SOKOLSKIGLASNIK ®US I LO SAVEZA SOKOLA KRALJ EVIME JUGOSLAVIJE V Cuvafte Jugoslaviju ! MESEČNI P Ul LOG SOKOLSKO SELO Izlazi svakog petka — Godišnjn pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava naiazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vračaju m ; Ljubljana, 8 februara 1935 God. VI - Broj 7 Josip Juraj Štrosmajer Povodom stodvadeselgodišnjlce njegova rodenja Prav П1-е’- c 'c °duvek zanosilo sve ske ° ' /.s^rc!le pobornike jugosloven-lmc i jugoslovenskog jedinstva. Pozri k '*c oc*uvc^ oduševljavalo sve sloh 'ie orcc i pregaoce u borbama za ilu i°jl Sves\a našega naroda, za slobo-ne d-*e v?^ke, samostalne i ujedinje-u jstrz?.Ye jugoslovcnske. Ime, koje če ostalV1* ?Уе^а našega naroda — pored kan Ki YeIikana narodnih — uvek sjati jeri- Jcstavi simbol ljubavi, bratstva i Prc Ya. kao simbol onih idealnih time riGa ' nastojanja. koja su išla za sVu . l*a Pod jedno okriljo obuhvate Јцац . 1Jokrvnu braču na Slovenskom njem ' i nadahne svešču i sazna-jej ’ Pa su po svemu, hteli ne hteli, iijeci? } ^a će i morati da budu jedno, im,. !n^eni. ako žele da sačuvaju svoje jLSv°i Porod, šega niožda nije — u onom delu na-*ki nar°da, koji je stenjao pod tudin-' t i/^P^stvom Dvojne Monarhije =• a*° izrazitije i jasnije, tako odluč- nijc i jedin f se vcre olicavao teznju za jia • s,\vom i manifestovao potrebu to-loda svega jugoslovenskog na- se neSo što je to Štrosmajer. Niko ta[j00 tada, u tome delu naroda, nije sl0ve sav založio za te uzvišene jugo-reni^kc idcale i niko možda za ostva-J^lji tj'1 ideala nije toliko doprineo nafo? ^r°smajcr, i to na svim poljima lijim i® iavnog života i u svim pita-Sv a’ K°ja su tangirala taj život. Po «la ,U’ jugoslo venska misao ni j o mo-b°iio!] ц^° sjajnije utelovljena ni tako ,ant/no pretstavljena do H u impo-[> Д1 t\’uri velikog vladike dakovač-i;’ 'Ji se je genijalni duh i um visoko 4antn . Pretstavljena do li u lmpo-лоц -?.1, figuri velikog vladike dakovač-iz(JiLIj1 Se Je genijalni duh i um visoko men„£ nad svakidašnjim sitnim file-ma :KlIn. verskim i političkim raspra-taju^. 2.adjevicama svoga doba, zahva-što / ' v*deči pred sobom samo ono, siniae>fn°ci da posluži velikim intere-sinia' cj!-ievima i koncepcijama, intere-i|a £ kupnog jugoslovenskog naro-tu Vei.y^u^nosti, koja ga očekuje. I za je s 1,Cu jugoslovensku budučnost on n0§č*° i jedino radio, za tom buduč-оц : syega ujedinjenog svog naroda lazi0e *° i t°j budučnosti on je po-a^a,| u ,susret svojom Jugoslovenskom jom swIJOnV Univerzitetom i Galcri-n0lll i. a 11 Zagrebu kao i svojom div-da(k atcdralom u Dakovu, kojoj je i crkav°SV,etu.: "SJavi božjoj, jedinstvu a5 slogi j ljubavi naroda svoga«. radu • t0iin svome Bogom nadahnutom s,0ve^uobro i veliku buduenost jugo-sil0 naroda on ulaže sve svoje *Wlo *• Vne’ t’zičke i materijalne, i liera?’ С1б^° savesti. prelazi preko svih nredrUmcvanja. podticanja, zabluda, i gorkSU^a’ teškoea, prepreka pa snosi Hiv0 a jskušenja i razočaranja neklo-jih bjv?, ie sve nailazio i kod svo-toe daljnjih, u redovima vlasti- tivnikU°L- kao i van’ k°d svojih pro-niijj Mo to u politiekim ili crkve-viših najnižih pa do naj- moii]; n> Pesta ni Rim nisu lcbaju Oy.0-',narodnog biskupa da poko-°uta v-1 vS ,V.nu s njegovog narodnog horbe '. ?P^jiva politika, ni stranačke l-rcprč [\! n^na podmetanja, isto kao ni fna diplomacija, sve to nije bC'ikoo K'S{netc r)ronicav* i veliki duh °4a i- 8киРа. koji živom verom u 4ahn’ Kao uz«riti prvosveštenik i na-Ce^°kun neotl°Jiivom ljubavlju prema kao ; 0|n jugoslovenskom narodu. •Sl, Prema svemu što je odisalo ‘^OVensf —avcinu sio je uuisaio Ve. evrstV°m' kora^aše uzdignute gla-°dredci '0’ odluč.no i neustrašivo svojim vcnski llm Pravim, narodnim, jugoslo-Sv°i ra'l putcm> ne ugibajuei za taj b?°etoki.j8Voic «lavc ni pred močnim ^jelovar vcarem, koji mu onda u 'i jc i • ^ rcee, povodom pozdrava, ko-P?kršteii4Ui^-Pos*ao /a 900-godišnjieu 0 bolf>1Jf bijeva da je zastalno tada v°cio an’ a našto je biskup odgo- ^°Va savestU'\ t^llUtC ^^ave’ c'a ic nic* upmvo dramatski susret Priliko, °v s earem vredno je i ovom 1 ^ličn; k?syc^ifi> da se vidi odlučnost nitim . .1i*cuPov karakter. Prema vla-'■'kom CC1!T1.a biskupovim, u pismu p. 2 P se je to ovako: Mto i„vlr.,! Kralj meni: »Vi ste opet . ,slini in • P° čemu ja moram da kU'sta *K;i? ^7i. kad ste to učinili, kM^e'te Kr!i °!csni- Vi ste morali da Posla? Л’ kad stc ^aš telegram -: >Tal; u kijev.« 1-!,4liU; Yc'ičanstvo, ja sam l'yram ii Kijev pri punoj eve- . sti: moja savest je čista i potpuno I mirna.« — Car: »Ne, ja verujem, da ste Vi zaista morali da budete bolesni.« — Ja: »Opetujem, Veličanstvo moja je savest potpuno čista, i ja sam se o toj stvari odmah izjasnio Svetome Ocu. I kad bi mi se dala mo£uenost da 0 tome s Vašim Veličanstvom mirno govorim, nadam se, da bi mi uspelo potpuno umiriti Vaše Veličanstvo.« — Car i Kralj: »Delo kijevskog sa-stanka bilo je delo najgorih revolucio-naraca; tamo se je našao na okupu pravi savez revolucionarnih elemenata. Tamo se je konspiriralo protiv kato-ličke Crkve i protiv Pape. Sve je bilo jedna opozicija (ili: demonstracija) protiv ruske i austrijske vlade.« — Nato ja: »Ne, Veličanstvo, ja to držim nemogueim.« — »Pri ovih rijoči — nastavlja biskup — kardinal me svojim šeširom dimu, kanoti me opominjuči, da dalje ne govorim i Njeg. Veličanstvu ne protuslovim. Na moje pako riječi reče car i Kralj s vrlo odlučnim glasom: »To ja mogu Vama da konstatujem« ili »Ali to ja konstatujem Vama.« Dalje u pismu Račkome veli: »Molim Vas, brate, ovo pismo, koje vjero-dostojnim posve proglasujem, sačuvaj-te za vječita vremena, kano znak vremena, u komu smo življeli...« Radi te čestitke biskupove i Vatikan se je bio konsternirao i pozvao je Strosmajcra da se o^ tome izjasni. To pismo i njegov ton Štrosmajera je po-svema iznenadio i duboko povredio. Vidi sc to i iz njegovih reči o tome Račkome, kojemu piše: »... Po tomu, čini se, da Sveti Otac slijedi preveč pravac vlada austrijanskih...