Pošt arina plač ena u g o t o v u Cena Din 7-* SOKOLSKI GLASNIK I lO JAVEZA SOKOLA KRALJ EVIKJI J t) G O S LAV I JE KOLŠKO SELO IJUBIJANA> 3AVGUST 1934 IzTazi svakog petka • u Učifelfskoj tiskari, poslanske šiedionice Godišnja pretplata 50 Din • Urednlitvo I uprava nalazl ss Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 9 Račna broj 12.945 • Oglasi po ceniku 9 Rukopisi se ne vračaj u GOD. V BROJ 32 Po krajinski slet u Zagrebu Pozdrav Sokolstvu Dragi brale i draga seslro! Srdafn Г*то ?e’ da Ti zaželimo bratski: Dobro nam došao, i da Te ^otrudTP°Z imo' ^ebmo’ da Ti boravak medu nama bude ugodan. da će т' S? Se da Spi[emimo sve ono> što smo mogli predmnevati, kivao 1 drago naći. Ako sve ne bude onako, kako si sam oče-da kan*? i?a11?ier* ,na{n: ^ško je pogoditi želje tolikih tisuća. Seti se, taba л i .P9-ie.dinci tonemo u celinu, da tu celinu i njene interese interpc.23 •v? * da Pred interesima zajednice mora da uzmakne pS Pojedmaca. »°šenrae-,-t0^U godina skuPda se u našem gradu mala četa, koja je jedinst zanosom pronela Slovenskim Jugom misao narodnog velika V3’ * svako drugo ljudsko nastojanje, i ova je njihova ie teJT" rask|. * šibila. Nabujala u ogroman pokret, 1848 drmala Jlvlna *udinsk°3a carstva. Pomladena, pod jugoslovenskim njeuj ’ sezdesetih godina, zahvatila je i ponela velikim oduševlje-nastao .ne sve kldtur?e Pregaoce Slovenskog Juga. A kada je front* V', rat< osvajala je ta misao položaje s jedne i s druge strane uja u bratski zagrljaj. ^Sromna je snaga našeg narodnog jedinstva! b°fbea j0-1 s.u radila mnoga pokolenja, za pobedu izdržane su mnoge budu ’ doprinešene mnoge žrtve. Sve to, da pokolenja, koja dodu ne koji SlI VlSna ni od koga, nego o svojo j vrednosti i snazi. I svi oni, (ji Su — .. i“-u«‘l>vucsa o svojo.) vreunusu i snazi. i svi oni, s*v° n fa OVO z*v„eb’ Sve zr^ve podnesene za narodno i državno jedin-Ijub.’ д1 .aju ,nas’ mora da učini za to jedinstvo svaki pravi rodo-d’nienu !i рок°1епЈа k°ia dolaze odgovaraju na pitanje, da li žele uje-aomovinu, ili život razdvojene i posvađane braće, tudeg rcblja? misij 5adu Zagrebu, u kolevci jugoslovenske narodne i državne *?a Posli/'' ~~ agi brate — želimo, da utvrdimo svoju čvrstu volju, ^e*stom^1T'-> k0-p SU za iedinstvo živeli, da pazimo na one, koji ^ićem 0C1, j da po kucaju svoga srca ponovimo svoj sokolski zavet: Sv°ga Velni narodnom * državnom jedinstvu do zadnjeg daha ^raljai i Promisa! SPremni P°d barjakom Svoga junačkoga SVa svni Syako> Pri,ici » neprilici, bez krzmanja gotovi da za ovu misao le damo, pa i svoje živote kada ustreba«. krVcuVo°n{r?a^jam° v gradu’ k°i‘ gIeda na tri fronte, da ohladimo razutne 1 SumniaJu u to. Na svima i svakome je, da nas dobro ®raga sestro i dragi brate! rdara 3 amo Jednako srdačno sve naše goste: i Vas s Visle i ?a evih ’ L8 kabe 1 Dunava, i s Marice i Drave, i s Mure i Neretve, i°Ve izbeur 1 Sylh..mora slovenskih, a i braču iz široke Rusije, Soko-e Vas n 1Сл’ ,.P nadoše utočišta u našim slovenskim zemljama. ^rVena i3 i1 a™^.iednakt> Srdačno, svi smo brača. Sve nas spaja -iednn^. i kosu ja’ Svi mi se .ssstajemo da pred celim svetom e nas s pokažemo snagu naše jedinstvene sokolske organizacije v«nsko bratstvo383 Slatka materinska reč’ ve,iko i čvrsto naše sio- jecenn-°:ri S! mn.06°' da je budučnost slovenska. Statističari svakog ? raste ‘Z^Cl!naju’ da sve više raste Postotak slovenskih naroda 9 ie sila a,Sa brcJča«a snaga. I toga se mnogi u Evropi plaše, kao Slo elemenat slovenske duše. ? ** J da|! svoje, priloge za napredak čovečanstva. .. biče evanrt«r. i e„ Sokolstvo i dalje odgajalo slovenskog čoveka d‘ma a nel ? načela: ljuba vi, bratstva, snošljivosti medu naro- Цаб vladab!nCiPl Sde 1 mržl,je’ neprijateljstva i netrpeljivosti, koji Mi ,u u »kulturnom« zapadnom svetu. ttine 1 Sst,W°VAb0,rim0 protiv Iaži ' neiskrenosti, želimo pobedu će biti ’ P^ako uz^°Jen čovek> slovenski čovek, biče jači U,ju- na kr, ;/• danasnjeg Evropejca. Ovu čemo snagu baciti na k J>A in L. SC meri snaga * vrednost naroda. ђГ°Рј|«. doviL?rUŽate’ uzdrfavate .inke vojske, koje bune mir u 0,9 da im mttimonvSdu0ni’ VUk°Vi " P"Či prigovaraju SdatetnaSmZ^i iSm°! P,roš/a su cna vremena, kada ste mogli da b> dobroti? Pr?-Jai va,vk?d® .8*® isltoriščivali našu miroljubivost i m° da snremSil J f!°J if .1’ ko'a s.talno ogrožava našu slobodu, bn- ^ Ireba s\ • -j nagu’ °,a ce sdu razbiti, kada na nas nasrne! Jovnicj k om da znadu, da smo mi dobri ratnici. Kao ono Žiškini Slok6 udariti n? jS i Junaci- kao naši legendarni Sokolovi »koji °da u na deset da uteče, nego na dva da ih si ječe!« Naša je ua n našim j . o пс«° na °va aa ih si ječe!« Na aiDJJl,bilarni ™ rukama! Svačiju poštujemo, ali svoju ne damo! nanredS? ki sled u Zagrebu učvrstiče nas u ovome. Pre-Don °Ve,i do evp r?Seg Sok0,stva- pokloničemo se onima, koji su smo št« 31 * St}afiC 1 ,vrednosti- Srećni što nas toliko ima, ,edak i iaknfr i nas *l°venski sokolski Zagreb toliko učinio za i ftvala yakost slovenskog Sokolstva. ђа&<е^а-*е1по V?md?gi gos^k sle došli, bratski Vas pozdravljamo ayiti ovim a c.emo verni etapama čije jubileje danas slavimo, spravnim putovima na sreču i napredak Slovenstva. 13 2agrebu, 1 ZDRAVO! avgusta 1934. Dr. Oton Gavrančić, za Sletski odbor Sokolske župe Zagreb Proglas zagrebačkog gradskog načelnika prlgodom sokolskog slela Povodom pretstojećih glavnih dana sokolskog sleta u Zagrebu g-adski načelnik br. dr. Krbek izdao je ovaj proglas na zagrebačko gradanstvo: Brado Zagrepčani! Pod pokroviteljstvom Njegovog Veličanstva KRALJA ALEKSANDRA PRVOGA prireduje zagrebačka Sokolska župa prvih dana meseca avgusta u Zagrebu JUBILARNI VELIKI SOKOLSKI SLET U životu našega Sokolstva stiču se ove godine četiri vrlo važna jubileja, koji zaslužuju da budu najsvečanije proslavljeni. To su: Šezdeseta godišnjica otkako je osnovano prvo hrvatsko sokolsko društvo u Zagrebu, trideseta godišnjica oSniva-nja Saveza hrvatskih sokolskih društa-ya na Sušaku, dvadeseta godišnjica što je u Zagrebu uoči samoga oslobodilač-kog rata donesena odluka da se osnuje Jugoslavenski sokolski savez, deseta godišnjica što je u Zagrebu donesena odluka o osnivanju Saveza slavenskog Sokolstva. Sva ta četiri velika dogadaja ili su se neposredno zbila u Zagrebu, ili im je grad Zagreb dao ideju i poticaj. Zato je naš beli Zagreb najpozvaniji da dostojno proslavi sva ova četiri svetla dogadaja. Jubilarni veliki sokolski slet, odr-žavače se na novorn, gele mo m i impo-zantnom stadionu. Zagrepčani! Grad Zagreb očekuje te dane prave narodne svečanosti radosna srca i s naročitim ponosom, jer če se na tom sletu okupiti ne samo Sokoli iz svih krajeva Kraljevine Jugoslavije, nego i jugoslavenski Sokoli iz Amerike i bratski Sokoli iz Bugarske, Češkoslovačke, Poljske i brača Rusi — emigranti. Svi oni dolaze da pred celim svetom po-kažu nesa/vladivu medusobnu bratsku ljubav, jakost slavenske solidarnosti i veličinu sokolskog rada. Grad Zagreb, koji je kao centar Hrvata bio uvek i žarište jugoslaven-ske misli i odlučni pobornik Sveslaven-siva, srečan je što može u svojoj sredini pozdraviti dragu braču i dati iz-ražaja dubokoj i ničim savladivoj veri u svetlu budučnost Kraljevine Jugoslavije pod mudrim vodstvom Njegovog Veličanstva Kralja Aleksandra, Uve-ren sam s toga, da če gradanstvo Zagreba i ovaj put dokazati svoju tradicionalni! goštoljubivcst i svoje širokogrudno bratstvo, pa molim zagrebačko gradanstvo, da učini sve, kako bi ova proslava, pred očima svega hrvatskog, jugoslavenskog i slavenskog sveta, što sjajnije uspela, i kako bi naši mili gosti iz naše sredine pcneli što ugodnije uspomene i dojmove. Napose molim gradanstvo, da več odraah u predvečer je sokolskih svečanosti, okiti svoje domove državnim zastavama i da ih za čitavo vreme sleta ostavi u ton:- svečanom ruhu. Živelo Njegovo Veličanstvo Kralj Aleksander Prvi! Živelo Njegovo Visočanstvo Prestolonaslednik Petar, starešina Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije! Živeo uzvišeni Kraljevski Dom! Živela Kraljevina Jugoslavija! Živelo celokupno slavensko Sokolstvo! Živeo beli Zagreb i njegovo rodoljubno gradansvo! U Zagrebu, dne 31 VII 1934. Gradski načelnik: D r. I v o K r b e k v. r. Visoko sokolsko odlikovanje grada Zagreba Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije u znak naročitog priznanja gradu Zagrebu, koji je toliko mnogo dopri-neo za priredbu jubiiarnog sleta, po-daruje gradu Zagrebu plaketu. Ova plaketa je najviše priznanje Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i do sada je davana svega dva PJjta. Svečana predaja ovc plakete izvršiče se 4 avgusta u 10.30 sati u Gradskom načelstvu. Predaji če prisustvovati celokupna uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, te sve starešine i načelnici župa Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, kao i strani gosti. 