Pelfar? ne plaćena n gotovo Cen« Din T-« SOKOLSKI GLASNIK C l A $ | l o SAV E ZA SOKOLA KRALJ EVIME J U C© S LAV | JE —s— v* Čuvajte JUgoslavifu 1 MESEČNI F Ul L O C SOKOLSKO SELC Izlazi svakog petka — Godišnjn pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju Ljubljana, 1 februara 1935 God. VI — Broj 6 Audijencije zamenika starešine Saveza SKJ kod Nj. Kr. Visočanslva Kneza Namesnika Pavla ^udijencija zam. starešine br. D. Paunkovića Prijj^'- Vis. Knez-Namesnik Pavle ciju tj,e dne 19 pr. m. u dužu audi jen- koln z^enika starešine Saveza So Чп]Л<*те Jugoslavije br. Duru “unovjca. vi (J Prilikom br. Dura Paunko- ^Зк* 3 ie .Nj- Kr' Vis- Kneza-Na-к°јц ; a\T. a ljubav j visoku pomoč, №jvjjr Njegovo Veličanstvo Blaženo-Ujjf' Y.lteški Kralj Aleksandar I pkezivn o uvek * u sv’ma Prilikama izvol; ?° Sokolstvu j sokolskom radu, Primiti u ^r' ^s- Knez-Namesnik Jivše« \r.?rcu kao amanet Blaženopc-tijetfiL . Kralja Ujedinitelja. к ЧПО m k, D 1 at: i;:. o , ;h,1jh j razviiKu ju^usiuven- šolstva, a naročito o sokolskim četama, istakavši pri tome i neka aktu-elna sokolska pitanja, kao pitanje o sokolskom stadionu u Beogradu, o so-kolskoi štampariji, sokolskom sletu severnih župa, koji če se održati ove go-dine na Vidovdan u Subotici. Nj. Kr. Vis. Knez-Namesnik Pavle sa zadovoljstvom je saslušao ovaj izve-štaj, pa je blagoizvoleo obečati Svoju svagdašnju visoku pomoč sokolskom radu. Nj. Kr. Vis. Knez - Namesnik Pavle ujedno je odmah dao nalog, da se Njegova dva sina, N j. Kr. Vis. Knez Aleksandar i Nj. Kr. Vis. Knez Nikola upišu u sokolske redove. U isto vreme Nj. Kr. Vis. Knez-Namesnik blagoizvoleo je obečati, da če se Njegovo' Veličanstvo Kralj Petar primiti pokroviteljstva sleta u Subotici. Audi* jencija zamenika starešine br. E. Gangla Pograd ^4 pr. m.,po svom dolasku u SKJ br’ I zamenik starešine Saveza dužu o V!an8l bio je primljen u po-Wza “dijenciju kod Nj. Kr. Vis. ^'^amesnika Pavla. j* izlni;VC4SVoi0i audijenci ji br. Gangl [liku saH° Kr. Vis. Knezu-Names-1 Istva + 'e stan'e jugoslovenskog So-kako га celokupan programski rad, 8 osobi>0Vu tako i za narednu godinu, ?°dišnii 1П\ obzirom na pretstojeći ovo-"9o j 1 S^et na Vidovdan u Subotici Кгасјц i®r?dni svesokolski slet u Beo- 9 *®tiin ,^e Se održati 1936 godine, vožnii]. je izvestio i o svim ostalim ravanim s° dolskim pitanjima i name- * akcijama. Рац i,ev aJ.|e. Je br Gangl podneo iscr-estaj q odnosima jugosloven- ^di|enclja zamenika starešine br. Gangla *°d Kr. Namesnika gg. dra Stankoviča i dra Peroviča skog Sokolstva prema odtalim slovenskim sokolskim organizacijama, kao i time u vezi i o svom poslednjem putu i predavanjima te o svojim utiscima po bratsko) češkoslovačkoj. Nj. Kr. Vis. Knez - Namesnik Pavle saslušao je s osobito živim zanimanjem sva izlaganja br. Gangla o našem Sokolstvu i njegovom velikom i uspešnom radu u narodu i zamolio je br. Gangla, da bude tumačem Njegovih velikih simpatija prema Sokolstvu, koje če kod Njega za svoj blagotvorni rad u narodu, a naročito na nacionalnom i opčem vaspitanju naše omladine. naiči uvek na puno razumevanje i pomoč, kao što če ono za taj svoj rad naiči uvek i na punu potporu svih merodav-nih faktora. Zl au^a 1 Pf°širi medu najšire sloji yeč D?*otovo u naša sela, gde ! Vatiln J'a,8 Jugoslovensko Sokolstvo ^olio - 06 korena, brat Gangl le gg. Kraljevske Namesnike za visoku naklonost i pažnju Kraljev-skog Namesništva prema ovome sokolskom radu. Gg, Kraljevski Namesnici, upozna-ti i sami vrlo dobro s težnjama i radom jugoslovenskog Sokolstva u narodu, izrazili su svoje osobito zadovoljstvo nad radom i uspesima jugoslovenskog Sokolstva, kao i svoje priznanje ovome radu, istakavši, da Kraljevsko Names-ništvo visoko^ ceni Sokolstvo, te da če ono uvek naiči na puno razumevanje Kraljevskog Namesništva i na njegovu potporu, jer je Sokolstvo od osobito velikog značaja po nacionalni i kulturni razvoj našega naroda. Time u vezi gg. Kraljevski Namesnici pcdvukli su velika potrebu razvitka jugoslovenskog Sokolstva^ osobito glcdom na vaspita-nje omladine i prikupljanje najširih masa narodnih u sokolske redove. °Seia br. Gangla Ministru za fizičko vaspi« d!*fe naroda br. dru Lftidevil« Auerts 0 ОђА <\fr ћ eza Sk't m> ^ zamenik starešine 1 Dset nov„ llcinio je svoj prvi službeni Haroif1 za fizičko vaspi- Ovn •’ ^ru Ljudevitu Aueru. Poh, 'f Prilikom br. Gangl, izve-ltrjln Stanič -0, ^rata ministra o sada-Vi *va. 1сч l- rat*u jugoslovenskog So-K/SiVro?-1 ? Programu rada Saveza si ^ćnfioi: Cvine Jugoslavije u skoroj ■ -”eob'to -0yda a«m s i^rzati 2dP- br !1,eSn!ii.,,encija kod Kraljevsko^ Na o pretstoječem j'‘«ovri,,_ — i-'«, ■'uii če se održati ■n, ugotn c cv? б€с^пе u Subotici, te thla.Qdi’žarVe °lsk°m sletu, koji se jih’ 'Zneo kV *Jcredne godine u Beogra- n^ištva . . . п8;Ге§епје nZVein,a Planja, čije je hit-skfeće vlil° dela — dolaze na proslavil oni koji msu pravoslavci. Zar nisu ta deca kod toga pomišljala: »Pa što to oni rade, što mi ne smemo da vidimo?« Ili, zar se deca neče za-pitati: »Pa zašto smo mi zapostavljeni; oni smeju da sudeluju kod svega, a mi ne.« Interesantno bi bilo videti, kako iz pevačkog hora izlaze nepravoslavci, kad se peva svetosavska himna. Zar to nije upravo hotimično razdvajanje i deljenje na plemena?! Zar čemo na taj način ikada stvoriti narodno jedinstvo?! Zar da'našu decu »premam o na grehe današnjice?! Vladika Štrosmajer je kazao: »Ljubimo brata ne samo stoga, što je s nama jedna krv i jedan narod i što je božja volja da s njim živimo u stostrukom odnošaju sva-kidanjega života, nego i stoga, što smo s njim, hvala Bogu. u najbli-žem sredstvu svete v jere naše. Vje-ra nam je, osim jedne jedine iz-nimke, jedna te ista. Šteta, sramota i grjehota bi bila da, što smo sa-mom verom jedni drugima bliži, da budemo jednj prema drugima to odurniji i nesnosniji.« Koje li opreke izmedu toga stava i onoga »to je čisto crkveno vjerska i plemenska stvar«! Srce mi uzdrhti pri pomisli, da bi se tako i Štrosinajcrova proslava mogla da izrodi u crkveno versku i plemensku stvar! Sreča je u toliko što naša deca, ipak, drugače gledaju na sva ta nare-denja. Znadem, da je u jedtaoj školi, kada je katolički veroučitelj kazao učenicima, da oni ne smeju da pevaju svetosavsku himnu, dobačeno: »To je vrlo ncukusno!« U to j su školi katolička deca pevala svetosavsku himnu. U jednoj gimnaziji, opet, na jek-tenija u koru odgovaraju i neka jev-rejska deca. Direktor, prepavši se po-menutih odredaba, hteo je da im za-brani pevanjc. Jcvrejski veroučitelj kazao je tada, da bi ta zabrama bila uv-reda i za decu i za njega. To su utešni momenti. Kako je bilo po ostalim školama ne znam. Svakako, u najmanju ruku, nepedagoški je pravljenje nepotrebnih razlika, uvođenjem novih odredaba u stvari, koje su več bile prisvojene, a same po sebi nisu bile na štetu nego na korist ujedinjenja. Nije to napisano na ovome mestu ni radi čega drugoga, nego sam^ radi toga, da se naša deca i naš na raž taj, koji broji u mašim sokolskim redovima desetke i desetke hiljada, ne dade zavesti na liniju, koja nije u duhu sokolskih načela, onih načela koja idu za ublažavanjem i brisanjem svega što nas deli i razdvaja. Stojimo na stanovištu, da treba da tražimo, prikupljamo i u-pučujemo našu omladinu na sve ono, što če nas činiti što više jednima. Mi znamo, da naše duhovno jedinstvo nije još u onoj meri sazrelo, kako bi to bilo potrebno za puni naš napredak. Radi toga iskoriščujemo svaku zgodu i svaku priliku da to naše duhovno jedinstvo što jačo produbljujemo i što silni je učvrščujemo. Iako pri tome na-ilazimo i na zapreke, ipak te zapreke čine nas još stalni jima, agilnijima i od-lučnijima. Stoga, sestre i bračo, upravo u o-voj svetosavskoj go d in i, ne propustite niiednu priliku a da kako Sv. Savu tako i ostale naše velikane nc prikazujete kao ljude, koji su svi pridonosili našem izgradivanju, našem održanju i postignuču naše drage Jugoslavije. Kažite svima, da je naš zadatak lep i velik, i da u našem nacionalnom programu stoji, da so ne smerno nikada za-dovoljavati s onim što imamo i što smo postigli, nego da naša stremljenja idu omuno, da bi sve moglo biti još lepše i još bolje. Kod toga ostajemo i toga čemo se držati. letom puno duhovno jedinstvo naše nacije učvrstite nas potpuno. Soko - nastavnik Jedna bolna 20-godišnjica Sečanje na 3 februar 1915 Dvadeset jc godina od toga dana i kobne 1915 godine, koja nam se dubo-ko zasekla u dušu. Sto je udes mo«ao dodeliti našem narodu, što je mrski neprijatelj mogao za srce ujesti, što je duša mogla isplatiti, sve sc je našlo u toj čemernoj hiljadu devetsto petna-estoj godini. Naša ponosna Bosna imala je svoju naročitu 1915 godinu. Datumi se ne mogu ubeležiti, jer je svaki dan dona-šao novu patnju, nova stradanja, svaka noč nove bolove. Jedan nam se dan duboko zasekao u dušu: 3 februar 1915, jedan kišni dan, pun bestijalnog besa šuckora i žandarma tudinskih, pun pa-klcnog smeha dželata, kada su pove-dena noču na več spremljcna vešala, tri čoveka, tri naša nacionalna junaka, tri Sokola: Daniio Ilič, Veljko Čubri-lovič, učitelj i Miško Jovanovič, koji kao najizrazitiji pretstavnici predratne jugoslovenske revolucionarne omladine na Vidovdan 1914 u Sarajevu, po-kazaše tudinu, da je mera ugnetavanja njinog naroda prevršena!... Dvadeset je godina od toga bolnog dana! Dani, godine, deeenije odmiču a surovo vreme ostavlja tragove na našim dušama. Blede osečanja, blede što-vanja i pijeteti, j od jedne lepe pesme, koja je davno otpevana na našim us-nama, ostaje jedan čujnj prizvuk, jedno bolno ali ugodno osečanje. Ali, ako smo donekle ogrezli u materijalističko ciničkom duhu vremena, ako smo se odrekli onih teških za-vetovanja, zaveštalih u sumoru i bolu 1915 godine, ostače pokolenja, koja palim herojima neče samo držati zva-nične parastose i duga pojenja sa ho-rovima sveštenika i odeždama od zla- ta; ostaee nova pokolenja, koja če naslediti duše svojih predaka »junačkih i grubih«, ostaee narodna istorija, koja če reči više nego sva zvanična oduži-vanja u obliku parastosa i pomena. I ove mučenike ni buduenost, ni istorija neče deliti, jer ih je spajao isti ideal — isto delotvomo požrtvovanje, ista junačka smrt i životna dobrota, bez koje nema stvaranja ni velikih pobeda. 1 njih če širom Jugoslavije, i na severu naše otadžbinc kao i dole na jugu, pratiti jedna i nedeljiva zahvalnost od kolebe do najvišeg n a rod nog doma i hrama Slobodc i velike Otadžbinc za koju nadoše smrt na austro - madžarskim vešalima. Danas, na dan uspomene, kada pre 20 gocuna Mia ti i junaka, tri hoKola, dadoše svoje živote za kruh večni, za lepotu Ijudsku, za slobodu, jedinstvo i dobro svog naroda, kada primiše na sebe odlučno i smelo krst mučenja l ubivstva, poklonimo se svi do jednoga senima njihovim. Setitno sc, da su 3 februara 1915 god. tri narodna junaka, tri dična, ncustrašiva i borbena Sokola — po austrijskim sudovima austrijski dželat uz udaranje Hiib-njcva, gotovo pred očima nas velcizČmjnika iz banjalučkeg i travničkog procesa obesio. dok se s njihovih usana bez straha i trepeta zaorio poslednji smeli, iskreni usklik s vešala: — Živeo Kralj Petar! Živeo srpski narod! — Dolaze mi u sečanje velike Ge-teove reči: •— Umri i postani! — jer se njihova svetla uspomena pretvorila u simbol, koji če osvetliti put budučim našim pokolcnjima, koja če, ceneči ove i još hekatombe i hekatombe najkrva- ^SLOVENSKO JOKOLSTVC Ceškoslovački sokolski Hsiovi ČOS, koja ped sobom udružuje skoro Vt milijona pripadnika, mora da vodi brigu takoder i za dobro uredi-vane listo ve za svoje članstvo, naraštaj i decu, »da preko ovih listova podržava veze medu svojim župama, društvima i otsccima. Daa« uz pomoč ctseka za štampu izdaje ČOS za članstvo glavni list »Vestnik sokolski«, ko j i ima dva priloga: jed a n za nrednjake pod imenom »Cvičitel« i drugi za prednjakinje pod imenom »Cvičitelka«. Vesnik sokolski«, kome je glavni urednik brat Rudolf Prohaska, izlazi več 37 godinu i danas ima naklada svakoga tedna od 40.000 primerai' a. Ove godine listu je pored ostalih rubrika dodan još i tzv. sokolski »listek« u kome izlaze razne više ili manj e šaljive stvari iz sokolsko.g života. Kao treči redoviti prilog ovoga lista izlazi mesečno »Sokolski vzdjela-vatel«, koji je namenjen sokolskim pro-svetarirna. Za sokolski naraštaj ČOS izdajo več 29 godinu »Sokolske besede«. i to u nakladi od 16.000 primeraka, a za deeu list »Vzkršišeni«, »takoder u vrlo velikoj nakladi. Sokolsko vodstvo ĆOS izdaje več više godina i sokolski obitdjski časopis »Jas«, koji je odlično urediva« i bogato opremljen krasnim ilustracijama \z sokolskog i javnog života. .Šteta je, da i naše jugoslovensko Sokolstvo nije još došlo u mogučnost da izdaje jed a n slični sokolski ilustro-vmii list. Pored navedenih službenih listova ČOS, i matično društvo Praški Sokol izdaje svoju mesečini revi j u »Sokol«, koja izlazi več od Tirševih vremena, te je'ovc godine navršila svoju 60-go-dišnjicu. Ova je češkoslovačka sokolska revija po svemu jedan zaista prvorazredni i reprezentativni časopis če-škoslovaekog Sokolstva. Pored listova, koje izdaje ČOS i pored revije »Sokol«, skoro svaka ee-škoslovačka župa izdaje svoj lokalni list za sVoje viastite župske potrebe. Sokolski odgovor paleru Hliuki Izvestili smo več, kako je poslanik Andrej Hlinka. voda slovačke pueke stranke, uložio pismeni protest protiv toga, da se visoka državna škola za telesno vaspitanje u ČSR nazove Tir-ševim imenom. Razume se, da je u ta- ko naprednoj javnosti i državi, kao što jc češkoslovačka, ovakav nekvali-fikovan i neesnovan ispad ovog svečenika političara izazvao silno negodovanje pa i žučne proteste. Protiv Hlinkinog Dapadaja nisu protestirali samo javni radnici, več također i celokupno Sokolstvo, a naročite sokolske župe u Slovačkoj, koje tvrde, da Hlinka ne može i niti ima ikakva prava da nastupa protiv Tirša, jer nije čitao niti jednog njegovog dela pa stoga uop-če i ne zna, što je Tirš pisao. Narcčito su oštri bili odgovori na Hlinkine napadajo u »Vesniku Sokolskom« ČOS, kao i od Štefanikove župe u Trenčinu. Stoga je posve sigurno, da če sva češkoslovačka javnost preči preko Hlin-kinih protesta i radosno pozdraviti ustanovljenjo Tirševog zavoda, kao visoke škole za telesno vaspitanje naroda, jer je baš Tirš dao svome narodu solidan temelj svojim sokolskim vas-pitnim sistemom. RADIO STANIČA BEOGRAD Dne 3 februara predaje brat Novakovič Boško, Sremska Mitroviča, o temi: »Strosmajer i Jugoslovenstvo« (po-podnevno). U buduče večernja predavanja preko Beogradske radioštaniee održavače sc svakoga četvrtka od 18.55 do 19.15 časova, a ne kao rani je od 19.10 do 19.30. Popodnevna predavanja i nadalje če se održavati svake prve i trečc nedelje u mesecu od 15.15 do 15.30 ča-sova. RADIO STANIČA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja održaju se preko radioštaniee Ljubljana: dne 6 februara predaje brat Janez Poharc, predsednik ZPO, Ljubljana o temi: »Uspomene na brata Vincenca Štjepanka«. Sokolska radio - predavanja preko Radio - stanice Ljubljana održavaju se svake srede od 19 do 19.20 časova. Visoko češkoslovaško odlikovanje br. dra Mirka Bulca Br. dr. Mirko Buič, starešina Sokolske župe Split, odlikovan je češkoslovaškim redom Belog Lava III stepena za zasluge na jugoslovensko-češko-slovačkoj saradnji. Čestitamo! шашшшшавшшшшшвшшшааттшвзт (Nastavak s 1 stranice) vijili žrtava, položenih za slobodu i ujedinjenjo svega jugoslovenskog naroda. znati da budu verni i budni ču-vari našeg narodnog i državnog jedin-stva, dostojni i pravi sinovi svoje otadžbine, velike i napredne Kraljevine Jugoslavije. Njihova dela uvrstila su ih u redove novih Obilica, jer oni svoje delo o Vidovdanu 1914 god. u Sarajevu iz-vršiše bez poticaja, za njega nije im trebalo ni zvanične Srbije, ono je bilo volja i odraz nacionalne svesti i ponosa »Mlade Bosne«, nacionalna potreba oduška u tadašnjoj zagušljivoj atmosferi, da se kao narod ne damo gaziti na najsvetiji narodni praznik Vidovdan. I danas, u času uspomene na dva-desetgodišnjicu njihove junačke smrti, mora da se za čas ušutkaju u nama svi prohtevi, i da svi tiho, veoma tiho, pobožno, bez buke i pompe, ali iz dna duše šapnemo: — Slava neka je večno živim poko jnicima, koji u našoj istoriji stvoriše nove datume i novije, svetlijc, naj-svetli je stranice! I da ponovimo što pobožwijc, njima naročito posvečene, reči velikog nacionalnog pesnika pok. Alekse Šantiča, koji njima pevaše svoju pesmu: »S višina vaših sleteli su beli Andeli, svuda trubama da jave: Nedelje, svetle i vidike plave I u hram bratstva narod skupe celi. Iz vaših srca — iz vulkana živih Izbiše vatrc velike i lepe, K’o zora rana s vrh timora sivih. I sva sc srca ogrejaše bona, 1 u tamnioc studrie i slepe Sleprša pesma Spasovdanskih zvona ... Umesto vaštanice na grob vidovdanskih triju Sokola, na dan dvadeset-aodišnjice njihove herojske smrti, jer »Navik on živi, ki zgine pošteno!«, kliknimo: Slava im! K. M. M., N. S. XI sednica Izvršnog odbora Saveza SKJ cdržana dne 24 i 25 Januara 1935 a Beograda Na početku sednice, a prc prelaza na dnevni red, ustaje brat Gangl, koji veli, da današoju sednicu mora da otvori rečima, kojima želi, a što i duž-nošču prema osečajima svih sokolskih ■duša, da posveti uspomeni našeg drago g brata Vincenca Štjepanka, koji je tako nenadano preminuo u Pragu 14, a bio sahranjcn 17 januara. — Ja sam — nastavlja br. Gangl •— u ime našeg Sokolstva, u pratnji brata Poharca, učestvovao oyim žalos-nim svečanostima, i u ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije položio ve-nac na pokojnikov od ar. oprostivši se od ®jcga govorom, održaiiim 17 januara po podn. u 1 sat u krematoriju i na ve čer toga dana u 7 sati na komemoraciji u svečanoj dvorani Tirševog doma. To što sani naglasi« i u 1 ragu, moram opetovati i ovde, da je nama jugoslavenskim Sokolima i našem narodu nestankom brata Štjepanka nc-umoljiva smrt ugrabila našeg najboljeg i najiskrenijeg brata i prijatelja, kojeg smo itn ali u bratskoj ČOS i u Savezu .slovensko;; Sokolstva. Sečam se njegove saradnje s našim Sokolstvom več punih 30 godina. Za celo to vreme sta-jao je starešina brat Štjepanek verno i edano na našoj strani, i njegova velika ljubav prema nama dobila je naročito značajan izražaj onda, kad je pre pet godina, nakon donošenja zakona o osnivanju Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, zagovarao naša na-stojanja. Pokojni brat Štjepanek po-kazivao je osobito velike simpatije i potpuno razumevanje za naš pokret širenja Sokolstva na selu, a svoje puno bratstvo iskazivao je u životu time, što je pružao moralnu i materijalnu pomoč svakomc, a naročito Jugoslovenu, koji bi to od njega tražio bilo u kojoj formi. Brat Štjepanek bio je čovek velike, lepe i plemenite slovensko - sokolske duše. Ta duša osvajala je svakoga, koji je imao prilike, da dode u. njegovu blizinu. Proputovao je čitavu svoju do-movinu, fidc je održao dugi niz predavanja o našoj zemlji i našem narodu, o našem Sokolstvu i o našem Sokolstvu na eelu. Ali ne samo u svojpj otadž-biai, nego i kod nas brat Štjepanek bio jc neumorni propagator Tirševe ideje. Setimo sc samo njegovog predavanja na prosvetnoj školi u Novom Sadu, a kojim je još jače privezao naša srca za svoju ličnost. Tom našem dra-gom bratu možemo sc danas odužiti jedino, da njegovom imenu i njegovoj uspomeni kliknemo: Slava! Svi prisutni saslušali su -sportsko5 saveza prema Savezu SKJ. Dotičuči se rada u tehničkom odboru Sa\eza, veli da u ovome csobitp agilno rade lekari brača prof. univ. dr. Košir i prof. univ. dr. Škorlj. Njihova je dužnost da znanstveno utvrdo smernice fizičkog vaspi-tavanja u našem Sokolstvu. Oni su stoga sabrali podatke •gledom na utieaj gimnastike na razvoj teia, a osobito kod sestara, a što nas sili da gimnastiki! sestara reformiramo. Kako bi pak želeli da ovaj naučili rad do kraja dovršimo ukazuje se potreba, da bi brat dr. Škrlj pošao u inostranstvo u svrhu usavršenja svog znanstvenog proučava nja, i to za vreme od pet meseci. Oso bito podesnim ukazuje se takav njegov sbudij na visokoj gimnastičkoj školi u Varšavi. Z.atim brat načelnik potice pitanje nameštenja sc-strc Sepove ka ; sa vezne prednjačice. Konačno izveštava, da je pregledao tečaj za narodna kola i uvideo, da je potreba da se tceajnici-ma dade u ruke neka praktična knjiga o narodnim kolima. Predlaže stoga da sc nabavi od sestre Jankovičke 50 komada knjiga o narodnim kolima i komada odaovarajučih nota, te se sva-koj župi pošalje po dva primerka ovc knjige s notama, kako bi tee-ajci s ovim pomagalima bili u moguenosti da nastave rad na gaj eni u narodnih kola u svojim župama. — I izvesta.) brata načelnika bio je nato primljcn u celosti, Brait) Gangl zatim izveštava, da je danas u tri časa popodne oio_ poz\ an u audijenciju kod Nj- ^ ’s-. .ez-a-Namestnika Pavla (o čemu izvestavamo posebno na prvo j strani). Izveštaj brata Gangla o ovoj audijenciji prima se do znanja. Tajnik brat Brozovič podnosi referat o tekučim poslovima,, pa izveštava, da je rešenjem Ministra za iiz. vaspiitla-nje naroila br. O. br. 80/4 od XII 1934 dokinuto ranije rtšenjc o osnivanju državne gimnastičke akademije u Zagrebu. — Prima se do znanja. U vezi svojedobnog zaključka, da se od starešina župe Zagreb i zupe Nis zatraži razjašnjenje glede ta.