« Vrlo je, nadalje zanimljivo, što mu je na to pismo odgovorio Rački. U svome odgovoru, Rački mu na to, medu ostalim, piše: »... Začudio sam se čitajuei, što mi javljate o pismu Rampolle. Mislim, da je Sveti Otac tim htio ugoditi au-strijskoj diplomaciji i tako nješiti sebe 1 Vas svake dalje napasti. Posljedica, neče — po mojem uvjerenju — biti daljih. Ali i to je znak slabosti. U Rimu morali bi Vam pače zahvalni biti, što im krčite put u Rusiju. Po toj vije-sti želio bih, da se Sveta Stolica okani svake okružnice glede kijevske svečanosti, jer ako ne bi išla u susret Rusiji, ioš bi više pokvarila. Gle, Vaša je brzojavka od velike važnosti. Vaša je cso-ba — kano zastupnik katolištva i Sla-venstva — postala popularnom u Rusiji, Srbiji, Bugarskoj, Češkoj i t, d., t. j. kod Slavena čestitih. Sada jef pače priznavaju važnost i u Franceskoj i Italiji. Svrha je dakle postignuta, a ostalo prepustimo božijoj Providnosti i vremenu. Ljudi zlobni i plitki neka se Ijute. ^ »Što budete RampolH otpisali, neka bude kratko, jasno i odrešilo. Crkva imala bi se podiči iznad dnevnih zadje-vica i strasti, pak imati daleki pogled u sadašnjost i budučnost. Slavenstvo je tuj; s njim valja računati i Crkvi i državama. Ono če svaki dan silnije ku-cati na vratima povijesti. Tuj ne ko-riste doskočice. Ponašanje vladara u Belovaru naprama Vašoj osobi bit če mjerilom visoke politike u monarhiji. Bilo ono kakovo mu drago, vi zastu-pate načela, koja ne vise o izražaju lica, več koja su izljev vječnih istina...« Na ovo pismo Štrosmajer je odgovorio Račkome, medu ostalim, i ovim rečima: »... Mo j brate! Ne razumiju nas u Rimu, i to če sve dotle biti — po momu uvjerenju — dok crkva rimska ostaje talijanska. Ja ču medutim uvijek i uvijek ostati koji sam, toji sam! Hvala Bogu!,..« Nije moguec u jednom kratkom prigodnom članku a niti je to u nameri, podati jedan plastieniji portret ovog veliko j čoveka, velikog biskupa, velikog Jugoslovena i Slovcna. Ali i iz ovih nekoliko reči, baš iz vlastitih reči bi-skupovih, kome je iskrenost, istinitost i otvorenost osečaja, misli i dela bila jedna od največih vrlina, može da se dočaraju konture ovo grandiozne ličnosti. koja sc u istoriji eitavog našeg naroda ističe medu onima najveeim, najmarkantnijim i najzaslužnijim. Koliko je Štrosmajer radio na duhovnom jedinetvu narodnom, pripre-majuči tako teren i za poznije poli- Akademska omladina i Sokolstvo U jednom manjem mestu naše države postoji »Društvo jugosloven-skih akademičara«, a koje je za vreme božičnih praznika priredilo više debatnih večeri, na koje je imalo Slobodan pristup i šire opčinstvo. Na jedno od tih debatnih večeri bio je pozvan jedan sokolsko-prosvetni rad-inik iz toga mesta, koji je za to veče izabrao za temu svojega predavanja »Akademska omladina i Sokolstvo«. U toj temi ovaj sokolski radenik izneo jc u glavnom sledeče misli: Sa žaljenjem opaža se za sve vreme posle svetskog rata, da je broj akademičara, sokolskih pripadnika, vrlo malen, procentualno mnogo manji nego je to bio pred rat; nadalje, da čak pretežna večina srednjoškolskih abiturijenata, koji su (obično proiza-šlih iz redova sokolske dcce) prešli u sokolski naraštaj, te da se — odlazeči kao sokolski članovi na uinivcrzitctc, — u univerzitetskim mestima gube iz sokolskih redova, a kada pak završo svoje univerzitetske študije, da Sokolstvu više i ne prilaze blizu, a o njilio-vom povratku u vežbaonicu odnosno na vežbalište, uopče ne može da bude ni govora. Gde stoga treba da se traži uzrok toj činjenici? Sokolstvo se us-led svetskog rata idejno nije promeni- lo. Po svoj prilici se je — u izmenje-nim opčim prilikama — promenuo sam akademičar. Osim toga, tome bi mogao da bude kriv, možda — kako to neki kažu — tobožc nepravilan način rada u samim sokolskim jedinica-ma. To otpadanje akademske omladi-ne od Sokolstva moglo bi da bude: prvo, radi nedostatka idejnog vaspitanja u sokolskim jedinicamu u krajevima sa srednjim školama, >gde se inače posvečuje puna pažnja telesnom vaspi-tanju, dok se duševna struna tog va.s-pitanja zanemaruje; drugo, to bi moglo eventualno da bude, možda i s razloga ponešto zastarelog ili nekako ukalupljenog načina telesnog vaspita-rtja u sokolskim jedinicama u univor-zitetskim mestima; treee, u izvesnom nedo-statku ili nedovoljnoj sokolskoj propagandi sokolskih jedinica u tim mestima medu akademskom omladi-nom te u nedostatku socijalnog staranja za akademičare. koji su sokolski pripadnici. U tome leži, možda, čak i največa greška. jer mnogi akademičar-Soko, koji je došao na unitverzitet kao idealista, giadan i uopče zabrinut za svoju cgzisteneiju, postaje u borbi za svoj svakidašnji život prema svemu ostalome apatiča'n; on postaje takav tim više, što pored sebe vidi svoga kolegu akademičara komotnog, možda etički manje vrednog, koji je dobro situiran, dok o njemu, koji jc siroma-šan, te koji marljivo študira i koji, pored svojih nauka i inače radi uopče niko zapravo i ne vodi brige. Tako se jedan ovakav akademičar konacno razočara i nad Sokolstvom te ga na-pusti, i to obično za uvek. Sokolska društva u univerzitetskim mestima uopče, čini sc, da ne vidc problema vaspitanja i razvoja budučih voda Sokolstva, i kao da nisu toga dovoljno svesina, bar ne u do-voljnoj meri. Pa kako bi se stoga sve to moglo da popravi? Sokolska društva, naime, trebala bi da preduzmu sledeče: Prvo, da inicijativom i pod vodstvom župskih prosvetnih odbora pri-redc u tim mestima svake godine s sika-demičarima na poeetku zimskog semestra neku vrstu ankete, naročito s onim, koji po prvi put dolaze na uni-verzitet, da bi na tim anketama aka- demičari izneli svoja gledanja, svoje želje i t. d., a sokolski funkeioneri bi im tom prilikom trcbali da objasne prilike Sokolstva