50 - godišnjica smrti dr. Miroslava Tirša ■ii a' Velikim priredbama slavilo je čigavo slovensko Sokolstvo 1932 godine 100 godišnjicu rodenja svog genijalnog osnivaea dr. Miroslava Tirša. Ovc ss pak godine na dan 8 avgusta dubokom pobožnošču sečamo 50 godišnjice tragične smrti svog prvo g vode i pokrc-tača, kojeg su nam ugrabili mutni ta-lasi Aha u Tirolskom Ecu. Pre rano je otišao iz naših redova — tek u svojoj 52 godini — on, koji je u svojoj puinoj muževnoj snazi i svojim neiserpivim sposobnostima mo-gao da da Sokolstvu i narodu još mnogo lepog i velikog, i koji je mo-gao još da da novog poleta sve jačem i večem širenju Sokolstva. U prvi mah njegova smrt je tim teže pogodila Sokolstvo, jer iza Fig-nera i njega nije u sokolskim rodovitna bilo eoveku, koji bi uživao onaj nepodeljeni ugled i poštovanje i koji bi bio smatra n kao centralna ličnost mladog sokolskog pokreta, kako je to bio baš Tirš. Što je stvorio Tirš po radnom programu načelništva veza, održavaju se utakmice Savep SKJ u odbojci u Osijeku. Na ovc mice načelništvo Saveza pozvalo jc 1 ostale slovenske Saveze. Do sada zvali su se Čehoslovaci i Junači. Nadalje izveštava brat Jeras o Ш veznim utakmicama u lakoj atletici # Zagrebu, koje če sc održati od I g 3 avgusta o. g. Prijave i odaziv za o' utakmice vrlo su lepe i do sada vilo se oko 700 utakmieara {članO^Li, članice) iz svih župa (osim četiriju).уШл če takmičiti u 2506 takmičarskih Је<*^ј nica. Gledom na materijal kao i ,®r ® disciplinu, u kojima če se nastupi« utakmice pokazuju da če biti u S*jj5 kom pogledu zanimljive. •— Prima “ do znanja. Konačno još izveštava, da je i n? čelništvo Saveza za vreme treniran) : vrste za medunarodne utakmice u dimpešti samo treniranje i pojca1® faze odeljenja snimalo filmski i da J sada film dovršen, te če biti vrlo struktivan za naše Sokolstvo. • Izrad® filma stajala je Din 12.800'—, za sumu moli da se taj izdatak naknad« odobri. Sam film predače se savezn h upravi da ona s njime upravlja *v ga na zgodan način plasira u Sokolstvu. — Prima se i učinjeni № tak odobrava. Pristupa se raspravi o Л skom sletu u Zagrebu. Brat Oa№ ukratko prikazuje organizaciju ^аДг bačkog sleta i želi da se detaljno ra pravi o učešču savezne uprave na o so- me sletu. U debati učestvuju sva P sutna brača. Konačno donosi se «J ključak, da na sletu u Zagrebu svi clfj| novi Savezne uprave, koji se Pr*ia' za sudelovanje na sletu, imadu se sin trati kao delegati Saveza. Tajniku veza poverava se, da se imade hriiuit1 _ organizaciji i boravku članova Sa'^ ne uprave u Zagrebu. Stavlja mu . dužnost, da bude veza izmedu sletsK^ odbora i savezne uprave te da , izveštava sve članove o svemu, što t ba. — Pošto Savez po prvi puta nas ^ pa u Zagrebu u povečem broju, a času istorijske sokolske proslave de da se reprezentira na taj način, Ц se polože venci od Strane uprave veza na grobove utemeljača hrvats^jj. Sokolstva dr. Fona i Hofmana. Ta-I’ imade da zbr-ine sa sletskim odbor ( način polaganja, kako bi taj sam bio što svečaniji. — Jednako gle^1 . na činjenicu, da je opština grada : greba doprincla velike žrtve za . slet, imade uprava Saveza da n a s ean način izruči na ruke pretsedn zagrebačke opštine postoječu save* | plakctu. Glede učestvovanja Bugara na oSj grebačkom sletu brat Brozovič pod1 ; iserpivi izveštaj. . Konačno brat tajnik podnosi ^ veštaj o tekučim poslovima pa se meljem njegovog referata donose i ključci. ло- U provedbi zaključka glavne ■л iz|TlC' ■"OR лЛ, '\о& nu društvenih i župskih pravila g*^^, pravni otsek podnaša predlog za ravila g--^, na glasanje na glavnim skupštmj .. pa se jedan i drugi pravilnik u СК|јПс; nun paragrafima nadopunjuju "v^t jom: »Glasanje na glavnoj vrši se javno. Ako jedan član ski1* |i;t ne zahteva tajno glasanje, glasan] ^ skupštini biče tajno.« — Ova l/, r0jii imade se objaviti u narednom »Sokolskog glasnika«. , jjjii Za ozledni fond podnosi brat dr. Dragic pa sc temeljem P f0-loga fonda donosi zaključak, da Svj3iii diteljima smrtno ponesrečeno^ Sokolskog društva Zagreb Ul Kus -p Teodora isplačuie u smislu prav posmrtnina od Din 10.000 —. , Brat dr. Gradojevič podnosi pan izveštaj o učestvovanju na Sokolske župe u Brnu. Njegov tZ' 5u pun je hvale do velike pažnjc, k«' - i ukazala brača Čehoslovaci n-,cnaš^ bratu Malinu kao zastupnicima Sokolstva, pa predlažc da se l,Puytfni' hvalnice župi Mahalovoj i župi čekovoj u Brnu preko ČOS. " Ш Pošto je time dnevni red bio iscrpljen, pretsedavajuci Gangl saopštava, da za mesec xC&Q odreduje odmor, pa da čc sc i sedniea Saveza održati meseca ■ bra. Apelira na prisutnu bracu, рГе*. mišljavaju o raznim pitanj,mrt r3vl)* metima, koji če se imati rasp na narednoj scdnici. Sokolsko slavi je u Karlovcu župeki slel karlovačke župe — Olvorenje novog sokolskog doma 00 drušlva Karlovac — Predaja zaslava četama Generalski Slol, Predaja Podzemelj i Nelrelič *Let. Sokolske župe u veleKm’ Jula- pretvorio se *tva li,?k Sokolsku manifestaciji! bratce misli avi * sta'n0Sa napretka sokol-Bo® delu u° ?,u’ u Pokuplju jed-Beloj Kraiini 1 Gorskoga Kotara i •ko se „L ,.^rno П'ЈС preuveličano v*čke uho 'u-i1’ a nikada nisu karlo-v«nim l . ,-“e toliko prepravljene cr-i narodnom nošnjom ko svih i - te. nedelje. Daleko prebav ; f |С1,апЈа usPeh sleta bcjaše " u„Jt ’ kakvome se nisu nadali RaivB/- "“"-»uiui; se nisu nauan rVECl °Ptimiste. Bilo je to u pu- logije, koja treba da združi u sokolskim redovima sve ono što je dobro, zdravo i napredno. Ovo je bilo tim po-trebnije i značajnije, što je pretstavnik jedne priznate velike crkve u Jugoslaviji svojom odlukom i netolerantnim uslovom tražio od Sokolskoga društva Karlovac, da samo svečenik te crkve može obaviti posvetu doma. Sve ostale svečenike i pripadnike ostalih verois-povesti htelo se tim zahtevom posve mimoiči i ukloniti. Nas‘Sokole vode napredna načela verske trpeljivosti, a naša svetla prošlost i muževno gleda- § ш Sa sokolskog slavlja u Karlovcu Ге^‘ Pravo sokolsko slavlje 3 naiVr^ri?-stvom najvrednijega fNici hi- * Jima 11 našoj sokolskoj tk-Jta ^anf?la, a prisustvovali » v, °°er i pretstavniei civilnih i d-V. ^rai'1,. n.a čelu s izaslanikom ii ^irnirf ^ rigadnim dencralom br. SnS I avl°vičem i banom Sav-t .»koi* C .a*orn tirom Ivom Pero-«st'Je i °voga puta preuzeo po-n-° n®d ovom značajnoin so-,j*V|'ici Sa,lr° m- ^chu tu još i pret-°8 zao^ ’c.znc uprave, TO, PO, ru-1 * ^Попји'cnoS Sokola, susednih žu- nD!1 ‘uno2 Sokola, susednih žu- k ^ominj So^°lsk;ih jedinica, a da ni (ч]е je t- ?° Podruene jedinice, za n ir. Pr!r.edba bila obvezatna. — * bio zastuPan Zagreb k ^nač ■ Glina i njihove sokolske °voga sleta bejaše po-m .!ro!:'tim sokolskim doga-^ Je dru§tvo Karlovac sve- l«1? °stvar-°v. SV°J n°vi društveni Df bačkihtimc davnašnju želju eil^fedne „ Ia * čežnJu čitave jed-"*• U|tomr. ?e,nerac>je sokolskih rad-Sal- i i Otadžbine. Pored to-Ц) ^elj : m ^c,e Generalski Stol, ‘ \t~ vjuuuiaiaivi jiui, str ^zen«1 etrotič dobile su nove, zastave, simbol novih na-гп u-.Žastav°V- 1 Potstrc'ka u budučem - цЈа ,c Je tim četama u znak pri- M,Mdarovar,°Aacia^ni' uspešni sokolski «1» 0 Malov VS*- ^UPS^* starešina brat kolfku Karlovr —° t0 pripom°al°’ W K°Ji u*Jsio vise tisuca oo- T»U sv"; na dostojan način mani-Ч7*6*n^ola i celo-^sobUn0^ kaFlovačk°S fira- Ife l ac i svn i? ^ PriJatan utisak na seli-ir?cuc ' sestre učinio ve- Sff ?СаК>ко|!;- kol«* i« » ^nciuin.jim ohi? '^e stotina- Protivno srn,i a-Ima u mnogim pro-imponirala je so-4>ačani, llC(;snika povorke i ,pustili 01'^anizatora sleta, koji !?&» •iCu u civil ? !' Povorku ni jed-N!°Svenia hi|U’ ('a Je vanjska hS4iireclnotom tlV' 8,V«lasiu s unutar-Povork • v ,c.an4tvene mani-f,14 H,'telja sh t? JC,11a doeekala °v4a f,’ s k°j»» tada upu Steiirau*'. t-.-*' !Ц oKtk.°vina к?Г1СПа ta nova drago-?,?&(,a.v,jene Sv^ f0vačkih Sokola. Tu rSt i?,111 Za0(l,4m Orrualnosti otkriča, Si Sl v Kr^8o,vorili brat:'a: iza- ?.r»t df ,vl°vič uia icnera> hrat Vla-РСгп..;^ Savske banovine h r]» ?