Latinske vadbe za F 1 !*. Wiesthaler, c. kr. gymn. professor. V Ljubljani. Tiskala in založila «Ig. v. Kleinmayr & Fed. Bamberg*. 1885 . o' 1 ) Predgovor. Ker so v knjigotrštvu pošle Žepičeve: «Latinsko - slo¬ venske vaje*, sestavil sem na podlagi Kermavnerjeve: «La- t.inske slovnice* popolnem novo vadbeno knjigo. Držeč se na- redbe, ki jo je izdalo visoko ministerstvo za uk in bogočastje dne 26. maja 1884. (štev. 10128), vsprejel sem v svoje: «Latinske vadbe za I. gymnasijski razred* le vzglede o pravilnem oblikoslovji. Vsa knjižica razdeljena je na štiri dele: prvi obsega latinske vzglede, drugi vokabular, tretji slovenske vzglede in četrti slovnik slovensko-lat,inski. Pod posameznimi paragrafi latinskih odstavkov navedeni so vselej dotični paragrafi Kermavnerjeve latinske slovnice. Razun potrebnih pripomenj pod črto pristavil sem latinskim vzgledom precejšnje število rekov* katerih naj se učijo učenci na izust. Na¬ potilo me je k tej uredbi dvojno prepričanje: prvič, da si zapametijo učenci obilico latinskih besed ložje in t.rdniše, ako so se jih naučili v celotnih stavkih, drugič, da jim utegne tak v zgodnji mladosti pridobljen zaklad neprecenljivih pravil koristiti tudi v poznejšem praktičnem življenji. V svesli si na dalje, da suhoparno slovniško poučevanje vsakega, zlasti pa mrtvega jezika le malo godi ravno se razvijajočemu deškemu duhu, skušal sem v svojih vadbah podati učitelju nad črto in pod njo nekaj pouk oživljajočih pripomočkov, med katerimi se mi je najbolj primerna zdela zbirka latinskih rekov. Ker je namreč njih jedro včasih nekoliko skrito, prisiljen je učenec k premišljevanju, in veselje, koje mora občutiti, ako je po malem naporu srečno pogodil pravo misel, vzbuja v njem zanimanje in ljubezen do latinščine ter zagotavlja ob jednem učiteljevemu pouče¬ vanju povoljniši vspeh. Vokabular podaje učencu po paragrafih urejen slovnik, t. j. natanko praeparacijo k vsem latinskim in slovenskim odstavkom. Besede razvrstil sem po govornih razpolih; z znakom zvezde (*) * Samo ob sebi je umevno, da sem mogel vsprejeti le deški dobi umljive reke. Posnel sem jih večidel iz Seppove zbirke: ,,Varia“, 3. pomnoženi in popravljeni natis, Augsburg. 1882. zaznamovane nahajajo se le v slovenskih odstavkih. Na posebni skrbi bilo mi je zlogomerje: vsi prirodno dolgi vokali, tudi v stavni* dolžini, zaznamovani so z znakom dolgosti; zloge brez tega znaka izgovarjaj kratko. Posameznim slovom pridejane so v drobnejšem tisku istega debla besede, katerih se je učenec učil že v prejšnjih paragrafih. Arabske številke slovenskih odstavkov vjemajo se glede na obdelano tvarino z rimskimi številkami latinskih vzgledov. Da se izognem očesu in ušesu malo prijetnih oblik kakor: Xerx, Ulix in dr., puščal sem lastnim imenom (gener. mascul.) v slovenskem nominativu (in vokativu) neizpremenjeno latinsko lice; v odvisnih sklonih pa šem pritikal slovenska sklonila seveda ptujemu deblu (ne nominativu), tedaj: nom. in vokat.: Augustus — Eleokles, genet.: Augu.sta — Eteokleja, dativ: Augustu — Eteokleju i. t. d. V slovniku slovensko-latinskem zbrane so vse v teh vadbah porabljene besede v abecednem redu, da si more učenec iz zadrege pomagati, ako mu je ušel iz pameti kak latinski izraz, katerega se je že učil. V latinskem pravopisu sledil sem skozi in skozi W. Šram¬ li a cha, slovenski pravopis pa je radi jednakomernosti vsaj v obče uravnan po Kermavnerjev ih učnih knjigah. Na Bledu, meseca augusta 1885. Fr. W. * V tem obziru bila mi je s koristi zlasti Marxova knjižica: Hiilfsbuchlein filr die Aussprache der lateinisehen Vokale in positionslangen Silben. Berlin. 1883. Lati nsko - slovenske vaj e. Sklanjatve. Prva deklinacija. (Kermavner, Latinska slovnica, § 32.) Nominativ. 1. Grela 1 est 8 insula. 3 2. Graecia est. terra. 3. Brilannia et Sieilia suni.' 1 insulae. 4. Hispania, Gallia, Germania sunt terrae. 5. Diana est. dea. 6. Musae sunt. deae. 7. Italia est paeninsula. 8. Columba est tiiriida. 5 9. Columbae sunt timidae. 10. Aqua est frigida. 11. Aqua marina* est salsa. 12. Historia Romana est glo- riosa. 13. Vera amicitia sempiterna est. 14. Bilvae densae opacaesunl. Reki: 7 Fortuna est caeea. — Fortuna est vitrea. Publica farna non semper vana. 8 § n. Vokati v. 1. Agricola arat. 1 2. Aquila volat. 3. Agricolae arant.. 4. Aquilae volani. 5. Alaudae et lusciniae cantant. 6. Saepe peccamus. 8 7. Oratis et laboratis. 8. Nauta navigat.. 9. Quo navigas, nauta? 3 10. Quo Pripomnje: § I. 1 No m i n a ti v je sklon subjekta in stoji na vprašanje: kdo ali kaj? Subjekt (subiectum, osebek) imenuje se predmet (oseba ali stvar), o katerem se kaj pripoveduje. •— ‘Pomožni glagol esse kot copula (vez) ali pa praedikat ravna se po subjektu v številu fnumerusj in osebi fpersonaj. Praed i k at (praedicatum, dopovedek) zovemo to, kar se o subjektu pripoveduje. — 3 Praedi katni su bs tan t i v stoji s svojim subjektom v istem s k 1 o n u fcHsusJ, nominativu. — 4 V slovenščini dual! — "Praedikatni adjekliv strinja se s svojim subjektom v sklonu, spolu fgenusj in številu. — e Attributni (= pojasnjujoči) adjektiv vjema se s svojim imenom v sklonu, spolu in številu in stoji, ako ni posebno poudarjen, za njim. — 7 Učite se teh in vseh naslednjih rekov (ali pregovorov) na izust in pridenite jim, kjer možno, primerne slov. pregovore! N. pr.: Fortuna esi caeca — vitrea = Sreča je opotočna i. t. d. 8 Dostavi: est! est in sunt Latinec v kratkih stavkih, zlasti rekih, rad izpušča. §11. 1 Praedikatni glagol ravna se po subjektu v številu in osebi. — 2 Subjekt in praedikat ličita v latinščini in slovenščini pogosto vjedni besedi (v glagolu). —• 3 Zvalnik froctlllvusi stoji v lat., kadar koga ogovarjamo ali kličemo. Wiesthaler, Lat. vadbe I. 1 2 navigatis, nautae? 11. Cur lacrimas, o filia? 12. Cur lacrimatis, puellae? 13. Cur non laboralis, agricolae et ancillae? 14. Rosae aut rubrae aut, albae aut luteae sunt. Dum spiro, spero. § ni. Akkusativ. 1. Agricola amat. parsimoniam 1 . 2. Aqua insulam cireumdat. 3. Cur aquam t.urbatis, ancillae? 4. Agricolae t.erram arant, 5. O agricolae, amatis concordiam? 6. A mam us aquam frigidam. 7. Naula propellam non' 2 amat 8. Tl.alia contra 3 Afričani Kita esl. 9. Coni ra It.aliam Sicilia insula 4 sila esl. 10. Poetae Musas invocant. 11. Ci- coniae ranas devorant. 12. Aurora umbras dissipat. 13. Rosae et violae delectant. puellas. 14. 0 puellae, amatis rosas et violas? Parva scintilla saepe magnam exeitat flammam. Ira via ad 3 insaniam est. § iv. D a t i v. 1. Germania est finitima Galliae '. 2. Regina est ancillae amica. 3. Procella nautae non est. iucunda. 4. Domina imperat ancillae. 5. Ancilla obtemperat dominae. 6. Procellae nautls periculosae sunt. 7. Minerva dea poetls amica est. 8. Ciconiae raniš sunt inimicae. 9. Stellae nautls monstrant viam. 10. Musae poetls gloriam sempi- ternam dani. 11. Puellls violas et rosas donamus. 12. Aquills et columbls alae sunt' 2 . 13. Bestils audacia est' 2 . Aurora Musls amica. § III. ‘Akkusativ je sklon objekta ter stoji pri prehodnih glagolih na vprašanje koga? ali kaj? O bjek t fobiectumj imenujemo tisti predmet (osebo ali stvar), na kateri prehaja dejanje glagola. — 2 V nikalnih stavkih stavljamo v slov. objekt (prehodnih glagolov) v genetiv; tega svojstva latinščina nima. — 9 Akkusativ zahtevajo tudi nekateri predlogi. — “Attributni substantiv se strinja s svojim imenom vselej v sklonu in stoji navadno za njim. § IV. 1 D a ti v stoji na vprašanje komu? ali čemu? pri prehodnih in neprehodnih glagolih. — 2 Esse z dativom sloveni z glagolom: imeti (kaj); lat. dativ postavi v nominativ, lat. nominativ pa v a k k u s at iv (v n i kalni h stavkih v genetiv)! N. pr.: alaudae sunt alae — škrjancu so peroti = škrjanec ima peroti. Ako je subjekt lat. stavka kako abstraktno (miselno) ime, da se včasih sloveniti tudi s praedikalnim adjektivom ali glagolom, izvedenim iz debla dotičnega tat. subjekta; lat. dativ postane tudi takrat slov. stavku subjekt. Na pr.: reginae audacia est — kraljici je srčnost = kraljica je srčna; reginae longa vita est —■ kraljici je dolgo življenje = kraljica dolgo živi; sem ter tam da se lat. dativ tudi v slovenščini pridržati. 3 — G e n e t i v. 1. Gloria patriae 1 magna est. 2. Asia est patria rosae. 3. Gallia est terra Europae. 4 4. Britannia et Sicilia magnae insulae Europae 2 sunt. 5. Ignavia saepe est. causa inopiae. 6. Vita rustica magistra L parsimoniae, diligentiae, iustitiae est. 7. Vita piratarum misera esl. ) 8. Tnsulae sunt saepe patria nautarurn. 9. Industria formlcls causa a copiae est. 10. Bestiae silvarum saepe praeda aquilarum sunt. a 11. Borna erat domina Europae, Asiae, Africae. 12. Feminae Scy- tharum bellicosae erant. 13. Invidia saepe causa erat discordiarum. :t 14. Nymphae erant deae silvarum et aquarum. Historia (est) vilae 3 magistra. § VI. Ab 1 a t i v. i. 1. Poetam decoramus corona. 1 2. Agricolae aram deae coronls ;. ornant. 3. Doininae diligentia ancillarum eontent.ae sunt. 4. Puellae t. mensas rosis et violls ornant. 5. Puellas rosis et. violls donamus. t. 6. In 2 aqua natant ranae. 7. In mensls sunt. uvae. 8. Post pluviam in ripls ranae sunt. 9. In Germania magnae silvae erant. 10. Homa ; t in Italia sita est. 11. In Graecia erant arae Nymphls dicatae. 12. Multls pugnls el victorils 3 Roma clara erat. 13. Vila humana amicitia iucunda est.. 14. In multls terris aquae calidae sunt. ti _ o o § V. ‘Genetiv stoji pri substantivih na vprašanje fiegav? čij? koga? ali česa? Ako genetiv nima pri sebi kakega adjektiva, pristavka (appo.iitioj ali v pa kakega oziralnega stavka, slovenimo ga navadno s svojilnimi adjektivi (a j pueros non delectant. 3. Modestia est signum bonorum moram. 4. Moreš hominum varii sunt. 5. Ros nocturnus herbis et floribus , necessarius est. 6. Avari homines pauperl assem nullum dant. . 7. Nimius calor hominibus et best.iis molestus est. 8. Pavones Ju- nonl dicati erant. 9. Aer multo pulvere refertus est, 10. Amazones mulieres bellicosae fuerunt. 11. Delus insula ApollinI el Dianae di- cata est. 12. Cinis hominum mortuorum mullis populiš carus erat. Honores mutant moreš. — Pulvis et umbra sumus. Homo hominl deus. — Homo bornim lupus. § XV. b) Neutra. 1. Vulnera et dolores teinpus sanat. 2. Exiguum munus dat pauper amicus. 3. Ius Romanu m fundamentum nostri iuris est. 4. Scriptores et poeiae nomen Gaesaris celebrant. 5. Pulchra Homeri carmina [rneros et viros delectant. 6. Flumina Africae crocodilis re- ferta sunt. 7. Statua Minervae deae ebore eandido et auro flavo ornata erat. 8. Fulmina saepe causa magnorum incendiorum fuerunt. 9. Varia genera morborum genus humanum vexant. 10. Invidia saepe causa falsorum criminum est. Honores magni sunt interdum magna onera. Tempora hominum moreš mutant. § XIII. •Glagoli, ki pomenjajo zvati., imenovati (appellflre, nominUre in dr.) zahtevajo v aktivu dvoj akkusativ: objektni (tukaj: Musas) in prae- dikatni (tukaj: doctas sororis). — 2 Kateri adjektivi še značijo isto bojo (barvo)? — 3 Sloveni ta (objektivni) geneliv z adjektivom: božji 3! — 8 — § XVI. Razni vzgledi. 1. Varii suni colores et. odores 1 floram. 2. Nimio calore 2 so¬ liš 3 multae vaccae pastoris miseri aegrolae erant. 3. Imbres aest.ivi d floribus saepe perniciosi sunt. 4. Terentia uxor fuit Ciceronis. 4 5. Oculi nonnullorum hominum nigro co!ore 4 sunt. 6. Poetae veteres e Venerem mul l is carminibus celebrant. 7. Mulieres et, puellae pec- t tines eburneos antant.. 8. Latrones improbi vialores ntiseros necani. 8 9. Magnum erat prelium aeris Corinthii. 10. Lupi saepe dum ossa i devoranf, 11. Os hominis aegroti pallidum est 12. Marmor Pari in- l sulae durum et candidum erat. Inter caecos regnat strabo. Ubi mel, ibi fel. B. Debla s sklonilom * v nominativu. (Lat. slov. § 44 — 52.) § XVII. Debla na f/ in c. 1. Nex irnpia Caesaris causa magni belli fuit. 2. Rea Silvia mater erat Romuli. primi regis 1 Romanorum. 3. Naturae, praeclarae duciet magislrae, 1 temper obtemperabamus. 4 4. Luna interdum claram solis lucern obscurat. 5. Romani homines scelestos cruce necabant. 6. Luscinia voce pulchra homines delectat. 7. Cererem veteres in- ventrlcem frugum nominabant. 8. Clarorum ducutri facinora seriptores et poelae semper celebrabant. 9. Leonem regent bestiarum appel- larnus. 10. Phoenices, nautae audaces et praeclari, 1 inventores erant litterarum. 11. Lupi voraces multos agnos lacerant.. 12. Glara sunt nomina multorum ducum et artificum. Concordia est mater pacis, discordia belli. Intemperantia medicorum nutrix. § XVI. 1 V slov. singular! — 2 Ablat. causa; gl. § VI 3 . — 3 V slov. adjektiv (solnčen 3). 1 Na vprašanje kakov? kakošen? stoji v lat. pogosto subst. z adjektivom v ablativu brez predloga (ablativus qunlitntis, ablat. kakovosti, lastnosti). Slovencu rabi zanj genetiv brez predloga, včasih tudi samo ad- jekliv, n. pr.: vir magnft sapientiu — mož velike modrosti, ali pa: vefemoder mož. § XVII. 1 Gl. § Vil'. - 2 Lat. imperfectum se sloveni s perfektom nedo¬ vršnih, zlasti opetovalnih in ponavljalnih glagolov. 9 § XVIII. Debla na d in t. 1. Terra parva pars mundi est. 2. Populus Romanus victor et, dotninus multarum genlium fuit. 3. Duces inilites strenuos laudanf. 4. Laus el. gloria digna merces virtutis est.. 5. Tempesiai.es aeslate 1 et. aut.umno 1 crebrae et. ingent.es suni,. 6. Ignavia iuvenl.uli el. senecluti noxia est. 7. In Germania olim paludes multae et. magnae fuerunt. 8. Gor humanum in sinisl.ro lalere pectoris est. 9. Magna fuit cala- mitas equituin peditumque Romanorum ad a Cannas. 10. Homeri ])oetnata dara sunt. 11. Magna fortuna saepe magna servitus est. Nulla salus sine virtute, nulla virt,us sine labore. Inopia est inventrix art.ium. § XIX. Debla na b in p (m in v). I. Hiems frigida pueris mul las volupfal.es parat. 2. Pelopi magna et, dara stirps fuit. 3. Teda ni Ve alta obruta suni.. 4. Romulus Romanae conditor urbis erat. 5. Muli i Romani part.idpes fuerunt Catilinae scelerum. 6. Hiemes ferae segetibus noxiae suni. 7. Magna principum copia erat. in castris Caesaris. 8. Arabum etjui magna celeritat.e 1 noti sunt. 9. Iniusli principes vexanl plebern. 10. In se- minibus causa arborum et stirpium est. In vestimentis non est sapienlia ment.is. In vino veritas •—- In medio virtus. § XX. Razni vzgledi. A. 1. Corpora sunt carceres animorum. 2. Milil.es fortiter pugnant pro patria, coniugibus, liberis. 3. Servitus multarum genlium anliqui- tatis dura fuit. 4. Posl longam noctem aegrotos valde delectat prima § XVIII. 1 Ablativ brez predloga stoji tudi na vprašanje kdaj? zlasti pri substant., ki poinenjajo že sami po sebi čas [ablatlvus temporis, ablativ časa); slov. rabi zanj večidel lokal s predlogi v. po, s, ob, včasih na in v (z akkus.), tudi genetiv brez predloga. — ' 2 Ad pred krajevnimi imeni sloveni s pred¬ logom pri! § XIX. 1 Ablatlvus cctuscte; gl. § VI 3 . 10 iux. 5. Populorum longae radices frugihus agrorum noxiae sunt. 6. Romani numinibus neniora consecrabant. 7. Egregiis Hannibalis facinoribus nomen Carthaginis clarum erat. 8. Probus filius parenlibus est carum amoris pignus. 9. Ulililas pecorum magna el varia est. 10. Paludes in vetere Germania militibus Romanis perniciosae erant. Magna fuit quondam reverentia capitis cani. Summum ius interdum summa iniuria. B. 11. Mulli homines timent vit.ia senectutis. 12. Fulgura rubra animos hominum timidorum lerrent. 13. Ventus frondem teneram ramorum movet. 14. Salulem vestram 1 magnae equorum celeritati debetis. 15. Diulurnum cerlamen fnit inter Graecos el Macedones de summa in Graecia poteslat.e. 16. Magna flumina hominibus magnam utilitalem praebent. 17. Agrieola viatorem lessum lacte frigido recreat. 18. Vas aureum non auget, ciborum saporem. 19. Foedus verae amiciliae firmuin est. 20. Magnum erat pondus armorum pedilum Romanorum. 21. Miles strenuus nec mortem nec vulnera limet. 22. Nomen Apollinis est graecum. Nulla habetnus arina contra mortem. Plenus venter non studet libenter. II. Vokalna sklanjatev. A. I-debla. (Lat. slov. § 52 — 56.) § XXI. a) Feminina — rrtasculina (po pomenu). 1. Clades equitum etiam peditibus perniciosa erat. 2. Homo sedulus api laboriosae similis est,. 3. Cicero Calilinam hostem patriae appellat. 4. Senis sermo jilacidus est. 5. Magnum hiemis frigus nocet, tenerae viti. 6. Ex nube atra fulgura rubra micant. 7. Discordia causa est caedis civium. 8. Exempla maiorum iuvenes excitant ad virtutem. 9. Voces multarum avium auribus nostris grat.ae sunt. 10. Vestes nobilium mulierum Romanorum albae fuerunt. 11. Iura § XX. B. 'V slov. zaimek tretje osebe! Zakaj? civium omnium paria sunt. 12. Pedes avium nonnullarum sunt longi et feneri. Vulpes pilum, non moreš 1 mulat. Fortes fortuna adiuvat. § XXII. b) Neutra. 1. Romani mare inler Europam et Africam situm appellabant «tnare nostrum*. 2. Magna fuerunt olim vectigalia Asiae. 3. Eques equum calcari ineitat.. 4. In litoribus maris Pontici multae urbes Graecorum erant. 5. Victoribus fessis etiam dura cubilia grata sunt. 6. In man et in Iluminibus sunt varia genera animalium. 7. Corpus nostrum mortale, aniinus immortalis est,. 8. Tigres animalia crudelia sunt. 9. Roni cives bella civilia vitant.. 10. Lupi inimiei ovilium sunt. 11. Semper purus aer est in conclavi nostro. 12. Fluminibus ripae. mari lilora sunt. 13. Alacri e(juo calcaria non sunt necessaria. Impia sub dulci melle venena latent, Parsimonia magnum veetigal. B. U - d e b 1 a. (Lat. slov. § 56.) § XXIII. 1. Grues raniš inimicae sunt. 2. Sui tardae et pingul glandes cibus gratus sunt. 3. Ranae timent. gruem avidam. 4. In densis Ger- maniae silvis multae sues ferae erant. 5. Crura et colla gruum longa et tenuia sunt. 6. Romani Cereri sues tardas mactabant. 7. Membra gruis Romanis cibus gratus erant. 8. Sues animalia lu- tulenta sunt. 9. Latas Asiae paludes ingens gruum et cycnorum multitudo frequentabat. 10. Grul avidae paludum et fluviorum ripae grata sedes sunt. Turpe, 1 rosas suibus, sanctum dare 1 turpe catellis. Sus Minervam docet. 2 § XXI. 1 V slov. singul. (čud, -i, f.) § XXIII. 1 Infinitiv kot subjekt je vselej srednjega spola. — 2 Pregovor v pomenu slov.: «jajce ve< 5 puta ve.» 12 Ponavljanje tretje deklinacije. § XXIV. Adjectiva. (Lat. slov. § 71.) A. 1. Oculi avium nocturnarum interdiu hebel.es suni. 2. Minacia fuerunt verba regis. 3. Multi vetera 1 nimis laudant., recenlia' vitu- perant. 4. Suh sole omnia 1 mortalia 1 sunt. 5. Natali meo' 2 in urhe eram. 6. Hostes crudeles agros nostros vastabant. 7. Diut.urna ffierunt Samnitium et Romanormn bella. 8. Verba snnt aut siinplicia auL composita. 9. In pugna atroci milites nostri multos hostes vulnera- bant. 10. Pectora bominum audacium quasi aere triplici munita sunt. 11. Vita misero est longa, Telici brevis. 12. Autumno® uberes 4gri pleni sunt utilium frugutn. Pelle sub agnina latitat. mens saepe lupina. Desidi semper feriae. B. 13. Frater meus natus est. mense Decembri. 1 14. Plumae ver- sicolores sunt. columbis. 15. Aves nonnullae regiones palustres amant. 16. Multi acceptorum beneficiorutn sunt immemores. 17. Cicero orator" acri fuit ingenio. 3 18. Vetera vina sunt salubria. 19. Celeb- ris quondam et opulenta fuit urbs Carthago. 20. Prala viridia 4 de- lectant, animos agricolarum. 21. Equi saepe sunt praeda luporum rapacium. 22. Clarae erant tlraecorum pedestres navalesque pugnae. 23. (lermania quondam silvestris et palustris erat. 24. Romani Octa- vianum iuvenem statua equestri honorant. Pietas fundamentum omnium virtutum. Omnia praeclara rara. 5 § XXIV. A. 1 V srednjem spolu rabi se lat. adjektiv velikrat kot substantiv, •/lasti v nominativu in akkusativu. in to v pluralu, ako se ipia misliti več stvarij ali rečij. Sloveni se tak adjektiv s pridevnikom v srednjem spolu s ing ul., ali pa se adjektivu doda beseda: reči (stvari in dr.) v pluralu. N. pr. nova no v o, ali pa: nove re či; omnia — vse = vse reči (stvari). — 2 til. § XVIII'. B. 1 Gl. § XVIII ‘. — Subst. attrib. — 3 Gl. § XVI ‘. — 1 Katerim bojam že veste lat. imena? 5 Gl. § XXIV 2 A. 13 § XXV. Razni vzgledi. 1. Ven ustas el iuventus munera Veneris suni. 2. Auctoritas civiiatis Romanae Augusli aelale' parva fuil. 3. Cicero consul ullor magnorum scelerum Calilinae erat. 4. Cornicibus longa vila est. 5. Obsides principum Uallorum Caesari eerta pignora pacis prani. 6. Homines inopes morlem ut. gratam laborum 2 requiet.em deside- rant. 7. Tirones saepe non forliter pugnant. 8. Temeritas eonsulum Romanorum nonnunquain causa magnarum cladium fuil. 9. Modestae preces crudeletn viclorem plačani. 10. Felieia Campaniae rura ad- mirabili uberlale praeslabant.. 11. Muli i mendici fuerunloliindivit.es. 12. Nepotes inert.es saepe heredes avaronun suni. 13. Sues animalia lerrestria el lutulenta suni. 14. Sales Ciceronis nonnulli ul frigidos* viluperabant. Nihil esl lam volucre quam malediclum. Praecipitis iudicii comes esl paenilenlia. Četrta dekli n ar ij a. (Lat. slov. §§ 58 — 61.) § XXVI. Substantiva na us. 1. Vit.ae cursus brevis esl. 2. Clades exercilus Romani ad Cannas magna Tuil. 3. Vehemens sonus audilul noxius esl. 4. Varii sunt fruclus arborum. 5. Pediles saepe primo impetu equil,alu'm fugant. (S. In Campania crebri lerrae inotus fuerunt, 7. Limina do- nnium (dornorum) regiarutn ex marmore sunt. 8. Vila hominum variis casibus obnoxia esl. 9. Vehemenles mot.us animi cum fluctibus maris comparamus. 10. Fruclus quercuum 1 allarum antiquis tem- poribus cibus hominum erant.. 11. Cives boni magisfralui iusto li- benter obtemperanl. 12. Consules summi magistratas Romanorum fuerunt. Usus esl magister linguae. Manus manum la val. - § XXV. 1 Gl. § XVIII 1 . — 2 Sloveni genetiv s predlogom od (in geneliv. singular.)! — 3 Kateri adjektivi še značijo: len, leniv, nedelaven? — 4 Neslan. § XXVI. 1 Naštejte latinski vsa drevesna imena, ki so vam že znana! 14 § XXVII. Substantiva na u. 1. Dextrum cornu exercil.us nostri firmum fuit. 2. Gelu herbis nocet. 3. Milit.es nostri sinistrum cornu hostium fuganl. 4. Tonitrua terrent homines el bestias. 5. Flexus genuum est. signum reverentiae. 6. Strepitus tonilruum non terret. s ur d os. 7. Natura lota riget gela 1 aeut.o. 8. Tauri cornibus pugnant. 9. Cervorum cornua similia sunt ramis. 10. Senis genua imbecilla suni. 11. Cervi quot.annis cornua ramosa mutant. 12. Urorum cornibus® veteres Germani polabant. Litterarum radices amarae, fruclus dulces sunt. Omne principium difficile. Peta deklinacija. (Lat. slov. § 61, 62.) § XXVIII. 1. Bona spes animos hominum confirmat. 2. Rabies ferarum (bestiarum) multos homines necat. 3. Avaritia et luxuria causae fuerunt pernicie! multorum populorum. 4. Cometae ob raritatem et speciem sunt. mirabiles. 5. Oculi et. aures sunt part.es faciel huinanae. 6. Magna pars animalium hominem acie sensuum superat. 7. Militi fuga ex acie t.iirpis est. 8. In re puhlica Romana fides servorum non rara erat. 9. Longa est series consulum Romanorum. 10. Saepe initium rel magnae parvum est. 11. Falsa rerum species saepe homines ad vanam speni excitat. 12. Hiems multos habet trisles et miseros dies. 13. Viri probi in rebus adversis bonam spem servanl. 14. In planilie Marathonia Miliiades parva Atbeniensium acie ingentem Persarum exercitum superat. Principes mortales, res |>ublica aeterna. Aurum summa materies mali. Laetilia garrula res est. § XXVII. 1 Gl. § VI 3 . — 2 V slov. genet. s predlogom «iz» 15 Stopnjevanje (comparatio) pridevnikov. Pravilna stopnjava. (Lat. slov. §§ 73 — 75, 86.) § XXIX. Komparativ. 1. Varro doctior fuit quam 1 Gicero. 2. Dentes duriores sunt tjuam ossa. 3. Morbi onimi 2 perniciosiores sunt. quam corporis. 2 4. Iitix velocior est quam sonitus. 5. Ferrum vilius est. quam aurum el argentum. 6. Lepores velociores sunt quam canes. 7. Vere 3 et aestate 3 dies longiores suni. quam noct.es. 8. Aurum pretiosum est, sed pretiosiores sunt virlutes. 9. Exempla plerumque utiliora sunt quam praecepla. 10. Themistoclis nomen illustrius erat quam Solonis. 11. Nullum scelus apud Scythas gravius erat quam furlum. 12. Fer¬ rum auro 4 ut.ilius est. 13. Nullum animal elephanto prudentius est,. 14. Nihil est. amabilius quam bomo probus et modestus. Litterarum radices amarae suni, sed fructus iucundiores. Ferro nocentius aurum. — Saevior armis luxuria. § XXX. Superlativ. 1. Mullis hominibus senectus molestissima est. 2. Meridie 1 sol esl calidissimus 3. Falria erat Ciceroni carissima. 4. Bella civilia Romanis perniciosissima 2 fuerunt. 5. Velocissimum omnium anima- liurn 3 delpbinus est. 6. Omnium Gallorum 3 forl.issimi erant. Belgae. § XXIX. 1 Quam pri komparativu se sloveni s: kakor, ko, nego. — 2 V slov. adjektiv. — 3 Ablatlvus temporis, gl. § XVIII '. — 4 (Juani pri komparativu se velikrat izpušča, zalo pa se devlje substantiv (adjekt. ali pronom.), ki bi imel za členkom quam v noniinat. ali akkusat. stati, v ablativ (•ablatlvus compara- tionis, ablativ prispodabljanja). Slovenimo ga s predlogom od ali mimo (z genetivom). § XXX. ' Gl. § XXIX 3 . — 2 Ako superlativ ne prilaga lastnosti kaki osebi ali stvari v največji meri, slovenimo ga s positivom in z raznimi prislovi: jako, zelo, namoč, silno, močno, grozno, prav, strašno, vrlo, kaj, pre in dr.; n. pr.: pevniciosissimus — zelo poguben, jako poguben. — 3 Genetiv rabi Latincu, kadar je govorjenje o delu kake celote, zlasti pri števnikih, adjektivib v komp. in superl. in nekaterih zaimkih; tak genetiv zovemo gen e t i v oddela ali delni genetiv fgenetlvus parUtivus) ter ga slovenimo tudi z gene¬ tivom, še rajši pa s predlogi: od, izmed, med ali pa ga skladamo v vsem z besedo, od katere je zavisen; n. pr.: nullu bestiarum — nobena žival. IG 7. Suavissima suni carmina Homeri. 8. Omnium animalium fidelis- simum esf. canis. 9. Sapientissimus omnium Graecorum fuit Socrates. 10. Tigris est animal crudelissimum. 11. Demosthenes praeslantissimus fuit oratorum Graecorum, Cicero Romanorum. 12. Excellentissimi reges Persarum erant. Cyrus et Dareus, Hystaspis filius. 4 13. Autumno el vere dies breviores sunt. quam aestate, hieme brevissimi. 14. Dulce est malum, dulcior uva, dulcissimum aulem mel. Eminenfis forlunae comes invidia. Castis omnia casla. § XXXI. Superlativ na errimus in illimus. (Lat. slov. §§ 70, 77.) 1. Italia ferlilissima 1 et pulcherrima est. 2. Divilissimorum hominum vila saepe est. miserrima. 3. Colores papilionum sunt pul- cherrimi. 4. Nomen Hannibalis apud Romanos iam ante excidium Sagunti celeberrimum erat. 5. Pulcherrima animalia non semper utilissima suni. 6. Vina veterrima senibus saluberrima suni. 7. Flumen celere est, ventus celerior," lux celerrima. 8. Acres sunt hominis oculi, acriores. lyncis, acerrimi vulturis. 9. Eloquenlia est res difficil- lima. 10. Somnus est simillimus morti. 11. Cervus crura habet gra- cillimn. 12. Miltiadis aetate domus civium Atheniensium lmmillimae, templa deorum magnifica fuerunt. 13. Filii patribus saepe dissimillimi sunt. 14. Cervis fuga gracilliinis et celeri-imis cruribus 3 facillima est. Una salus vici is: 4 nullam sperare salutem. § XXXII. Opisna stopnjava. (Lat. slov. §§ 79, 87.) 1. Nihil esf magis dubium quam bora mort.is. 2. Niliil est oratori magis necessarium quam vox. 3. Nihil moribus puerorum magis noxium est quam malae societates. 4. Ferrum auro et argento magis necessarium est. 5. Usus est magister maxime egregius. 4 Hvstaspa 'sin = Hystaspovi(i. § XXXI. 1 Kateri adjektivi so še istega pomena? — - Kateri adjektivi še znafiijo: hiter, brz, nagel? — s Ablativus cansae; gl. § VI 3 . — 4 Dat. plur. ye>ter. masni/.; sloveni ga s predlogom za (in akkus.)! — 17 6. Pavones inaxime variis pennis orna ti sunt. 7. Res maxime exigua suam saepe difficultatem habet. 8. Numa Pornpilius rex maxime pius Romanorum fuit. 9. Prudentissimi non semper maxime idonei suni ad 1 negotia. 10. Serpentibus praelonga el tenuissima lingua est. 11. Ad 1 multas res libri veterum scriptorum perutiles sunt. 12. Origo anliquissimarum gentium ignota est. Nescia mens hominum est. fali sortisque futurae. Nemo iudex idoneus in pro prid caus5. 2 § XXXIII. Nepravilna stopnjava. (Lat. slov. § 80.) 1. Turpis vila peior est. quain Ponesla mors. 2. Sol multo 1 maior est. quam terra. 3. Virtus nobilitate et, opibus melior est. 4. Hibernia ditnidio 1 minor est. quarn Britannia. 5. In amieitia plus valet simililudo morum quam affmitas. 6. Hostis est consult.or pessimus. 7. Maximum terrestre animal est elephantus. 8. Civitas Atheniensiutn in optimos cives 2 saepe ingrata fuit. 9. Plurimae urbes 3 Asiae in potestale Romanorum erant. 10. Initia 4 imperii Romani minima fuerunt. 11. De rebus maximis et. minimis cum amicis fide- libus deliberamus. 12. Malus est error, peior defensio erroris, pessi- mum mendaeium. Maximum bonum (est) mens sana in corpore sano. In maxima fortuna minima licentia. Adverbia. (Lat. slov. §§ 168, 171.) § XXXIV. 1. Nonnullae aves ali e volani. 2. Certe omnes probi beali sunt. 3. Memoriam patris 1 pie' 2 servavimus. 4. Caute gubernalores § XXXtt. 1 Ad pri adjeklivih: idoneus , aptus (pripraven, prikladen), ve- cessnrius, utilis sloveni se s predlogom z a. — 2 Zadeva. § XXXItt, 1 Ablativ stoji pri komparativu, da naznani, za koliko se prideva lastnost jednemu predmetu (osebi ali stvari) v večji ali manjši meri, nego drugemu — ablatžvus mensurae, ablat. mere. Slovenščini rabi zanj večidel adjektiv v srednjem spolu sing. ali adverb ali pa akkus. s predlogom za, red¬ keje brez predloga (za). — 2 V slov. sam dativ! — 3 V slov. mora stati’lat. sub¬ jekt. zaradi superlativa največ v genetivu! plurimae urbes = največ mest — večina mest (gl. § XXXV 2 ). — 4 V slov. singular. § XXXIV. 1 V slov. akkus. s predlogom na. — 2 Tukaj = hvaležno. 2 18 scopulos vitant. 5. Multi scriptores ant,iqui egregie el docle de im- mortalitate animi disputaverunt. 6. Saepe iam Germani diu el acriter cum Gallis pugnaverunt. 7. Agamemnonem uxor crudeliler neeavit. 8. Deus bene sapient,erque mundum gubernai. 9. Imperator ignavos vehementer vituperat, fort.es eximie laudat.. 10. Carthaginienses acriter et constanter, sed male 3 cum Romanis pugnaverunt. 11. Lus- ciniae dulcius cantant. quam alaudae. 12. Homines ursum facilius donianl quam leonem. 13. Canis timidus vehementius latrat quam mordet. 14. Animalia omnia acerrime pro pullis suis pugnant. 15. Farva manus Lacedaemoniorum fortissime ad Therinopylas contra ingentem Persarum numerum pugnavit. Netno malus semper felix. De mortuis nil nisi bene. N um e ralia. § XXXV. Oa.rd.i:n.a,lia- (Lat. slov. §§ 88, 90.) 1. Os habemus unum, 1 sed duo bracchia, duos oculos/ duas aures. 2. tn ambobus pedibus deeem digili 2 suni. 3. Hannibal, dux Carthaginiensium, uno anno tres Romanorum exercitus fugavil. 4. Quattuor suni anni tempora: ver, aestas, autumnus, hiems. 5. Unam et viginti Latinas litteras numeramus. 6. Saeeutum spali um cenfum annorum est. 7. Sex vel septem horae satis suni ad som- mim; somnus duarum vel trium horarum non satis est. 8. In capile humano LXIT1 ossa numeramus. 9. Romulus el. Remus, duodeviginti 3 Male tukaj = s slabim vspehom = nesrečno. § XXXV. ‘Pri subst. samo v pl ur. navadnih stojijo v slov. ločilni, v lat. pa glavni števniki. — 2 Latinski glavni in delilni števniki ne zahtevajo geneliva, kakor slov. (v nominat. in akkusat.) od pet dalje, marveč se mora beseda, ki stoji v slov. v genet., skladati s števnikom v sklonu, in ako stoji števnik v nominativu, mora stati praedikat v pl uralu ter se ravnati v spolu in osebi po svojem subjektu; n. pr.: deset vojakov je bilo hrabrih — deeem milites fuerunt fortes; deset vojakov se je bojevalo deeem milites pug- nabant. Isto velja tudi za quot (koliko), tot (toliko) in nudtus (v posit. compar. in superl.); mnogo (veliko) več, največ vojakov je bilo hrabrih — multi, plures, plurimi milites erant fortes. 10 annos 3 nali, urbem Romam fundaverunt. 10. Altissimus mons Alpimn quattuordecim milia septingentos sexaginla pedes 3 altus est. 11. Ro¬ mani ducentos annos in Hispania pugnaverunl. 12. Templum Dianae Ephesiae CCCCXXV pedes 3 longum, CCXXV latum erat. 13. Novem milia Atheniensium et. mille Plalaeenses in campo Marathonio cen¬ timi milia Persarum fugaverunt. 14. Propterea nihil nobilius est quam pugna Marathonia; nam nunquam minor exercitus copias maiores fugavit. 15. Quol. annos 2 post Chrislum natum numeramus? Mille octingentos ocloginla quinque. § XXXVI. Ord-izia-lia.. (Lat. slov. §§ 88, 91.) 1. Seplem reges Romani fuerunt: primus fuit. Romulus, secun- dus Numa Pompilius, tertius Tullus Hostilius, quart.us Ancus Mar- cius, quint.us Tarquinius Priscus, sext,us Servius Tullius, septimus el ultimus Tarquinius Superbus. 2. Temporibus Romuli, primi regis Romani, Martius primus mensis anni fuit. 3. Romulus rex erat ab anno septingentesimo quinquagesimo quarto ant.e Chrislum natum usque ad annum septingentesimum septimum decimum. 4. Anno quadringentesimo undeoctogesimo ante Chrislum natum parva ma- nus Graecorum Mardonium, ducem Persarum, apud Plataeas supe- ravit.. 5. Anno urbis conditae DCLXXVI in urbe Roma pulchrior doinus non erat quam Marci Lepidi. 6. Quota bora est? Octava. 7. Anno centesimo quadragesimo sexto ante Christum natum sive sescentesimo octavo urbis conditae Lucius Mummius, consul Ro- manus, Corinthum, opulentissimum Graeciae oppidum, expugnavit. 