u dotičnom univer-zitetskom mestu; drugo, ako je način telesnog vaspitanja možda zastareo i nekako uka-lupljen, treba ga »modernizovati«, treba naime uvesti više lake atletike, proste vežbe i telovežbe sa spravama, a telovežbu na spravama gaj iti samo u toliko, u koliko je to potrebno za sve-strano telesno vaspitanje; treče, u zimsko doba priredivati idejne tečajevc, i to: o sokolskoj isto riji, o sokolskoj misli, o sokolskoj organizaciji, i t. d., i to sve (osim isto-rije) večinom u obliku diskusije i eventualno na osnovu pročitano sokolske literature; četvrto, u glavnome pak organizo-vati za akademičare, koji su Sokoli, — a što je do sada bilo zanemareno — soeijalno staranje, time, da bi se pojc-dincima pribavljale instrukcije (hono-risanc), nalazio im rad, brinulo se za prehranu, za jevtina i higijenska stanovanja i slično. To nije »kupovanje duša«, nego samo podupiranje onih vrednih sokolskih pripadnika, kojima je takva pomoč preko potrebna. Sokolstvo u univerzitetskim mestima trebalo bi na neki način da se administrativnim putem upozori na one akademičare, koji tek stupaju na univerzitet, a to bi se postiglo tako, da bi sokolske jedinicc u mestima sa srednjim školama onima koji polaze na visoke škole davale potvrde da odi-laze na univerzitet, a zatim da bi tc iste jedi nic o imena daka javljala žup-skim prosvetnim odborima u mestu univerziteta. Nakon ovih izlaganja pretstavnika Sokolstva javio so je kao koreferent po tome pitanju jedan akademičar, koji nije sokolski pripadnik. On jc prikazao mizerno materijalno stanje akademske omladine, koja je skrajno siromašna u pretežnoj večini, te je upravo zato u velikom procentu mark-sistički orijentisana. Taj akademičar izneo je, da glavni razlog što univer-zitetska omladina otklanja Sokolstvo izvire iz idejnih razmimoilaženja pojc-dinih akademskih skupina i Sokola. — Opisao jc motive, zašto se jedni aka-demičari organizuju u t. zv. nacionali-stička udruženja a zašto drugi ne. Kao razloge za otklanjanje sokolske organizacije i ideologije, koja je — prema koreferentovom mišljenju — u mnogo-čem srodna s nazorima. koje zastupa-ju t. zv. načionalistička udruženja, naveo je razlike medu sokolskom ide-ologijom i glavnim »opozicionim« grupama, kao: medu t. zv. »frankovcima«, »klerikalcima« i marksistima. Pri »frankovcima« navodi pre svega raz-liku u pojmovanju nacionalnog pitanja; pri »klerikalcima« navodi razlike, koje se odnose na religiozna i nacionalna pitanja, kao takoder i upliv »klerikalnih« voda na njihove pristaše — akademičare. Kod marksista navodi razlike u pojmovanju socijalnih, gospodarskih. nacionalnih i kulturnih pitanja te pojmovanje sociološke yloge Sokola. Konačno jc koreferent anali-zovao uslove, pod kojima bi akademska amladima možda stupila u Soko. Kao glavni preduslov spomenuo je, da bi sc sokolska ideologija prilagodila pojmovanju tih skupina, kao takoder i to, da bi i Sokoli trebali d.i aktivno sudeluju u težnjama te omladine za njenim ciljevima. Na ovaj koreferat, koji jc konkretno navadao pojave, koje navodno odbijaju frankovce, klerikalce i marksiste od Sokolstva, repliciralo se je sa sokolske Strane u glavnom ovako: Sokolstvo nije nikakva »državna« organizacija, nego je samo »zakonom osnovana organizacija privatne inicija-tive« (Putevi i ciljevi«, str. 17). — Treba razlikovati Sokolstvo od t. zv. na-cionalističkih organizacija. Mane kao i greške, koje se ovima pripisuju, nc smeju da se paušalno pripisuju tako* der i sokolskoj organizaciji. Sokolstvo nema fašističkog značaja, več protjvno: sokolska ideologija je dijametralno oprečna fašističkoj ideologiji, ako se o ovoj. potonjoj uopče može i da govori. Dokaz je tome: češkoslovačko Sokolstvo (u Jugoslaviji naime izrazite fašističke organizacije uopče i nema!) ošlro nastupa svakom potrebnom prilikom protiv fašizma (generala Gajde). I to što vredi za češkoslovačko, vredi i za jugoslovensko Sokolstvo, jer Sokolstvo je samo jedno jedino — Tir-ševo. — Deplasirano je što sc s mark-eističke strainc prigovara Sokolstvu njegov do neke mere vojnički značaj, jer je takoder i u austrijskoj rcpubli-ci socijalno-demokratska stranka (jedno marksističko krilo) imala svoj pot puno na vojnički način organizovan »Šucbund«, a takoder i Sovjetska Ru sija (drugo marksističko krilo) ima svo ju močnu vojsku). — Isto je tako n. pr. deplasirano govoriti, u god. 1935, u marksističkim skupinama o »nacio-nalnom samoodredenju Slovenaca, kada je več god. 1909 — dakle pred više od 25 godina! — »Jugoslovanska soci-jal-demokratska stranka« zahtevala u t. zv. »tivolskoj rezoluciji« kao »kona-čni cilj svog narodno-političkog stremljenja potpuno narodno ujedinjenje svih Južnih Slovena bez obzira na ime, veru, pismo i dijalekat ili jezik« (dr. Lomčar, »Politično življenje Slovcncev* str. 82). — Gesla: »Jednakost — bratstvo — sloboda« u Sokolstvu nisu prazna reč. {To je koreferent iizričito pri-znao za sokolsku jedinicu, kojoj je u srednjoj školi pripadao kao narašta-jac). Treba samo priči Sokolstvu mal-ko bliže i u nj sc probuditi jer samo motreči ga iz distance Sokolstvo se nc možo da upozna. (Omladina — pri-govarao je tome koreferent — zahteva pre svega jednakost u socijalnom pogledu te slobodu u pogledu univerzitetske autonomije). — Ako razne. potpornc institucije zahtevaju da sc molbe koje im se podnose, za potponi snabde takoder i uverenjem, da je do-tični molitelj pripadnik Sokola, to radi toga krivica ne pada na Sokolstvo, nego na dotične potporne ustanove. — S »Oražnovim domom« u Ljubljani ima Sokolstvo vrlo slabo iskustvo. To jc za Sokolstvo najžalosnije poglavje u njegovom socijalnom staranju. To bi sc dalo potkrepiti s čitavim nizom dokaza. Od prcduslova, koji su bili izneti od pretstavnika akademske omladine, da bi ona, kad bi joj se udovoljilo tim preduslovima, stupala u Soko, bio je uzet u diskusiju samo onaj