-vozvanog bratimljenja ovih župa na sletu u /л\-grebu, brat tajnik izveštava, da je sti-gao odgovor starešine župe Zagreb brata dra Otona Gavrančiča, koiiizjavliu-je, da je bratimljenje župe -Nis i ла-greb bilo shvatano samo ka.o jed,na pa-desna forma za jednu naciOnalnu ma-nifcstaciju. Prisutni starešina br. dr. Gavran-čič veli, da je ovim odgovorom zupo Zagreb posve saglasan i sitaresina zupe Niš, pa zato da nije ni 'usledio njcg( v specijalni odgovor. — Kako sam o tovor, tako i izjava brata dra GaManci-ča primaju so do znanja. Nadalje brat tajnik izveštava, medu ostalim, da je Ministarstvo prosvete naročitim aktom skrenulo paznju upr -vi Saveza, da je župa Karlovac pred- pristupaoan. Ipak župama se može pre-poručiti da ga pretplate. jer če u njemu nači d o volj no materij ala za predmete iz narodne privrede, koji se pre-daju na točajevima za vodnike sokolskih četa. — Zaključuje se da se Ust preporuči onim župama. koje imadu otseke za sokolske čete da se pretplate na jedan primerak za svoje biblioteke. Uzimaju se zatim u raspravu predloži župe Karlovac i župe Bjelovar gledom na sokolske legitimacije, a u svr-hu da se spreči zlopotreba s istima. Po referatu brata tajnika, a po mišljenju odbora za sokolske čete zaključuje se, da se rade naročite legitimacije za članstvo četa, več da se i nadalje daju iste legitimacije kao i dru-štvenom članstvu. Glavni razlog za •ovakav zaključak je ta j, da se od ea-vezne strane ne bi činila razlika i podvojenost medu članstvom. Samo sc imade sa Jugoslovcnskom sokolskom maticom povesti razgovor o tome, da sc iegitimacijc za sokolske čete dadu jio sniženoj ceni. t. j. po ceni režijskoj, kako bi ih moglo članstvo lakše nabavljati. Sto se itiče predloga župe Bjelovar, on se u celosti usvaja. pa če se raspisom ujTozoriti sve bratske župe na novi postupak s legitimacijama. Uzima se u raspravu dopis župe Osijek glede ostavke nekih članova uprave župe, nadalje dopis za pripo-moč u svrhu cdržanja pre-dnjaekih te-čajeva za sokolske čete, molba brat-skog društva Podravska Slatina, upit glede članova nemačkog Kulturbunda, pitanje pripomoči sa strane Dunavske banovine te pitanje jjozajmico j bar jaka Sokolskog društva Slav. Požega. — Po svim tim molbama donose se za-ključci, a ukoliko su neka akta več re šena, odobravaju se doneta rešenja. Prihvača se preefog Prosvetnog odbora Saveza, da se‘ privremeno donesc pravilnik o prosvetnim sokolskim okružjima, a prema načrtu kako ga je izradiia župa Beograd. — Pravilnik imade se otštampati u »Sokolskom glasniku« Uzimaju se u raspravu dopisi župe Novi Sad, a kojima predlaže, da se ove godine od rži pokrajinski slet u Subo tiči, a u vezi time i obezbedenje sleta s organizotornc i materijalne Strane. Nakon sashišanja referata brata dra Pavlasa, starešine župe Novi Sad, prihvača se predlog župe Novi Sad i dozvoljava održavanje pokrajinskog sicta u Subotici. U vezi prcselenja Prosvetnog odbora Saveza u Beograd, tkao i opče koncentracije uprave Saveza. oseča sc potreba regulisanja odnosa činovništva i rada u saveznoj kancelariji, pa se zaključuje da sc donese jedan pravilnik, kojim če se urediti svi odnosi, dužno-sti i rad. Izrada pravilnika poverava se bratu tajniku. Pratsednik umetničko - gradevin-skog otseka brat Momir Korunovič upozoruje da sc priprema novo izdanjc poištanskih maraka, o čemu se več i po novinama piše, a poznato mu je, da imade i izvesnih predloga. On smatra, da Savez SKJ, kao pretstavnik jedne najizrazitijc narodne usitanove, treba na merodavnom mestu da uči ni i svoj predlog. — Predlog brata Korunoviča prima se, pa če se isti izneti s naroči-tom pretstavkom na merodavnom mestu. Za Prosvetni odboi Saveza podiH>-si izveštaj n jegov pret-sednik brat № Vlado IJelajčič. koji izveštava da se je Prosvetni odbor Saveza preselio u oeo-grad. Kao takav u svom novom sasa-vu održao je i prvu plenarnu sedme, na kojoj je odredio smernice rada za budučnost. a koje če uglavnom osta iste kao i do sada. , U pog'lcdu »Sokolske prosvete« ona je u nastavku svoga izlaženja z ovo godišite osvanula u novoffl ju ■ Prosvetni odbor naročito je odlueio ^ uloži sav svoj mar da »Sokolsku P svetu« dotera na najviši nivo vre • te. U cilju da sc list što više P°P.U še, namerice, iako je znatno prosir-nije mu dizana prc tp lat a. _ Ш Prosvetni je odbor .svojedobno r» pisao naitečaj i za sokolsku кдааеп • Od svih stiglih radbva naročiti odabrao je radove brata Paščana i Stojanoviča, muzičara iz Beograda, ko jc brat Paščan referent Prosve » odbora za muziku, to je- -s ga, kao neke vrsti inkorpatibin. ’ odustao od natečaja i tako je Prl čen rad Perc Stojanoviča, koji ee ^,0 smislu natečaja i nagraditi. Alt jc kompozicija brata Paščana u _ . kom pogledu uspela, to če I roS',0. oclbor i ovu kompoziciju izdati u joj nakladi. . Nadalje je Prosvetni odbor i natečaj i za izradbu jedne lutke v fcrenciera) za pozorište s lutkama. ^ dutim kako od stiglih radova nije za do volj io, to če se raspisan novni natečaj. iut- Glede natečaja za komade karsko pozorište Žiri če doskora « svoju odluku. , jt Upozoruje zatim, da ipietsf . Češkoslovačke Republike Toma ^"0. sarik ove godine navršava 85-tu njieu života. Dužnost jc našega c_ stva da ovu obletnicu njegovoga ^ ta što vidni j e obeleži, ali gled°l našu narodnu korotu ova prosla'1^ ba da se provede na skromni)! n. ^ i to tako. da se održe predavanja | ^ vori pred vrstom o životu, rada , 6lugama ovog velikog sina i vodo ^ skog češkoslovackog naroda. Pr0 ,r£b-odbor če u tom pravcu izdače i P° ne upute. \i- Prema odobrenju i zakljuc*- ^ vršnoii odbora Saveza, l^rosvc-tni ® u zajednici s bratskom župom u I4 jc. Sadu, snimio je ten-filmski uzorn j.0jj tovanje ove župe na Bledu. Film. . ima oko 2000 meta ra, u svakom ) ^ gledu tehnički usneo. Sad'a se P^.oi0st JB njegovo tonsko snimanjc, ali ,,a ^ dal j nji jc rad zapeo radi nedos finansijsldh sredstava. Do sada J šeno za izradu ovoga filma 34.«w ^ a prema postoječem predračun® pj#. trebno je da se izda još 29.(KW Ovaj trošak nije uzalud, jer če ni odbor uloženu sumu moči ubra , pozajmljivanja filma, a osim tl>7jan0 je no veliko filmsko preduzeče v0lJ,. se da ovaj film otkupi. Moli zato, odobri još potreban kredit. . vCjtr .Brat dr. Belajčič nadalje lZ ^jlo va, da je Načelništvo Saveza zanj-j Prosvetni odbor Saveza da bi jcc snimio narodne smučarske uta*> našeg Saveza. Po (pravilu trosaK ovog snimanja imalo bi da sno ^ čelništvo Saveza, ali če iznimno puta taj trošak snositi Prosvetni Saveza. . pr«' U vezi sa sletom u Subotici, ^0. svetni odbor Saveza odlučio je , ^.ц11 vede i organizira takozvanu du pripravu članstva. O dl učen o ic p da se održi u pretsletsko vric0jiti,j propagandnih predavanja, а.и„п:Г^ če sc prikazati istorijsko-kultu'1 ^ i i život u Vojvodini. — Izvesta) ^ pfj-predloži Prosvetnog otlbora Sav maju so u celosti. t® Pošto je vreme poodina^ pretsedavajuči brat Gangl ргсм ^ ^ nicu i odreduje njezin nastavaK redni dan. Nastavak sednice 25 januaf** me11 Pre prelaza na dnevni red, ^ je, starešine brat Gangl izveštava, u vezi audijencije kod Nj. Vis. bio Namcsnika Pavla, danas dop°“ vjJtOp primljcn u audijenciju kod Kr® Namesnika g. dra Radcnka ncSj11’ ča, a zatim kod Kraljevskog l4* ka g. dra Ive Peroviča. O f audijcncijama brat Gangl P° ^oji i-upoznao Izvršni odbor Saveza, 0jo) taj izveštaj primio do znanja. audijenciji brata Gangla kod pt>" Ijevskih Namcsnika izveštav sebno na prvoj strani.) ir&oK. Nadalje je brat Gangl refen ^ vršnom odboru i o svojoj P°; jjtri1 \ je tokom istog dana učinio Ш fizičko vaspitanje bratu <;1 ninis^ Aueru, kao i o svojoj poscti petr vojske i mornarice, generalu Živkoviču (o čemu posebno mo na prvoj strani. Ur.). , pri" l ovaj izveštaj brata Gai se do znanja. _(,nika s5;ć U vezi referata brata rešine Gangla načelnik br*t_ ©d veli, da načelništvu i tehmeK s]eta ru Saveza pitanje n a redno K Beogradu zadaje velike. imadu pravo svi oni, koji na okolnost, da pre svega i. 0Ovi \c. pitanje mesta za sle tiste- ^. vec čelništva Saveza razgledali sc rene, koji su dolazili u , ' BanJ nc prvom redu upučivalo tcren-a5' ali mora izjaviti da je °V1. Љ z^jodan i svojim položajem .^s nim nodostatkom komunik stava. Načelništvo Saveza Sf°fia tehnički odbor. odnosno upravu Pe Beograd, da ona dado po ovome i'1 nju svoje mišljenje kao najbol'ji Poznavalac tamošnjih terenskih prilika, rožnato^mii je, veli brat načelnik, da Postojj i odbor za izgradnja slctišta i °yfectivanje mesta, pa kada sneg okopal1 > to dopuste prilike na terenu neka ‘Staj odbor sastane i neka pozove na-einistvo, da se i ovo pitanje definitiv-0 makne s mrtve tačke. — Prima sc. Brat Dura Brzakovič podaiosi _ za-'v^j rada odbora za sokolsko , e. Najpre izveštava, da je /upa Fu- d a da pviposiala rukopis poljoprivredne atlrzine, koji je napisao njihov brat tekrent za sokolske čete, a time da sc stampa kao priručna knjiga za tečo- ■ 'c za vode sokolskih četa. Zaključu-I se. da če se ta j rukopis, nakon pre-Ini i’ CVcr|tnalno otštampa kao pri- t drugom izdanju »Prirueniku za tc-]cve za vode sokolskih četa«. ^ vezi nameravanog sastanka žup-j referenata. za sokolske čete u Mo-,,aru moli, da se usvoji predlog župe ostar i da se -taj sastanak na svaki jrm ©drži u Mostaru. Predlog brata are Brzakoviča prima se i poverava ,t Sc da se sporazumi sa župovn Mo-jjJ ‘dede dana održanja ovog sastan- r_Brelazi se tada na izveštaj eko-«ma Saveza brata Branka Živ kovica. 0J'.c'ta predračune saveznih odbora i m-pa .za uPravnu godinu 1935. Ovi Sa.. .ačuni saveznih odbora i otseka (, lnjavaju zajedno hud žet celokupnog i t CZa a 'koji je podeljen na dva dela, vez 9-lerna autonomnim prihodima Sa- ■ a i prema državno j pomoči. Poš to „.Poučen celokupni budžet Saveza da az’,se na debata i zatim zaključuje, ji s.e hudžet Saveza prihvati s neko-lož'f'2mcnama- Isti budžet ima sc pred-Sav na odobrenje sodnici plenuma skim^.e uPravc i redovnoj glavnoj Pun -ni Baveza. Korigovani i na-do-Ve*Pi Predračuni ima ju se poslati sa-. odborima i otsecima i upozo-da se sva izdavanja imaju pro-svp 'lU ^ranicama toga budžeta. Za Cnabavke pak ima se prethodno tre-(1ак1ПЈет zutražiti odobrenje Gospo-bren a °tseka. .Saveza, i ovako odobrim tr.c'bovanja imaju se priložiti rala Vj Priznan icania prigodom ispla-ložic i nabavke inventa.ra ima. so pri-invent ’spbtto i spisak o nadopuni sta’ ^odaije, prima se do znan ja izve-nar' ministarstva fizičkog vaspitanja nim bojim se stavlja van snage 193;OVO rešenjc br. 4913 od 21 jula raz«- « podeli vanredne pomoči oh ^ sokolskim jedinicama u iznosu -utl.000 Dinara. oknolj^iu se do znanja odgovori na Prinn br. 40 o osnivanju Sokolske rj zadruge, a koji su edgovo- Krafi, ■ieni od strano sledečih župa: nik 7^vac- Kranj, Mostar, Split, Sibe-sc u;adar i Veliki Bečkerek, s tim da kaj airaiu odgovori i ostalih župa, pa u{u Prime odgovori svih župa protin r. ,se ovaj predmet i doneti načc'.-,e Senje. Se izdati overovljeno puno-ђа Je bratu dru Risti Puriču, da zastu-kojavez Sokola Kraljevine Jugoslavije nika r0Sa oknjižbe Doma nalih rat-ц Obrenovcu. jedinavez je nodelio raznim sokolskim Hacii,1Ca,ma Pozajmice za gnadnju i sa-l>a i doinova u višini Din 3 474.698.11 anup Prcdlaže, da se od otplate ovih grad -a osnuie kod Saveza fond za vilriik1U' dflrnova sokolskih četa. Pra- sanaciju i gradnju domova, koja odobren j a medutim do danas nisu isplaee-na. Molbe se stavljaju u evidenciju, a rešenja če sc doneti kad Savez prikupi potrebna novčana sredstva. O oVome rešen ju imaju sc izvestiti ovi molitelji: Sokolsko društvo Bosanski Petrovac, Sokolsko društvo Beograd III, Sokolsko društvo Pančevo. Sokolsko društvo Drmno, Sokolsko društvo Varoš Popoln, Sokolsko, društvo I.oznioa, Sokolsko društvo Rajhcnburg, Sokolsko društvo Laško, Sokolsko društvo Polzela, Sokolsko društvo Đcnović, Sokolsko društvo Tivat. Sokolsko društvo Ulcinj, Sokolsko društvo Paračin, Sokolsko društvo Jesenice, Sokolsko društvo Bled, Sokolsko društvo Đakovica, Sokolski* društvo Prezid. Sokolsko društvo Vič. Sokolsko društvo Planina pri Rakeku, Sokol, četa Horjul, Sokol, društvo Beograd VIII, Sokolsko društvo Limbuš, Sokolsko društvo Murska. Soneta, Sokolsko društvo Slovenj gradeč, Sokolsko društvo Maribor I, Sokolsko društvo Ivančna Gorica, Sokolsko društvo Vela Luka, Sokol-ska četa Smokvica, Sokolsko društvo Blato, Sokolska četa Stepanovičev©. Sokolsko društvo Sirig. Sokolsko društvo Jitara Kanjiža, linu i potpuno poredan alfabetskim redom. Na ta j način biče evidcncija znatno lakša a samo poslovanje ubrzano. Razasiani su veliki statistički tabaci, pa če se temeljem dobivenih podataka izraditi velika .statistika. Prema maloj statistici sadanje je stanje Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije sledeče: 934 društva, 1518 četa; ukup.no 2452 jedinice. Članova imade 178.260, članica 30.650: ukupno 208.910 članova i članica. Muškog naraštaja 31.631, ženskog naraštaja 15.497, muške deco 78.954, ženske decc 63.752. dakle ukupno omla-dine 189.834. Celokupni broj pripadnika Saveza iznosi 398.744 lica. Od toga broja imademo prednjaka 7855, pred-njačica 3150. Broj vežbačkog članstva iznosi 251.035 ili 63%. — Ovaj se iz-veštaj prima do znanja. Sokolsko društvo Sv. Rupert, Sokol. Ovih dana navršilo se 400 godina od osnutka Lime, danas prestonice juž-noameričke republike Peru. Grad jo osnovao 1535 čuveni španski konkvistador, osvajač Perua, Frančiško Pi-zaro, nekadašr.ji čuvar svinja, a kasnijc španski vojskovoda. Danas Lima broji 200.000 Stanovnika. U Petrogradu umro je ovih dana čuveni ruski -^kulturni istoriear prof. Oskar Valdhauer, kustos petrograd-skog muzeja Eremitaž. Mnogo je i pi-sao te je bio u svojoj straci poznat i van granica Rusije. Rodom j e bio Nemac. U galeriji »Preslav« u Sofiji otvo-rena je ovih dana izložba češke grafike. Izloženo je oko 120 radova. Na ovoj izložbi zastupani su najbolji češki grafieari, medu njima i kod nas dobro poznati prof. brat M. Švabinski. Izložba je bila otvorena na veoma svečan način uz prisustvo ministra prosvete Molova i češkoslovačkog poslanika d ra Makse. II NAŠIH 2UPA KRCNiKh DR.USTAVAi CETA Pih ,.v.c molbe za otpis dugova savez-jaju rin9sa bilo iz kojih razloga odbi-razre!e’ ’cdino ec se uvažiti korekture kojc a Za nezaposlene i za članstvo, nalazi u vojsci na otsluženju M mjno^ roka-Avtov .ma čupe Zagreb, društva 4c no?0- ’ ^/araždin, da im se podelje- v°ljiti a,micc otPišu, ne može se udo- fttsfcm-°Sl'am Narodno - odbrambenog isti -Pr‘ma sc do znanja, s tim da ^Upa UTla rasnraviti na zboru delegata OtV arodTIO-°dbranbcne otsekc. «0slOv z .navora e Udružcnjem ju-,e i uro . muzičkih autora stornira U^iin se za godinu 1935 s pau- stvu , °tkupom po sokolskom dru-* • Din. O koriščenju ovoga sf)kohu ln}a*11 se izvestiti raspisom svo •• Lita- ,edinice Saveza. koj(,Ju Sc razne molbe za pomo-Sav Sc ne moSn rešiti s razloga nc ra«Polažo s dovoljnim so naknadno doneti. :vima. i^nico ’c Bio proeitan izveštaj *ala ,nat,zornog odbora, koja se K IJsvn' * ^ novembra 1934 godinc. '?ra ja Ja predlog Nadzornog oil-itJU raPi,C 11 “uduče ima ori isplačiva-USa-škon?a 9aBavki odbijati 2—5% A^jalni f°’ , bi se uplačivao u ^U Sandm ^^Blaženopočivšcg Kralja ^ ovom odbijanju kasa-?i,Па i sv-a S,? i?vcstiti savezna bla-al. VrŠe icLi°i °r' ' otseci Saveza, ko-^a e na temelju danih im ^r'1Tledbe °\i Ui Primljen izveštaj na koi- rimliPn? orn°S odbora. .s.c tič„ Su takoder i predloži, s Snovni-refiu^iisanja oihrosa savez-(lr • Baju a- d0mtav,a *i r0* zat'm molbe pojedinih stUn?*Va- a km: Za gradnju i sanaciju hja B s ra»J2 se.nc mogu uzeti u po-'aria^hravn,, f^4,,cr ie budžetska par-Za isnhf? 1935 več angažo-tu Podeljenih iznosa za četa Kobaš. Sokolsko društvo Osijek Matica, Sokolska četa Lovas, Sokolsko društvo Slavonska Požega, Sokolsko društvo Visoko, Sokolsko društvo Uro-ševac. Sokolska četa Bruvno, Sokolska četa Vrebac, Sokolsko društvo Buki-njc. Sokolsko društvo Zamet-Kantrida, Sokolsko društvo Knin, Sokolsko društvo Srebrenica Sokolsko društvo Dobo j. Sokolsko društvo Priboj, Sokolsko društvo Veliki Bečkerek Matica, Sokolsko društvo Kustošija, Sokolska če: ta Dapci, Sokolsko društvo Ivanič Grad, Sokolsko društvo Nova Gradiška i Sokolsko društvo Benkovac. U godini 1934 odobrene su pomoči i pozajmice za gradnju i sanaciju sokolskih domova, a ko je nisu do sada isplačene, i to ovim jedinicama: Sokolskim društvima: Banja Luka Din 40.000, Grubišno Polje 45.000, Sostan.i 150.000, Sevnica 155.000, Hercegnovi 200 000, Sokolsko! četi Mirac 50(X), Karlovac 40 000 črnomcli 173.000, Sermc «5.000, Metlika 100.000 Čačak 30.000. Jagodina 100 000 Mojstrana 25.000, Sv. Lovrenc na Pohorju 60.000, Ruše 300.000, Župi Mostar 100.000. Sokolekoi četi Nadini-ei 10.000, Čičevo 10.000, Prokuplje 20.000. Rudnik Rtani 50.000, Tom po ievci 10 000 Podravski Podga.ict l5.U0U, Zvornik 30.000. Splvt lOO.OfJO Cerovo 10.000 Crikvenica nO.OOO, Bakar 50.000. Mandalina. 120 000, Šibenik ^ 91.992. / 9, Priicpolje. 22.000, Sokolskoj eeti Vrati-šine c 10.000, Bovič 25.000. Svi odobreni iznosi osigurani su u budžetu za godinu 1935, ali se za sada ne mogu isplatiti. jer Savez ne raspo-laže s iznosom, koji je potreban za ts-platu ovih odobrcnja. O tom sc imaju izvestiti sve pre navedene jedinice. U vezi celokupne debate oko bu-džeta načelnik brat Miroslav Ambrožič predlaže da se niiednoj zupi, koja na izvršava svoje dužnosti, ne daje nikakva pomoč. — Prima se time, da sc o torne izveste župe naročitim raspisom. Nadalje moli brat načelnik da se naeelništvu Savrnza dade mandat da ono imade prava da ispita, u koju svihu i kako se utrošio novac dan so kolskim župama za obilazak četa i odr žavanje teeajeva za vode sokolskih četa. — Odobrava se. Povada se debata glede povišenja tiraže »Sokolskog glasnika«, jer se pokazalo da dosadašnji način takozva-no prisilno i obavezatne pretplate nije urodio nikakvim rezultatom. Tiraža se je skoro svih listova smanjila, a to se osetljivo opaža kod glavnog organa »Sokolskog glasnika«. Povodom toga što se tiče »Sokolskog glasnika« ekonom br. Živkovič predlaže, da sc donose zakljueak: 1) da svak© društvo do 100 članova mora biti pretplačeno na jedan primerah lista; društvo od 100 do 300 članova na dva primerka, od 300 do 500 članova na tri primerka, a od 500 članova na dalje na četiri primerka lista. 2) Da sc ponovno obnovi svojedobni zaključak, da na glavni savezni organ »Sokolski glasnik« u svakom sokolskem društvu ima biti obavezno pretplačen: starešina, po-t-starešina, tajnik, blagajnik i prosve-tav. 3) Svako sokolsko društvo dužno je da u mestu svog sedišta osigura iz-vestan broj pretplatnika na »Sokol-ski glasnik« i to: društvo do 100 članova dva pretplatnika, od 100—300 članova četiri pretplatnika od 300 do 500 članova osam pretplatnika i od 500 članova na dalje dvanaest pretplatnika. 