^l'č st i ,L:.starcšina župe br. j' '^osip v '.e*lns matičnog dru-*tvaP jfa;riola- gospodar matič- v 0r to Se Ion iC,^a * korpora-г.,г>о|е ,rešine ,nati? d°Jmio misaoni JS. i^ji je U ilr°«a društva dra ‘ fodv^0 °zna^krcn?ni sokolskom ukao 0sL . važnost rnomen-°snovke Sokolskc ideo. nje u oči svakomc natražnjaštvu pruža nam najlepše perspektive za budučnost. To je lepo istaknuo u svome govoru još i starešina karlovačke župe brat Marko Sablič. Ono pak odušavljenje, kojim su tisuče brače i sestara pozdravile na balkonu novoga doma časnu pojavu dragoga brata Gangla dokazom su, da je naše Sokolstvo na pravome putu. Popodnevna javna vežba dokazala je, da je i tehnički rad karlovačke župe napredan i uspešan. Raspored nastupa odvijao se prema utvrdenom redu. Na-stupile su sve kategorije sokolskoga članstva, t. j. članovi i članice društava, članovi i članice četa i starija braea. Vežbe se izvedene na zadovoljstvo pri-sutnih i krcato gledalište cesto sc pro-lamalo od oduševljenoga pljeska. Oso-bito su se svidele vežbe 350 seoskih Sokola, a s mnogo simpatije pozdravljen je i nastup članica seoskih četa i precizna vežba jednog voda vojnika 35 p. p. Javni nastup završen je svečanom predajom zastava sokolskim četama, kojom su prigodom oduševljeno pro-govorili darovatelj zastava br. Mirko Malovič i starešina župe br. Marko Sablič. Oba su govora bila protkana spon-tanošču i oduševljenjem. Svečanost pak završio je dubokim i sadržajnim govorom brat (Jangi na način kakav može samo on da dade i rezultatom kak vol!a može samo on da izazove. Frene-tički pljesak svih prisutnih nijc mogla da zatomi ni pokvari neprijatna kiša, koja je kao iz inata htela da pokvari dobro raspoloženje i uspeh svečanosti. Uveče je u novome domu održana nada sve uspela akademija matičnoga društva, kojom su zgodom pored uzor-nih nastupa svih kategorija karlova-ekoga članstva nastupili i tamburaški zborovi Sokolske župe Karlovac, dok se osobito svideo nastup seoskoga sokolskog pcvaekog zbora čete Slavetič. Tako je i svršetak ovoga sokolskoga slavlja bio u punom skladu s ostalim svečanostima dana pripomogavši time mnogo širenju Sokolstva u ovim kra-jevima i pruživši garanciju za uspešan sokolski rad u budučnosti. Ovom zgodom svakako valja istak-nuti još uzornu sokolsku gradevinu novoga doma u Karlovcu. Taj dom sa-graden je prema najmodernijim prin-cipima savremene arhitekture, što ih je u svome odličnomc načrtu izradio mladi naš arhitekt brat Frane Lušičič. Brat Lušičič, rodom Crikveničanin, slu-žio je prošlc godine svoj vojni rok kod inženjerijc u Karlovcu i kao ispravan Soko stavio je sve svoje sposobnosti na dispoziciji! karlovačkom Sokolu, koji se upravo nalazio pred teškom zada-čom izgradnje svoga novoga doma. — Njegovi načrti naišli su na jednodušno razumevanje i priznanje, a rezultati toga ogledaju se najlepše u toni novom Domu, koji svojom lepotom i praktičnim unutarnjim rasporedajem može poslužiti kao uzor za gradnju ostalih sokolskih domova. Ne manju zaslugu, a svakako najodgovorniji i najteži deo posla kod gradnje toga Doma imao je izvadač i graditelj brat ing. Branko Petrovič, koji je takoder sve svoje sposobnosti i svu svoju prokušanu sprerru besplatno stavio na dispoziciju Sokolu i velikim uspehom dovršio najreprezeh-tativniju gradevinu Karlovca. Bez sum-nje lepi gest i velika požrtvovnost pra-voga Sokola, koji je time uvelike zadu-žio karlovačko Sokolstvo II TELOVEŽ^HDC 5 VE TA JOŠ JEDNA PRITUŽBA O TAKMI- ČENJIMA U BUDIMPEŠTI Izgleda, da s medunarodnim tak-mičenjima u Budimpešti, koja su bila u mesecu junu, nije niko potpuno za-dovoljan. Zadnji smo put citirali ne-koje švicarske glasove nezadovoljstva 0 organizaciji priredbe; izvestili smo takoder o mišljenju drugih organizacija, dok danas izveštavamo o sudu glavnog glasila italijanskih gimnasta »II Dinasta«. Italijanima se je, dodu-še, svidala okolina i sva ona pompa 1 sjaj, što su dali Madžari medunarod-nom takmičenju izvana, ali se je na-skoro njihovo oduševljenje pretvorilo u negodovanje, kada su umesto prvog mesta osvojili tek četvrto. Kad bi bili nastupili i jugoslovenski takmičari bila bi njihova pozicija još i slabi j a. Od glavnih pritužaba »II Đinasta« napo-minjemo, da se italijanskim izvesititejji-ma čini, da je čitava priredba po svojoj unutrašnjoj strani bila vrlo slabo or-ganizovana, zbog čega su se produžila i takmičenja. Predbaeuju takoder i načelniku Madžarskog telovežbačkog sa-veza, Križmaniču, da se je i suviše bri-nuo samo za svoju vrstu, dok je ostale prepustio same sebi. Največi su pak krivci italijansko« poraza, po mišljenju »11 Dinasta« suci pri takmičenjima, koji su sc tako rekuči urotili protiv njih i naročito ometali njihovog prvaka, inače odKčnog takmičara Neri-a, koji je osvojio drugo mesto medu po-jedincima. Italijanskom neuspehu, odnosno porazu krivi su, dakle, svi drugi samo ne takmičari, iako osim Neria nije m jedan drugi postigao prvih 10 mesta, što znači, da je bila njihova vrsta vrlo ponesrečeno sastavljena. AUSTRIJANCI O STUPANJU JUNAKA U SSS Prijem bugarskih Junaka u Savez slovenskog Sokolstva bio je svakako važan događaj u telovežbačkom svetu, te su ga medu ostalim zabeležili i ne-mački turnerski listovi. Časopis austrij-skih turnera »Bundesturncajtung« pri-pominje, da je prijem Junaka daljni veliki korak sokolskc misli i priznanja vere u nauk Tirša i Fignera, i tiče se u toliko nemačkog turnerstva, kojemu još ni do danas'nije pošlo za rukom da ujedini sve pristaše Jana u jedinstve-nu organizaciju, a kamo li sve telovež-bačke organizacije germanskih naroda. SAVEZ SLOVENSKIH SKAUTA Pred 12 godina ustanovio sc je na inicijativu načelnika čcškoslovačkih skauta prof. Svojsika Savez slovenskih skauta u kojem su udruženi C.’ehoslo-vaci Poljaci, Jugosloveni, Bugan i Kusi u emigraciji. Savez broji oko 200.000 skauta i skautkinja, a sediste mu je u Pragu. Pretsednik mu je, iza otstupa prvrog pretscdnika prof. Svojsika, prot. dr. Harvat iz Praga. MADŽARSKA VISOKA ŠKOLA TELESNOG VASPITANJA Jedina stvar, na koju su mogli Madžari s ponosom pokazati prigodom medunarodnog kongresa za telesno vaspitanje i prigodom medunarod-nih takmičenja, održanih nedavno u Budimpešti, je visoka škola za fizičko vaspitanje, koja je osnovana 1925 godine. Ova je škola organizovana zbilja stručnjački i sistematski, pa je danas jedna od najboljih škola za fizičko vaspitanje u opče. Na njoj se uzgaja-ju profesori telovežbe. Študij na školi traje pune 4 godine, i apsolventi dobi-vaju rang pravih profesora s fakultet-skom naobrazbom. Na ovoj školi po-stoje još i posebni krači tečajevi za učitelje i prednjake telovežbačkih organizacija. Nastavni plan ima po 24 do 30 časova nedeljno, sastoji se iz sledečih predmeta: iz anatomije, antropologije, biologije, higijene, kinetike, psihologije, etike, logike, pedagogike, metodike, istorije telovežbe i organi-' zacije. Ovo su teoretski predmeti, a praktičke vežbe obuhvataju: proste vežbe, vežbe na spravama, sve grane lake atletike, ritmiku, logorovanje, pli-vanje, mačevanje. borenje, smučanje, hokej, tenis i t. d. KRC NIKA ŠKOLSKE TELOVEŽBAČKE SVEČANOSTI U RUMUNJSKOJ Ministarstvo prosvete u Rumunj-skoj izdalo je, u sporazumu s naj visim Telesnouzgojnim savetom za Rumunj-sku, točna uputstva svim skolama o priredivanju školskin telovežbačkih svečanosti. Pre svega smatra sc tako rekuči za dužnost svake skole da je-danput godišnje, najbolje koncem godine, priredi svoj telesnouzgojm nastup. Dozvoljena je samo J^dna Pri' redba godišnje. U mestu pak gde je više škola moraju svi zavodi da pn-rede samo jednu zajednicku s\eeanost i to pod vodstvom profesora telovežbe iz sviju zavoda, koji iz svojih redova izabiru vodnika čitave priredbe. Svaka škela izvršava паЈР™ takimccnjc medu svojim učenicima, nasto moraju svi zavodi da izvrše jos takmicenje medu svojim najboljim vrstama za prvenstvo škole u dotičnom mestu. Po-bednička vrsta mora se na£° boriti s pobedničkim vrstama ostalih mesta iz pokrajine, dok konačno takmicenje za prvenstvo medu pojedmim pokrajinskim reprezentacijama nc P,., *vmaJ" storske vrste svih rumunjskih skola. Zaključno takmičenje održaje se u Bukareštu. O svakoj skolskoj telovez-bačkoj priredbi i n jenom uspehu moraju se obavestiti nadležne skolske vla-sti i državni Telesno-uzgojni savez u Bukareštu. Sve gore navedene odredbe važe od 193^) godine unapred. PRVA MEĐUNARODNA OLIMPIJADA DALJNJEG ISTOKA Ovog meseca odrzace se po prvi put Olimpijada naroda Daljnjeg Istoka u Manili. Na ovim utakmicama za gim-nastičko i lakoatletsko prvenstvo Daljnjeg Istoka sudeluju 11 nar°da. , to: Japan sa 300 natecatelja. Kitaj sa _d0, Nizozemska Indija sa 120, Koreja sa 80, Filipini sa 150. Anam ^sa :>0 Kambodža sa 40. Siam sa 100. Tonkm sa 40 i Kohinhina sa 80 Najviše izgleda za prvo mesto ima Japan dok ce za drugo mesto doči do ljutog boja iz I medu Kitaja