prvi, naime, traženjc da se Srbi, Hrvati i Slovenci priznadu kao tri naroda. Teza o jed-nom narodu jc za jugoslovensko Sokolstvo aksiom, a to traženjc akademičara jc za Sokolstvo stvar o kojoj je suvišna svaka diskusija, jer onaj, koji ističe pitanje, da smo tri naroda, prosto dokazuje elementarno nepoznavanje istori je. Jer, kako ni jednome Italijanu ne pada na misao da govori 0 posebnom »narodu« kalabrijskem, toskanskom, mlctačkom. pijemontskom 1 t. d., kako ni jednom Nemcu 'ne pada na misao da govori o posebnom »narodu« bavarskom, pruskom, vestfalskem i t. d., kako ni jednom Fran- tičko, državno, on je isto za taj veliki cilj smatrao bitnim i približenjo pa i ponovng sjedinjenje istočne i zapadne Crkve, te je kao takav bio najsvetliji primer verske snošljivosti medu jedno-krvnom bračom i sinovima jednog te istog naroda, jugoslovenskog. U prav-cu ovoga rada i nastojanja biskup je bio neumoran i nije nikada klonuo, iako su mu se i u tome njegovom radu pravile teškočc i s jedne i s druge Strane. On je za celog svog života ostao pravi apostol ljubavi i bratstva i nista ga nije prečilo da kao gorljivi katolik ljubi i grli i svoju. pravoslavnu braču. 1 zato če Štrosmajer biti i ostati ne samo za katolike i Hrvate več za sve Jugoslovcne zajednički velikan i jedan od na jsvetli jih likova u istori ji svega našega naroda, kao što je i Sv. Sava nc samo za pravoslavne i Srbe več za sve Jugoslovcne največi prosvetitelj i svetitclj narodni. A ako tim stopama posvemašnjeg jedin-stva narodnog nisu mogli da krenu nekoji, kojima je naša razje J in jena, plemenski i verski obojena prošlost i suviše ovladala, to neče ni malo poko-lebati narod i zadržati ga na njegovom pravom j jedino spasonosnoin putu, jugoslovenskom, za svetlim primerom i duhom Savinim i Štrosmajerovim, kao i drugih naših velikana. Jer če narod jugoslovcnski svojom zdravom intuici-jom rečima, koje bi ga htele da od-vrnu s tog njegovog puta, a koje s.u mu n. pr. bile upučene i nedavno pri-godom proslave Sv. Save, da jc to »čisto verska i plemenska stvar i proslava srpsko-pravoslavne crkve, koja se na pripadnike drugih konfesijo, pa stoga ni na katolike ne odnesi«, pret-postaviti reci svog velikog vladike Štrosmajera. koji je več 1849 godine izrekao svoj nacionalni, jugoslovcnski Vjeruju ovako: »Najglavnija je zada-ča Jugoslavljana združiti se, sležiti J ujediniti... Svaki ko iole bistri je naša odnošenja prosudi, znade da nam sva naša samostalnost i neodvisnost malo ili ništa ne može pomoči, ako nam ne pode za rukom, da postanemo jedno političko tijelo, u kom jedno srce bije.« 1 zato če na tome ):utu. na putu štrosinajerovog Jugoslovenstva. i naše Sokolstvo, čiji je poklonik i štrosmajer bio, vazda prvo kročiti napred, no obaziruči sc na neke poslednje i bo-lcčive ostatke prošlosti. — S. Č. ^SLOVENSKO SOKOLSTVO OdEučne reči staroste ČOS br. dra Bufcovskeg U nekim češkoslovačkim listovima bila se_ odjcdnom pronela vest, da starosta ČOS i SSS, br. dr. Bukovski, namerava da kandiduje za senatora, odnosno za narodnog poslanika u češko-slovački parlament. Tendenca ovih vesti u tim listovima političkih stranaka bila je očigledna odmah na prvi mah, naime, da se ličnost staroste ČOS a time naravno također i sokolska organizacija povuče u političku borbu za mandate u narodnom pretstavništvu. Br. dr. Bukovski presekao je od-mah taj manevar izvesnih političkih krugova svojom odlučnošču time, što je objavio u novinama sledeću kratku, ali jezgrovitu izjavu, koja glasi: »Izjav-Ijujem, da su sve vesti o mojoj kandidaturi u senat ili za narodnu skup-štinu izmišljene i tendenciozne. Pozivam stoga sve one listove, koji su ra-širili slične vesti, da svojim čitateljima dokazu tu svoju tvrdnju te da javno pruže dokaza, da sam bilo kada bio ili da sam sada organizovani član bilo ko-je političke stranke. Po istinitosti tih njihovih dokaza biče moguče izreči sud takoder i o verodostojnosti i istinitosti vesti, koje su širili dotični listovi«. — Zaista odlučne reči u pravom času! Po ugledu na »Sokolski glasnik« Sve više i više množe se također i medu češkoslovačkim Sokolima gla- ШП da bi centralno glasilo ČOS, »Soški vestnik«, u buduče izlazio u no-vinskom obliku, slično našem »Sokol-skom glasniku«. O sadainjem naime načinu izlaženja centralnog glasila češko-slovačkog Sokolstva mišljenja se po-jedinih vodečih sokolskih novinara pri-lično razilaze. O torne pitanju bilo je vesti i po raznim češkoslovačkim dnev-nicima. Tako je pred kratko vreme u »Lidovim novinama« o tome pitanju napisao br. Kr. (Krejči, prosvetar ČOS) sledeče: »Mi smo zato, da bi glasilo ČOS kao tednik izlazio u obliku no-vinskom; ali iako želimo, da bi taj list dolazio u ruke svakog našeg člana i naše članice, ipak smatramo neopho-dno potrebnim, da pored ovog centralnog glasila izlazu također i župski listovi ili glasila više župa zajedino.« U vezi s ovim, mi bi želeli da bi takoder i naše jugoslovensko Sokolstvo posvetilo više pažnje i ljubavi svo' me centralnom glasilu, »Sokolskom glasniku«, koji i brača u češkoslova-čkom Sokolstvu iznose na ugled. Do sada u češkoslovačkom Sokol- stvu izdaju tri skupine župa svoj za-jednički medužupski vcsnik, ^ i to: Slovačka, Bmska s okolišnim župama i Moravsko-Šleska, Tješinska i Vala-ška, a doskora čc ih slediti i petero praških župa, VIII smučarska takmičenja ČOS Nedostatak snega u Tatrama bilo jc uzrokom, da je smučarski otsek COS morao svoja savezna takmičenja, koja su bila zakazana za 24 i 25 januara, da odgodi na 7—10 februar. Pozuiato je, da su ova takmičenja imala da sc odr-že u Banjskoj Bistrici pod Tatrama, ali su to preprečile ovogodišnje nepo-voljne snežne prilike. Čak nije posve sigurno, da če se ova takmičenja odr-žati i u ovom drugom terminu, jer je u krajevima, gdc sc ima da održi tak-mičenjc, još uvek premalo snega. Prema prijavama za ova takmičenja prijavilo