4) Svaka četa ima da sc prctplati na jedan primerah »Sokolskog glasnika«. — Ovaj predlog prima so u celosti, pa če se o njemu izvestiti sve jedinice naročitim raspisom Tajnik brat Brozovič iznosi načrt pravilnika saveznog Socijalnog fonda Viteškog Kralja Aleksandra I Ujcdi-nixelja, zatim župskog Socijalnog fonda Viteškog Kralja Ujedinitelja i pravilnik Fonda dr. Laze Popoviča, a u redakciji organizaciono-pravnog otse ka Saveza. — Pravilnici se primaju i imadu sc objaviti u »Sokolskom glasniku«. Za statistički otsek Saveza podno-si izveštaj referent brat Verij Švajgar, koji izveštava, da je savezni katastar potpuno na novo prcureden i da je sada eastavljen zajedno i živi i mrtvi katastar celokupnog Saveza u jednu ce- 125-godišnjica novosadske gimnazije. Na dan Svetog Save, kadil se proslavljala 700-fcodišnjica ovog velikog našeg sveča i prosvetitelja, novosadska gimnazija je proslavila značajan jubilej, naime, 125-godišnjicu svog osniva-nja. Prva s-rpska gimnazija na tlu bivše Austro-Ugarske Monarhije bila je osnovana u Srem. Karlovcima pre 135 godina. ali u bivšoj Vojvodini bila je novosadska gimnazija prva srpska_ srednja škola. Osnovana je zaslugom Save Vukoviča od Bereksova, a prvi joj je bio direktor čuveni slavista i veliki Sloven dr. Pavle Josip Šafaržik. Ova gimnazija, kojoj sada stoji na čelu ugledhi naučnik i kulturni radnik prof. dr. Branko Magaraševič, kroz toliko tlc-cenija svog opstanka dala je narodu niz odličnih javnih radnika, od kojih valja spomenuti Kraljevskog namesni-ka, bivšeg prof. univerziteta dra Ra-denka Stankoviča, zatim sadašnjcg ministra prosvete dra Stevana Čiriča, epi-skopa bačkog dra Irincja Čiriča, pret-sednika Srpsko kraljevsko akademije dra Bogdana Gavriloviča, profesora u-niverziteta u Beogradu dra Stanoja Stanojeviča. dra Jovana Radonjiča, dra Košutiča, dra Vujeviča, dra Aleksu Ivi-ča i t. d. Prigodom jubilejne proslave, kojoj je medu drugima prisustvovao i sam ministar prosvete i bački biskup, predao jo ministar dr. Čirič na ruke direktora dra Magaraševiea orden Sv. Save I stepena, kojim je gimnaziju odlikovalo Kraljevsko namesništvo. 180-godišnjica mo.skovskog univerziteta. Pored Karlovog univerziteta, koji je najstariji slovenski univerzitet, i pored Jagiclonskog univerziteta u Krakovu, treči najstariji slovenski univerzitet je univerzitet u Moskvi, koji je ove godine, na dan Sv. Tatjane, koja sc slavi kao pokroviteljica studenata, idavio 180-godišnjicu svog opstanka i rada. Ovaj, nekada najčuveniji ruski univerzitet, osnovan je pod vladavi-nom carice Jelisavete, kčerke Petra Velikog, koja je nastojala, da po uzoru svog prosvetljcnog oca, približi Rusiju zapadnoj kulturi i civilizaciji. Na dan Sv. Tatjane 1755 započeo je moskovski univerzitet svojim radom. Od profesora, koji su stekli svetski glas, valja spomenuti: slavistu Bodjanskog, romanistu Muromcova, istoričare Granov-skog, Solovjeva, Klučevskog i Vinogra-dova, filozofe Lopatina, kneza Trubec-kog i V. S, Solovjeva, nacionalnog ekonoma čičerina, čuvenog sociologa Kovale vsko g, profesore medicine Lodera, Ostroumova, Inozemcova i t. d. 35-godišnjica Vase Pelagiča. Ovih dana navršilo se 35 godina od smrti Vase Pelagiča, koga smatraju pretečom socijalizma u Srbiji, a koji je u stvari bio veliki nacionalista, ali ujedno i nepomirljivi borac za pravdu i istinu te zaštitnik bednih i gonjenih. Pelagič se rodio 1837 god. u selu Žabari, kod Brč-kog. Osnovnu školu svršio je u Brč-kom, a zatim je pošao u bogosloviju. Kak pak nijc osečao u sebi poziva za svečeničko zvanje, on postaje učitelj u Brekom. U novosadskem »Srbobra-nu« napisao je jednom oštar Članak protiv viših turskih činovnika u Bosni, pa ga zato otpuste iz službe i on mo-rade u Beograd, a otuda ode u Beč i u Moskvu. Godine 1866 vrača so u Bosnu i postaje upravitelj osnovne škole u Banjoj Luci, ali zbog svoje borbenosti opet dolazi u sukob s turskim vlastima, koje ga zatvorc i zatim odvedu preko Sarajeva i Soluna u Brusu. Ipak iz ovog zatočenja spasi se begstvom te preko Carigrada ode u Odesu, ali uskoro se opet vrati u Sr-biju i naseli se u Beogradu. Srpska javnost primila ga je kao narodnog heroja i mučenika. Ali i ovde on je uskoro došao u sukob s vlastima, koje pod vladavinom Obrcnoviča nisu radile u interesu naroda. Nakon nekoliko o-pomena, na koje se nije obazirao i na koje je odgovorio još oštrijim elan-cima, vlada ga zdravOg strpa u ludnicu, iz koje ga masa ogorčenog naroda šilom izbavi 1 aprila 1893 godine. I doc-nije bivao je opetovano zatvaran dok nijc u požarcvačkoj tamnici završio svoj nemirni život kao žrtva svoje borbenosti za pravdu i istinu. Razne kulturne vesti. Ovih dana proslavio je 70-godišnjicu svog života nestor čeških glumača, poznati umetnik Želcnski, dugogodišnji uvaženi član Narodnog djivadla u Pragu. tupa nanfa CuUa DOBRLJIN. — Glavna skupština. Dne 19 jan. održana je glavna god. skupština Sokolskog društva Dobrljin. Nakon pozdrava starešine te čita-nja poslanice, podneli su svoje izve-štaje pojedini funkcioneri, iz kojih se je videlo, da je društvo u minuloj 1934 godini pokazalo znatan napredak. Na-ročito je primečen veliki porast izvr-šujučeg članstva. U novu upravu bira-ni su: starešina Ljubiša Popovič,^ zam. star. Emanuel Ljubičič, tajnik Svetozar Ružič, blagajnik Siniša Antonijevič, prcsvetaT Leposava Kraguljevič, načelnik Milan Detelič i još 15 članova Upravnog odbora. Zupa Beograd PUTINCI. — Glavna skupština. Dana 13 januara o. g. održana je go-dišnja skupština Sokolske čete Putin-ci. Skupština je bila dobro posečena, a otvorio ju je prigodnim govorom starešina br. Dimitrije Lukič, koji je nato pročitao saveznu poslanicu. Izvesta ji funkcionera uprave čete primljeni su svi bez primedaba. Pretresen je i usvojen budžet za 1935 godinu-Brat Milenko Babič, pročitao je izveštaj o radu Odbora za gradinju Sokolskog doma i o stanju blagajne na kraju 1934 godine. Rad ovoga odbora bio je uspešan, tako da če se več na pro-leče moči pristupiti gradnji vežbaoni-ce. Zemijištc za gradnju doma poklonila je opčina Putinačka. Posle date razrešnice upravi čete i završenog dnevnog reda izabrana je sledeča uprava čete: starešina: brat Lukič Dimitrije, trgovac; zam. starešine: brUsar Duro, dimnjačar; tajnik: br. Babič Milenko, opč. blagajnik; načelnik: br. Filipovič Doka, kovač; zam. ■nač.: br. Jokič Dušan, opč. pisar; načelnica: sestra Kalčin Melanija, učiteljica; zam. nač.: sestra Kockarevič Katica, pošt. činov.: prosvetar: brat Vi-galina Stjepan, učitelj; blagajnik: brat Pejakovič Žarko, opč. blagajnik, revizork brača Marulič Andrija, opč. be-ležnik i Pejakovič Jovan, zcmljoradnik. Posle svršenog rada održao je brat Lozjanin predavanje: »Sokolstvo u prošlosti i njegovi zadaci u sadašnjo-sti i budučnosti«. — Predavanje je vrlo pazljivo saslušano. Pošlo skupštine održan je dogovor članova Streljačke družine i zaključeno, da likvidiraju kao samostalno društvo i da sc spoje s četom kao njezina streljačka sekcija, P. L. Zupa Celje CELJE. — Razpis župnih smučarskih tekem. V smislu sklepa župnega TO z odobritvijo zbora društvenih načelnikov in načelnic razpisujemo župne smučarske tekme, in sicer: tekmo v smuku za članstvo in naraščaj, tekmo v smuških likih za članstvo in naraščaj ter tekmo izmed obeh panog za sestavljene tekme za dan 10. februarja 1935 pri Celjski koči s sledečim sporedom: dopoldne ob 10. uri: tekme v smuku z vrha Tolstega vrha do jarka pod Celjsko' kočo, za člane in višji moški naraščaj; tekme v smuku približno z vrha Tolstega vrha do koče za članice, ženski in nižji moški naraščaj; popoldne istega dne ob 2. uri: tekme v smuških likih /a članstvo in naraščai kot posebne tekmo in za sestavljene tekme. Vsak lahko tekmuje: a) samo v smuku, b) samo v smuških likih, c) iz obeh panog za sestavljene tekme. Tozadevne prijave pošljite župnemu načefništvu najkasneje do 5. februarja 1935 in vpišite v razpredelnico 1. v kateri panogi tekmuje. Prijavite samo tekmovalce (-ke), ki se bodo tekem sigurno udeležili. Vsi tekmovalci prispejo v nedeljo 10. februarja z jutranjim vlakom v Celje, se podajo takoj v Narodni dom, odkoder bo skupen odhod na Celjsko kočo. Objav za polovično vožnjo prejmejo društva toliko število, kolikor bo prijav. Ponovno priporočamo, da si sokolski smučarji nabavijo sokolske'smučarske znake pri Jugoslovenski bokof-ski Matici v Ljubljani ali ph pa dajo sami napraviti. Na zakasnelo pnj se no oziramo. — Zdravo. Župno načelništvo. Župa Cetinje LUŠTICA. — Glavna skupština Sokolsko društvo Luštica održalo jt 13 januara svoju glavnu godišnju skunštinu, koju jo otvorio starešina br J. Palandačič. U svom pozdravnom go voru na prvom mestu setio so je prvog starešine Saveza SKJ našeg Mladog Vladara N j. Vel. Kral ja Petra II, i ce log Vladarskog doma, pa^ je evocirao uspomenu na blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja i teški marseljski dogadaj. Upueeni su brzojavni pozdravi Nj. Vel. Kralju Petru II, Savezu SKJ, banu Zetske bano vino br. Sočici i upravi Sokolske župa Cetinje. Nakon prečrtane poslanice Savesza SKJ za 1935 godinu podneli su svi funkcioneri upravo skupštini svoje izvesta-je o radu u preteklo j godini, koji su bili jednoglasno primljeni i upravi deta razrešnica za dosadašnji rad. Pošto se je brat starešina Palan dačič zahvalio na položaj, koji je do sad zauzimao, izabrana je nova uprava u koju su ušli: br. Zlatomif Nikolič. za starešinu; br. Vidak Zečevič, za zamenika starešine; br. Branko Martič, za tajnika; br. Potar Kahiderovič, za prosvetara; br. Borivojc Mičovič, za načelnika; br. Niko Stojkovič, za zamenika načelnika. Za članovo uprave i njihov-e zamenike izabrana su brača: Niko Bogovič, Niko Rusovič, Marko Urdešič, Milo Trojanovič, Kosto Kahiderovič. Marko ZambeHč. Petar Radovič, Vaso Motric, Ilija Duraš i Danile Jankovič. Za revizore su izabrani brača: Jakimovič Sergije, Milan Trojanovič, Ljubomir ,Bego i Setenčič Jo-ko. U sud časti su imenovani brača: Srcten Dordevič, Tripo Matovič, Marko Setenčič, Gavrilo Vladnič, Đorđe Kostič i Lazar Miževič. Župa Karlovac GENERALSKI STOL. — Glavna skupština. Dne 20 jan. održala je naša četa glavnu godišnju shupštinu, koju je otvorio br. starešina Tatalovič, žu-pu je zastupao brat Blaškovič, župeski prosvetar. Nakon pozdrava br. starešine pro-čitana je savezna poslanica. Skupština je i-zrazila zahvalu br. Maloviču. biv. žup. starešini, što je darovao našoj četi zastavu. Nakon toga govork) je br. Blaškovič, a nato su četni funkcioneri pročitali svoje izveštaje. Izvcštaji su primljeni i odobreni i staro j upravi da-ta razrešnica. U novu upravu birana su sledeča brača: starešina: Tatalovič Rade, potstarešina Vrečica Simo, blagajnik; Vrečica Teodor, tajnik: Mohorič; odbornici: Svibor Duro, Skukar Anton. Prosvetar Matešič JosO; z£U9e,' nik Mohorič Slavko, tajnik iMatesjp Pero; odbornici Vueelič Radivoj Braj-kovič Zora, načelnik Mlinac Josip. Pošlo konstituiranja govorio je br. Blaškovič, koji je lepo ocrtao sokolski rad i dao mnogo potstreka za daljnji rad. Sa skupštine je poslan pozdravni brzojav N j. Vel. Kralju Petru II. Župa Kragujevac SVILAJNAC. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Svilajnac odrza-lo je 19 januara o. g. svoju redovnu godišnju skupštinu. Skupština je bila obilno posečena. Pored veceg broja članstva iz Svilajnca, skupštini jo prisustvovao i veči broj delegata svih sc-oskih sokolskih četa iz Resave. Pret-sedavao je brat Jovan Draškoci, starešina društva. Otvara juči skupštinu i_ pozdravlja-juči sve prisutne brati Draškoci sa svt-ma prisutnima odao je poštu \ iteskom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju i ve-likom zaštitniku Sokolstva Sa skupštine ie upučen pozdravni telegram Nj. Vd. Kralju Petru II- Pozdravni brzojav pozdravljen je sa »Zivco!« Posle toga pojedini društveni funkcioneri pročitali su svoje izveštaje. Iz izve-štaja vidi se, da Sokolsko društvo Svi-iajnac intenzivno radi na sirenju Sokolstva u Rcsavi. Društvo je u prošloj godini pokazalo odiičan uspeh na ši-renju sokolskih četa u Rcsavi. Sokol- Jesam II poslao prelplalu O za soKolshe lislove • MOSIJđ - FONSSER • dlrušivo sa oslguranfe 1 rcoslguranfe e Beograd sko društvo ie osnovalo po red sedam rani j ih oeta icš trinaest sokolskih četa. Od oviii dvadcset četa učestvovalo je njih .sedam na sle tu u Sarajevu i Zagrebu. Posle saslusanih svih izveštaja, re-vizori su podncli i svoj izvesta j o stanju blagajne, iz koga se vidi, da je vodenje knjiga i poslovanja u društvu bilo u pc'tpunom redu. Pošto je skupština sve izveštaje primila je-dboglasno, zatim se prešlo na izbor nove uprave. Za novu uprava jednoglasno su predloženi: za starešinu brat Jovan Draškoci; za prvog >:a-menika starešine brata Miloša Adamo-viča; za tajnika sestru Ružiču Stojanovič; za načelnika brata Đorđa Vicano-viča; za I podnačelnika Bogomira Velj-koviča; za II podnačelnika brat Petar ivomenko; za načelnieu sestra Dobrila Miletič; za podnačelnicu sestra Bosilj-ka Golubovič: za prosvetara brat Mio-drag Vasič; za blagajnika brat Grgur Matič; za statističara brat Života Milivojevič. Za članove uprave braču i sestre: Kostantin Milačič, Uroš Pažin, Milivoje Vujčič, Dragomir Tomič, Milica Kolarevi-č, dr. Rad osa v Dinič. dr. Stanoje Popovič, Dimitrije Popovič, Dušan Popovič, Stevan Perič, Branko Antič, Dragomir Jovanovič, Borivoje Popovič, Milorad Milosavljevič, Živo-jin Lantkovič, Milan S. Rajkovič, Sve-tolfk S. Miorovič, Dimitrije Kostič. Za pretsednika suda časti, brat Danilo Jevtič. Župa Kranj LJUBNO OB SAVINJI. — Občni zbor, 20. jan. se je vršil v tukajšnji šoli občni zbor Sokolskega društva. Udeležilo se ga je 40 članov, ki so so-gjasrao odobrili vsa poročila funkcionarjev. Društvo jc bilo ustanovljeno 11. marca 1934. in je pokazalo v tem kraiekem času zadovoljiv uspeh. Edina ovira pri delu je pomanjkanje telovadnice in orodja. Društvo šteje danes 150 pripadnikov. Zelo uspešno je bilo prosvetno delo, ki je obsegalo 3 predavanja m 6 prireditev. Pri društvu «o ustanovljeni smučarski, plavalni, pevski in strelski odsek, ki vsi uspešno delujejo. Pri volitvah je bil soglasno izvoljem sledeči upravni odbor: starešina br. Terž Ante. nam. starešine Kolenc Franc, tajnik Šerona Vinko, prosvetar Rainer Lucija, načelnik Šerona Vinko, nam. načelnika Brunet Rasto, načelnica Furlan Eleonora. nam. načelnico Čuček Mira, blagajnik Marovt Ivan in odborniki: Druškovič Karel, dr. Arh Jože, Kovšak Jože, Rainer Milko, Juvan Alojz in Majcenovič Oskar. Župa Cfublfana DOMŽALE. — Pregled stanja in dela Kamniškega prosvetnega okrožja od 1. januarja do 31, decembra 1934. Kamniško prosvetno okrožje šteje 8 društev in 1 četo, skupaj 9 edinic. V teh devetih edinicah je včlanjenih 990 članov in članic, od katerih ima kroj 106, telovadečih članov 191, članic 71, naraščaja 180, dece 509, število vseh pripadnikov v okrožju znaša 1679. Lastna domove imajo: Domžale, Mengeš in Radomlje. Društvene prapore imaita sokolski društvi Kamnik in Domžale. Odseki: pevski odsek ima sokolsko društvo Moravče z 29 pevci, pod vodstvom brata Kotnika. Godbeni od-eek ima Sokolsko društvo Domžale z 12 godbeniki pod vodstvom brata ing. Pipana. Prosvetni odseki obstojajo v treh edinicah, in sicer: Domžale, Kamnik in Komenda. Odre ima 7 edinic, ter so vprizorili skupaj 20 dramskih prireditev, 4 akademije in 11 svečanih predstav. Večeri: društvenih in debatnih večerov je bilo 18. Zabav je bilo v okrožju 5. Izletov v okrožju je bilo 23, poleg tega še en tajni okrožni pešizkt e ciljem v Lukovici, ki je kljub slabemu vremenu dobro uspel. Kino: svoj lastni kino ima Sokolsko društvo Domžale, ki je predvajalo vsega 191 predstav. Predavanj in nagovorov pred vrstami je bilo skupaj 146, pred 2420 člani, 1248 naraščajem, 1057 dece in 1589 drugimi, skupaj torej pred 6314 poslušalci. Naročnikov na sokolski tisk: Sokolski glasnik 21 (19), Sokol 18 ('18). Sokolič 16 (19), Naša radost 83 (107), Prosveta 9 (10), Vestnik Celjske sokolske župe 1 (1) in 6 (6) drugih, vse ediniee v okrožju prejemajo 148 0 74) sokolskih in 6 (6) drugih časopisov. Številke v oklepaju pomenijo naročnike v začetku leta 1934. Knjižnice: v okrožju obstojajo štiri knjižnice, z 98 tehničnimi. 138 dramskimi, 1218 zabavnimi in 135 mladinskimi, skupaj 1589 knjigami in z 258 čitartelji, katerim je bilo izposojenih 2(;40 knjig. Omeniti jc treba, da je Sokolsko društvo Domžale od 2640 izposojenih knjig samo izposodilo 2190. Poročevalska služba: v sokolskih listih je bilo priobčenih 11 člankov in 2 vesti, v drugih 12 člankov in 8 vesti, od okrožnega nadz. je bilo priobčenih v sokolskih listih 8 člankov in 1 vest, skupaj 14 člankov in 3 vesti. Skupaj je bilo torej 37 člankov in 13 vesti. Administracija: okrožje je prejelo 179, odposlalo pa 113 dopisov in 9 okrožnic. Prosvetnih konferenc je bilo 5, poleg tega pa še 2 delovna sestanka. Enodnevnega šminkarskega tečaja se jc udeležilo 17 sester in bratov od 6 društev. Okrožni prosvetni dan se je vršil v Kamniku, ter je ob sodelovanju šestih edinic prav dobro uspel. Poročila so došla vsa le, da od nekaterih edinic s precejšnjo zamudo. Revizija o prosvetnem delu je bila izvršena. Okrožni nadzornik se je udeležil enajst različnih prireditev in nastopov. Okrožne- odrske tekme se vršijo in bodo končano do konca februarja. V tekočem letu moramo stremiti za tein. da se bodo te številke podvojile. LJUBLJANA - ŠIŠKA. — Občni zbor. Sokolsko društvo Ljubljana-Šiška je imelo 25. januarja t. 1. svojo glavno skupščino, katere se jc udeležilo rekordno število članstva (330). Občni zbor je otvoril starosta br. Lavoslav Dolinšek, ki je po uvodnih formalnostih pozdravil vse navzoče. V svojem govoru se je najprej spomnil tragično preminulega Prvega Sokola blagopokoj-nega Viteškega kralja Aleksandra I. Ujedinitelja, kojega spomin so zborovalci počastili s polminutnim molkom in s »slava«, ravno tako se je s pieteto spomnil umrlih bratov. V svojem izčrpnem poročilu je orisal splošno delovanje društva. Podrobno je očrtal finančno stanje doma, ki kljub težki gospodarski krizi lepo uspeva ter -se je odplačal že znaten dolg. Nato je -prečita! poslanico SSKJ, nakar je bil zapisnik zadnjega občnega zbora soglasno odobren. Sledila so poročila društvenih funkcionarjev. Obširno tajniško naročilo br. Jožeta Burje izkazuje živahno delovanje- društva. Blagajnik br. Drago Rotar je poročal o denarnem stanju društva. Dohodkov je imelo društvo 43.570 Din izdatkov 42.820 Din tedaj prirastek 750 Din. Splošni denarni promet pa je znašal 78.020 Din. Zanimivo načelniško poročilo je podar br. Rudolf Berdajs. Uvodoma je orisal težaven položaj telovadečih radi pomanjkanja telovadnice. Društvo mora telovaditi v šolski telovadnici, ki je za telovadbo premajhna in nehigienična. Telovadbo je vodil prednjački zbor, ki je štel 22 članov in -članic. Od leta 1933. je naraslo število telovadečih za 6.5%. Društvo je priredilo več prireditev za mladino in članstvo, ttielovadno akademijo ter sodelovalo na vseh saveznih, župnih, okrožnih in prireditvah bratskih društev. Priredilo je tudi ta-borenje revne in bolehno dece v Mojstrani, katere se je udeležilo 115 oseb. Tudi pri okrožnih in župnih lahkoatletskih tekmah sta sodelovala članstvo in naraščaj ter dosegla prav lepe uspehe. Za izobrazbo prednjaštva je priredilo načeiništvo dva prednjaška tečaja, v aprilu in oktobru, katerega jc skupno posečalo 43 članov in članic. Prednjački zbor imata Hudi moški in ženski naraščaj. Zelo marljiv je bil ‘tudi smučarski odsek, ki se je udeležil ка veznih in okrožnih smučarskih tekem. Iz statističnega poročila br. Maksa Kogovška je razvidno, da šteje društvo 480 članov in članic, 120 obojega naraščaja, ter 270 oboje dece, skupno 870 pripadnikov. Bolj skromno je bilo poročilo prosvetarja br. Alberta Pa-plerja, nakar je poročal gospodar br. Cuznar Julij. Iz njegovega poročila jc razvidno, da znaša vrednost čiste društvene imovine 36.998 Din. Po poročilih društvenih funkcionarjev jc poročal v imenu nadzornega odbora br. Andrej Šturm, ki jc pohvalil delovanje društvene uprave ter predlagal razrešnico, ki je bila soglasno sprejeta. Enako je bil po krajši debati sprejet proračun za 1. 