i Filipina Prevoz kestiju Viadimira Gačino-viča u domovinu. Iz Sarajeva otputo-vali su u Ložanu Hamdija Nikšič i Voja Gačinovič — brat pokojnog Vlade — da obave sve potrebno oko prevoza kostiju pokojnog Viadimira Ga-činoviča, vode i ideologa predratne nacionalno - revolucionarne omladine u Banjoj Luci. Pokojni Vladimir Gačinovič rodio se 1890 godine u Kačanju kod Bileče, gde je svršio i osnovnu školu, dok je do 1907 pohadao gimna-ziju u Mostaru. Kao vatren nacionalista i protivnik Austrije za vreme anek-sijske krize prebegao je preko Crne Gore u Srbiju, gde je u Beogradu 1910 maturirao. Ovde je počeo s intenziv nim iradom na organiziranju omladine, kojoj je za vreme študija na filosof-skom fakultetu u Beogradu i Beču postaje i jedan od glavnih ideologa. Kao borben čovek on stupa za vreme bal-kanskog rata u redove dobrovoljaca i junački se borio pod Skadrom. Godine 1913 otišao je na študije u Ložanu, gde ga je zatekao svetski rat. Odmah stu pa kao dobrovoijac u redove francuske mornarice i to u odeo, koji je manev-rirao na Jadranu. Zbog bolesti mora napustiti vojsku, ali on ne prestaje radom. Otišao je u Ameriku, gde je medu našim iseljenicima vršio propa-gandu protiv Austrije i za pomoč Srbiji. Iz Amerike godine 1917 vrača se u Ložanu, da završi študije, ali njegova bolest toliko je napredovala, da je daleko od kuče ne dočekavši oslobo-đenje, za koje je toliko radio i žrtvo-vao se, umro na teškoj tuberkulozi. General Rudolf Maister-Vojanov. Kada smo se u ' proleču setili 60 godišnjice zaslužnog slovenačkog nacionalista, vojnika j pesnika generala Rudolfa Maistra, oslobodioca Maribora, niko se nije nadao, da če ovaj junak tako brzo otiči od nas u večnost. General Rudolf Maister rodio se 29 marta 1874 u Kamniku. U Kranju je završio nižu gimnaziju, dok je1 5 i 6 razred završio s odličnim uspehom u Ljubljani, nakon čega je stupio u ka-detsku školu u nameri, da budu naši vojnici imali opet jednog svesnog svog čoveka kao oficira. Za potporučnika bio je 1894 godine postavljen kod domobranskog puka u Ljubljani, gde je odmah počeo aktivnim radom u raznim slovenačkim narodnim i kulturnim društvima i produžio svojim literarnim radom. Naravski da ga austrijske vojne vlasti nisu baš lepim okom gledale pa je bio često premeštavan u razne krajeve bivše Monarhije. Za vreme svetskog rata bio je več krajem 1917 godine u Mariboru, gde je bio u stal-nom kontaktu sa slovenačkim političa-rima, te tajno i član Narodnog veča. Kada je nadošlo vreme i srušila se Av.strija, on je sa svojim oficirima i vojnicima zaseo Maribor i okolinu i tako spasio našu severnu granicu, za što ga je Narodna vlada u Ljubljani imenovala divizijskim generalom u kojem je rangu bio i primljen u redove naše vojske. Odlično je saradivao i u borbama za Korušku, a kasnijc kao pretsednik komisije za razgraničenje s Ita-lijom sve do svog penzionisanja. Kod prve posete ondašnjeg regenta Nj. Vel. Kralja Aleksandra Slovenačkoj pratio Ga je na čitavom putu i bio imenovan počasnim adutantom Nj. Vel. Kralja. Za svoje velike zasluge bio je odlikovan najvišim našim i češkoslovačkim odličjima. TJ poslednje vreme aktivno je radio u oblasnom odboru Narodne odbrane u Mariboru, kao njegov pretsednik, a završavao je i svoje memo-are. Velikom pokojniku, odličnom Vojniku, vatrenom nacionalistu i uglednom pesniku prireden je bio impozantan sprovod u kojem su saradivala sva na-cionalna i kulturna društva Maribora i okoline. i koji je pokazao svu onu ve-liku ljubav i poštovanje koju gaji zahvalni narod svom velikom sinu. t Don Frane Bulič. U noči od 29 na 30 juli umro je na medicinskoj kli-nici u Zagrebu čuveni naš arheolog svetskog glasa don Frane Bulič, član Jugoslovenske akademije i t. d. Veliki pokojnik rodio se 4 oktobra 1846 u župi Vranjic-Solin kraj Splita. Osnovnu školu i prva četiri razreda gimnazije učio je u privatnom zavodu, a viša četiri razreda u Splitu gde je 1865 maturirao. Bogosloviju je studirao u Zadru, a za svečenika je bio zareden 1869 godine. Iste godine otišao je u Bee, gde se upisao na filozofski fakultet, koji je završio 1873 godine posvetivši sc u prvom redu arheologiji. Naredne godine — dakle tačno pre 60 godina nastupio je mesto suplenta na gimnaziji u Splitu, otkuda je bilo premešten u Dubrovnik. Godine 1882 postaje školski nadzornik za srezove Zadar-Benkovac, a naredne ravnatelj splitske gimnazije i ravnatelj arheološkog muzeja. Godine 1912 postao je konseva-tor za čitavu bivšu Dalmaciju. Kao gimnazijski ravnatelj iz političkih razloga — bio je vatren nacionalist — bio je umirovljen več 1896 godine. Još za vreme svog boravka u Beču napisao je dve študije — jednu arheološku, drugu epigrafsku, kojima su sledile brojne študije u raznim našim i stranim revijama, te tako postaje poznat i čuven u čitavom kulturnom svetu. L’pravo monumentalan je pak njegov rad oko otkrivanja starodrevnog rimskog grada Salona i proučavanju stare Dioklecijanove palate, na čijim je ruševinama izgradeno jezgro Splita. Svojini zaslužnim radom, za koji se zaintereso-vao i naučni svet inostranstva postao je veliki pokojnik upravo legendarna ličnost Splita. Več 1887 odlikovao ga je papa Leon XII s titulom papinskog komornika, godine 1908 postaje apostolski protonotar, 1888 pravi član nemačkog arheološkog zavoda u Berlinu, 1898 pravi član austrijskog arheološkog zavoda u Beču, 1890 član arheološkog zavoda u Odesi, 1894 član jednakog društva u Petrogradu i iste godine društva u Moskvi, 1895 član rimske arheološke akademije, 1904 član Češkog muzeja i počasni član Lisabonske akademije, 1901 oficir francuske akademije, 1909 počasni član kr. akademije za arheologi ju u Brisclu, 1922 dopisni elan kr. srpske akademije nauka i t. d. Nj. vel. Kralj odlikovao je pokojnika 1921 godine redom sv. Save II stepena, a 1922 primio je francuski red časne legije. Od godine 1887 dalje bio je član Jugoslovenske akademije u Zagrebu, a 1921 bio je izabran za počasnog dok-tora filosofije zagrebačkog univerziteta. Iz navedenog može se videti, koliki ugled je uživao ovaj naš veliki pokojnik osooito u inostranstvu, gde je bio jedan od najpoznatijih naših nauče-njaka. Francusko - jugoslovenska manifestacija u Bezansonu. Po vestima iz Be-zansona, priredena je tamo francusko-jugoslovenska manifestacija uzajamnog prijateljstva povodom odlikovanja g. Zoscfa Tubena, bivšega šefa prefekture Duh, pisca knjige o francusko-jugo-slovcnskom bratstvu. Svečani čin predaje odlikovanja obavljen je u prisust-vu vojnih i civilnih vlasti jugoslovenske kao i delegacije s konzulom iz Meca g. Kostom Mišičem na čelu. Pri-sutni su bili i mnogobrojni članovi društva Po-ali d’ Orian, pa se je ova svečanost^ pretvorila u ponovnu manifestaciju bratstva izmedu našeg i francuskog naroda. Lepa nacionalna manifestacija lu-žičkih Srba. U nedelju 15 jula održane su u Ratiboru u Gornjoj Lužici velike narodne svečanosti, o kojima je čak i nemačka štampa pisala dosta simpatično. U Ratiboru sakupilo se je preko 10.000 svesn-ih Lužičana is Saške i Prusije, da manifestira za svoje nacionalne težnje. Svečanost je organizo-vala »Domovina« Savez lužičke-srpskih narodnih nošnji i starih običaja. Domača pevačka društva pevala su u po-vorci stare narodne pesme te tako manifestirala za svoju staru lužičku kul-turu. Razne kulturne vesti. U Beogradu je ovih dana umro Filip Trifunac, veteran i nestor poštansko-telegrafske stru-ke, u 81 godini života. Pokojnik je pripadao staroj gcneraciji naših telegrafista u maloj kneževini Srbiji, gde sc jc odlikovao za vreme srpsko-tur-skog rata 1876 godine. U Sobjeslavu u Češkoj ovih dana doživeo je svoju 95 godišnjicu nestor čeških režisera i prvi režiser Smetanovih opera Edmund Hvalovski. Još danas jc duševno čio i sada radi na me-moarima iz svog dugogodišnjeg pozo-rišnog života. 