se je: za takmičenja u vožnji na 30 km 42 takmičara, na 16 km 70 takmičara, na 10 km 22. Za smuk na 5 km prijavljeno je 72 takmičara, za takmičenja u izmeničnom tak-mičenju 3X5 km prijavljeno je 5 mom-čadi. Skakača je do sada prijavljeno 42. Članice čc takmičiti: njih 26 na 8 km, a 23 u smuku na 2 km. Ovim tak-mičenjima učestvovače i jugoslovenski Sokoli i Sokolicc. Smrt br. dra Ani. Dziedzielevicza, bivšeg starešine Poljskog Sokolstva i Sokola u Lavovu Prošlih dana umro je veoma zaslužni sokolski radnik br. dr. Antun Dziedzielevicz, bivši starešina Saveza poljskog Sokolstva i starešine Sokola matice u Lavovu. Pokojni brat Dziedzielevicz radio je u Sokolstvu punih 60 godina, te je uvek i svagda u svomđ radu i rečju i perom, naglašavao nepolitičnost Sokola. Kada se je posle svetskog rata raspravljalo o dalnjem nastavljanju rada poljskog Sokolstva on je stajao na gledištu, da zadatak sokolski još nije dovršen. Veoma va-žan je bio njegov čin, kada je godine 1879 osnovao rcdakcionu komisiju, ko-ja je imala zadatak da preko štampe širi propagandu za fizičko vaspitanje, a kojoj je komisiji on sam izradio i statute, prema kojima se na tome polju s malim izmenama još i danas radi Godimo 1881 br. dr. Dziedzielevicz počeo je izdavati sokolski časopis »Gimnastički predvidnik«. Pokojni brat napisao je čitav niz sokolskih članaka i brošura. kolima podvrgmuto je kontroli društva, kome dotični član pripada. Društvo ima prava, pa čak mu je to i dužnost da ga pripravi na to, da ne tlači i da ne is-koriščava; a vi (naime: društveni odbor) moralno ste odgovorni za to, da se takvi slučajevi ne prešučuju i ne odbacaju s opaskom, da tobože »to ne spada u Soko.«« Ako bi ovaj članak izazvao slične debatfc i po drugim našim krajevima, naročito pak ako bi potakao sokolske jcdinice u univerzitetskim mestima da posvete veču brigu akademskoj omla-dini, onda če on postiči svoju e vrhu. A. J. (Nastavek s 1 stranice) cuzu ne pada na misao da govori o posebnom »narodu« provansalskom, bretonskom i t. d., — tako u istinu napredno orijentisan Jugosloven ne može da negira jugoslovensko narodno jedinstvo. U vezi s tom točkom predbacilo se je Sokolstvu takoder i to, tobože da je njegova tendenca da se izbriše slovenština. Kao dokaz tome navadao se je članak br. dra M. Kičoviča »Stva-ranje jezičnog jedinstva našeg naroda« (Sokolska prosveta god.^ III, str. 147). i to ona j pasus iz toga članka, u kojemu je pisano ovo: »Naše jezično jedinstvo, dakle, smatramo da sc mora izvesti na štokavskom ekavskom govoru i u latinici«, jer »če i slovenački deo našega naroda primiti jezik srpsko-hrvatski«. Kako je na ovo slovenački kritik g. Josip Vidmar, u listu »Sodobnost« (god. 1933, str. 234), stavio tri konkretna pitanja, na koja nije dobio odgovora — a niti če ga dobiti, jer nije potreban!* — to so pomenuto mnenje br. dra Kičevida smatra tobože kao »oficijelno sokolsko« mnenje. Sa sokolske Strane se je medutim protiv toga istaklo i naglasilo, da to mnenje može da hude samo mnenje pojedinca. Tendenca razvoja, kako ga dokazuju literarne istorije, pače je upravo pro-tivna: ne k unifikaciji, nego k diferen-cijaciji! U doba Šilera i Gete-a n. pr. nije niko pisao u svojem narečju. — Istom kasnije su se pojavili dijalektič-ni pisci, kao Fric, Renter, Peter Roze-ger, Karl Spiteler i drugi. Ali da ne po-demo tako daleko: u doba Vuka Stefanoviča Karadžiča, Petra Preradoviča, Ivana Mažuraniča nije niko više mislio na pisanje u narečju; tendcncu razvoja pak karakterizujc poezija Dragutiina Domjaniča. Ako je dakle tendenca od književnog jezika k narečju, kome bi onda, koji razume razvoj, Palo na misao da oduzme Slovencima njihov književni jezik, koji ima /a sobom več skoro 400-godišnju tradiciju i koji se * Vidi »Putevi i eiljevi« str. 14, 1 (Slovenstvo, kako ga shvata Sokolstvo, ne smači to, da svaki slovenski narod treba da utone u jedno slovensko more i da u njemu pot-puno izguhi svoju individualnost, nego da sc u duhu svoje vlastite kulture nesmetano i samostalno dalje razvije). — Analogno vredi mutatis mutamiis isto takmler i za pojedine delove jugoslovenskog naroda! Sančešće Saveza SKJ poljskem Sokolstvu zbog smrti br. dra Dziedzlelevicza Na vest o smrti br. dr. Antuna Dziedzielevicza, bivšeg starešine poljskog Sokolstva i Sokola u Lavovu, za-inenik starešine Saveza SKJ br. Gangl uputio je u ime jugoslovenskog Sokolstva starosti poljskog Sokolstva bratu Zamojskom sažalnicu sledečeg sadr-žaja: Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije izražava bratskom poljskom Sokolstvu svoje najdublje saučešče zbog te-škog gubitka, koji je bratsko poljsko Sokolstvo zadesio smrču odličnog so-kolskog prvoborca brata dra Antuna Dziedzielevicza. — Priprave za II svesokolski slet u Beogradu je popco do savršenosti i na visinu reči Zupančičeve i Cankareve?! Kada se je sa Strane akademičara upitalo, zašto onda, ako razvoj teži od jednog književnog jezika k difercnci-jaciji, »Sokolski glasnik« izlazi u srp-sko-hrvatskom i u latinici i zašto »Naša radost« izlazi u slovcnačkom i srp-sko-hrvatskom te u latinici i cirilici, odgovorilo se je tada sa sokolske Strane, da jc baš ta njihova interpelacija glede »Sokolskog glasnika« deplasirana, jer Sokolstvo sa »Sokolskim glasnikom« izvodi samo ono, što jc zahtevao veliki ideolog jugoslovenski pok. dr. Jova« Skerlič, čija je politička ideologija bila ista kao i ideologija samih in-terpelanata. — Način izdavanja Naše radosti pak ima tu svrhu, da več od dece počne s radom na zbliža vanju našega naroda svih triju imena. Do raspravljanja daljnjih uslova, postavljenih od pretstavnika akademičara za njihov eventualni pristup u Soko, na tom debatnom večeru nije do-šlo, jer nije bilo vremena. LJ glavnom se je zahtevalo sudelovanjc Sokolstva u t- ?v. klasnim borbama. U svrhu pak, da bi se možda sokolski pripadnici mogli time u danoj