1935-, ki izkazuje 81.000 Din dohodkov in ravno toliko izdatkov. Društveno upravo bodo tvorili v letošnjem letu: starosta br. Lavoslav Dolinšek, podstarosta br. Ivan Mrak, načelnik br. Vlado Prinčič, podnačcl-nik br. Vrhovec Milan, načelnico in podnačelnico bo predlagalo načeiništvo, ter 14 odbornikov in njih namestnikov. nadzorni odbor in častno razsodišče. Po izvolitvi sc je br. starosta zahvalil za zaupanje, razvil program za leto 1935. ter z zahvalo vsem zborovalcem zaključil občni zbor. LJUBLJANA I — TABOR. — Občni zbor. V mali dvorani Sokolskega doma na Taboru je polagal 23, januarja 1935 nadvse marljivi Sokol 1 Tabor obračun svojega dela v pretekli dobi ob prav lepi udeležbi elanstv,! Glavno skupščino je otvoril br. inž. Lado Bevc ter po uvodnih formalnostih toplo pozdravil vse navzoče. V svojem govoru se je br. starosta najprej spomnil petletnice ustanovitve Sokola kraljevine Jugoslavije ter poudaril velik pomen sokolske ideje za mladino. S pij e teto se jo nato spomnil tragično umrlega Prvega Sokola Viteškega kralja Aleksandra I. Zcdini-telja, kojega spomin so zborovalci počastili s »Slava«, mlademu Kralju Petru II. pa zaklicali »Zdravo«. Nadalje je omenil še no težko izgubo, ki je zadela vse slovansko sokolstvo, med idrugim mudi taborsko sokolsko družino, pred dnevi umrlega tajnika Slovanske sokolske zveze br. Vincenca Štepaneka, ki ima ncvenljivih zaslug za sanacijo sokolskega Tabora, kjer mu bo društvo vklesalo njegovo ime na marmornati plošči v veetibulu doma. Tudi njegov spomin, kakor ostalih umrlih bratov in sester so zboro-vlaci stoje počastili s »Slava«. Nadalje je omenil še eno težko izgubo, ki je za-za Sokola I podaritev parcele okoli sedanjega telovadišča od mestne občine v izmeri 4613 kvm., za kar ji izreka toplo zahvalo. Velik praznik bo imela sokolska mladina na Taboru meseca aprila, ko bo dobila od severnih bratov od Sokola na Kraljevih Vinogradih v Pragi svoj dečji sokolski prapor v dar. Slavnost bo združena z mladinsko akademijo v večjem obsegu. Brat starosta se jc nato dotaknil delovanja društva in posameznih odsekov, predvsem socijalnega ter pozival članstvo na sodelovanje v društvenih odsekih. Brat Branko Kranjc jc nato prečital poslanico Saveza SKJ, nakar so sledila izčrpna poročila funkcijonarjev. Tajniško poročilo je podal tajnik brat Jože Tratar. Iz njegovega poročila je razvidno ogromno delo, ki ga je izvršila uprava v minulem letu. Poročal o meddruštvenem odboru ljubljanskih sokolskih društev, ki je zelo uspešno deloval. Društvena statistika ob koncu leta 1934. izkazuje 953 članov, 348 članic, 99 moškega in 120 ženskega naraščaja ter 173 moške in 162 ženske dece, skupno tedaj 1.855 pripadnikov. Prireditveni odsek je marljivo deloval pri vseh društvenih | prireditvah in tako mnogo pripomogel k gmotnemu uspehu društva. Tudi gospodarski odsek je vršil svojo nalogo odlično, za kar gre zahvala vsem bratom in sestram. Načelniško poročilo jc podal načelnik br. Stane Pirc. Delo v telovadnici je vodil prednjaški zbor po točno določenih smernicah za telesno vzgojo mladine. Prednjaški zbor, ki je štel 21 elanov in 12 članic je vodil telovadbo vseh oddelkov. Skupno je telovadilo z ženskimi oddelki v 515 urah 38.234 oseb, povprečno 74 na uro-. V pogledu vzgoje je bilo 15 nagovorov pred vrstami, 6 družabnih večerov, 1 debatni in 1 roditeljski večer. Prednjaški zbor je priredil interno tekmo moške dece. katere se jc udeležilo 120 dečkov s prav dobrim uspehom. Medžupnih tekem v Celju se je udeležilo 4 člansko moštvo Sokola I kot župno in doseglo v izmenskem teku 4 X 100 m prvo mesto. Saveznih tekem v Zagrebu se je udeležilo 5 članov, ki so vsi dosegli izredno častne uspehe. Nadalje so se vršile interne tekme članov in naraščaja v prostih panogah kolt izbirne za okrožne in župne lahkoatletske tekme. Pri okrožnih tekmah jo vrsta članov dosegla L, II. in VII. mesto, kot posamezniki pa I. in II. mesto. Moški naraščaj 1. in H. mesto, kot posamezniki pa I. do III. mesto. Ravnotako so člani dosegli pri župnih lahkoatletskih tekmah kot vrste ali posamezniki prva. mesta. Društvo je sodelovalo pri vseh saveznih, župnih, okrožnih in društvenih iprircditvah. Za izobrazbo vaditeljev in članstva služi izborno urejena strokovna knjižnica, ki šteje nad 600 knjig. Prednjaški zbor je imel tri odseke: mladinski, smučarski in zdravniški, ki vsi prav pridno in vestno delujejo. Smučarski odsek je zelo delaven in šteje nad 200 smučarjev ozir. smučark. Zdravniški odsek, pod vodstvom br. dr. Blumauerja vzdržuje 'tedensko zdravniško posvetovalnico za članstvo, naraščaj in deco. Ob zaključku se je br. načelnik zahvalil pred-njaškemu zboru za sodelovanje in pozival na intenzivno delovanje v telovadnici. Poročilo načelnice sestre Vlade Tratarjeve je ravnotako pokazalo izredno delavnost ženskih telovadnih oddelkov v telovadnici. Članice so se udeležile smučarskih tekem, okrožnih in župnih lahkoatletskih tekem, sodelovale na pokrajinskih zletih v Sarajevu in Zagrebu, na okrožnem zletu na Vrhniki itd. Prosvetno poročilo je podal prosvetar prof. br. Rihard Aplenc. Iz njegovega poročila je razvidno, da se prosvetno delo v društvu ni vršilo tako sistematično kakor to predvideva minimalni program saveznega ožir. župnega prosvetnega odbora, ker leži krivda predvsem na članstvu, ki no kaže dovolj zanimanja za sokolsko prosvetno delo. Vendar sta bila dva odseka prosvetnega odbora med letom zelo agilna in to lutkovni ter godbeni odsek, dočim jc knjižnični odsek životaril. Lutkovni cdsek je vpnzonl 24 predstav in priredil društveni lutkovni tečaj za naraščaj, ki je zelo dobro uspel. Največ delavnosti izkazuje godbeni odsek, ki je ime! kar štiri oddelke in to pihalno godbo, veliki, salonski in plesni orkester. Odsek jc imel 65 članov ter ima čistega premoženja ca. Din 75.000. Odsek je nameraval proslaviti v jeseni svojo s letnico, kar pa je preprečil tragični marsejski atentat, zato pa namerava letos v leseni proslaviti z večjo prireditvijo svoj srebrni jubilej. . Ostala poročila. Računovodja brat Janez Lozej jc nato podal izčrpno blagajniško poročilo. Iz obračuna je razvidno, da je imelo društvo Dm 353 tisoč 35'48 dohodkov in Din —88.1 — 1 /3 izdatkov, tako, da znaša prirastek k imovini Din 64.91375. Imovinsko stanje ob koncu leta 1934. pa izkazuje Din 5,643.492'53. — Lepo poročilo o društvenem socijalnem odseku je podal predsednik brat Miroslav Urbas. Odsek jc uspešno interveniral v zadevah pri nameščenju brezposelnega članstva ter organiziral božicmco, pri kateri jo bila mladina obdarovana z obleko in obutvijo. Lepo uspeva novoustanovljeni socijalni fond \ iteskega kralja Aleksandra I. Zedinitelja, ki razpolaga danes z Din 3.41Г50. Soci-jalna akcija sokolskih sre je prinesla Din 1.600'—, sokolski post pa Din 911. Za bodoče leto ima socijalni odsek velikopotezno akcijo, predvsem pomagati brezposelnemu članstvu do name-ščenja, skrbeti za izboljšanje gmotnega položaja članstva, preskrbeti počitnice bolehni in revni dcci z letovanjem, prirediti božičnico z obdaritvijo itd. Končno se je brat predsednik toplo zahvalil vsem dobrotnikom in podpornikom odseka in jih prosil tudi v bodoče za naklonjenost. — V imenu nadzornega odbora je poročal br. Fe-dor Tkačev, ki je pohvalil vzorno delovanje br. blagajnika in br. računovodje ter celokupne uprave in nato predlagal razrešnico ob soglasnem pritrjevanju vseh zborovalcev. Brat Lozej je nato prečital predlog glede članarine, ki je bil soglasno odobren in nato proračun za leto 1935., ki izkazuje dohodkov Din 286.844 in izdatkov Din 361.170, tedaj primanjkljaj v znesku Din 74.326, za katerega pa se društvo nikakor ne sme zadolžiti. Brat starosta je nato prečital več predlogov' društvene uprave, ki so bili soglasno vsi sprejeti, nakar je bila soglasno sprejeta in odobrena naslednja kandidatna lista: starosta br. inž. Lado Bevc, I. podstarosta br. Josip Turk, II. podstarosta br. Nande Marolt, III. podstarosta br. dr. Josip Kunc, načelnik br. Stane Pirc, načelnica sestra prof. Vlada Tratarjeva, prosvetar prof. br. Rihard Aplenc, tajnik br. Jože Tratar, praporščak br. Edo Ropič, namestnik br. Radovan Stare, ter 12 odbornikov in njih namestnikov, nadzorni odbor in razsodišče. Po volitvah se je brat starosfta ponovno zahvalil za izkazano zaupanje, pozival na intenzivno sokolsko delovanje ter zaključil lepo uspeli občni zbor. J. H. MEDVODE. — Občni zbor. Naš Sokol je dne 13. januarja 1935. polagal obračun svojega dela v preteklem letu. Redno skupščino je otvoril brat Sešek ter po uvodnih formalnosti toplo pozdravil vse priscitne. V svojem govoru se je najprvo spominjal nepozabnega Kralja Aleksandra I. Ujedini-telja, nakar je sledil enominuten molk. Iz poročila tajnika, ki ga je podal brat Boris Možina, je razvidno, da je bilo v preteklem letu ogromno dela. Omenil je, da je društvo prišlo do lepega premoženja Din 35.000'—. Načelnik opisuje težave tehničnega delovanja in prilike, s katerimi se je moral boriti. Neprimerni prostori, člani nesokoli so nam vse leto metali polena pod noge in ovirali razvoj in napredek. Telovadba se je vršila 8 mesecev, nakar se je v jeseni prekinila radi vremena in nedostabka prostorov. Kljub težkočam sc je vršil lepo uspeli nastop v mesecu avgustu. V letu jc bilo 144 vseh telovadečih: 34 članov, 10 članic, 28 meškega naraščaja, 15 ženskega naraščaja, 37 moške dece, 19 Ženske dece, 't. j. preko 50% vsega članstva. Poročilo prosvetarja. Bilo je 35 govorov pred vrstami, 2 predavanji o sokolski ideji, 3 igre. petje in Miklavžev večer. Velika žalost je zadela člane 9. oktobra, ko nam je zločinska roka iztrgala našega ljubega kralja Aleksandra I. Ujedinitelja. Poročilo blagajnika. Prejemki 19 tisoč 983'88 Din, izdatki 15.75772 Din. Saldo aktiva 4.226'16 Din. Gradbena blagajna: Prejemki 22 tisoč 25Г65 Din. izdatki 7.219’15 Din. Saldo aktiva 15.032'50 Din, skupni saldo blagajen 19.258‘66 Din. Razen tega imamo dobiti Din 4000'— kot podporo pri našem županstvu in Din 2000'— pri dveh bratih, katera sta podpisala za zidavo novega doma, in pa Din 5000'— obljubljenih po našem predsedniku občine. Denarno imetje znaša torej Din 30.258'66. Tudi referent za treznost in šted-njo je podal kratko poročilo. Gospodarjevo poročilo izkazuje društveno imetje v skupni vrednoslti Din 67.540'—. Po absolutoriju se jc izvolila sledeča uprava: starosta br. Sešek Franc, podstarosta br. Šubic Franc, načelnik br. Možina Boris, nam. načelnika br. Marolt Franjo, načelnica s. Prešeren Pavla, nam. načelnice s. Berok Dušana, prosvetar brat Jaklič Franc, blagajnik br. Leopold Fertin, staibističar br. Fcr-tin Leopold, tajnik br. Bohinc Andrej, gospodar br. Fertin Franc, ref. za treznost br. Kržišnik Alojz, ref. za nar. odbrano br. Kržišnik Franc, ter 5 odbornikov in njih namestnikov, nadzorni odbor in častno razsodišče. Po volitvah se je braifc starosta ponovno zahvalil za izvolitev in za izkazano zaupanje, pozival na intenzivno sokolsko delovanje in čimprejšnjo postavitev doma, ter zaključil lepo uspeli občni zbor. PREZID. — Glavna skupština. Sok. društvo u Prezidu održah) je svoju godišnju skupštinu dne 19 jan. o. g. Skupštinu je otvorio bra-t starešina Žagar Ante s pozdravom na skupštioare, koji su se odazvali u potpunom broju. te s tim dokazali sokolsku discipliniranost. U sledečim br. starešina po-častio je^ spomin bi až enop o č i v š e g Vi-teškog Kralja Aleksandra I Ujedini-tclja. Iz njegovog govora sledili su iz- veštaji svih društvenih funkeicme • a br. tajnik Paulin V. pročitao je J poslanicu br. Saveza. Nakon izvest j nadzornog odbora, dana je upravi r -rešenica i pristopilo se biran.iu no uprave. Novi jc odbor e malim P menama isti kao i lanjskc godmei . starešina Žagar Ante, zamenik Stjepan. načelnik Paulin Vid, zamen Klepač Velimir, načelnica Pinvu.'Cp u'. tiča, zamenica Murvar Eva, tajnik lin Vid II, blagajnik Tušek Josip, P™" evetar Mataič Vjekoslav, gosp«^ Križ Filip ml., statrstičar Lipovac J*1" arhivar Kovač Mirko i deset elan^ uprave. Revizijski odbor Kos . Vilhar Marijan, sud časti Vilhar л. Kos M. i Mataič Vj. . i ■ ic Nakon debate o potpori, koJu > prhnilo naše društvo od Kr. togLj uprave u Zagrebu, br. starešina za čio je skupštinu s poklieima ti& l Vel. Kralja Petra II. . ,a Nadam o se, da če poduzeti n uprava sve mere, da bude nase 0 ^ štvo u ovoj godini što aktivnuc> dobro Kralja i Naroda. VIČ. — Občni zbor. Sokolsko društvo Vič j c imelo glavno skuf^- . v nedeljo 27. t. m. v dvorani -f ... skega doma. Skupščine se je V l.-n-nad 150 članstva. Skupščino je . ril starosta mag. pluir. br. Rems, W po uvodnih formalnostih pozdravu navzoče. Brat starosta se je v S'°J govoru najprej spomnil blagopoKOJ. 54UVU1U Altijprcj »ptmlllll uidftvK*' Tfip« ga Viteškega kral ja Aleksandra I. dinitelja, kojega spomin so zborov ^ počastili z dveminutaim molkom 1 . АНИ —.t- »Slava«, nato pa z »Zdravo« pozdra mladega Kralja Petra II., kuma n. ,a_ ščajskega prapora viškega Sokola. y to se je dotaknil važnejših dogodi v preteklem letu, predvsem 25 letnice. S pijeteto se je nato sP\e. nil umrlih članov. Končno je Š0 0 г nil naloge, ki čakajo novo upravo. adaptacijo Sokolskega doma, nakar { prečital poslanico SSKJ prosvetar » K udi Marinčič. . * Tajniško poročilo je podal *a! .£ brat Viktor Ambrož, iz katereša jz, razvidno ogromno delo, ki ga J? e. vršil Sokol v jubilejnem letu. D rus ^ na statistika izkazuje 254 članov, članic. 45 moškega in 51 ženskega^ raščaja, ter 440 oboje dece, skupaj pripadnikov. Poročal je o vseh P*. ditvah proslave društvenega^ o žalnih svečanostih za Viteškim Ijem Mučenikom in o sveh sodel njih na prireditvah saveza, žul*5 bratskih društev. , -j. Načelniško poročilo je podal ‘ čelnik br. Bruno Borštnik. L!v. jc je omenil naloge sokolske organizs^ za vzgojo mladine Iber navedel vzr ^ da ni bilo delo tako uspešno kako^. moralo biti. Vendar pa je bilanca ničnega dela kljub temu dokaj in zadovoljiva. Telovadilo je lC vseh 6 oddelkov, zaradi ogrorrrn . števila dece pa se je morala ta ra^ . liti v 4 pododdelke. Prednjaški z . jjli štel 9 članov in 5 članic, ki s0. telovadbo. Mnogo je društvo 'pri“ st. z novim letnim telovadiščem, ki Je j. tlaj urejeno ter odgovarja vsem P. tc, pisom. Društvo je priredilo 3 1J"jj1) sodelovalo pri vseh bližnjih drust y na pokrajinskem zletu v Zagreb«;^, okviru jubilejnih svečanosti pa V dilo telovadno akademijo in javm.1;. stop. Pri okrožnih lahkoatletskih prj mah je dosegla vrsta lep uspeh-župnih lahkoatletskih tekmah P? 4, ni 8. mesto od 19. vrst in elani? {j mesto od 10. vrst. Taborenje so 1 ^ člani v Rašici pri Vel. Leščah, 26^e\o naraščaj pa v Polhovem gradcu- u. marljiva sta bila tudi jezdni in čarski odsek. . ш- Prosvetno poročilo br. Rudija.^, rinčiča izkazuje zopet izredno ,Z1 ^ g nost prosvetnega odbora, ki je VJLjci, odsekov: predavateljski, mlad:1 j. knjižnični, dramski, lutkovni, 6* ^i s° pevski in poročevalski. Vsi odseK ^ večinoma marljivo delovali, zlflS g]ev-uspeh je pokazal dramski odsek s nostno predstavo Tugomer na letovadišču. v.i jc Pregledno blagajniško poroc^^ podal nato br. Podlogar. Iz nje^. poročila je razvidno, da jc 7^aS^naš^ nami promet Din 163.754, dočim 796. čisto društveno premoženje Din Na predlog predsednika nad^o ^fC. odbora br. Jožeta Mesca je "} ■„ fci№ čena stari upravi razrešnica, ki J tjlo soglasno sprejeta. Pregledno o delovanju Sokolske čete- v ^° r jc podal br. Dore Martinjak. za leto 1935. je bil -po krajši . ,cj5ti tudi soglasno odobren. Najzanin -.jlo točka dnevnega reda je bilo V' br. staroste o nameravani ao“! oSti Sokolskega doma, ki se bo po n1 ' pcr izvršila v letošnjem letu. Obsir ročilo je bilo z odobravanjem s® ravno tako soglasen predlog. -)fl se prične spomladi adaptacija dom ^{Cz-v ta namen razpiše notranj obrestno posojilo. Sledile so prenove uprave ter je bila soglasi ^cr jeta naslednja kandidatna hst - џ-sta br. Borštnik Pavle, podstat Metod Paternost., načelnik » Križaj, podnačelnika br. ^anC. in Janez Puh, načelnica sest _ Thalerjeva, podnačelnica 1 }i5-\ne®P*V-ljeva, prosvetar br. Marjan ' . ■ ter 21 odbornikov, nadzorni _ Jože Mesec, Jože Zavašnik, ' QaSP man, častno razsodišče: “Г. imJLu v Tribiič, Jož c Mesec, pra-Karpi d' ,ane Brodnik, namestnika: sian-- - n ™ Dacar Avgust, cdpo-p “ z£ ?upno skupščino: br. Borštnik p. ,Lv”ri^aj Franc in Viktor Ambrož. ичплА101^ zb°™ j c čestital društvu k . Pfcnotn župni delegat br. Prosenc, v dan,v* cIa!lstva Pa je izrekel za dose-hv»L P°zrtvovalno delo iskreno za-l)r n Remsu in načelniku br »? meti viharnimi ovacijami лошл ^r- starosta se je nato po-ter ! vsem bratom in sestram akUučil lepo sokolsko zborovanje. J. H. Žisgta Maribor deli/! 9LLJČANE. — Občni zbor. V neka iSr,- ЈапиагЈа je bil občni zbor tu- ??koIa. Hud mraz je one-Li&ovii v^° udeležbo. Brat starosta nita k Pozdravil župnega zastop- je *a R- Lintnerja. Spominjal se dali<»~"''CTl'?.e^a oktobrskega dogodka, in nol1111 'n odišlih bratov in sester okipt« ,podal splošno kratko strogo s^^ivno Poročilo. Težka gospodar-ter Л^2?..ЈС delovanje nekoliko ovirala odseli kajpak tudi dohodke. Vsi Si ma'-SO Pa kljub temu, eni bolj, dru-^ s. Pridom delovali, kar je raz-Ооклг i *z Posameznih poročil, ki so leta. X* to^no sliko dela preteklega >B ses* Je zahtevalo od mnogih bratov Гг^Г’, Vt-‘hko truda in nesebične po- 4ttvovalnoeti. Oasipj t^ameznih poročil navajamo v Aioi?! '*™ rLaJ ne jše. Tajnik brat udgj^fjJ^vko poroča, da je bilo 13 sej, Posta Pr* te^ ^5-%. Odbor je skušal 2jra „ l, društveno gospodarstvo na У* ^a- Apelira na župnega delega-žu- aj omilijo v bodoče savezne in dajatve. Dopisov je bilo 164. draa Priredili H 2 Li„iVa družabna večera. Bilo je več so- dtujjt i Kovič Ivan navaja, da ima ,"® 4 odseke (pevskega, godbene-tskega in knjižničnega). Ti so ■ koncert, 5 iger (1 mladin-Proslavi, mladinski popoldan koljLji c Svetni ®ovor°v in nagovorov. Proso j« °^°r JO imel 1 sejo, prosvetar WUdd“il 3 d ne vin ega župnega pro-tečaja v Mariboru. V raznih ta4g' , bilo objavljenih v teku le-5ij. ,«okolskih poročil in vesti. Načel-Mesa R0T.očilo sta podala brat načelnik n0 :^Г1~ in sestra Požegova. Statist ič-CeV i J-^Jovadilo skupaj vseh telovad-VnrAX Po 304 dni ali 358 ur, počena ?? '’l- Skupno število telovade-lep .^nstn-a znaša 84. Izveden je bil u br. starešina po-s^n Č°vororn. Odao jc najpre po-lftaknu * ^>esmrtnoga Kralja. Zatim je 4 Su°’ kako ec je on, pa i svi oni, ?Vqo Pesimis-tički gledali u uspeh druif. ” društva, grelno prevarili, cUn0v tvo danomice napreduje. Broj sval--Sc *e °d osnutka podvostručio Sv°ie d' vUredno plača članarinu i vrši Setio se nedavno pre-°vi^a' yV: člana uprave Jerka Vu-svo- ?ZeU°. da što pre dodtmo ' ov> gde bi još veeim pre-klic„^astavtli sokolski rad. Završio .leiTl Nj. Vel. Kralju Petru II, drav,y' l a Pf^dlcg skupitinc p-osJan Na J. ^Oiav j izražaj odnnosti. kfi ^Ve,HtUPŠt;h11 su funkcioneri upra-Љ primi-1 ° 1а^и i njihova su izvešća J}- Gn.|jiet)a s odobravanjem na zr>a-^hrcni zaključni računi bili su Za , ''jjnljen je i predloženi bud-. Sku • 1935- ž?r novJ!S!ina ie P1-' kraju izvršila iz-Па”1- n& ЈГТ' £°*а će se Predložiti je ? Sem neznatnih izir izme- za,nenik br. Ljubo Ma-feHc hr epnt: br- Mat« Furlan, za-^ Alif 85 Balov; prosvetar: br. 0v’ zamemik br. Meto Gr- gurevič; blagajnik: br. Ivo Štuk; načelnica s. Natalija Martinovič, zame-nica s. Nela Škrobon ja; odbo'mici i z>a-mcnici: br. dr. Ante Kovačevič, Kazo Koščina, f>orde Kršanac i Pavao Ivaniševič; revizori: Stjepan Šimunič, Jakov Šain: časni sud: br. dr. Mirko Vr-salovič, Oskar Zglav i dr. Milj. Frana-sovic; statističar br. Ivo .Šol c tič; gospodar br. Srečko Vlatkovič. Župa Niš JELAŠNICA. — Glavna skupština. Sokolska četa u Jelašnici održala jc svoju redovitu godišnju skupštinu dne 13 januara o. g. Skupština je poseeena od svih članova i prijatelja Sokolstva, a započela je radom kad su pristigli delegati iz Niša brača Dimitrije Mitič i Zisi Todorovič. Skupštinu je otvoi-io starešina br. Markovič i dao reč delegatu br. Mitiču, koji je pozdravio skupštinu, poželeo srečan rad i niaročito je podvukao to, da je srečan što vidi da naše Sokolstvo svakodnevno sve više napreduje. Posle ovoga brat tajnik Voja Mitrovič pročitao je svo izveštaje četnih funk-cionera, ko j e je skupština primila akla-macijom i dala razrešnicu staroj upravi. U novu upravu birani su: starešina br. Pinterovič, Aleksa Jovanovič, z. starešine, Milan Stefanovič, načelnik. Vojislav Mitrovič, tajnik, Vlad. Todorovič, blagajnik, revizori: Milivoje Radosavljevič j Božidar Stefanovič, prosvetar Mladen Markovič i za načelnicu izabrana je sestra Košara Jovanovič, učiteljica, koja je uspela da okupi i žensku čeljad za članice Sokolske čete. Posle izbora uprave br. Pinterovič, starešina čete, u podužem govoru zahvali© se je na izboru i s nekoliko pri-godnih reči nagovorio prisutne. RAŠEVICA. — Glavna skupština. Glavma skupština ove čete održana je 8 januara 1935 god. Starešina Perišič Bogoljub, otvorio je skupštinu i pozdravio prisutnu braču. Tajnik Gajič pročitao je saveznu noslanicu. Brača funkcioneri podneli su izveštaje, koje su članovi primrli. Zatim se prešlo na hiranje uprave. Jeclnoglasno jo izabrana ova uprava: starešina Perišič Bogoljub, zamenik Rajič Mihailo, tajnik Gajič Milan, prosvetar Bugarincvič Siniša, blagajnik Savič Radomir, načelnik Spasič Milu-tin, revizori Milojevič Miodrag i Pavlovič Borisav. tupa Novi Sađ BAČKI MONOSTOR. — Glavna skupština. Dne 20 januara t. g. održana je glavna skupština naše čete. Skup-štini j c prisustvovao kao izaslanik tajnik matičnog društrvia Sombor br. Jam-brušič. Skupštinu je otvorio starešina br. Karajkov i posle sprovedenih formalnosti prema praviliraa održao je prigod an govor, kojim je o dan a pošta Blaženopoeivšem Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Sa skupštinc upučen je pozdravni telegram Nj. Vel. Kralju Petru II. Iza toga je održao govor tajnik matičnog društva br. Jambru-šič u ko-jem jc u kratko prikazao razvitak sokolske organizacije posle oslobodenja. Spomenuo je i marseljsku tragediju i objasnio cilj, koji jo zlikovce na to na-veo. Na koncu poziva prisutnu braču da prionu ozbiljnom radu u Sokolstvu. Posle toga či'ta.ni su izveštaji društvenih funkciouera. Po proeitanim iz-veštajima konrvtatovan je lop napredak u svim pravcima. Tokom godine bile su 23 razne priredbe, 24 predavanja i govora pred vrstom. Četa je aktivno su-dclovala na sletcvima u S*fc. Sivcu, Sarajevu i Zagrebu. Konstatovan ja uspe-šan rad na svim poljima prosvetnog rada. Što je najgllavnije finansijsko sla-njo je zadovoljavajuče i utvrdena je gotovina u iznosu od 1855 dinara. Na osnovu prednjeg dana je starom odboru razrešnica. U novu upravu ušli su: starešina br. Karajkov Ivan, zamenik br. Pcri-škič Ivan, tajnik br. Forgič Stjepan, blagajnik br. Suvak Stjepan, zamenik br. Horvat Mata, načelnik br. Pejak Stjepan, zamenik br. Pašić Antun, načelnica s. Milenkovič Milica zameniea s. Milič Dara, prosvetar br. Prodan Pe-tar. Nadzorni odbor: br. Vukovič Boško i br. Radičev Stjepan. Sud časti: br. Piukovič Franja, br. Duranci Janko i br. Elgcc Mihajlo. KOL. ZEDNIK. — Godišnja skup- ština, U nedelju 13 jan. sazvana je skupština Sokolske čete. Brat starešina D. Volič pozdravio je prisutne i upo-zorio ih da budu uvek svesni svojih dužnosti, da budu glavni nosioci i izvršitelji nacionalnih i sokolskih ideja na krajnjem severu naše domovine. Rekao je. da im je uvek, kao pravim Sokolima, prva misao poslednje reči blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujedinitclja. Prisutni odgovaraju: »Slava Mu!