25 godišnjice prvog večeg poleta, koji je 25 jula 1909 napravio francuski avijatiear Blerio preko kanala La Manš, setile su sve novine sveta, a osobito avijatički krugovi, jer je ovaj prvi veči uspeli polet dao novog potstreka za daljni brzi razvoj avijacije. U Parizu je umro 27 jula veliki francuski vojskovoda i organizator kolonizacije i uzorne uprave u Maroku, maršal Liot, pravi član francuske akademije nauka, koji je bio neko vreme i ministar vojske i jedan ne samo od najodličnijih francuskih generala, nego i jedan od najboljih upravnika kolonija. ROSIJJl-FONSIER • društvo za oslguranfe i reosiguranfe m Beograd IBS II NASI H 21)PA DkUŠTAVAitETA Župa Ljubljana GEROVO. — Dana 22 jula 1934 godine priredilo je naše društvo u Ge-rovu u Gorškom Kotaru svoj IV javni nastup. Več rano u nedelju bilo je mesto Gerovo okičeno državnim trobojkama. U 13 sati počeli su pristizavati gosti iz Čabra, Sušaka, Crnogluga, Prezida, Broda, Delnice, Tršča, Žiri i t. d., tako, da je Sokolstvo u Gerovu toga dana, uz sudelovanje svoje drage brače i gostiju sa Strane, imalo zaista svečani dan. U 3 sata posle podne otpočela je formacija povorke, koja je ispred sa-danje sokolane, mesne osnovne škole, krenula na vežbalište. U povorci je bilo preko 50 uniformisanih Sokola, a onih u civilnim odelima nekoliko stotina. Na vežbalištu: društva Čabar, Gerovo i jedan brat iz Žiri, izveli su skladno proste vežbe za zagrebački slet. To je ujedno bila smotra ovdašnjeg Sokola, koji se korporativno sprema na zagrebački slet. Njihov skladan rad bio je oozdravljen burnim pljeskom gledalaca. Na preči i ručama nastupili su samo brača iz Gerova i jedan brat iz Žiri. Publika je sa zanimanjem pratila iz voden j e vežbi i burno je pozdravila svaku tačku. Naraštajci društva Gerovo, njih 15, nastupili su s prostim vežbama i kombinovanim vežbama prednjaka brata Kovača. Izveli su vežbe skladno, pobrali su buran aplauz svojih roditelja, gledalaca, a pored priznanja onih, koji su zato merodavni, neka im je največa nagrada zadovoljstvo, koje su pružili svojim roditeljima, koji su bili ponosni njihovim nastupom. Na javnoj vežbi bilo je prisutno oko 1000 gledalaca, a to je za mesto Gerovo divan broj. Posle javnog nastupa u prostorija-ma kuče brata Josipa Turka bila je sokolska zabava sa šaljivim igrokazom. Prigodni govor održao je načelnik društva Gerovo brat Stevan Bajič. Iza tog čina usledila je pesma O Istri, koju je otpevao sokolski pevački zbor _ poti vodstvom svoga zborovode br. Ljubo-mira Turka, koji je takoder pobrao buran aplauz tako, da se nekoliko puta morao pojaviti na pozornici. Može se mirne duše reči, da je priredba Sokola Gerovo uspela iznad sva-kog očekivanja. Posle programa nastala je nevezana zabava. Ž.upa Maribor MARIBOR. — Brat Ljudevit Kranjc — pcdesetogodišnjak. — Ovih dana proslavio je — skromno i tiho — svoj pedeseti rodendan brat Ljudevit Kranjc, podravn. Mestne Hranilnice u Mariboru. Slavljenik se je rodio 1884 g u — nekad sunčanoj, a danas po robljenoj — našoj Gorici. Svoj život posvetio je več od svoga mladičkog Joba ne samo svome pozivu, več u podjednakoj meri i svome narodu. Jedva je stupio u mladičko doba, a več ga vidimo s ostalim, i onda i danas odličnim narodnjacima, na narodnem poslu, osobito sokolskom. Naša slika nam ga prikazuje kao načelnika Sokola u Gorici. Več trideset godina je član Sokola, i još uvek njegov aktivni poslenik. Kao istaknuti narodnjak morao je i on, kao i mnoga njegova sokolska hrača, da potraži utočišta u slobodnoj Jugoslaviji, čim su Italijani okupirali na.iu Goricu. Nastanio se je s porodi-com u Mariboru, i ovde odmah nasta- Br. Ljudevit Kranjc, potstarešjna Sok. župe Maribor kao načelnik Sokola u Gorici u 1908 g. vio sa sokolovanjem. Jedno vreme je bio i načelnik našo župe, a danas je prvi zamenik starešine župe. Kao nar.-obr. referent župe, osobito mu leži na srcu ra zvoj i napredak naših po-graničnih sokolskih jedinica. O njego-voj pedesetgodišnjici kličemo mu: Još na mnogaja ljeta! j želimo mu da doživi oslobodenje svoga zavičaja — naše Gorice. — Zdravo! DRAVOGRAD - LIBELIČE. — Dne 24. VI je imelo Sokolsko društvo Dravograd svoj letošnji društveni nastop, ki je prav lepo uspel. Sodelovali sta še društvi Vuzenica s samostojnimi prostimi vajami, ki so bile skladnso izvedene, Prevalje, ki se je zlasti odlikovalo s telovadbo na orodju ter končno še strumna Sokolska četa iz Libelič z brezhibno izvedenimi pro stimi vajami, združenimi s končno domoljubno alegorično sliko, ki je vse številno obmejno občinstvo izredno navdušila. Br. Sokolsko društvo v Dravogradu je treba pohvaliti zlasti radi nje govega zanimanja za sokolsko četo v obmejnih narodno zavednih Libeličah. Krepko libeliško vrsto pa je ustvaril šele br. Andrija Bukvič, ki z veliko vnemo vadi vrle kmetske fante, kadar mu to pač dovoli njegova težavna obmejna graničarska služba. Nastopila je tudi sokolska deca iz Libelič — vadi jo agilna in neustrašna s. Milena Močnikova. Krasno uspeli nastop je navdušil tudi navzočega okrožnega prosvetarja br. Janka Gačnika, ki je v svojem govoru poudarih zlasti troje: Sokolska gnezda, ki se vlečejo vzdolž severne meje: Marenberg, Vuzenica, Dravo grad, Libeliče, Guštanj, Prevalje. Me žica-Žerjav, Črna, ki tvorijo skupno z br. društvoma Ribnica-Josipdol in Slo-venjgradcc — koroško sokolsko okrožje in so prave žive in zanesljive ob mejne trdnjave; bratska povezanost in vedna pripravljenost teh društev ter III prosvetni tečaj Sokolske župe Varaždin, održan od 9—14 jula o. g. - • - u Karlovcu razmeroma številni sokolski domovi kot domovi prosvete in zidane jugo-slovenske nacijonalne trdnjave. Skoro polovica društev v okrožju ima že svoje večje ali manjše domove, kar je razveseljiv pojav požrtvovalnosti, sokolske zavesti, vztrajnosti in trajnosti. VERŽEJ. — Dne 22. julija t. 1. je priredilo tukajšnje sokolsko društvo javni telovadni nastop. Ves program — 8 točk — je bil precizno izveden ter je vredno omeniti, da je društvo izvedlo svoj nastop samo s svojimi telovadci, le pri članskih prostih vajah so sodelovala sosedna društva. Posebno je ugajal nastop naraščaja s prostimi vajami in raznoterostmi. Vsega sta nastopila 102 telovadca. Za zaključek telovadbe je nastopila skupina vseh telovadcev domačega društva, razvila državni trobojnici, dvignila med njiju veliko sliko prvega staroste SKJ Nj. Vis. prestolonaslednika Petra, nakar je godba zaigrala državno himno. Občinstvo je nagradilo telovadce z živahnim odobravanjem. Vso telovadbo je spremljala sokolska godba iz Male Nedelje. Po telovadbi se je razvila prijetna zabava. Prireditev je v moralnem in gmotnem oziru dobro uspela. Župa Mostar KONJIC. — Tromesečna sednica Sokolskih četa. Dno 22 VII održana je tromesečna sednica sokolskih četa s područja matičnog društva Konjic. Sednica se održala u sokolani društva Konjic pod pretsedanjem starešine brata Salerna Repovca i u prisut-nosti izaslanika mostarske župe brata Milivoja Jelačiča. Sednici je pored nekoliko odbornika matičnog društva prisustvovao veliki broj izaslanika svih četa osim čete Repovci, koja je opravdala izostanak. Izaslanici pojedinih četa podneli su izveštaje o radu u prošlom tromesečju. Skoro svi izveštaji primljeni su kao dobri i tačni, j edino je bilo manj ih za-meraka u pogledu zaostatka u naplati članarine kod nekih četa. Rad četa u prošlom tromesečju pored prosvetnog-ekonomskog i higijen- sko-5 pravca kretao se u glavnom i najviše m a tehničkom polju, jer su sve čete bile mnogo zauzete pnpremama za javni društveni čas i za pokrajinski slet u Sarajevu, na kojima su brojno učestvovale i nastopile na potpuno zadovoljstvo. Za rad u budučem tromesečju do-nešeni su sledeči zaključek I.) Kod svih četa imadu se održati guslarske utakmice članova. II.) U mesecu septembru zaključeno je prirediti sokolsku poljopri-vrednu izložbu, na kojoj imadu sudelo-tvai sve čete. III.) Sve čete imadu nastojati, da u što večem broju sudeluju na sletu u Zagrebu, ne samo kao članovi vec i kao vežbači tim više, jer če Sok. zupa u Mostaru nastupiti s posebnom tae-kom. IV.) Ostali rad imade se kretati u dosadašnjem pravcu. Nakon što su ovi zaključci odobreni i primljeni završena je sednica u najboljem redu. tupa Novo Jtnesio NOVO MESTO. — Novomeško sokolsko okrožje šteje 14 edinic, 8 dru-štev iii 6 čet, ki so pod vodst\om ma-tičnega društva Novo mesto. Poročila so pošiljala redno štiri društva in vse čete. Društvo Mirna pec dolguje poročilo za zadnje štiri mesece, Skoči jan pa za januar, marec, maj, junij, Straza-Valia vas pa ni poslal v tem letu nobenega poročila, čeprav sem ista po večkrat zahteval. Prosvetno delo ima sledeče enote: predavanj 23, od teh eno s filmom in 3 z diapozitivi ter z 870 poslušalci, govorov pred vrsto 26 s 348 poslušalci, društvenih večerov je bilo 29, debatnih 28, gledaliških predstav 14, zabava 1, ples 1, svečanih proslav 1, akademije 4 in vse edinice so imele 24 izlete, poleg tega sta bila dva izleta za dcco in 1 dečja akademija vsega 14 enot. Ker bratske edinice tako površno in malomarno izpolnjujejo mesečna poročila, ni mogoče dati točnih podatkov o sokolskem tisku. V tisku je bilo objavljenih 25 dopisov v »Sokolskem glasniku«, 3 pa v »Jutru«, oziroma Slovenskem Narodu«. Okrožje pa je poslalo 3 poročila v »Sokolski glasnik« in 2 v »Jutro« o