8. Cicero natus est anno urbis conditae sescentesimo quadragesimo septimo, die tertio mensis Januarii in oppido Arplno. 9. Marius praeclarus consul Romanus, anno centesimo altero ante Christum natum sive sescentesimo quinquagesimo altero urbis conditae Teu-, tonos in Callia fugavit. et anno Gl ante Christum natum sive DCLII urbis conditae Cimbros in Italia superavit. 10. Ouotum annum post Chrislum natum numeramus? Numeramus annum millesimum octin- gentesimum quintum et. octogesimum. 3 Da se naznani razprostiranje v prostoru in času, stoji v lat. akkusat. brez predloga na vprašanja: kako visok — globok — širok — debel — dolg — daleč, kako dolgo (koliko časa?) in kako (koliko) star f nat us/ ? V takib zvezah je pes — čevelj. 9 * 20 Pronomina. § XXXVII. Pronomina personalia et possessiva, (Lat. slov. § 97, 98.) 1. Si tu vales, bene est; ego valeo. 2. Ego sum puer XI anno- rum, lu es horno XXIX annorum. 3. Tam milii mea vita, quam t.ua tibi čara est.. 4. Patria mihi vita mea m ul t.o 1 carior est. 5. Me deleclat vila rustica, urbana vita vobls placef. 6. Melior pars vestrl 2 immortalis est. 7. Melior pars nostrl® non est. eorpus, sed animus. 8. Patria omnium nos trum communis parens est. 9. Nemo nostrum sine vit.io est.. 10. Parent.es magis memores sunt nostrl, quam sul; nos magis, quam se amant. 11. Maiores nosfri sua matiu šibi cibum parabant. 12. Dominus est noblscum, si pii suniiis. 3 Sapiens omnia sua secum portat. § XXXVIII. Pronomina d.emo:n.3tra,tiT7-a.. (Lat. slov. § 99.) a) hi c, Ule. 1. Haec via brevis est, illa Iongior. 2. Deus omnem hune mun- dum gubernat. 3. Illae res hls dissimillimae sunt. 4. Homines 'nune boe amant, nune illud; nune huic st.ultitiae obnoxii sunt, nune illi. 5. Haec tam magna pericula prudenter vitavist.i. 6. Notum est Biantis illud (dictum): omnia mea mecum porto. 7. Ignavia eorpus hebčtat, labor firma!; illa maturam senectutem, hic longam adulescentiam praebet. 8. Nonnulli Catonem Socrale sapientiorem nominant; huius enim dieta, illlus faeta laudant. 9. Melior est. cerfa pax quam in- certa vict.oria: haec in deorum manu est, illa in lua. 10. Homines rationis et orationis ebmpot.es sunt; hls duabus virtutibus omnia eetera animalia superant. In terra nuinmus rex est. hoc tempore summus. § XXXIX. h) is, iste, Ulem, ipse. 1. Fort.es adiuvat, ipse Deus. 2. Piger ipse šibi obstat. 3. Ornne animal se' ipsum amat. 4. Opera Dei videmus, eum ipsum non § XXXVII. 1 Gl. § XXXIII'. — ! V slov. genet. s predlog, od. — 3 Uvetni stavek. 21 videmus. 5. Causa islius paupertatis ignavia t.ua est. 6. Non idem semper color e.st. floribus. 7. Hamilcar eiusque 1 filius Hannibal acerrimi Romanorum hostes fuerunl. 8. Cur tu in isto loeo sedes? 9. Cicero et Marius in eadem civitate riali suni. 10. Liberi eorun- dem parentum interdum inler se dissimillimi sunt. 11. Scipio Aemi- lianus uno paene eodeinque tempore spectavit. 2 palris triumphum duorumque fcatrum funera. 12. Šibi ipsa virlus semper est pulcher- rirna inerces. 13. Imago Dei e&dem est. in te et in pauperrimo homine. 14. Et nomen pacis dulce esl et ipsa res salutaris. 15. Ipslus Nesloris vila brevissima est, si eam cum aeternilale comparamus.® Non omnibus idem decorum. Senectus ipsa morbus. § XL. 3Pro:n.om.e:n. relativam. (Lat. slov. § 100.) 1. Is beatus est, qul sua sorte contentus est. 2. Deus est, cuius 1 providentia hunc mundum gubernat. 3. lura paria debent. esse eorum, qul sunt cives in eadem re puhlica. 4. Id optimum est, quod est rectissimum. 5. Eum omnes amant, cuius 1 virtus omnibus utilis e.st. 6. Flores, quorum odor est suavissimus, sunt rosae et violae. 7. Non pauper est is, cui satis est, quod habet. 8. Ea est. iucundissima amicit.ia, quam similitudo morum adiuvat. 9. Multi id vituperant., quod alii laudant. 10. Ferrum, ex quo utilissima instru¬ menta fabricamus, auro vilius est. 11. Ouibus leges et iura com- munia sunt, hi sunt cives eiusdein civitatis. 12. Dianae Ephesiae templum eadem nocte deflagravit, qua Alexander Magnus, rex Ma- cedonum, natus est. 13. Innumerabiles sunt gentes, quibuscum Ro¬ mani dimicaverunt. 14. Laudamus etiam ea,' 2 quae' 2 optimis pro- xima sunt.. Non omne esl aurum, quod splendet.. Ouod nocet, saepe docel. Qui se excusat, accusat. § XXXIX. 1 Geiietlvus posseusHms (pose do v n i g.) eius (brez substantiva) sloveni se tudi z njegov, njen, eorum, edritm z njihov (njijn). - 2 je moral gledali. — :i Uvetni stavek. § XL. ‘Katerega ali Cegaver. — 2 V slov. singu 1 ar. 22 § XLL Pronomina interrogfčiti-va.. (Lat. slov. §§ 102, 103.) 1. Quis magis egrcgie de immortalilate aniini disputavit quam SocraleH? 2. Quis es? Ego sum mater illius discipuli. 3. Quid morli similius est. quam somnus? 4. Quod vit.ium turpius est quam men- dacium? 5. Quae gens populum Romanum virlute 1 superavil? 6. Cuius filius ('uit Apollo? cuius filia fuit Diana? 7. Quarum avium cantus nobis magis placet quam lusciniae et. alaudae? 8. Cui vestnim studia gratiora sunt. quam ludi? 9. Quem non delectat cant.us alaudae et. lusciniae? 10. Quae tempestates quassant. rem puhlicam? in qua civitate sutnus? 11. Uter vestnim dignior est.? quis omnium dignis- simus. 12. Quot 2 annos Hannibal in Italia contra Romanos bellavit? Septemdecim. Stulte, quid est somnus, gelidae nisi morl.is imago? § XLII. Pronomina iučLeiiiiita.. (Lat. slov. §§ 104, 105.) Qais, aliqais, quisque, quidatn, ali us, nulltis, alius, alter, solus, totus. .1. Scriptor quldam Romanus, cuius nomen notum est, de situ et. moribus Germaniae narrat. 2. Nulla res est alterl plane sunili«. 3. Si quid auctoritatis in me est, civibus 1 meis debeo. 4. Avium quaedam genera aulumno in Africam avolant. 5. Iustissimus est is, qui suum cuique 2 dat. 6. Non unlus tantum urbis cives sumus, sed totius huius mundi. 7. Multae sunt bestiae, quarum cibus animalia allus generis sunt. 8. Magnum est opprobrium nocere alicuius famae. 3 9. In suma miseria tamen aliqua spes animos hominum confirmat. 10. Homini soli omnium animalium sermo est.. 11. Nulllus iniuriae mihi conscius sum. 12. Nuli! lanta beneficia debeliš, quanta patri. Qui alterl itisidias jiarat, saepe šibi ipse maxime nocet. Ex 4 vitio alius sapiens emendat suum. Suae quisque 2 fortunae faber est. § XLt. 1 V slov. predlog v z lokalom. — Gl. § XXXV 2 . § XL1I. 1 Clvis tukaj = sodržavljan. — 2 Quisque se zaimkoma sni in suus zapostavlja. — 3 Dativ. — 4 Po. 23 § XLIII. Ponavljanje. (Substantiva, adiectiva, adverbia, numeralia, proiiomina.) A. I. In corpore mortali t.amquam in carcere animus immortalis habitat.. 2. Consulibus Romanis magistratus reliqui obtemperabant, 3. Sues etiam stercus taetrum delectat.. 4. Nihil virtute praestantius est., nihil pulchrius. 5. Imperium plurium ’ in bellis perniciosum e.st. 6. Res maxime necessariae fere vilissimae sunt. 7. Ne crastini quidem diei domini sumus. 8. Ovum ovo simillimum est. 9. In planitie Marathonia Miltiades eiuscjue parva manus ingentem Persarum exer- citum superavit atque fugavit. 10. Non eaedem res omnibus homi- nibus placent. Quot homines, fot sententiae. — Quot capita, lot sensus. B. II. Bestiae rationis et orationis expert.es sunt. 12. Deus semper et ubique nobiscum est. 13. Non pauper est is, cui satis est, quod habet. 14. Multa nos docet usus, magister maxime egregius. 15. Mi- thridat.es, rex Pont.i, regnavit annos sexaginta, contra Romanos hel- lavit. quadraginta. 16. Moreš servorum iidem fere sunt, qui dominorum. 17. Quibus rebus maxime superamus animalia? 18. Duodequadra- gesirno imperii anno Tarquinium Priscum, quintum regem Romanorum, duo filii Anci Marcii crudeliter necaverunt.. 19. Nostri nos, vos vestri libri maxime delectant. 20. Primo bello 2 Pirnico Romani viginti tres annos bellaverunt. cum Cartbaginiensibus, opulentissimo Africae populo. Qualis vir, tališ oratio. — Oualis rex, tališ grex. Oualia sunt opera, 3 talia sunt praemia. 3 Verbum esse et composita. (Lat. slov. § 110.) § XLTV. Spregatev glagola esse. 1. Deus semper est. et fuit et. eri(. 2. lustae semper sint causae bellorum! 3. Nune sumus primani, proximo 1 anno erimus secundani. 4. Si in hac vita boni fuerimus, post mortem beati erimus. 5. Sit § XLttl. A. 1 Dostavi v slov.: ljudij! — B. 2 Ablat. tempom'#. - 3 V slov. singul. § XI.IV. 1 V bližnjem v prihodnjem 1. 24 tihi terla levi«! 2 6. Beati essetis, si prudentes et prohi fuissetis. 7. Brutus civitatem Romanam, quae suh Tarquinii Superbi fuerat dorpinatione, Hberavit. 8. Ulinatn laudis minus cupidus esses! 9. Oro el. obsecro te, ut semper memor sIs fragililatis hmnanae. 10. Ignolum est, quid sit. fut.urum. 3 11. Notum est., quanta lua fueril 3 diligentia. 12. Semper sua fortuna contentum esse arduum est. 13. In proelio fuisse militibus fortibus iucundum 4 est. 14. Memores este, milites, pristinae vestrae viri ul is! 15. ludices easl.odes legum et iurum sunt<5! Este procul, lites et amarae proelia linguae! Neque nulli sLs amicus neque omnibus! Composita glagola esse. (Lat. slov. § 111.) § XLV. (Abesse, adesse, deesse, inesse, interesne.) 1. Aderat mecum cunctus equester ordo. 2. Multi nune absunt, qui olim aderanl, et. post. nonnullos annos multi alii aberunt. 3. Inopi pauca desunt, avaro omnia. 4. In feris 1 nmltis inest audacia. 5. Tnler primum et. sextum M. Valerii Corvi consulatum .sex et quadraginta anni interfuerunt. 6. Utinam nobis adfuisses! 7. Inimici Alcibiadem absentem accusaverunt. 8. Abesse (a) patria rniserum est. 9. Si ho- minibus ratio et. orat.io deessent, animalibus simillimi essent. 10. Si (ali)qua in re Verri similis fuero, non magis mihi deerit. inimicus, quam Verri defuit. 11. Adestote omnes animis, 2 <|ui adeslis corpo- ribus! 2 12. Campus Marathon 3 ab Alhenis circiter decem milia passuum aberat.. 13. Pecunia mihi saepe defuit, sed nunquam mihi deerit animus laetus. 14. Multi homines colloquiis Socratis intererant, Nulli rosae deest. spina. § XLVI. (Obesne, praeesse, prodesse, subesse, superesse.) 1. Interesse societalibus malorum bonae famae mulfum obesi. 2. Pericles quadraginta annos praefuit ci vit at i At.heniensium. 3. Obes nemini, prodes omnibus! 4. Silentio luo facinus subest. 5. Ex proelio circiter centum et triginta milia hominum superfuerunl. 6. Ignoratio rerum futurarum |ilus prodest, quam scientia prodesset. 7. Senes saepe ' 2 Nagrobni napis. — 3 V odvisnih vprašanjih stoji v lat. vselej kon¬ ju nttiv. Slovencu rabi zanj indikativ (s členkom da ali brez njega), včasih tudi uvetni ali dopustni način. — 4 Gl. § XXIII 1 . § XLV. 1 Namreč: bestiis. — 3 Ablativ. — 3 V slov. adjektiv. 1. empora praesenlia vituperant. 8. Inertia animis semper ofTuit, in- dustria profuit. 9. Nihil vobis prodestis, si deest.is palriae. 10. Tempus praesens brevissimum est. 11. Semper paratus esto amicis prodesse! 12. A cul pa atuisse, plurimis profuisse magnum solacium eril. 13. Nama Pompilius civitati Romanae non minus profuit quarri Romulus. 14. Sept.em fuerunt uno tempore sapient.es in Graecia; hi omnes praeter Thaletem civitatibus suis praefuerunt. Concordia semper profuit. et proderit, discordia semper obfuit, et. obe rit. Prodest cautela plus quam postrema querela. § XLVII. (Fossum, posse.) 1. Homo bomini plurimum et prodesse et obesse potest. 2. Ulixes docet., quid possit 1 patientia et prudenlia. 3. Corpus ne- care potestis, animum non poteritis. 4. Quis Dei beneficia numeraro posset! 5. Nemo potuit beafus esse sine virtute. 6. Homines probi sumus, si prosumus, quibus possumus, obsumus nemini. 7. Vere' 2 fortes illi fuerunt, qui miseri esse potuerunt. 8. Atheniensibus Alei- biades et prodesse et obesse plurimum poterat. 9. Iustitia sine pru- dentia multum poterit, sine iustitia nihil poterit, prudentia. 10. Nulla re coneiliare facilius benevolenliam multitudinis possunt ii, qui rei publicae praesunt, quam abstinentih et continentia. Legum omnes servi sumus, ut liberi esse posslmus. Non omnia possumus omnes. Spregatev pravilnih glagolov. (Lat. slov. §§ 107, 108, 109, 112.) Prva konjugacija. (Lat. slov. §§ 113, 114, 1.) A. Sedanjikovo deblo § XLVI1I. Indikativ praesentis, imperfecti, futuri I. activi. 1. Dum spiramus, speramus. 2. Hieme non canlant. aves, non arant agricolae. 3. Impftdens esl, qui pro beneficio non gratiam, sed mereedem postulat. 4. Graeci et Romani mortuos cremabant, 1 nos § XLV1I. 1 Gl. § XLIV 3 . — - Adverb resnično = res, v resnici. § XLV111. 1 Gl. § XVII. a 26 (eos) humamus. 5. Sapiens quidam omnibus temperantiam commen- dabat., quae est mater virt.utum. 6. Stellas caeli nunquam numera- bimus. 7. Probitate amicos (vobis) parabitis. 8. Omnes peccamus peccabimusque usque ad finem vitae. 9. Multi domos aedificant, in quibus nunquam habitabunt. 10. Si fortiter pugnabitis, patriam ser- vabitis. 11. Milites nostri hostium agros vastabunt. 12. Antiqui se- pulcra interdum pulcherrimis picturis ornabant. 13. Caelum, 2 non animuni mutant, qui trans mare navigant. 14. Canlabit vacuus coram latrone viator. Doneč felix eris, multos numerabis amicos; Tempora si fuerint nubila, solus eris. Finis coronat opus. § XLIX. Indikativ praesentis, imperfecti in futuri I. passivi. 1. Terra sole illustratur. 1 2. Etiam dura saxa aqua cavantur. 3. Dei providentia mundus administratur. 4. Polycral.es Samius felix appellabatur. 5. Pueri Homanorum et (iraecorum a servis educa- bantur. 6. Ut salutas, ila resalutaberis. 7. Numerabuntur sententiae, non [tonderabunt.ur. 8. Hostium agri a militibus nostris vastabuntur. 9. A praviš depravamur, a bonis emendarriur. 10. Tu delectaris eq’uis, nos delectamur libris. 11. Comitium apud Romanos locus in foro erat, (in) quo comitia celebrabantur. 12. Vites apud Romanos propter magniludinem inter arbores numerabantur. 13. Pecunia non liberabimini curis. Quid magis est saxo durum? quid mollius unda? Dura lamen molli saxa cavantur aqua. Tempora mutantur® et nos mulamur 2 in illis. 2 Podnebje. § XUX. 1 Latinski passlvitm sloveni se ali 1.) s participom petfectlpasslvl in potnožn. glag. biti (bivati), ali 2.) z aktivom in reflexivnim zaimkom se, ali 3.) s tretjo osebo plur. ndivi in z lat. subjektom v akkusat., ali 4.) z dam se in infinit. netivi. N. pr.: laudor = 1.) livaljen sem, hvaljen bivam, 2.) hvalim se, 3.) hvalijo me (namreč: ljudje), 4.) dam se hvaliti. Večkrat kaže lat. pas- sivni stavek sloveniti aktivno. — 2 Clenim mednim! 27 § L. Konjunktiv praesentis in imperfecti activi. 1. Ornamus corpus, ornemus etiam animum! 2. Deus lihi det, quod optas! 3. Vituperamus te, ut moreš tuos emendes. 4. St ul ti essetis, si eonsilia Dei vituperaretis. 5. Malti aedificia el horlos sta- tuis ornarent, nisi pecunia deesset. 6. Valde vos laudarem, si con- silia (vestra) mutaretis. 7. Deum adoremus! 8. Amemus patriam et fortiter pugnemus pro eius salute! 9. Tantopere Romani patriam amabanl, ut nulluin pro re puhlica periculum recusarent. 10. Oremus el laboremus! 11. Romani non solum bellabant., ut liberi essenl, sed etiam ut imperarent.. 12. Utinam medicus peritus amici morbum molestum mox sanet! 13. Ne excusemus vilia, sed vitemus! 14. St uiti essetis, si eonsilia Dei vituperaretis. 15. Utinam probi semper nos laudent! tum nihil curabimus, si ab improbis vituperabiinur. Molliter cubent ossa! 1 Somnia ne cures! LI. Konjunktiv praesentis in imperfecti passivi. 1. Curetis, ut semper a parentibus laudemini! 2. Obtempere- mus medici praeceptis, ut sanemur! 3. Parentes curent,, ut liberi bene educentur! 4. Lex erat apud Romanos, ut alter consul ex plebe crearetur. o. Res puhlica, si optimi (ei) praeessent, bene ad- ministraretur. 6. Milites nostri forlissime pugnabant, non ut ipsi lau- darentur, sed ut patria ab hostibus liberaretur. 7. Incertum est, quo loco te mors exspectet; 1 proinde tu illatn omni loco exspectes! 8. Laudaremini, ministri, si seduli fuissetis. 9. Themistocles magno- pere elaborabat, ut vitia adulescenliae emendaret virtutibus. 10. Ames Deum, ut a Deo ameris. 11. In Demosthene tantum studium tantus- que fuit labor, ut ipsa naturae vitia diligentia industriaque superaret. 12. Utinam mox vicloria sociorum nuntietur! nam si oppidum (eorum) occuparetur, ab iratis hostibus vastaretur et universi 2 incolae ne- carentur. § L. 1 Nagrobni napis. § LI. ‘Gl. §XLIV S 2 Kateri lat. adjektivi še značijo pojem : ves, cel? 28 — § Ul. Imperativ in infinitiv praesentis activi in passivi. 1. Legibus obl.empera! 1 2. Ora et. labora! 3. Cives cum civi- bus de 2 virl.ute cert.anto! 1 4. Ne despSr&s, sed spera! 5. Probos lau- datote, im])robos castigatote! 6. Digni adiuvantor! 7. Nemo laudator a nobis, nisi bonus; omnes mali vituperantor! 8. Nulla difficultale fatigamini, 3 discipuli! 9. Societates malae vitantor! 10. Seintilla parva magnas flammas excitare potest. 11 . Ab aliis laudarl 4 melius est, quam a se ipso. 12 . Nuntjuam virlus Lacedaemoniorum safis digne celebrarl poterit. 13. A nullo po[mlo Graeei superarl doctrina 2 po- lerant. 14 . A puero imperilo res puhlica gubernarl non poteši. 15. Gurate, ut patriam semper ametis! 5 ErrEre 4 humanum est, turpe in errore perseverare. 4 Vacare culpa magnutn est solacium. § lih. Part kip praesentis; gerundij in gerundiv. 1 . Erranti comiter viam monstrato! 2. Micantibus stel lis ca.elum nocturnum ornatur. 3 . Pessimum genus inimicorum suni laudantes. 4 . Sanos lusciniae cantantes 1 valde delectant, aegrotos autem, som- num desiderantes, vexant. 5. Nullum vilium peius est avarit.ia, in- primis in principibus, rem puhlicam gubernantibus. ti. Etiam occasio peccandi vitafor! 7. Tolerando, non plorando molestias superabitis. 8. Romani cupidissimi erant bellandi. 9. Maximum irritamentum peccandi est spes impunitatis. 10. Ne cupidi sitis regnandi; paucorum enim ingenia apta sunt. ad 2 regnandum. 11. Improbi a vitiis revo- candi sunt. 12. Amicitia virtute sola concilianda et conservanda e.st. 13 . Omnia vitia vilanda sunt. Orandum est, ut sit mens sana in corpore sano. De gustibus nori est disputandum. § LIL 1 Lat. imperativ I. je singulativnega pomena, t. j. zapoved (ali pre¬ poved) ima veljavo le za posamezen slučaj! Imperativ 11. pa stoji posebno v zakonih, pogodbah, zapovedih in pravilih za življenje, t. j. kedar je zapoved (ali prepoved) bolj splošne veljave; zato ga slovenimo večidel z imperfeklivnimi, zlasti iterativn. in frcguentativnimi glagoli. — 2 V slov. lokal s predlogom v. 3 Sloveni imperativ s pomočjo glagola dam se! — 4 til. § XXIII 1 . — 5 Sloveni lat. konjunktiv s futurom! § Lili. 1 Participi se ravnajo po svojem imenu kakor adjekt. v sklonu, spolu in številu. — 2 Gl. § XXXII 1 . 29 B. Perfektovo deblo. § LIV. Indikativ perfecti, plusquamperfecti in futuri II. activi; infinitiv perfecti activi. 1. Veniam orate, nam peccavislis. 2. Garthaginienses Hanni- balem in patriam revocavemnt. 3. Coniurali anno XXXXIV anie Christum natum Gaium Julium Caesarem necaverunt. 4. Tu saepissime curam et. angorem animi mei sennone et consilio luo levavisll. 5. Statuas virorum forlium, qui patriam liberaverunt., coronis orna- vimus. 6. Quia M. Tullius Cicero rem puhlicam servaverat, cives 1 emn patrern 2 patriae appellaverunt. 7. Quamquam Cimbri Teutoni- cpie saepius Romanos fugaverant, tamen hi non desperaverunt, sed forl.it.er pugnando patriam servaverunt. 8. Ut salulaveriinus, it.a re- salutabimur. 9. Non erit excusatio peccati, si amici causa peccaveris. 10. Qui aliis bene obtemperaverint, bene imperabunt. 11. Qui aequam mentem in rebus adversis servaverit, is vir fortis erit nominandus. 12. Magnum dedecus est. adversarium non virtut.e, sed scelere su- peravisse. 13. Erravisse minus turpe est quam in errore perseverare. 14. Alios in rebus adversis sublevavisse iucundius est quam aliorum auxilium desideravisse. § LV. Konjunktiv perfecti in plusguamperfecti activi. 1. Nemo hominum 1 tam bonus fuit, ut. nunquam peceaverit. 2. In Demosthene tantum fuit studium. ul ipsa nalurae impedimenta diligentia industriaque superaverit. 3. Si viri fuissetis, forliter pugna- visselis. 4. Si minus erravisset, nolus minus esset. Ulixes. 5. Tam forliter pugnaverunl. socii, ul. magnum hostium exercitum profliga- verint. el. nos immenso periculo liberaverinl. 6. Nisi ainicus Ciceroni nefarium Catilinae consilium indicavisset, ille patriam suam non servavisset. 7. Nunquam tam crudeles fuimus, ut ioci causa ullum animal vexaverimus. 8. Utinam, sicut culpam vitavistis, sic etiam suspipionem culpae vitavissetis. 9. In pugna Marathonia tanta fuil Atheniensium virtus, ul. decemplicem hostium numerum prolligaverinl. 10. Si me oravisses, librum meum libi donavissem. 11. Cincinnatus, cum hostes prolligavissel el. Romam periculo liberavisset, rursus § LIV. 1 Gl. § XL1I ‘. 2 Gl. § XIII'. g LV. 1 Gl. § XXX 3 . — 30 agrum suum ara vil. 12. Ra fuit Mif.hridat.is magnitudo, ul non sui f ant um ternporis, sed el iam prioris aet.at.is omnes reges maiestate superaverit. O. Supinovo deblo. § LVI. Supina; particip in infinitiv perfecti passivi; particip in infinitiv futuri J. ar,tim. 1. Persae cum ingent.i exercif.u adventabant, oppida et agros (iraeeiae vastatum. 2. Uva primo 1 praeaeerba gustatu est, matura duleis. 3. Graeci saepe theatra frequentabant iudos specf.at.um. 4. Multae res difficiles sunt, toleratu; folerare (eas) tamen officium est.; fortiter tolerando gloriam comparabitis. 5. Victoriae iucundae sunt nuntiatu; it.aque nunt.ii victoriarum plerumque properant. nun- tial.um, 6. Terra mutata 2 non mutat hominis moreš. 7. Quid in- exsuperabile est militi armato, nih.il secum praeter belli instrumenta portanti? 8. Magna pars hominum est, quae navigatura 2 de tem- pestate non cogitaf. 9. At» hominibus probis laudalum esse maxima laus est. 10. Hostium subitus adventus magis conturbat quam ex- specfatus. 11. Apes iam evolaturae vehementer consdnant. 12. Vul- neratum esse militi, patriam amant.i, minus acerbum est. quam fuga- tum esse. § LVII. Indikativ in konjunktiv perfecti in plusquamperfec,ti passivi; indikativ futuri II. passivi, konjunktiv futuri J. netivi. 1. Multa [el] opulenta oppida a Romanis expugnat.a sunt. 2. Cicero a senatu pater patriae appellatus est.. 1 3. Athenienses puhlice eos laudabant, qui in proeliis necati erant. 4. Philippus, pater Alexandri Magni, neeatus est, cum theatro appropinquaret, ludos spectatum. 5. Romani saepe superilti erant. ab Hannibale; sed tandem Hannibal a Romanis superatus est. 6. Non conslat, quo arino Troia a Graecis expugnata sit. 2 7. Nisi Hannibal civium suorum invidia debilitatus esset, Romanos fortasse superavisset. 8. Tanta fuit Aristidis i ust it ia, ut. unus cognomine Iustus appellatus sit. 9. Magnum fuisset daminim, si palria ab hostibus expugnata et vaslata esset. 10. Virt.us eius § LVI. 1 Dostavi: tempore = v prvem času = s prva. — 2 Gl. § LIH 1 . § LVII. 1 Glagoli zvati, im enovati (appellnre, nominUreJ i. t. d. zahtevajo, ako stoje v passivu, dvoj nominativ: subjektni (tukaj: Cicero) in prae- dikatni (tukaj: pater)-, prim. § XIII 1 . — 2 Gl. § XLIV 3 . 31 laudanda erit, a quo hostes profligali erunt. 11. Scelesli nisi accusHli erunt, nori condemnabuntur. 12. Non dubito, quin animi bonorum post mortem in domicilia beatorum migraturi sint. Druga konjugacija. (Lat. slov. § 113, 114 II.) A. Sedanjikovo deblo. § LVTIT. Activum. 1. Romanis cuneta maria terraeque patebant. 2. Curate, ut valeatis. 1 3. Utinam virorum fortium copiam haberetis! 4. Legi divinae el humanae omnes parebimus. 5. Prodigus non habebit, avarus non habet. 0. M. Valerius consul 2 creatus est, cum annos viginti tres haberet. 7. Cum maxime gaudebis, maxime timeas! 8. Nihil est, quod naut.ae in tempestate magis timeant quarn terrarn. 9. Se- ereto atnieos admone, palam lauda! 10. Discipuli parent.o magistris! 11. Blanda verba timetote! 12. Mater timidi flere non solet. 13. Vae t.ibi rident.i, quia mox post gaudia flebis! 14. Prala virenlia valde delectant oculos. 15. Si iustus es, non soluin nemini nocelii.s, sed etiam noeentes prohibebis. Inter arina silen! Musae. — Inter arma silen! leges. hnpius ne audeto placare doniš irain deorum! Dies diem docet. § LK. Passivum. 1. Corpora a multis exercenlur, ingenia a paucis. 2. Modus adhibeatur in voluptatibus! 3. Ad 1 tuam utilit.atem a nobis coerce- baris. 4. Non movereris aliorum miseria, nisi ipse miser fuisses. 5 . fjeges breves sunlo, ut. fae.ile ab imperitis teneantur. fi. Bonus gaudebit, cum admonebitur. 7. Nulla re ab officio deterrebimur. 2 8. Res familiaris diligenl.ia el. parsimonia conservabitur el augebilur. 9. Monere et monerl proprium est verae amicitiae. 10. Admonelor 2 libenter, viluperalor 2 patienter! 11. Animi et corporis facultales semper § LVIII. 1 V slov. fut. — - Praedikaini noininat. § L1X. 1 Tukaj -- v (z akkus.). — 2 G. mednim. Sloveni ga s pomočjo glag. d a tn se! V 32 exercentor! 12. Ars tacendi difficilis est. 13. Omnia vilia vitanda, omnes virtul.es exercendae sunt. 14. Bene imperanti bene paretur. Audendum est; fortes adiuvat. ipse Deus. B. Perfektovo deblo. § LX. 1. Herculem ne maxima quideni pericula terruerunt. 2. lam primi homines agriculturam exercuerant.. 3. Qui homines initio Afričani habuerint., 1 farna varia est. 4. Omnibus bonis placuisses, si diligens fuisses. 5. Nemo bene imperabit, nisi qui bene parueril. 6. Severae Draconis leges displieuerunt Atheniensibus. 7. Comme- morare possum, quot 2 et. quantis s viris ira nocuerit. 1 8. Tarquinius, ultimus rex Romanorum, moribus (suis) cognomen Superbi meruerat. 9. Si modesle parueritis, merebitis, ut aliquando imperetis. 10. Prae- inaturam Alexandri Magni mortem Macedones vehementer defleve- runt. 11. Nisi poenam timuissent, mulii legibus non paruissent. 12. Post cladem Cannensem mira cum celeritate Romani exercilus suos suppleverunt. 13. Sulla rei publicae formam ila mutavit, ul senatus aucloritatem auxerit. 14. Romani Pyrrhum regem, cum Romae iam appropinquaret., monuerunt, ut a veneno caverel. Principibus placuisse viris non ultima laus est. Solamen miseris 3 soeios habuisse malorum. 4 Si tacuisses, philosophus mansisses. G. Supinovo deblo. § LXL 1. Animos militum perterritos oratio ducis metu liberavit. 2. Nociturus aliis šibi ipsi nocet. 3. Duae urbes opulentissimae, Car- thago alque Numantia, ab eodem Scipione sunt deletae. 4. Tum vere possidebitis virtutem, cum omnes cupiditat.es eoercitae erunt. 5. Post. pugnam Cannensem Romanorum opes deletae eranl. 6. Incredibile est, quanlopere animi militum oratione ducis moti sint. 1 7. Persae Graecos pugna navali' 4 apud Salamlnam superavissent, nisi multi- tudine et. magnitudine navium jiroliibit.i essent. 8. Quid vobis plači- turum sit, 1 ignoramus. 9. P. Cornelius Scipio in Afričani navigavit, § LX. 1 til. § XL1V-*.— - Quot riri = k ako mn ogi možjei, gunnti — kako veliki. — 3 Dat. plur. m ase. g. — 4 Gen. neutr. § LXI. 1 Gl. § XLIV 3 . — 2 V slov. lokal s predlog, v. Carlhaginem deletum. 10. Cupidilat.es saepe diffieiles suni coercitn. 11. Stulti homines alioruin calamitate nunquam moniti neque emen- dati sunt. 3 12. Moniti essetis, nisi modum adhibuissStis. 13. Is surn- mum imperium habebit, a quo omnes cupiditat.es coercilae erunt. 14. In pueritia a peccando prohibitum esse adulescenti profuit. Tretja konjugacija. (Lat. slov. §§ 113, 114, III.) A. Sedanjikovo deblo. § LXII. Aetivum. a) Indikativ in konjunktiv praesentis in imperfedi. 1. Dum docemus, discimus. 2. Molestias vitae, spes bona, mi- nuis! 3. Cum pax erat, Romani claudebant Tani templum. 4. Veleres pectora palmis plangebant., ut summatn tristitiam significarent.. 5. Sem- per dicamus, quod verum est, sed ne dicamus omnia omnibus! 6. Ne emat.is res inutiles; necessarias habere satis est. 7. Orpheus cantu suo saxa et silvas ducebat. 8. Prirno post Christum natum saeculo tantus fuit. terrae mot.us, ut, duodecitn Asiae urbes una nocle corru- erent,. 9. Vitam saepiuš regit fortuna quam sapientia. 10. Haec ego scribebam bora noctis nona. 11. Edimus, ut vivamus; non vivimus, ut. edatuus. 12. Si virtulem solarn coleremus, non viveremus in t.ot tantisque‘ curis. 13. Graeci cum bost.es superaverant, tropaea sta- tuebant. 14. Socrates accusalus est, quod novos deos induceret. Vi vit post, funera virtus. — Non scbolae, 2 sed vitae 2 discimus. Improba corrumpunt rectos consortia moreš. § LXIII. b) Futur. I; imperativ, infinitiv in particip. 1. Homo probus neminem laedel. 2. Laerimae non minuent miseriam. 3. Cives patriam defendunto! 4. Acuite gladios, cives, et vincite hostes superbos! 5. Succurritote paupertati amicorum! 6. De futuris rebus difficilius est. dicere quam de praeteritis. 7. Homini 3 Slovani pass. s pomočjo glag. dam se! § LXII. 1 Tut curae — tako mnoge skrbi; tantae c. — tako velike. — 2 Sloveni lat. dat. s predlogom za (in akkus.)! Wiesthaler, Lat. vadbe I. 3 34 mendaci ne verum quidem dicenti credimus. 8. Cum Syracusae ex- pugnarentur, Arehimedes mathematicus figuras descrlbens a milite Romano neeatus est. 9. Nune flores carpimus, autumno carpemus uvas. 10. Iustitiam cole et. pietatem! 11. Quod debes, reddito! 12. Multa petentibus desunt multa. 13. Homines magis defendenti quam aecusanti favent. 14. Dum spirabimus, vivemus. Ira furor brevis est: animum rege; qui 1 nisi paret, imperat. Currens per prata non est lepus esca parata. O dives, dives, non omni tempore vi ves! § LXIV. Passivum. a) Indikativ in konjunktiv praesentis in imperfecti. 1. Etiam sine magistro vitla discuntur. 1 2. Tu merilo pater patriae diceris. 3. Tanta vestra est virtus, ut ab omnibus eolamini. 4. Id tantum ematur, quod necessarium est. 5. A pueris Romanis poetae Graeci legebantur et ediscebantur. 6. Memoria minueretur, nisi cotidie exerceret.ur. 7. Etiam maxitnae naves franguntur tem- pestate. 8. Purae manus ad caelum tollantur! 9. A parentibus meis maxime colebaris. 10. Imperatum est. a rege, ut diebus testis omnes tabernae clauderenlur. 11. Improbi homines obsunt communi saluli, quod ab iis corrumpuntur alii. 12. Defenderis ab amicis, si eos de- fendis. Noscitur ex 4 socio, qui non cognoscitur ex 4 se. Amicus certus in re incerla cernitur. Flectitur 3 iralus voce rogante Deus. § EXV. • b) Fatur. L; imperativ in infinitiv; gerundij in gerundiv. 1. Ante 1 Salamina ipsa mari obruelur, quam Salaminiae viefo- riae memoria. 2. Ne desperes, o bomo miser; res tuae a Deo re- gentur et ad bonum exilum perducentur. 3. Regimini 4 a melioribus et prudentioribus! 4. Omnia t.em[)la ab hostibus delela pace 3 resti- tuuntor! 5. Laedl interdum honestius est quam laedere. 6. Libri § LXIII. 1 Qui = is enim. g LXIV. 1 Sloveni stavek aktivno! — 2 Tukaj = po. — 3 O. medium. g LXV. ‘Tukaj adverlj -- prej. 2 G. medium. — 3 Na vprašanje: kdaj? non soluni comparari, sed etiam legi debent. 7. Poetae legunlor et ediscuntor! 8. Vix dici potest, quot quantisque 4 periculis vita hu¬ mana obnoxia sit. 9. Bene scribendo 5 velociter seri bere disces. 10. Moreš puerorum inf.er ludendum se detegunt. 11. Nihil agendo 5 homines male agere discunt. 12. Pax armis est. comparanda, non auro emenda. 13. Nemo alios regere poterit, nisi qui ipse regi potest. 14. Deus nulla re magis hominem separavit ab animalibus quam dicendi facultate. 15. Ex malis minima eliguntor! Dum datur, o pueri, discendi copia 8 vobis. Discite: non semper copia 6 tališ erit. B. Perfektovo deblo. § LXVI. 1. Cicero perniciosa Calilinae consilia detexit. 2. Proba vila via est in caelum et in coetum eorum, qui iam vixerunt. 3. Alexander militibus omnes Asiae opes promlserat. 4. Gum in bello pater ceci- disset, filius eius regnum occupavit. 5. Si curas vestras minueritis, feliciores eritis. 6. In rebus adversis amicos destituisse turpissimum est. 7 Hieme multas arbores in silvis nostris cecldimus. 8. Iram bene poeta quidam inilium dixit 1 insaniae. 9. Livius narrat, quatn multa bella Romulus felicissime cum fmitimis (populiš) gesserit. 10. Gum Athenienses Lacedaemoniis arino CGCXCV. ante Christum natum bellum indixissent, Agesilaus ex Asia revocatus est, ut cum illis con- lligeret. 11. Non satis est reprehendisse peccantem, si non rectam viam monstres. 12. Mortem non extimescent, qui bene vixerint. 13. Špes nostra occidit. 14. Post pugnam, in qua Gyrus minor'- ceciderat, Persae Graecis vitam promlserant, si arma tradidissenl. 15. Gum vero Graeci ea 3 non Iradidissent, Persae duces eorum per 4 dolum oeclderunt. Bene qui latuit, bene vixit. § LXVII. Nadaljevanje. 1. Quae discipuli viliose dixerint, magister protinus corrigel. 2. In pugna apud Marathonem innumerabiles Persae ceciderunt. 4 Gl. § LX 2 . — 5 Sloveni: s tem, da. — 6 = prilika. § LXV1. 1 Diseit = notni navit. - 2 Mlaj Si. — 3 Namreč: arma. — 4 Ver — po; per dolu m = po zvijači zvijačno. 3 G 3. Fefellisti homines; Deum non lalles. 4. Catilina ingentem nu- merum hominum nefarioruin collegerat.. 5. Imperiti manebunt, qui in pueritia nihil didieerint,. 6. Tyriorum gens lil teras 1 prima aut docuit aut didicit. 7. Lacedaemoniis turpe erat scutum in proelio reliquisse. 8. Vehementer peceabis, adulescens, si neglegentia et. ig- navia tempus iuventutis consumpseris. 9. Nero, crudelissimus Roma- norum imperator, 4 ut ardentis Troiae haberet spectaeulum, urbem Romam incendit. 