prilici da posluže, ov-de černo samo što se ovoga pitanja tiče objasniti gledište Sokolstva. Sokolstvo kao svenarodna organizacija nc može da učestvuje u klasnim borbama. Ali ono je svesno i zna da klasne borbe postoje i da ih ono ne-če rešiti ni otkloniti. Radi toga Sokolstvo ne brani svojim pripadnicima, da sudeluju u kakvoj klasnoj borbi, ako je u ostalome pogledu njihov život i rad u skladu sa sokolskim načelima. »Putevi i ciljevi« kazuju što se toga tiče (str. 6. tač. 6) sledeče: »Sokolstvo izriče svoje simpatije socijalno slabi-jima u njihovom nastojanju za pobolj-šanjem svog socijalnog položaja. Od svojih članova traži da sc u privatnom i javnom životu, kada god se ukršta-vaju njihovi interesi s interesima drugih, svagda oprcdcljuju po zahtevima socijalne pravde i sokolskog bratstva«. Kako se ima to da razume, razlaže nam br. L. Jandasek u brošuri »Ideova us-neseni VII. valneho sjezdu ČOS« na str. 12, gde kaže: Sokolski pripadnik » ima da sc postavi u slučajevima klasne borbe na stranu pravičnosti, iako bi mu lični interes nalaga o druk-cije.« A na strani 27 iste brošure kaže: »Držanje brata tvorničara-službodavca prema zaposlenim Sokolovima i neso- Za II svesokolski slet, koji če se održati u Beogradu o Vidovdanu 1936 godine, načelništvo Saveza SKJ predu-zelo je več mnoge i temeljite priprave. Tako je pored ostalog načelništvo Saveza u decembru prošle godine izdalo u »Sokolu« proste vežbe za član-štvo i naraštaj, a čime su položeni prvi temelji ovome sletu, koji ima da pokaže porast i napredak sokolske organizacije od god. 1930. Time u vezi načelništvo je priredilo i jedan tečaj za učenje ovih prostih vežbi, a koji su pohadali svi žup-prednjaci i prednjakinje. Porastom broja članstva porastao je u sokolskoj organizaciji i rad u to-likoj mera, da se je osetila neophodna potreba stalnih župskih putujučih pred-njaka. Zato je Savez SKJ svojom re-dovitom godišnjom pomoči omogučio svima župama da nameste po jednog stalnog župskog putujučeg prednjaka, tako da ovih danas ima več 16 župa. Medutim namiče se potreba i stalnih župskih prednjakinja. U pomenuti tečaj za učenje pro nice tako imati 15 meseci vremena da preko svojih inačelnika i načelnica, odnosno vodnika i vodnica nauče sve svoje članstvo kao i naraštaj ove slet-ske vežbe. Na taj način savezno načelništvo računa, da če na ovom II sve-sokolskom sletu u Beogradu nastupiti najedanput 12.000 članova, a u razme-ru s tim brojem takoder i ostala ode-1 jen j a. Ovaj tečaj, koji je zaVršio 18 januara, potpuno je uspeo u svakom pogledu. Sci;:4sba MuUa-#eedowj« RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja- dne 28 februara predaje brat Jan; kovič Branko, Beograd VII, ^ o te ■ »dr. Miroslav Tirš kao učitelj dem kracije« (večernje). U buduče večernja predavanja preko Beogradske 1-adio-stanice oa-vače se svakog četvrtka od ^ ,qio 19.15 časova, a nc kao ranije od do 19.30 časova. Po p o dnevna .predavanja oe se * nadalje održavati svake Prve. * nedelje u mesecu od 15.15 do 15-JU sova. RADIO-STANICA LJUBLJANA Sledeča sokolska radio-predavanja: dne 13 februara predaje brat. Makso Kovačič, Ptuj, o temi: Sokolstva u sadašnjici«; dne 20 februara predaje brat jan Tratar, Novo Mesto, o temi: » du Sokolima u Južnoj Srbiji«; dne 27 februara predaje brat Dj* šan Podgornik, Ljubljana, o tenu: » kolsko smučanje«. Sokolska radio - predavanja Pre^ Radio - stanice Ljubljana održavaju ^ redovno svake srede od 19 do časova. SKJ Pripreme za smučarska iakmičenfct u Sanjsko/ Bistrici Izbirna smučarska takmičenja Saveza u Zagorju Sokolskog društva Maribor-Matica-I T tal'mippniu U . Dne 26 i 27 januara održana su u Zagorju kod Save izbirna takmičenja Saveza SKJ za sastav takmičarske vrste, koja če uzeti učešča ani takmi-čenjima Saveza slovenskog Sokolstva _ , ---------------—. --------- . u Banjskoj Bistrici, u češkoslovačkoj. stih slctskih vežaba načelništvo je, po- j Ova izbirna takmičenja imala su se da održe u Škofloj Loci, ali kako tamo red svih župskih prednjaka, pozvalo i saveznog prednjaka. One župe pak, koje još nemaju svog stalnog prednjaka, morale su da u ovaj tečaj pošalju jednog člana župskog tehničkog odbora, a pored toga sve župe i još po jednu članicu župskog tehničkog odbora. Ovome pozivu odazvale su se 22 župe, koje su u tečaj poslale 24 člana (medu kojima 17 župskih prednjaka) i 18 člapica. Ovaj tečaj, koji je održan u Ljubljani, trajao je od 14—19 januara, i to dnevno po 8 sati. Tečaj je otvorio i zaključio načelnik Saveza SKJ brat Miroslav Ambrožič, koji je tečajnici-ma podao opče smernice rada, u težnji, da bi vaspitanje u čitavom Sa-vezu bilo jedinstveno. Teoretska predavanja na ovom tečaju držala su brača: Miroslav Vojinovič, zamenik saveznog načelnika, koji je predavao o nedostatcima prednjačkih tečajeva, Stanko Trček, koji je predavao o Sokolstvu i športu, dr. B. Škerlj, koji je predavao o rezultatima dosadanjih antropoloških istraživanja pri sokolskom vežbanju, Ivan Lavrenčič, koji je predavao o vaspitanju omladine, te Fran Lubej, koji je predavao o smeru sokolskog vaspitanja. Vežbanje u tečaju vodili su: br. J. Kavčič, br. M. Stepišnik te s. M. Šepa i s. M. Slapničarje va. Tečaj je bio organizovan na in-ternatskoj osnovi. Učesnici ovoga tečaja obradili^ su takmičarske vežbe članstva i narašta-za za savezna takmičenja, koja če se održati u toku ove godine u Ljubljani, zatim proste vežbe članstva i nara-štaja za beogradski slet, koje su temeljito naučili, a što sc jc pokazalo na zaključku samog tečaja. Glazbu za sve ove vežbe sastavio jc br. Veri) Svaj- ^lir- - j Ovom prilikom opazilo sc je, da su ovo sletske vežbe dobro sestavljene te da odgovaraju svim uslovima za jedan svesakolki slet. Netom budu sada župska načelni-štva održala svoje tečajeve za učenje ovih prostih vežbi za svoje društvene načelnike i načelnice, odnosno za vodnike i vodnice