izvršenih akademijah in javnih nastopih. Knjižnice imajo 4 društva in 2 četi ter po nekaj knjig ostale edinice. Tudi ta poročila so skrajno površna. Stanje je pa sledeče: strokovnih _knjig 180, zabavnih 3141 ter je bilo 478 čitalcev in 3321 izdana knjiga in to članom, naraščaju in dcci. Prosvetne odbore, oziroma prosve-tarje imajo vse edinice, PO in TO pa sta združena le pri eni edinici. Pevske odseke imajo 4 edinice godbenega 1, tamburaškega 1, dramskega pa 7 edinic. , „ Okrožje je prejelo 140 dopisov, to so v glavnem mesečna poročila, odpo- i slalo je pa 46 dopisov in 4 okrožnice. Okrožje ni izvršilo prosvetnega pregleda po edinicah, ker je iz prometnih in finančnih ozirov nemogoče iz skrajno oddaljenega sedeža okrožja, v počitnicah pa so br. prosvetarji večinoma odsotni. Iz istih vzrokov tudi ni imelo okrožje nobene seje prosvetar-jev in se vse delo vrši pismeno. TREBNJE. — Mirensko sokolsko okrožje. V prvi polovici letošnjega leta so pokazale \se edinice okrožja s svojimi vidnimi uspehi zopet lep korak naprej k vzgoji svojega članstva in naše vasi v sokolskem duhu. Iz polletnega prosvetnega izveštaja posnemam, da je bilo v okrožju 10 sokolskih predavanj in preko 40 nagovorov sokolske vsebine, kar je poslušalo preko 1300 članstva vseh kategorij telovadnice. Poleg par (5) dr. večerov in debat je zaznamovati v okrožju 12 dramskih predstav, ki so jih odigrali marljivi odseki društev: Mokronog, Št. Janž, Žužemberk in Št. Lovrenc. Posebno Mokronog in Žužemberk zaslužita vso pohvalo, kjer se zelo lepo razvija delo mladinskega odra, ki ga obe društvi gojita. Društvi Mokronog in Št. Janž sta zavrteli še 18 filmov, nadalje je bilo 5 zabav v pustu, 1 svečana Vidovdanska proslava s kresom, 2 akademiji in 26 izletov za vse vrste članstva. Razveseljivo se je dvignil v okrožju tudi sokolski tisk in je naročenih na »Sok. glasriik« 33, na »Soko« 21, na »Sokoliča« 24, na »Našo radost« 97 in 22 na »Sok. prosveto«. Posnemanja vredno jc omeniti, da je samo mladina nar. šole v Dol. Nemški vasi pri Trebnjem naročena na 43 izvodov »Naše radosti«! Tudi sokolsko poročevalstvo je krenilo končno v pozitivno-objektiv-no smer poročanja v sok. in javnem tisku, kjer je bilo iz edinic okrožja priobčenih 29 vesti in poročil. Knjižnic je v okrožju 7 in štejejo 2570 knjig s 337 čitatelji in 862 prečitanimi knjigami. Petje se je končno pričelo sistematično gojiti v vseh edinicah in je 6 zborov, od katerih so 3 zbori (moški) že nastopali s prav lepim uspehom — to: Mokronog, Mirna in Št. Janž. Trebnje ima pa dobro organiziran mladinski zbor. V Mokronogu je bil v aprilu dobro obiskan prosvetni okr. zbor, pa tudi na žup. prosv. tečaju in zboru dr. pro-svetarjev je udeležba s strani prosve-tarjev okrožja vedno polnoštevilna. Sodelovanje s tehničarji in župo ter sosednjim okrožjem je prav lepo tako, da je prosv. delo v prvem polletju visoko aktivno. Pogumno naprej v drugo polletje! —ar- TREBNJE. — Ob prehodu v drugo polletje naj navedemo tudi nekaj zaključnih številk iz telovadnih društev M. S. O., ki naj nam služijo kot pregled dosedanjega dela in vpogled za nadaljnje delo. Uvodoma naj poudarim, da se je v tem polletju dvignil prav razveseljivo odstotek vsega telovadcčc-ga članstva, naraščaja in dece in dejstvo, da so tokrat telovadila vsa društva v okrožju, tudi št. Rupert, ki je začel v marcu z redno telovadbo vseh oddelkov. Tako štejejo sedaj po dru- Zupa Sušal£ - Rž/elffi BAŠKA. — Slet Krčkog okružja. Davna želja baščanskog Sokola ispu-nila se konačno dne 22 jula kada smo razvili naš sokolski barjak i to posle 25 godina opstanka našeg društva. Rat pa poslcratnc prilike nisu dale da so ta želja oživotvori, a verovatno ni danas ne bismo imali barjaka da se nijc našla jedna vrla rodoljupka i prijateljica naše i društva sestra Mara Halla, rodena Matejčič, koja iako daleko iz svoje rodne Baške odužila sc svom rodoljublju darovavši našem društvu sokolski barjak. Makar povredili nje-zinu poznatu skromnost ne možemo, a da pred sokolskom i drugom javno-šču ne naglasimo njezin gest koji jc no samo s idejne stranc velik, več i s štvih: Trebnje 93, Mokronog 120. % na 56, Št. Janž 95, ŽužcmbcrK >: Lovrenc 43 in Št. Rupert 54 vseh № vadečih. Tako je skupaj v vsem o» žju 546 telovadečega in 439 net dečega članstva. . .i w Ako pogledamo sedaj še P ^ statistiko, vidimo: Trebnje: 50- • tel. več. 1869 skup. udeležba; ^ nog: 742 — 262 — 3774; Mirna: & 205 — 1959; Št. Janž: 607 3084; Žužemberk: 477 — ■"J,/"**Ro-56 - 186 - 1232; St * pert: 544 — 76 — 804; skupno Jc vadilo 3130 vseh tclovadečm urah s 15.335 n; vseh oddelkov. v so Št. Lovrenc: 256 — 180 pert: 544 — 76 — 804; skupno K vadilo 3130 vseh tclovadečm ' ^ urah s 15.335 navzočnostjo telo i oddelkov. ..„.raj- Iz gornjih številk sc tudi toc $ mli marljivost posameznih c nastop6, ;o se pripravile na letošnjo n ^ Edinice Mirna in Žužember priredili že svoje nastope, °s cnC № bodo imele v jeseni. Št. avgusta in Trebnje 8. septemj • Iz okrožja je bila udeležba ^ njih nastopih prav lepa. Žup. . ■ pj se je udeležilo 76 vseh, ^ Sar. je pohitelo 18 članstva. Iuc*1, ^ro-zletu v Mokronogu je bilo na yu ter žjc zastopano v prav lepem s L jj jj tudi doseglo v niž. odd. članic •• III. mesto; pri članih pa H- J župnih tekmah. . o(;r0- Polcg nastopov v domače topof žju so se edinice udeležile še n ^ v Novem mestu in Št. Jerneju QC|jski vom. okrožju ter v Boštanju v . ^ župi. V teh številkah jc P°- sestefT vsega prizadevanja bratov m s • po-tehničnem delu in želim v t lovici leta še lepšega razmaha- TREBNJE. — V okrilju kolskega okrožja se razvija 'tu ^ 5 sestri Ani -nočemo nikada Sokolsko društvo Baška --- Razvide društvenog barja lepi dar Icao ni njihovu skrb da zastava sto pre i bolje bude dovršena. Na slet i razvide došla su braea celog kirčkog okružja tc društva iz nmorja 1 Raba. Rabljani dodoše sa yojim barjakom u sokolskim čamci-512 roakar je puhala jugovina. Četiri Parobroda Jadranske plovidbe i dve torne lade dovezoše ostalu braču. i lnostvo trobojka, ervene košulje, mu-vli6 v®dro sokolsko raspoloženje da-^.a*ki do sada neviđeni car. uzimanjem opčine uoei priredbe bila uspela iluminacija obale i okolnih fc(°VLi*!o ' ш mnoge kupališne goste bila velika atrakcija. U 11 sati , .a Je mestom povorka u kojoj je t-lovalo do 2000 osoba. Po podne Sni-? S? na 'CP° uredeno slctište sila * Publike Čehoslovaka i Jugo-l'0 3000, da u 17 sati započne razvice zastave i javna vežba. ^uma barjaka, sama darovateljica, s^ra Mara Hallova-Matcjčič bila je stud^r}la Mariji Čubranić, Bašk^ra^ ^ C- Dujmović, načelnik , s^e, pozdravlja prisutnu sokolsku j„r?Cu u ime meštana želeči društvu ci i bolj j. uspeh u seni novog sokol-°ai'jaka. — Starešina Sokolskog _ Us,tva Baška brat Katarinič Fiano ■ javlja prisutne zastupnike vlasti, n^u,s^a i braču Čehoslovake, koji su nv •11 to^om broju da uveličaju ■ u našu retku slavu i da složnim ra-гаШ • zaiec^ničkom ljubavlju ojačaju n ,V°J spkolske i jugoslovenske nacio- n? misli i to na žalu jedinog kvar-borf otoka ožarenog narodnom slo-zH • ^°m prigodom pročitao j c pojavni brzojav odaslan starešini SK.I „.^Sovom Visočanstvu Prestolonasled-7„ u Pttru i bratu E. Ganglu, prvom ameniku starešine. .Kum brat dr. Havlik u krasnom P auljem govoru ističe večne veze iz-lii k ^vaJu bratskih naroda pogotovo n av Čehoslovaka prama Baški i njc-JcH?1 Kokolu. Govori u ime kume, češ-. Sokola i predaje zastavu bratu i ?rešini želeči društvu pod novim bar-st ^ V^' Polet i veču snagu. — Brat arešina F. Katarinič razvija barjak .