« Brat starešina završio je svoj govor poklikorn Nj. Vel. Kralju Petru 11, što su svi p risu t ni oduševljcno prihvatili. Nato uzima reč brat Lavi-rac, delegat matičnog društva, koji pozdravlja prisutnu braču sa strane matičnog društva. Upozorav-a ih, da iza-beru upravu koja če moči najviše da uradi i da s uspehom nastavi rad na nodizanju sok. doma. Članovi uprave čitaju zatim svoje referate. Iz njili sc vidi napredak u radu prošic godine. Naročito sc prime- čuje tehnički napredak u četi. Četa je učestvovala na svima sletovima, izu-zcv okružnog u Senti. Posle referata, koji su primljeni bez kritike, daje se razrešnica staroj upravi. Nova uprava sastavljena je ovako: starešina: Kosta Lavirac, zamenik Stevan Bujič, tajnik Aleksa Galovič, blagajnik Jovan Bati-nica, revizori: Sudžum Blagoje i Milan Jovanič, prosvetar R. Vučkovič. Skupština je nato dignuta. PETROVARADIN. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Petrova-radin održalo je 20 januara o. g. svoju godišnju skupštinu u novom sokol-skom domu. Odziv članstva bio je vrlo lep. Samu skupštinu otvorio je brat starešina komemoracijom blaženopo-čivšem Viteškom Kralju Aleksanđru I Ujediniitielju, kao i manifestacijom vernosti Nj. Vel. Mladom Kralju Petni II. Zatim je komemonrao umrle članove ovoga društva i tajnika Saveza sloven-skog Sokolstva brata V. Štjepaneka. Svima kliče skupština: »Slava«. Nakon, toga čitaju društveni funkcioneri svoje izveštaje. Tajnički izveštaj jc obu-hvatio sve grane celokupno« društve-nog rada. A taj rad kretao se ponaj-Više oko gradnje novoga sokolskog doma, proslave sremskih mučenika te posvete doma i zastave. Nakon pročitanih izveštaja, koji su jednoglasno primljeni izv'cst:;o je nadzorni odbor, da je finansijsko delovanje društva pronadeno u najpot-punijem redu. Pošto je razrešnica podeljena, prešlo se na hiranj o nove uprave u koju su ušla sledeča brača: starešina: Višoševič Vlado, zamenici star. Jeržabek Alojz i Marko Adam, tajnik: Kueera Julije, prosvetar: Tončič Josip, načelnik: Ivezič Strahinja, zamenici: Tončič Josip i Kurbatfinski And rij a, načelnica: Kučera Terezija, zameniea: Matekalo Milka, društveni lekar: dr. Vladarski Stjepan, blagajnik: Ehele Emil, sit.atističar: Melvinger Miroslav, domačin,: Velicki Lazar, ziastav-nik: Velman Alojz, te 14 članova uipra-ve, revizioni odbor i sud časti. Pošto je izabrana nova uprava za-uzela svoja mesta, pozdravio je brat s'tarešina skupštinu moleči sve članove, da i dalje pom o gnu rad uprave, koja ima još mnogo toga da posvršava i da ovaj novi Dom potpu.no uredi i sa svim spravama, koje još nedostaju op-skrbi. Predlog, da se uvede upisnina od 10 dinara kod primanja članova, ko-jc dosada nije bilo, prima skupština jed n o gl as no. Zatim uzima reč izaslanik novosadske Sok. župe, njen potstarešina i starešina Sok. društva Novi Sad, brat dr. Toma Jovanovič, te u vrlo lepom govoru naglašava, kao j c S okoliš tvo i Jugoslovanstvo identičan pajam, te želi nnvoj upravi da u ovoin mestu gdo jo sokolska ideja doživela p obedu i ostva-rcnje mnogih lepih i važnih zamisli, nastavi s takim plodnim radom. U novom domu, pod zastavom bla-gopok. Viteškog Kralja, zadnjem da-rovanom sokolskom zastavom, »dragocenim darom, koja nam postade 'tuž-nom uspomenom«, kako reče brat Malin, s novim snahama nastaviče petro-vaclins-ko Sok. društvo svoj rad na je-, dinstvu i bratstvu našega naroda. P. S. SIRiG. — Glavna skupština. Našo Sokolsko društvo održalo je svoju redovni! godišnju skupštinu dne 13 januara 1935 god. Od strane br. župe prisustvovao jc kao izaslanik br. Pavlo Daljev, okr. načel. U prisustvu lepog broja članova br. starešina Dorde Spa-ravalo otvorio je skupštinu, pozdraviv-ši br. Daljeva, župskog izaslanika. Zatim je br. starešina pročitao poslanicu Saveza SKJ. Posle pročittane poslanice slcdovali su iserpni izveštaji svih jk>-jedinih funkcionera i to br. načtlnika, br. tajnika, br. prosvetara, br. blagajnika, br. statističara i br. orudara. Br. blagajnik J. Subotič podneo je skup-štini i načrt novog predračuna za 1935 gOid. Iz svih izveštaja vidi se da društvo napreduje, da danas imade 103 člana i članice, 17 naraštajaea. 54 mu-ške i .50 ženske dece. Društvo je uče-stvovalo u svima župskim i saveznim priredbama, a radi toga što je društvo dosta mlado i što nema podesnog vež-bališta u ovoj godini priredilo je samo u svojoj sredini javni istup na Vidov dan i uranak na Durdcvdan. Osim ovih javnih istupa društvo je priredivalo po-seila, pozorišne zabave i t. d. Knjižnica raspolaže s dosta lepim knjigama, koje članstvo vrla rado čita. Nakon date razrcšnice staroj upravi, izabrana je nova uprava u koju su izabrani: dosa-danji starešina br. Đ. Šparavalo, p«t-st'3 reši n a br. Jovo Šunka, načelnik br. B. Šparavalo, zamenik nač. br. Momir Duikič, v. d. načelnice sestra Z. Itebe-jac, prosvetar br. J. Kojič i tajnik br. V. Subotič. Izaslanik župe br. Pavle Daljev postrekao je novu upravu i članstvo na intenzivan rad u ovoj go-dini. ŽABALJ. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Žabalj održalo je svoju glavnu godišnju skupštinu dana 13 januara o. g. Skupštinu je otvorio i njoj pretsedavao starešina društva br. dr. Kosta Majniški, koji jc u svom pozdravnom govora pozdravio svu pri-sutnu braču i sestre i pozvao ih, da odadu poštu blagopočivšemu Viteškom Kralju Aleksandru Prvom Ujedinitelju. Svi prisutni ustaju i kliču: »Slava Mu!« Isto tako pozvao je starešina sve prisutne da pozdrave Nj. Vel. Kralja Petra Drugog, našto svi prisutni ustaju i gromko kliču: »Živco!« Posle toga starešina je pročitao saveznu no-vogodišnju poslanicu, te žup. starešine brata dr. Pavlasa. Zatim su društveni funkcioncri pročitali svoje izveštaje iz kojih se vidi, da je naše društvo u minuloj godini razvilo živ i mnogo-stran rad, koji je okrunjen zavidnim uspehom. Svi izveštaji primljeni su jednoglasno s odobravanjem. Zatim se prešlo na izbor nove uprave u koju su išli: starešina br. dr. Kosta Majniški, zamenik starešine br. Dorde Živanov, tajnik br. Milorad Petrovič, blagajnik br. Radivoj Milošev, načelnik br. Milorad Stepanov, načelnica s. dr. Sofija Paroški, prosvetar br. Sava Jerkovič, zamenici načelnika Sava Drakulič i Miloš Krga, zameniea načelnice s. Femka Savin. Odbornici: Nedeljkov Isa, Idinov Jovan, Penja-vič Jovan, Borišev Aca, Erdeljan Mita, zamcnici: Češljar Miloš, Šokica Živan, Manojlovič Aleksandar. Ovim je dnevni red bio iscrpljcn 1 brat starešina zaključio jc skupštinu. Ž.upa Osijek BELI MANASTIR. — Okružni sa-stanak društvenih i četnih načelnika. U nedelju 20 januara cdržan je u B. Manastiru, u sokolskom domu, okružni sastanak društvenih i četnih načelnika Belomanastirakog sokolsko« okružja. Od 12 sokolskih jediniea ovog okružja na sastanku je bilo zastupljcno 9 je-dinica i to: d, D ar da _fca 2 učesnika), Kneževo (5), Br. Vrh.-Šečerana (1), Beli Manastir (4), Batina (1), Popovac (3); č. Lug (1), Luč (1) i Branjina (1), svega 19 učesniika. Kada se tizme u obzir, cŽa je sastanaik zakazan tek dva dana u napred, a zatim da je na dan sastanka bilo jako ružno vreme, sa snežnom ve-javicom, ovaj odaziv jo vrlo lep i po-hvalan, naročito za učesnike iz onih je-dinica, koje nemaju železničke vezo, te su po ovoj cičoj zimi več rano u jutro krenuli saonicama. Jedan načelnik Sokolske čete došao je peške po zavej anom putu od snega, koji je bio dubok do kolena, iz mesta, koje je od Belog ManasJtira udaljeno 12 ikm. — Ovakovi načelnici i Sokoli pokazali su ovom prilikom svoju punu sokolsku svest, jer nisu žalili truda radi sokolske stvari, te su po najružnijem vremet-nu došli na sokolski sastanak. S ovako-vom bračom može so uspešno rad iti! Od strane naččlništva župe prisustvovao je sastanku načelnik brat ing. Kvapil. Sednicu je vodio načelnik okružja brat Slijepčevič. Sednica je započela u 9 sati i trajala do podne, te se nastavila po podine u 2 sata i zavr-šila u 4 sata, pred odlazak vlakova za Batinu i Osijek. — Glavni predmet sodnice bio je program telovežbenog rada za 1935 god. U ovom predmetu upoznao ie brat župski načelnik sve prisutne s telovežbenim programom, koji je predviden za 1935 god., prema trogodišnjem telovežbenom programu, koji je izradilo Načelništvo župe, te je brat načelnik isti opšimo obrazložio i dao sva potrebna upirtistva za p rak tičk o izvođenje istog. — Na sestanku je zatim utvrđeno sledeče: da so društveni prednjački ispiti, za koje ima u ovom okružju prijavljenih 6 kandidata, održe 2 i 3 marta u Belom Manastiru. Sledeči okr. sastanak održače sc 7 aprila u Branjinom Vrhu. Glavni pred-mc;h biče pregled ovogodišnjih prostih vežbi, kao i vežbi za takmičenje. — U prvoj polovini maja običi če župski prednjak sve jedinice ovog okružja. Okružna takmičenja održače se 16 ju-na u Kneževu. Prvenstvene utakmice u odibojci: 7 j ul a u Branjinom Vrhu. Okružna javna vežba: 15 septembra u Batini. Posle podne prešlo se u vežbaonici na spravama praktički sve vežbe i deč-je igre, u kojima če se ove godine tak-mičiti. Igre su odmah u celosti i naučene. Čitav sastanak nrotekao je u znaku živog i oz'biljnog rada. LUČ. — Trodnevni prosvetni teča j za novo članstvo. Mlada Sokolska četa Luč, koja postoji tek godmu dana i ko-ia sc nalazi na samoj madžarskoj gra-nici, održala jc u januaru, pred svoju glavnu skupštinu, svoj prvi o ros vet ni tečaj za novo članstvo. Tečaj se odr-žavao 'tri večeri uzastopce i to od 6 do 9 sati na večer. Pohadalo jc 35 članova, 2 članice i 6 naraštajaea. Predmeti su bili ovi: »Kakav treba da bude Soko na selu« (br. Vitkovi-č), »Sokolska misao« (br. Erdeljanin), »O štednji« (br. Oberan), »Dr. Miroslav Tirš (br. Vit-kovie), »Trezvenost« (br. Božič), »Naš zadatak, smer i cilj« (br. Vitkovič), »l i-zičko vasnitanje i njegovo narodno značenje« (br. Božič), »0 higijeni« (br. Šmajzl). — Sva predavanja bila su lepa i na višini, te su so njima tečajci upo-znali sa sokolskom naukom. Tečaj je potpuno uspeo i doorineio iačanju Sokolstva u ovoj mlado j, agilnoj Sokol-skoj četi. B. S. ČAĐAVICA. — Glavna skupština. Naše društvo održalo je glavnu skupštinu 20 januara 1935 u iprisuču večeg broja članstva. Skupštinu je otvorio brat istarešina Annrija Perotle-nič. Nakon kratkog i lepog govora pročitao jc saveznu poslanieu. Iza toga sle-dio je izveštaj sestre tajnice F. Leskov-čak, brata načelnika R. Havlieka, brata prosvetara I. Kovača te sestt.ro bla^aj-nice P. Rokin. v Iz izveštaja vidi se, da ovo društvo broji 36 članova i 30 dece. Društvo je održalo javnu vežbu, sodelovalo na 5 drugih javnih nastupa te na sletu u Sarajevu i Zagrebu. Predavanja je odr-žano 19, a govora pred vrstom 25. Osim javne vežbe održane su 2 akademijo i tri veselice. U knjižnici imamo oko 80 knjiga. Nakon razrešnice starog odbora jednoglasno je izabrana nova uprava i tbo: starešina Andrija Parodenič, zamenik Tadič Lazar, tajnik Fanika Le-skovčak, blagajnik Pavica Rakin, prosvetar Ivan Kovač, načelnik Joco Kuk-manovič, načelnica Fanika Leskovčalk. U ime novo izabrano uprave za-hvalio se je skuipštini brat starešina, moleči ih, da složno rade, te zaključio skupštinu, ČEPIN. — Prosvetni rad u januaru. Tokom prošlih nedelja meseca januara ovo Sokolsko društvo održalo je niz id e ološko-p rop ag and is tičkih predavani a. koja su bila uvek dobro poseče-na. Medu seljačkian svetom oseča se pojačano zanimanje za Soko i njegov rad. Predavanja su održale sestro učiteljice Gabrijela Bem: »Istorija Sokolstva« i sestra Mira Gomerčič »Sokolstvo i žena«; dok su brača Nikola Ke-čanin i Vilko Himerajh, študenti, lepo govorili o grčkoj telo vež bi, a br. Branko Dokič, graditelj, predavao je o za-drugarstvu, koje je predavanje izazva-lo slušače u otvorcnu debatu. iz koje se očito istakla želja, da se kroz Sokolstvo pokrene u Čepinu osni vanj e jedne mlekarske zadruge. Na tom poslu radi se i biče uskoro rezultata. Ujedno je u društvu osnovana pe-vaeka i diletantska sekcija. Vode ih brača učitelji Poglajen i Kosanović. Isti marljivo rade za »Svetosavsko-Štrosmajerovu akademiju«, koja če se održati 3 februara 1935. OSIJEK. — Okružje miholjačko održalo je u nedelju 13 januara u D. Miholjcu sednicu načelnika jediniea. Zastupljena su bila društva: D. Miho-ljac, Petrijevci, Vaipovo, Belišče i Podr. Podgajci. — Nezastupljeni: društvo Čada vica, i čefte: Beničanski Ma-gadenovac, Kapelna, Adolfovac, Tor-janci, Bizovac i Novaki. Sednicu je vodio načelnik okružja br. Glaener, načelništvo je župe zastu-pao br. ing. Kvapil. — U os vrtu na rad u 1934 god. naglašeno jo. da su dru-šfiva osim Čađavice, udovoljila notpuno zahtevima, dočim rad četa jo jako slab. — Četa Torjanci društva Belišče ima vrlo nezgodne komunikaciono veze. Več 2 godine nije učestvovala na okružnom takmičenju. Zaključeno, upozoriti upravu čete, da održava više veze s matičnim društvom'. — Čete Adolfovac i Kaptlna društva D. Miho-1 jac no rade niš ta. Daleko su i ne drže nikakve veze. Shodne korake najčiniče matično društvo. — Nove čelte Bizovac i Novaki društva Vaipovo ne daiu nikakvog znaka života. Nisu nikog slali ni u tečaj, koji se je održavao u Val-povu. Konstatovano je sa žailjenyem, da je odobrenje osnutka tih četa usle-dilo bez uobičajenog pregloda i izvida uveta po okružnom načeFniku » što je i društvo Vaipovo postavljeno pred gotovu stvar. — Sama četa Bizovac priznaje, da je akcija za Ovsnutak bila prenaglcna i da u mestu nema uveta za rad sokolske jedinice. Obe če čete posetiti starešina društva Vaipovo, te če obavestiti župu o daljnjhn koracima. Okružno takmičenje oclržano jc u Valpovu s uspehom. Opaža so stalno nedostatak sposobnih sudaca. — Točaja održana dva, takoder u Valpovu. I tu se opaža, da čete, koje slabo rade, nikog u tečaj ne šal ju, ma da župa dajo i novčanu potporu. Načelnik župo br. ing. Kvapil pcid-neo je iserpan izveštaj o naertu programa rada u 1935 godini. Načrt ima tla odobri zbor društvenih načelnika, koji če se sastati u Osijeku koncem meseca februara o. g. — Načrt načelno odobren te zaključeno, da se okružno tak-ntičenje odTŽi u D. Miholjcu 9 i 10 ju-na prilikom otvorenja n ovog sokolskog doma. — U pitanju su del ovarij a na po-krajinskom sletu u Subotici prevladalo mišljenje, da se ne sudeluje obvezatno, obzirom na dVa pokrajinska shsta ii prošloj godini, pretstoječi svesokolski .slet u Beogradu 193<> god. i konaeno obzirom na potrebu što intenzivnijeg unutarnjeg rada u župi. Sokolsko društvo D. Miholjac za-stupao je na seđnici I zam. stareSine br. dr. Frančič, koji jo aktivno sude-lovao u raspravi o pojedinim tačkama dnev. rada. Isitt jc i kritikovao, što nitko od ostalih funkcionera župe ne po sečuje mesta u provinciji. D. G. PODVrNJE. - Glavna skupština. Dne 13 januara održana je glavna skupština društva, kojoj je prisustvovao velik broj članova. Starešina brat Cesic otvorio je skupšttinu i pozdravio sve prisutne te izaslanika brats-ke župe br. Kovača Milana i Jelaviča Ivu. Poziva prisutne. da se sete i kliknil trokratni »Slava« blaženopoeivšem Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, i da se seite Pr-vog našeg starešine Nj. Vel. Kralja Petra' il s trokratnim »Živec«, što prisutni ustsjanjem klicu. Posle se prelazi na čilanje izve sijaja tajnika, blagajnika, načelnika i i>n • svetara. Pošto su izveštaji primljeni na znanje i odobreni, to skupština daje odrešnicu starom upravnom odboru. U novi odbor izabrana su sledeča brača: starešina: brat Duro Bošnjaka- vic, načelnik: brat Marin Kraj novic, prosvetar: brat Robert Blaško, blagajnik: brat Rikard Vcselski i tajnik: br. Josip M, češič. Upravni odbor: brat Hišic Ivan, Stazić Duro, Lulie Josip, Krajnovič Luka i Pavelič Ivam. Nakon iscrpljenja dnevno«' reda, skupStina je zaključena. TRNJANI. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Trajani održalo je 13 januara svoju petu glavnu godišnju skupštinu. Skupštinu je otvorio starešina društva br. Jožo Kolundžič, pozdravljajoči prisutine, kao i delegaia župe br. Tanasiju Iliča, piofesora. Br. T. Ilič, govorio je o razvitku sokolske misli, te o svrsi i zatlači Sokolstva. Nato je br. starešina pročitao poslanicu bi'. Saveza, a onda se prešlo na dnevni red. Brat tajnik Ananič 1'etar, st., p roči tao je svoj tajnički izveštaj, koji je primljen s odobravanjem. Brat blagajni!, Ananič Pet ar, ml., pročitao je svoj blagajnički izveštaj, koji je takoder primljen s odobravanjem. Brat'pro-svclar Dimitrija Mrilim svoj izveštaj -’i it pod n c o. Brat načelnik Kremer Hinko pročitao je izveštaj načelništva, koji je primljen s odobravanjem. Brat revizor Kolundžič Ivan izvestio je, da sn revizori našli s ve blagajničke knjige kao i inventar društvu n potpunom redu i predložio da so stara uprava razreši. U novu upravu birani su, i to: (Starešina br. Jožo Kolundžič, zamenik star. br. Mladen Vitas, tajnik br. Ananič Petar st., prosveta,r br. Kljaič Lazar, načelnik br. Kremer Hinko, I za-menjk načelnika br. Stojanovič Petar, 11 zamenik br. Silvestar Bukvič, blagajnik br. Ananič Petar ml., zamenik Rotkovič Stevo, revizori br. Marijano-vič Stjepan, Kremer Ivan i Šepič Stje-pan. Zatim se je brat starešina zahvaliti skupštini i delegatu župe br. T. Iliču, na iskazanom poverenju. Župa Sarajevo SARAJEVO. — Drugi opšti prosvetni tečaj sarajevske Sokolske župe. U Sarajevu jo održan II opšti prosvetni tečaj u vremenu od 2 do 4 januara 1935 sod. Posetilaca je bilo 24, od kojih su večina učitelji. Nastavnici (tečaja bili su sa sledečim predavanjima: 1) Br. Husein Brkič: Ideologija Sokolstva; Kulturna ori-jentacija; Odnos Sokola prema drugim organizacijama. 2) Br. Č. Gavrilovič: Sok. prosvetna organizacija i administracija. 3) Br. R. Grdič: Organizacija Sokolstva na selu; Besedništvo. 4) Br. Hasan Ljubančič: Socijalno staranje u Sokolstvu; Staranje o novam člansifcvu; Idejne školc za novo članstvo. 5) Br. Miloš Pavlovič: Vaspitanjo dece i na-raštaja; Glazba i pesma u Sokolstvu. 6) Br. H. (Jurič: Istorija Sokolstva. 7) Br. Hamdija Kapidžič: Štampa, opšta i sokolska. 8) Br. dr. J. Čihak: Uticaj telovežbe na organizam. 9) Br. U. Čovič: »Putevi i ciljevi«. 