naraštaja, a što čc biti preduzeto uglavnom u mesecu^ febru-aru i martu, imačemo tada u čitavom Savezu oko 2.500 načelnika i načelnica, koji čc savršeno izvadati ove proste vežbe. Od toga časa sve če naše jedi- Tečaj Saveza SKJ za narodna kola Načelništvo Saveza Sokola R['a-Ijevine Jugoslavije priredilo io, u cilju da u najširim redovima Sokolstva što više populariše naša divna narodna kola, naročiti tečaj za narodna kola. Ovaj tečaj, koji je održan u Beogradu od 21—25 januara, posetilo ic - ' se-stara i 22 brače iz svih krajeva nase države. Nastavnica u ovome tečaju, koja vodila poduku u narodnim kolima, bila je s. Ljubica Jankovič, koja jo poznata kao stručnjak u poznava nju narodnih kola. U tečaju je obra deno oko pedeset narodnih kola. nije bilo snega, bila su prenešena u Zagorje kod SaVe. Medutim ni u Zagorju snežne prilike nisu bile najbolje, ali ipak, takmičenja su sc mogla da održe prema programu. Za ova takmičenja prijavio se je neobično velik broj takmičara i takmi-čarki, i to iz župa: Celje, Kranj, Ljubljana i Maribor, tako da ih je u svemu nastupilo 74. Takmičenja su započeta takmiče-njem pojedinaca na 16 km, pri čemu su nastupila 24 takmičara. Pruga je bila veoma teška. Najbolje vreme posti-gla su pri ovome takmičenju brača iz Sokolskog društva Koroška Bela-Javor-nik. Pruga za^ takmičenje u smuku iz-nosila je 3% km. Za ovo takmičenje prijavila su se 24 takmičara, od kojih jc stiglo na cilj njih 19. Prvi medu ovima stigao je br. Rudolf Stopa, član U takmičenju pojedinaca - 0 kovima, a koja su se održala na n sagradenoj skakaonici Sokolskog št v a Zagorje, nastupilo je 10 takflii ra, od kojih je postigao P^o,®.^ br. Jože Jcše, član Sokolskog dru Radovljica, koji je skočio 20 Ш i stigao 212 tačaka. Rezultat је^ da bude i bolji, da to nisu prečile > ma nepovoljne snežne prilike. Članice su takmičilc u smU ^e-2 km i pojedinačmo na 6 km. Prva du njima bila je s. Zdenka Ažman iz Kranja. . ,Д) Prema postignutim rezultat'n4. načelništvo Saveza SKJ sastavilo J®. na- n* šu takmičarsku vrstu, koja če P00«^ pomenuta takmičenja u Češkoslova® Ovu vrstu sačinjavaju brača: Ivan ^ nej iz Gorja, župa Kranj, Jože .n Radovljicc, župa Kranj, Pavao LuK®.^ iz Jesenica, župa Kranj, Antuin Je j-o član Ljubljanskog Sokola, ^r^ajn-Šporn, član društva Koroška vornik, Rudolf Stopar, član ^,г еПј-Maribor-Matica, Ivan Zupan iz Je*,or ca, župa Kranj, Lovro Žemva iz и t ja, župa Kranj i s. Zdenka Ažman iz Kranja. Jedno zasluženo priznanje, koje je ujedno 1 počasi jugoslovenskom Sokolstvu Svečana predaja češkoslovačkog odlikovanja br. dru Mirku Buiću, starešini Sokolske župe Split Pretsednik češkoslovačke Republike, g. T. G. Masarik, odlikovao je brata dra Mirka Buiča, starešinu Sokolske župe Split — kako smo to več javili — oficirskim redom Beloga Lava, u znak priznanja za velike zasluge brata dra Buiča u radu na promicanju slovenske uzajamnosti i bratstva. Ovo visoko odlikovanje, koje je ujedno i osobita počast za sve jugoslovensko Sokolstvo, svečano je pre-dao br. dru Buiču čcškoslovački konzul u Splitu, g. Vlado Smolčič, dne 3 o. m. (J Sokolskom domu u Splitu našli su sc tim povodom na okupu brojni članovi i članice Sokolskog društva kao i .pretstavnici same župe, a bili su pri-sutni takodor i ban Primorske banovine, g. dr. Jablanovič, komandant mesta, general g. Varjačič, narodni poslanik i pretsednik Trgovačko - industrijske komore, g. J. Dubokovič, kao i mnogi drugi odlični pretstavnici. Predajuči visoko odlikovanje bratu dru Buiču, češkoslovački konzul g. Smolčič u svomc je govoru najpre oertao zna-čenje reda Beloga Lava, osnovanog na uspomenu sudbonosne bitke po češki i slovaeki narod na Beloj Gori 1620 g., gde je bila zapečačena narodna slobo-da, da zatim, po tolikim vekovnim borbama, nanovo uskrsne 1918 g. Obračajuči se bratu dru Buiču, g. konzul rekao je sledeče: — Tebi, doktore Buiču, koji slo-bodu voliš nada sve, koji si u svim prigodama tu svoju ljubav pokazao, ovaj je red podeljen s pravom. — Voliš državu svoju, kao svoj život. Imaš dubok osečaj socijalne pravde. Osečaš što je gospodarski Slobodan život po slobodan narod, jer na tom polju si radenik. Imaš kicm to je danas retkost. Osečaš svaku.^ pravdu. Soko si, veran brat u vačkog i svcslavenskog Sokolstv čijim prednjim redovima stojiš ^ dugo, pronevši svoju markantn}1' ^ kolsku figuru na Vislu i poljski & tj. na zlatne Hradčane, dunavsku ° . rim*’ Pojjac< svuda gde se slavcnska reč čuje slavu, pod Šaru i na Mariču, Bufi* Rusima, Čehoslovacima, PolJacf po- brat dr Mirko Bu*ć, oV von. , Tebi, dre Mirko Buiču, .^e№, ge; tu. slobodaru, Sokolu, prcside škoslovačke Republike podelio j $ red i meni je i čast i radost, da uoči 85 godišnjice šefa .Češkoslo ^0. Republike mogu izručiti skupa s 01; veljom. — . kon?a Svoj govor završio je g- ^аГјкЧ-toplim rečima o pretsedniku stvu a s poklikom Njegovom YellCciavijc’ Kralju Petru 11, veličini Jug°s bratstvu i vernosti slovenskoj- ^ Govor jc popračen poklic^jpo onda su u ime Sokolske ^uP°.?!,a bf' čestitali br. dru Buiču starešin Vinko Pera, a u ime Sokolsko štA^a br. Bon. Kalebič, najistaknutijeg Sokola na Ju«1 • so želju da i dalje neustrašivo J” atstv»> kolski barjak svcslavenskog 0 do postignuča sokolskog cilja-Tada je uzeo reč al koji je, uz opču pažnju oti govor: kr»ic! — Sve ono što j ti u.nas’/.alo, s'v vima slobodarski mislilo i ose j ona golema snaga narodna, . vijetiJ nesavladivom bujieom °v\ rat0 • dočekala slavne oslobodilaeKe nalazila je svoju duhovnu 1 0oi la je najplemcnitTje pobu«c j mnogih svetlih primera, nji. ,a svetla histerija — iz onih mno-i.1il-'Stven^1 Primera nesebičnog raern čeličnosti karaktera, pri- onih E paztrtv°vnosti i blistavog uma u teškim Пчм vođa ' učitelja, k°ji su SDax ?! Prihkama političke prošlosti m ; * nar°d, ulevali mu snagu i ve-Premali ga na bolju budučnost. stl l- vremcnima pune neizvesno- naSiif 11 nveP°mučene vere, ko ja ie iz &.duSa instinktiv jras„-.