^»alivši se kumi. kumu i bratskoj znji inaglasivši uzajamno bratsko na-ojanje u sadašnjosti i budučnosti. Je!'aie barjak zastavniku bratu Ljubi .udoru, koji se zaklinje, da če svim ђ l°m čuvati taj svoti simbol nacio-nP u ’ sokolskih ideala i nositi ga okaljana nad bratskim sokolskim 1‘avama. Sam čin razviča barjaka pro-je° JcvVeoma dostojanstveno: položena svečana prisega na barjak sa strane Ua°S članstva, otsvirana državna him-K; ’ molitva i češkoslovačka narodna ‘1гЛ'Па. i,. ^ozdravlja nato starešina Sokolske jP® Sušak-Rijeka brat Polič. Po svr-konn Sovorima započne javna vežba tiao? nacla svc uspela. Treba osobito ko ’ , Slasiti lepj USpch naše čete iz Drage, m Ja je kvantitativno i kvalitativno tam*’0 с^а’ Njihove vežbe sa st-ki-Cj: a> a uz sopile, bila su lepa atrak-1 za domače i za goste. Priredbi je prisustvovala i delegacija Poljaka pod vodstvom dr. Voš-njaka, pretsednika Poljsko-jugosloven-ske lige iz Poznanja, te dr. Krukov-skoga. Dr. Vošnjak čestitao je u ime lige društvu slavu, što je izazvalo veliko oduševljenje te se cela priredba konačno pretvorila u oduševljenu ma-nifestaciju ljubavi i sloge triju bratskih naroda. To je kulminiralo osobito na-večer prigodom akademije u hotelu Velebit kada je grupa od tridesetak brače Poljaka u povorci i pevajuči došla na priredbu. Akademija je imala birani program od 11 tačaka koje su naizmenice izvadali naši i Čehoslovaci. Pevao je g. Jar. Pospišil, član opere u Pragu, koji se osobito svidio svojim pevanjem. Prisutne je također svojim pevanjem sevdalinki zanela gdica Rada Milunič. Duet »Dalmatinski šajkaš«, izvadan po sestrama Veri i Mariji Tudor, bio je osobito toplo primljen. Pevao je i naš sokolski pevački zbor. Od telovežbenih tačaka pazljivo je gledana i živo pozdravljena trojka Marija i Vera Tudor te Vera Rener, pa narodni plesovi izvadani po naraštajcima. Solo balet divno je izvela Dagmar Von-drova. Za akademije govorio je u ime prisutnih Poljaka dr. Vošnjak i čestitao na tako lepom uspehu sokolskog rada, zaželivši da na karti Jugoslavije čim pre uskrsne i deseta banovina Istra. Siguran je da če se to ostvariti pod junačkim žezlom Karadordeviča. Brat starešina Katarinič zahvaljuje sc na lepim bratskim rečima i željama na-glasivši, da je naše nioa-e isto tako poljsko kao i češko i sveslovensko. Posle zanosnog aplauza, koji je po tom nastao, svi zapevaše »Hej Slaveni«. Po akademiji bila je zabava. — P. MALOVAN. — Dne 6 aprila o. g. osnovana je ovde Sokolska četa Ma-lovan. Kod osnutka upisalo se 40 članova. Novoosnovana četa radi s vo-ljom i agilno, tako da je več nakon mesec dana na Spasovdan dne 17 maja o. g. javno nastupila prigodom osve-čenja kamena temeljca Sokolskog doma u Gračacu, i tog puta izvela dve sletske vežbe. Sada ima 72 člana, 10 članica i 55 dece. Upravni odbor, koji ujedno vrši funkciju prosvetnog odbora, davao je več do sada nekoliko predavanja, na-ročito o Sokolstvu i organizovao diletantski zbor. Četa je 8 juia o. g. dala svoju I javnu vežbu s proslavom otvo-rcnja pozornice. Pre početka javne vežbe, starešina ove čete brat Lačen Mijo, šef stanice, održao je svima prisutnima pozdravni govor, koji su svi s odobravanjem sa-slušali. Na vežbi su nastupiii uz domače članove, članice i dece takoder matično društvo Gračac sa svim kategorijama, te susedna četa Otrič-Zrma-njc. Domači, kac i gosti, dali su lepe vežbe. Posle javne vežbe bilo je otvore-nje pozornice s kazaljšnim komadom. Naj pre su deca deklamovala »Zdravo«, »Ja sam Soko« i »U sokolskom kolu«, zatim su deca odigrala »Djed i unuk« od Petra Preradoviča, te dečji igrokaz »Snjeguljica«, dočim su na koncu odrasli dali šaljivu igru »Seljaci u gradu«. Javna vežba, kao i pozorišni komadi izvedeni su na veliki aplauz gledalaca. Posle pozorišnih komada bila je pučka zabava. Prisutnih je bilo oko 1200, što je za ovde vrlo mnogo. Materijalni, a naročito moralni uspeh bio je neočekivano velik. Ž.upa Novi Sađ PETRO VAR ADIN. — Posveta doma i Kral jeve zastave. Sokolsko društvo Petrovaradin pristupilo je gradnji svoga doma, koji če biti posvečen uspo-meni svih onih nacionalnih mučenika, koje je bivša Austrougarska tečajem svetskoga rata ovde u Petrovaraclinu streljala i vešala. Zahvaljujuči izdašnoj pomoči Mi-nistarstva za fizieko vaspitanje naroda, Banske uprave, Gradskog načelni-štva, Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, Fabrike cementa u Beočinu kao i ostalih pojedinaca, radovi oko gradnje doma lepo napreduj u. Na osnovu toga društvo je bilo u rnogučnosti, da ovili dana utvrdi ko-naeni i detaljni program svečanosti blagoslova grobova i doma. 8 septembra posle podne obaviče se opev: blagoslov grobova. U 1% časa stižu delegati i gosti. Nakon formi- ranja povorke polazi se na grob Ba-tajničana, zatim na groblje i konačno u tvrdavske šančeve. 9 septembra, nakon dočeka gosti-ju, biče u 8 časova u jutru održana po-kusna vežba za javni čas. U 10 'A časova do podne otslužiče se na Sokolskom letnjem vežbalištu svečana služba Božja, a nakon toga biče obavljen blagoslov doma. Po podne u 3 časa biče na ovdašnjem sportskom igralištu obavljen blagoslov zastave, koju je blagoizvoleo da ovom društvu pokloni Njegovo Veličanstvo Kralj, a Zatim če se održati javni čas, koji če imati karakter župskog sleta. Uvcče biče narodno veselje na sokolskom letnjem vežbalištu. Kod opeva grobova i blagoslova zastave i doma sudelovače Novosadsko muzičko udruženje i Petrovaradinsko pevačko društvo »Neven«. Samoj svečanosti prisustvovače visoko sveštenstvo pravoslavne crkve, koje če obaviti blagoslov i opev grobova, a od strane katoličke crkve najavio je svoj dolazak sam preuzv. g. biskup dr. A. Akšamovie. koji će otslužiti svečanu pcntifikalnu misu i obaviti blagoslov doma i Kraljeve zastave. 2upa Varaždin ZBELAVA-KUĆAN. — Dana 22 jula održala je ova četa svoj četvrti javni nastup u selu Kučan Donjem uz sudelovanje sledečih bratskih susednih jedinica: Sokolskog društva Varaždin, v 0 X o vi ^ v' v V%3 v 'H V v «5 *§ S C «e c 8- - 14 8 e y « Q «5 *4 0009 0 0 0 0 V)V)V)V) Л N »N >V) as 3{ * m S |o >Св| ml K1IH1E vrni vitri- fu> najSctidntik 5£UMI&n-DEU taJ«>VUNAbAiMAIINOVAl3 SOKOLSKE ZASTAVE vezene svilom, zlatom i srebrom (ručni rad) izradjuje najbolje i najljepše po .p veoma nmjerenim cijenama sv'^°V’na crkvenih stvari i ‘ju vrsta društvenih zastava LJUB. GJUKIĆ i BRAT, aiaslj. ZAGREB ♦ Bogovičeva ulica 7 v , . Osnovana god. 1834 ” ai]tevajte odmah predračune! * (M Sekati i SoUotice! 210-15 Nabavljajte svečane i vježbaće potrepštine 2a sletove, uz najjevtinije dnevne cijene kod brata G. HORVATEK, dobavljača Saveza S. K. J. Magreb, Frankopanska ulšca 9 €€ Hotel »Jadran Suiak — Pečine j^'ekrasan položaj na moru. — Sunčanje, uPanje — šport — glazba — ples itd. k kupallšte sa plažom — л ■'aiomlljelije izletiite stranaca % Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veiiko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UCITiPSICA TISKARNA & 1 V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 214-31 Preporučamo tvrtke, kofe oglašuju u »Sokolskom glasniku«! Nafbolfe Sremske i Farkaševe vrsti te maistorske o-itare i mandoline uz jamstvo preporuča Svjetska rukotvornica tambura STJEPAN M. GILG, SISA& hr. 162 JUGOSLAVIJA — Nabavite novi veliki iliistrovani ejenik tambura, koji svakome na zahtjev šaljem badava. — аШД m Prva zaloga je uspela izredno lepo, zato pohitite 7. naročilom! Pisemski papir in kartoni t sokolskim grbom! X" Izdelali smo več vrst pisemskega papirja in kartonov s sokolskim grbom na papirju in na kuverti \ Cena mapi (10 papirjev oz. kartonov in 10 kuvert) od Din 8’— do Din 11’— KNJIGARNA UČITELJSKE TISKARNE LJUBLJANA, FRANČIŠKANSKA 6 MARIBOR, TYRŠEVA CESTA 44 224—3 Bračo, sestre! Sve sokolske polrepšišne za javne i svečane naslupe dobijele najjev|ini|e i najsolidnife kod bralske radnje BRANKO PALČIČ glavni dobavljač Saveza S. K. J. CENTRALA: Zagreb, Kraljice Marije ulica 6 FI LIJ AL A: Beograd, Balkanska 24 = 221—13 217-14 //A /I KR. DVORSKI Џ DOBAVLJAČ Prva jugoslaveriska industrija športskih potrepština M. DRUCKER ZAGREB ILIČA 39 BEOGRAD Pasaž Akademije Nauka Izašao je novi ejenik sokolskih potrepština sa rasporedom utakmica za laku atletiku. ZATRAŽITE HITNOI JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA u Ljubljani regisirovana zadruga s ograničenim Jamsfvom 215—32 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora svlju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Poilansko iekovni račun Ljubljana: 13.851 Telefon broj 25-43 Zahtevajte cenik! najbolje \ ч ćete iskori- \ л stiti, ako ima- \Њ te zdrave noge. ушL'fh Posjetite naše i odjelenje za nje- V*V/ gu nogu, gdje če- Vjtj mo Vam bez boli \ . odstraniti kurje oči i I: provesti stručnu ma-sažu nogu. — Naš izbor čarapa zado-voljiće Vaš ukus. — Muske čarape flor za Din...................7.- i !0.- 2enske čarape svilene za Din.......................19.-. 29 napravićete največe veselje, ako im kupite naše udobne i nepoln derive „SPORTKE". Kralke čarape bi-^ V iele ili u boji za djecu Din. 5.-i 7.-, ženske Din. 10.- Kad idele u banju i na Ijeto-vanje trebate udobnu obuču. Nema Ijeti pravog zadovoljstva bez prozračnih i laganih cipela. Kod nas dobijcte Ijet-ne cipele, koje če zadovoljiti i Vaš ukus i Vaš džep. — izdale Savel Sokol« Kraljevine Jugoelaviie (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sijepan Čelar • Ureduje Redakcijski olsek • Tiska Učiteljska tiskarna (preletavnik Francč Štrukelj); svl u Ljubije01 bratske čete Jakopovec, Sv. Ilija, Trnovec. Kneginec i Jelžabet. Nakon pozdravnog govora brata prcsvetara Josipa Novaka i izaslanika bratskog društva i župe Varaždin brala dr. Slaviča počeo je tehnički program sa sledečim rasporedom: 1) Četa Zbelava-Kučan — podmladak m. i ž. (48). 