10) Br. Br. Ku-reS: Lutkarstvo. Po svršenom tečaju održano je jedno prosvetno večc, kao i jedna konferenci ja prosvetara društava i četa. FOČA. — Godišnja skupština. Godišnja skupština Sokolskog društva u Foči održana je u nedelju, 13 januara 1935, u prostorijarna Sok. društva. Kao delegat župe skupštini ja prisustvovao br. Husein Brkič, direktor Žen-gimnazije u Sarajevu. Skupštinu je otvorio starešina društva br. Milan Hadživu-kovič prigodnim govorom i komemo-risao uspomenu na Kralja-Mučenika; z at im je pročitao poslanicu br. Saveza. Iza toga su prečrtani izveštaj i tajnika, blagajnika i prosvetara. Nakon krače diskusije izveštaji su primljeni, te je data razrešnica staroj upTavi. Potom se prešlo na biranje nove uprave, te je jednoglais.no usvojena lista kandidacionog odbora sa starešinam br. Milanom Hadživukovičem na čelu. Po izvršenom izboru, uzeo je reč ilelegat župe br. Husein Brkič. On je izložio kojim če P ute m Sokolstvo izvršiti amanet Veliko2 Kralja »Čuvajte Jugoslaviju«. Naročito je podvukao lep uspeh Sokolskog društva u Foči, a naročito u pTibiranju oimladine u sokolske redove bez razlike vere i plemena, ističuči to kao primaran uslov za uspe-šan rad svake sokolske jedinice. H. K. MAHALA, — Godišnja skupština. Sokolska četa Mahala održala je svoju treču godišnju skupštinu 8 januara 1935. Skupštini je pretsedavao, u otsutnosti starešine brata Smailbego-viča Adema, najstariji odbornik brat 1 Ierco Osman. Nakon pročitane župsike poslanice, upučen je Sok. župi Sarajevo pozdravni brzojav. Nakon pročitanih izveštaja, govorili su izaslanici matičnog društva, brača ing. Kostanjšek Drago i Tafro Ha-zim, koji jc naročito istakao značaj sokolskog rada na selu i značenje obe-čanja upučenog sa skupštine bratskoj /upi. Skupščina je izlaganje bračo po-pratila s odobravanjem. Izabrana je nova uprava u koju su unišla sledeča brača: starešina (Herco Omer, zam. starešine Dinerevič Neži r, načelnik Bulhulušič Čamil. zam. načelnika Hubič Salem, (tajnik Dulepa Islam, blagajnik Herco Osman, odibor-nici: Subotič Uroš, Mamela Fehin, Nc-fič I lamza, Derviševič Munib i Radič Momčilo. Nadzorni odbor: Kosanovič Dušan, Herco Alija, Širič Mehmedi i Bulbulušič Alija. Skupština je završena odavanjem pošte nikad neprežaljenom, blaženo-počivšem Viteškom Kralju Aleksandru 1 Ujedinitelju i pozdravom i klicanjem našem Mladom Kralju Petru II, uzda-nici našeg naroda. NOVO SARAJEVO. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Novo Sarajevo održalo je u nedelju 13 jan. svoju godišnju skupštinu u prostorijama svoga doma. Starešina br. ing. Tadija Živkovič eirvara skupštinu upučujuči prve misli O.plencu gde počiva največi Soko Kralj Aleksandar I Ujedinitelj. (Brača klicu Slava Mu!) pozdravlja Nj. Vel. Kralja Petra II (Živeo!) pozdravlja i stalo izaslanike i svu prisutnu bra-ču i sestre. Čitaju se izveštaji funkci-onera, koji sc p rima ju a zatim se. daje razrešnica upravi. Prelati se na pitanje članarine po čemu mnoga brača disku-tuiu i ne do Lazi se do zaključka. Br. blagajnik čita predlog budžeita za idu-ču godinu, koji sc usvaja. Načelnik društva br. Juvanec govori o socijal-noj pomoči, iznosi bedu sirotinj-e te naglašava da ima i takovo brače, koja nisu u stanju platiti svoj članski ulog, apeluje na prisutne da pomognu ne-voljnoj brači. Zatim se prelazi na imenovanje nove uprave, revizora i suda časti. SkupSHni su podnešene dve liste. Liste su stavljene na glasanjo te je prva s dve trečine glasova izglasana i to: starešina br. ing. Živkovič Tadija, I za-nien-'k nač. Dragič Mijat, II zam. nač. Šarnbek Josip, prosvetar: Miljkovič Velimir, tajnik ing. Stankovič Ivan. blagajnik šošie Miloš te 10 odbornika i njihovih zamenika, revizioni odbor i časni sud. Zatim br. Starčevič govori o prosvetno sokolskim večerima. Uzima reč starešina župe br. dr. Voio Besarovič, koji lepim rečima tu-mači zadatak Sokola u našem narodu. Završio je rečima blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandrom I Ujedinitelju: Čuvajmo Jugoslaviju! Brača kliču: čuvačemo! Starešina br. ing. Tadija Živkovič zahvaljuje prisutnima i zaključuje skupštinu. SARAJEVO. — Sokolsko nrosvet-no veče na Narodnom univerzitetu. Jedna od najuepeHjih akcija saraje.v-skog Sokolstva nesumnjivo je ova, koja je u subotu. 12 januara 1935, zapo-četa ciklusom predavanja o aktuelnim temama i problemima, važnim za sva-kog Sokola i savremenog čoveka uop-šte. U subotu naveče, na Narodnom univerzitetu. sarajevsko Sokotstvo najavilo je značajan kulturni nothvat, na koji se. zaista, več dugo če‘ka. Naši istaknuti sokolski radnici preduzeli su da u nizu izlaganja odrede stav Sokolstva prema svim pitan j ima s kojima ee susreče naš čovek u životu i radu. Ova izlaganja. data živo i uverljivo, več na početku našla su na zahvalnim i brojnu publiku. Prostorije su bile Drepunc slušalaca. Ovo sokolsko veče otvorio je starešina Sokolskog društva Sarajevo, br. Aleksa Starčevič. Zatim ie br. Miloš Pavlovič govorio o Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, kao zaštiit-niku Sokolstva. Govor br. Pavloviča burno je pozdravljen aplauzom. Iza toga je govorio br. Radmilo Grdič. On je održao opširno predavanje o pogledi-ma Sokolstva na jiktuelna društvena pitanja. Izlaganje br. Grdiča imala su osobito privrženu publiku radi toga, što su se u prvom redu. bila zanimlji-va, jer su se bavila važnim i akttuelnim pitanjima. Dalje, izlaganja su bila živa i jezgrovita, neposredna i topla. Predavanja su ostavila dubok uti-sak na slušaoce. Pored predavanja, vef-liki je interes pobudilo i pevanje her-cegovačkog guslara Vurkc Šurkoviča. On je opevao, s tu^om i vidnim bo-lom smrt Viteškog Kralja. Slušaoci isu sa suzama u očima slu šali glas pevača i zvukc njegovih gusala. SARAJEVO. — Velika sokolska akcija za zimsku pomcć. U nedelju, 13 januara 1935, u prostorijama Sokolsko župe, održana jo konfeire.noija sokolskih radnika na kojoj se je rasprav-ljalo o sokolskoj socijalno j akciji u Sarajevu. Tu je obrazovan odbor za akciju »Sokolska pomoč nevoljnim«. Ta akcija je zamišljena kao stalna akcija celokupnog sarajevskog Sokolstva. Cilj je ovog nothvata dvojam: da, prvo pomogne što afikasnijc i što pra-vilnije one, koji so nalaze u teškoj ne vol ji. Gtfadanstvo če se pomagati na razne načine prema vrsti nevolje i oskudice. Drugi je zadatak ovo akcijo da u javnosti i pred nadležnim istakne važnos»t i značenje socijalnih pitanja, naročito pitanja nezaposlenosti i tla nadležne pokrene, zgodnim prodiozi-ma i inicijativama, da u ovome pravcu izvrši svoju dužnost. Referent po ovoj akciji, br. R- Grdič iziožio je opširno kako jc zamišljena sokolska akcija, koja če medu svojim geslima imarti i geslo: Ne milost nego žrtva i dužnost! Dalje, izneo je br. Grdič novino ove akcije. Posle ovoga izlaganja razvila se opširna diskusija u kojoj su uzeli uče-šča brača: dr. V. Besarovič. elr. Sunaj-kovič, dr. Mara Živanovič, Vukatič, A. Božič, Pavlovič, Derviševič i drugi. Svi su se govornici stožili s pcitrebom takvo akcije, koja pretstavlja i glavnu dužnost Sokolstva u ovim teškim vre-menima. Izabran je odbor oid pročel- nika 8 sekcija. Odbor če se tokom vremena popuiniti licima podesnim za ovoj veliki nosao. S radom če se početi u naj skorij e vreme. SJETLINA. — Dobrotvorni i zdravstveni rad. Na Novu godinu 1935 u novootvorcnim prostorijama Sokolskog društva u Sjetini, oko 10 časova pre podne obradovalo se je i ubuklo 26 dece. Deca su večinom dači ovdašnje državne osnovne škole. U svemu je obučeno 11 dečaka i 15 devojčica. Mu-ška deca dobila su potpuno odelo, ko-šulju i čarape, a devojčice toplu halji-nu, košulju i čarape. Ovoj skromnoj svečanosti prisust-vovao je odbor, pa je sestra upraviteljica naše škole održala deci govor, tu-mačeči im zauzimanje naših vrednih Sokola, da su ih obukli u ove teške zimske dane. Iza toga deci su podeljene kesice bonbona, koje im je odbor clarovao. Zatim su se odbornici uputili u tri razna pravca po selima naše Sokolske čete u Gornjoj Prači, da pre-gledaju čistoču domova, kao i članova i njihovih porodica. Njihov put bio je toga dana po neprohodnim glibovima zabačenih sela. Odbornici su im pri pregledu domova davali upute o čistosti, zdravlju i boljem životu. USTIPRAČA. — Glevna skupština. Sokolsko društvo Usitipraoa održalo je svoju glav’nu godišnju skupštinu, kojoj je prisustvovao delegat župe br. Vlado Juvanec. Rad društva u prosto j godini ometanje epktemijom pe-gavca, koji je harao gotovu jodinu dana rogatičkim srezom. Izveštaji pojc-dinih funkcionera primljeni su bez pri-medbe, te je jednoglasno izabrana sledeča nova uprava, koju jo potvrdila bratska župa: starešina i prosvetar: Ibrnšagič Hamza, zamenik Karahmet Abdulah; tajnik Dedovič Budimir; načelnik Unkovič Kosta, zamenik načelnika Bačanovič Ferdo: blagajnik: Bači-čka Rudolf; knjižničar Šečič Nezir; sta-tističar Jurkas Anton; -odbor: Mr,zič Dobrilo, Osenk Stanko, Kneževič Edo i Jahič Šalih; zamenici: Karahmet Nu-rija, Gozo Aziz i Sokolovič Veljko; revizioni odbor: Osenk Uuban i Kozo-mora Milorad; sud časti: Droca Vaso, Mazič Dobrilo, Pekušič Mehmed, Osenk Urban i Ibrišagič Hamza. Novoizabrani starešina izneo je program rada u ovoj godini, sito je skupština jednoglasno odobrila. Odbor je odmah počeo radom, te se je konstituisao tehnički i prosvetni odbor i diletantska sekcija. Iznajmlje-ne su nove pogodnije prostorije i naru-čen potreban namešttaj za iste. Društvo se je pretplatilo na eve sokolske novine i više dnevnih listova. Poruče-no su neke najnužnije sprave, radio aparat, popunjena je odmah knjižnica s više dela, te je zaključeno, da se odr-žavaju redovne sednice. predavanja, sela. prosvetne škole, pčelarski tečaj, da sc radi na održavanju analfabetsko-Д tečaja, da se izvežba komad za april-Siku zabavu i da se sva brača pozovu na agila’n rad, kako bi se društvo diglo na pravu sokolsku visinu. Konstatovano je, da društvo broji 72 pomažuča člana, 15 vežbača, 15 m. podmlatka, 8 ženskog. Ukupno svih pripadnika 110 članova. VISOKO. — Pczorišno veče. Po- zorišni otsek Sokolskog društva u Vi-sokom prikazao je u utorak, dne 8 jan. Begovičevu »Amcrikansku jahtu u splitsko j luči«, u režiji svoga pret-sednika br. dr. M. Krile. Režija komada bila je odlična; naročito se k ;akao drugi čin. u kome je pozornica pre tvor e na u jahtu prikazala. uz Tijardovičeve i Paljetkove akorde savišeno izvedene od naših omiljenih gitarista i vrednih pevača. u sjaju mesečeva svetla i šum našeg mora svu lepotu, zanos i čar tople dalmatinsKC noči. „ Uspeh ovog teškog Begovicevog komada najbolje dokazuje naprcdak našeg Pozorišnog ertseka. VISOKO. — Rad u decembru 1934 g. Sokolsko društvo u Visokom zakazalo za sredu dne 26 XI 1934 g. predavanje o našim neoslobodenim krajevima kao uvod n proslavu_ dana ujedinjenja. To predavanje održao je brat Šalih Šabanovič uz pnsustvo lc-poga broja brače i sestara. Dne 1 decembra 1934 god. oila je svečana sodnica. Svečanu sednicu otvorio je brat starešina J. Plavšic, zatim je društveni pe\rački zbor pod dirigo-vanjem brata P. Soče otpevao sokolsku i državnu himnu, brat starešina pročitao je poslanicu SKJ; brat načelnik M. Vukojevič i jedan naraštajac dekla-movali su dve prigodne pesme, a ko načno je brat starešina pročitao formular zakletve, koju je položilo sve prisutno članstvo. Tirno je ova svečana sodnica bila završena. Dne 15 dec. pr. god. odrzana je prva smotra za celokupno članstvo, koja je pružila puni dokaz sokolske svesti, koja vlada medu članovima ove sokolske jedinice. Smotru je otvorio starešina brat J. Plavšič i prikazao ukratko svrhu sokolskih smotra. Prosvetar brat tir. H. Džananovič govorio je o dužnostima Sokola i pročitao dva važna raspisa Saveza i uprave sarajevske Sokolske župe, koje je popratio potrebnim tumačenjem. Načelnik brat M. Vukojevič govorio je o krupmjnn i sitnijim propustima Sokola u d)rušt-venim prostorijama i prigodom javnih nastupa. Iza ovih referata pozvao je brat starešina sestre i bracu, koji su prigodom svečane zakletve Sokola bili sprečeni na istu polože. Nato je bilo prevodenje dece u naraštaj i naraštaja u članstvo. Dne 27 dec. pr. g. održao se je u Sokolskom domu sastanak prosvetara II sokolskog okružja, na koji su osim lepog broja članova prosvetnog otseka mesnog Sokolskog društva na čelu sa svojim prosvetarom, bratom dr. H. Dža-nanovičem, pristupili i prosvetari bratskih Sokolskih društava u Varešu, u Vareš - Majdanu i u Zenici, dok ostala bratska društva ovog okružja nisu, na-žalost, poslali svoje prosvetare, odnosno delegate. Sastanak je otvorio br. dr. II. Džananovič, pozdravio prisutne i prešao na dnevni red. Govorila su mnoga prisutna brača, tako da je ovaj sastanak bio od osobitog značaja za daljnji prosvetni rad na teritoriju ovog Sokolskog okružja. Iste večeri otvorena je nedelja sokolske^ štampe s uspelim predavanjem brata Z. Krile, koji je govorio opčenito o štampi i zatim o sokolskoj štampi. 28 dec. pr. g. bio je daljnji sastanak sestara i brače koji pohadaju idej-nu školu. 8 januara o. g. prikazivali smo Bogovičeva »Amerikanska jahta u split-skoj luci«. Priredba je potpuno uspela u svakom pogledu. VOJKOVIČI. — Godišnja skupština. Sokolska četa u Vojkovičima održala je svoju redovnu godišnju skupštinu 30 decembra 1934 g. Delegati sarajevskog Sokolskog društva bili su sestra J. Dopuda i brat Oskar Lavrač. Pošto su funkcioneri podneli izve-štaje, pristupilo se hiranju nove uprave. Za starešinu društva izabran je br. Gašič, zamenik starešine Filip Mičič, tajnik Živanka Kandič, prosvetar Ko-viljka Radosavljevič, načelnik Aleksa Lubura, blagajnik Marija Sisirič. Ostali članovi odbora jesu: Sava Mičič, Aleksa Lučič, Branko Sil j, Dordo Sešlija, Pero Ristovič, Dordo Sikima, Ilija Kokot i Miloš Ristovič. Župa Skoplje VELES. — Socijalna akcija. Sokolsko društvo u Velesu prikupilo je u mesecu decembru i januaru od svojih članova i prijatelja za sokolsku so-cijalnu akciju 2103.25 dinara, koja je svota porazdeljena po nar eden ju br. Saveza. Iz društvenog Fonda pomagače sc siromašni vežbači, koji budu redovno pohadali časove vežbanja. Prva pomoč podeljena je 5 januara o. g., noči božičnih praznika. Toga dana društvo je pomogio dva člana vežbača, dve naraštajke, dva muška i dva ženska deteta. Svi su dobili po par cipela, sem jedne naraštajke koja je dobila skrom-nu haljinu. Zatim jc podeljeno 5 kuti-ja zej'tina. Iz svojih sredstava društvo je nov-čano pomogio dvojicu svojih članova na taj način, što im je platilo sve potrebne takse za polaganje kalfenskog ispita i dobijanje kalfenskog uverenja. Sem toga, svakog meseca po petorica najusrdnijih naraštajaca dobičo kao nagradu sokolsku kapu, dok se sve kape, koje jc društvo bilo dobavilo radi prodaje, no podele. Župa Split DUGIRAT. — Glavna skupština. U nedelju, dne 20 jan. održana je glavna godišnja skupština Sokolskog društva u Dugomratu, koju je pred nad-polovičnim brojem čJanstva otvorio zam. starešine br. Dušan Šarolič. U svom pozdravnem govoru po-svetio je prve misli i reči Velikom Pokojniku i Mučeniku, pioneru jugosla-vensko misli, Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Članstvo je 1 min. šutnje odalo poštu Velikom Kralju okrenuvši se prema Oplencu. Iza toga ttužnog akta i našeg iskrenog bo-la, koji se odražavao na svačijem licu, brat potstarešina, u svom opsežnom referatu, ocrtao je rad društva i ukratko se osvrče na pojedino sekcije, na njihove uspehe i nadostatke, apelira-juei na članstvo, da u ovoj godini po-svelte sokolskom radu višo energije i ljubavi, jer smo mi podani da svojom čisto m ideologijom podignemo duh našeg naroda, uzgajajuči ga u duhu svetlih tradicija našo teške prošlosti. Zatim daje reč bratu načelniku, koji sc u svom izveštaju žali, što rad u dru-goj polovici godine nijo bio onako plo-dan kao u prvoj i nada sc, da če se to popraviti. Izvešitava, da jo slet 10 juna uspeo dobro i da je s kategorijama dece zadOvoljan. Ostali izveštaji brače: prosvetara, knjižničara, matiča-ra i gospodara primljeni su jednoglasno. Osobito pada u oči jako dobro- stanje blagajne kao i inventara, koji se povečao za vrednost od 12.000 Din. Iza daitih izveštaja dat je apsoluto-rij staroj upravi. Da se izbegne besko-načnom izabiranju pojedinih lica sa-stavio se kandidacloni odbor od trojice brače, koji su članstvu podneli sle-deču listu na odobrenje: starešina: br. Dušan Šarolič, aam. .starešine: br. Mate pok. F. Brničevič, prosvetar: br. Milenko Gatara, načelnik: br. Antun Plu-cnar. U odbor je ušlo 9 brače i njihovih zamenika. Sucl easiti: Petar Pavlovič, Josip Petrič i Petar Žuvela. Revizori: Stjepan Ivančevič i Pavao Brničevič. Posle izbora pretresena su razna aktue.hia društvena pitanja pa je skupština ц bratskom raspoloženju završena. HVAR. — Proslava u čast Branislava Nušiča. Diletantska sekcija Jp' kolskog društva priredila je u nedelju dne 13 januara svečanu večernju^ zabavu u počast književnika BranišUiv Nušiča. Prikazano su bile tri aktovk g. Nušiča i to: »Dugme«, »Naša ueca* i »Svetski rat«. Priredbu otvorio je pozdravnim govorom starosta br. tir. Avelini, nuvši nekoliko važnih momenta iz tobiografije g. Nušiča. Dupkom Pun pozorište aklamiralo jc g. Nušiča, U spodu suprogu i gospo<1u kčerku. Naši mladi diletanti odigrali S’J veoma temperamentno svoje ulo^č. MAKARSKA. — Glavna slcupš|i' na. 19 januara održana jc skupština Sokolskog društva u • skoj. Skupštinu jc otvorio brat staT šina, Novak, koji jo najpre komemon; rao uspomenu na Kralja Ujedmrtc j • Posle toga pročitao ie saveznu po ‘ nicu za god. 1935. Zatim je tlao roc ■ 'tajniku Travizi, koji je profifcao ran tajnički izveštaj. Načelnik nov izneo je raid prednjačkog . Prosvetar Radovanovič pročitao je ^ veštaj o kultnrnom radu društva, gajnik Boški izvestio je o stanju ga j ne. . ’.-аШИ Nova uprava izabrana je JJ4 . glasno i to: starešina Novak potstarešina dr. Puharič, itajnik Ar zi Spasoje, prosvetar: Radovanovi« . bert, načelnik Mladino v Jura.i. nik Boški Ivo. Isto tako izabram svi članovi upravnog odbora. Župa Sušak-mjeka BRUŠANE. — Glavna № skupština. Ova četa održala i® prvu glavnu godišnju skupšitinu u delju 20 januara 1935. Na skupštini. došlo preko polovine sveuktrpnog stva, premda je bilo vrlo ružno Kao izaslanik matičnog društva 5^^ jc na skupštinu iz Gospiča brat A>0^ Ozmec. Nakon što je starešina oi'L skupštinu i otlao poštu Vrteškorn*^ lju Aleksandru I Ujedinitelju. .Pr° ^ tar je pročitao saveznu poslaiucU ^ novu 1935 godinu. Zatim su svi cionari proč it ali svojci izvesta je, su pazljivo saslušani i jednogt^j primljeni. Dana jo razrešnica upravi, nakon čega jo j ed no glasno brana nova uprava kako sledi: s . 0 Sina Jerko Brkljačič; zam. starwjp Marko Šuper; tajnik i prosvetar Trc-po; načelnik Mate Mažuran; z ja. načelnika Josip Trepo; blagajni .fl, kov Ratkcvič; revizori: Jakov vič i Vieko Došen: odbornici: Franc, Tonkovič Joso i Sudar *1 U ime cclog odbora zahvaljuje^ -C) poverenju brail: starešina, koji ° da če so i dalje iči započetim 1?%^ kako bi sokolska misao mogfo ješ 1 j e u našem selu proširiti svo j ^ Na koncu jo još jednom odan*.jj. šta blaženopočivšem K nad ju s V j| kom: Slava Mu! Mladi Kralj Pe‘ pozdravljen je s gromkim: Živeo-Time jc skupština završena. KORENICA. — Glavna skul^' na. Glavna godišnja skupština ^ je reniei održana 13 januara o. 12-bila prva skupština Sokolskog dru. jer je do sad bio Soko u Korenini ^ ganizovan kao Seosfca četa. Samas -ština je pokazala, da se župa Rovarila kad jc dala takvo priznanj sadašnjem sokolskom radu u K°rC, je Dosadašnji starešina brat Sun . po otvorcnju skupštinc i mnogobrojnoj brači predlagao brz J ^ ne pozdrave Nj. Vel. Kralju РСд.