10. Paucas fabulas legistis; mox plures vobis narraburitur. 11. Virgines liores undique carpserant et eoronis caput cinxerant. 12. Nisi imber vehemens incendium exslinxisset, tola urbs deleta esset. 13. Incredibile fere est, quol libros Demetrius gramma- ticus scripserit. 14. Se ipsum vicisse maxima victoria est. 15. Multum tibi proderit., si temporibus* cesseris. Nondum omnium dierum sol occidit. ' Gum pirum matnruit. decidit. G. Supinovo deblo. § LXVIII. 1. Nihil valent. amieitiae utilitatis causa iunctae. 2. Hercules leoni Nemaeo pellem detraxit detractamque induit. 3. Hieme lerra tecta est nive. 4. Duae urbes opulentissimae, Garthago alque Numantia, ah eodem Scipione dirutae sunt. 5. Non constat inler auctores, quo anno r l’roia eversa sit. 6. Ab amico in periculo destitutum esse acerbum est. 7. Ego a patre deductus eram ad Seaevolam et a senis latere nunquam discedebam. 8. Non contempti essetis ab omnibus civibus, nisi leges a vobis neglectae essent. 9. Reprehendendi sunt. alios laesuri, 10. Xerxes non dubilat., quin exercitu suo Graecos victurus sit. 11. Scipio Africanus cum exercitu in Afrieain inissus est Carthaginem dirutum. 12. Ariovistus proelium commissurus prae- mlsit equites omnia exploralum. 13. Multae res faciliores sunt in- telleclu quam dieta. 14. Lacedaemonii ac si victoria esset pro- missa, duci suo intrepide paruerunt. 15. Flos nisi carptus erit, mox cadet ipse. Sperne voluptates; nocet. empta dolore voluptas. Lit t era seripta manet. § LXVtI. 1 Črke. — 2 Tukaj = cesar. :i Časovne razmere. 37 A- § LX1X. Nadaljevanje. 1. Temere dissolvi.sli amicitiam; neque enim 1 facile rursus conciliantur amicitiae dissolutae. 2. Capitolium a Romanis contra (iallos defensum est. 3. Ouis tam perfectus est, ul virtus ab eo nun- quam negleda sil? 4. Romani saepe vidi erant ab Hannibale; sed tandem Hannibal a Romanis vielus est. 5. ‘Gum Lydia vida esset., Cyrus Babylonem obsidione clausit et. expugnavit. 6. Farne coacti milite.s interdum tora detractasque scutis ' l pelles manderunt. etederunt,. 7. A Romanis Carthago, Corinthus, Numanlia, multae aliae urbes eversae suni,. 3 8. Si vir probus esses, emptam gloriam respuisses. 9. A bonis omnibus defendar. etiam si a malis neglectus ero. 10. In hist.oria desideratur/ ut in rebus gestis declaretur, non solum quid actum aut diclum sit, sed etiam quomodo. 11. Parva saepe scin- lilla contempta magnum excilavit incendium. 12. Stultus est, qui equum empturus non ipsum oculis collustrat, sed stratum eius. 13. Ab humilioribus 5 beneficiis 6 victum esse non est iucundum. 14. Plurimae res faciliores sunt. didu quam geslu. Arcus nimium tensus rumpitur. Quae sata erunt, ea metentur. Četrta konjugacija. (Lat. slov. §§ 113, 114, IV.) A. Sedanjikovo deblo. § LXX. Aetivu m. 1. Causas multarum rerum nesdmus. 2. Dicif Socrates, vir sapientissimus: Ego nihil scio, praeter id, quod 1 nihilscio; sed mulii homines id quoque nesciunf. 3. Per 2 totam noctem saeviebant pro- cellae; tu dormiebas, sed ego eas audiebam. 4. Ne servias cupidi- tatibus! 5. Diligenter pastores ovilia custodiant, ne lupus inter oves saeviat! 6. Si meo consilio oboedlres, 3 non tam diu dormlres. 7. Lae- § LX1X. 1 Neque enim = in ne namreč = kajti ne. — Ablatlvus sepa- nUidnis; gl. § IX 1 ; sloveni ga s predlogom s in genel.! 3 Kateri lat. glagoli še značijo: razrušiti, razdejati? 4 = se zahteva. — 5 Namreč: homi- nibits. — 6 Ablativ; sloveni ga s predlogom v (in lokal.)! § LXX. 1 Da. — 2 V slov. sam časovni akkusat. — 3 Katere lat. izraze istega pomena še poznate? 38 lius et Scipio saepe ad Catonem veniebant, ut. eius de senectute sermones audlrent. 8. Cives boni semper patriae servient. 9. Ouem alienum fidelem invenietis, si vestris hostes fueritis? 10. Saepe prodest nesclre, quid futurum sit. 11. Caesar simul legere et, recitaritem audlre et. scribenti dictare solebat. 12. Celeriter semper expedl officia! 13. Lex erat apud Romanos: Hominem mortuum in urbe ne sepelito neve urito! 14. Esurieptibus cibum praebete et potum sitient.ibus! 15. Deum t imetote, parent.es amatote, legibus oboeditote! Oualis sit animus, ipse animus nescit. § LXXI. Passivum. 1. Tristitia animi bona spe lenltur. 2. Vos ab ornni voluptate negotiis impedlmini. 3. Rheno et Danuvio imperium populi Romani finiebat.ur. 4. Gibi Lacedaemoniorum farne condiebantur. 5. In iudi- cando semper observemus aureum illud praeceptum: audiatur el. 1 altera pars! 6. Nos omnes nihil fere sciremus, nisi ab aliis erudi- remur. 7. Non semper a parentibus luis nutrieris et. vestieris, o puer; proinde cura, ut ipse te possis nutrlre! 8. Libri tui et, legentur a me diligent.er et. custodientur diligentissime. 9. Rene erudlrl melius est quam multas opes habere. 10. Lex erat Solonis: Ii, cjui in bello pro patri® ceclderint, 2 puhlice 3 sepeliuntor! 11. Pauperes nutriuntor a divitibus! 12. Etiam severus iudex modum adhibet in puniendo. 13. Adulatoris sermo non audiendus, sed vitandus est. 14. Punirl debetis, si peccatis. B. Perfektovo deblo. § LXXII. 1. Capitolium, arcem Romanorum, anseres custodlverunt,. 2. De- mosthenes vitam veneno finivit, lsocrat.es inedia. 3. Tant.um fuit odium Et.eoclis et. Polynicis, ut ipsa mors illud non finlverit. 4. Gae- sar muneribus multitudinem imperitam lenlverat.. 5. Nos omnes fere nihil sciremus, nisi alios audlvissemus. 6. Gum omnes audlvero, tihi scribam sent.entiam meam. 7. Dolores amici solacio lenlvisse iucun- dum est. 8. Rex Saturnus tam iustus fuit, ut nemo sub illo servl- verit.. 9. Sano homini sat.is est septem boras dormlvisse. 10. Nisi § LXXI. 1 = Etiam. — 8 Fut. II. — 3 = o državnih troških. 39 nives iter nostrum impediverinf, propediem ad vos veniemus. 11. Multi iuvenes At.beniensium, qui sermones Socratis fere cotidie audlverant., mortem eius deplorabant.. 12. Coriolanus exsul Roma- norum agros vastavisset, nisi mater el uxor eius animum molllvissent. 13. Praeceptis sapientium oboedlvisse adhuc nemini nocuit. 14. Ne prius 1 iudex accusatum condemnato, quam 1 eum audlverit! O. Supinovo deblo. § LXXIII. 1. PoIyphemum, ingens illud monstrum, Ulixes vino sopitum excaecavit. 2. Romulus et Remus, conditores Romae, a lupa nutrlti suni. 3. Terra vestlta esl. floribus, herbis, arboribus. 4. Urbs Lace- daemoniorum non erat munlta muris, sed praesidium (juaerebalur in fortissimis civibus. 5. Verres nisi collegam habuisset Pisonem, lapldibus coopertus esset in foro. 6. Mililes castra sua munituri im- pediti suni ab hostibus adventanlibus. 7. Oppida vestra bene inu- nita erunt, si vos ipsi viri fortes eri Lis. 8. Cicero Archimedis sepul- crum invenit undique saeptum et vepribus veslitum. 9. Quid tam iucundum est audltu quam sermo hominis sapientis? 10. Gum 1 sciam, 2 quo die venturus sim, curabo, ut scias. 11. lmmerito pu- nltum esse hominis animum vehementer conlristat.. 12. Iuvenes no- biles Romanorum in (Jraeciam commeabant. claros philosophos et oratores audltum. Non est spes ulla sepultis. Verba deponenti a. (Lat. slov. § 115.) § L XXIV. Prva konjugacija. 1. Imitemur Deum, qui ingrat.is quoque beneficia dat. 2. Viri sapientes nunquarn gloriabuntur in rebus secundis. 3. Graeci et Romani magnorum fluminum capita venerabantur. 4. Si exempla bona semper imitaremini, meliores et sapientiores essetis. 5. Pre- § LXXII. 1 Prius — quarn = prej — ko = dokler ne. § LXXI1I. 1 Kedar. — 2 Fut. I. 40 caturi caelum contemplamur. 6. Proprium est hominibus magis nova qnam magna mirarl. 7. Imprimis venerare Deum, venerare parentes! 8. Agrippina, uxor imperatoris 1 Claudii, turdum habebat imitantem sermones hominum. 9. Stultum est venatum ducere invitas canes. 10. Magnitudinem animi tui semper sum admiratus. 11. Massilienses, cum Galli agros eoruin popularentur, a Romanis auxilium petive- runt. 12. Grudelissime puniebantur a veteribus ser vi, qui dominis suis insidiati erant. 13. Consolator miseros, ut Oeus tui recordetur in calamitate. 14. Gunctantem hortare! 15. Prima causa bellorum fuit cupiditas dominandi. 16. Deus colendus et venerandus est. Frustra conatur, cui Deus non auxiliatur. Multi rixantur de lana saepe caprina. § LXXV. Druga konjugacija. 1. Ferrum tuetur principem, at melius fides. 2. Saepe plures quam rebamur amici nos in periculo destituunt. 3. Forum misere- amur, qui propter fortunam, non propter malitiarn in miseriis sunt. 4. De re puhlica oplime mereberis, si eam in periculis tuitus eris. 5. Catilina sociis suis maria et montes pollicitus est. 6. Miserere pauperum! 7. Verum fatemini; id si lassi eritis, culpa liberabimini. 8. Verentor pueri senes! 9. Nunquam verebimur peccata nostra Taterl. 10. Omnes tui misereremur, si peccatum tuum fatereris. 11. Dei opera conteinplans confiteberis: Magna est Dei potentia! 12. Ea peragemus, quae pollicili erimus. 13. Multi, qui aliis feli- cissimi videbantur, šibi ipsis visi non sunt. 14. Amicitiae summa fide tuendae sunt. Qui deos fallunt, homines non verentur. Qui tacet, consentire videtur.' § LXXVI. Tre tj a ko n j u g a c i j a. 1. Peccatis irascimur, non peccantibus. 2. Quod sentlmus, lo- quamur; quod loquimur, sentiamus! 3. Die certo arini apud Romanos domini cum servis vescebantur. 4. Gum Pompeiusex Asia reverteretur. § LXXIV. 1 Cesar. § LXXV. ‘Sloveni: zdi (dozdeva) se, da pritrjuje! 41 Caesar iam in Galliam profeclus erat. 5. Malus miles erit, qui im- peralorem gemens sequetur. 6. Homines optant., ut adipiscantur senectutem, eandein accusanl adepli. 7. Iniuriam vestram ohliviscendo uiti sumus. 8. Stultitiae (signum) est aliorum vil.ia cernere, oblivisei suorum. 9. Magistratus suni. leges lo(juentes. 10. Si naturam ducem 1 secutus eris, nunquam laberis. 11. Si Hannibal post pugnam Cannen- sem Romam aggressus esset, lota potestas Romanorum esset collapsa. 12. Vincere scis, Hannibal, victoria uti nescis! 13. Nunquam irascere et iratus neminem unquam a punlto! 14. Vetus quidam auctor questus est, quod fortius mulli pro patriae libertate loquerentur quam pug- narent. 15. Auribus frequentius utere quam lingua! 16. Oni virtutem erit adeptus, a nobis diligetur. Concordia parvae res crescunt, discordia maximae dilabuntur. Tempora labuntur tacitisque senescimus annis. 3 § LXXVII. Četrta konjugacija. 1. Voluplas blandltur sensibus nostris. 2. Ne mentiaris sciens, nam mentit.o nemo fidem babet,. 3. Milites praedam partlti erant. el sortiebantur de singulis partibus. 4. Epaminondas Thebanus adeo fuit verilatis diligens, 1 ut ne ioco quidem menllretur. 5. Nihil unquam' 2 orietur et nihil ortum est sine Reo. 6. Britanni Romanos metentes subito adorti sunt. 7. Livius historiam Romanam a Troianorum erroribus 3 orsus est. 8. Ne confundatis, discipuli, oriendi el ordiendi verba! 9. Hannibal Hamilcari patri blandltus est, ut in Hispaniam duceretur. 10. Ne omnia ipse experiaris, sed interdum credas experto! 11. Gum semel mentltus eris. iterum mentieris. 12. Itinerum spatia Romani passibus mensi sunt; nos olim pedibus mensi eramus, nune metris metlmur. 13. Fhilippus, rex Macedonum, bellum conlra Persas moliens occlsus est. 14. Optime sclmus, quod experti sumus; si nihil experti essemus, nihil sciremus. 15. Eliamsi peccaveris, 4 tamen nun- quam mentltor! Qui mentlri solet, peierare consuevit. § LXXV1. 1 Praedikatni akkus. — 2 V slov. dvojna nikalnica. 3 Sloveni ablal. s predlogom v (in lokal.)! § LXXVII. 1 Ljubeč = prijatelj. — 2 V slov. dvojna negacija. — 3 blo- jenje. — 4 Fut. II. 42 § LXXVIfI. Ponavljanje spregatve. A. 1. Non poenae 1 timor, sed amor honesti 1 vos prohibeto a peecando! 2. Persae ,cum immensis copiis adventabant Graecorum oppida et. agros vastatum; sed fortissime ab illis s upe rali et fugati sunt. 3. Amicus noster aegrotus valeret,, si iusto a tempore medieus remedium adhibuisset. 4. Bene imperanti bene paretur. 5. Achilles Hectoris eorpus ad currum religatum traxit cirea muros Troiae. 6. Gum Hannibal Saguntum in Hispania expugnavisset. Romani Car- thaginiensibus bellum indixerunt. 7. Severe puniuntor milites, qui loco 3 cesserunt. 8. Alexander Magnus admirabatur et imitabatur Achillern. 9. Venando disciinus tolerare frigus hiemis aestatisque calorem. 10. Nibil praesta.nl ius est quam de re puhlica bene mererl. 11. Maxima incommoda sequerentur, si consl.it.utum esset, ut honiines iniurias iniuriis ulciscerentur. 12. lam pater Hannibalis bellum cum Romanis moliebatur, quod Hannibal gessit. Auri sacra 1 fames, quid 5 non mortalia pectora cogis! Sequitur superbos ultor a tergo Deus. B. 13. Ilomo cotidie repulato, quam muli a et Deo et. hominibus debeat. 14. Probos et iustos cives condemnavisse nonnullorum po- pulorum gloriam maculavit. 15. Nemo ab aliis contemnetur, nisi a se antea contemptus est. 16. Proelium commissuri Spartani eomas suas coronabant. 17. Saepe vos magistri monuerant, discipuli, sed monitis non obtemperaverat.is. 18. Milites eastra vallo et fossa mu- nituri subito impetu hostium fugati sunt. 19. Exercitus et opes principem minus tuentur quam civium amor et fides. 20. Quid est parentibus iueundius auditu quam laus liberorum? 21. Dolete morlem principis benigni et vestem sordidam 1 induite! 22. Nos apud magistram nunquam iocari conabimur. 23. Ego exspectabo ea, quae polliceris, et erunl. rnihi pergrala, si solveris. 24. Ex hac vita in aliam pro- ficiseemur beatiorem. 25. Honesti viri nunquam mentientur. In Bellonae bortis nascuntur semina mortis. E duobus malis minus eligendum. Iucundi act.i labores. § LXXV11I. A. 1 Sloveni ta (objektivna) geneliva prvega k predlogom od (in genel.), drugega z do (in genet.)! — 2 lusto tempore = o pravem času. 3 Ablat. separatistih'. — 4 Tukaj = proklet 3. — 5 = k čemu. B. ' Veetis sorclida, umazana = žalna obleka. 43 § LXXIX. Ponavljanje predlogov. 1. Ad lacum Trasimenum ingenti clade Romani ab Hannibale afflicti sunt. 2. Adversus miseros inhumanus est iocus. 3. Placabiles sit is erga inimicos, fort.es contra hostes. 4. Populus Romanus Camil- lum, cum Veios expugnavisset, exsilio multavit, quod inique inter exercitum et plebem praedarn divisisset.. 5. Per errores ad veritatem, per calamitatem penetrabis ad felicitatem. 6. Caelum mutant, non animum, qui trans mare currunt (= navigant). 7. Circa flumina et lacus frequens nebula est. 8. Coram medico nihil nocet. 9. Alpes nemo unquam cum exercitu ante Hannibalem superaverat. 1 10. Pro patri SL labores et pericula fortiter toleralo! 11. Acerrime Romani et Carthaginienses de imperio certaverunt. 12. Exercilus sine duce corpus est sine animo. 13. Perniciosa saepe sub dulci melle lalent venena. 14. Nullum vitium est taetrius quam avaritia, praeserl.im in principibus rem puhlicam gubernantibus. 15. Sub initium anni proximi ex Europa in Asiam demigrabimus. 16. Post mortem Alexandri Magni Macedones ferrum (= gladios) in se ipsos verterunt. Per risum mult.um poteris cognoscere stultum. Ludicra per verba res saepe notatur acerba. Non est ad astra mollis e terris via. Basni. § LXXX. 1. Abotna ošabnost. Haedus stans in tecto casae in lupum praetermeantem contu- melias iactabat. At eas non curans lupus haedo succlamavit: non tu, sed tectum me increpitat. 2. Kazen prepira. Musculus cum rana aliquando acriter certabat. Procul eos spectavit milvus et praedae cupidus advolavit. lili pugnandi cupi- ditate 1 incensi “ periculum non vitant el misere dilaniantur. § LXXIX. 1 Tukaj = prekoračiti. § LXXX. 2. 1 Pugnandi cupiditas = bojaželjnost. — 2 Vnet 3 \ pugn. c. incensus — bojaželjnosti vnet. 3. Čudna delitev. Societatem aliquando iunxerunt, ut victum compararent, leo, asinus, equus. Totam silvam perlustrant.es magnuin bestiarurn nu- merum comprehenderunt et in unum locum comportaverunt. Suh vesperum leo praedam divisit. in tres part.es aequales. Suam ex- speclat. partem tertiam et equus et asinus. At. ille dixit.: prima mea est., quod rex sum animalium; secunda autem mihi debetur 1 ut socio rapinae; tertiam vero si quis 2 vindicaverit, stalim eum de- vorabo. 4. Kažnjena hudovoljnost. Mulier vidua, quae diurno quaestu vilam sustentabat, suh galli canlum cotidie ancillas dormient.es ad opus excit,abat. At illae emu satis essent pigrae, in dies 1 magis de remedio cogitabant. Tandem constituerunt gallum domesticum necare, nihil curantes fe- minae paupertatem. lam vero 2 e fumo in flammam se induxerant.' f Domina enim cum de bora esset incerta, saepe iam media nocte* ex somno eas suscitavit. 5. Hvaležna miš. Circa leonem dormientem musculi pet.ulant.es cursabant. Cum unus ex iis per casum 1 dormientis caput ofTendisset, e somno ex- citatus est. leo eumque comprehendit. lam devoraturus bestiolam miserabiliter oranli benigne vitam condonavit. Faulo post cum per silvas non satis caute praedam vestigaret, in venatoris laqueos in- cidit. leo. Frustra studens se liberare rugiebat. Procul eum audivit musculus celeriterque adventavit. Cum irretltum eum vidisset, cui ipse vitam libertatemque deberet , 2 grato animo ad laqueos arrepsit eosque corrosit. Ita leo omni periculo est liberatus praeclarumque misericordiae suae praemium reportavit. 3. 1 Se mi dolguje = mi gre. — 2 — aliqitis. 4. 1 = od dne do dne. — 2 lam vero = zdaj pa (celo). 3 4 5 Primeri slo¬ venski rek: «iz dežja pod kap priti>. * Media nox, srednja noč = polnoč. 5. 1 Po slučaji = slučajno. — 2 V slov. indikativ. Vokabular. § i., i. Substantiva (samostalniki). Greta, Cvetite, Kreta, otok v Sred¬ njem morji (zdaj Kandija) insula, ae, otok Graecia, ae, (iraecija (Grško) terni, ae, zemlja, dežela Britannia, ae, Britannija (An¬ gleško) Sicilia, ae, Sicilija, otok v Sred¬ njem morji Hispania, ae, Hispanija (Špansko) Gallia, ae, Gallija (Francosko) Germania, ae, Germanija (Nem¬ čija) Diana, ae, Diana, rimska boginja meseca in lova dea, ae, boginja Musa, ae, Musa (modrica), boginja pesništva, umetnostij in znan¬ stev; bilo jih je devet. Italia, ae, Italija (Laško) paemnsula, ae, polotok columba, ae, golob aqua, ae, voda historia, ae, zgodovina amicitia, ae, prijateljstvo silna, ae, gozd, les fortuna, ae, sreča, usoda farna, ae, govorica, glas '"Minerva, ae, Minerva, rimska boginja modrosti *Nympha, ae, Nymfa (Vila); N. so boginje dreves, lesov, gor in vod *ancilla, ae, dekla, služkinja *puella, ae, deklica. Adiectiva (pridevniki). timidus, boječ (masculinum) timida, boječa (femininum) timidum, boječe (neutrum) columba timida, boječ golob columba est timida, golob je boječ frli/idm, a, um, mrzel marinus, a, um, morski salsus, a, um, slan Romanus, a, um, rimski * Pripoinnja: Vokale [a, e, i, n, n, y) vseli v tem vokabulani navedenih besed izgovarjaj kratko, izimši: (?) dvoglasnike [ne, au, el, en, oe, vi), ki so privodno dolgi; na pr. Etiropa, Graecia, Musae; h) z znamenjem dolžine (—) zaznamovane vokale (n, e, l, d, v, jj), ki so tudi pri rod no d ol gi; na pr. vita, Diana, memtt; c) vokala o in i v glagolski končnici prve osebe singul. ticttra. Kratice: m. pri samostalnikih pomenja: genus masculinum (moški spol), f. = g. feminilnim (ženski sp.), n. = g. neutrum (srednji sp.), c. = g. commune (občni sp.) i+4 Številke 1, 2, 8, 4 pri glagolih značijo prvo, drugo, tretjo in četrto konjugacijo; številka 3. za adjek ti vi, da so treh končajev. 4G c/ldriosus, a, um, (poln slave), slaven virus, a, um, prav, resničen sempiUrnus, a, um, veden, večen densus, a, um, gost. opdcus, a, um, senčnat caecus, a, um, slep vitreus, a, um, steklen, (v prene¬ senem pomenu = nestanoviten) publieus, a, um, javen, obči vanus, a, um, prazen, ni ceven *sedulus, a, um, marljiv, priden *Graecus, a, mn, grški; ( Graecia). Pomožni glagol sum — sem. Prnesens indkMivi (sedanjikov zna- nilnik); sum — sem es — si e,st — je sumu s — (sva) smo estis — (sla) sle sunt — (sta) so. Adverbium (prislov). semper, zmiroin, vedno, vsigdar, vselej ; (sempitenms). Coniunctio (veznik). et, in, pa, ter. § n, 2. Substantiva. Agricola, ae, m., kmet, poljedelec dquila, ae, orel alauda, ae, škrjanec luscinia, ae, slavec nauta, ae, m., brodnik, mornar fllia, ae, hči rosa, ae, roža *pirata, ae, m., gusar (morski raz¬ bojnik). Adiectiva. ruber, rudeč rubra, rudeča rubrum, rudeče albus, a, um, bel luteus, a, urn, rumen. Verba (glagoli) Praesens indicUtivl netivi (sedanjikov znanilnik tvornega položaja): aro — orjem ar as — orješ arat — orje ardmus — (orjeva) orjemo aratis — (orjeta) orjete arant — (orjela) orjejo. Influltivus praes. netivi (nedoločnik sedanjikov tvornega položaja): arare — orati. volo (are), letam canto (are), pojem perco (dre) grešim, pregrešim se dro (dre), molim, prosim laboro (dre), delam ndvigo(dre), ladjam; (nauta =ntirita) lacrimo (dre), jočem spiro (dre), diham spero (dre), upam. Adverbia. saepe, često,pogoslo(krat), velikrat, dostikrat quo, kam? car, zakaj? ndn, ne; non e,st — ni, ndn sinit = niso. Coniunctiones. nut, ali; ant. — aut, ali — ali pa dum, dokler, (v lem) ko. Interiectio (medmet). d, o! § IH, 3. Substantiva. Parsimdnia, ae-, varčnost roncordia, ae, sloga procella, ae, nevihta Africa, ae, Afrika poeta, ae, m, pesnik eiconia, ae, štorklja rana, ae, žaba aurdra, ae, zora, jutranja zarja umira, ae, senca viola, ae, vijolica scintilla, ae, iskra flamma, ae, plamen ira, ae, jeza via, ae, pot. insania, ae, besnost. *patria, ae, domovina *unda, ae, val *gloria, ae, slava; {glvriosus) '*dornina,ae, vladarica, gospodinja, gospa *bestia, ae, žival, zver(ina) *aura, ae, sapa, zrak Huna, ae, luna, mesec *stella, ae, zvezda. Adiectiva. situs, a, um, ležeč; sita est, ležeča je = leži parvus, a, um, majhen, mali mdgnus, a, um, velik * spleti didus, a, um, svetel, bliščeč. Verba. urno (dre), ljubim circnmdo (dre), obdajam tur bo (dre), kalim, zmedem invoco (dre), kličem, zovem (na pomoč) devoro (dre), (po)žrem, požiram dissipo (dre), razženem, razpršim delecto(Ure), razveseljujem, veselim exeito (dre), vzbudim; flammam excitdre, plamen vneti (vnemali) *agito (are), gonim, majem *capto (dre), lovim *laudo (dre), hvalim *celebro (dre), slavim Hntupero (dre), grajam, karam *obscuro (dre), potamnim, po¬ mračim. Adverbium. *interdum, včasih. Praepositiones (predlogi). contrd (z akkusat.), nasproti (z genet.), zoper (z akkusat.) ad (z akk.), k (z dat.), do (z akk.) *per (z akkus.), skozi (z akkus.), po (z lokal.). § IV, 4. Substantiva. Regina, ae, kraljica dla, ae, pero! auddcia, ae, drznost, srčnost. *dva, ae, grozd ; plur.:.uvae, grozdje * i, začetek *donum, i, darilo; ( donare ). Adiectiva. reconditus, a, um, skrit, malus, a, um, zli, hud(oben) perniciosus, a, um, poguben Graecus, a, um, grški; substant. adiect.: Graecus, i, Grk; [Gmeda) probus, a, um, pošten *fulvus, a, um, (rudečkasto) rumen *bonus, a, um, dober *avarus, a, tim, skop, lakomen; (avUritia) *cruentus, a, um, krvav. Verba. disturbo (are), razrušim, uničim; [turbtlre, turbidus) pugno (are), bojujem — , borim — , vojskujem se; (pugna). § IX, 9. Substantiva. Puer, eri, deček; ( puella ) Liber, eri, Liber, rimski bog vina armiger, eri, oproda, orožnik vestimentum, l, oblačilo; plur.: vestimenta, bruni, obleka vir, viri, mož slgnifer, eri, zastavnik mr a, ae, skrb otium, l, brezdelnost, brezdelica poena, ae, kazen gener, eri, zet socer, eri, sveker anus, i, ded filius, i, sin; (filia) mdlum, 1 , jabolko pirum, i, hruška (sad) astrum, i, zvezda *ventus, i, veter *negotium,i, opravek, posel; (otium) *slgnum, i, znamenje; (mgnifer) *neglegentia, ae, nemarnost. Adiectiva. industrius, a, um, delaven; (indudria) fldus, a, um, zvest lucer, era, erum, raztrgan; (lacerure) strenuus, a, um, delaven, srčen, odločen improbus, a, um, nepošten, hudo¬ ben, brezbožen; (probus) liber, era, erum, prost, svoboden; odtodi substant. adiect.: liberi, orum, otroci (= svobodni) carus, a, um, drag, mil asper, era, erum, hrapav, osoren, težaven angustus, a, um, tesen, trudovit augustus, a, um, vzvišen *prosper, era, um, ugoden *frugifer, era, erum, plodonosen, rodoviten *beatus, a, um, srečen. Pronomina possessiva (svojilna zaimka). tuus, tua, turni, tvoj, tvoja, tvoje suus, sua, suum, svoj, svoja, svoje. Adverbia. nunguam, nikdar, nikoli etiam, tudi, celo; ( et ) *blim, nekdaj. 51 § X, 10. Substantiva. Ager, grl, polje, njiva; (agricola) frumentum, l, žito llgnum, l, les cancer, crl, rak, Poenus, l, Punec; (P. so bili narod v severni Afriki) cerasum, l, črešnja (sad) iudiciurn,l, sodba, sodnija; (iustitia) arbiter, tri, (izbran) sodnik minister, tri, služabnik ludus, i, igra liber, bri, knjiga magister, tri, učitelj; ( magistra ) medicina, ae, zdravilo, lek; (medicus) verbum, i, beseda faber, bri, rokodelec; faber fer- rarius, l, ( ferrum ), kovač culter, tri, nož *Alexander, drl, s priimkom Magnus (Veliki), kralj Mace- donski, umrl 1. 323. pr. Kr. *Colonia (ae) Agripplna, ae, Kolin (mesto) *Placentia, ae, Piačenca (mesto) *Padus, l, Pad (Po). Adiectiva. vafer, fra, frurn, lokav astutus, a, um, zvijačen niger, gra, gr um, (bliščeče) črn iustus, a, mn, pravičen; {iustitia, iudicium) aeger, gra, grum, bolan; subst. adiect.: aeger, grl, bol nik; (negrotm) afer, tra, trum., črn piger, gra, grum, len varius, a, um, razen, različen necessdrius, a, urn, potreben sinister, tra, trum, lev dexter, tra, trum, desen. Pronomen possessivum. vester, tra, trum, vaš, a, e. Verba. sedo (are), umirim, pomirim fabrico (are), izdelujem; {.faber). § XI, 11. Substantiva. Persa, ae, m., Persijan convlva, ae, m, gost Corinthus, l, f, Korint h, mesto grško Beluš, i, f MM,, a Cgprus, i, f, Cvper ,) populus, l, f, topol fagus, l, f, bukev fraxinus, l, f, jesen cerasus, i, f, črešnja (drevo); {cerasum) pirus, l, f, hruška (drevo); (pirum) malus, l, f, jablan; {malum) hortus, l, vrt prunus, i, f, sliva (drevo) flcus, i, f, smokev (drevo) *Mlletus, i, f, Milet, mesto grško * Cleopatra, ae, Kleopatra *Aegyptus, l, f, Aegypet. Adiectiva. fessus, a, um, utrujen lUxuriosus, a, urn, razkošen superbus, a, um, ošaben secundus, a, um, drugi; mensa secunda — poobedek satur, ura, urum, sit opulentus, a, um, bogat 4 * 52 ornatus, a, um, ukrašen; (smitre) longus, a, um, dolg procerus, a, um, vitek altus, a, um, visok *durus, a, um, trd. Verbum. consocio (are), združujem. Praepositio. cum (z ablat., znači spremstvo ali društvo) s, z (z instrum.) § XII, 12. Substantiva. Somnium, i, sanja forum, i, (veliki) trg (rimski) saxum, i, skala, pečina, kamen rčimus, i, veja notitia, ae, znanje lingua, ae, jezik nčivigium, i, brod, ladija; («< ivigure, nauta ) malus, 1, m, jambora Ep idaurus), f. ,E p ida u r.t n esto grško Aesculapius, 1, grški bog zdrav¬ ništva Peloponnesus, i, f., Peloponnes, polotok grški laurus, i, f, lovorika (drevo) pallium, i, plašč sapientia, ae, modrost *Lucius (i) Lucullus, i, vojsko¬ vodja rimski *Cous, i, Kous, otok grški. Adiectiva. nocturnus 3. ponočen unus 3., jeden, jedin sacer, era, eram, posvečen amoenus 3, ljubek, vabljiv, pri¬ jeten sordidus 3, umazan *magniftcus 3, veličasten, veliko- lepen; (mugnus) *pulcher, chra, chrum, lep Hgnotus 3, neznan; (notitia). Verba. erro (are), (za)blodim, motim se trepido (are), tekam, (šumljam). Praepositiones. inter (z akkus.), med (z akkus. in instrum); (interdum) supra (z akkus.), nad, preko suh (na vprašanje kam ? z akkus, na vprašanje kje? z ablat.), pod (z akkus. in instrum.) *ante (z akkus.), pred (z akkus. in instrum.) Coniunctio. anteni (ne sloji nikdar stavku na čelu), a, pa. § XIII, 13. Sol, is, solnce radius, i, žarek sal, lis, sol; plur. sales, dovtipi seriptor, oris, pisatelj exsul, is, prognanec imperator, oris, vojskovodja, po¬ veljnik, cesar; (imperUre) vietor, oris, zmagalec; ( victBria) tabor, oris, delo, napor, trud, te¬ žava; (labortlre) pater, tris, oče; (patria) frater, tris, brat soror, oris, sestra ursus, i, medved mel, mellis, med fulgur, uriš, blisk 53 — prlncipium, i, začetek dol,or, oris, bol, bolečina Umor, oris, bojazen, strah; ( timidus ) *vacca, ae, krava *calor, oris, toplota, vročina; [ca- lidus ) *pdstor, oris, pastir * mater, tris, mali *imber, bris, ploha, igneus 3., ognjen gratus 3., ugoden, prijeten; hva¬ ležen rloctus 3., učen flavus 3., rumen *acerbus 3., trpek, brit.ek, strupen *nimius 3., prevelik. noster, tra, tram, naš, a, e. reooco (are), nazaj (po)kličem appello (are), imenujem territo (dre), strašim. interdiu (adv.), po dnevi; (inter, interdum). § XIV., 14. Mdrcus (i) Tullius (i) Cicero, onis, M. T. Cicero drator, oris, govornik; (orare) sermo, onis, (po)govor modestia, ae, skromnost mos, moriš, šega, navada; plur.: moreš, vedenje, nravi, značaj liomo, inis, človek, v plur. ljudje; (, humUnus ) ros, rdris, rosa herba, ae, zel, rastlina Jlos, oris, cvetka, cvetlica as, assis, as, bakren denar rimski paro, onis, pav luno, onis, Junona, boginja rimska der, aeris, vzduh, zrak pulvis, eris, prah Amdzones, um, Amazonke, narod junaških žen mulier, eris, žena Apollo, inis, Apollo, (gen. Apol- lona), rimski bog (prerokovanja) c inis, eris, pepel honor (-os), oris, čast *leo, onis, lev *aquilo, onis, sever (veter) ; ( aquila ) *Ldtona, ae, rimska boginja. pauper, genet. pauperis, reven, ubog nullus 3., nobeden refertus 3., napolnjen (s čim), poln (česa) mortuus 3., mrtev; kot subst. adiect. — mrlič. *innoxius 3., neškodljiv *ndnnullus 3., nekateri; (non — nullus). muto (dre), izpremenim. Pomožnega glagola sum sem perfectum indicutlvl (znanilnik pretek¬ lega časa). fui — sem bil, a, o fuisti —- si bil, a, o fuit — je bil, a, o fuimus — (sva bila — bili) smo bili, e, a fuistis — (sta bila - bili) ste bili, e, a fuerunt — (sla bila —- bili) so bili, e, a. 54 § XV, 15. Vulnus, eris, rana tempus, oris, čas; (obtemperare) mtinus, eris, dar, darilo ius, iiiris, pravo, pravica; (imtus, iustitia, iudicium) nomen, inis, ime Gams (i) llilius (i) Caesar, aris, oblastnik rimski Homerus, i, pesnik grški carmen, inis, pesen flumen, inis, reka; (fluvius) statua, ae, kip ebur, oris, slonova kost. fuhnen, inis, strela; (fulgur) (jenus, eris, pleme, vrsta, rod crinien, inis, obdolžba onus, eris, breme *corpus, oris, telo *nectar, aris, nektar (božanska pijača) *pretium, i, cena; (pretiSsus) *opus, eris, delo *scelus, eris, hudobija, hudobnost, zločinstvo *contemptor, oris, zaničevalec *facinus, oris, čin, dejanje *numerus, i, število *sidus, eris, zvezdje, zvezda. exiguus 3., majčken, neznaten candidus 3, (bliščeče) bel falsus 3., kriv *dwinus 3, božji *notus 3., znan; ( ignotus, notitia). silno (are), lečim, ozdravim; { insama ) vexo (are), mučim, trapim. § XVI, 16. Golov, oris, boja (barva) udor, oris, duh, vonj(ava) Terentia, ae, Terencija uxor, oris, soproga Venus, eris, Venera, rimska bo¬ ginja miline in ljubezni pecten, inis, glavnik, češelj latrd, onis, razbojnik, ropar viator, oris, popotnik; ( via ) aes, aeris, med, f. os, ossis, kost ds, oris, usta, (o rekah) ustje marmor, oris, mramor Parus, i, f, otok grški strabo, onis, škileč fel, fellis, žolč *pecus, oris, živina, drobnica *gladius, i, meč *crus, uriš, krak, noga *sulphur, uriš, žveplo (far, farris, pira. aestlvus 3, poleten vetus, eris, star eburneus 3, slonokoščen; (ebur) Corinthius 3, korinthski; (Corinthus) pallidus 3, bled Hatus 3, širok *prmius 3, prvi; ( principium). neco (dre), usmrtim, ubijem regno (dre), kraljujem; (rignum, regina) *pldco (dre), potolažim *vulnero (dre), ranim; (vulnus) *porto (dre), nesem. ubi (adv.), kje, kjer ibt, tam. § XVII, 17. Nex, necis, (posilna) smrt, usmr- čenje; ( necnre ) Rea (ae) Silvia, ae, Kea Silvija 55 Roniulus, i, prvi kralj rimski; (Homa, RomUnus) rex, regis, kralj; {regina, regrnm, regntlre) natura, ae, narava, priroda dux, ducis, c., vodnik, voditeljica, vojvoda lux, Iticis, luč, svetloba crux, crucis, križ vdx, vdcis, glas; ( invocUre ) Cere.s, Cereris, Cerera, rimska boginja poljskih pridelkov inventrix, icis, izumiteljica, iz- najdnica fruges, um, sadovi, poljski pridelki Phoenix, icis, Phoeničan; (Ph. so bili narod v Aziji ob Srednjem morji) inventor, oris, izumnik, iznajdnik; ( i.nventrix ) tittera, ae, črka, plur. litterae, arum, črke, znanosti artifex, ficis, umetnik pdx, pdcis, mir intemperantia, ae, nezmernost; ( tempus, obtemperltre) nutrix, icis, rejnica *Mdcedo, onis, Macedonec *merx, mercis, blago *arx, arcis, grad, trdnjava *iudex, icis, sodnik; (iudicium, ius, iustus, iustitia). impius 3., brezbožen praeclarus 3., preslaven, pre¬ krasen, izvrsten; (clarm) clarus 3., (tukaj =) svetel scelestus 3., hudoben, hudodelen; liomo scelestus — hudodelnik; (scelus) audax, acis, drzen; (audocia) vorax, acis, požrešen; (derorare) *pius 3., pobožen; (impius) *Jerreu8 3., železen; (ferrum, fer- rUr ius). Imperfectum indicStln Uctlvl (znanilnik preteki, nedovršnika tvornega položaja) glagola aro — arUre. arabavn — oral, a, o sem arabds ■ — oral, a, o si arabat — oral, a, o je arabdmus — (orala, i sva) orali, e, a smo arabdtis — (orala, i sta) orali, e, a ste arabant — (orala, i sta) orali, e, a so. nomim (are), imenujem; (nomen) Hllustro (are), razsvetljujem; (lux) *apporto (are), donašam; (ad — porture ) *deploro (dre), objokujem, obža¬ lujem. § XVIII, 18. Pars, partis, del gens, gentis, rod, narod miles, itis, vojak laus, laudis, hvala, slava; (laudare) rnerces, edis, plača, plačilo; (merx) virtus, utis, krepost, čednost, hrabrost, junaštvo tempestds, dtis, nevihta; (tempus) aestds, dtis, leto = poletje; (aestivus) iuventus, utis, mladost, mladež senectus, utis, starost palus, udis, močvirje cor, cordis, srce