2) Četa Jakopovec podmladak m. (10). 3) Društvo Varaždin—članice (6). 4) Četa Zbelova-Kučan — podmladak ž. (15). 5) Sve jedinice članovi (45) za-grebačke sletske vežbe. 6) Četa Zbelava-Kučan — podmladak m. (24). 7) Četa Jakopovec — naraštaj m. (16). 8) Četa Zbelava-Kučan — naraštaj m. (12). 9) Četa Zbelava-Kučan ■— naraštaj ž. (5) ritmičke vežbe. 10) Društvo Varaždin — konjiča (9). 11) Četa Zbelava-Kučan — piramide i razne igre. Nakon nastupa formirala sc povorka, koja je pod vodstvom načelnika čete pozdravila nadošlu braču s tro-kratnim »Zdravo!« Starešina matičnog društva Varaždin lepim je govorom zahvalio i pozdravio svu prisutnu braču, kao i ostali narod. Posle izvedenog programa, koji je bio pračen burom pljeskanja, nastala je ugodna zabava, popračena tačkama, kao: bezanjem u vreči, štafetama, raznim igrama te najinteresantnijom i ko-nacnom tačkom »ljudožderi«, čime je i ujedno završen celi tehnički deo programa. Moralan kao i materijalan uspeh ove priredbe je vrlo dobar. Župa Zagreb BREGANA. — Sokolsko društvo u Bregani priredilo je prošle nedelje svoju godišnju javnu vežbu, na kojoj su sudelovala takoder Sokolska društva Samobor sa svojim četama Sv. Nedelje, Mirnovac, Sv. Martin, i Manja Vas, dalje Sokolsko društvo Dobova i Podsused. Priredba je počela posle podne u 3 sata povorkom, koja je išla do Jesenica uz pratnju sokolske fanfare Sokolskog društva Zagreb I. Posle povorke održao je pozdravni govor starešina društva brat Pero Raj-čevič, a prve pozdrave uputio je Nj. Vel. Kralju Aleksandru, Prestolonasledniku Petru kao starešini Sokola Kraljevine Jugoslavije, te celom Kra-Ijevskom domu, što su svi prisutni burno pozdravili s gromkim »Živeli«, našto je glazba zasvirala državnu him-nu. Dalje pozdravlja brat starešina župskog izaslanika brata prof. Debeljaka, prvog zamenika starešine župe zagrebačke, sva prisutna društva i čete, a napose bratsko Sokolsko društvo Samobor sa svojim agilnim starešinom br. Milan Švaričem. Žali što ne može da pozdravi zagrebačko Sokolstvo, ko-je je uvek rado pohrlilo u Breganu, ali je sada zaprečeno pokusima za veliki sokolski slet, koji če se održati u Zagrebu. Zatim je počela javna vež-ba, koja se sastojala od 10 tačaka i to: 1) Muška i ženska deca izvodila su mornaričku slikovitu vežbu s peva-njem »Vrbniče nad morem«, koja je sve prisutne mnogo zadivila. Dalje su nastupali u slctskim vežbama 2) Muš-ki naraštaj. 3) Ženski naraštaj. 4) Članovi. 5) Impozantan je bio nastup članova sokolskih četa pod vodstvom br. Adolfa Para. 6) Posebna točka žen-skog naraštaja (Bregana) s ritmičkim sastavom brata Dolinara, bila je vrlo dobra. 7) Skupinske vežbe članova iz Dobove. 8) Na ručama nastupio odeo članova iz Samobora. 9) Muška i ženska deca iz Samobora u prostim vežbama. 10) Vežbe stari je brače Samobor i Podsused. Posle javne vežbe go-vorio je izaslanik župe brat Stjepko Debeljak, koji je — nakon što se zahvalio na pozdravu bratu starešini — u svom snažnom i vrlo lepom govoru ocrtao značaj i važnost sokolskih pri-redaba i o važnosti Sokolstva na selu. Prisutni su popratili govor sa »Živio Kralj«, našto je glazba otsvi-rala himnu. Dalje spominje govornik slet u Zagrebu, pa poziva sve na ovu veliku manifestaciju sokolske misli, gde če se skupiti ne samo svi Sokoli iz naše države, nego i ostalih slovenskih zemalja. Na koncu svog govora, koji je bio mnogo puta prekidan odobravanjem, čestita brat Debeljak društvu na lepoj izvedbi. Nakon svršenog programa, koji je vrlo dobro uspeo, razvila se ugodna društvena zabavica. F-s. CRKVENI BOK. — Ova četa pri-reduje na dan 19 avgusta 1934 svoju treču javnu vežbu na letnjem vežbalištu, pa molimo bratske jedinice iz o-kolice da ovu priredbu posete. Uprava čete več je počela s pripremama i več jo najavljen veči broj jedinica, osim toga istog dana održava se crkvena slava kojoj pored okolnog sveštenstva sudeluje i g. episkop gornjo-karlovački. Hov, nenošen sokol, kroj kompletan, za osobu srednjeg stasa (br. odela 48—50), prodaje sc uz polovičnu cenu. Obratiti se na: Jakov Gavranić, Zagreb, Kršnjavoga 25 priz. levo. KRIŽCI. — Sokolska četa Križci priredila je 22 jula svoju I javnu vežbu. Maleno ovo selo imalo je vrlo svečani dan i živahan izgled. Po ku-čama bile su zastave i zastavice, a na lepo uredenom vežbalištu iz škole več pre podne okuplja se seljaoki narod, koji je u rekordnem broju (/00 seljaka i seljakinja) došao na retku slavu, koja je priredena u njihovom selu. Uz sviranje sokolske glazbe iz Ludine do-čekaina su Sokolska društva Kloštar Ivanič Ivanič Grad i Dubrava, te Sok. čdte Caginec, Dapci, Lipovčani i Mo-stari-Marča. U 15.30 sati na vežbalištu nastupile su sve vežbače kategorije. Starešina čete brat Bogdanovič zanosnim govorom zahvalio je narodu na poseti ove priredbe, nadalje pozdravio je pokrovitelja ove priredbe brata Zvonimira Abrama, sreskog načelnika iz Čazme. Nazdravio je Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru, što je popračeno oduševljenim klicanjem. Zatim je brat Zv. Abram održao lep govor čestita-juči lepe rezultate jednogodišnjeg op-stanka ove čete. Njegov govor popra-čen je oduševljenim klicanjem Kralju i Jugoslaviji . Glazba je izvela himnu, a onda je pevačka sekcija matičnog društva Kloštar Ivanič izvela Sokolski pozdrav, Oj letni sivi sokole. Na voj-sku! Skladno i odlično pevanje naišlo je na buru odobravanja. Iza toga je otpočeo javni nastup. Prvi je nastupio m. i ž. podmladak (32) iz Kloštra. U sledečim točkama izvedeni su nastupi šegrtskog naraštaja (12) iz Ivanič Grada, članovi i članice Kloštar (skupine), naraštaj Lipovčani (9) i članovi Kloštar i Križci s igrama. Članovi iz Kloštra pokazali su odlične vežbe na preči i '.uči. Izvršni bili su brača Janeš Jur-kin Jos. i Stj., Pantlik i Pisnjak. Dalje su izvedeni nastupi članova Ivanič Grad (ruče i skupine), članovi Križci (skupine), članice (5) Kloštar, i članova (9) Kloštar sa sletskim vežbama. Slikovita tačka bile su vežbe sokolskih seljačkih četa (30) Križci, Caginec i Dapci. Sta-riji seljaci su uživali gledajuči svoje sinove, kako izvadaju sletske vežbe. Na kraju je požrtvovni starešina matičnog društva 'Kloštar brat Mr. Drago Šipuš održao krasan sokolsko-ideološki govor, rckavši da je Sokolstvo uhvatilo jak koren na selu, jer je sokolska mi-sao srodna seljaku. Seljak neče da bu- de rob, on hoče da je svoj gospodar na svojoj zemlji. Svi za jednoga, jedan za sve. Govoreči o osnivaču Sokolstva pozvao je sok. čete da i nadalje stu-paju onim putevima, koje je odredio dr. Tirš. Na kraju naglasio je važnost jubilarnog sleta u Zagrebu. Govor brata Sipuša bio je toplo pozdravljen. Za-tim je izveden mimohod svili vežbača, koji su i ovom prilikom bili burno pozdravljeni od oduševljene publike. Vežbama su rukovodili načelnik matičnog društva Kloštar brat Slavko Janeš i četni načelnik brat Zvonimir Sajko, kao i ostali vodnici društva. Posle se razvila ugodna pučka zabava. U 7 sati bio je nastup sokolske pevačke sekcije, koja je s puno muzičke spreme izvela »More Adrijansko« i t. d. Nastalo je ponovno klicanje i oduševljenje kod mnogobrojnog seljačkog naroda. Uspeh prve javne vežbe u Križcima je potpun. Ova priredba, po učešču Sokolova i po poseti naroda i po izrečenim govorima o važnosti Sokola na selu, imala je karakteristiku zborovanja, na kojemu su manifestovali sokolski eiljevi — naši zavetni ideali: za Kralja, Narod i Jugoslaviju. Z, N. TOPUSKO. — Dne 22 jula odr- žana je javna vežba Sokolskog društva Topusko. Na tu vežbu došle su skoro sve jedinice čitavog Vrginmostskog okružja, a iz Krajiškog okružja doslo je br. društvo Glina i izaslanstvo br. društva Petrinja. Od strane br. župe Zagreb prisustvovao je br. župski tajnik Džamonja, a br. župu Karlovac zastupao je br. Kopriva. Pre same vez-be, a iza zajedničkih pokuša, formirana je povorka, koja je krenula s vežbališta kroz celo mesto, a u kojoj je sudelovalo preko 300 Sokola. Na" ročito je upalo u oči, da je prisustvovao velik broj scoskih četa. Nakon povorke počela jc javna vežba, koja je uspela iznad očekivanja. Raznolik i bogat program odvijao se glatko, a sve su vežbe izvedene upravo odlično. Brojna publika srdačno je pozdravljala Sokole prigodom izvedbe pojedinih točaka programa. Posle javne vežbe razvila se animirana zabava na vežbalištu, koja uz svirku karlovačke sokolske glazbe potrajala dugo u noč. 220-3