е^, br. Savezu, br. dr. Ljudevitu * . j,r. ministru za fizički odgoj naroda, župi Sušak-Rijeka. Pozdravi su ševljcno prihvačeni. Za svoje jjfl-za korcnički Soko jednoglasno bran na predlog brata načelnika .eji-Žigiča za doživotnog počasnog nu brat Stevo Kalember, koji j® } ^ici od ustanovitelja Sokola u K® „ffl pred 30 godina i koji mu je bio i dugotrajni starešina. ^li Nakon referata, koje su P0<. „s- brača tajnik, blagajnik, prosvetar čelnik, a koji su saslušani s °c prave njem, pristupilo so izboru nove l'”pod-u koju su ušli: kao starešina brl“. dan Orlič i drugi poznati sokoli nici. tkuP^‘” Postoji nada, da je toni nom započeto novo doba u kore1 „jce Sokolu, koje če stvoriti u središte novog sokolskog рокп^^^уо-dignuti čvrste sokolske tvrđave jem području. i .oSti«*0, MALINSKA. — Glavna Iza kako su na scdnici upravi^ • \l-ra od 16 jan. pretresam i °'tio nCra *£ veštaji svih društvenih funkeio je glavnu godišnju skupštinu. o završio skupštinu s obe-radiv' • a ^.e °d'bor i u novoj godi ni i svim silama za plemenitu sokol- br„,-m.lsao i s toplim apelom na svu p. i sestre, da odbor u tom plemeni-t0m radu podupru. če _InanK> Puno razloga verovati, da inn HVl °dbor Po skupštini iskazano l’Pverenje znati iskupiti. M. R. Dan?W^LJ. — Glavna skupština. štvoO‘d januara o. g. Sokolsko dru-giavn m, j' održalo je svoju rcdovnu uj *? skwpštinu u sokolskoj dvorani, Јг j* ISace sveukupnog svofi članstva, dj ЈЈЊ pojedinih funkcionara vi-Oešni’- ov°№dišnji rad mnogo us- IjavaJl ^ošlogcdišnKg. Ne zadovo-no,, f>°t'Puno statistički rad, ali če i taj ipajr ^ Meotkhi biti ureden. Vidi se dalj« vsu svi društveni funkcioncri lUgj ‘ Ve *t° su najviše znali i mogli u lv.rL Prdikama, koje iziskuju mnogo boli« 1 nab°ra- Vidan dokaz, da se ide 00bem napretku. bko -C i deo rada bio je dobar stUnaj,C 'takom godine po tri puta na-a Promena u ličnosti društvenog la*ai. a> razlozi su za to iz vana (od-Drujtu v^>sdfu, pa nameštenje i t. d.), ^.vo je ipak priredilo ovog leta s kr Pruštvenu akademiju u zajednici a nao2? . • društvom Osijek G. grad, PtpšU ie,• le bdo brojno zastupano na "Jšodišujim sletovim.a. bilo & i blagajničko poslovanje gajn uzorno vodeno, te je sama blato*,? u. svojim primitcima i izdatcima Enačena. F^svctni se rad tačno odvijao po vicionoin programu. In i.; ie drušri du Svvvaparat 'odn u vis ,in* članovima, te sc sada daju '°kin Se ,e društvo ove godine kupi-đti , aParat j ©dnom pozajmicom me- loviaf navrata kino-pretstave i -to frl-SVcćj* r.z podrueja za narodno pro-ai0v,„vanic i higijenu; nabavka se fil-p 7a,Vr^j Preko »Higijenskog zavoda« aparat^ Posle nabavke ovog kino-*а1аЛЈ 0Paža se živi ji interes medu na£-llna i kod školske dece. Ovim su jaj;a„0ni Prosvetni rad i delovanje po-A 1 mnogo aktivniji. nj z veš ta ji svih funkcionara primlje-1 Pračeni s interesovanjem. lltak;t'U *C društveni rad skučen i često 'Sv°jihVan raZ;b>3 i° što društvo nema čino SoPstvenih prostori ja, što mu se »Križce sa strane funkcionera o dv©. bratstva«, koje se otimlje ja je lanu> koja pripada opštini, a koše p, V^kovorom dana na uporaibu na-Qpkolskom društvu, ta j °vom povedene su več često pu-^ipsL-Snieile Ј pismeno pretstavke op-v°r i ubravi, da se poništi taj ugo-?arji r\ rPPtivacijom što su i ovi (Kriva ~rišl jani, te imadu jcdr.aka pra-^ubtn Uzivanjc istv. Blagodareči, mc-toga •' Jvesnkna i prozrevši tendencu ^*rpaIOg Јс uvek dvorana u našim ru-kojjjn’o . ovc razrniriec i prepirke, o ^сц-јј&р s® 13 Povelo govora i na glavnoj Ve ц.1111’ Pri nudili su upravo i člano-društva, na namisao za ponija e sdkolskog doma. Več se i ra-4a ..„on:ilšlialo na ovo te je i rad to-SfemliA ttodina unatrag kupljeno i efemi3 i"d'anašnje pak finansijske p “omsk SKNai Zq, n чОуј u-4«n.ujc iu>; tu oc cia- Sfodst s i1?' da ee sinoči finansijska Saga • a- Bilo bi preuranjeno o teme oVa /Ila_šati sve pojedinosti, akcija je л. ц POcrUt-,. „1: i___ movič, 6 odbornika, re-časni sud. je uprava u dobrim ru- * u П У°1 u-Pfavi dana je razrešnica, jja br 'v-, rana su °va brada: stareši-r- Iva ti. Z'a Turato, zam. starešine Vič, у.,11 Bič, načelnik br. Petar Bogovič. :ntinik načelnika br. N. Dujmo-r' M siv' • M- Albaneže, prosvetar m.Ban Garapič, blagajnik br. To-5eže o« ,Zara' blagajnika br. A. Alba-?r br' t r!^r br. Ivan Žuvič, gospo-vi*i0ni j l-lnjmovič, 6 od' i Dr-;- i časni sud. kaipa 11T>o, da je tiprava i %?L»oK'RIJEKa- — Uspeh Sokoi-ч te 27 arsk°g kazališta. Prošle ne-fbro fšu5.5iaD.-daval° Је Sokolsko dru-i. ^lišt.'i !icba Pretstavu lutkarskog n a bij. ■ Urič u Paklu«. Dvorana So-Je i d° Poslednjeg mesta za-bojo i V 0 mnoštva radoznalc dečb K^Ogu i«i;C onai obešenjak Jurič kazao •?° ic nr„, n,u i korisnu pouku. Komad K ? UarnvcVmaniih nedostataka tehni-ilji ie h; be,s,Pnkorno izveden. Naj- tla^asu °OnVuktibo ;,llrić i po fi‘uri v° J,,.'.; i ,a vnasa deeiea nisu znala, i. Bal o n i a tuzan junak nekadanjeg >'JJt je 'r anina« i »M la do g Hrvata«, k^.užni nm/ala u Opatiji izdavao naš >la. Tai adTmski Pbac Viktor Gar-Че?8 Pasmi? 10 fv°jim nepodopšti-ha^ijc. g lavao, ali i odgajao cele ge-baf ^Utič ^350111 Istrom otišao je i či*a vi§0' a „nas bi ga naša deca tre-ko 'иЧј jbada. Kad bi naša de- !a našeg barbu Sima, stvori jiri- Se fiaouo* da nam doK., ' lea' u novom rubu i za M. f upa Varaždin IVANEC. — Glavna skupština. Dana 20 januara održalo je Sokolsko društvo Ivanec svoju četvrtu redovnu glavnu skupštinu. Istu je otvorio u pri-sustvu župskog izaslanika starešina br. Bolčiea, te nešto preko 50 članova, starešina brat Rožič. U svom govoru ko-memorira smrt Kralja,-Mučenika po-zvavši iprisutne, da minutom šutnje odaju poštu Velikom Pokojniku. Za-tim pozdravlja Nj. Vel. Kralja Petra II, što prisotni popračuju sa »Živeo«. Nakon što je delomično analizirao rad društva i-stiče napose akciju oko osni-vanja Fonda za gradnju Sokolsko g doma \iteškog Kralja Aleksandra I Uje-dinitelja, te konstatuje, da je od Strane članova upisano do sada oko 20.000 Din. Konstatuje uspeh rada u minuloj gedini, ali ističe da bi, prema broju članstva, mogao biti i veči. Čita se zatira poslanica bratskog Saveza. Tajnik brat Lukež podnosi skupštini iserpiv izveštaj u kojem ‘konstatuje u prvom redu promene medu članstvom. Društvo je brojilo koncem 1934 godine 104 člana 27 naraštajaca i 44 dece. Broj članova se nešto smanjio prema prošloi godini. Iznosi zatim kronološkim redom sve što je uradeno kroz cel-u godinu. Načelnik brat Sever sa zadovoljstvom iznosi, da je broj članova vež-bača dosegao u godini do 20, ali je posle opet spao. Broj naraštaja i dece ni-je se menjao. Srečan je, da je tehnički rad pokazao velik uspeh na župskim natecanjima, gde se je društvo plasiralo na drugo mesto. S vežbama se na-stupalo na akademijama 30 aprila i 8 septembra, zatim na dečjem i naraštaj-skom se-lu, pa na javno j vežbi samog društva i okolnih jedinica. Rad je bio dobar, tek je manjak da nema ženskih kategorija. Brat prosvetar Janaček iznosi prosvetni rad po raznim granama. Održa-no je 12 predavanja i nešto preko 60 govora pred vrstama. Održana je prosvetna škola za novo članstvo. Osnovan je Socijalni fond Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitclja. Prilično je uspeo sokolski post. Bilo je predavanja, govora, pozorišnih i kino pratsta-va te lutkarska. Osnovan je i pevački zbor. Knjižnica stoji dosta slabo. Sokolska štampa stoji prilično dobro. Svaki drugi član drži po neki sokolski list. Ureduje se zbirka novinskih ise-čaka. Osnovan je prosvetni odbor. Izveštaj blagajnika brata Jak lina pokazuje, da je primitak u prošloj godini bio preko 18.000 Din. a izdatak ne-što preko 17.000 Din. osta-tak u blagajni preko 1000 Din. Predlaže sc skupštini b ud žet za novu godinu. Revizioni odbor predlaže skupštini, da podeli upravnom i rcvizionom odboru apsolutorij, što so i prima. Izabran je isti odbor na čelu s br. Rožičem. Jedrno je izmen j en načelnik na čije mesto dolazi brat Klarič i nova načelnica sestra M. Paver. Nakon što se brat starešina zahvalio na povere-nju uzima reč brat Belčič, starešina župe, čestita odboru i članstvu na radu i uspehu, komemorira smrt brata V. Štjcpaneka, te4 nakon nekih primedaba na izveštaje ističe potrebu zbijanja sokolskih redova. Iza toga se skupština zaključuje. E. J. Žana Vel. Bsč&erelc MOKRIN. — Glavna skupština. 19 januara 1935 god. održana .je go-dišnja skupštma društva. Kao delegat bratske župe prisustvovao je brat Mile Cirilov iz Vel. Kikinde. Posle odavanja pošte čuta njem od 1 minute blaženo-počivšem Viteškem Kralju Aleksandru I Ujedinitelju i po pročitanju poslanice Saveza SKJ, prešlo se na oitanjc iz-veštaja. Svi su izvesta ji jedno glasno primljeni. Iz izveštaja se vidi rad društva u prošloi godini. Održan je javan čas. Bilo je 4 sela, 2 zabave i 3 izleta. Govora pred vrstom 15, koje je slušalo preko 2009 pripadnika svih kategorija. Bilo je i nekoliko predavanja. Naroči-to je knjižnica povečana i broii 368 primeraka. Prihodi su društva bili preko 8090 dinara. Posle izveštaja primljcn jc budžet za 1935 godinu, koji iznosi 8509 dinara. Prešlo se na izbor uprave, ko ju sačin javaju: starešina: Adamov Dušan, zam. Novakov Kes ta; tajnik Stančič Ana; načelnik Badrljica Uroš; načelnica Malenčič Angelina; prosve-tav Stcpar.ov Milivoj; blagajnik Petrovič Dušan. Osim toga izabrato je još 15 članova uprave kao i revizioni odbor i sud časti. Društvo ee 1 februara dobiti potrebno prostorijo u Domu Kralja Petra I Oslobodioca. Time če biti rad društva mnogo aktivniji, jer je isto moralo do sada da se povlač-i po raznim gcstionicama i još uz to da plača skup zakup. U toku ove godine osveitiče se i društvena zastava. Sve ovo uticače, da če se Sokolstvo u našem mestu uzdiči na dostojnu visinu. D. A NOVI 13EČEJ. — Glavna skupština, 13 jan. održana je glavna skupština društva, kojoj je prisustvovao veliki broj članova. Starešina brat Vuk Radovič, pozdravlja prisutne, moleči ih, da se sete i kliknu Slava Prvom Sokolu blaženopočivšem: Vite&kom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Prisutni ustaju i gromko kliču Slava Mu! Zatim ee prelazi na izveštaje pojedinih funkcionera, iz kojih se vidi, da je na- še društvo u minuloj godini radilo mnogo, i da je napredak bio velik. Pošto je društvo došlo do svoga lepoga sokolskog doma, uprava je pregnala svim sna gama da u svom domu skupi sve svesno gradanstvo i da ga poduči u svim pravcima. U ovom poduhvatu uprava je imala priličnog uspeha. Naše društvo priredilo jc s naro-čitom pažnjom i velikim elanom osve-čenje Sokolskog doma, a u isto vreme i javan čas uz sudelovanje okolnih sokolskih društava. Prisustvovalo je pokrajinskim sletovima u Sarajevu i Zagrebu, kao i na priredbama okolnih jedinica. U toku godine društvo je priredilo nekoliko sela, dve zabave i dva koncerta; proslavilo je durdevski ura-nak i Vidovdan. Održavana su tokom cele god. predavanja pred vrstom, članovima i naraštajem. Društvo je osnovalo sokolski hor tamburašku i dile-tansku sekciju, sem toga preduzela je ozbiljne mere za osnivanje streljačkog otseka. Društvo raspolaže sa dosta le-pom sokolskom knjižnicom, koju do-punjava novim sokolskim i nacionalnim knjigama i časopisima. Društvo je proslavilo Prvi decemba.r s bolnim sedanjem na Kralja Mučenika, a potom položilo zavet na vernost i odanost Mladom Kralju Petru Drugom. Dne 17 decembra prireden je duhovni konce-raf posvečen Kralju Mučeniku. Pošto su izveštaji svi jednoglasno primljeni te upravnom i nadzornom odboru data razrešnica, prelazi se na izbor nove uprave. Za novi odbor jednoglasno je izbrana stara uprava. Pošto je dnevni red iscrplien brat \7uk Radovič, starešina, zaključuje glavnu skupštinu. PADI NA. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Padina održalo je dne 19 jan. redovnu glavnu skupštinu. Iz izveštaja funkcionera videlo se, da je rad u društvu u prošloj godini bio piodan i obilan. Društvo je u prošloj godini osnovalo odeljenje članova, održalo 1 javan čas, 1 akademiju sa zabavam, 2 proslave j 3 zbora. Na sletu u Zagrebu sudelovalo je 13 članova; na pro-svetnom tečaju u Velikem Bečkereku 1 učesnik, a na prednjačkom tečaju u Vel. Bečkereku 2 učesnika. U društvu je osnovano i lutkarsko pozori-štc. Na lutkarskom tečaju u Vel. Ki-kindi sudelovao je 1 učesnik. U novu upravu izabrani su: starešina br. dr. Jan Rapoš potstarešina br. Mr. Jan Peitraš, tajnik br. Zahorec Ste-van, načelnik br. A. Gabrinji, načelnica s. Vilma Popova, prosvetar br. G. Klobušicki, blagajnik s. Olga Gabrinji, statističar br. P. Martiš, 12 članova uprave i 6 zamenika. Za pretsednika nadzornog odbora: br. Sedon Andrija, a za, pretsednika suda časti br. dr. Jan Rapoš. Kao delegat župe Vel. Bečkerek skupštini jc prisustvovao br. Andrej Mihalj iz Kovačiče. TOMAŠEVAC. — Glavna skupština. Dana 9 januara o. g. ovo Sokolsko društvo održalo je svoju redovnu glavnu skupštinu. kada je i izvršilo izbor nove uprave, u koju su ušla sledeča lica: starešina Joško Zupan, zame-nik Anton Turič, prosvetar Fedor Fetišev, načelnik Vojislav Dimitrijcvič, I zamenik Joca Lazarov, II zamenik Veljko Vladisavljev, načelnica, Andel-ka Jevtič, tajnik Dorde Alferov, blagajnik Aca Berkov, za članove uprave: Butaš Jovan, Stojadinov Milan, Mišič Arscn, Veljko Odadžija, Buit.aš Melanija, Vasa A novic, Ranimirov Ljubomir, Carcvič Borislav i Vitomirov Lazar, te isto toliko zamenika. U nadzorni odbor su izabrati: Vladisavljev Žica, Mošorinac Svetislav i Bogosavljevič Aleksandar.^ Na isto j je doneto rešenjc za društvene doprinose i to redovan član odnosno vežbač da plati na ime upisnine 3 dinara i 1 dinar mesečno, nevežbač 4 dinara upisnine i 2 dinara mesečno. G. A. tupa Zagreli BREGANA. — Glavna skupština. Sokolsko društvo u Bregam održalo je dne 27 januara svoju glavnu godišnju skupštinu ‘ uz brojno prisustvovanje članstva. Skupštinu je otvorio pozdravnim govorom starešina Pero Rajčevič, te napose pezdravio delegata župe Luja Vajuharta, zamenika župskog načelnika, kao i načelnika Sokolskog društva Samobor Adolfa Para. Nakon pro-čitanc poslanice SSKJ uzeo je peč žup-ski delegat, te u ime župe pozdravio skupštinu zaželevši joj dobar uspeh, našto se je prešlo na dnevni red. Tajnik Feliks Kalin, podneo je‘iserpni izveštaj o društvenom delovanju u prošloj godini. Iz njegovog izveštaja raza-bire se, da je *ad u društvu prema mesnim prilikama bio dosta opsežan. Načelnik Zdenko Dolinar izvestio je o tchničkom radu društva, c raznim na-stupima, društvenoj javnoj vežbi, po-hadanju na vežbovne časove i t. d. Brojno jc bilo sudelovanje kod javnih nastupa br. susednih društava, gde su vežbače kategorije takoder nastupale. Iz izveštaja prosvetara Zdenka Doli-nara vidi se, da je prosvetni odbor priredim nekoliko pozorišnih pretstava, proslavo sokolskog i drž. praznika, ne-, koliko društvenih večeri, nagovora pred vrstama i t. d. O društvenim fi-nancama izvestio je_ skupštinu blagajnik Feliks Kalin, dočim celokupni dru- štveni inventar prikazao je Drago Rot-vič. Sve izveštaje skupština je pazljivo saslušala i primila jednoglasno. Nakon izveštaja nadzornog odbora prešlo se na izbor nove uprave, koja je bila iza-brana ovako: starešina Pero Rajčevič, zamenik Franjo Aleksič, tajnik i blagajnik Feliks Kalin, načelnik Zdenko Dolinar, zamenik Drago Rotkvič, načelnica Francka Udir, prosvetar Anton Trdan, gospodar St.jepan Živko. Članovi odbora,; Rotkvič Mimi, Frlan Ma-ca, Jelinek Milan, Kalin Josip, Sterniša Alojz, Havliček Josip. Nadzorni odbor: Dolinar Mijo, Šetinc Anton, Bra-tanič Franjo. Prosvetni odbor se kon-stituirao ovako: pretsednik Trdan Anton, zamenik Dolinar Zdenko, tajnik Kalin Feliks, članovi: Dolinar Elvira, Havliček Josip, Rotkvič Mimi. IVANIĆGRAD. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Ivaničgrad1 održalo je 19 januara svoju V godišnju skupštinu. Prisustvovalo je 26 članova. Starešina br. dr. Cvj. Krnjevič u svom govoru setio se \7iteškog Kralja Aleksandra I Ujodinitelja. Zatim je pro-čitana poslanica br. Saveza, a onda su podneli izveštaje načelnik i v. d. tajnika Zv. Rubetič, prosvetar E. Babič, blagajnik J. Kelšin i revizor Omerza. Iz ovih izveštaja vidi sc, da društvo broji 89 članova i članica, te. 12 m. i 17 ž. naraštaja, 39 m. i 29 ž. dece. Postaji i šegrtski naraštaj. Osim prednjaka, vežbača nema. Potrebno je izgraditi vežbaonicu, jer je s 1 septembrom društvo ostalo bez dvorane. Prošle godine je održana II javna vežba. Društvo je nastupilo na sletu u Zagrebu, okružnom sletu u Ludi.ni, javnim nastupima u Krišcima, Dapcima i u Kutini. Svi izveštaji su primljeni, a tako isto i proračun u iznosu od 9800 dinara. Zatim se prešlo na izbor uprave koja ie po-punjena nekim novim licima. Izabrani su za starešinu dr. Cvjetko Krnjevič, zamenik Milan Hiršl, tajnik Zlatko Najman, prosvetar Josip Kelšin. blagajnik Cvjetko Barišič, načelnik Zvonko Rubetič, zamenik Vlado Satler, načelnica Danica Kramar, članovi uprave: Josip Luketič, Mitar Filipovič, Luka Pleše. Ivo Barbarič, Ivan Kohout Placek Eduard Babič i Nikola Omerzo; revizori Cvjetko Kukec, Ed. Budaj i Pavao Pezelj; časni sud;: Emil Franko, Pavao Kczele, Jirsuf Dokroanič, Ivo Đurđek i Milka Fajtovič. Zatim se prešlo na debatu o gradnji vežbaonice. Odlučcno je, da se čim pre pristupi gradnji Sokolskog doma. tim više što je društvo dobilo poit,poru od Kraljevske bansko uprave Savske banovine. Z. N. KLOŠTAR IVANIČ. — Glavna skupština. Sokolsko društvo KI ost ar Ivanič održalo je 13 januara svoju V godišnju skupštinu u školskoj gimna-stičkoj dvorani. Poset članova bio je odličan. Skupštinu je otvorio poletnim rečimo brat starešina mr. Drago Šipuš. Potsetio je na veliki gubitak za Sokolstvo i naciju, što je izgubio Svoj život prvi Soko, največi Jugoslaven Viteški Kralj Aleksander I Ujedinitelj. (Burni poklici: Slava Mu!) U nastavku svog govora, podvukao jc, da je svaki poje-dinae klošt.arskog Sokola dao svojim radom, u prošloj godini, sve što mu je bilo na raspolaganju vremena. U mnogim momentima taj rad je -postao i kapacitet vlastite snage. Uz klicanje Nj. Vel. Kralju Petru II pročitan je telegram br. Savezu. Posle pročitane poslanice, podneli su svoje izveštaje tajnik Žerjavic, načelnik Sl. Janeš, prosvetar Sajko blagajnik Frke-tie. Iz ovih izveštaja vidi se, da je rad bio opsežan u svim granama sokolske delatnosti. Uprava i prednjački zbor, s mnogo truda su ne samo podigli rad u društvu, več su podupirali i Soikolske čete u Krišcima, C a gin c u i u Mostari-ma. Društvo broji 53 člana i 10 članica; od toga 17 vežbača, 8 vežbačica, nadalje 14 naraštaja, 47 m. i 53 ž. dece. Članovi vežbuju u svim disciplinama. Društvo je sudelovalo na sletovima^ u Lu-dini, Sarajevu i u Zagrebu, te učestvo-valo na javnim vežbama u okolici. Prosvetni rad jc dobar. Održan o je 9 predavanja, 21 nagovor, idejna škola, knjižnica, održano je nekoliko nacionalnih proslava. U toku prošle godine je osnovan pevački zbor (20 ipevača), uvedena je štednja, diletantska sekcija i prehrana za siromašnu školsku decu (hrani se 49 dece). Društvo ima 1189 dinara u fondu za nabavu društvene zastave. Primitci u blagajni bili su 9374 Din, a izdaci 6796 Din. Svi funk-cioperi su podvuldi da postoji odušev- I jenje za sokolski rad, kao i nasiojanje da se taj rad proširi u vezi s razvičem sokolske zastave i III okružnim sle tom Mosiavačkog okružja. Nakon diskusije o pitanju vlasništva Školske gimnasti-čke dvorane, prešlo sc na izbor nove uprave. U novu upravu izabrani su: starešina mr. Drago Šipuš, zamenik Valent Kvaternik, tajnik Josip Žerjavič, načelnik Slavko Janeš, zamenik Stjcpen Jur-kin, načelnica Slavica Fusič. prosvetar Zvonimir Sajko, blagajnik Slavko Frke-tič. odbornici N. Zubatovič. J. Janeš VI. Miškič, Drag. Lisac, Đ. Drk, zame-nici J. Lisac, Vj. RotkHč, B. Švajgovič, Drag. Ratkovič, N. Bunjevac, revizori Sl. Panitfdk. Marija Suštič i M. Lisac, zamenici V. Pisnjak i F. Marič; časni sud: R. Gliks, F. Hajdina. St j. Marku-lič st.; zameniei A. Arsenšek i J. Šaško-vič. Na kraju je govorio br. starešina mr. Šipuš a onda jc skupština zaključena uz klicanje Kralju i Jugoslaviji. JLt, W • OROSLAVJE. — Glavna skupština. Dana 13 jan. održalo je Sokolsko društvo u Oroelavju svoju redovnu godišnju glavnu skupštinu, koja je bila odlično poseč ena. Skupštinu je otvorio starešina brat Duro Prpič i pročitao saveznu posla-nicu. Skupštini su priisustvovali i iza-slanici župe, brat dr. Pihler i Vajnhart. Izveštaji referenaita bili su iserpni. Naročilo se je iz tajničkog izveštaja, koji je pročitao tajnik brat Dragan Sriča, moglo razabrati, da je društvo pod vodstvom starešine Prpiča lepo uzna-predovalo. Nabavljeno je kroz kratki period 16 udora za članove, popravljena Sokolana. nabavljena ručna apoteka i t. d. Povedena jc akcija za gradnju Narodnog doma, osnivanje Sokolske čitaonice i t. d. — Skupštinia je oduševljeno i jednoglasno izabrala za starešinu: Duru Prpiča, za zamenike: Cerca Josipa, Matka Križanca, za tajnika Dragana Sriča zamenika Nikolu Aleksiča, za pretlsednika prosvetnog odbora br. Andriju Vučaka. za načelnika Josipa Pavana, zamenika Matka Jurdanu, za načelnicu Mariju Šipek, za-mcnicu Ernu Bračič, za blagajnika An-tu Vojaka, statističana Josipa Stanišiča, za članove odbora: Vrbanac Mihovila, Kricer Mihajla, Cere Miju, Mejaš Josipa. Skrlin Andru, Bračič Franju i Rotkovič Šaju. Nakon pozdrava starešine i izaslanika župe, koji je pohvalio rad društva i preperučio još aktivniji rad, skupština je bila zaključena. ZAGREB II — Glavna skupština. U subotu, 12 januara, održana je glavna godišnja skupština Sokolskog društva Zagreb 2. Skupštini je prisustvovao impozantan broj članstva, a od Strane župe skupštinu su posetili za menici starešine brača Debeljak i Fa-bijanovič te načelnik brat dr. A. Pihler i tajnik brat S. Džamonja. Pre otvaranja skupštinc starešina društva br. dr. Oton Gavrančič odr-žao je