latus, er is, stran pectus, oris, prsi calurnitds, dtis, nesreča, nezgoda egues, itis, konjenik pedes, itis, pešec 56 Cannae, arum, Kanne, trg v južni Italiji poema, atis, pesen servitus, utis, sužnost; ( servus ) salus, iitis, blagor, rešitev ars, tis, umetnost; ( artifex ) *mens, mentis, pamet, duh, srce *frons, frontis, čelo ‘Hemperantia, ae, zmernost; (tem- pus, intemperantia, obtemperUre) *seges, etis, setev, žitno polje *frbns, frondis, listje. dignus 3., vreden, dostojen creber, bra, bruni, pogosten ingens, ingentis, silen, velikanski; (gens) noxius 3., škodljiv; ( innoxius ) *sdnus 3., zdrav; (sunare, inscmia). vasto (dre), (o)pustošim, pokon¬ čam, razrušim. sine (praepos. z ablat.), brez (z genet.) que ( coniunct., se priveša drugim besedam), in, ter. § XIX., 19. Hiems, emis, zima voluptds, atis, radost, slast, zabava Pelops, opis, Pelops; (Peloponnisus) stirps, stirpis, deblo, grm; zarod tectum, i, streha, hiša nix, nivis, sneg conditor,oris, usfanovnik, začetnik urbs, is, mesto Catilina, ae, Kat., plemenitaš rimski princeps, cipis, prvak, knez; (pn- mus, prlncipiuni) castra, bruni, tabor, ostrog Arabs, abis, Arabec equus, t, konj; ( eques ) celeritds, atis, hitrost plebs, ebis, prosti narod, ljudstvo semen, inis, seme arbor, oris, f., drevo veritas, atis, resnica, resničnost; (virus) *sors, tis, žreb, usoda *mercator, oris, trgovec, kupec; (merx, merces) *murus,i, zid; plur. muri, zidovje *caciimen, inis, vrh *mbns, montis, m., gora obrutus 3., pokrit particeps, cipis, deležen; (pars) ferus 3., divji, hud iniustus 3., nepravičen, krivičen; (ius, iftstus, iustitia, iudex, iudicium) niedius 3., srednji; subst. adiect.: medium, i, sreda *inops, opis, siromašen; kot subst. adiect. = siromak; (inopia, opu- lentus). commeo (dre), zahajam. ex (praep. z ablat.), iz, izmed (z genet.), (po). § XX., 20. A. Carcer, er is, ječa coniunx, iugis, c., soprog, soproga antiguitds, atis, starodavnost, stari vek nox, noctis, noč; (nodumus) radix, tcis, korenina namen, inis, božanstvo nemus, oris, log, gaj 57 Hannibal, alis, vojskovodja kar- thaginski Carthdgd, ginis, Karthagina. mesto afriško parentes, um, starši amor, oris, ljubezen; (omare) pignus, oris, zastava utilitas, atis, korist, reverentia, ae, spoštovanje caput, itis, glava, (o mestih) = glavno mesto iniuria, ae, krivda, krivica; [inv, itlstm i. t. d.) *Calpurnia, ae, Kalpurnija. egregius 3., izvrsten canus 3., siv summus 3., najvišji, največji *firmus 3., trden *laureus 3., lovorov; (laurus). consecro (are), posvečujem; (sacer). fortiter (adv.), hrabro valde, zelo, jako quondam, nekdaj. pro (praep. z ablat.), za (z akk.) B. Certamen, inis, prepir, tekmanje potestds, atis, oblast Ide, lactis, mleko vas, vasis, posoda sapor, oris, okus foedus, eris, zaveza, zveza pondus, eris, teža arma, orum, orožje; ( armiger ) mor s, mortis, smrt; {mortuus) center, tris, trebuh, želodec *Lucius (i) Cornelius (i) Silila, ae, L. K. 8., oblastnik rimski *sacerdos, dotis, svečenik; (sacer, consecrttre) *pes, ped,is, noga; (pedes) *hdra, ae, ura *penates, ium, penalje (= hišni bogovi). tener, era, erum, nežen, mlad diuturnus 3., dolgotrajen aureus 3., zlat (aurutn) plenus 3., poln *certus 3., gotov; ( certamen ) Hncertus 3., negotov; (certus) *amarus 3., grenek. Pntesens indic. ttet. (znanilnik seda¬ njikov tvornega položaja) II. konju- gacije: habeo — imam habes — imaš habet — ima habemus — (imava) imamo habetis — (imata) imate habent (imata) imajo. Injlnit. praes. Set. (nedoločnik sed. tvorn. položaja): habere — imeli; (kabitare) timeo (ere, z akk us.), bojim se (Česa); (thnor, timidus) terreo (ere), strašim; (territare) moceo (ere), ganem, gibljem debeo (ere), dolgujem, moram, smem praebeo (ere), prožam, dajem, (do- našam) reereo (are), (o)krepčam, ukrepim augeo(ere), (po)množim, umnožim, (po)večam 58 studeo(ere), trudim se, prizadevam si, učim se. libenter (adv.), rad. nec ali neque (coniUncL), in ne, niti; nec — nec ali necpae — neque, niti — niti. de (praep. z ablat.), o (z lokal.) upad (praep. z akkus.), pri (z lokal.). § XXI., 21. Clades, is, poraz, poboj apis, is, bučela hostis, is, sovražnik (državni) senex, senis, starec, starček; ( senectus ) frigus, oris, mraz; (fngidus) vitis, is, trta nubes, is, oblak caedes, is, klanje, poboj clvis, is, državljan, meščan mdiores, um, predniki iuvenis, is, mladenič; ( iuventm) acis, is, ptica auris, is, uho vestis, is, oblačilo; plur. vestes, obleka; (vestlmentum) vulpes, is, lisica pilus, l, dlaka *pellis, is, koža ovis, is, ovca *vallis, is, dolina *ndvis, is, ladja; {nauta, nuvigium, nUvigttre). laboriosus 3., delaven; [tabor, la- borUre) similis, e, podoben; (simulacntm) placidus 3., krotek, blag nobilis, e, imeniten, plemenit omnis, e, ves, vsak par, pariš, jednak fortis,e, hraber, pogumen; (fortiter) *sapiens, entis, moder; kot subst. adiect. — modrijan: (sapientia). uoceo (ere), škodujem; [nospius, in- noxius ) mico (dre), leskečem se, t.repam, švigam adiuvo (dre), podpiram, pomagam *comparo (dre), pridobi(va)m, pri- spodabljam; (parure). § XXII., 22. Mare, is, morje; ( marinus ) vectigal, dlis, davek, dohodek calcar, dris, ostroga litus, oris, (morsko) obrežje cubile, is, ležišče animal, dlis, živo bilje, žival; ( animus ) tigris, is, tiger ovile, is, ovčja k; (ovis) conclaoe, is, soba, slanica venenum, i, strup * tribunal, dlis, sodni stol, prestolje *praesidium, i, varstvo, zaščita *Antiochus, J, kralj syrski *Syria, ae, Syrija, dežela v Aziji. Ponticus 3., pontski mortalis, e, smrten; (mors, mortuus) immortdlis, e, nesmrten; (mortalis, mors, mortuus) crudelis, e, krut, okruten civilis, e, državljanski; belluni civile, domača vojska; (clvis) purus 3., čist dlacer, cris, e, boder, živ(ahen) 59 dulcis, e, sladek *immensus 3., neizmeren *brevis, e, kratek *regius 3., kraljev; (rsx, regina, regnmn, regnttre) *rapax„ dcis, grabežljiv, roparski; (rapidus). incito (are), izpodbadam, izpod- bujam vito (Tire, z akkus.), ogibljem se (česa), izbegavam (kaj) lateo (ere), skrit sem. § XXIII., 23. Gr us, is, žerjav sus, suis, svinja glans, glandis, želod collum, T, vrat membrum, J, ud cgcnus, i, labud ■multitudb, dinis, f., množica; (nudtus) sedes, is, sedež, stanišče catellus, i, psiček, (pes) *regio, onis, f., kraj *lutum, i, blato; ( lutuleutus ) *dens, dentis, m., zob *canis, is, c., pes, psica *caro, carnis, f., meso. tardus 3., počasen, leni v pinguis, e, tolst avidus 3., gladoven, požrešen tenuis, e, tenek; (tener) lutuleutus 3., blaten, nesnažen turpis, e, sramoten sanctus 3., svet *paluster, tris, e, močviren; (palm) *septentridnalis, e, severn *vendticus 3., lovski. macto (are), (za)koljem (kot žrt.vo), darujem freguento (dre), obiskujem doceo (ere), učim, poučujem (po- učavam); ( doctus 3.). § XXIV., 24. A. Samnltes, ium, Samničani, narod italski feriae, dnim, praznik(i), počitnice *studium, i, prizadeva, učenje; ( studere ) *Parthus, £ ; Parthijan (narod azijski). hebes, etis, top, medel, slab minax dcis, preteč recens, entis, nov ndtdlis, e, rojsten; ndtdlis (dostavi: dtes, dan), rojstni dan; ( natura ) simplex, icis, prost, nezložen compositus 3., sestavljen, zložen atrdx, dcis, grozen, grozovit triplex, icis, trojen munitus 3., utrjen felix, icis, srečen liber, eris, ploden, bujen utilis, e, koristen; (ntilitas) agninus 3., jančji; (agnus) lupinus 3., volčji; ( lupus ) deses, idis, brezdelen Hmpdr, aris, nejednak; (pur) *viridis, e, zelen *potens, entis, mogočen; (potestas) *cicur, cicuris, krotek Hnsignis, e, odličen, izvrsten; (signum) *anceps, ancipitis, neodločen *prudens, entis, pamelen *memor, oris, pomljiv, pomneč *pristinus 3., poprejšnji. 60 me us, mea, meiun (pronompossess.), moj 3. latito (are), skrivam se, skrit sem; (i latere ). nimis (adv.), preveč; (nimius) quasi, kakor, djal bi, tako rekoč Ham, tako *quam, kakor *diu, dolgo (časa); (diutumus 3.). B. Mensis, is, m., mesec plunia, ae, perce; plur. plurnae, perje beneficium, t, dobrota ingenium, 1, bistroumnost, duh prdtum, i, travnik Octavianus, i, Oktavian (gl. Au- gustus § XXV., 25.) pietds,dtis, pobožnost; (jihuh, impins) *Themistocles, is, Th., (genet. The- mistokleja), vojskovodja grški *cldssis, is, brodovje *aetas, atis, doba * Aprili«, is, (nainr.: mensis ), april (mali traven) *virgo, ginis, devica *Cloelia, ae, Kloelija *Arpinds, atis, Arpinec * Mar ius, J, vojskovodja rimski. December, is, e ; deseteren; Decem¬ ber, (namreč: mensis), december ali gruden natus 3., rojen; [natalis, natura) versicolor,oris, raznobojen, pisan; ( color ) acceptus 3., prejet immemor, oris, nepomljliv, ne- pomneč; (mentor) acer, acris, e, oster, hud, bister: (acerbus) saluber, bris, e, zdrav(ilen); (salus) celeber, bris, e, glasovit, sloveč pedester, tris, e, pešaški; (pes, pedes) navališ, e, po-, na-morski; (navis, nUmgium, nttvigdre, nauta) Silvester, tris, e, gozdnat; (silva) eguester, tris, e, konjeniški, na konji; (equiis, eques) *concors, concordis, složen; (concordia) *sanabilis, e, sceljiv; (sttnare, sanus) *coinmunis, e, skupen, vkupen *spatiosus 3., prostoren. honoro (are), (po)častim; (honor) *servo (dre), ohranim, ohranjujem, rešim Hleleo (ere), razdenem, uničim, pokončam. § XXV., 25. Venu stas, atis, milina, krasota auctoritds, atis, veljava, veljav¬ nost; ( augere ) clvitds, atis, država; (civis, cmlis) Augustus, i (Octavianus), Ang., prvi cesar rimski; (augustus 3.) consul, ulis, konsul (najviši) ob¬ lastnik rimski ultor, oris, maščevalec cormx, icis, vrana obses, idis, c., talnik, porok Gallus, i, (iallec; (Gallia) reguies, e>tis, pokoj, počitek Uro, on is, novinec temeritds, atis, nepremišljenost prex, prečiš, prošnja Campdnia, ae, Kampanija, dežela italska rus, riiris, njiva, polje; (rustkus) Ubertds, atis, plodovitost; (i uber ) 61 nepos, otis, zapravljivec heres, edis, dedič nihil ali nU, (indeclin.), nič maledictum, i, psovka; ( malu .«) comes, itis, c., spremljevalec, . spremljevalka paenitentia, ae, kes(anje). modestus 3., skromen; ( modestia ) admirabilis, e, čudovit nmulicus 3., beraški; subst. adie.rt.: mendlcus, i, berač dlves, dlvitls, bogat iners, ertis, len terrester, tris, e, zemeljski, na suhem živeč; (terra) volucer, cris. e, krilat, hiter; ( volUre ) praeceps, cipitis, nagel, na vrat na nos. desTdero (are), pogrešam, željno pričakujem, zahtevam praesto (are), odlikujem se (po čem). ut (adv.), kot, kakor ndnnunqua\n, včasih; (nSn — nun- quam). § XXVI., 26. Cursus, us, tek exercitm, us, vojna sonus, i, zvok, šum audUus, Us, sluh friidus, us, sad; plur. fructils, uum — sadje; (frugSs, frugifer) impetus, us, napad equitatus, us, konjenišlvo; (/‘gnus, eques, eguester) niotus, us, gib; prenes. motu s animl = občut, razvnetje terrae niotus = (zemeljski) potres; ( movlre ) Umen, inis, prag domus, us, f., hiša, dom casus, us, slučaj, prigoda Jiuctus, us, val; (Jtuvius, flumen) quercus, us, f., hrast magistratus, Tis, oblastnik, gos¬ poska; ( magister, magistra) usus, us, raba, vaja manus, Tis, f., roka *lex, legis, f., zakon, postava *cantus, us, petje; (cantitre) *sensus, us, čut. vehemens, entis, silen, jak obnoxius 3., podvržen: (noxius, in- noxius, nocSre ) antiquus 3., daven, star(odaven); (antiguitUs). fugo (tire), zapodim •—, zaženem v beg lavo (are), umivam. § XXVII., 27. Comu, us, rog, krilo gelu, Tis, mraz tonitrus, us, grom flexus, us, prigib, priklon genu, Tis, koleno strepitus, us, ropot, tresk taurus, l, bik cervus, T, jelen ur us, i, tur *metus, us, strah, bojazen. surdus 3., gluh totus 3., cel, ves acutus 3., Oster, hud ; (ttcer, acerbus ) imbecillus 3., slaboten G2 ramosus 3., vejat; (■ mmus) difficilis, e, težek. rigeo (ere), trpnem poto (are), pijem. guotannls (adv.), vsako leto *plerumque, večidel, navadno. § XXVIII., 28. Špes, el, nada, up(anje); (■ spiritre ) rdbies, el, besnost luxuria, ae, razkošnost; (. luzuriosus) pernicies, el, poguba, pogin; (per- niciosus) cometa, ae, (zvezda) repatica raritas, atis, redkost; {raniš) species, el, videz, podoba facies, el, obličje acies, el, ostrost, bistrost; bojni red; ( acer, acerbus, acutus ) fuga, ae, beg; (fugure) res, el, reč; res puhlica, država (= javna reč); rerum scrlptor, zgodovinar, zgodopisee fides, el, zvestoba, vera, vernost; ifidus) series, el, vrsta dies, el, dan planities, el, planjava Miltiades, is, vojskovodja grški materies, el, tvarina, vzrok laetitia, ae, veselje *merldies, el, poldan; {dies) *lacus, us, jezero *glacies, el, led *Gaius (l) Sallustius (l) Crlspus, l, (J. S. Kr., zgodovinar rimski *Pyrrhus, l, kralj epirski *accipiter, Iris, jastreb. mlrabilis, e, čuden; {admirnbiUs) trlstis, e, žalosten, (meglen) cidversus 3., protiven, zopern; res adversae, nesreča Marathonius 3., marathonski Atheniensis, e, athenski; suhst. adiect.: Atheniensis, is, At henec aeternus 3., večen garrulus 3., govoričen *fallax, acis, goljufiv *mllitaris, e, vojaški; (mles ); res mllitdris, vojstvo *perltus 3., vešč, izkušen. conflrmo (are), ukrepim, utrdim; ( firmus ) supero (are), zmagam, preobvla- dam, prekosim (prekašam) *administro (are), upravljam; (minister). oh (praep. z akk.), zavoljo (z genet.) § XXIX., 29. Marcus (l) Terentius (l) Varro, onis, pisatelj rimski sonitus, lis, glas, zvok; (sonus) lepus, oris, m., zajec ver, veris, n., pomlad Solon, onis, modrijan in zakono¬ dajen grški furtum, l, tatvina *pecunia, ae, denar; (penis) *margarlta, ae, biser *delphlnus, l, pliskaviea. vSlox, ocis, hiter, brz vllis, e, cen illustris, e, svetel, odličen, slaven; {tur, illustrUre) gravis,e, težek (na tehtnico); hud, važen 63 amabilis,e, ljubezniv; (amare, amor) nocens, entis, .škodljiv; ( nocere, no- xius, innoxius ) saevus 3., besen, ljut *paucus 3., malo (jih), malokateri * leviš, e, lahek (na tehtnico). sed (coniunct.), ali, toda, ampak. § XXX., 30. Belga, ae, in., Belgijan Socrates, is, modrijan grški Demosthenes, is, govornik grški Cgrus, i, kralj persijanski Dar ms, i, kralj persijanski Hgstaspes, is, plemenitaš pers. *Plato, onis, pisatelj in modrijan grški paupertčis, atis, uboštvo; (pauper) Servius (1) Tullius, i, šesti kralj rimski suavis, e, mil, prijeten Jidelis, e, zvest; (Jidgs, fidus) praestans, antis, izvrsten; (praesture) excellens, entis, odličen, izvrsten eminens, entis, odličen castus 3., čist, nedolžen. § XXXI., 31. Papilid, onis, m., metulj excidium, i, razdor, razdjanje Saguntum, i, Sagunl, mesto his- pansko lynx, It/ncis, ris vultur, uriš, m., skopec, jastreb eloguentia, ae, zgovornost, lepo- rečnost somnus, i, spanje; (somnium) *vlsus, us, vid *eauda, ae, rep *struthiocamelus, i, noj • *simia, ae, opica; {similis). fertilis, e, rodoviten celer, eris, e, hiter, brz; (celeritas) gracilis, e, droben humilis, e, nizek dissimilis, e, nepodoben; ( similis ) facilis, e, lahek; ( difficilis ) victus 3., premagan; (victor, rictona ) *taeter, tra, trum, grd. iam, (adv.) že. § XXXII., 32. Societds, atis, družba, tovaršija; (consociure ) penna, ae, pero ,plur. pennae, perje difficultds,atis, težava, težavnost; ( difficilis ) Numa (ae) Pompilius, i, drugi kralj rimski serpens, entis, kača origo, inis, f., izvor, izvir fatum, i, umera, odloček nemo (ne komo), inis, m., nobeden človek, nihče. dubius 3., dvomen, dvomljiv idoneus 3., pripraven, primeren nescius 3. (z genel.), ne vedoč, ne znajoč za kaj futurus 3., bodoč, prihoden proprius 3., lasten *propitius 3., milostiv. magis (adv.), bolj; (magister, magistra) maxime, najbolj *nunc, sedaj (zdaj). G 4 § XXXIII., 33. Nobilitas, atis, plemenitost, plem¬ stvo; ( nobilis ) ope.s, um, f., zakladi, (vojna) moč; (i inops, opulentus) Hibernia, ae, Hibernija, zd. Irsko dlmidium, i, polovica; (medius) similitudo, dinis, f., podobnost, jednakost; {dmilis, dissimilis) affinitas, atis, sorodnost; (finiti- mus 3.) consultor, bris, svetovalec; (consul) evrov, bris, zmota, blodnja; (errnre) defensio, onis, f., hranitev, zago¬ varjanje mendacium, l, laž licentia, ae, svoboda *imperium, i, povelje, poveljstvo, vladarst.vo; (impernre, imperator) *adulatib, onis, f., prilizovanje *Tarquinius (i) Superbus, i, sedmi in zadnji kralj rimski. honestus 3., časten; (honor) ingratus 3., nehvaležen; {gmtus). valeo (ere), veljam; zdravstvujem, zdrav sem delibero (dre), preudarjam, posve¬ tujem se s kom o čem. */ere (adv.), skoro. § XXXIV., 34. Memoria, ae, spomin; (memor, im- memor) gubernator, bris, krmar; (gulernare) seopulus, 1, kleč (f.), skala immortafitas, atis, nesmrtnost; [more, niortuus, morttllis, immortnlhs) Agamemnon, onis, vojskovodja grški manus, us, f., (roka); krdelo Thermopglae, aram, Thermopyle (= topla vrata), soteska grška *Pericles, is, P., (genet. Perikleja), državnik grški *hirundo, inis, f., lastovica *officium, i, dolžnost. cautus 3., opazen, previden tgndvus 3., len, strašljiv, boječ; (ignUvia) ezimius 3., poseben, odličen Carthaginiensis, e, karthaginski; subst. adiect.: Carthaginiensis, is, Karthažan; {Carthngo) constdns antis, stanoviten pullus 3., mlad; subst. adiect.: pul- lus, i, mladič Lacedaemonius 3., lacedaemonski; subst. adiect.: Lacedaemonius, i, Lacedaemonec *diligens, entis, maren, skrben, natančen; (dtligentiii) Hiberalis, e, darežljiv; (liber). Perfectum indicUtivi Hčtivi (znanilnik preteki, časa tvoru, položaja): aravl■ — oral, a, o sem ardvlstl — oral, a, o si ara vit — oral, a, o je aravimus — (orala, i sva) orali, e, a smo ardvlstis — (orala, i sta) orali, e, a ste araverunt — (orala, i sta) orali, e, a so. 65 disputo (ure), razpravljam kaj, govorim — , prepiram se o čem domo (are), (u)krotim lat.ro (dre), lajam mordeo (ere), grizem *investi Latinus 3., latinski; subst. adiect.: Latlnus, t, Latinee Ephesius 3., efeški Plataeensis, e, plataej.ski; subst. adiect.: Plataeenses, ium, Pla- taejani quot, indecl., koliko (jih) *Balnjldnius 3., babylonski *Helvetius 3., helvetski; substant. adiect.: HelvetiuS, i, Helveean namero (dre), štejem; (uumerus) Wiesthaler, Lat. vadbe 1. fnndo (are), ustanovim; (Jumin- mentum) *emigro (dre), (iz)selim se. satis (adv.), (za)dosti, dovolj propterea, zalo. vel (coniunct.), ali nam, kajti *enim (nikdar prva beseda v stavku), namreč, kajti. § XXXVI., 36. Christus, i, Krist(us); ante Chri- stum natum, pred rojenim Kri- stom = pred Kristovim rojstvom Mardonius, i, vojskovodja persi- janski Plataeae, dram, Plataeje, mesto grško ; ( Plataeenses ) Mdrcus (i) Lepidus, i, plemenitaš rimski iMcius (i) Mummius, i, vojsko¬ vodja rimski Arpmurn, J, Arpin(um), mesto v Lacij i; (Arpmu.) Teutoni, dram, Teutonci, pleme germansko Cimbri, orum, Cimbri, pleme ger¬ mansko *Iunius (i) Brutus, i, j prva * Tarqninius (i) Colldtinus, »,/umska* Mdrtius 3., Mariov; Mdrtius, i, (inensis), marcij ali sušeč ultimus 3., zadnji conditus 3., ustanovljen; post ur- betn conditam, po ustanovljenem mestu (Rimu) = po ustanovitvi mesta (Rima); (»• econditm) 5 66 Ianuarius 3., po bogu .Janu po¬ imenovan; Ianudritis, i, (mensis) januarij ali prosenec quotus 3.. koliki? kolikateri? quofa bora est, kolikatera ura je = obkorej je? ( quot ) *Punicus 3., punski (= kartha- ginski); (Poenus) September, bris, bre, sedmi; Sep¬ tember (mensis), september ali kimovec November, bris, namreč: mensis, november ali listopad. expugno (are), osvojim (si), iz- vojujem; (pugna, ex-pTign!fre). usque (adv), v jedno mer. tje; usque ad, tje do. sive (coniunct.), ali (kar je vse jedno). u, (pred vokali in h) ah, (prae- pos. z ablat.), od (z genel.) § XXXVII., 37. Parens, entis, c., (oče), mati *Publius (i) Cornelius (i) Scipib, dnis, s priimkom: Africanus, i, P. K. Sc. Afričan. urbanus 3., mesten; ( urbs ) placeo (ere), dopadam (dopadem); pincet miki, ugaja mi; (placidus). § XXXVIII., 38. Stultitia, ae, neumnost, nespa¬ metnost. Bias, antis, modrijan grški dietum, i, izrek, beseda; (maledictum) adulescentia, ae, mladost, mladež Marcus (i) Porcius (i) (Jato, dnis, M. P. Kato, oblastnik rimski factum, J, dejanje, čin; (. facinus ) ratio, dnis, f., pamet(nost) nummus, i, penez, denar *Nestor, oris, junak grški *ZJlixes, is, junak grški. meudux, acis, lažniv (lažnik); (menducium) mat ar us 3., zrel, goden compos, otis, v moči imajoč, de¬ ležen. hebeto (are), (o)slabiin; (liebe .») firmo (are), utrdim (utrjujem), ukrepim; (flrmus, conflrmare) *habeo fidem (amico), verujem (prijatelju) *faveo (ere), prijam (komu), pri¬ jazen — , naklonjen sem. § XXXIX., 39. Hamilcar, aris, vojskovodja kar- thaginski locus, i, kraj, mesto Scipib (dnis) Aemilianus, i, oblast¬ nik rimski triumphus, i, triumf, slavodobitje funus, eris, pogreb, (smrt) imago, inis, f., podoba aeternitas, rdiš, večnost.; (aeternus) *furor, oris, besnost, togota. salutaris, e, zdrav(ilen), koristen; (salus, saluber) decorus 3., spodoben, pristojen; (decordre) *proximus 3., najbližji, bližnji. obsto(dre), na potu (napoten) sem video (ere), vidim; (visus) sedeo (ere), sedim; (sedis) specto (are), gledani. paene (adv.), skoro *praetered razim lega, vrh tega. *propter (praepos. z akk.), zavoljo (z genet.); ( propterea ). § XL, 40. *Auxilimn, l, pomoč *Zama, ae, Zama, mesto afriško. rectus 3., raven, prav; (rex, regina i. t. d.) alius 3., drug innumerabilis, e, nebrojen; [nume- rus, numerdre). *stultus 3., neumen, aboten, be¬ dast (bedak); ( stultitia ). dejlagro (are), zgorim dimico (dre), borim — , bojujem se splendeo (ere), svetim se; (splen- d idili •) excuso (dre), izgovarjam, opravi¬ čujem uccuso (dre), (za)tožim, obtožujem; (esccusUre) *iudico(dre), sodim; ( iudex, iudidum i. t. d.) § XLI., 41. Gelidus 3., leden, mrzel; [gelu). guasso (dre), potresam bello (dre), vojskujem se; (bellum, bellicosus) *moneo (ere), opominjam. *an (coniund., le v vprašanjih), ali. G7 — § XI.1I., 42. Situs, us, lega, (leža); (situs 3.) opprobrium, i, očitanje, sramota miseria, ae, beda, nesreča, nad¬ loga; (miser) insidiae, aruni, zalezovanje, za¬ seda; (sides, sedlre). sdlus 3., sam conscius 3., s vesten, v svesti si; (nescius). ndrro(dre), pripovedujem, povem dvolo (are), odletim; (a-volare) emendo(dre), popravim, poboljšam *maneo (ere), ostanem (ostajam). plane (adv.), popolnem; (plauities) tantum, le, samo tamen, vendar. § XL1II., 43. A. Stercus, oris, blato ovum, i, jajce sententia, ae, menenje, misel; ( SllISUS) *exitus, us, izid Hegio, onis, f., legija (okoli 4000 do 5000 vojakov). religuus 3., ostal, drug crastinus 3., julršnji tot (indecL), toliko (jih) *alienus 3., ptuj; (alius). tamgiiam (adv.), djal bi, tako rekoč. ne — guidem (z naglašeno besedo v sredi), niti, še — ne. 5* 68 B. Pontus, i, Poni (us), dežela ob Črnem morji; (. Ponticm ) praemium, i, plačilo orat id, onis, f., govor; (m-nre, Bratov) grex, gregis, m., čeda; (igregius). expers, ertis, nedeležen, brez česa; (ex-pars) qudlis,e, kak? kakošen? kakoršen tališ, e, tak, takošen. ubique (adv.), povsodi. § XLIV., 44. Dominatio, onis, f., gospodstvo; (dominus, domina ) fragilitas, Fdis, (zlomljivost); sla¬ bost, minljivost custos, bdiš, c., stražnik, zavelnik lis, UHs, f,, prepir, razpor. primanus 3., k prvemu oddelku spadajoč; kot subst. adiect. = prvošolec; (prTnrns :) secundanus‘3 ., k drugemu oddelku spadajoč; kot subst. adiect. = drugošolec; ( secundus ) cupidus 3., željen (česa), pohlepen guantus 3., kolik arduus 3., strm; težek, težaven *attentus 3., pazljiv. libero (are), oprostim, osvobodim (osvobajam); (liber, liberulis) obsecro (dre), rotim, živo prosim; (sacer, consecrUrt). utinam (adv. in cbniunct. s kon- junktivom), o da bi, o ko bi procul, daleč, oddaljen(d), od daleč *hodie, danes *mox, kmalu. st (cbniunct.), če, ako; (nisi) ut (s konjunktiv., vpeljuje naine- nilne in posledične stavke), da *etiams7, če tudi, da-si; (etiam, s?) *quamquam, da-si, akopram. *ergd (praepos. z akkus., le v pri¬ jaznem smislu), prol i (z dal iv). § XLV., 45. Or do, inis, m., red; ordb eguester, viteški stan, vitešlvo Mdrcus (t) Valerius (i) Corvus, i, M. V. K., oblastnik rimski cbnsulutus, us, konsulat; (consul, CSnsultor) Alcibiades, is, vojskovodja athenski Verres, is, oblastnik rimski Maratlion, onis, f., trg v Atiiki Athenae, arutn, Alhene, glavno mesto Attike; ( Atheniensis ) passus, us, stopinja, korak colloguium, t, pogovor, razgovor spina, ae, trn. cunctus 3., ves, cel laetus 3., vesel; (laettUa). adsum, adesse, navzoč(en) sem; adsum alicui (ret), udeležim se česa, pomagam komu absum, abesse, odsoten — oddaljen sem, manjka česa; participiuni (deležnik): absens, entis, ne- navzočen desum, deesse (alicui), manjkam (manjka me komu),ne pomagam insum, inesse (in aligud re), sem v čem 69 intersum, interesse (alicui rei), sem med cim, — pri čem, — vmes, •— zraven, — navzočen pri čem, udeležim se česa. circiter (adv.), okoli, blizu. § XLVI„ 46. Silentium, 1, molk, molčanje igmratio, onis, f., neznanje; (ignstus) scientia,ae, znanje; [ncscius, conscius) culpa, ae, krivda solacium, i, lolaž(ba), tolažilo Thales, etis, jeden izmed sedmerih grških modrijanov cautela, ae, previdnost; ( cautus ) guerela, ae, (pri)tožba *dolus, J, lesi, zvijača. paratus 3., pripravljen; {pomre, comparare ) postremus 3., poslednji, zadnji. obsurn, obesse (alicui), sem proti čemu, škodim (komu) praesum, praeesse (alicui), na čelu sem (komu); particip.: praesens, entis, sedanji, prisoten prostim, prodesse (alicui), koristim, v prid sem (komu) subsum, subesse (alicui), sem —, tičim pod čim supersum, superesse, preostanem, živ ostanem. praeter (praepos. z akkus.), razun (z genet.), izimši (z akkus.); ( praetereu ). § XLVII., 47. Patientia, ae, potrpežljivost. prudentia, ae, previdnost, opaz¬ nost; (prucUns) benevolentia, ae, dobrohotnost abstinentia, ae, vzdržnost, ne¬ sebičnost continentia, ae, vzdržnost, zata¬ jevanje samega sebe *Philippus, i, kralj macedonski. possuni, posse, (pre)morem concilio (čire), (pri)dobi(va)m, pri¬ ba vim. et — et (coniunct.), i — i. § XI J VII1., 48. Gratia, ae, hvala, hvaležnost; (gratus) temperantia, ae, zmernost; ( intem- perantia, tempus, obtemperure ) probitas, dtis, poštenost; (probus, improbus) finis, is, m., konec; ( finitimus ) sepulcrum, i, nadgrobek pictura, ae, slika(rija) *doctrina, ae, učenost; {docere, doctus) *consilium, i, svet, naklep; ( consul, consulittus, consultor). impudens, entis, nesramen nubilus 3., oblačen; v prenesenem pomenu = žalosten, nesrečen; (nubes) vacuus 3., prazen. postalo, postulare, zahtevam cremo 1 ., sežigam humo 1 ., pokopljem (pokopujem) comtnendo 1 ., priporočam; {emen- dare) aedijico 1 ., zidam; [aedificium) corbuo 1 ., venčam, ovenč(av)am; (corona). 70 doneč (coniunct.), dokler. conam (praepos. z ablat.), vpričo (česa), pred (kom). § XLIX., 49. Polgcrates, is, vladar samski comitium, i, /borišče; /iltir. comitia, orum, (volitveni) zbor magnitudo, inis, f., velikost.;(»i^»»s, mdgnificus ) *Hilotae, aram, m., Hilotje, sužnji v Spari i. Samius 3., samski; suh sl. adiect.: Samius, i, Samljan pramis 3., spačen, zloben tnollis, e, mehek. cavo 1., izvotlim educo 1 ., odgajam (odgojim) saluto 1 ., pozdravljam; (salns, saln- i 'Uriš, saluber ) resaluto 1 ., odzdravljam; (salns, salu- tltre i. t. d.) pondero 1 ., tehtam; (pondus) depravo 1 ., spačim, popačim; (prUvus) celebro 1., (slavim); obhajam, imam; ( comitia celebro, zbore obha¬ jam = zborujem; pass.: comitia celebrantur, zboruje se); ( celeber). § L., 50. v Cupiditas, atis, želja, pohlepnost, strast.; ( cupidus ). opto 1 ., želim adoro L, molim, častim; (orane, orltttr, orUtio) recuso 1., odbijam, branim se česa; (accusUre, excusdre ) cubo 1 ., ležim; (cnbile) curo 1 . (aliguid), skrbim, menim se, brigam se (za kaj); (cura) *cogito 1 ., (pre)mislim, pomislim *elabdro 1 ., (po)lrudim se, priza¬ devam si; (tabor, labordre). ne (adv. in coniunct.), rie, da ne; slov. ne pred velevnikom lalini se vsigdar z ne (ne z nori)-, isto tako da ne v na- menilnih stavkih z rie (ne z ut nori) tantopere, tako zelo; (tantus, opus) *quantopere, kako zelo; (quantus, opus) *non soluni — sed etiam, ne le (ne samo) — ampak (nego) tudi. § LI., 51. Socius, i, (subst. adiect.), tovaruš, zaveznik; (sovietas, consociare) Iratus 3., jezen, razsrjen; (ira) universus 3., ves, cel, vesoljen; (lin us) *patrias 3., oceten, domač; [pater, patria) *Saguntmus 3., saguntski; subst. adiect.: Saguntlnus, i, Sagun- čan; (Saguntum). creo 1 ., ustvarim; izberem, izvolim expecto \.(aliquid), pričakujem —, dočakujem (česa); (er-spectare) occupo 1 ., posedem, prisvojim si *ignoro 1 ., ne vem; (ignsnuio, ig- notus ) *aroco 1 ., odzivijem; (vox, invocare, revocUre). proinde (adv.), (stoji zlasti pred imperat. in velevnim konjunkk), zalo, radi tega 71 mdgnopere zelo, jako; ( mngnus, opus). *extra (praepos. z akkus.), zunaj (z genet.). § Lil, 52. Imperltus 3., nevešč, neizkušen; ( perltus) *patiens,entis, potrpežljiv;( patientia ) *aequus 3, raven, miren; aequa mens, ravnodušje. certo 1 , tekmam (tekmujem), borim se; ( certamen J despe.ro 1, obupam; (spes, sperare) castigo 1 , pokorim, kaznim fatigo 1 , utrudim, upeham persevero 1 , trdovratno ostajam (pri -, v čem); ( per , severus) vaco 1 . (aliqud ve), (prazen-), prost sem (česa); ( mcuus ) *tolero 1 , prenašam Hmpetro 1 , dosežem, zadobim. § Lili, 53. Occasio, dnis, f, prilika, priložnost molestia, ae, nadležnost, težavnost; ( molestus) irritarnentum, i (alicuius rei), dra¬ žilo (na kaj) impunitas, atis, prizanesba, nekaž- njenost; (poena) giistus, us, okus *voluntas, atis, volja *fur, /uriš, tat; ( furtum ) *venia, ae, odpust, odpuščenje; veniam do alicui, odpustim (od¬ puščam) komu Hibertds, atis, svoboda; (liber, libe- rUlis, liber/tre). comis, e, prijazen aptus 3, primeren, sposoben. ploro 1, jokam; ( deplomre) revoco L, nazaj (po)kličem; od¬ vračam; ( invocUre, avocare) conservo 1 , ohranjujem (ohranim), obvarujem; (servare) *veto 1 , prepovedujem *nuntio L, sporočim, oznanjujem. inprimis(:tdv.), med prvimi, zlasti; (prlmus). § LIV, 54. Angor, oris, tesnota, britkost exc,usdtio, dnis, f, izgovor, opra¬ vičevanje; ( excusdre) peccdtum, l, subst. partcp., greh; ( peccilre) dedecus, oris, sramota; ( decorus, decorure). *Furius (i) Camillus, J, F. K, ple¬ menitaš in oblastnik rimski *Menenius (i) Agrippa, ae, oblast¬ nik rimski *fdbida, ae, basen, bajka *Codrus, i, K, kralj athenski *lracundia, ae, togota; {ira, iratus). cdniuratus 3, zarotivši se; subst. adiect.: cdniuratus, i, zarotnik; (i ius, iustus i. t. d.) adversarius 3., nasproten; subst. adiect.: adversarius, i, nasprot¬ nik; ( adversus ) *seditiosus 3, uporen. levo 1, (o)lajšam; (leviš) sublevo 1 , olajšavam, pomagujem; (levUre, leviš) 72 *nego 1., zanikam, odrečem. saepius (compar. adv.), večkrat, češče saepissime (superl. adv.), najčešče, prav pogosto. § LV, 55. Impedimentum, i, zadržek, ovira; (pes) iocus, i, šala susptcio, onis, f., sum, sumnja Lucius (i) Qiunctius (i) Cincin- natus, i, oblastnik rimski maiestds, atis, veličanstvo, vzvi¬ šenost; ( mciior, maius) *senatus, us, slarejšinstvo; (senex, senectus) *odium, l, sovraštvo *Cimon, onis, vojskovodja grški *Chrysippus, i, zdravnik grški. nefUrius 3., brezbožen, proklet ullus 3., kak, kakoršen koli decemplex, icis, desetkrat tolik prior, prius (comparat.), prejšnji *largus 3., obilen, bogat. profligo 1., pololčem, preobvladam indico 1., naznanim (naznanjam), ovadim. sle (adv.), tako slcut(i), kakor; (sic, ut[ij) rursus, zopet *aliter, drugače; (ali us) *quomodo, na kak način, kako. cum (coniunct. s konjunkt. imperf. in plusquamperf. v pripoved¬ nih stavkih), kedar, ko *quod, ker, češ da, (v zadnjem pomenu vselej s konjunktivom). § LVI., 56. Theatrum, i, gledališče nuntius, i, sel, vestnik; (■ nuntiare ) adventus, Us, prihod *Xerxes, is, kralj persijanski. inexsuperabilis, e, nepremaglji v; (su- perUre) subitus 3., nepričakovan, izne- naden *praeteritus 3., minul, pretekel. adventa 1 ., prihajam.; (adventus) gusto 1 ., okušam, pokusim; (gitstus) armo 1 ., oborožim; (arma, armiger) conturbo 1 ., (z)begam; (vum-turbare, disturbare, turbidus) evolo 1 ., izletim; ( e-volare, avolare) consono 1 ., (za)brenčim (skupno); (son us, sonitus) *commemoro 1 ., omenim (ome¬ njam); (memor, immemor, memoria) *migro 1 ., (pre)selim se; (nmigrare) *appropinquo 1 ., bližam se. itaque (adv.), zato, torej. § LVII., 57. Trdin, ae, Troja, mesto maloazijsko Aristldes, is, državnik grški cognotnen, inis, priimek; (nsmen, nSininUre) damnum, i, škoda domicilium, l, stanišče, bivališče; (domus) * dec us, oris, dika; (dedecus, decorus, decortlre) *G'aius(i) Terentius (i) Varro, onis, oblastnik rimski. 73 *Troianu$ 3., trojanski 3.; subst. adiect.: Troianus, i, Trojanec; ( Troia). constat (are), dognano-, znano je; (constUns) debilito 1., (o)slabirn (oslabili) condemno 1., obsodim; ( diimnum ) dubito 1., dvomim; (dubius). tandem (adv.), nazadnje, naposled fortasse, menda, morda *quidem (zapostavlja se najbolj poudarjeni besedi), sicer; (m- quidem). quln (coniunct. s konjunkb, za ne¬ gativnimi stavki), da, (da ne). • § LVIII., 58. Prodigus 3., zapravljiv. pateo, pater e, pat id, —, odprl sem pareo 2., id, itum, poslušen -, po¬ koren sem gaudeo 2., veselim se; (gaudium) admoneo 2., ui, itum, opomnim, (po)svarim; (ad-monlre) jieo 2., e vi, etum, jočem, plakam soho 2., (na)vajen sem, navado imam rldeo 2., risi, risum, smejem se vireo 2., ui, —, zelenim; ( viridis ) prohibeo 2., ui, itum, odvračam (odvrnem), oviram; (pro-habere) audeo 2., upam si, (pre)drznetn se, poskusim; [audux, audacia) sileo 2., ui, —, molčim; (sUentium) *Jidreo 2., ui, —, cvetem; (. (los ) *respondeo 2., pondi, ponsum, od¬ govorim *interrogo 1., vprašam *coerceo 2., ui, itum, brzdam, (u)krolim *exerceo 2., ui, itum, (iz)uritn, va¬ dim; \exercitus, coevceve ) *taceo 2., ui, itum, molčim *doleo 2., ui, itum, boli me kaj, žalujem; (dolov). secreto (adv)., skrivaj, na skrivnem palam, oči to, javno *posted, potlej, pozneje; (post) *cotldie, vsak dan; (dies). vae (interiect.), gorje! § LIX., 59. Modus, i, mera; (modestus, modestia, guomodo) facultds, dtis, zmožnost; ( facilis, difjicilis, d ifficultUs) *minae, arum, grožnje *cbnscientia, ae, vest; (scientia, conscius, nescius ) *auditor, bris, poslušalec. familiaris, e, družinski; res (rei) familidris (is), premoženje *rudis, e, neizobražen. adhibeo 2., ui, itum, rabim, držim se Česa; ( ad-habere, prohiblre) teneo 2., ui, tentum, držim, izpol¬ njujem; ( eontinentla, abstinentia ) deterreo 2., ui, itum, ustrašim, od- strašim, odvrnem; (di-terrire) moneo 2., ui, itum, opominjam (opomnim),(po)svarim; (admonire). § LX., 60. Hercules, is, Herkules, polubog grški agricultura, ae, poljedelstvo, kme¬ tijstvo ; agricultUram exerceo, pečam se s kmetijstvom; (»ger, agricola ) 74 Pračo, onis, Drako, zakonodajec grški forma, ae, oblika Pgrrhus, i, kralj epirski phildsophus, i, modrijan solamen, inis, tolaž(ilo); (solacium). Cannensis, e, katinski , pugna C. = bit.va pri Kannah; ( Cannae ) mlrus 3., čuden, čudovit ; (mimbilis, admlrnbilis). displiceo 2 , ui, ihim, ne dopadem, ne ugajam; ( placere ) mereo 2., ui, itum, zaslužim defleo 2., evi, Itum, objokujem; [flire) suppleo 2., evi, etum, dopolnim caveo 2., mvi, čautum, varujem — ■, čuvam se (česa )\ (cautus,cautela) *voveo 2., vovi, votum, obljubim *careo 2., ui, itum (aligua re), sem brez česa. terreo 2., ui, itum liabeo 2 ., ui, itum placeo 2 ., ui, itum noceo 2 ., iti, itum timeo 2 ., ui, — augeo 2 ., auxi, auctum *maneo 2 ., mansi, mansum *deleo 2 ., evi, etum. aliguando (adv.), (ne)kdaj. *antequam (coniunct.), prej ko, predrto, poprej nego; (ante-quam). § LXI.. 61. Numantia, ae, Numancija, mesto hispansko Salamina,ae, Salamina, otok grški pueritia, ae, otroška doba; (puer, puella) adulescens, entis, mladenič; [adu- liscenlia) *perturbatio, onis, f., zmešnjava; [turbare, turbidus, conturbUre, distur- bare). incredibilis, e, neverjeten *editus 3., vzvišen. perterreo 2., ui, itum, prestrašim, (u)strašim; ( per-terrere, deterrlre) possideo 2., sedi, sessum, posedu¬ jem, imam v posesti; (sedere, sedes) *derideo 2.,risi, risum, zasmehujem ; (di-ridire) *delego 1 ., pošljem *video 2., vidi, visum, vidim; {visus). tlim (adv.), takrat, tedaj. § LXII., 6-2. Ianus, i, staroitalski bog; (la- nudrius) palma, ae, dlan tristitia, ae, žalost; ( tristis ) Orpheus, i, starodaven pevec thraški tropaeum, i, zmagovalsko znamenje consortium, l, družba, tovaršija; (sors) schola, ae, šola *cera, ae, vosek, voščena tabla *solum, i, tla. inutilis, e, nekoristen, neporaben; (i Miliš, vlili ta a) *Aegijptius 3., aegyptovski; subst. adiect.: Aeggptius, i, Aegypčan; (Aegtjptus) *praeditus 3., obdarjen. disco, discere, didici (aliguid), —, učim se (česa); (discipulus) 75 minuo 3., ui, utum, zmanjšujem plango 3., planxi, planctum, bijem, (trkam na kaj) significo 1., označim; naznanim; (signum, signifer) dlco 3., dixi, dictum, rečem, po¬ vem, imenujem; (dictum, male- dictum) emo 3., emi, emptum, kupim (-ujem) diico 3., duxi, ductum, peljem, vo¬ dim (za seboj); (dux) corruo 3., ui, — , zrušim se, po¬ drem se rego 3., rezi, rectum, ravnam, vla¬ dam, vodim; (rex, regina, rectus, rčgntire, rčgnum) scribo 3., scrlpsi, scrlptum, pišem; (scrlptor) edo 3., edi, esum, jem vivo 3., vixi, victum, živim (eli); (vita) colo 3., colui, cultum, gojim, častim, spoštujem; (agricidtura) statuo 3., ui, Utum, postavim (po¬ stavljam); (statua) induco 3., duxi, ductum, vpeljem (vpeljujem); (in-ducere) corrumpo 3., rupi, ruptum, pohuj¬ šujem, podkupim Hribuo 3., ui, utum, (po)delim, iz¬ kazujem *alo 3., id, altum (alitum), redim *lego 3., legi, lectum, berem; (legio, diligens, diligentid) *defendo 3., fiendi, ensum, branim; (defensio) *obsideo 2., sedi, sessum, oblegam; (ob-sedere, possidere) *quaero 3., guaesivi, sit um, iščem *ignosco 3., novi, notam, odpustim (odpuščam); (notus, Ignotus, notitia) *tego (ere), texi, tectum, pokrivam (pokrijem); (tectum). § LXTll., 63. Lacrima, ae, solza; (lacrimare) Sgracusae, arum, Syrakuse, mesto sicilsko Archimedes, is, sloveč rnathematik grški mathematicus, l, (subst. adiect.), rnathematik figura, ae, podoba esca, ae, jed; ( edere ) *humanitas, atis, človekoljubje; (komo, humdnus). *innocens, entis, nedolžen; (nočen. s, noxius, innoxius). laedo 3., si, sum, poškodujem; (raz)žalim acuo 3., ui, utum, ostrim, brusim; ( acTttus, Hčer, acerbus, acies ) vinco 3., vici, victum, premagam, zmagam, preobvladam; (victor, victoria) succurro 3., succucurri (succurri), succursum, pritečem na pomoč, pomagam; (cursus) čredo 3., credidi, creditum, veru¬ jem, verjamem; (incredibilis) describo 3., scripsi, scrlptum, po¬ pišem, rišem; (de-scribere, scrlptor) carpo 3., carpsi, carptum, (u)trgam reddo 3., didi, ditum, vrnem; (d ar e) peto 3., ivi (ii), itum, zahtevam; (impetus) curro 3., cucurri, cursum, tečem; (cursus, succurrere) *ago 3., egi, actum, gonim, delam, storim, počenjam. 76 § [.XIV., 64. Taberna, ae, koča, prodajalnica *thorax, acis, m., oklep *galea, ae, čelada *exercitatio, onis, f., vaja; (exercg>-e, ezercitus). festus 3., prazničen. edisco 3., edidici, —, (na)učim se (na pamet, — na izust); ( e-dtscere ) /ranf/o 3., /regi., fractum, (z)lomim, zdrobim, razbijem; (fragilitas) tollo 3., siistuli, sublaticm, (po)- vzdignem ( — gujem) elaudo 3., si, sum, zapiram, za¬ klepam cerno 3., crevi, cretum, ločim, vi¬ dim; med. cer nor, pokažem se; (sicrets) nosco 3., novi, notum, spozna(va)m; [nolus, ignoscere, Ignotas, nOtitia) cognosco 3., nori, nitum, (s)pozna- (va)m; (noscere i. t. d.) flecto 2>.,flexi,flexum, pri(po)gnem, omečim rogo 1., prosim; ( inlerrogare) *pello 3., pepuli,pulsum, preženem, odženem (—ganjam) *vigilo 1 ., prebdevam, čujem *deduco 3., duxi,ductum, (s)peljem; ( de-diicere, dux j. merito (adv.), (zasluženo), po pra¬ vici ; ( merlre) § LXV., 65. *Ob/ivid, onis, f., pozaba. Salaminius 3., salaminski, (pri Sa¬ lamini); ( Salamina ) *meritus 3. (parlcp. glag. mer er e), zaslužen; ( merito j. obruo 3., ui, utam, zaspem, za- sujem; ( corruere ) perduco 3.,duxi,ductum, dovedem, privedem, pripeljem; ( per-ducere, deducere, dux) restituo 3., ui, utum, postavim v poprejšnji stan, popravim; {sta- titere) ludo 3., lasi, liisutn, igram; (ludus) detego 3., tezi, tectum, odkrijem, razodevam; ( de-tegere, tectum) separo 1 ., (od)ločim eligo 3., legi, lectmn, izvolim, iz¬ berem; ( e-legere) *consumo 3., siimpsi, sumptum, potrošim, potratim, ugonobim *iungo 3., iunzi, iunctum, zvežem, sklepam; ( cOmi.mx) *contemno 3., tempsi, temptum, za¬ ničujem, preziram; (contemptot j. vix (adv.), komaj. § LXVI., 66. Coetus, us, zbor, društvo Tifus (i) Livius, i, zgodovinar rimski Agesilaus, i, kralj lacedaemonski *contentio, onis, f'., napor; ( contentus, cUtentus) *fiagitium, i, sramotno dejanje, sramota *scutum, i, ščit. *adsidnus 3., neutrudno delaven, veden; (ad-sedere). promitto 3., miši, missum, obljubim cado 3., ceeidi, cUsum, padem; (casus) 77 destituo 3., ui, ut um, zapustim, (na cedilu pustim), ukanim; ( statuere, restituere ) cctedo 3., cecidi, caesum, (po)bijem, posekam; (caedes) gero 3 .,gessi, gest um, nosim, oprav¬ ljam, izvršim; bellum gero, vojsko vojskujem; (armi-ger) indlco 3., dixi, dictum, napovem; ( in-dlcere ) confligo 3., fllxi, flidum, (po)bi- jem — , udarim se (s kom); ( prSfligdre ) reprehendo 3., bendi, hensum, gra¬ jam, karam extimesco 3., extimui (aliguid), —, zbojim se (česa); (timere, Umor ) occido 3., oce.idi, occasum, zapadem, poginem; s pes occidit = nada splavala je po vodi; ( e.adere, cnsus, occHsid ) trado 3., tradidi, traditum, pre¬ dam, izročim; sporočim; {dare) occido 3., occidi, ocčisum, pobijem, Usmrtim; (caedere, caedes) lateo 2., ui, — , skrit, sem; ( latitare ) *oppritno 3 ..pressi, pressum, zatrem *relinquo 3., Ugui, lictum, zapustim, popustim; ( religuus ) *corrigo 3., rexi, rectum, zravnam, popravim, poboljšam; (cum-regere, rex, regina i. t. d.) *exheredo 1., izdedinim; (hsres) *sero 3., sevi, satum, sejem *meto 3.,messui, messum, (po)žanjem *exsisto 3., erstiti, — , postanem. § LXVH, 67. (Tiberius [i] Claudius [i]), Nerd, onis, cesar rimski spedaculum, i, vid,prizor; (speciare) Demetrius, i, jezikoslovec grški grammaticus, i, jezikoslovec *lthaca, ae, Ifhaka, otok grški *procus, i, snubač *Pen6lopa, ae, soproga Ulixova *Ephialtes, ae, Efialt.es *Achilles, is, junak grški Humulus, i, gomila *Samus, i, otok v Aegejskem morji; (Samius) *talentum,i, talent, (blizu 2400 gld. avstr, veljave). Tgrius 3., tyrski; subst. adiect.: Tgrius, i, Tyrjan vitiosus 3., napačen; ( vitium ) *Gallicus 3., gallski; (Gallus, Gallia ) *abstinens, entis, nesebičen; (ab[s]- tenere, abstinenti d). fallo 3., fefitti, falsum, goljufam, (pre)varam; (falsus, fallm) colligo 3., legi, lectum, zberem; (cum-legere) ardeo 2., drsi, ar sum, gorim incendo 3., cendi, censum, vnamem, zažgem; (incendium) cingo 3., cinxi, cinctum, opašem, obdam, ovijem exstinguo 3., stinxi, stindum, (u)gasim cedo 3., cessi, cessum, stopam; umaknem — , udam se maturesco 3., mutanti, — , dozorim; (mVUurus) decido 3., culi, — , odpadem, osip¬ ljem se; (de-cadere) *reverto 3., v er ti, versum, (po)vr- nem se *prodo 3., didi, ditum, izdam; (prs¬ ti are) 78 *subigo 3., egi, actnm, podvrženi si; ( sitb-agere ) *neglego 3., lexi, lectum, zanemarim; (nec-legere, neglegentia). protinus (adv.), takoj, precej imdigue, od vseh stranij, od vsod *certd, za gotovo, odločno; {certus, incertus) § LX VIII., 68. Auctor, bris, začetnik, pisatelj; {augtre) Quintus (i) Mticius (!) Scaevola, ae, sloveč pravoznanec rimski Ariovistus, i, vodja germanski *horreum, i, žitnica *Clytaemnestra, ae, KI., soproga Agamemnonova *Orestes, is, sin Agamemnonov *Aemona, ae, mesto v gornji Pan- noniji blizu današnje Ljub¬ ljane. Nemaeus 3., nemaejski; (Nemea je bilo mesto v Argolidi) intrepidus 3., neustrašen; ( trepidare ) *singuli,ae,a, po jeden, posamezen. detraho 3., traxi, tractum, (zvle¬ čem), snamem induo 3., vi, utam, oblečem diruo 3., ui, utam, razrušim, raz- 'denem; (corruere, obruere) everto 3., verti, ver sum, pre¬ vrnem , razrušim, razdenem; (pevertere)' discedo 3., cessi, cessum, odidem, oddaljim se; (adere) mitto 3., miši, vussum, pošljem; (pronnttere) comniitto 3., miši, mlssum, (vkup) pošiljam; proelium commltto, začnem b., spustim se v bilko; ( cum-mJttere, promittere) praemitto 3., miši, mlssum, na¬ prej pošljem; (gl. prejšnji glag.) exploro 1 ., ogledam, preiščem; (plorUre, deplOrUre) intellego 3., lexi, leclum, raz- ume(va)m; ( inter-legere, colligere) spevno 3., sprevi, spretum, zani¬ čujem, preziram *condo 3., didi, ditum, spravljam, skrivam, vtikam; (cum-dare, conditus, recondittis, conditor) *dmitto 3., miši, mlssum, izgubim; (ar -mlttere i. t. d.) *d!vido 3., visi, visum, razdelim. ac si (coniunct. s konjunkl.), kakor da (bi). cctusa (praep. z ablat., pravo za pravo abl. subst. causa ), zavoljo, (za)radi. § LX1X., 69. Capitolium, i, Kapilolij,hrib v Rimu s slovečim svetiščem in gradom; (eaput) Lgdia, ae, dežela maloazijska Babglon, oni s, mesto azijsko; (Babt/lonhis) ohsidio, dnis, f., obseda; obsidione claudo, obsedem, obležem; {sedsre, sedes, obsidlre) fames, is, lakota lorum, i, jermen stratum, i, odeja, sedlo arcus, us, lok *Lucius (!) Aemilius (i) PauUus, i, vojskovodja rimski *Syracusdnus, i, mbst. adiect., Sy- rakušan; (Syrucusae) *Haeduus, i, subst. adiect., Hae- duvec; (H. so bili narod gallski) *legatns, i, poslanec; (diUgare). perfectus 3. (partcp.), dovršen, po¬ poln. dissolvo 3., solvi, soliitum, raz¬ vežem concilio 1., pridobim; amicitiam concilio, sklepam prijateljstvo cogo 3., coegi, coactum, (pri)silim; (cutn-agere) mando 3., mandi, munsum, žvečim respuo 3., ui, — , zavržem, za- metam declaro 1., razjasnjujem; (elanu) collustro 1., ogledujem, pregledu¬ jem ; (i illustrUre, illustris, lux) tendo 3., tetendi, tensum, napnem; ( altentus, contentus, contentio) rumpo 3., rupi, ruptum, raztrgam, zlomim; passiv: rumpor, počim; (corrumpere) *dedisco 3., didici, — , odučim se (česa), pozabim; (dt-discere, idtscere). *temere (adv.), nepremišljeno; (temeniUs) *nimium, preveč; (nimius) *diutius (kompar. adv. od diu), dalj (časa). § LXX., 70. Gaius (i) Laelius, i, oblastnik rimski potus, us, pitje, pijača; (potare) *Treveri, orutn, Treverci, narod v keltski (ialliji *incitamentum, i, izpodbuda (na kaj); ( inciture, excitare) 9 — *valetudo, inis, I'., zdravje; (mlere) * caena, ae, obed. nescio, tre, scivi, scitum, ne vem; (nescius) scio 4., setvi, scitum, vem; (nescire, nescius, conscius, scientia, cunscientia) saevio 4., ii, itum, divjam, raz¬ sajam; (saenus) dormio 4., Ivi (ii), itum, spim audio 4., ivi, itum, slišim, poslu- š(av)am; (audUus, auditor ) servio 4., ivi (ii), itum, služim, strežem; (servus, servitus) ciistodio 4., ivi (ii), itum, stražim, čuvam; (custos) oboedio 4., ivi (ii), itum (alicui), poslušen — , pokoren sem, rav¬ nam se (po čem); (ob-audio) venio 4., veni, ventum, pridem, pri¬ hajam; ( adventna, adventUre) invenio 4., veni, ventum, najdem; (in-venlre, inventar, inventrix) recito 1 ., berem, čitam (komu na glas) dieto 1 ., narekam; (dicere) expedio 4., ivi (ii), itum, razvežem, naredim, izvršim (-šujem); (ex, pes) sepelio 4., pelini, pultum, pokop¬ ljem; (sepulerum) uro 3., ussi, ustum, sežgem (se- žigam) esurio 4., — , itum, gladujem, lačen sem sitio 4., ivi (ii), itum žejen sem *consentio 4., sen si, sensum, vje- mam se, pritrjujem; (sensus, sen- tentid) *subvenio 4., veni, ventum, pridem na pomoč, pomagam; (sub-venire). 80 dimil (adv.), oh jednem. quoque (coniunct.) tudi neve, in (da) ne, niti. § LXXI, 71. Adulator, oris, prilizovalec; {adu- IMio). *Siby Minus 3., sibyllski. lemo 4., Ivi (ii), itum, /lajšam, ulešim impedio 4., ivi (ii), itum, oviram, zadržim; {in, pls, impedimentmn, expedire) finio 4., ivi (ii), itum, omejujem, končam; (finis, flnitimus, afftnitSs) coudio 4., ivi (ii), itum, začinjam observo 1 ., opazujem, držim se (česa); ( serrltre, cVnservUre) erudio 4., ivi (ii), itum, izobražam, poučavam; {rudis) nutrio 4., ivi (ii), itum, dojim, redim; ( nutr\x) vesfio 4., ivi (ii), itum, oblačim, pokrijem; (vesti.?, vestimentum) punio 4., ivi, itum, kaznim, kaz- njujem; (poena, impunitlls) *munio 4., ivi (ii), itum, utrdim; (munitus). *item (adv.), ravno tako. *intra (praep. z akkus.), znotraj (notri) v. § LXXIL, 72. An ser, eris, gos Isocrates, is, govornik grški inedia, ae, post, sl rad; {eden) Eteocles, is, E., (genet. Eteokleja), sin Oedipa, kralja thebanskega Polt/nices, is, P., (gen. Polvnika), Eteoklejev brat Saturnus, i, rimski bog (časa) Gaius (i) Marcius (i) Coriolanus, i, (1. M. K., plemenitaš rimski *Pharnaces, is, kralj pontski *testis, is, c., priča Honghupdtas, rdiš, dolgost; [longus) *vdllum, i, nasi|>. *salvus 3., zdrav, otet; (aalus). mollio 4., ivi (ii), itum, omehčam, utešim; {mollis) Hransilio 4., silui,sultum, preskočim *sentio 4., sensi, sensum, čutim, spazim; [sensus, sententia, consentlre) *ascendo 3., scendi, scensum, vspe- njam se; ascendo aliquid, vspenjatn se na kaj. propediem (adv), brž ko brž, kar najprej; {dies) adhuc, doslej, dosihdob. § LXX1II., 73. Poli/phemus, i, jednoold cyklop na otoku sicilskem monstrum, i, pošast; (monere) lupa, ae, volkulja; (lupus, lupinus ) eollega, ae, m., sodrug G naeus (i) Calpurnius (i) Idso, onis, (i. K. P., oblastnik rimski lapis, idis, kamen vepres, is, m., trnje, trnjišČe *iter, itineris, n., pot, hod *feles, is, mačka *dorsum, i, hrbet. *Peloponnesius 3., peloponneški; (Veloponnisus) 81 *Palhtmus 3., palatijski; Palatdnus (namreč: collis, grič). I, Pa- latin(us). sopio 4., ivi (ii), itum, uspim excaeco 1., oslepim ( — iti); ( caecus) cooperio 4., perui, pertum, pokri¬ jem; lapidibus cooperio aliguem, kamenjam koga saepio 4., saepsi, saeptum, ogradim contristo 1 ., užalim; (tristis, mstitia) *educo 3., duxi, ductum, izpeljem; (g-ducere i. t. d.) *salio 4., salui, saltum, skočim; (i transilire ) *curvo 1 ., skrivim. immerito(adv.), po krivici; (meriti), mergre). § LXXIV., 74. Caput, it is, glava; caput (fluminis), izvir(ek) (reke) Agrippina, ae, cesarica rimska Claudius, i, KI., cesar rimski turdus, i, drozeg lana, ae, volna *Qumtus (i) Fabius (i) Maximus, i, Q. F. M., vojskovodja rimski *cunctator, oris, obotavljivec. invitus 3,, nerad, proti svoji volji Massiliensis, e, massiljski, kot subst. adiect.: Massiliensis, is, Massiljan caprinus 3., kozji. imitor, imitari, imitatus sum, po¬ snemam glorior 1 ., baham se, ponašam se; ( glBria, gldridsus ) veneror 1 ., častim, molim VViesthaler, Lat. vadbe I. precor 1 ., prosim, molim; (prex) contemplor 1 ., gledam, premišlju¬ jem ( — mišljam) miror 1 . (aliquid), čudim se (čemu), občudujem; (mirus, mna- bilis, admlrdbilis) venor 1 ., lovim; (vsrnuicus) admiror 1 . (aliguid), čudim se (čemu), občudujem; (ad-mimn, admlrUbilis) populor 1 ., pustošim insidior 1 . (alicui), zalezujem (koga), strežem komu po živ¬ ljenji; (msidiae) consolor 1 ., tolažim; (sdlticium, ed¬ in men) recordor 1 ., spomnim (spominjam) se; (cor) cunctorl., obotavljam se; (cundutor) hort or 1 ., opominjam, (o)hrabrim dominor 1 ., gospodujem; (dominus, domina, dominlttio) rixor 1 ., prepiram se conor 1 . (aliquid), snujem, (po)- skušain, lotim se (česa) auxilior 1 ., pomagam; (aurilium) *calumnior 1 ., spletke delam *depopulor 1 ., popustošim; (de-po- pulari). frustrči (adv.), zastonj. § LXXV., 75. Malitia, ae, hudobnost; ( malus ) potentia, ae, mogočnost; (potens, potestlls). *praematurus 3., prezgoden; (mn- tTirus, niiltiiresco). tueor, tueri, tiiitus sum, pogledam; varujem; (o)branim reor, reri, rgtus sum, računam, menim, mislim C 82 misereor 2., miseritus sum (ali- cTiius), usmilim se (koga); (miser, miseria ) mereor 2., meritus sum = mer ep 2.; mererl de aliguo, zaslug si pri¬ dobiti za koga polliceor 2., pollicitus sum, ob¬ ljubim, obetam fateor 2., fassus sum (aliquid), priznam, izpovem, izpovem se (česa) vereor 2., veritus sum (aliguid), bojim se (česa), spoštujem; (reverentia) confiteor 2., fessus sum (aliguid), priznam, izpovem se (česa); (cum-fitleri) perago 3., peregi,peractum, zvršim: (per-agere) videov 2., visus sum, passiv glag. videre, vidim se, zdim se, do¬ zdeva se, da . . . at (coniund.), a, toda. § LXXVI.,' 76. Gnaeus (i) Pompeius, 1 (s pri i m kom) Magnus (i), oblastnik rimski *potid, onis, f. , pijača; (potare, potus ) *Th.etis, idis, Thetida *Peleus, i., kralj thessalski. fregtiens, entis, pogosten; (freguen- tttre ) tacitus 3. (particp.), zamolčan, tih; taciti anni, leta tiho te¬ koča; ( tacere ). irascor, Tvasci, iratus sum (alieui), jezim se na(d)k. ; (ra, irncundia) loguor 3., locutus sum, govorim; (Bloguentia, collogpmm) vescor 3.,—■, (aligua re), jem, uži¬ vam (kaj) revertor 3 ,,reversus sum = reverto 3. proficiscor 3.,profectim sum, sprav¬ ljam — , podam se na pot, odrinem gemo 3., ui, itum, vzdihujem seguor 3., seciitus sum (aliguid), sledim (kaj) adipiscor 3., adeptus sum, dose¬ žem, zadobim olliviscor 3., oblitus sum (alicUius reji), pozabim (česa); (obhvid) ulciscor 3., ullus sum maščujem se, pomaščujem; (ultor) labor 3., lapsus sum, podrsnem se, padem, (ginem) aggredior, dggredi, aggressus sum, napadem collabor 3., lapsus suni, zrušim se, razpadem; (cum-labi) Titov 3., usus sum (aligua re), rabim (kaj), poslužujem se (česa); (usus, utilis, inutiliS, utilitUs) guevor 3., guestus sum, tožim; (gtierela) diligo 3., lexi, ledum, ljubim; (legere, dit.igens, diligentia) cresco 3., crevi, cretum, rastem, (u)množim se dilabov 3., lapsus sum, razrušim se, razpadem; (labi, collabi) senesco 3., senui, ■—, staram se; (šene,x, seneetus) * Jungov 3., fundus sum (aligua re), opravljam, izpolnjujem (kaj) * uitov 3., nisus (nixus) sum (aligua re), oprem (opiram) se na kaj *cano 3., cecini, cantum, pojem; ( canttlre , cantus) 83 *uascor 3., natus sum, (na)rodim se, rastem; (natus 3., natura, na- talis). unguam (adv.), kdaj; ( 'mnquam ) *adversus (praepos. z akku.s.), proti (z dati V.); {adversus 3., adversltrius, [rejverto). § LXXVII., 77. Epammondas, ae, vojskovodja thebski metrum, 1, meter *Marcus (i) Antonius, i, oblastnik rimski *Ummidius, i, znan skopuh rimski. Thebanus 3., thebski; subst. adiect. : Thebanus, i, Thebljan Britannus 3., britannski; subst. adiect.: Britannus, i, Britannec; (BritUmiid). blandior, blauMri, blanditus sum, prilizujem se, sladkam se mentior 4., menUtus sum (z)la- žem se partior 4:.,partltus simi, (raz)delim; (purs) sortior 4., sortUus sum, žrebam, (raz)delim po žrebu; (sors) orior 4., ortus sum, postanem, nastanem; (origo) adorior 4., ortus sum (aliguem), vzdignem se (nad koga), na¬ padem; (ad-orm) ordior 4., drsus sum, začnem confundo 3., fudi, fusum, zmetem, zmešam experior 4., pertus sum, izkusim; ( im-perttus ) metior 4., mensus sum, merim, presojam (po čem); ( immensus ) molior 4., molitus sum, trudim se, snujem peiero 1., po krivem prisegam consuesco 3., suevi, suetum, na¬ vajam se; perf. consuevi, vajen sem: peierure consuevi = rad po kr. prisegam *emetior 4., emensus sum, izmerim; (S-metiri). adeo (adv.), tako zelo subitd, nenadoma; (subitus) semel, jedenkrat iterum, drugič, zopet. § LXXV1I1., 78. A. Remedium, i, lek, pomoč(ek), sredstvo Hector, oris, junak trojanski currus, us, voz; ( currere ) incommodum, i, škoda, neprilika ter gum, i, hrbet; a ter go, od zadaj * FAiripid.es, is, pesnik grški. religo 1., zavežem, (pri) vežem troho 3., traxi, tractum, vlečem constituo 3., ui, utum, ustanovim, sklenem, odločim; (cum-statuo, destituo) circa (praepos. z akkus.), okrog, okoli (z genet.). B. Coma, ae, las monitum, i (subst. partcp.), opo¬ min; (tnonere) fossa, ae, jarek, rov Bellona, ae, bojna boginja rimska; ( bellum, beliicBsus, bellth e). 6 * 84 Spartčinus 3., spartskipsM&sč. adiect.: Spartdnus, i, Sparčan *CampUmis 3., kam panski; suh st. adiect.:Campanus,i, Kampanec; (Campttnig). repato 1 ., pomislim maculo 1 ., omadežujem iocor 1 ., šalim se; (iocus) solvo 3., solvi, solutum, rešim, slorim, izpolnim; (dimlvere). antea (adv.), poprej. § LXXIX., 79. Marcus (i) Furius (i) Camillus, i, M. F. Ki, oblastnik’ rimski exsilium, i, prognanstvo; (exsul) felicitas, rdiš, srečnost; infeltir) nebula, ae, megla riSUS, US, smeh; (rtdlre, dirldere) *possessiu, onis, f., posest; (possi- dire) *Gaius (i) Licinius (i) Štolo, onis, G. L. St., oblastnik rimski. Trasimenus 3., trasimenski inhumanus 3., nečloveški; ( homo , Jinmtinus) placdbilis, e, spravljiv; [plncm-e) imquus 3., nepravičen, krivičen; (in-aequus) liidicer (-crus), era, crum, kratko¬ časen, šaljiv; ilndus) *tutus 3., varen; {men). afjligo 3., fllxi, flictum, pobijem; [cunfllgere, profllgUre) multo 1 ., kaznim penetro 1 ., prodrem, dospem demigro 1 ., odidem, izselim se; ( dP-migrUre, emigrUre) verto 3., ver ti, versum, obrnem; (revertere) noto 1., označim, omenim Hncido 3., culi, casurn, padem (v kaj); (in-eadere, occidere, dicidere ); trans (praepos. z akkus.), čez (z akkus.). § LXXX. 1 . Haedus, i., kozliček časa, ae, koliba, koča contumelia, ae, psovanje, psovka. sto 1., stojim: {obstUre, praestUre, praestdns, constuns) praetermeo 1 ., mimo idem; [com- mett re) iaeto 1 ., mečem; contumelias iaeto, = psujem succlamo 1 . (alicui), zakličem (komu od spodaj) inerepito 1 . (aliguem), vpijem (na koga), psujem. 2 . Musculus, i, miš(ka) milvus, i, sokol(ič). advolo 1 ., priletim ; [ad-volure, -e, inti- tnre). 5 . Venator, oris, lovec; (venan, venn- ticus) lagueus, i, zanjka, past misericordia, ae, milosrčnost, Usmiljenje; (miser, miserirl, miseria, cor). petulans, antis, objeslen, razpo¬ sajen miserabilis,' e, lužen, žalosten; (miser j. t. d.) paulus 3., mali : paulo post, kmalu potem. curso 1., lekarn; .(currere, eursus, currus) offendo ?>.,fendi, fensum, zadenem (ob kaj); (defendere) vestlgo 1., zasledujem; (invistigare) rugio 4., — , — , rjovem irretio 4., Ivi, itum, vzanjkam arrepo 3., repsi, reptum, pripla¬ zim se corrbdo 3., rosi, rosam, zglojem, razgrizem . reporto 1., odnesem; obdržim; (portilre, comportare). § BO. Respbnsum, l (subst. partcp.), od¬ govor; (respondere) propugnator, oris, branitelj; ( pro- ■pugnUre, pugna) iaculum, I, kopje; (iactnre) sagitta, ae, pušica. prae (praepos. z ablat.), zavoljo, od (z genet.). igitur (coniunct., navadno ne stoji na prvem mestu v stavku, niti koj za praeposicijo), tedaj, po lem takem. Slovensko - latinske vaj e. Sklanjatve. Prva deklinacija. § i. Nominativ. 1. Gallija je dežela. 2. Hispanija je polotok. 3. Italija in His- panija sta polotoka (plur.) 4. Germanija, Britannija [in] 1 Graecija so dežele. 5. Minerva je boginja. 6. Minerva in Diana sta boginji. 7. Nymfe so boginje. 8. Les je gosi. 9. Gozdovi so senčnati. 10. Služ¬ kinja je marljiva. 11. Deklice so boječe. 12. Zgodovina grška je slavna. 13. Britannija je mrzla dežela. 14. Prijateljstva niso vselej večna. § 2 . Voka ti v. 1. Orjem in pojem. 2. Mdlimo in delamo. 3. Dekla dela. 4. Poljedelci molijo. 5. Zakaj jočeš, dekla? 6. Zakaj ne orješ, polje¬ delec? 7. Deklice., zakaj ne delate? 8. Pogosto grešiš, o gusar! 9. Kam ladjate, gusarji? 10. Poljedelci in dekle pojo. 11. Škrjanec in slavec letata (plur.) 12, Boječi golobje letajo. 13. Deklice pojo in delajo. 14. Obča govorica ni vselej resnična. § 3 . Akkusativ. 1. Domovino ljubimo. 2. Nevihta goni valove. 3. Brodniki ne ljubijo neviht. 1 4. Orel lovi boječe golobe. 5. Pesnik ljubi slavo. 6. Gospodinje hvalijo marljive deklice. 7. Afrika leži nasproti Italije. 8. Pesniki slavijo boginjo Minervo. 9. Zveri ljubijo senčnate lesove. 10. Orli letajo po zraku. 11. Senčnati gozdovi razveseljujejo pesnike. 12. Zakaj ne ljubiš varčnosti, 1 o poljedelec? 13. Kmetje, zakaj ka¬ rate pridne dekle? 14. Luna potamni včasih bliščeče zvezde. § 1, 1 Kar stoji v oglatem oklepu [], se ne latini. § 3. 1 Kateri sklon v lat.? Gl. § Ul 2 . 87 § 4 - D a t i v. 1. Gallijaje Germaniji sosedna. 2. Orel je golobu sovražen. 3. Bog¬ inje Muse so pesnikom prijateljice. 4. Kraljica zapoveduje služkinjam. 5. Služkinje so kraljici pokorne. 6. Grozdje, rože [in] vijolice so de¬ klicam prijetne. 7. Poljedelci kažejo ptujcem pot. 8. Boginja Minerva da pesniku večno slavo. 9. Slavci in škrjanci imajo 1 peroti. 10. Zvezde kažejo gusarju pot. 11. Nevihta je mornarju nevarna. 12. Gospodinja daruje pridnim deklicam rože in vijolice. 13. Nevihte gusarjem niso prijetne. 14. Dekle, zakaj niste gospodinjam pokorne? § 5 - G en e ti v. 1. Britannija je otok Europski. 1 2. Hispanija in Germanija sta deželi Europski. 3. Večna je slava Graecije. 4. Prebivalci otokov so mornarji. 5. Otoki so pogosto domovina gusarjev. 6. Sreča je bila velikrat vzrok zmage. 7. Prebivalci otoka Krete so bili gusarji. 8. Boginja Diana je bila vladarica zverin. 9. Prebivalci otoka Sici¬ lije so bili mornarji in poljedelci. 10. Škrjanec je oznanovalec 2 zore. 11. Luno potamni včasih senca zemlje. 12. Hčere poljedelcev ljubijo grozdje. 13. Delavnost je poljedelcu vzrok obilnosti. 14. Razprtije so bile dostikrat vzrok bilev. § 6 . Ablativ. 1. Pesnike dičimo [z] venci. 2. O poljedelec, [ali] si bil zado¬ voljen [z] marljivostjo [svoje] dekle? 3. Na mizah so rože in vijo¬ lice. 4. Sparta je (= leži) v Graeciji. 5. V Italiji so bili žrtveniki mnogih boginj. 6. V velikih lesovih Germanskih 1 so bile mnoge zverine. 7. Deklica, zakaj krasiš mizo [z] rožami in vijolicami? 8. Zgodovina grška (— Graecije) je bila slavna [po] mnogih bitvah in zmagah. 2 9. Poljedelci vnemajo plamen na žrtvenikih, posvečenih § 4. 1 Gl. § 1V". § 5. 1 Genet, subst. gl. § V'. — 2 Praedikatn i substantiv ravna se po subjektu, kedar možno, tudi v spolu in številu. N. pr. Orel je kralj — aquila est regina (regina = kraljica). § 6. 1 Gl. § 5 L — 2 Gl. § VI 3 . 88 Nymfam. 10. Na zemlji in v vodi žive (= so) mnoge živali.. 11. Deklice krasijo žrtvenike Nymf [z] rožami. 12. Gospodinje ob¬ darujejo pridne dekle [z] grozdjem. 13. Žabe živijo (— so) v vodi in na suhem (— na zemlji). Druga deklinacija. § 7 . Masculina na us. 1. Nil je reka afriška.' 2. Rhen in Donava sta dereči reki. 3. Pravega prijatelja ljubimo. 4. Jesen razveseljuje oči poljedelčeve. 1 5. Gospodar, zakaj karaš marljivega hlapca? 6. Hlapci, [ali] ljubite stroge gospodarje? 7. Sloni so gozdne (= gozdov) živali. 8. Oči slonov so majhne. 9. Bojeviti Rimljani so bili gospodarji mnogih dežel. 10. Zdravniki so prijatelji bolnikov. 2 11. Razprtije hlapcev gospodarju niso prijetne. 12. Gospodinja pripravlja hlapcem in de¬ klam jedi. 13. V potoku so žabe, v gozdih volkovi. § 8 . Neutra na um. 1. Zlato je rumeno. 2. Železo je ruda. 3. Plug je orodje po- Ijedelčevo. 1 4. Male napake so začetek velikih. 5. Vojske so bile pogostokrat vzrok boleznij. 6. Svetišča so poslopja božja (= bogov). 7. Dobri vzgledi vzbujajo učence. 8. Skopuh 2 ljubi rumeno zlato. 9. Krvave vojske so veselje mnogih narodov. 10. Služkinje, zakaj niste pokorne zapovedim [svojih] gospodinj? 11. V mestih rimskih je bila obilica dragocenih kovin. 12. Marljive učence obdaru¬ jemo [z] darili. 13. Deklice krasijo podobe bogov v svetiščih [z] rožami. § 7. 1 Gl. 5 k — 2 Lat. adjektiv (gener. mtlscul. in femin.) zadobi po¬ gosto pomen substantiva; take adjektive slovenimo navadno s substantivi, iz¬ vedenimi iz adjekt. debla; n. pr. amtcus — prijazni = prijatelj; amlca — pri¬ jazna = prijateljica; aegrotus — bolni = bolnik; maha — hudobni = hudob¬ než; probus — pošteni = poštenjak; aodrus — skopi = skopuh i. t. d. § 8. 1 Gl. § 5*. — 2 Gl. § 7 2 . 89 § 9 . Substantiva na ir in er (z debelskim e); adjektiva na er, era, eram. 1. Zeli in svekri so [si] pogosto sovražniki, ne [pa] prijatelji. 2. Gospod ljubi zvestega oprodo. 3. Podnebje (= nebo) germansko 1 bilo je nekdaj ostro. 4. Življenje človeško ni 2 nikdar prosto skrbij. 3 5. Brodniki ljubijo ugodne vetrove. 6. Zli vzgledi so pogubni dobrim dečkom. 7. Mnoge dežele niso rodovitne. 8. Dobri [ljudje] so srečni, hudobneži [pa] 4 nesrečni. 9. Brezbožni možje nikdar niso 2 svobodni. 10. Dečki so prosti nadležnih opravkov. 3 11. Sveker daruje otrokom svojega zeta jabolka in hruške. 12. O deček, tvoja raztrgana obleka je znamenje velike nemarnosti. § io. Substantiva in adjektiva na er, ki e izpahujejo. 1. Slava Alexandra Velikega je večna. 2. Zvesti služabniki so gospodarjem dragi. 3. Pravični sodniki pomirijo tudi velike razprtije. 4. 0 sodnik, stroga je tvoja sodba! 5. Naše njive niso plodonosne. 6. Bazna orodja so rokodelcem potrebna. 7. Pesniki hvalijo lepe bregove Rhenove. 8. Dobre knjige so dobre učiteljice. 1 9. Igre raz¬ veseljujejo dečke, knjige [pa ] učitelje. 10. Kolin leži na levem bregu Rhenovem, Piačenca na desnem bregu Padovem. 11. Učitelji gra¬ jajo lene učence [z] osornimi besedami. 12. Ded obdaruje pridne otroke svojega sinu [z] rudečimi črešnjami. § H- Spol določen po pomenu. 1. Moj ded je bil delaven poljedelec. 2. Brodniki niso boječi. 3. Dobri pesniki so redki. 4. Bogati Milet je bil domovina mnogih mornarjev. 5. Vetrovi majejo veje visokih topolov. 6. Mnogi pesniki § 9. ' Gl. § 5 ’. — 2 V slovenščini se nahaja pogosto v jednem in istem stavku zraven «ne» še po več drugili nikalnic; Latincu rabi samo jedna nikalnica in slov. «ne» se ne latini, če je že kaka druga negacija v stavku; na pr. nikdar ne = nunquam, nikdar ni = n%tnquam cist; nikdar nismo srečni = nUnquam s um us lenti.; nobeden ne = nullus, nihče ne = nemo; nihče ni = nemo e st. — J Kateri cnsus? gl. § IX h — * V kratkih stavkih rabi Sloven¬ cem v nasprotji večidel veznik pa, a; v lat. pa ta veznik izostaja. § 10. 1 Gl. § 5 2 . 90 hvalijo slavni Korinth. 7. Prebivalci bogatih mest so razkošni. 8. Bo¬ jeviti Scyihi so bili Persijanorn nevarni. 9. Senca visoke jablane je utrujenemu kmetu prijetna. 10. Kleopatra je bila kraljica bogatega in rodovitnega Aegypta. 11. Les visokih bukev je trd. 12. Senca visokih hrušk razveseljuje utrujene poljedelce. § 12 . Ponavljanje prve in druge deklinacije. 1. Zmage Rimljanov so bile slavne. 2. Mnogi narodi so bo¬ jeviti. 3. Svetišča božja (= bogov) so bila veličastna. 4. Dobrega gospodarja hlapci ljubijo. 5. Razprtije dekel gospodinjam niso pri¬ jetne. 6. Lenih učencev 1 tudi lepe knjige ne razveseljujejo. 7. Po¬ ljedelci ne ljubijo krvavih vojsk.' 8. Pod zemljo so žile dragocenih rud. 9. Prebivalci velikih in bogatih mest so ptujcem prijazni. 10. Napake Grkov so bile Rimljanom vzrok zmage. 11. Pred zmago 1.. Lukulla bile so črešnje v Europi neznane. 12. Kous je bil Aesku- lapiju posvečen. Tretja ileklinacija. I. Konsonantna sklanjatev. A. Debla brez sklonila s v nominativu. § 13. Debla na l in r. 1. Mnoge jedi so le 1 soljene 2 prijetne. 2. Poljedelci dajejo kra¬ vam rudeče soli (akkusat.) 3. Učeni možje ljubijo dobre dovtipe. 