govor u kojem je komemorirao smrt blagopokojnog Viteškog Kralja Aleksandra I Ujcdinitelja. Starešina brat dr. Gavrančič za vršio je svoj govor poklicima Nj. Vel. Kralju Petru II j Jugoslaviji, što su svi prisutni oduševljeno prihvatili. Zatim jc pročitao pozdravni brzojav Nj. Vel. Kralju Petru II i Kraljevskem names-niku dru Ivi Peroviču, velikom prijatelju Sokolskog društva Zagreb 2. —-čitanje brzojava saslušano je stoječi. Brat dr. Gavrančič pozdravio jc zatim izaslanike Župe te delegate ostalih zagrebačkih sokolskih društava, posle čega je komemorirao smrt pri padnika društva, koji su tokom prošle godine preminuli. U nastavku svoga govora brat dr. Gavrančič osvrnuo se na rad društva u prošloj godini is-tičuči, da je celina uspela i da samo kolektivna bratska snaga svladava sve zapreke. Buran aplnuz popratio je reči brata dr. Gavrančiča, koji je zatim otvorio skupštinu. Tajnik društva brat Oeda Mileus-nič pročitao je najpre poslanicu Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, a zatim je podneo tajnički izveštaj u kojem je prikazao sve grane društvenog poslovanja u prošloj godini. Iz njego-vog izveštaja se vidi, da je rad bio vanredno lepo organiziran i podeljen, čemu sc ima i zahvaliti uspeh. Svak o. je uvek radio svoj posao. Naj važni ji dogadai u prošloi godini bila jc prc-gradnja društvenih prostorija, čime je društvo stvorilo svo objektivne uslo-ve za svoj dalji nesmetani razvoj i rad. Društvo sada ima četiri prostori-je za rad uprave, šest garderoba s tu-ševima za ženske i muške (zimi topla voda) spremište i dve dvorane. Dc druge tlvoranc društvo jc došlo adap-tacijom gimnazijskog vestibula. U sklopu uprave radilo je više otseka, koji su svaki za sebe imali svoje specijalne zadače. Tako, na primer, otsek za na-bavku odora povečao je znatno broj članova s edorama. a nabavio je i veliki broj ženskih i muških dečijih odo-rica. Finansijski otsek pod vodstvom blagajnika brata Augusta Potušeka i dr. Rudolfa Rodaniča uspeo je uvek da nabavi sredstva za velike potrebe društva. Socijalni otsek pod vodstvom brata Janka Gariča i mamim nastoja-njem brata dra Ante Mudriniča imao jc u svom radu velikog uspeha. Svi poslovi uprave odvijali su sc normalno i bez smetnja. Tajnički izveštaj primljcn je jednoglasno i burnim odobravanjem. Zatim je podneo izveštaj načelnik brat Mirko Sagrak. Načelništvo je ovc godine ratlilo s velikim brojem kategorija i s prednjačkim zborom, koji sc naročito ovc godine povečao, jer je društvo priredilo društveni prednjački tečaj. Društvo ie imalo šest otseka: lakoatletski, plivački, smučarski, jahački. strcljački i otsek za odbojku. Osim toga društvo jc osnovalo i svoju četu u Kašini, koja je več kratko vreme posle svoga osnivanja priredila vr- lo uspelu javnu vežbu, koju je posetilo i društvo s društvenom glazbom. Četa je po isteku pokusnoga roka potvrdc-na od strane župe. Inače. društvo jc na svima takmičenjima i gotovo u svim disciplinama večinom osvajalo prva mesta. Tako je naraštaj prošle godine osvojio župsku naraštajsku za-stavu. Uopštc, tehnički rad bio je na višini. Posle toga podnela je izveštaj načelnica sestra Marta Koželj, a zatim pretsednik Prosvetnog odbora brat Tomislav Han iz čijeg se izveštaja videlo, da je prosvetni rad u prošloj godi-ni bio naročito intenzivan. Prosvetni odbor je organizirao predavanja, koja su držali naši ugled'ni naučili rađnici i, koja je članstvo posečivalo u lcpom broju. Održavanje nagovora pred vr-stom bilo je redovito. Prosvetni odbor uredio je i knjižnicu i snabdeo je s lepim brojem dobrih knjiga, a čitaonicu je opskrbio sa svim sokolskim listovi-ma i našim važnijim dnevnim novina-ma. Zahvaljujuči bratu ing. Božidaru Prikrilu društvo ima i svoju glazbu, koja je na muzičkom festivalu u Sarajevu osvojila prvo mesto u svojoj^ kategoriji. Isto tako društveni pevački zbor pod vodstvom brata ing. Stjepana Hana, na muzičkom festivalu u Zagrebu, osvojio je prvo mesto u prvoj kategoriji. Jedan od najlcpših uspeha Pro-svetnog odbora jeste svakako osniva-nje lutkarskog pozorišta, koje če sko-ro proraditi. Pročelnik lekarskog otseka brat dr. Ante Kraljic podneo je izveštaj o ra-du svoga otseka, koji je> prošle godine nodigao lekarsku službu na visinu na kojoj se ona nikada do sada nije na-lazila. U otseku radi veliki broj lečn-i-ka. Pregled kategorija bio je redovit. Zahvaljujuči marnem nastojanju dru-štvenog arotekara br. mra Boška Saj-ea društvo ima svoju odlično snabde-venu apoteku. Iz izveštaja matičara brata Tomislava Vrkljana vidi se, da društvo sada broji 1902 pripadnika. Gospodar brat Blaž Leskovic podneo je izveštaj iz koga se vidi, da društvo ima inventar u vrednosti od preko 150.000 dinara. Blagajna je u prošloj godini zabeležila največi promet otkada društvo postoji. To je zasluga vrednog blagajnika- brata Augusta Potušeka. Prihodi su bili 267 924 dinara, a rashodi 262.368 dinara. Aktiva u gotovem i u fondovi-ma, iznosi 11.486 dinara. Finansijski otsek pod vodstvom blagajnika brata Potušeka i dr. Rudolfa Rodaniča, uspeo je uvek da namakne potrebna sredstva za velike potrebe društva. Staroj upravi podeljena je z at im razrešniea pa je aklamacijom izabrana ova nova uprava: Starešina dr. Oton Gavrančič, za-meniei: Valadžia Branko, Jedvaj Josip, Orlušič Mladen. — Tajnici: Bukvić Ivo, Vugrinčič Fran, Sakulj Vera. — Zapis-ničar: Lesjak Vlado. — Blagajnici: Po-lušek Avgust, Sučević Zlata, Rokave Slavka. — Načelnik dr. Tončič S., za-meniei Boltižar Stjepan i Vajnhanti Lu-jo. — Načelnica: Koželj Marta, zameni-ee: Jančikovič Zdenka i Jenik Lidija. — Prosvetar: prof. Milutin Mudrinič. — Lečnik: dr. Kraljič Ante. — Gospodar: Leskovic Blaž. — Odbornici: Bonefačić Pavlimir, Čosič Luka, Garič !anko por. Dekič Branko Đurđević Joso, Han Tomiča, ing. Han Stjepan, Jakupek Josip, Java trd Miroslav, ing. Klaič Aleksander, Kodžič Stcvo, Kra-Ijek Stjepan, Lončar Nikola, Macano-vić Hrvoje, Mileusnić Ceda, dr. Mudrinič Ante, dr. Mudrinič Branko, Pavi-čič Stjepan, Pokos Josip, Poljanec Franjo, ing. Prikril Božo, Puhovski Đuro, dr. Repa Franjo, ing. Ribič Božo, dr. Rižner Vlado, dr. Rodanič Rudolf, Sa-grak Mirko Mrs. Saje Boško Selim-begovič Alija, Sorg Ervin, Salič Đuro, ppk. Tomič Mladen, Urban Ante, Vrankovič Juriča, Vlaisavljevič Ivan, Vrkljan Tomo, Vukičevič Petar st. —• Nad zorim odbor: Pretsednik Mrvoš Petar, ing. Crnekovič Stjepan. Gavrančič Zvonko, Lubin Veselič Josip, Očie Vladimir, Perkovič Tuna. — Sud časti: Pretsednik dr. Čiinič Ernest, članovi: A.ntunovie Antun, Aranjicki Ognje-slav, Banjanin Jovan. dr. Bogdanovič Vlado, ing. Blažekovič M. dr. Doric Ljubo, Mošinski Ivo, ing. Šega Ferdo, dr. Živkovič Sreta. Starešina dr. Gavrančič zahvalio sc nakon toga u ime cele uprave pa su primljena dva predloga brata Čede Mileusniča. Prvi se sastojao u torne, da se izveštaj i funkcionara, zajedno s imenikom članstva, otštampaju i raza-šalju članstvu kako bi ono imalo pregled rada vi prošloj godini, a drugi, da sc svakog meseca ulaže iz društvene blagajne po 2000 dinara na ime otplate duga Savczu, koji je napravljen prili-kom pregradnje prostorija. Delegat župe brat Fabijanović cest it ao je zatim veoma srdačno starešini, upravi i članstvu na ovako uspeš-nom radu, na čemu se starešina dr. Gavrančič zahvalio. Posle toga prvi zamenik starešine brat Branko Valadžija, u ime osniva-ča društva, od kojih su bili prisutni brat Josip Kramcršek i brat Oskar Sestric te još neki, čestitao je starešini dru Gavrančiču ier se upravo navrši-lo deset godina otkako se nalazi na čelu društva, koje je kroz čitav dece-njj vodio iz uspeha u uspeh. Duboko dirnut brat starešina se zahvalio isti-čuči da tajna uspeha leži u harmoniji i slozi, koja jc uvek vladala medu svi-ma članovima. Zatiin su svi prisutni potpisali ad-resu, koju Odbor gradana i gradanki grada Zasireba upuouje Nj. Vel. Kraljici Majci Mariji pa jc skupština zaključena. A. S. ZAGREB 3. — Godišnja skupština. M ncdelju, dne 27 januara održalo je Sokolsko društvo Zagreb 3 svoju petu redovitu glavnu godišnju skupšti-nu uz prisustvo velikog broj a članstva. U 10.30 otvorio je brat starešina senator Šarič skupštinu i uvodom spome-nuo nenadoknadivi gubitak, koji je za-desio naš narod smrču Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, velikog Borca za dobrobit naše države i za svetski mir. Sveukupno članstvo ustajanjem i trokratnim poklikom »Slava!« odalo je na te reči starešine počast Največem našem Kralju. U svojim nadaljnim re-čima brat starešina pozdravio je sve prisutne, izražujuči veselje da vidi na skupštini i brata starešinu župe, dr. Gavrančiča, kojeg je sve članstvo pozdravilo jednoglasnim »Zdravo«. U par kratkih reči brat starešina ocrtao je zatim rad društva u god. 1934 i za-tirn p red a o reč bratu tajniku, da prečita saveznu poslanicu. Nakon čitanja poslanice tajnik, brat Marčelja Vjeko pročitao jo iserpan i zbiven- izveštaj o velikom i uspešnom radu društva u god. 1934. Iz njeaovog izveštaja članstvo moglo jc razabrati, koliki je napor uložila društvena uprava, da je društvo postiglo onaj uspeh, koji nitko više ne može da osporava, jer je pot-krepljen činjenicama. U kratko očrtava ogroman administrativni rad (preko 2000 dopisa) veze s drugim društvima, nastupe, komemorira smrt u godini 1934 preminulih pripadnika Sokola 3, prelazi na rad pojedinih otseka, izve-štava o radu četa društva kojih ima sada društvo 3. Četa Granešine osnovana je pretprošle godine, Remete-Bu-kovac godine 1934 u martu, a četa Ču-čerje, koja je najagilnija, pristupila je isto tako godine 1934 time, da se je pretvorila iz društva u četu. Ukratko govori o materijalnim uspesima društva, spominjući razne važnije priredbe, a napokon osnovanje naraštajskog otseka, koji če potpomoci društvenu upravu u radu s omladinskim kategorijama pod nadzorom društvene uprave. Snom in j e, da je u toku godine odr-žan Štro.smajerov dan i Istarski dan sa strarne DPO. Vršilac dužnosti načelnika brat Ivan Mečar pročitao je zatim izveštaj o radu u tehničkom pogledu. U toku godine 1934 izmenio je načelništvo u muškim i ženskim kategorijama, što je imalo dobrog uticaja na sam rad. Pri-redaba i nastupa je bilo u godini 1934 mnogo, od toga javni nastup u junu, koji je imao velikog uspeha i znače-nja za dalnji rad u društvu. Izlete, priredbe i nastupi četa bili su donekle priredeni inicijativom načelništva. Društvo i> ca-a.divalo na s^tu u Za ?rebu u punom broju, a s velikim brojem u Saraievu. PM krai godine je društveni rad u vežbaonieama bio u alavnom obeležen spremanjem za akademiju. koja je davana 20 januara pa prema torne uiazi u izveštaj za tekuču go-dinu. Načelništvo kani prirediti društveni prednjački tečaj kroz mesec februar počam od 4 II. Vežbanje u godini 1934 bilo je redovito (nabraja satove vežbanja) kategorije su se veči-nom pojačale. osnovana je nova kategorija naraštaja m. i ž. u dačkom internatu u Gornjem Gradu, s oko 100 pripadnika. Brat prosvetar inž. V. Anžlovar izvestio je nakon načelnika o. radu) DPO u brojkama od kojih neka budu navedene samo glavne. Predavanja i govora pred vrstom održano jc u godini 1934 svega 83 pred preko 13.000 slušača. Idejna tečaja bila su tri sa 30 predavanja u trajanju od 44 sata. Tečajnika bilo je 94 (s uspehom). Savezni prosv. tečaj svršio jc jedan član društva s uspehom. Pretplatnika na so-kolsku štampu bilo je početkom - godine 1934 — 13, a krajem godine taj se broj popeo na 173. LJ sokolskoj i dnev-noj štampi (Novosti) priopčeno je svega 59 članaka i vesti. Broj knjiga u knjižnici porastao je kroz godinu 193-1 otl o:ko 100 na 1049 knjiga. Čitalaca bilo jc 331, izdatih knjiga 623. Čitao-nica raspolagala jc početkom godine sa 4 sok. lista, a krajem godine sa 14 sokolskih i drugih listova za članove te 4 sokolska i druga lista za omladinu. Kroz čitaonicu prošlo je oiko 5400 pripadnika. Pripadnicima jc darovano i medu njih rasprodano kroz godinu 1934 svega 627 sokolskih i drugih knjiga, brošura, knjižica i listova te časopisa. Zbirka novinskih isečaka za godinu 1934 iznosi 352, a zbirka slika (foto) oko 7Q0. Inicijativom i saradnjom Dl50 tokom prošle godine osnovani su razni otseci tako: trezvenjački, pevački, šahovski, zdravstveni otsek, dok je lutkarski otsek udružen s pozorišnim u jedan otsek pod istom upravom. С) svim tim otseeima izvestiče pojedini pročelniei. Krajem godine 1934 osnovan jc naraštajski otsek, koji radi pod nadzorom društvene uprave. Blagajnički izveštaj izneo je brat Mladenovič B. u obliku bilansa za godinu 1934. U to m bilansu vidi sc ogromni materijalni napredak društva u nroš’oj godini. Dok je početkom godine 1934 društvo počelo da radi s oko 20.000 dinara, krajem godine 1934 ne samo da pokazuje da su svi dugovi plačeni, več se beleži oko 20.000 dinara čistog viška bez obzira na činjcnicu, da je društveni inventar povečan za oko 14.000 dinara, kao što je razvidno iz izveštaja gospodara brata U. Mitroviča, koji je skupštinu izvestio o go-spodarskom stanju društva. Inventar društva ima prema tom izveštaju vrednost od oko 37 000 dinara bez otpisa i bez knjižnice koioj je vrednost oko 15.000 dinara. Statističar brat Margič D. izneo je nakon toga stanje članstva krajem godine 1934. Sa 31 XII imalo je društvo svega 700 članstva, 108 naraštaja (bez internata —- 100) i 296 dece, rlakle svega 1104 C1204). Društveni lekar dr. Jakac izvestio je skupštinu o tome, da je kroz zadnje mesece todinf' 1934 vrš n rtd-ovHi pregled muških vežbajučih kategorija, dok za ž. kategorije nema društvene Icčnice. Izveštaj socijalnog otseka pročitao je brat Margič, pročelnik otseka. Kroz go-diiru 1934 nameštena je desetorica članova. posredovanjem socijal. otseka, podeljeno je svega oko 6000 dinara potpore te priredena je božičnica, ko-jom prilikom je darovano 28 pripadnika društva odevnim predmetima. Pročelnik fonda za izgradnju doma brat dr, Višnjovec izneo je stanje fonda. Prvi je dinar ušao krajem avgusta nakon isplate svih dugova društva. Da-nas je u fondu za gradnju doma svega oko 17.000 dinara. Sledili su izveštaji pročelnika pe-vačkog otseka, brata M. Mohorovičiča, trezvenjačkog otseka brata Rizvanbe-goviča I. te pozorišno-lutkarskog otseka brata Bošca Franje. Svi su izveštaji primi jeni pljeskom ogromne večine skupštinara, te jednodušnim odobravanjem uz izuzetak nekoliko ncukusnih ispada ličnog karaktera. Pročelnik revizionog odbora brat Bujic izvestio je zatim, da su sa Strane revizionog odbora pregledane glavne knjige kao i knjige te rad raznih otsek.! te da je nadeno sve u povoljnom redu s izuzetkom nekih manjih grešaka formalne i 'k-n j igo vodstvene prirode, koje su njegovim savetom uzete u obzir za tekuču godinu, tako da knjige budu jasne svakome, ko u njih pogleda. Nakon izveštaja revizionog odbora brat starešina izneo jc proračun za godinu 1935, koji se -kreče u višini od 94.000 dinara. Proračun primljen je s odobravanjem. Predlog uprave društva, da se primi p o visenje članarine na 10 dinara od kojih bi polovina išla odmah u fond za gradnju doma ne prima se, ali se prima dodatni predlog brata starešine prema kojeimi se ovlaščuje bu-duei upravni odbor, Ja po svojem naboden ju pozove braču prema njihovim imučnim prilikama, da daju mesečne doprinose za fond za gradnju Doma. Isto tako je primljen predlog, da se od prihoda priredaba odbije 15% u korist socijalnog fonda. Reč debije brat Vižintin, pročelnik propagandističnog otseka. iz izveštaja jc razvidno, da jc taj otsek radio marljivo na tome da njegovom pomoču budu odeveni pripadnici društva u sokolske odore. To jc uspelo samo donekle, a krivi su torne članovi sami, koji neti redno o tpla-euju obroke za odela i time sprečavaju rad otseka. Članovi su dužni ovom otseku oko 10.000 dinara. Skupština prima izveštaj na znanje. Posle tog izveštaja brat Bujie, kao pročelnik revizionog odbora, predložio jc skupštini, da starom upravnom odboru dade raz-rcšnicu, što skupština prihvača burnim pljeskanjem i odobravanjem. Nakon petminutnog odmora brat Sarič, kao pretsedavajuči, prelazi na izbore i podeljuje reč bratu Marjanoviču, koji u ime prednjačkog zbora i vežbača iznosi predlog za upravni odbor za godinu 1935 s bratom senatorom Šarieem na čelu. Pretsedavajuči čita imena, koja su na predloženoj listini, a skupština svakog pojedinca pozdravlja burnim pljeskom. Nakon pročitanja prve listine izašao je brat Vižintin i predao listinu br. 2 sa bratom Vižintinom na čelu. Buduei da se na drugoj listini nalazilo mnogo brače, koji su bili več na prvoj listini, pretsedavajuči pita tu braču, da li pristaju i da li se pri-maju kandidacije na drugoj listi, jer ne mogu kandidovati na obadve listine. Do jednoga svi upitani izjavljuju, da sc ne primaju kandidacije na drugoj listini, pa time otpad'a od četrdeseto-rice predloženih njih oko 20. S tog razloga na predlog pretsedavajuceS skupština proglašuje drugu listinu ne-valjanom i ogromnom večinom glasova prihvačena je prva listina sledecom bračom: starešina brat senator D. SanC| I zamenik star. dr. B. Višnovec, 11 Ц' meniik star. inž. V. M. Anžlovar, tajni* Marčelja Vjeko, zam. Flojhar J os., PJO' sve tar Delič Ljubo, stud, načelnik Me* čar Ivo, I zam. nač. Vunetič Slavko, v zam. nač. Potočnjak D., III zam. Radej Zlatko, načelnica Marijana. V nctič, I zam. Liiika Dojč, II zam. Čulinovič, blagajnik Mladenovič Koz . stud., zam. Rakcla Juraj. statističar Marjanovič Marijan, gospodar Aam vič Dušan, lekar Jakac dr. Dušan; bornici: Benzon Petar, nač. lian. UP ■’ Radonič Mate. okr. sudija, Petrovič ^ " šan, ppuk., Pihler dr. A., proies0'• Margič Drago, tehničar, Ajzenhut зш' ko, čl. nar. kaz. n. m., Gorenec »la niar, drž. cin., Zore Miro, drž. čin- , nek Eduard, priv. čin., Mitrovič Urw car. nam., Mohorovičič Milan, stuo^ Rizvanbegovič ismet, >>r. nuiu /Al zore izabrani su: Buič Prane, rudar, t' Dobrila Joe., drž. čin., Peroša Cini čin., Turel Srečko, drž. čin. i Stanko, priv. čin. U stid časti j su. Kvas i'erd., sudija, 'Thaler dr. l-univ. prof.. Stari Ivan, priv., DcarlIj!.,1. sip, prof., Radan Vlade, industr.. J* čac Ante, ban. čin., Kajin dr. drž. čin., Stromar Nikola, tipograj- < delegate na župi izabrani su: !’ar1J?l j«. . ne, inž. Anžlovar, Mečar Ivan, ^ novic Božo, Petrovič Dušan, " Drago i Marčelja Vjekoslav. ...... . . Nakon svršenog izbora, čiji Je,jj_ zultat primljen s oduševljenim cima novoj upravi, brat starešina - ^ zahvaljuje na poverc'nju u svoje in1, . u ime izabranog upr. odbora te obec ^ da če u godini 1935 raditi na tome> . Sokolsko društvo Zagreb 3 pode s nim koracima u onom pravcu, je dao dosadašnji »Odbor rada«. ^ laže zatim skupštini, da poveri n ^ izabranoj upravi redakciju pozdra brzojava sa skupštine Nj. Vel. j Gg. Kralje\Tim namcsnicima, Savcz_^ upravi i piTom zameniku sav. etares_,; bratu E. Ganglu. Skupština P1’"1 ~'q taj predlog, a nakon toga brat cu-Gavrančič u ime Sokolske župe pozdravlja skupštinu i društvo. W ^ mu na uspehu i bodri ga k dal JOJ j radu u istom pravcu. Iskrenim ^ skim rečima on komemoriše smrt p Štjepanka, tajnika SSS, i etavlja radin život kao uzor svim Sokol' . Sokolski rad nisu paragrafi več ta napredak te razvo j. Život može da u samo tamo gde ima rada. Stoga P^ ^j; sve skupštinare, da sc udruže u k nom radu za sokolsku zajednicu- v stivši sve drugo sa strane. Osudn.ic • ki pokušaj, da se iznose lične stva' s i razmirice, te da sc time poku*a ajjj izvesne strane uncti zabunu u £ у sokolski krug bilo kojom svrhom- ^ mora zaboraviti na sebe i raditi ?01-cvit naroda i države to svega stva. v. jffl- Krasne reči župskog starešine P ^ Ijenc su oduševljenjem i nakon ti-n ^ brat starešina Šarič zaključuje u»P skupštinu. V. M- _ a S o •*§ «0 u & O Kllflll vte/iwS4-/u> aU najSctidmjk KUlAKNAfT-DEU Oplašufte IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIINIIII u Sokolskem lllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllillllllllll glasniku f •21—0 Vse tiskovine za sokolska društva, potrebna knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI FODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 i \ JDGOSI.OVENSKA SOKOLSKA MATICA! u Ljubljani r- gisirovana zadruga s ogtaničenim jamstvom lfl-e opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom Pošlansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 23-43 Zahtevajte cenik! i Izdale Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gungl) • Glavni I odflovom! urednik Stjepan čelar • Uredoje Redakcijski oleek • Tiska UčUelJaka liskama (prelslavnik Franc* ŠlrukelJ); evl « L,u