4. Dovtipi grških pisateljev so bili pogostokrat strupeni. 5. Prevelika solnčna 3 vročina je pastirjem in kravam nadležna. 6. Usoda pro- gnancev je žalostna. 7. Bridke se pogosto tudi dušne 3 boli. 8. Pes¬ niki hvalijo velike vojvode. 9. Nesloga bratov in sester očetom in materam ni ljuba. 10. Hude (= velike) plohe so vrtom in njivam pogubne. 11. Med je dečkom in deklicam prijeten. 12. Rudeči bliski strašijo tudi zveri. § 12. 1 Kateri cftsus v lat.? gl. § III 2 . § 13. 1 Tantum. — 2 = [s] soljo. — 3 Gl. § 5'. 91 § 14 Debla na n in s. a) Masculina in fe mi ni n a. 1. Sit lev je neškodljiv. 2. Mnoge cvetlice so rudeče. 3. Azija je domovina pavov. 4. Nekateri pisatelji grajajo Ciceronove dovtipe. 5. Velika je bila nekdaj čast pesnikom. 6. Ženske ljubijo dolge po¬ govore. 7. Prevelika vročina solnčna 1 izpremeni lepo bojo cvetlic. 8. Lavorika je bila Apollonu posvečena. 9. Cvetlice razveseljujejo oči človeške 1 [z] lepo bojo. 10. Sever vzvihra (= vzbudi) mnogo črnega prahu (= mnog črn prah). 11. Grki so imeli 2 krvave vojske z Amazonkami. 12. Junona je bila sovražna Latoni, materi Apollona in Diane. § 15. b) Neutra. 1. Lenoba je duši in telesu pogubna. 2. Dobra vina imenujemo božji nektar. 1 3. Velika je bila nekdaj cena slonove kosti. 4. V ma¬ lem telesu biva (= je) večkrat velik duh. 5. Strele razrušijo mnogo¬ krat veličastna dela človeška. 2 6. Lakomnost je vzrok mnogih hu¬ dobij. 7. Pesni Homerja, slavnega pesnika grškega, 2 bile so drage Alexandru Velikemu. 8. Razne bolezni trapijo telesa človeška. 2 9. Hu¬ dobneži so zaničevalci božjega in človeškega prava. 10. [Vsledj® prevelike vročine je število pogubnih strel v nekaterih deželah veliko. 11. Dobre čine hvalijo pogosto tudi sovražniki. 12. Število bliščečih zvezd* ljudem ni znano. § 16. Razni vzgledi. 1. Lenim ljudem je trud nadležen. 2. Prebivalci Europski so bele boje. 1 3. V grških mestih so živeli (= bili) mnogi rimski pre¬ gnanci. 4. Pepel trde kosti je bel. 5. V mrzlih deželah je drobnica kmetov pogosto plen volkov. 6. Darovi potolažijo bogove in ljudi. 7. Večna je slava Homerjevih 2 pesnij. 8. Meči ranijo telesa, jeziki za¬ dajajo (= napravljajo) rane dušam. 9. Lev nese jagnje v širokem žrelu (= [s] širokim žrelom). 10. Kraki štorkelj so dolgi in rudeči. 11. Reke azijske 2 imajo 3 mnoga ustja. 12. Strele diše po žveplu (= imajo 3 duh žvepla). 13. Pira je bila starim Rimljanom prva hrana (= jed). § 14. 1 Gl. § 5'. — 2 Esse z dativom; gl. § IV 2 . § 15. 1 Gl. § XIII 1 . — 2 Genet. plur. gubat. — 3 Ablat. causae! gl. § VI 3 . — 4 Katere besede še rabijo Lat. za pojem «zvezda»? § 16. 1 Gl. § XVi 4 . — 2 Gl. § 5 ‘. — 3 Essb z dativom ; gl. § IV 2 . 92 B. Debla s sklonilom s v nominativu. § 17 . Debla na g in c. 1. Svetloba lune in zvezd razsvetljuje zemljo. 2. Večna je slava Alexandra Velikega, kralja 1 Macedonskega. 2 3. Pobožni ljudje so glasu božjemu poslušni. 4. (tovornik Cicero je vedno hvalil mir. 5. Poštenjaki imajo 3 z ljudmi mir, z napakami vojsko. 6. Solnce razsvetljuje zemljo [s] svojo svetlostjo. 7. Dragoceno blago (plur.) donašali so Phoeničani prebivalcem grškim. 4 8. Mnogi pisatelji ob¬ žalujejo brezbožno usmrčenje Caesarja. 9. Stara mesta krasili so visoki gradovi. 10. Levi bivajo (= so) v Afriki, rejnici' zverin. 11. Poletne plohe so pogubne pridelkom poljskim. 2 12. Žene in de¬ klice so krasile železne križe [z] venci. 13. Sodbe pravičnih sodnikov pomirijo duhove. § 18 . Debla na d in t. 1. Prava krepost je redka. 2. Strah pogosto zmede zdravo pamet, človeško.' 3. Velik del ljudij [s] svojo usodo ni zadovoljen. 4. Čelo slavnega pesnika dičimo [z] vencem. 5. Zmernost, imenujemo mater krepostij. 6. Silne nevihte pokončajo plodonosna žitna polja. 7. Caesar je pogosto hvalil hrabrost svojih vojakov. 8. [S| pravično hvalo vzbujajo učitelji učence k veliki marljivosti. 9. [Po] leti 2 in jeseni 2 so velika močvirja vzrok mnogih boleznij. 10. Lepe pesni Homerjeve razveseljujejo može in dečke. 11. Jeseni 3 krasijo pastirji čela krav [z] listjem in cvetlicami. 12. Jeziki starih narodov so učenim možem znani. § 19. Debla na b in p (m in v). 1. Mnogi deli našega mesta so veličastni. 2. Dečki ljubijo visok sneg. 3. Grki so bili začetniki mnogih mest azijskih. 4. Znana je usoda [prostega] naroda rimskega, o. Hogati ljudje siromakom niso vselej naklonjeni (= prijazni). 6. Visoki zidovi so krasili gradove starih mest. 7. [Prosti] narod ljubi pravične in dobrohotne kneze. § 17. 1 Gl. § VII 1 . — 3 Genet. plur. sulst. — 3 Gl. § 16 8 . — 1 Genet. fsing.J subst. § 18. 1 Genet. plur. subst. — 3 Gl. § XVIII 1 . 93 8. [V) mrzli zimi 1 so njive [s] snegom pokrite. 9. K Arabcem so pogosto zahajali kupci. 10. V velikih mestih je tudi [velika] obilica siromašnih ljudij. 11. Po (ex) Pelopu imenovali so Grki svoj pol¬ otok Peloponnes." Vrhovi visokih gora so tudi [po] leti 1 [s] snegom pokriti. § 20 . Razni vzgledi. A. 1. Kalpurnija je bila soproga Caesarjeva. 2. Čednosti raznih vrst krasijo človeški rod. 3. Dobri otroci so staršem vselej pokorni. 4. Rim je bil glavno meslo Italije. 5. Večna je slava Homerjevih pesnij. 6. Velika hvala je ničemurnemu (= praznemu) človeku po¬ gubna. 7. Učeni možje so prijatelji lepih (= dobrih) umetnostij. 8. Romulus, ustanovnik rimskega (= Rima) mesta, usmrti svojega brata. 9. Sloni dajejo ljudem (bliščeče) belo in trdno slonovo kost. 10. [Z] lovorovim listjem dičili so [si] zmagalci čelo. 11. Ostri vetrovi so škodljivi žilnemu polju. 12. Tudi visokih dreves seme 1 je majhno. 13. K. Sulla umnoži število svečenikov. 14. Domovina dolguje svojo rešitev srčni mladeži. 15. Dragocena med donaša ljudem mnogo koristi (= mnogo korist). 16. [V] vročem poletji' 2 okrepča ponočna rosa cvetlice in zeli. 17. Izvrstna so dela 3 grških umetnikov. 18. Slon ima veliko glavo in široke noge. 19. Tudi [v] mrzli zimi' 2 imajo 4 ljudje [svoje] veselje. 5 20. Krive obdolžbe brezbožnih ljudij ne strašijo poštenih mož. 6 21. Smrt je ljudem gotova, ura smrti negotova. 22. Morska voda ima grenek in slan okus. 23. Veliko je bilo pri starih Rimljanih spoštovanje penatov. 24. Srčnega vojaka ne strašijo niti rane niti smrt. II. Vokalna sklanjatev. A. I-debla. § 21 . a) Feminina in masculina (po pomenu). 1. Koža črne lisice je dragocena. 2. Glavi starčkovi 1 dolguje mladež spoštovanje. 3. Črni oblaki strašijo tudi pogumne brodnike. 4, Oči in ušesa so deli človeškega telesa. 5. Rlagor državljanov je § 19. 1 Gl. § XVlIt'. — 2 Gl. § XIII 1 . § 20. A. 1 Plural. — B. 2 Gl. g XVIII 1 . — 3 Ne labor! — 4 Esse z dativ.; gl. § IV 2 . — 6 Plural. — 6 Cltsus?! § 21. 'Gl. § 5'. 94 knezu drag. 6. Mnogo je vrst, koristnih trt (= mnoge so vrste k. t.) 7. Mladeniči so hrabri, starci [pa] modri. 8. Požrešni volkovi po¬ trgajo (— raztrgajo) kmetom mnogo ovac (== mnoge ovce). 9. Pri¬ jetne (= vabljive) so [po] leti 12 senčnate doline. 10. Za 3 vojsko iz¬ delovali so Rimljani bojne (— dolge) ladije. 11. Marljivega človeka prispodabljamo z delavno bučelo. 12. Hčere so pogosto materam podobne. § 22 . b) Neutra. 1. Neizmerno morje obdaja zemljo. 2. Mornarjem in kupcem so davki nadležni. 8. Po (= v) morji in po rekah plavajo razne živali. 4. Kratek je čas človeškega življenja. 5. Smrtno telo je ječa nesmrtne duše. 6. V gostih lesovih so ležišča roparskih živalij. 7. Prestolje kraljevo je zaščila pravičnosti. 8. 'Tudi majhne živali so včasih človeku nadležne. 9. Ostroge Antiocha, kralja Syrskega (= Syrije), bile so zlate. 10. Vsa morja so bila polna bojnih ladij gusarskih. 1 11. Bogati Rimljani ukraševali (— krasili) so svoje vi¬ soke in velikolepne sobe [s] slonovo kostjo. 12. V vsaki živali je velika ljubezen [do] življenja.' 2 B. U - d e b 1 a. § 23. 1. Žerjav in štorklja sta močvirni ptici. 2. Žerjavi so v sever¬ nih krajih Europskih redki. 3. Svinje so tolste živali. 4. Žabe so pogosto plen požrešnih žerjavov. 5. Leniva svinja je blatu prija¬ teljica. 6. Zobje divjih svinj so lovskim psom pogubni. 7. Žerjavu so žabe, svinji [pa] grenki želod 1 prijetna hrana (= jed). 8. Rimljani so ljubili meso žerjavov in svinj. Ponavljanje tretje deklinacije. § 24. Adjectiva. A. 1. Krokodil ima v vodi slabe (= medle) oči. 2. Moder človek nikdar ni 1 nesrečen. 3. Vojvoda ljubi hrabrega in drznega vojaka. 4. Nejednake so človeške' 2 prizadeve. 5. Hrabri možje se ne bojijo 2 Gl. § XVIII'. — 3 Ad. § 22. 1 Genet. plur. subst. — 2 V lat. sam genet. § 23. 1 Plural. § 24. A. 1 Gl. § 9 2 . — 2 Genet. plur. subst. smrli. 3 6. Sinovi so dostikrat očetom podobni. 7. Nobena boja ni 4 očem tako prijetna ko zelena. 8. Rimljanom so bjle mnoge vojske s Parthijani, mogočnim in hrabrim narodom. 9. Živali so ali krotke ali divje. 10. Izvrstna so dela pesnika Homerja. 11. Ovce niso 5 [ob] vsakem časa 6 v ovčjaku. 12. Rimljani in Samičani so se dolgo bo¬ jevali [v| neodločni bilvi. 7 13. Sloni so pametne živali. 14. Vojaki so pomljivi poprejšnje hrabrosti. B. 15. Pavi so ukrašeni [s] pisanim perjem. 16. Sloga [mestnih] očetov ohranjuje tudi mesto složno. 17. Niso 5 vse rane seeljive. 18. Themistokles je bil vodnik skupnega brodovja grškega. 19. Kruti sovražniki pustošili so plodonosna polja. 20. Stanišča mnogih starih narodov (gens) so neznana učenim ljudem naše dobe. 21. Moj oče je rojen meseca aprila, 0 moja seslra [pa] meseca decembra. 6 22. Pro¬ storna stanica je zdrava. 23. Rimljani razdenejo Karthagino, glaso- vito mesto ai'riško. s 24. Devico Kloelijo počasti narod rimski [s] ki¬ pom konjeniškim (= na konji). 25. Glasovita so dela 6 Arpincev Cicerona in Marija. 26. Kraki močvirnih ptic so dolgi in tenki. § 25. Razni vzgledi. 1. Stari Grki in Rimljani imenovali so dobra vina božji nek¬ tar. 2. Pepel trdih kost.ij je bele boje.' 3. Brezbožno bilo je usmr- čenje Caesarja. 4. Gosti lesovi so ležišča roparskih živalij. 5. Po dolgotrajnih domačih vojskah željno pričakujemo miru. 2 6. Pepel mrtvih je bil narodom starega veka (= starodavnosti) drag. 7. Leni ljudje se bojijo truda, 3 hudobni pa smrti. 8. Složni otroci so veselje [svojih] staršev. 9. Gradovi starih mest so bili utrjeni [z] visokim zidovjem. 10. Bolne krave ne dajejo (= prožajo) zdravega mleka. 11. Siromaki niso vselej prijatelji bogatim ljudem. 12. Gusarji bili so ladijam rimskih trgovcev nevarni. 13. Divje svinje ranjajo (ranijo) lovske pse [z] ostrimi zobovi. 14. Phoeničani, izumniki črk in drzni mornarji, donašali so Grkom dragoceno blago. 3 3 Kateri cSsus?! — 4 Gl. § 9 2 . — 5 Negacija spada v lat. k adjekt. — 6 Gl. § XVIII 1 . — 7 A blat. brez predloga. B. 9 Gl. § 5'. — 9 Ne lobov! § 25. 1 Gl. § XVI — 2 Akkusat. — 3 Plur. 96 — Četrta deklinacija. § 26. Substantiva na us. 1. Raba črk je stara. 2. Narod je poslušen gosposki, gosposka [pa] zakonom. 3. Romulus zapodi [s] silnim in hitrim napadom vojsko sovražnikov v beg. 4. Škrjanci razveseljujejo srce 1 človeško [s] sladkim petjem. 5. Silno razvnetje 1 duše 1 je valovom morskim (= morja) podobno. 6. Tekovi vseli zvezd so učenim ljudem znani. 7. Mnoge dežele pokončujejo pogosti (in) silni potresi. 8. Glava je sedež vseh čutov. 9. Rimski konsuli bili so v vojski najviši po¬ veljniki vojn. 10. Mnoge slasti so čutom ugodne, duši [pa] pogubne. 11. Velika je bila veljava oblastnikov pri starih narodih. 12. Jeseni so drevesa in trte polne sadja,. § 27. Substantiva na u. 1. V severnih deželah je navadno hud mraz. 2. Levo krilo 1 grško zapodi desno krilo Persijanov v beg. 3. Rogovi so orožje mnogih živalij. 4. Strele, ne [pa] gromovi škodujejo ljudem. 5. Ko¬ lena hrabrega moža so trdna. 6. Prehud (= prevelik) mraz škoduje mladim drevesom. 7. Rogovi bikov so roparskim živalim nevarni. 8. Jeleni imajo visoke in vejate rogove. 9. Kratek počitek bil je ko¬ lenom utrujenih vojakov ugoden. 10. Tresk gromov straši boječe ljudi. Peta deklinacija. § 28. 1. Mnoge nade človeške so goljufive. 2. Potrebne reči niso vselej prijetne. 3. Orli so znani [po] veliki bistrosti 1 očij. 4. Oblast¬ niki upravljajo državo. 5. Novinci vojstva niso vešči. 6. Poldan je poljedelcu ugoden. 7. Pesniki hvalijo vzglede velike vernosti v ne¬ sreči. 8. Hud mraz zimski 8 spremeni vodo jezer in rek v led. 9. [Po] lepi podobi 1 obličja in glave prekaša človek vse živali. 10. Blagor države bil je rimskemu starejšinstvu najviši zakon «_:_ i _ § 26. 1 Plural. § 27. 1 Subjekt. § 28. 1 Ablativ brez predloga. — 2 Genet, subst. 97 — 11. Zgodovinarja Caesar in Sallustius bila sta prijatelja. 12. Sloni Pyrrhovi bili so nevarni bojnemu redu Rimljanov. 13. Velika pla¬ njava bila je okrašena [z] lepo vrsto vitkih topolov. 14. Jastreb pre¬ kaša človeka (plur.) [po] 1 bistrosti očij. Stopnjevanje (comparatio) pridevnikov. Pravilna stopnjava. § 29. K om parati v. 1. Dobremu državljanu je domovina dražja ko življenje. 2. No¬ bena reč ni 1 človeku prijetniša ko luč resnice. 3. Malokaterim lju¬ dem je vernost dražja od' 2 denarja. 4. Dobri prijatelji so redkejši kakor biseri. 5. Zlato je cenejše nego kreposti. 6. Nobena žival ni 1 hitrejša od pliskavice. 7. Reveži 3 so velikrat srečniši od bogatinov. 3 8. Zlalo je težje ko železo. 9. Srebro je ložje od zlata. 10. Sramot - niše od zlobne besede je zlobno dejanje. 11. Nič ni človeku korist- nišega 4 od previdnosti. 12. Grki so bili hrabrejši ko Persijani. 13. Nič ni ljubeznivišega 4 od kreposti. 14. Dušna 5 dela so izvrstniša ko telesna. 5 § 30. Superlativ. 1. Jeleni so najkrotkejše živali. 2. Krokodil ima jako 1 trdno kožo. 3. Raba črk je prestara. 1 4. Najtrdniša zaščita kraljev je lju¬ bezen podložnikov (= državljanov). 5. Plato je bil najmodrejši uče¬ nec Sokratov. 6. Najpametnejša izmed vseh živalij' 2 je slon. 7. Scythi so bili najdrzniši in najhrabrejši sovražniki Persijanov. 8. Mnogim je uboštvo najtežje breme. 9. Cyrus je bil zelo pravičen in pameten kralj Persijanski. 10. Sokrata imenujemo najmodrejšega izmed 2 vseh Grkov. 11. Nevoščljivost je najhuje zlo. 12. Servius Tullius je bil zelo izvrsten kralj rimski. 13. Najmodrejši ljudje so navadno naj- skromniši. 14. Psi so jako pametne in zelo zveste živali. § 29. 1 Gl. § 91 ■— 2 Gl. § XXIX 4 . —• 3 V lat. adjektiv. — 4 Glagol sem (biti) 7. negacijo [ne] ima v slov. subjekt večkrat v genet. in če je besedica nič v stavku kot subjekt, stoji tudi praedikat v genet.; v lat. pa je vselej nominat. in glagol esse ravna se po subjektu v številu in osebi. N. pr. Niko¬ gar ni bilo — nemo fuit; nič ni dražjega — nihil vUrius est. — 6 Genet, subst. § 30. ' Gl. § XXX 2 . — 2 Gl. § XXX 3 . Wiesthaler, Lat. vadbe I. 7 98 § 31. Superlativ na errimus in illimus. 1. Rože so prelepe cvetlice. 2. Vid orlov je jako bister. 3. Re- povi pavov so prelepe boje, 1 noge [pa] prav grde. 4. Najslavnejši 4 govornik med 3 vsemi Grki je bil Demosthenes, med 3 (vsemi) Rim¬ ljani [pa] Gicero. 5. Najstarejša vina niso vselej najslajša. 6. Noji so hitrejši ko najhitrejši konji. 7. Opica 4 je človeku zelo podobna. 8. Ozidje (= zidovi) našega mesta je jako nizko. 9. Najkoristniša dela so pogosto najtežja. 10. Šege Galičev bile so šegam Rimljanov zelo nepodobne. 11. Pravičnost je najlepša in najtežja krepost. 12. Jako vitki so vratovi in kraki močvirnih ptic. 13. Najkoristniše reči niso vselej najložje. 14. V najnižjih hišah ne bivajo vselej naj- nesrečniši ljudje. § 32. Opisna stopnjava. 1. Nobena učiteljica 1 ni 4 izvrslniša od vaje. 2. Mladost jeza 3 napore bolj pripravna ko starost. 3. Nič ni bolj dvomnega 4 ko pri¬ hodnji čas. 4. Za 3 mnoge reči je desna (roka) bolj pripravna nego leva. 5. Vajo imenujemo najizvrstnišo učiteljico. 1 6. Človek je člo¬ veku najbolj potreben. 7. Najdvomniše reči imajo dostikrat najugod- niši 5 izid. 8. Najpobožnišim ljudem so bogovi najbolj milostivi. 9. Mnoge nade človeške so zelo dvomne. 10. Tudi sodbe najizvrst- njših mož so dostikrat zmotam podvržene. 11. Rimsko zemljišče (== polje) bilo je [v] začetku zelo majčkeno. 12. [V] najdavniših časih bili so ljudje pobožniši kakor sedaj. § 33. Nepravilna stopnjava. 1. Mir je boljši od vojske. 2. Britannija je za polovico 1 večja od Ilibernije. 3. Zvezde so skoro vse večje ko zemlja. 4. Nič ni 4 v vojski bolj škodljivega 3 ko poveljstvo mnogih (= več [ljudij]). 5. Jezik rani več ljudij 4 ko meč. 6. Najhujše zlo je prilizovanje. § 31. 1 Gl. § XVI 4 . 2 Celeber 3. — 3 Gl. § XXX 3 . — 4 Naštejte latinski vsa vam znana živalska imena! § 32. 1 Gl. § 5 2 . — 2 Gl. § 9*. — 3 Gl. § XXXII 1 . — 4 Gl. § 29 4 . - 5 Prosper 3. § 33. 1 Gl. § XXXIII 1 . — 2 Gl. § 9 2 . — 3 Gl. § 29 4 . — 4 V lat. sloji subst. s svojim attributom (v komparat. ali superl.) v istem sklonu; gl. § XXXV 2 . 99 7. V vseh rečeh največ premore (= velja) pridnost. 8. Najmanjša drevesa so v severnih krajih. 9. Največje in najboljše dobrote dolgu¬ jemo staršem in učiteljem. 10. Lakomnost je veliko (superl.) zlo. 11. Tarquinius Superbus je bil najslabši rimskih kraljev. 12. Naj¬ več rek 4 je [poj zimi manjših 5 ko [po] leli. Adverbia. § 34. 1. Hodniki strogo izpolnjujejo (— ohranjujejo) zakone. 2. Hva¬ ležno 1 ste ohranili spomin na‘ 2 mater. 3. Modro in dobro je vladal Perikles državo Alhensko. 4. Darežljivo podpiramo uboge. 5. Prav natanko (= natančno) zasledili so učeni možje mnoge zakone pri- rodne. 3 6. Vojaki naši borili so se dolgo in hrabro, toda nesrečno. 7. Skrbno je upravljal Cicero rimsko državo. 8. Lastovice letajo hit¬ reje ko golobje. 9. Človek volka težje ukroti ko medveda. 10. Nikjer se ni borilo malo krdelo zoper silno vojsko hrabreje nego pri Ther- mopylah. 11. Najtežje lečijo zdravniki dušne boli. 12. Sokral.es govoril je prav modro o dolžnostih poveljnika. 13. Orli letajo silno visoko. 14. Hrabro so se bojevali Galici, hrabreje Rimljani, najhrabreje [pa] Grki. 15. Prav redko so zahajali rimski trgovci k Britanncem. N um e rali a. § 35. Ca,rd.in.a,lla. 1. Prijatelja sta tako rekoč jedna duša v dveh telesih. 2. Dan imenujemo čas 24 ur. 3. Hannibal se je bojeval 17 let 1 " 3 z Rimljani. 4. Mithridatu bili so jeziki 22 narodov znani. 5. Stari Rim imel je sedemdeset eravrata in 19 trgov. 1 ,6. Človek sedemdesetih let je starček. 7. Slavna je smrt 300 Lacedaemoncev pri Thermopylah. 8. Zidovje Babylonsko je bilo 200 čevljev 3 visoko, 50 čevljev ši¬ roko. 9. Leto ima 12 mesecev, 52 tednov in 365 dnij. 10. Slon je 12 ali 14 čevljev 3 visok. 11. V vojni Alexandra Velikega bilo je 12000 Maeedoncev. 12. 368000 Helvečanov izselilo 1 se je iz domo- 3 V lat. se mora praedikat ravnati po svojem (latinskem) subjektu, ki sloji tukaj v nominat. Latini tedaj stavek tako, kakor da bi se slov. glasil: Premnoge reke so . . manjše . .! § 34. 1 — pobožno. — 2 Gl. § XXXIV 1 . — , 3 Genet, subst. § 35. 1 Gl. § XXXV 2 . — 2 Gl. § XXXV 1 . — 3 Gl. § XXXV 8 . 7 * 100 — vine. IB. V bitvi pri Karmah pobili (= usmrtili) so Karl.hažani 45500 rimskih pešcev in 2700 konjenikov. 14. Za 4 Servija Tullija bilo je 83000 meščanov rimskih. 1 15. 1000 konjenikov in 23000 pešcev zagnalo 1 je 3000 sovražnikov v beg. 16. Narod rimski je bil pod 7 kralji 244 let 3 : kraljeval je namreč Romulus 37 let, Numa Pompilius 43, Tullus Hostilius 32, Ankus Marcius 24, Tarquinius Priskus 38, Servius Tullius 45 [in] Tarquinius Superbus 25. § 36. Ordinalia. 1. Prva konsula rimska sta bila .Junius Brutus in Tarquinius Kollatinus. 2. Tri so bile punske vojske; trelja je bila najkrajša. 3. Prvi mesec v letu (— leta) je januarij, deveti september, jednajsti november. 4. Alexander Veliki osvojil je [v] 32. letu svoje dobe kra¬ ljestvo persijansko. 5. Cyrus, prvi kralj Persijartov, kraljeval je od leta 559. do leta 529. pred Krislovim rojstvom, Dareus, četrti kralj, [pa] od leta 521. do leta 485. 6. Danes štejemo 20. dan meseca aprila. 7. Cicero je bil konsul leta (— [v] letu) 691. po ustanovitvi mesta [rimskega] ali 1. 63. pred Kristovim rojstvom. 8. Leta 538. po ustanovitvi mesta je premagal Hannibal Rimljane pri Kannah. 9. Tretja punska vojska bila je od leta 149. do leta 146. pred Kristovim roj¬ stvom. 10. Obkorej je? Ura je jednajst. Pronomina. § 37. Pionomina personalia et posscssiva, 1. Jaz pojem, li [pa] delaš. 2. Nam naše življenje ni manj drago, ko vam vaše. 3. Vedno se spominjamo (== smo pomljivi) dobrot svojih 1 staršev. 4. Nihče ni [s] svojo usodo zadovoljen. 5. Krave nam dajejo mleko in meso. 6. Slabe tovar.šije škodujejo ti največ, 2 o prijatelj! 7. [Z] nezmernostjo škodujemo sebi. 1 8. Domo¬ vina je nam vsem dražja, ko (naše) življenje. 9. Slabejši del od nas 3 je smrten. 10. [V] začetku svojih del klicevali 4 so pesniki Muse [na pomoč]. 11. Vam je domovina z nami vkupna. 12. Mnogi [izmed] nas spominjajo se vas (= so vas pomneči). 13. Dragi so nam 4 = pod Servijem T. g 87. 1 Gl. lat. slov. § 97, op. 3. ■— 2 Supevl. adverb. adjektiva mUgmts. — 3 Sam genet. — 4 Imperf. glag. iuroco (Ure). 101 starši, dragi otroci, dragi prijatelji, najdražja [pa] domovina. 14. P. Kornelius Scipio Afričan pridobil si je [s] svojim junaštvom pre¬ veliko slavo. 15. Nihče [izmed] vas ni nesmrten. § 38. Pronomina demoiistrativa. a) hic, ille. 1. Onemu lažnivemu človeku ne verujemo. 2. Ta vina so slajša od onih. 3. Sreča je zdaj temu, zdaj onemu prijazna. 4. Vsi pošte¬ njaki izogibljejo se tovaršije teh hudobnih ljudij. 5. Delo je korist- niše od lenobe: [z] onim krepimo telo, [s] to [pa je] slabimo. 6. Ve¬ lika je bila veljavnost Ulixova in Nestorjeva v grški 1 vojni: odlična namreč je bila tega zgovornost, onega pametnost. 7. Te tvoje brez¬ božne besede škodujejo največ tebi. 8. Gicero in Demoslhenes sta bila sloveča govornika: ta je bil (trk, oni [pa] Rimljan. 9. Onega siromašnega moža obdarili smo [z] obleko in denarjem. 10. V teh knjigah je mnogo lepih izrekov' 2 modrih mož. § 39. b) is, iste, Ulem, ipse. 1. Čednost samo bolj ljubimo kakor slavo čednosti. 2. Leni so sami sebi nadležni. 3. Alexander in njegova 1 dejanja bila so mnoga stoletja' 2 v ustih vseh [ljudij]. 4. Ta 3 vzgled kreposti tvoje me jako veseli. 5. Starši ljubijo svoje otroke, njih blagor jim je največe veselje. 6. Hvaležni smo staršem; kajti dolgujemo jim največ dobrot. 4 7. Vse živali same sebe ljubijo. 8. Ne bojimo se te 3 tvoje logot.e. 9. Hannibal in njegov 1 oče Hamilkar bila sta glasovila vojvoda karlhaginska. 5 10. Najhrabrejši med 6 vsemi Galici so Belgijani; kajti Germani bojujejo se skoro vsak dan ž njimi in trgovci zaha¬ jajo [le] redko [kedaj] k njim. 11. Tem istim ljudem niso zmirom te isle navade. 12. Brezbožna je tista 8 [tvoja] beseda: jaz sem sam sebi 7 najbližji. 13. Državljani te iste države pokorni so tem istim zakonom in oblastim; razun tega so jim ta ista prava, le iste sod¬ nije. 14. Moj brat in prijatelj njegov 1 rojena sta [ravno] tistega 8 dne. § 38. * Genet, subst. — 2 Gl. § XXXV -. g 39. 1 Gl. g XXXIX*. — 3 Per z akkus. — 3 Ta. če stoji pri njem moj, naš, ali pa če se samo razumeva, lati ni se sploh s hic, haec, hoc; če pa poleg njega sloji ali se samo razumeva tvoj, vaš, lati ni se navadno z iste, -a, -ud. — 4 Gl. g XXXV 2 . — 5 Subst. v genet. plin-. .- 6 Gl. XXX 3 . — 7 Gl. lat. slov. § 97, op. 3. 8 Ravno tisti, -a, -o —- ulem, eadem, Ulem. 102 § 40. Pronomen relativam. 1. Dober ni tisti, 1 ki je boljši od najslabših. 2. Ta 1 ti je naj¬ boljši prijatelj, čegaver pomoč ti je v nesreči gotova. 3. Najboljše so tiste 1 države, katerih zakoni so najboljši. 4. Bog je [tisti], ka¬ teremu vse dolgujemo. 5. Kdor ljudi [po] obleki 2 sodi, tega smemo imenovati bedaka. 6. Državljani so radi pokorni tisi itn oblastim, ka¬ terih povelja so pravična. 7. Cicero, velik in slaven govornik rim¬ ski, živel (= bil) je v lem istem času, ko (= [v] katerem) Kati- lina. 8. Prav malo je rek 3 v onih krajih, v katerih redko dežuje (= je dež 4 redek). 9. Knjiga, ki jo (— katero) imaš v rokah, je tebi zelo koristna. 1(3. Nekatere cvetlice, katerih vonj je manj pri¬ jeten, ljubimo zavoljo lepih boj. 11. Orel, ki ga (= katerega) ime¬ nujemo kralja 5 ptic, zelo visoko leti. 12. Blažja (= ložja) je sta¬ rost onih, katere mladež ljubi. 13. Smrt, s katero ima 5 spanje ve¬ liko podobnost, ni strašna onim, katerih življenje je prosto greha. 7 14. Karthažane, s katerimi so se Bimljani dolgo bojevali, preobvla- dal je Scipio pri Žarni. § 41. Pronomiaa iaterrogrativa. 1. Kdo je najpridniši [izmed] vas? 2. Čegava 1 bojna 2 slava je bila veča kakor Hannibalova? 3. Kaj je hujšega. 3 od vojske? 4. Kateri človek je brez greha? 5. Komu lažnik (— lažnivi človek) bolj škoduje nego samemu sebi? 6. Čegave 1 pesni so slavnejše ko Homerjeve? 7. Komu je smrt bolj podobna nego spanju? 8. V kateri hiši stanujete? 9. Katerega greha 4 se morajo učenci najbolj izogi¬ bati? 10. Katerega dečka opominja učitelj? 11. Kateri so bili tvoji učitelji? Ti isti, kakor (= kateri) tvojega brala. 12. Katere pesnike najbolj ljubite? 13. Učenec, koliko knjig 5 imaš? 14. Kateri (od obeh) je bil veči vojskovodja, Scipio ali Hannibal? § 40. 1 Tisti, ta, oni pred qui, qune, quod talini se navadno z is, ea, id; včasih pa se tudi izpušča. — 2 Sarn ablat. — 3 Gl. § XXXV 2 . — 4 V lat. pl ur. — 5 Gl. § 5 2 . — 6 Esse z dativ. — 7 Ablat. gl. § IX 1 . § 41. 1 = katerega? — 2 Genet, subst. bellum. — 3 = kaj je hujše? . . . . prim. § 29 4 . — 1 Casus v lat.!? — 5 Gl. § XXXV 2 . 103 § 42. Pronomina ind.efin.ita,. 1. Tudi v najboljšem človeku je kakšna 1 napaka. 2. Nekatere (= neke) ptice ostanejo tudi [po] zimi v naših krajih. 3. Nobednega človeka življenje ni brez bolij. 4. Vsak 2 svoje hvali. 5. Kdo [izmed] vas si ni nobene krivde v svesti? 6. So neke živali, v katerih je nekaj pameti podobnega. 7. Nobedno (živo) bitje ni drugemu jed- nako. 8. Kreposti sami dolgujemo slavo. 9. Rim je bil glavno mesto cele države 3 rimske. 10. Komur dopada usoda drugega, temu lastna ne dopada. 11. Telo je, rekel bi, neka posoda duše. 12. Vsak 2 je pri 4 svojem poslu skrbniši nego pri 4 plujem. 13. Vsakdo 2 je sebi najmanj znan. § 43. Ponavljanje. (Substantiva, adiectiva, adverbia, numeralia, pronomina.) A. 1. Mnogi ljudje so pokorni zakonom [iz] strahu. 1 2. Strele, ne [pa] gromovi škodujejo ljudem. 3. Pesniki so starejši ko zgodovi¬ narji, govorniki in druge vrste pisateljev. 4. Najhrabrejši [izmed] vseh prebivalcev Gallskih (= Gallije) bili šo Belgijani. 5. Najdvomniše reči imajo dostikrat najboljši izid. 6. P tuj e 2 nam, naše 2 drugim bolj dopada. 7. Modri možje vse svoje 2 s seboj nosijo. 8. Mesec je doba 3 30 ali 31 dnij, leto pa doba 365 ali 366 (dnij). 9. [V] 39. letu vla- darstva Augustovega ali [v] 9. letu po Kristovem rojstvu preobvla- dali so Germani 3 rimske legije. 10. Nobednega človeka življenje ni večno. 11. Vsakdo 4 ljubi sebe bolj ko druge. 12. Živalim samim je svoboda zmirotn jako ugodna. B. 13. Življenje človeško je neznanim prigodam podvrženo. 14. Mraz je vzrok snega in ledu. 15. žavist sodržavljanov škoduje velikrat najboljšim možem in najizvrstnišim vojskovodjam (= vod¬ jam vojske). 16. Katerega (izmed obeh) starši bolj ljubijo, katerega [izmed] vas vseh učitelji največ (= najbolj) hvalijo? 17. Tisti, ka¬ terim so zakoni in prava vkupna, so državljani te iste države. 18. [V] najdavniših časih so bili ljudje pobožniši kakor sedaj. 19. Ti § 42. 1 Aliquis. — 2 Gl. § XLIl 2 . — 3 Imperinni. — 4 In z ablat. § 48. A. 1 Ablativus causae! — 2 V lat. plural. — 3 Spatium. — 4 Gl. § XL1I 2 . 104 si bil mojemu bratu prijatelj, jaz sem tvojemu. 20. Koliko let je kraljeval Tullus Hostilius, tretji kralj rimski? 32 (let). 21. Kakoršni so v kaki državi prvaki, taki so drugi (= ostali) državljani. 22. Ka¬ tere ljudi imenujete srečne? 23. Bog je [tisti], ki modro vlada ves (= celi) la svet. 24. Je navada nekaterih (= nekih) ljudij, grajati vse: dobro in slabo. Verbum esse et composita. Spregatev glagola esse. § 44 1. Nismo taki, kakoršni smo dolžni (= moramo) biti. 2. Če tudi smo danes prav nesrečni, bodemo vendar kmalu, ako Bog da (= ako Bogu dopada), srečni. 3. Mnogi so sedaj reveži, ki so bili nekdaj bogati. 4. Romulus je bil prav hraber kralj, da-si je bil prej zmirom med pastirji bil. 5. V sreči 1 moramo biti pametni in previdni. 6. Bodimo hvaležni (proti) Bogu! 7. Prosim in rotim vas, da se spominjate (== da ste pomneči) človeške slabosti. 8. Ako bodete skromni (bili), bodete vsem dopadljivi (= ugodni). 9. Učenci bi bili bolj učeni, ko bi bili bolj pazljivi bili. 10. Hlapci naj bodo' 2 pošteni in svojim go¬ spodarjem zvesti., 11. Zgodopiscem ni znano, kolika da je bila 3 vojna Hannibalova (dativ). 12. Neznano nam je, kaka da bode 3 naša starost. 13. Mir bodi' 2 med nami, da bodemo (— smo) Bogu in ljudem dopadljivi. 14. [Z] duhom vidimo tudi prihodnje (— bo¬ doče) reči. 15. O da bi bili učenci v šoli vselej pazljivi! 16. Mno¬ gim pesnikom in umetnikom je bilo prav koristno, da so bili v Italiji (= v Italiji bivšim biti). Composita glagola esse. § 45. (Abesse, adesse, deesse, inesse, interex.se.) 1. V Sokratu je bivala največa (= najviša) modrost. 2. Pravi boli manjka besed (= manjkajo besede). 3. Cicero, najslavnejši go¬ vornik rimski, je svojim prijateljem vselej pomagal (— ni nikdar manjkal). 4. Athene so bivale od Marathonskega polja blizu 10000 ko¬ rakov oddaljene. 5. Dokler bodeš srečen, ne bode ti manjkalo prija- § 44. 'Res secundae. — 2 Irnperat. — 3 Gl. § XL1V 3 . 105 teljev (— ne bodo ti manjkali prijatelji). 6. O da bi bil pričujoč bil pri (— v) moji najhujši 1 nezgodi! 7. Velikrat so telesa učencev navzočna, duše pa [so] odsolne. 8. Neznano je, koliko 2 časa 2 da je bilo 3 med Homerjem in Kristom (vmes). 9. Komur denarja (— de¬ nar) manjka, temu ne manjka vsega (vse). 10. Siromakom ne po¬ magati, akopram si bogat, je greh. 11. Ako se bodete le jedne bilke udeležili (bili), nikoli ne bodete željni vojske. 12. Podobe odsotnih prijateljev so nam drage. 13. Pričujoč (bivši) biti pri (== v) nevar¬ nosti prijatelja in mu ne pomagati (= pomagavši bili), je velika sramota. 14. Ko bi bili vi v šoli bolj [z] duhom nego [s] telesom navzočni bili, bivala bi sedaj v vas veča modrost. § 46. (Obesse, praeesse, prodesse, subesse, superesse.) 1. Slabi vzgledi vam škodujejo, dobri vam bodo mnogo koristili. 2. [V] drugi punski vojski je bil Hannibal karthaginski 1 vojni na čelu. 3. Pod tistimi tvojimi besedami tiči (= je) lest in zavist. 4. Po hudem (= težkem) porazu ostalo ni nesrečnim meščanom nič drugega (== drugo) razim orožja in ladij. 5. Svojim prijateljem v prid (bivši) biti je znamenje blage (= dobre) duše. 6. Hannibal je bil v Hispaniji po očetovi smrti vsem konjenikom na čelu. 7. Ljudje naj si drug drugemu (= med seboj) koristijo! 8. Sedanjost (== se¬ danje) je gotova, bodočnost (= bodoče) negotova. 9. Ko bi bil ti drugim [kaj] koristil bil, pomagali bi sedaj drugi tebi. 10. Malo¬ kateri tistih so preostali, ki so se bili boja udeležili. 11. Kjer vzgledi niso koristili, tudi besede ne bodo koristile. 12. Ko bi bili stali izku¬ šeni vodniki Persijanom na čelu, bi ne bil njih poraz tako grozen bil. 13. Ni nam znano, kdo [izmed] nas' da bode preostal po bitvi. 2 14. Neprijatelji nam dostikrat niso škodili, ampak koristili. § 47. (l J ossum, posse.) 1. Brez delavnosti in truda človek ne more srečen biti. 2. Kdor ni mogel koristiti, (tisti) bode morda mogel škoditi. 3. Demosthenes, slavni govornik grški, nas uči, kaj da premore 1 vaja. 4. O da bi § 45. 1 Gravia. — 2 Tudi v lat. neutrum (quantuin) z odvisnim grnctivom! — 3 Gl. § XL1V 3 . § 46. 1 Genet. plur. subst. — 2 Gl. § XLIV 3 . § 47. 1 Gl. § XLIV 3 . 106 mogli tako modri biti kakorSokraf.es! 5. Hvalevredno (== hvala) je, škoditi moči,' 2 pa ne škoditi.' 2 6. Brez skrbnosti oblastnikov bi država [pač] ne mogla 3 obstajati (= biti). 7. Nikdo ni mogel dobrot božjih* šteti. 8. Ljudje bi mogli srečniši bili, ko bi bil vsak [s] svojo 5 usodo zadovoljen. 9. Ko bi bili Grki složni bili, nikdar bi jih * ne bil mo¬ gel preobvladati Philipp, kralj Macedonski, 8 10. Poštenjaki bodo mogli tudi v nesreči zadovoljni biti. Spregatev pravilnih glagolov. Prva konjugacija. A. Sedanjikovo deblo. § 48. Indikativ prciesentis, imperfecti in futuri J. activi. 1. Rudeči bliski švigajo iz črnega oblaka. 2. Grki so prekašali Rimljane [v] učenosti. 1 3. Srečni bodo vsigdar mnogo’ 2 prijateljev 2 imeli (== šteli). 4. Nesloga državljanov provzrokuje (= pripravlja) državi veliko pogubo. 5. Rimljani so ukraševali (= krasili) svetišča božja (= bogov) [z] deli grških umetnikov. 6. Ako bodete Boga ljubili, bodete vedno srečni in zadovoljni. 7. Slavci bodo kmalu v senčnatih gajih prepevali (= peli). 8. Hišo zidate, v kateri ne bodete nikdar stanovali. 9. Ako bodeš [prej] priden in pazljiv, o učenec, podaril li bo učitelj knjigo. 10. Ne [z] darovi, ampak [s] pošte¬ nostjo pridobili [si] bodemo prijateljev. 3 11. Mnogokrat bodete gre¬ šili, ako ne bodete poslušni svetom modrih mož. 12. Vsi vas bodo ljubili, ako bodete nesrečnim pomagali. § 49. Indikativ praesentis, imperfecti in futuri I. passivi. 1. [Po] vzgledih se najbolje odgajamo. 2. [S] pogostno vajo se dajo zmagati (= se zmagajo) pravila vseh učiteljev. 3. Mnogi učenci vas [v] učenosti prekašajo (= od mnogih učencev bivate v učenosti - Infinlt. perfecti. — 3 ConiUnct. praes. — 4 Casus v tat,! - 6 Gl. § XLlI a . — 6 Genet. plur. subst. § 48. 1 Sam ablativ. — 2 Gl. § XXXV 2 . — 3 V lat. akkusat. 107 prekošeni). 4. Pri starih Grkih in Rimljanih bili so nekdaj mrliči sežiga- vani. 5. [S] katero nado ste se v občih nadlogah tolažili (— razveselje¬ vali)? 6. Pesnike so nekdaj z lovoriko ovenčavali (pass.) 7. Junaštvo Lacedaemoncev hode se vedno slavilo. 8. Ako bodete dobri bili, vas bodo hvalili (pass.), ako [pa] hudobni, (vas bodo) grajali (pass.) 9. V občih nadlogah bodemo se vselej [s] kako nado tolažili (== raz¬ veseljevali). 10. Pogostokrat je bilo to vzrok in začetek sreče, kar se je nesreča imenovalo. 11. Spomin [na] dobre može (genet.) se bode še po 1 njih smrti slavil. 12. Pri Lacedaemoncih bila je neka vrsta ljudij, ki so se Hilotje imenovali. 13. Čas leči tudi najhujše (— največe) boli (pass.) § 50. KonjunJciiv praesentis in imperfecti activi. 1. Ohrani vas Bog! 2. Ni ti znano, kako zelo te ljubim. 1 3. Vsi državljani so se hrabro bojevali, da bi domovino osvobodili. 2 4. Mnogi ljudje bi manj često grešili,' 2 ko bi pomislili,' 2 kako pravičen [da] je' 2 Bog. 5. Učenci naj ljubijo učitelje svoje tako, kakor učenje 3 samo! 6. Grajali smo vas, da bi svoje 4 vedenje poboljšali. 2 7. Bogat je, kdor ima 5 toliko denarja, da nič več 8 ne želi. 8. Zdravnik hi nas ozdravil, ko bi bili poslušni njega zapovedim. 9. O da bi Bog živ¬ ljenje dobrih knezov dolgo [časa], ohranil! 7 10. Ljudje bi bili sreč- niši, ko bi [svoje] strasti krotili. 11. Potrudimo se, da bodo dobri ljudje hvalili 7 naša dejanja! 12. Učitelj bi hvalil učence, ko bi bili pridni in pazljivi. 13. Bog nam zapoveduje, da naj ljubimo vse ljudi, ne le prijatelje(v), ampak tudi neprijatelje. § 51. Konjunktio praesentis in imperfecti passivi. 1. Mnogi ljudje hvalijo druge, da bi bili sami od njih hvaljeni. 1 2. Vsi bi vas ljubili ('pass.)f ko bi bili pošteni in pobožni. 3. Uči¬ telji si prizadevajo, da se slabo vedenje učencev poboljša. 1 4. Ko bi lakomniki vladali,' 2 bi bili kmalu vsi državljani reveži. 5. Skrbite, da vas vsi poštenjaki hvalijo in ljubijo (pass.) 1 ! 6. Ko bi se [mi] slabih g 49. 1 Post 7. akkusat. § 50. 1 Gl. § XL1V*. — 2 Coniunct. imperf. — 3 Plural. — 4 Katere osebe zaimek v slov.?! — 5 Ksse z dativ. — 6 A m pil us. — 7 Coniunct. praes. § 51. 1 Coniunct. praes. — 2 Coniunct. imperf. 108 tovaršij izogibali, 2 bi ne grešili 2 tako pogosto. 7. Želimo, da nas v tej reči podpirale (pass.) 1 8. Athenci so se pri Marathonu hrabro bojevali, da bi svobodo Graecije rešili (pass.)' 1 9. Ne vem. zakaj [da] mnogih ne veseli (pass.) 3 v najvažnejših rečeh domači jezik. 10. [V] starih časih odzivali so (pass.) vojskovode od pluga, da bi državo iz najveeih nevarnostij rešili. 2 11. Rimljani so od Punce v zahtevali, da se Sagunčanom svoboda ohrani (pass.)' 1 12. Bil je zakon pri Rimljanih, da naj se mrliči zunaj mesta pokopujejo (pass.)' 1 § 52. Imperativ in infinitiv praesentis activi in passivi. 1. Molite in delajte, [in] srečni bodete! 2. V nesrečah ohranite [si] ravnodušje! 3. Skrbi, da boš 1 imel 2 hrabro (= veliko) srce in dober up! 4. Vsi nesrečniki naj bodo podpirani! 5. Dobri človek bi¬ vaj (= bodi) ljubljen, hudobni [pa] kažnjen! 6. Oprosti se 3 smrt¬ nega (= smrti) strahu 4 ! 7. Od države bivajte (= bodite) podpirani! 8. Pri Rimljanih je bil zakon: nihče naj se v mestu ne pokopuje ali sežiga! 9. Hvaljen bili od bedakov ni hvala; od hudobnih ljudij hvaljen biti [pa] je sramotno. 10. Otroci naj starše svoje ljubijo; starše ljubiti bodi jim prvi zakon! 11. Najbolje je potrpežljivo to prenašati, kar se ne da (== more) izpremeniti. 12. Mnogi ljudje žele [si] takih (= onih) rečij, 5 katerih 5 nikdar ne morejo doseči. 13. Utrjujte [si] telesa [z] delom, o mladeniči, da bodete mogli'’vse težave življenja pogumno prenašati! § 53. Particip praesentis; gerundij in gerundiv. 1. Postava je volja Božja, dobro zapovedujoča, slabo [pa] pre¬ povedujoča. 2. Tatovi ne ljubijo lajajočih psov. 3. Blodečih ne smemo kaznjevati, ampak poboljševati. 4. Med cvetlicami, pomlad oznanju¬ jočimi, je vijolica prva. 5. Po 1 morji ladjajoči previdno izbegavajo vse nevarnosti. 6. Grešnikom (— grešečim) odpuščajmo radi! 7. Athenci so rešili svobodo Graecije, hrabro se boreči pri Marathonu. 8. Mnogi ljudje so bolj sposobni za zapovedovanje, kakor za uboganje. 9. Iz- 3 Gl. § XLIV 3 . § 52. 1 CSniUnct. praes. — 2 Esse v. dat.. - 3 Kateri zaimek v lat.? 4 V lat. abl. separatiSnis; prim. § IX 1 . — ° Akkusat. — 6 CdniUnct. praes. -- § 53. 1 In z ablat. — 109 — begavajte vsa dražila na greh (= grešenje). 2 10. [.ožja je umetnost zapovedovanja kakor uboganja. 11. Nesreča se ima potrpežljivo pre¬ našati. 12. Škodljive živali se imajo usmrtiti, ne mučiti. 13. Hva¬ limo, kar je hvale, grajajmo, kar je graje vredno (= kar se ima hvaliti kar se ima grajati)! 14. Krepost se ima ljubiti, hudob¬ nost. izbegavati. B. Perfektovo deblo. § 54. Indikativ perfecti, plusquamperfecti in futuri II. activi ; infinitiv perfecti activi. 1. Ankus Marcius se je srečno vojskoval z Latinci. 2. Vsi stari narodi so bili [v] začetku kraljem pokorni. 3. Ti, Gospod, si vesoljni ta svet ustvaril in [z] nebrojnimi rečmi ukrasil! 4. Athenci so dolgo pogrešali Cimona ne le v vojski, ampak tudi v miru. 5. Furija Ka- milla, ki je bil domovino od 1 Galičev osvobodil, imenovali so Rim¬ ljani drugega 2 Romula. 6. Menenius Agrippa je umiril uporno ljud¬ stvo [z] basnijo, katero je bil povedal o želodci in drugih delih člo¬ veškega telesa. 7. Kodra, zadnjega kralja At.henskega, usmrtil je vojak, katerega je bil oni ranil. 8. Skoro vso Azijo si bil preobvladal, o veliki Alexander! svoje togote [pa] nisi zmogel (= preobvladal). 9. Ako [si] bodeš mnogo denarja pridobil, 3 štel bodeš mnogo pri¬ jateljev. 10. Ako bodete [svojo] pomoč nesrečnikom odrekli, 3 vas ne bode nihče hvalil. 11. Rešiti (= da je kdo rešil) državljana v boji bila je pri Rimljanih naj veča slava. 12. Hvale vredno 4 je, ako ni kdo nikdar grešil (= nikdar se pregrešivši biti). 13. Da smo bili prosti 5 vsake krivde, 8 bilo nam je v nesreči največe tolažilo. 14. Kdor bo državo rešil, 3 imenoval se bode dober državljan. § 55. Konjunktiv perfecti in plusguamperfecti activi. 1. Kdo je tako dober, da bi bil 1 vedno pokoren zakonom? 2. Znano mi je, kako 2 močno 2 si brata mojega ljubil. 3 3. Jaz bi bil drugače sodil, ko bi bil pri (— v) sodbi navzočen 4 bil. 4 4. Gi- 2 Genet, gerundn. § 54. 1 A z ablat. —- 2 Alter 3. — 3 Fut. II. — 4 Gl. § 53, slavek 13. — 6 Infimt. perf. ud. — 6 V lat. ablat. § 55. 1 Conifinct. perf. — 2 Quantopere. — 3 Gl. § XLi V 3 . — * Adesse. 110 cerona je imenovalo rimsko starejšinstvo očeta domovine, ker je bil državo rešil. 5 5. Toliko je bilo sovraštvo Hannibalovo [do] Rimlja¬ nov, 6 da je je (tje) do svoje smrti ohranil. 6. O da bi bili pokorni bili volji [svojih] učiteljev! [Potem] ne bi bili od vseh grajani. 7. Povedali smo vam, kako [da] je Caesar srca upornih vojakov umiril. 3 8. Tolika je bila krepost, Cimonova, da so ga sodržavljani pogrešali ne le v vojski, ampak tudi o (= v) miru. 9. Ko bi bil marljiv bil, bi ti bil učitelj lepo knjigo podaril. 10. Vsi grajajo mla¬ deniča, ker je zavoljo svojih prijateljev grešil. 7 11. Znano nam je, kako [da] sta Brulus in Kollatinus Rim [od] gospodstva kraljev osvobodila. 3 12. Ko 8 je bil zdravnik Chrysippus kralja Antiocha ozdravil, 8 ga je sin njegov bogato obdaril. O. Supinovo deblo. § 56 . Supina; particip in infinitiv perfecti passivi; particip in infinitiv futuri I. activi. 1. Karthažani so Hannibala nazaj poklicali, da bi domovino rešil (= rešil). 2. Pogosto ni prijetno omenjati minulih bolij (= minule boli pog. niso prijetne omenjati). 1 3. Od (Irkov v beg zapojen hitel je Xerxes v Azijo. 4. Od dobrih ljudij pohvaljenemu biti - bila mi je v nesreči velika tolažba. 5. Athenci so v imenu države (= javno) preslavljali (= hvalili) v bojih ubile vojake. 6. Od so¬ vražnika premagan biti" ni naj veča sramota; samega sebe prema¬ gati (= premagavši biti) je največa zmaga. 7. Bojevali se bodemo z vami, domovino osvoboditi hoteči. 8. Vsem dobro zapovedovati hoteči morajo od vseh ljubljeni biti. 9. Nasičen lev ni škodljiv, ranjen [pa] nevaren. 10. Lastavice, v toplejše kraje preseliti se ho¬ teče, naznanjajo bližajočo se zimo. 11. Rimljani, [v] mnogih bitkah 3 od Hannibala v beg zapojeni, vendar niso obupali. 12. Vedenje svoje poboljšati boleli, pa ga ne poboljšati (= poboljšavši biti), [še] ni pohvalno dejanje (= hvala). s Gl. 5 Coniunct. plusquamperf. — 6 V lat. sam genet. — 7 CSniunct. pet/. — § LV, 11. stavek. § 56. 1 Supin na i7. — 2 Inflnlt. petf. pass. — 3 Abl. instrumenti. 111 § 57. Indikativ in konjunktiv perfetti in plusquamperfecti passivi; indikativ futuri II. passivi, konjunktiv futuri I. activi. 1. Malokateri [izmed] vas 1 so bili staršem tako pokorni, da ne bi bili nikdar kaznjeni. 2 2. Zablodil bi bil, da mi ni prijatelj prave poti pokazal (= ko bi ne bil pokazal). 3. Znano nam je, [v] katerem letu po Kristovem rojstvu je bil Rim [po] požaru pokončan. 3 4. Ko 4 je bila Troja od Grkov osvojena in razrušena, ladjali so Trojanci v Italijo, o. Vaša mesta bodo dobro oborožena, 5 ako bo¬ dete sami hrabri možje. 6. Mladenič, ki bode [preje] dobro odgojen, bo čast in dika svoje domovine. 7. Ako se naše nravi poboljšajo, bode se tudi naša doba (= naši časi) hvalila. 8. Ko 4 se je bil Rimljanom poraz pri Kannah sporočil, so sicer obžalovali svojo usodo, [pa] vendar niso obupali. 9. Ko bi bil Tereni ius Varro volji drugega 8 konsula ugodil (= poslušen bil), ne bili bi Rimljani pri Kannah premagani (bili). 10. Ako bodo sovražniki domovine v beg zapojeni, 5 bodo vse hiše in ulice (= poti) [s] cvetlicami ukrašene. 11. Ne dvomim, da [si] bodo Germani velik del Gallije osvojili. 12. Ni nam znano, katerega dne 7 in ob kateri uri 7 se bode naša duša preselila 3 iz telesa. Druga k on j ugac i j a. A. Sedanjikovo deblo. § 58. Aetivum. 1. [V] najstarejših časih morje ni bivalo odprto brodnikom. 2. Drevesa, ki zdaj cveto, dala nam bodo jeseni sadja. 1 3. Vselej ti dopadi, kar Bogu dopada! 4. Ne strah [od] kazni, 2 ampak lju¬ bezen [do] Boga 2 odvračaj vas od greha (= grešenja)! 5. Mnogih bi ne ganila nesreča drugih, ko bi ne bili sami reveži bili. 6. O da bi narava vse ljudi od grehov odvračala. 7. [ZJ lenobo škodil bodeš sam sebi. 3 8. Z ljudmi bodemo imeli mir, z napakami vojsko. 9. [V] prvih časih so bivali Rimljani poslušni kraljem, pozneje konsulom. § 57. 1 Gl. XXX. 3 — 2 CSniUnct. perf. — 3 Gl. § XL1V. 3 — 4 Gl. § LV, 11. stavek. •— 6 Fut. II. pasa. — c Alter 3. — 7 Ablat. temporis (brez predloga). § 58. 1 Aecusut. plur. — 2 Genet, (obiecticus) brez predloga. — 3 Katera oseba v lat.? 112 10. Odgovori [na to], kar te bom vprašal. 4 11. Brzdaj jezik, ako si jezen, da ti besede pozneje ne bodo škodile 5 ! 12. Vsak dan vadite spomin! 13. Težko je molčati, kedar žalujemo. 14. Tudi [po] zimi krasijo bogati ljudje [svoje] sobe [s] cvetočimi rožami. 15. Zeleneče drevje in cvetoči vrti razveseljujejo oči človeške. § 59. Passivum. 1. Dober človek se odvrača od krivice [po] naravi, 1 ne [pa po] kazni. 1 2. [Po] vzgledih 1 se najbolje poučujemo. 3. Včasih nas zabava od opravil odvrača (pass.) 4. [V] dobi Ciceronovi bili so dečki imenitnih Rimljanov od grških sužnjev poučavani in urjeni. 5. Kdor se ne bo dal 12 ganiti® prošnjam, 3 tega grožnje ne bodo ga¬ nile (p>ass.) 6. Hudobne ljudi bo vest do smrti pekla (= grizla, pass.) 7. Oblasti morajo skrbeti, da vsi zakone izpolnjujejo (pass.) 8. To¬ lika je bila zgovornost Ciceronova, da so bili velikrat najtrdosrčniši 4 poslušalci ganjeni. 5 9. Daj' 2 se poučiti® [po] vzgledu drugih! 10. Do¬ ber človek je navajen od krivice odvračan biti [po] naravi, ne [po] strahu [od] kazni. 6 11. Pamet naj brzda strasti (pass.)! 12. Tudi [z] molčanjem pogosto grešimo. 13. Dečki morajo (== imajo) se pouče¬ vati, da ne bodo 7 neizobraženi. 14. Skrbite, da se vam bo malo premoženje [po] varčnosti pomnožilo 7 ! B. Perfektovo deblo. § 60 . 1. Mnogi vojskovodje obljubili so v bitkah bogovom svetišča za 1 rešitev domovine. 2. Vsi stari narodi so bili nekdaj kraljem pokorni, 3. O svojih® rečeh sle bili dolgo molčali. 4. Marius se ni bojeval z Germani, dokler ni (= prej ko je) bil dobro izuril svojih vojakov. 5. Nikdar ne dvomi, da 3 so pri Grkih lepe (= dobre) umetnosti najbolj cvele. 6. Mraz te noči je bil tako hud (= tolik), da je že cvetočim drevesom zelo škodil. 7. Ko bi bil [jaz] v mestu ostal, bil bi videl in pozdravil tvojega prijatelja. 8. Vedno bodemo zdravi, ako bodemo v vseh rečeh mero imeli (mere se držali). 4 9. Ako vam bodo naše knjige dopale, 4 skrbeli bodele, da bodo tudi druge 4 Fut. II. — 5 Coniunct. praes. § 59. 1 Sam ablat. — 2 Medi um. — * Ablat. — 4 Saevtts 3. — 5 Coniunct. hnperf. - - 6 (Objektivni) genetiv brez predloga. — 7 Coniunct. praes. § 60. 1 Prd. — 2 Katere osebe zaimek v lat.? — * Quin. — 4 Fut. II. 113 [ljudi] razveseljevale. 5 10. L. Mummius osvojil [si] je Korinth [v] tem istem letu, [v] katerem je F. Kornelius Scipio Karthagino razdejal. 11. [Tisti], ki bodo drugim škodovali, 4 škodili bodo najbolj sami sebi. 12. Začetek modrosti (= prva modrost) je, [da] je bil 8 kdo brez nespametnosti. 7 13. Ko bi bili [vi] vedno [svoje] strasti brzdali, bili bi zdaj zdravi. 14. Mila (= žalostna) beseda je, da sem imel 8 in nič nimam. 8 O. Supinovo deblo. § 61. 1. Pomnožene časti množijo dolžnosti (accusat.) 2. Ako bodete svoje vedenje poboljšali, oprostili vas bodemo zaslužene kazni. 1 3. Bolje je, da je kdo slavo zaslužil (= zasluživši biti) kakor ne zasluženo imeti. 4. [V] otroški dobi opominjanemu in grajanemu biti [še] ni nikomur škodilo. 5. Athenci se niso dali 2 ustrašiti 4 grož¬ njam 3 Dareja, kralja Persijanskega. 6. Akoravno si bil posvarjen, se vendar nisi izognil tej nevarnosti. 7. Ni nam znano, v katerem letu [da] je bila Troja razdejana. 4 8. Ne bili bi te zasmehovali (pass.), ko bi bil molčal. 9. Ko bi bili meščani složni bili, bili bi sovražnika od mesta odbili (= odvrnili, pass.) 10. Ako bodo vojaki [prej] dobro izurjeni, bodo se mogli vspešno (= dobro) bojevati s sovražnikom. 11. Hannibal bil je v Afriko nazaj poklican, namerjajoč (= hoteč) rimsko vladarstvo pokončati. 12. Ako si bil vprašan, premisli, kaj [da] bodeš odgovoril. 4 13. Kralj poslal je svojega sina k vojski, ukrotit [brzdat] uporne vojake. 14. Z (ex) vzvišenih krajev hilo je Rimljanom lahko videti zmešnjavo sovražnikov (= zmešnjava bila je Rimljanom lahka videti). Tretja konjugacija. A. Sedanjikovo deblo. § 62 Aetivum. a) Indikativ in konjunktiv praesentis in imperfecti. 1. [S] krivičnostjo (== krivico) zmanjšujemo svojo 1 veljavo. 2. Onim verujmo, ki so pametnejši od nas! 3. Rimljani izkazovali so Romulu božje časti. 4. Nasprotniki zatožili so Sokrata, češ 5 Coniunct. pra.es. — c Tnfimt.perf. ttct. — 7 Ablat. separationis; gl. § IX. 1 — 8 inf Urit. prem. ttct. § 61. 1 Ablat. separationis. — 2 Medium. — 3 A blat. — 4 Gl. § XL1V 3 . § 62. 1 Katere oseke zaimek v lat.? VViesthalev, Lat. vadbe I. 8 da' 2 mladino pohujšuje. 5. Otroci naj starše v starosti rede! 6. Pri Homerji mnogo beremo o posebni modrosti starca Nestorja. 7. Stari Aegypčani častili so mnoge živali kot božanstva (= v številu bogov). 8. Vojskovodja opominja vojake, naj (ut) hrabro branijo oblegano mesto. 9. Ko bi se pridno učil. hvalili bi te starši in učitelji. 10. Ni¬ česar (= nič) nisem imel, kar bi ti pisal. 11. Obdarjeni smo [z] umom, da resnico (= resnično) iščemo. 12. Rimljani pisali so na 3 voščene table. 13. Odpuščajmo pogosto drugim, nikdar sebi. 14. Ne¬ izmerni gozdovi in močvirja pokrivala so nekdaj zemljo (= tla) germansko. 4 § 63. b) Futur. I.; imperativ, infinitiv in particip. 1. [S] trudom boste vse zadržke premagali. 2. Zmirom bomo govorili resnico {— resnično), toda ne bodemo vsega vsem povedali. 3. Odpuščaj mnogo drugim, [a] nič sebi! 4. Dokler bodemo med ljudmi [živeli], bodemo gojili človekoljubje. 5. Državljani, hrabro branite domovino, a nikdar ne 1 brusite' 2 mečev zoper njo! 6. Ubo¬ gim prijateljem pomagati (= na pomoč priteči) 3 bodi vam prva skrb! 7. Od vas, o sodniki, smem zahtevati, da olajšate nesrečo ne¬ dolžnih. 8. Žalili je ložje ko žalivcu (— žalečemu) odpustiti. 9. Otroci naj starše [svoje] spoštujejo! 10. Vsakega poštenega člo¬ veka [dolžnost] je vrniti, kar dolguje. 11. Mnogega (= mnogo) se učile, toda malo govorile! 12. Ne nič) delajočim je dan dolg. 13. Kdo bi verjel lažnikom, da-si resnico govorečim! 14. Težko je ravnati srca človeška, najtežje samega sebe premagati. § 64. Passivum. • a) Indikativ in konjunktiv praesentis in imperfedi. 1. Spomin se slabi, ako ga vsak dan ne uriš. 1 2. Pesniki so nam tako prijetni,' 2 da jih pridno beremo in se [jih ] učimo celo na izust (pass.) 3. Hvala in slava redila umetnosti (pass.) 4. Dva kon- sula upravljala (= ravnala) sla rimsko državo. 5. Ko bi drugim 2 Quotl s konidnkt. imperf. (prim. § LXII, 14. stavek.) — 3 In z ablat. — 4 Genet, subttt. § 68. ‘Nikdar ne — ne unguam. — 2 Conilinct. praes. — 3 Navedite vse vam znane glagole, ki značijo: pomagali, pomoči, podpirati! § 64. 1 Conilinct. praes. — 2 — sladki. 115 odpuščali, odpuščalo bi se tudi vam. 6. Slarodavni vojaki čuvali (= pokrivali) so prsi [z] oklepom, 3 * glavo 3 [pa s] čelado 3 (pass.) 7. Mnogi bi se ne dali 3 ganili 3 prošnjam 5 ubogih, ko bi ne bili sami reveži bili. 8. [0] miru zapirali so Rimljani .lanovo svetišče (pass.) 9. [Z] vinom se preganjajo skrbi. 10. Rimskim cesarjem izka¬ zovale so se zunaj Italije božje časti. 11. Krepost spoznava se v nevarnostih. 12. Konsul 6 Cicero je skrbno čuval (= prebdeval), da ne bi bilo rimsko mesto (= Rim) zažgano od Kaliline in njegovih drugov. 13. Neprestana vaja spelje vas do naj višjega (pass), lakom¬ nost [pa] do grehov vsake vrste. § 65. b) Futur. L; imperativ in infinitiv; gerundij in gerundiv. 1. Žalost te bode popolnem ugonobila (pass), o prijatelj! 2. Spomin slavnih in dobro zaslužnih mož ne bo v pozabo prišel (= ne bo [z] nobeno pozabo zasul). 3. Pošteni ljudje naj nikdar ne sklepajo prijateljstva z nepoštenimi (pass.) ! 4. Napake naj se zaničujejo, ne (non) ljudje sami! 5. Sramotno je [človeku] prema¬ ganemu biti od jednakega, sramolnejše od slabejšega (= nižjega). 6. S hudobnimi ljudmi ne smejo se sklepati prijateljstva. 7. Mladost je doba učenja. 8. Človek je rojen za (ad) učenje in premišljevanje. 9. Ušesa naša se imajo prilizovanju vedno zapirati. 10. Od sodnikov se ima zahtevati, da (ut) pravično sodijo. 11. Nikdar se ne bode nevarnost, zmagala brez nevarnosti. 12. Domovina se ima [z] orožjem branili. 13. Pesni tvoje, o pesnik, bodemo pridno brali in se [jih] na izust učili (pass.) 14. Vas, ki ste državi na čelu, naj ne vodi togola, ampak pravičnost, (pass.)] 15. Izmed dobrega naj se vselej najbolje izvoli! B. Perfektovo deblo. § 66. 1. Sužnost mnogih let vam ni zatrla ljubezni [do] svobode. 2. Kdo je kdaj brez nevarnosti, brez boli, brez radosti živel? 3. Ker nam (= k nam) že davno niste bili nič pisali, vprašali smo prijatelje(v), zakaj [da] molčite. 1 4. Stari zgodovinarji nam pripove¬ dujejo, [s] kakim (= kolikim) naporom [da] so vojskovali' svoje 3 Plaval. — 4 Mediimi ( flecto 3.) — 5 Ablat. — 6 Appellatimtm stoji v lat. navadno za lastnim imenom. § 66. 1 Gl. XL1V 3 . 8 vojske Rimljani in Karthažani. 5. Ko bi bil lažnivemu človeku manj verjel, ne bil bi te ukanil. 6. Pri Germanih bila je največa sramota ščit v bilki popustiti (popustivši bili). 7. Silno se bodele pregrešili, o učenci, ako [v] nemarnosti 2 in lenobi 2 najlepši čas mladosti potratite. 3 8. Potrebnega 4 ne vedo, ki se niso potrebnega 4 učili. 9. Augustus je obljubil svojim vojakom zemljišče (= polja), ko bi (bili) nasprotnike premagali. 10. Ker se 5 * Themistokles, po¬ svarjen od očeta, ni poboljšal, bil je izdedinjen. 11. Kakor” bodele sejali, 3 tako bodete želi. 12. Da so svoje skrbi zmanjšali (== svoje skrbi zmanjšavši biti), je že mnoge srečniše storilo. 7 13. Athenci ne bili bi zdrobili persijanske moči, ko bi ne bili poslušni bili svetu The- mistoklejevemu. 14. Demosthenes je [z] vedno vajo vse zadržke na¬ rave zmogel ter največi govornik postal. § 67. Nadaljevanje. 1. G. Caesar je popisal domačo (= državljansko) in gallsko vojsko. 2. Grški pesniki sporočili so nam mnoge bajke. 3. Ko se je bil Ulixes 1 na Ithako povrnil, pobil je vse snubače [svoje] soproge Penelope. 4. Tri sto Lacedaemoncev palo je s svojim kraljem pri Thermopylah. 5. Ko bi ne bil izdal Efialtes Lacedaemoncev, ne bili bi vsi pri Thermopylah pali. 6. Kar bodeš odločno obljubil, 2 se ima izpolniti (= držati). 7. [Vsled] (zemeljskega) potresa 3 so se že mnoga mesta zrušila. 8. Athenec Aristides opravljal je najviše službe* tako nesebično, da ni nobenih zakladov zapustil. 9. Ko bi ne bil Homer poslavil (— slavil) Achilla [v] svojih prekrasnih pes¬ nih, 5 bila bi ta ista gomila, ki je njegovo telo pokrila, tudi njega ime zasula. 10. Scipio Afričan, ne zadovoljen, da je Hannibala pre¬ gnal (= pregnavši biti), podvrgel [si] je Hispanijo. 11. Kdor bode lastno premoženje zanemaril, 2 tudi ptujega ne bode pomnožil. 12. Da bi [si] otok Samos osvojili, potrošili so bili Athenci 1 1200 talentov. 13. Imena mnogih mož ne bila bi znana, ko bi ne bili knjig pisali. 2 Ablat. — 3 Fut. II. — * Akkusat. pl ur. — 5 = svojih nravij. — r ’ Ut 7. indikat. — 1 Reddere. § 67. 1 Skupni subjekt obeli stavkov postavi prvemu na čelo! — 2 Fut. II. — 3 Ablat. cauiuie; gl. § VI 3 . — 1 Magistrdtits. — 5 Ablat* Instrumenti j gk §VI*. 117 G. Supinovo deblo. § 68 . 1. Požeto žito spravljajo poljedelci v žitnice. 2. Rimljani, od Hannibala [v] mnogih bitkah 1 premagani, niso izgubili nade (o) re¬ šitvi.* 2 3. Klytaemnestra, ki je bila svojega soproga Agamemnona ubila, bila je ubita od sina Oresta. 4. Kdo ne ve, kdo [da] je Aemono razdejal (pass .) 3 ? 5. Že mnogi, ki so bili zmogli (= zmagali) sovražnika, bili so [od] strast ij 4 zmagani. 6. Vsa Gallija bila je raz¬ deljena na (— v) tri dele. 7. Katilina zapustil je mesto, namerjajoč (— hoteč) vojsko vojskovati z domovino. 8. Ako nikogar ne bom raz¬ žalil 5 (pass.), ne bodem sam od nikogar žaljen. 9. Zavest dobro vojenoga" življenja je preprijetna. 10. Mnogi bi ne bili razžaljeni bili, ko bi ne bili svojih sodržavljanov prezirali. 11. Agesilaus bil je v Azijo poslan, vojsko vojskovat s Persijani. 12. V bitki mara- tbonski bilo je junaštvo posameznih toliko, da je težko reči, 7 če- gava. slava da je bila 3 prva. 13. Hannibal bilje iz Italije nazaj poklican, domovino branit. 14. Akopram so bili Rimljani [vj vseli velikih voj¬ skah 4 [v] začetku premagani (bili), so na zadnje vendar vselej zmagali. § 69. Nadaljevanje. 1. Ljudje, katere [si] bodeš [z] denarjem podkupil (pass.), ne bodo li zvesti. 2. Pri Kannah bila je rimska vojska s konsulom L. Aemilijem Paullom [vred] od Hannibala pobita.. 3. [Po] zimi po¬ sekali smo (pass.) mnogo dreves v naših gozdih. 4. Ko bi ne bili pali pri Thermopylah vsi Lacedaemonci, izdani od Efialta, ne bil bi morda 1 Xerxes Athen zažgal (pass.) 5. Ako bodem vselej od prijateljev obdan, 2 bodem srečen. 6. Mnogih ušesa so (bila) resnici zaprla. 7. Ni mi dobro (= dosti) znano, kaj [da] bodem storil. 3 8. Stari Germani izkazovali so ženam večjo čast nego Rimljani in Grki (pass.) 9. Pozabili ste (= odučili ste se) že, koliko knjig [da] je pisal (pass.) 3 Cicero o dolžnostih. 10. Leta (= [v] letu) 55. pred Kr. rojstvom zapustil je Caesar Gallijo, namerjajoč (= hoteč) pod¬ vreči [si] Britannijo. 11. Ko bi bil Perikles dalj živel, ne bili bi Athenci vojske vojskovali zoper Syrakušane (pass.) 12. Rritko je § 68. 1 Ablat. — - (Objektivni) genet. — 3 Gl. § XLIV 3 . — 1 Sara ablat. — 5 Fut. II. — s Affo 3. — 7 Supin na u. g 69. 1 Ne -— morda = vix. — 2 Fut. II. — 3 Gl. g XLIV 8 . 118 [človeku] v nesreči od prijateljev zapuščenemu (= na cedilu pušče¬ nemu) biti. 13. Haeduvci poslali so poslance k Caesarju pomoči (akkusal.) prosit (= zahtevat). 14. Pravo prijateljstvo je najložje v nesreči spoznati. 4 Četrta konjugaeija. A. Sedanjikovo deblo. § 70. Activum. 1. Celo telo služi duši. 2. Zdaj vem mnoge reči, katerih nek¬ daj nisem vedel. 3. Cicero je pazljivo poslušava! grške govornike. 4. K Caesarju prihajali so [v] tem istem času poslanci od Haeduv- cev in Trevercev. 5. Prosim vas, o sodniki, da pazljivo poslušate moje besede. 6. Ne spite 1 preveč, dečki; šest ali sedem ur spati je zadosti. 7. Hitro bo prišel čas smrti. 8. V knjigah (irkov in Rimlja¬ nov bodete našli mnoge izpodbude [nap krepost. 9. Učenci, ravnajte se [po] pravilih [svojih] učiteljev! 10. Več ljudi j 3 bi dospelo (= pri¬ šlo) do starosti, ko bi v mladosti bolj pazili svojega zdravja (= stregli sv. zdravju). 11. Nisi me brez vzroka vprašal, zakaj [da] se naj- učenejši možje v najvažnejših rečeh med seboj ne vjemajo. 4 12. K obedu prihajajmo lačni 5 in žejni. 5 13. Pridite na pomoč nam revežem! 14. Xerxes, kralj Persijanov, pobil je svečenike in starčke, ki so stražili grad athenski (— Alhencev). 15.. Zapovedovati [nam] je ložje kakor pokornim bili. § 71. Passivum. 1. Čas tudi največe boli uteši (pass.) 2. Ošabni zmagalci so pogosto divjali (pass.) zoper 1 premagane. 3. Sibyllske knjige čuvali so rimski oblastniki [z] naj večjo (= naj višjo) skrbnostjo (pass.) 4. Smrt bode končala vse boli (pass.) 5. Brezbožni ljudje bodo od Boga kaznjeni. 6. Od modrih mož poučevanemu biti je [človeku] prijetno in koristno. 7. To išči, kar se da najti (— kar more naj- 4 Supin na u. § 70. 1 Coniunct. praes. — 2 (Objektivni) genet. — 3 Gl. § XXXV 2 . 4 Coniunct. imperf, — 5 Particip. § 71. 1 In z akkusat. 119 deno biti), tega se uči, kar se da vedeti (= kar more vedeno biti)! 8. Zlobne naj oblastniki stražijo in opazujejo (pass.)\ 9. Drug 2 dru¬ gega 2 ne oviraj, 3 ampak podpiraj 3 (pasa.)'. 10. Albenci so želeli, da se njihovo (suus) mesto utrdi. 4 11. Bil je zakon pri Rimljanih, da 5 naj se mrliči ne pokopujejo 4 notri v mestu. 12. Kaznjen bodeš, ako se ne bodeš ravnal po zakonih. 13. Prilika branja se /mirom ponuja (= je), ne (ravno) tako [prilika] poslušanja. 14. Duh dečkov se ima izobražati. 15. Ne samo telesu se ima na pomoč priti, ampak še (i bolj duhu in srcu. B. Perfektovo deblo. § 72. 1. Po persijanski 1 vojski utrdili so Athenci svoje mesto [s] trdnim zidovjem. 2. Caesar je kralja Pharnaka tako lahko (facile) zmogel, daje rimskemu starejšinstvu naznanil 2 svojo zmago [s] tremi besedami: prišel, videl, zmagal sem. 3. Dolžnost priče je povedati, kaj [da] ve 3 ali kaj [daj je slišala. 3 4. Nobena bol ni tolika, da 4 bi je ne 4 bila dolgost časa ulešila (— omehčala). 5. Romulus je brala ubil, ker je bil nasip preskočil. 6. Caesarjevi darovi bili so neizkušeno množico utešili. 7. O da bi bili (vi) [svojim] staršem vsigdar pokorni bili! 8. Ko je bil Themistokles Athene [z] zidovjem utrdil, bali so se Lacedaemonci athenske 1 moči. 9. Glasu pameti poslušen (bivši) biti je koristno' in častno. 10. Ako nam Bog ne po¬ more (= ne bode na pomoč prišel), 5 ne bodemo mogli srečni (= oteli) biti. 11. Mithridat.es divjal je zoper vse Rimljane, ki so mu bili prišli v [test. (— roke). 12. Ko bi ne bile gosi spazile na Kapitolij vspenjajočih se Galičev, bil bi grad osvojen bil. 13. Srečen je, kdor je pravega prijatelja našel. 14. Mnogih rečij bi ne vedeli, ako bi jih ne bili od modrih mož slišali. G. Supinovo deblo. § 73. 1. Germani si niso upali napasti dobro utrjen ostrog Rimlja¬ nov. 2. Peloponneška vojska se je končala leta (== [v] letu) 404. pred Kr. rojstvom. 3. Romulus je utrdil Palatin, na katerem je bil sam 2 Altcr. :1 Conišnct. praes. 4 Coniuitd. imperf. — 5 Da naj ne — ne. 6 Etiam. § 72. 1 Genet, sabat. 2 Signijico 1. (eOniUnct. imperf.) — 3 Gl. § XI.IV 3 . — 4 Da ne — ut nun ali quin (s korijunkt. perfeeti). — 5 Fut. II. 120 odgojen. 4. Malokateri so bili staršem tako pokorni, da ne bi bili nikdar kaznjenk 1 5. Philippus bil bi Hannibalu na pomoč prišel, ko bi ne bil od Rimljanov zadržan. 6. Ko se mesto dovolj ul rdi, 2 bodo vojaki precej v boj izpeljani. 7. Nič ni boljšega, kakor [daj je bil kdo od modrih mož izobraževan. 3 8. Starše pozdravljamo k počitku (= spat.) oditi hoteči. 9. To radi verujemo, kar je prijetno slišati. 4 10. Romulus in Remus sta bila od volkulje dojena (= rejena). 11. Neverjetno je, kako zelo [da] so bila srca vojakov [po] zgovor¬ nosti Gaesarjevi utešena. 5 12. Ko bi se bila grška mesta bolj utrdila, bil bi se hod Persijanov ložje zadržal. 13. Ne spile, predno niso vaša opravila končana. 2 14. Mačke skočiti hoteče skrivijo hrbet. Verba deponenti a. § 74. Prva konjugacija. 1. So ljudje, ki se [s] svojimi napakami ponašajo. 1 2. Herkules usmrtil je mnoge roparje, ki so stregli popotnikom po življenji. 3. Častimo najprej Roga in ravnajmo se po zakonih! 4. Kaj bi ljudi v nesreči tolažilo, ko bi ne bilo nobene nade (=ne bila nobena nada)! 5. Rrezbožnik se bode gotovo kdaj (aliquando) svojih hudobij spom¬ nil. 6. Spletke delati je hujše (= slabše) ko prepirati se. 7. Premiš¬ ljajte smrt! 8. Nesrečniki se imajo tolažiti. 9. Od obotavljanja bil je Fabius imenovan obotavljivec. 10. Nesrečnik se bo tolažil [z] upom boljših časov. 11. O da bi vsi ljudje Roga posnemali 1 ter tudi nehvaležnikom dobrote izkazovali. 1 12. Ne morem [ti] povedali, kako zelo [da] sem le občudoval. 2 13. Ko so bili Helvečani polja Haeduveev popustošili, poslali so ti poslance k Caesarju pomoči (akkus.) prosit (= zahtevat). 14. Ohrabrivši vojake, da naj se po¬ gumno bojujejo, 3 udaril se je vodja s sovražniki. 15. Hoteč lotiti se velikih rečij premisli, kdo [da] ti bo pomagal. 2 16. So napake, čed¬ nosti posnemajoče. 17. Dolgo je bil stregel Katilina Ciceronu po življenji. 5 § 73. 1 CSniunct. perf. — 2 Fut. II. — 3 Infimt. pet/. — 4 Supin na it, — Gl. § XLIV 3 . § 74. 1 Coniunct. praes. — 2 Gl. § XL1V 3 . — 3 Coniunct. imperf. 121 § 75. Druga konjugacija. 1. Meni se zdi vselej smrt onih britka in prezgodna, ki kaj (= nekaj) velikega snujejo. 2. Mladeniči lacedaemonski 1 spoštovali so najbolj starce. 3. Poglejte nebo in bojte se mogočnosti Božje! 4. Ko bi nam obetali lažnivi ljudje morja in hribe zlata, bi jim ne verovali.' 2 5. Ako se grehov svojih izpovemo,'* bode se nas Bog usmilil. 6. Svoje zmote priznati ni sramotno. 7. Kaj si tovaru- šem svojim 4 obljubil? 8. Spoštovali sle starše svoje; zato vas bo Bog tudi varoval. 9. Kar smo bili obljubili, zvršili smo: v največih nevarnostih hranili (= varovali) smo državo. 10. Izpovejte se gre¬ hov, da se vas Bog usmili! 11. Častno je pridobili [si] (— prido- bivši biti) za (de) domovino velikih (bene) zaslug. 12. [Po] izpovedbi (= izpovedanji) se krivda manjša. 13. O kralj, usmili se mene, usmili se staršev mojih! 14. Komu je neznano, kaj [da] je Katilina tovarušem in prijateljem svojim obljubil 5 ? 15. Cicero [si] je bil za domovino velikih (lene) zaslug pridobil. § 76. Tretja konjugacija. 1. Tudi bogovi uživajo jedi' in pijače. 1 2. Sokrates se ni nikdar jezil. 3. Vsi ljudje naj dolžnosti 1 svoje izpolnjujejo! 4. Ko se je Caesar na pot spravljal, se Pompeius še ni bil povrnil. 5. Ako bomo sledili naravo [kot.] voditeljico, ne bodemo nikdar blodili. 6. Poslu- šavaj mnogo, govorivaj (= govori) malo! 7. [Po] slogi je rasla država rimska, [po] neslogi je razpala. 8. Sovražniki Aleibiadovi do- čakovali so onega časa (akkus.), ko (= [v] katerem) bi bil odšel, da bi nenavzočnega napali.' 2 9. Katera mati je kdaj svojih otrok pozabila! 10. Truditi se je treba (= se ima), da pravo krepost do¬ sežemo. 11. [Naj Boga 1 se opri, da ne padeš! 12. Znano vam je ime onega pesnika, katerega so bili gozdovi sledili, ko je pel. 2 13. Molčati je boljše ko govorili; ono redko[kedaj], to pogosto škoduje. 14. Vrnivši se iz Hispanije podal se je Caesar takoj na pot proti Pompeju. 15. Krivica se ima [z] dobrotami pomaščevati. 16. Achilles se je bil narodil iz Thetide, soproge Pelejeve. § 75. 1 Genet, subst. — 2 Videm habere alicui. — 3 Fut. II. ■ — J Katera oseba v lat. V — 5 Gl. § XLIV 3 . § 76. 1 Ablat. — 2 Coniilnct. imperf. 122 § 77. Četrta konjugacija. 1. Nikdar se ne prilizujmo prvakom, da bi nam [kaj] podelili, 1 česar nismo zaslužili.' 2 2. Katilina in njegovi tovaruši snovali so rim¬ ski državi pogubo. 3. Starši bi ne delili vseh rečij z otroki, ko bi jih ne ljubili. 4. Vse bom poskusil in kakor (ut) upam, [tudi] do¬ segel. 5. Kdo je kdaj neba prostor izmeril? 6. Antonius in Okla- vianus bila sta si po žrebu razdelila rimsko vladarslvo. 7. Ako se jedenkrat zlažeš/ 1 ne boš potlej nič vere + našel. 8. Veliki možje se imajo [poj kreposti 5 meriti, ne [po] sreči. 5 9. Laž (= lagati) je grda napaka. 10. Ne poslušaj 0 besed sladkajočih se hudobnežev! 11. [Z] laganjem nikdo ne bo slave zadobil. 12. Izkusivši tvoje pri¬ jateljstvo se li nismo prilizavali, ampak govorili smo resnico (= res¬ nično.) 13. Ummidius je bil tako bogat, da je novce [kar] meril, 7 [pa] tako skop (= umazan), da se ni nikdar (non itnquam) bolje oblačil 7 ko suženj. 14. Nikomur se ne prilizujte! 6 15. Jaz bi vam verjel, ko bi se ne bili že velikrat zlagali. 16. Začnite! ako dobro začnete, 6 izkusili bodete, kaj [da] premore 6 trdna volja. 17. Ljudje imajo navado nevarnosti [po] svoji bojazni 5 presojati. § 78. Ponavljanje spregatve. A. 1. Bedasti so slepci (= slepi) o bojah sodeči. 2. Pešaškim četam ne smejo se v bitkah odtegniti (= manjkati) konjeniške. 3. Od¬ ločen in pogumen vodja bode vselej brzdal strasti [svojih| vojakov. 4. Tisti, ki so lahko 1 grešili, naj se grajajo,' 2 ki težko (— hudo), [pa] kaznijo. 5. Braniti moramo one, od katerih smo bili branjeni. 6. V bitki pri Maralhonu pala je nebrojna množica Persijanov. 7. V bitki pri Plataejah bil je Mardonius, vodja Persijanov, ubit in vojska nje¬ gova v beg zapojena. 8. Po (per) zmoti sodnikovi bili so pogosto tudi nedolžni kaznjeni. 9. Imenitnih Rimljanov sinove so pogosto izobraževali grški sužnji. 10. Pošteni možje bodo izpolnili, kar so § 77. 1 Coniunct. pravu. — 2 Coniunct. perf. — 3 Fut. H. — 2 Latini: no¬ beno vero. - 2 Sam ablat. — ‘ Coniunct. prač«. — 1 Coniunct. imperf. — — 8 Gl. g XL1V 3 . § 78. A. 'Ne: facile! — 2 Reprehendu. 123 obljubili. 3 11. (Pisano) beremo, kako [da] so občudovali 4 Rimljani velikanska telesa Germanov. 12. Na ta isti dan, 5 katerega 5 se je bila' 5 bitka pri Salamini, narodil se je grški pesnik Euripides. B. 13. Moder mož ne bode nikdar strastim stregel. 14. [ V] Caesar- jevi dobi bila je vsa Gallija razdeljena na (— v) tri dele. 15. Znano vam je, kako mnoge vojske [da] so vojskovali 4 Rimljani s sosednimi narodi. 16. Kampanci poslali so poslance pomoči (akkus.) zahtevat od rimskega starejšinstva zoper Samničane. 17. Grki so [po] zvijači osvojeno Trojo zažgali. 18. [Po] zimi vidimo zemljo pogosto [z] mnogim snegom pokrito. 19. Vaši vojaki bili bi zmagani (bili), ko bi jim ne bili naši [na pomoč] prišli. 20. Odpustite nam, ako vas bodemo razžalili. 3 21. Dolžnost je mladeniča, starše’ [ljudi] spoštovati in iz teh izbrali najboljše in najbolj izkušene, da se opira [na] njihov svet. in veljavo. 22. Nikdar ne pozabi, kolike dobrote [da] si zadobil. 4 od Roga! 23. Kaj bi nas tolažilo, ko bi bili kdaj dobrim po življenji stregli? 24. Ako se grehov svojih izpovemo 3 , bode se nas Rog usmilil. 25. Sokrates se ni nikdar jezil. § 79. Ponavljanje predlogov. 1. Hannibal bojeval se je 17 let. 1 z Rimljani v Italiji, Hispaniji [in] Afriki. 2. Mladeniči ložje obolijo (= v bolezni padejo) ko starci. 3. Rrez kreposti ne more nihče prave slave doseči. 4. Pompeja so oni ljudje izdali (pass.), od katerih je bil zmago upal. 5. Tudi po slabi selvi se ima sejati. 6. Velikrat ne vidimo, kaj [da] leži (== je) pred našimi nogami. 7. Kar je pravo in pošteno, to bom vpričo vseh govoril. 8. Xerxes bil je vselej prvi na begu, zadnji v bitki. 9. Achilles vlekel je Hektorjevo truplo, katero je bil na voz privezal, okrog mesta Troje. 10. Zavoljo (propter) lepote athenskega 2 mesta bil je o njega posesti prepir tudi med bogovi. 11. Licinius predlagal 3 je zakon, da naj se izvoli 4 jeden izmed obeh konsulov (— drugi 5 konsul) izmed ljudstva. 12. Kedar žerjavi 11 spe, vtikajo glave pod pe- roti. 13. Proti Hannibalu izvolili so Rimljani O. Fabija [za] povelj- 3 Vut. JI. — 4 Gl. § XL1V :t . — 5 Ablativus temporis. — 3 Pflgn&re. — R. 7 Mniores. § 79. 1 Ver. — 3 Genet, rtibet. Athenae. 3 BoffUre. — 4 Coniund. imperf. — 5 Alter. — 6 Gl. § 67 ’. 124 nika. 8 14. Hudobneži naj se bojijo kazni od sodnikov za (pro) svoje hudobije! 15. Dosti varni smo, če je Bog z nami. 16. Pogosto tiči (= je) tudi pod umazanim plaščem modrost. § 80. Primeren odgovor. Xerxes, kralj Persijanov, prišel je bil 1. 480. z nebrojnim šte¬ vilom vojakov v Graecijo. Branitelji domovine bili so pred vsemi drugimi 1 Laeedaemonei, [sicer] tako malobrojni,' 2 da so Persijani njih čete ošabno prezirali. 3 Ko se je že bližala prva bitka [ob] naj¬ bolj vročem letnem (= leta) času, bahal se je j eden izmed Persi¬ janov v pogovoru z Lacedaemoneem: Neba ne bodete videli zavoljo množice naših kopij in pušic. 4 Na to Lacedaemonec: Borili se bo¬ demo tedaj v senci. 8 Prim. § XIII'. § 80. 1 Pr. vsemi dr. inprlmls. — 2 = tako malo ,jili [po] številu. 3 ConiHnct. intperf. — 1 Našlejle vse vam znane lat. besede, ki značiio orožje in bojno opravo! Slovnik slovensko-latinski. A. A, at; autem; vero aboten, stultus 3. Achilles, is, junak grški Aegypčan, Aeggptius, i Aegypet, Aeggptus, i, C. Aemilius, Lilcius (i) Aemilius (i) Paullus, i, oblastnik rimski Aemona, ae, mesto gornje-pan- nonsko Aesculdpius, i, grški bog zdrav¬ ništva Afrika, Africa, ae Agamemnon, onis, junak in kralj grški Agesilaus, i, kralj lacedae- monski Agrippina, ae, cesarica rimska Alcibiades, is, vojskovodja grški Al.exander (dri) Magnus, i, kralj macedonski ali, sed; vel; aut; ali — ali pa, aut — aut; ali (kar je vse jedno),s«»e; ali (v vprašanjih), an Alpe, Alpes, ium, f. ako, si; ako ne, nisi akopram, quamquam Amazonke, Amuzones, um ampak, sed A ncus (i) Marcius,i, četrti kralj rimski Antiochus, i, kralj syrski Anlonius, Marcus (i) Antonius, i, oblastnik rimski Apollo, inis, grško-rimski bog svetlobe in modrosti april, Aprilis, is, (mensis) Arabec, Arabs, abis Archimedes, is, sloveč mathe- mat.ik grški Ariovistus, i, vodja germanski Aristldes, is, državnik grški Arpinec, Arpinas, atis Arpinum, i, mesto it.alsko as,assis, as (bakren denar rimski) Athene, Athenae, arum, glavno mesto Attike Allienec, Atheniensis, is athenski, Atheniensis, e Augustus, i, prvi cesar rimski Azija, Asia, ae. B. Babglon, onis, mesto azijsko babylonski, Babglonius 3. baham se, gtorior 1. bajka — basen, fabula, ae, barva, color, oris beda, rniseria, ae bedak — bedast, stultus 3. beg, fuga, ae begam, conturbo 1. bel, albus 3.; bliščeče bel, can- didus 3. Belgijan, Bel,ga, ae, m. 12G Bel Ion cm ne, bojna boginja rimska berač — beraški, mendicus 3. berem, lego 3., legi, lectum berem (komu na glas), recito 1. beseda, dictum, i; verbum, J besen, snevus 3. besnost, furor, oris; insunia, ne; rabi.es, ei Bias, antis, modrijan grški bijem, caedo 3., cecidi, caesum; bijem na kaj, plango 3., planxi, planctum (aliguid); bijem se (s kom), confligo ?>,flixi, filet um (mm aligub) bik, taurus, i biper, margarita, ne bisler, čirer, cris, ere bistrost, acies, ei bistroumnost, ingenium, i bilje (živo), cmirnal, rdiš bi I va, pugna, ne bivališče, domidlium, 1, bivam, habito 1. blag, placidus 3. blago, rnerx, mercis blagor, bornim, i; salTts, Titis blaten, lutulentus 3. blato, Intimi, i; stercus, oris blaženstvo, Imuni, i, bled, pallidus 3. blisk, fulgur, uriš bliščeč, splendidus 3. blizu, c,ir citer bližam se, nppropinguo 1. bližnji, proximus 3. blodim, evro 1. blodnja, error, oris blojenje, errores, um boder, alaeer, cris, ere bodoč, futurus 3. bog, deus, i bogat, dives, itis; opulentus 3.; largus 3. boginja, d.en, ne boj, pugna, ae boja = barva bojazen, metus, us; Umor, oris boječ, timidus 3.; ignavus 3. bojevit, bellicosus 3. bojim se (česa), tirneo 2., ui (ali- quid), —: vereor 2., itus sum (alupiid) bojujem se, dimico 1.; pugno 1. bol bolečina, dolor, oris bolan — bolnik, aeger, gra, grum; aegrotus 3. bolezen, morbus, i, boli me, doleo 2., ui, Hum bolj, magis borim se, certo 1.; dimico 1.: pugno 1. božanstvo, nurnen, inis božji, divinus 3. branim, defendo 3., fendi, fensum.; fueor 2., tuitus sum branim se (česa), recuso 1. (aliguid) branitelj, propugnator, bris hranitev, defensio, onis, f. brat, frater, tris breg, ripa, ae breme, onus, e.ris brenčim (skupno), consono 1. brez, sine (praepos. z ablat.) brez česa, expers, ertis (alicuius ra) brezbožen, impius 3.; improbus 3.; nefdrius 3. brezdelen, deses, desidis brezdelioa- brezdelno?!, otium, i brigam se (za kaj), curo l.(a/iquid) 127 Britdnnia, ae, zrl. Angleško Hritannec, Britannus, 7 brilek, acerbus 3. bril kosi, angor, oris brorl, navigiutn, i brodnik, nauta, ae, m. b rodov j e, dimiš, is, brusim, acuo 3., ni, utam brz, celer, eris, ere; vel.bx, oris brzdam, coerceo 2., ni, itum brž ko brž, propedietn bučela, apis, is bujen, uber, eris bukev, fčigus, i, {’. C. Caesar, Guius(i) Ju li u s (J) Cae- sar, aris, oblastnik rimski cel, cundus 3.; tbtus 3.: universus 3. celo, etiam cen, vilis; e cena, pretium, i Cerera , Ceres, eris, rimska boginja poljskih pridelkov cesar, imperator, bris Chrgsippus, i, zdravnik grški Cicero, Marcus (i) Tullius (i) Gi- cero, onis, oblastnik rimski Cimbri, Cimbri, bruni, pleme ger¬ mansko Citnon, onis, vojskovodja grški Cincinnalus, Lucius(i) Quinctius(i) Cincinnatus, i, oblastnik rimski cvelem, flbreo 2., ni, — cvetka — cvellica, flbs, floris Cyper, Cgprus, i, otok grški Cj/rns, i, kralj persijanski. Č. (las, fempus, oris čast, honor (os), bris časten, honestus 3. častim, adoro 1.: rolo 3., čolni, cultum; horioro L; veneror I. če, si; če tudi, etiamsi čeda, grex, gregis, m. čednost, virtus, iitis čelada, galea, ae čelo, frons, front is; sem na čelu, praesum, -esse česlo, saepe češče, saepius češ da, quod češelj = glavnik čele, nopiae, drum, i'. čevelj, pes, pedis čez, trans (praepos. z akkns.) čin, faet.um, 7; facinus, oris čist, purus 3.; castus 3. čitam (komu na glas), recita 1. človek, hotno, inis človekoljubje, humdnitas, iitis človeški, humanus 3. črešnja (sad), cerasum, i črešnja (drevo), cerasus, i, f. črka, littera, ae črn, liter, tra, trum; bliščeče črn, niger, gra, grutn čuden, tnirus 3.; mirabilis, e čudim se (čemu), niiror 1. (ali- quid), admiror 1. (alieguid) čudovit, tnirus 3.; admirabilis, e čujem (= bdim), vigilo 1. čut, sensus, us čutim, sentio 4., sensi, sensum čuvam, custodio 4., ivi (H), itum čuvam se (česa), caveo 2., cavi, cautum (aliguem, ah aliquu rt). D. Da, ut; quin; da ne, ne, (quin); in da ne. nere; da-si, etiamsi; ijuumijuain 128 dajem, do, dure; praebeo 2., ut, 'dum daleč — od daleč, procul dalj (časa), diutius dam gl. dajem dan, dies, el; po dnevi, interdiu danes, hodie dar, donum, i; munus, eris Dareus, i, kralj persijanski darežljiv, liberalis, e darilo gl. dar darujem, dono 1.; darujem (kot. žrtvo), macto 1. davek, vectigal, alis daven, antiguus 3. deblo, stirps, stirpis december, December, bris, (mensis) deček, puer, pueri ded, civus, i dedič, bereš, edis dejanje, factum, i; facinus, oris; sramotno dejanje, jiagitium, i dekla, ancilla, ae deklica, puella, ae del, par s, par tis delam, laboro L; ago 3., egi, actum delaven, industrius 3.; labbridsus 3.; strenuus 3.; neutrudno delaven, adsiduus 3. delavnost, industria, ae deležen, compos, otis; particeps, cipis delim, partior 4., itus sum; tri- buo 3., ui, utum; delim po žrebu, sortior 4., Itus sum delo, labor, oris; opus, eris Delus, l, f., otok grški Demetrius, i, sloveč jezikoslo¬ vec grški Demosthenes, is, sloveč govor¬ nik grški denar, nummus, i; pecunia, ae dereč, rapidus 3. desen, dexter, tra, trum desetkrat tolik, decemplex, plicis devica, vir go, inis dež, pluvia, ae dežela, terra, ae Diana, ae, rimska boginja me¬ seca in lova dičim, decoro 1. diham, splro 1. dika, de,ms, oris dim, fumus, i divjam, saevio 4., ii, itum divji, ferus 3. djal bi, quasi (adv.); tamguam (adv.) dlaka, pilus, i dlan, palma, ae, dneven, diurnus 3. do, ad (praepos. z akkus.) doba, aetas, atis; otroška doba, pueritia, ae dober, bonus 3. dobi(va)m, concilio 1. dobrohoten, benignus 3. dobrohotnost, benevolentia, ae dobrota, benejicium, i dobrotljiv = dobrohoten dočakujem (česa), exspecto 1. (aliguid) dognano je, constat 1. dohodek, vectigal, alis dojim, nutrio ,4., Ivi (ii), Itum dokler, dum; doneč dolg, longus 3. dolgo (časa), diu dolgost, longmguitas, rdiš dolgotrajen, diuturnus 3. dolgujem, debeo 2., ui, itum dolina, vallis, is 129 dolžen sem = dolgujem dolžnost, officium, i dom, domus, us, 1'. domač, domesticus 11.; patrius 3.; domača vojska, bellum el,vile domovina, patria, ae donašam, apporto 1.; praheo 2., ni, itmn Donava, Danuvius, i dopadam (—dem), plačen 2., ui, Hum; ne dopadam, displiceo 2., ui, itum dopadljiv, grdtus 3. dopolnim, suppleo 2., evi, Hum dosežem, adipiscor 3., ddeptus sum; impetro 1. dosihdob, adhuc doslej = dosihdob dospem, penetro 1. dosti, sat is doslikrat, saepe dostojen, dignus 3. dovedem, perduco 3., duri, dvohun dovolj, sati s dovršen, perfedus 3. dovtip(i), sales, —, (p/ur. subst. sal, salis) dozdeva(m) se, videov 2., visus sum dozorim, muturesco 3., mil turni, — drag, carus 3. dragocen, pretiosus 3. Draco, dnis, zakonodajen grški dražilo, irrJtamentum, i drevo, arbor, oris, f'.; drevje, ar- bores, um droben, gracilis, e drobnica, penis, oris drozeg, turdus, i drzen, audux, ari s drznem se, audeo 2. VViesthaler, Lat. vadbe I. drznost, audacia, ae država, civitas, atis; res puhlica, rei publicae državljan, cJvis, is, m. državljanski, cmlis, e držim, teneo 2., tenui, tentum držim se (česa), observo l.(aliquid); adhibeo 2., ui, itum (alicjuid) drug 3., alius 3.; drugi, secundus 3.; drug = oslal, reliquus 3. drug (subst.), socius, i drugače, aliter drugič, iterum drugošolec, secmidanus, i drušlvo, coetus, us družba, ednsortium, J; societas, atis družinski, familiaris, e duh, animus, i; ingenium, i; mens, mentis duh = vonj, odor, oris duša, animus, i dvomen — dvomljiv, dubius 3. dvomim, dubito 1. E. Efeški, Epliesius 3. Efialtes, Ephialtes, ae, Epaminbndus, ae, vojskovodja thebski Epidaurus, i, mesto pelo- ponneško Eteokles, (genet. Eleokleja), Ete- ocles, is, kraljevič thebski Eurlpides, is, pesnik grški Europa, Enrbpa, ae. F. Fabius, (Qutntus [i]) Fabitis (i) (Muri m us /7]), oblastnik rimski Furius (i) Camillus (i), oblastnik rimski. 9 130 G. (laj, nemus, oris Gallec, Gallus, % Gallia, ae, zel Francosko gallski, Gallicus 3. ganem, moveo 3., mini, mdtum gasim, exstinguo 3., sUnxi, sUnctum Germdnia, ae, zd. Nemčija gib, indtus, us gibljem gl. ganem ginem, labor 3., lapsus sum gladoven, aviclus 3. glad ujem, esurio 4., ■—, itum glas, vox, vocis; sonitus, us; (glas = govorica), farna, ae. glasovil, celeber, bris, bre glava, caput, capitis glavnik, peeten, inis gledališče, theatrum, i gledam, conternplor 1.; speeto 1. gluh, surdus 3. goden, mdt.drus 3. gojim, colo 3., čolni, cultum goljufam, fallo 3., fefelli, falsum goljufiv, fallax, uriš golob, columba, ae gomila, tumulus, i gonim, ago 3., egi, actiim; agito 1. gora, mons, mantis, m. gorim, ardeo 2., drsi, drsum gorje! vae! gos, dnser, eris gospa, domina, ae gospod(ar), dominus, i gospodinja = gospa gospodstvo, dominatio, onis, f. gospodujem, dominor 1. gosposka, magistrat us, ds gost. 3., detisus 3. gost (subst..), convlva, ae, m. golov, certus 3.; za gotovo, certo govor, orat. m, onis, f.; stermo, dni s govorica, farna, ae govoričen 3., gdrrulus 3. govorim, loquor 3., locutus sum; govorim o čem, disputo 1. de aliqua re govornik, ordtor, oris gozd, silva, ae gozdnat, Silvester, tris, tre grabežljiv, rapdx, oris grad, arx, ar ris Graecia, ae, zd. Grško grajam, vitupero 1.; reprehendo 3., bendi, hensum grd, taeter, trn, trum greh, peccdtum, 7; vitram, 7 grenek, amurus 3. grešim, perco 1. grizem, mordeo 2., motnordi, mor- sum grom, tonitrus, us grozd, dva, ae; grozdje, urne, dram grozen — grozovit, atrdx, oris grožnje, minae, drum Grk, Graecus, i grm, stirps, stirpis grški, Graecus 3. gruden = december gusar, pira,ta, ae, m. H. Haeduvec, Haeduus, i Hamilcar, aris, vodja karlhag. Hannibal, alis, vodja karlhag. hči, filia, ae Hrctor, oris, junak trojanski helvelski, Ilelvetius 3. Helvečan, Ilelvetius, 7, Hercules, is, polubog grški 131 hiba, vitium, 1, Hibernia, ae, zd. Irsko Hilotje, Hilbtae, arum, m., sužnji spartski Hispania, ae, zd. Špansko hiša, domu s, Tis, f.; tectum, J hiter, celer, eris, ere; velbx, ocis; volucer, cris, ere hitim, propero 1. hitrost, celeritas, atis hlapec, servus, i hod, it er r itineris, n. Homerus, 1, pesnik grški hraber, fortis, e hrabrim, hort or 1. hrabro, fortiter hrabrost, vi.rtus, utis hrana, victus, us hrapav, asper, era, enim hrast, (juerrus, us, C. hrbet, dorsum, 7; ter gum, 7 hruška (sad), pirum, i hruška (drevo), pirus, i, I. hud, cicer, cris, ere; acutus 3; gravis, e; /erus 3.; malus 3. hudoben, improbus 3.; malus 3.; scelestus 3. hudobija — hudobnost, scelus, eris; malitia, ae hudodelen, scelestus 3. hudodelnik, komo (inis) scelestus (l) livala, laus, laudis; gratia, ae hvaležen, gratus 3. hvaležnost, gratia, ae hvalim, laudo 1. Hgstaspes, is, plemenitaš persi- janski. I. I -- i, et — et idem mimo, pruetermeo 1. igra, ludus, i igram (se), ludo 3., lasi, lusum imam, h., profectus sum spravljiv, plaedbilis, e spremljevalec — spremljevalka, comes, itis, c. spustim se v bitko, proelium com- mitto (3., miši, missum ) sramota, declecus, oris; opprob- rium, i; fldejitium, i sramoten, turpis, e srce, animus, i; mens, mentis; cor, lordis, n. srčen, strenuus 3.; eiudnx, acis srčnost, audačia, ae srebro, argentum, i sreča, fortuna, ae srečen, beeitus 3.; felix, icis srečnost, felicitas, atis sreda, medium, i srednji, medius 3. sredstvo, remedium, i stan, ordo, inis, m. slanica = soba stanišče, domicilnim, i; sedes, is stanoviten, constans, antis stanujem, habito 1. star, vet us, veter is; antiguus 3.; nat us 3. staram se, senesco 3., senui, — starček —• starec, senex, senis starejšinstvo, sendtus, us starodaven, antiguus 3. — 1 52 starodavnost, antiguitus, atis starost, senectUs, utis starši, parentes, um, m. steklen, vitreus 3. stojim, sto 1. stol (sodni), tribunal, alis stoletje, saeculum, l stopam, čudo 3., cessi, cessum stopinja, passus, Tis storim, ago3., egi, acturn; s.olvo 3., solvi, solutum st rad, inedia, ae strah, metus, us; Umor, oris stran, latus, eris; od vseh st ranij, undkjue (adv.) strast, lupiditas, atis strašim, terreo 2., ui, itum; ter- rito 1. strašljiv, ignavus 3. stražim, čustodio 4., tvi (ii), itum stražnik, custbs, bdiš, c. streha, tectum, i strela, fulmen, inis strežem = služim strežem (komu) po življenji, insi- dior 1. (alicui) strm, arduus 3. strog, sever us 3. strup, venenum, l strupen, acerbus 3. (suho): na suhem živeč, terre- ster, tris, tre Silila, (Lucius [i] Cornelius [i]) Sulla, ae, oblastnik rimski sum — sumnja, suspieid, bnis, f. sušeč = marcij suženj, servus, i sužnost, servitus, utis svarim, moneo (admoneo), 2., ui, itum svečenik, sacerdos, btis s vek er, socer, eri svesten — v svesli si, conscius 3. svet, consilium, 1 svet, mundus, i svet, sacer, era, crum; sanctus 3. svetel, cldrus3.', iUUstris, e; spleti- didus 3. svetim se, splendeo 2., —, — svetišče, templum, i svetloba, lUx, lucis svetovalec, consultor, oris svinja, sus, suis svoboda, libertas, atis; licentia, ae svoboden, liber, era, eram svoj, suus 3. Sgracusae, dram , mesto sicilsko Syrakušan, Stjracusdnus, i Sgria, ae, dežela maloazijska. Š. Sala, iocus, i šalim se, iocor 1. šaljiv, ludicer (-erus), era, crum ščit, scutum, i šega, mos, moriš še ne, tiondum- še — ne, ne — quidem širok, latus 3. škileč, strabo, onis škoda, damnum, i; incommoduin, i škodim, obsum, esse; noceo 2., ui, itum škodljiv, nocens, entis; noxius 3. škodujem gl. škodim škrjanec, alauda, ae šola, schola, ae štejem, numero 1. število, numerus, i štorklja, cicbnia, ae šum, sonus, i 153 šumljam, trepido 1. švigam, m ko 1. T. Tabor, rastra, oran tak lakošen, trdiš, e tako, sle; tam; tako zelo, aded; tantopere tako rekoč, quasi; tamquam takoj, protinus; statim takrat, tuni talent (denar), talentum, l talnik, obses, obsidis, c. tam, ibl Tarquinius (i) Collatlnus, l, oblastnik rimski Tarquin ius (i) I’r ise us, l (-— Stari), peli kralj rimski Tarquinius (l) Superbus, i Ošabni), sedmi kralj rimski tal, fur, Juriš, m. tatvina, furtum, i tečem, ctirro 3., cucurri, cursiun tedaj, igitur (coniunct.); tam (adv.) leden, hebdomas, adis, f. tehtam, pondero 1. tek, cursus, us tekam, curso 1.; trepido 1. tekmam ( — mojem), certo 1. tekmanje, certamen, inis telo, corpus, oris temelj, fundamentum, i tenek, tenuis, e ter, et; que Terentia, ae, Ciceronova žena tesen, angustus 3. tesnota, angor, oris Teutonci, Teutoni, brum, pleme germansko teža, pondus, eris težava — težavnost, difficulias, atis; tabor, bris; molestia, ae. težaven težek, asper, era, eram; molestusS .; dijjicilis, e; arduus3. težek (na tehtnico), gravis, e Thales, etis, modrijan grški Thebljan, Thebdnus, i Themislokles (genel. Themislo- kleja), Themistocles, is, vojsko¬ vodja grški Thermopglae, ar um, soteska grška Thetida, Thetis, idis tičim pod čim, subsum, esse (ali- cui rei) tiger, tigris, is lili, tacitus 3. Ije (do), usque (ad) tla, solarn, l toda, at; sed togota, furor, bris; Jracundia, ae tolaž(ba) — tolažilo, sblacium, J; solamen, inis tolažim, cbnsolor 1. toliko (jih), tut (indedin.) tolst, pinguis, e top, hebes, etis topel, calidus 3. toplota, calor, bris topol, pbpulus, i, f. .torej, itaque tovaršija, ibnsortium, J; so ietas, atis ' tovaruš, socius, i tožba, guerela, ae tožim, accuso 1.; queror 3., questus sum trapim, rexo 1. trasimenski, Trasimenus 3. travnik, prdtum, i 154 trebuh, venter, ventris f.repam, mko 1. tresk, strepitus, us Treverci, Treveri, orani, pleme gallsko trd, durus 3. trden, firmus 3. trdnjava, arx, areis trg (veliki), forum, l trgam, carpo 3., carpsi, carptum; lacero 1. trgovec, mercator, oris triumf, triumphus, l trkam (na kaj), plango 3., planxi, plandmn (alujuid) trn, spina, ae trnje — trnjišče, vepres, is, m. Troia, ae, mesto maloazijsko Trojanec, Troianus, i trojen, friplex, triplicis trpek, acerbus 3. trpnem, rigeo 2., —, — trta, vitis, is trud, tabor, oris trudim se, elaboro 1.; molior 4., itus sum; studeo 2., ui, — trudovit, angustus 3. tudi, etiam; quoque Tullus (i) Hostilius, i, tretji kralj rimski tur, ur us, i lužen, miserdbilis, e tvarina, materies, ei tvoj, tuus 3. Tyrjan, Ti/rius, i. U. Ubijem, neco 1. ubog, pauper, eris uboštvo, inopia, ae; paupertds, atis učen, doctus 3. učenec, discipidus, i učenje, studium, i učenost, doctrina, ae učim, doceo 2., ui, dodam učim se, disco 3., didici, —; stu¬ deo 2., ui, — učim sena i/.usf, edisco3.,edidici, — učitelj, magister, tri učiteljica, magistra, ae ud, membrani, i udam se, cedo 3., cessi, cessum udarim se (s kom), confligo 3., Jtixi, jiidum (cum aliquo) udeležim se (česa), adsum, esse (alicui rei); hiter sum, esse (ali- cui rei) ugajam, placeo 2., ui, 'dum; ne ugajam, displiceo 2., ui, dum ugasim gl. gasim ugoden, gratus 3.; prosper, era, enim ugonobim, consumo 3., sinapsi, sumptum uho, auris, is ukanim, destituo 3., ui, utrni ukrasim = krasim ukrašen, drnatus 3. ukrepi m, firmo 1.; confinno 1.; recreo 1. ukrotim gl. krotim Ulixes, is, junak grški umaknem se gl. udam se umazan, sordidus 3. um era, fatum, i umetnik, artifex, icis umetnost, ars, artis umirim, sedo 1. umivam, laoo 1. Ummidius, i, skopuh rimski 155 umnožim gl. množim umnožim se gl. množim se uničim, deleo 2., evi, etum; dis- turbo 1. up(anje), spes, el upam, spero 1. upam si, audeo 2. upeham, fatlgo 1. uporen, seditiosus 3. upravljam, administro 1. ura, kora, ne urim, exerceo 2., ul, it um usmilim se (koga), misereor 2., miseritus mm (alicuius) usmiljenje, misericordia, ae usmrčenje, nex, necis usmrtim, neco 1.; occldo 3., occidi, occisum usoda, fortuna, ae; sors, sort is uspim, soplo 4., Ivi (ii), 'dum usta — ustje, ds, oris, n. ustanovim, fundo 1.; constituo 3., ul, utum ustanovljen, conditus 3. ustanovnih, conditor, oris ustrašim, perterreo (deterreo) 2., ul, itum ustvarim, creo 1. utešim, lenio 4., Ivi (ii), Umu; molilo 4., Ivi (ii), Itum utrdim (—lij ujem), firmo 1.; con- flrmo 1., munio 4., Ivi (ii), itum utrjen, munitus 3. utrgam gl. trgam utrudim, futigo 1. utrujen, fessus 3. užalim, contrlsto 1. uživam, vescor 3., — (aliipm re). V. V, in (praepos. z akkus. na vpra¬ šanje kam? v. ablat. na vpra¬ šanje kje?) vabljiv, amoenus 3. vadim, exerceo 2., ut, itum vaja, exercitčdid, dnis, f.; usus, us vajen sem, soleo 2.; consuevi, cou- suevisse val, fluctus, us; unda, ae Valerius, i, (Marcus [1] V. Cor- vus [i]), oblastnik rimski varam, fallo 3., fefelli, falsum varčnost, parsimdnia, ae varen, tiitus 3. Varro, dnis: 1.) Gams (i) Te- rentius (i), V., oblastnik rimski; 2.) Marcus (i) Terentius (i) V., pisatelj rimski varstvo, praesidium, i varujem, tueor 2., tiiitus sum, varujem se (česa), caveo 2., cavi, cautum (alkpiem, ab alicpia re) vaš, vester, tra, trum važen, praviš, e včasih, interdum; ndnnunguam vdova, vidua, ae večen, aeternus 3.; sempiternus 3. večidel, plerumgue večkrat, saepius večnost, aeternitas, atis veden, adsiduus 3.; sempiternus 3. vedenje, moreš, um vedno, semper veja, ramus, i vejat., rdmdsus 3. vek (stari), antiguitas, dtis veličanstvo, maiestas, atis veličasten, niagnificus 3. velik, md/jnus 3. velikanski, ingens, entis velikolepen = veličasten velikost, magnitudo, inis, f. veiikraf, saepe veljam, valeo 2., ui, iturn veljava — veljavnost, audoritas, at is vem, scio 4., Ivi, Hum; ne vem, ignoro 1.; nescio 4., ici, Itum; ne vedoč, nescius 3. venčam, corono 1. vendar, tamen venec, car ona, ae Venera, Venus, eris, rimska bog¬ inja ljubezni in miline vera — vernost, fides, ei verjamem — verujem, čredo 3., duli, ditum; fidem habeo (2., ui, itum ) alicui Verres, is, oblastnik rimski ves, cunctus 3.; omnis, e; totus 3.; Universus 3. vesel, laetus 3. veselim, delecto 1. veselim se, gaudeo 2. veselje, gaudium, i; laetitia, ae vesoljen, universus 3. vesi, conscientia, ae vestnik, nuntius, i vešč, peritus 3. veter, ventus, J vid, visus, us; (spectaculum, i) videz, species, ei vidim, cevno 3., crevi, cretum; video 2., vidi, visum vidim se, mdeor 2., visus sum vijolica, viola, ae vino, Vinam, i visok, altus 3. •vitek, p rover us 3. viteški, equester, tris, e viteštvo, drdo (inis) equester (tris) vjemarn se, consentio 4., sensi, sensum vkupen, communis, e vladam, guberno L; rego 3., rexi, rectum vladarica, domina, ae vladarsl vo, imperium, i vlečem, troho 3., traxi, tractum vnamem (vnemam), incendo 3., cendi, censum; vnamem plamen, Jlammam varita 1. voda, aqua, ae vodim, duco 3., duxi, ductuni; rego 3., rexi, rectum voditeljica, dux, ducis, f. vodnik, dux, ducis, m. vojak, miles, iti,s vojaški, militaris, e vojna, exerc.itus, Us vojska, bellum, i vojskovodja, imperator, oris vojskujem se, bello 1.: piigno 1.: vojskujem vojsko, bellum gero (3., gessi, gestam) vojstvo, res (rei) militaris (is) vojvoda, dux, ducis volčji, lupinus 3. volja, voluntas, atis; proti svoji volji, iuvitus 3. volk, lupus, i volkulja, lupa, ae volna, lana, ae vonj(ava), odor, oris vosek, cera, ae voščena tabla, cera, ae voz, currus, us vpeljem (vpeljujem), induco 3.,duxi, ductuni z. vpijem (na. koga), increpito 1. (aliquem) vprašam, interrogo 1. vpričo, coram (praepos. z ablal..) vrana, cornix, icis vrat, collum, 7 vrata, porta, ae vreden, dlgnm 3. vrh, cacumm, inis; vrli tega, prae- terea (adv.) vrnem, reddo 3., didi, ditmn vrnem se, reverto 3., ve,rti, ver- sum; reverlor 3., versus sum vroč, calidus 3. vročina, ccdor, oris vrsta, gPtius, eris; series, n vrl, horfus, 7 vsak, omiis, e; vsak dan, coUdie (ude.); vsako leto, guotannis (ude.) vselej, .s temper vsigdar, semper vspenjam se (na kaj), ascendo 3., scendi, scensum (ali gnid) vtikam, rondo 3., didi, ditmn vzanjkam, irretio 4., Ivi, itum vzbudim, earito 1.; suscito 1. vzdignem ( digujem), tollo 3., sUstid i, mblatum vzdignem se (nad koga), adorior 4., or tu s sum (aliquem) vzdihujem, gemo 3., ni, itum vzdržnost, nbstinentia, ue; confi- nentia, ae vzdržujem, sustento 1. vzduh, (7 er, deri s vzgled, exemplum, 7 vzrok, cansa, ae; materies, el, vzvišen, avgust us 3.; editus 3. vzvišenost, maiestds, atis. m Z = s za, pro (praepos. z ablal.) zabava, voluptas, atis zablodim, erro 1. zabrenčim (skupno), consono 1. začetek, initium, 1; prmcipium, 7 začetnik, auctor, oris; conditor, oris začinjam, condio 4., Ivi (ii), itum začnem, ordior 4., orsus sum; začneirf bitko, proelium com- mltto (3., trmi, mlssum) zadenem (ob kaj), offendo 3., fendi, fensum (al,iquid) zadnji, postremus 3.; ultimus 3. zadobim, adipiscor 3., adeptus sum ; impetro 1. zadosti = dosti zadovoljen, confentus 3. zadržek, impedimentum, 7 zadržim (—žujem), impedio 4., 7vi (ii), Itum zagovarjanje, defensio, onis, f. zahajam, commeo 1. zahtevam, peto 3., Ivi (ii), Hum; postulo L; desidero 1. zajdem, occido 3., occidi, occusum zajec, lepus, oris, m. zakaj? e ur? zaklad(i), opes, um, f. zaklepam, claudo 3., si, sum zakličem (komu od spodaj), suc- cldmo 1. (alicui) zakoljem (kot. žrlvo), macto 1. zakon, lex, legis, f. zalezovanje, Insidiae, arum zalezujem (koga),msidior 1. (alicui) Zama, ae, mesto afriško zametam, respuo 3., ui, — 158 zamolčan tacitus 3. zanemarim (—marjam), neglego 3., neglexi, neglectum zaničevalec, eontemptor, bris zaničujem, rontemno 3., tempsi, temptmn; spevno 3., sprevi, spretum zanika(va)m, nego 1. zanjka, lagueus, i zapadem, oceido 3., occidi, occasum zapiram, claudo 3., si, sum zapodim v beg, fugo 1.* zapoved, praeceptum, i zapovedujem, impero 1. zapravljiv, prodigus 3. zapravljivec, nepos, otis zapustim, destituo 3., ni, ut.um; relincpuo 3., ligui , lictum zaradi = radi zarja (jutranja), aurora, ae zarod, stirps, st i vpis zarotnik, coniuratus, i zaseda, insidiae, arurn zasledim (— ujem), vestigo L; ht- vestigo 1. zaslužek, cpiaestus, us zaslužen, meril us 3. zaslužim, mereo 2., ni, Hum; me- reor 2., meritus sum zasmehujem, derideo 2., risi, vi sum zaspem, obruo 3., ni, ntim zastava, pignus, oris zastavnik, signifer, f'eri zastonj, frustra zasujem = zaspem zaščita, praesidium, i zatajevanje samega sebe, conti- nentia, ae zato, ikufue; proinde; propterea zatrem, opprimo 3., pressi,pressum založim, accuSo 1. zavetnik, custos, odis (c.) zaveza, foedns, eris zaveznik, socius, i zavežem, religo 1. zavist, invidia, ae zavoljo, causa (praepos. z genet.); ob (praepos. z akkus.); . prae (praepos. z s\)Vd\. f,propter (prae¬ pos. z akkus.) zavrženi, respno 3., ni, — zaženem v beg, fugo 1. zažgem, incendo 3., cendi, censuin zbegam, conturbo 1. zberem, colligo 3., legi, lictum zbojim se (česa), extimesco 3., ex- timui, — (aliguid) zbor, coetns, tis; volitven zbor, eomitia, drum zborišče, comitium, / zborujem, eomitia celebro (1.) zdaj = sedaj zdim se, videov 2., visus sum zdrav, salvtis 3.; sunit s 3. zdrav sem - zdravstvujem, valeo 2., ui, itum zdrav(ilen), saluber, bris, bre; sa- lTdaris, e zdravilo, medicina, ae zdravje, valetMdd, inis, f. zdravnik, medicus, i zdrobim, frango 3., frigi, fraetum združujem, cbnsocio 1. zel, herba, ae zelen, viridis, e zelenim, vireo 2., ui, — zelo, rahle; magnopere zemeljski, terrester, tris, tre zemlja, terra, ae zel, gener, eri 159 zglojem, corrodo 3., rosi, rastmi, zgodopisee — zgodovinar, reruni scriptor (oris) zgodovina, historia, ar zgorim, dejiagro 1. zgovornost,, eloguentia, ae zgrabim gl. pograbim zid, mar us, i; zidovje, mufi, dram zidam, aedifico 1. zima, hiems, hiemis zlajšam, lemo 4., Ivi (n), itum zlasli, inprimis (adv.) zlat, aureus 3. zlato, aurum, i zlažem se gl. lažem se zli, mcdas 3. zlo, tnalam, t zloben, pravus 3.; malus 3. zločinstvo, scelus, eris; facinus, oris zlomim, frango 3., fr egi, fractum; rampo 3., rupi, ruptum zlomljivosl, fragilitds, atis zložen, cornpositus 3. zmaga, victoria, ae zmagalec, victor, oris zmagam gl. premagam zmanjšam (zmanjšujem), tninuo 3., ui, ntum zmedem, turbo 1. zmernost, temperantia, ae zmešam, ronfundo 3., /Tali, fusum zmešnjava, perturbatio, onis, f. zmetem gl. zmešam zmirom, semper zmota, error, oris zmožnost, facultds, atis značaj, moreš, um (znajoč): ne znajoč (za kaj), ne- scius 3. (alicuius rei) znamenje, signutn, i; zmagovalsko znamenje, tropaeum, i znan, notus 3. znanje, nbtitia, a,e; scientia, ae znano je, consfal 1. znanosti, lUterae, aram znosim, comporto 1. znotraj v, hitra (praepos. z akk.) zob, detis, dentis, m. zoper, contra (praepos. z akkus.) zopern, adversus 3. zopet, iterum; rUrsus . zora, aurora, a,e zovem (na pomoč), invoco 1. zrak, aer, aeris; aura, ae zravnam, corrigo 3., rexi, rectum zrušim se, collabor 3., lapsus sum; corruo 3., ui, — zunaj, e.rtra (praepos. z akkus.) zver(ina), bestia, ae zvest, fidus 3.; fidelis, e zvestoba, Jides, el zveza = zaveza zvezda, astrum, i; stella, ae zvezdje (zvezda), sldus, eris zvežem, iungo 3., iunxi, iunctum zvijača, dolus, t zvijačen, astutus 3. zvlečem, detraho 3., traxi, fractum zvok, sonus, 7; sonitus, us zvršim, perago 3., egi, actum. Ž. Žaba, rana ae žalim gl. razžalim žalost, tristitia, ae žaloslen, miser, era, enim; mise- rabilis, e; tristis, e; (nubilus 3.) žalujem, doleo 2., ui, itum žanjem, meto 3., messui, messum žarek, radius, i že, kun ICO žejen sem, sitio 4., ivi (ii), litim ! železen, ferreus 3. železo, ferrum, i želim, opto 1. želja, cupiditas, atis željen, cupidus 3. želod, glans, glandis želodec, venter, ventris žena, femina, ae; muli er, eri*, f. žerjav, grus, gruis žila, vena, ae žil niča, horreum, i žilno polje, šege,s, etis žilo, frumentum, i živ(ahen), alacer, cris, ere žival, animal, alis; beatia, ae | živalca, bestiola, ae živež, vlctus, us živim, vlvo 3., v~ixi, vietum • živina, pecus, oris življenje, vita, ae žolč, fel, fellis žreb, so>‘s, sortis žrebam, sortior 4., itus sum žrem, devoro 1. žrlvenik, ara, ae žvečim, niando 3., mandi, mansum žveplo, sulpar, uriš. X. Xerxes, is, kralj persijanski. Poprav lv i. Str. 11., » 18., » 22 ., » 47., » 52., » 63., » 63., » 64., » 80., § XXII., stav. 5. beri: «Viatoribus» nam. «Victoribus»; g XXXIV., stav. 10. in spodaj v opazki beri: *maW* nam. § XLII., slav. 9. beri: “In stimmU* nam. « In suma »; § III., beri: « tnaunia » nam. «insania*\ § XIII., beri: “sal, sillis » nam. »stil, lis »; § XIV., beri: « pulvis -■> nam. epttlrls*-, § XXX., beri: « eminens > nam. «eininens g 33., beri: nam. ;