—““ шмшштпо prodirala —■ ^Уе nacionalno političke de-tora Pl'ihvatili smo dva jaka fak-S]nvAJiaci0”a^n°S života austrijskih isredet. паЈРгс Sokolstvo kao ideju Внд. • a malo zatim realistička po- *l‘vKO>^ --- A* “ssarika. -nacionalna stremljenja dra T. drug^6 ove ideje, navezane jedna na j W ’ K Л П ТЛ »«л с>1 /л i-1 I »• llif+'/M'i ol'l h težnj nasi, naroda, nosile su u sebi umliit Za s*°bodom, pak je sasma raz-SWn»°’ i a se ie Sokolstvo kod svin kao prosledak historičkih Slo vi§gCna bivše Austro-Ugarske ponaj-benihra?I?a^la^0 kao organizacija bor-Ша .arskih ideja. Tim 'težnja- sokoire^je Miroslav Tirš, ideolog životn^ • svo'a filozofska naziranja o ifidinac' ei?rSiji * v°lji- tražeei da po-celinfv ,ас*ј svoj rad s energijom Tir§ ' Vvim filozofskim pogleđima celineZahVaća orfianizovanje narodne i ц ,^,5 a nuždan otpor slovenske rase, Haslpri ч se Približuje svomc velikome Hjeoft„n Masariku. koji završuje staje e? ?aP°četo delo i Sokolstvo po-D°]jti-i ?Zer i oslonac velikih njegovih hosloJ Ји pot.eza u odsudnom času če-sknn„ ’e historije, u danima svet-** rata. 0|L crtu i.a. ova filozofa ima ju zajedničku st (j °ia se podudara u teoriji i prak-denj SVoJoj delatnosti obojica su vo-^dslr 0m izdržljivošću i nad- je Tir^ voljom. Razlikuje se tek što Su Пј ® osečajniji, oduševljeniji ,i zato dok i »*e misli sintetičkog karaktera, su n; Masarik mirniji, razumniji, pa ana]|ze^°ve misli više plod duboke vota ’ °Је obuhvataju širi krug ži-ku, 'oj® mimoilazeći ni dnevnu politi-idealim i‘ca se oduševljavaju opčim daju • ^ čovečanstva, — na narod glc-Ijajn lednako, a moral i etiku postav- 2,Znad svega. Vet>sk!]f^en^e oboiice ovih velikih slo-*iačin i uz°.ra možemo povezati na otac • vCJa Je Miroslav Tirš duhovni ie Sv ^?'c°slovačke samostalnosti, koji stVo životnim delom — Sokol- jtt je • Pripremio put Masariku, koji .*re^np ostvario. ’e za s Džordž- jednoč upitan tko flilc, 0 yetskoga. rata bio največi držav-1 2a^°VOr’° Je: President Masarik. države ostvarenjem češkoslovacke »tankom°SL. odenjem Jugoslovena, ne-•Hasar^ historijske zablude Austrije, sVog r , uosiže krunu života i uspeha Preko v i ‘ P°staio muž, čija če slava PriJj va s'ati-ђцг, n 11clcnt Masarik je bogodani sfm° svom užem narodu, ved ^je pr- sl°venskome svetu, jer odli-i 11 nijeIr^arna svojstva slovenske rase. e6enda je^n.ostran. 11 njemu se sastaje J110 junaštvo Žiške s duhov-игОгц u°,n).enskoga i dobiva sintezu u 0tniVr ?.i°k0ga, duhovno jakog, ne-y^ odluenosti. га ^la ^ana Husa. simbola bor-!cl,strašS?.ba;du. savesti, uz Helčickog, u duh misiioca, uz Komenskega avliel-°V”°c reformatora sveta, uz Svet-?- ’ Palackoff. buditelja narod-^koltji,.1’ uz Miroslava Tirša, tvorca s9rjVa,, Uri1ni i odlučni President r°tla, st«ii u red genija svoga na-i ^avrii ^ Ц. °dgojio, uzdigao i drži ^ deri ?0cijaln<>i, kulturno j i politič- ,. Rad 'aciii- Man r; Pak opet rad, tihi rad. nepre-sident životno je geslo sedog f?d i ta- živeti i raditi za svoj na-S|dent vfa° !e hlavlieek, a to je Pre-sve i- asarik prihvatio, naučavao Na razlike i životom ostvario. uzor'ma' na ovoj školi v ^ratst, krcPosti i vrlina, sazidano i^skog '0» vneslomiva ljubav jugoslo-n г a no Л 9 e ® k o s 1 o v a čk og naroda, koje ii^Orirm CC!lr> krvavim zajedničkim ч sVim >;,syctskofia rata, da i dalje — !ЛСП1Р časovima, kao i u ča-C°0lnui^ ‘ boli — ostane uvek w,l]>' teplo i srdaeno. Krske ti- ? iskušenju svirepe mar-2S».— .r^edije naj ve ca nam je uteha eprolazno ostaje njeno zna- 4a le " vernnJ}C?0clclieua žalost i gvozde-Ji č0sri‘ ,.hrače Čehoslovaka. ^.fnut v- jne konzule, du'boko sam tiu °d st,.0 °m Pažnjom. iskazanom Ha га гп,.-ПС 50SP- Presidenta Masa-ta; K,J|, v,r ° skroman i sitan udeo 0Prino4 saradnje. Ako je pak oh 1,1 Driv 1У10Гао oiti zapažen i ovim CvJNst verujte, ma koliko 4ii«i slovTv.?Vcjavala prema bratskom S narodu iz svih m°iih 0 da dni-- nast°jania, — ono je C0uzne^Ve,-svoi oblik 1 enačenje ti.!-.' Velju 0c'e^ljenu bratsku saradnju Vi!' koju n , .u5a naše sokolske obi-v> Vodi , Jpdnako -- kako god i litai1 ideal ^ Z1V0^U iedan j edini za-'ia. Jtvo, . ,z’Ycti i rarliti za sreeu, ‘a iJ®vensi.r/ *Ju'bav i slobodu čitavo-kftki !?ie ; sveta. Uz dizanje kul- PIŠ; naše6 uC'if 4101*5?«- Tom akon za sva h 1‘10rvi'’ ako n m‘ svi služimo, pak Vas Nsin°m m>, drugom, a to po nast«:V<'c’ to 'c ^Јпа svih so- ■ Janja i uspeha, to ie ne-ja Tirša, uuća po- CMt r! pravil. lrugom, a 'Ч& PocieVi^u’ ovo Priznanje i >ni i se** s mojom sokolskom žUIe ahya]j .ai.na. ’ ђа Muhn^'- ^'arn' gospodinc kon-nim rečima, molim Vas da budete tumačem moje duboke oda-nosti i zahvalnosti gospodinu Prosiden-tu Masariku i osećaja tople i bratske ljubavi prema celom češkoslovačkom narodu. Naše. pak najvruće želje usmerene su zdravlju, dugu životu i državnih noglavara bratskih naroda ■— na nji-hovu sreću i ponos — na ponos smi-renog i zagrljenog Slovenstva. Naš bratski Zdar Republici i Pre-sidentu Masariku! •— Gromki usklici Zdar! i Zdravo! popratili su ove reči, a onda ie otpe-лгапа Sveslovenska himna. Svi su pri-sutni na koncu najsrdačnije čestitali br. dru Buiču. KR.CNIKA t Ivan Ivanič. Dne 31 januara umro je u Beogradu zaslužni novinar, pisac i naciotnalni radnik Ivan Ivanič. Pokojnik je bio iz Bačkog Gradišta, gde se rodio 24 juna 1867. Gimnaziju je ueio u Novom Sadu. Novom Vrbasu i u Sremskim Karlovcima, a pravne nauke u Budimpešti. Več kao omladinac učestvovao je aktivno u nacionalno-političkom životu vojvodanskih Srba, pa su ga zato madžarske vlasti cesto progonile i zatvarale. Napokon je po-begao u Srbiju, ali režim Milana Obre-noviča proterao ga je u Rumuniju. Tek 1889 godine, nakorn abdikeije kralja Milana, vratio se u Srbiju i stupio u konzularno - diplomatsku službu. Prvo njegovo mesto bilo je u Pesti, a kas-nije je službovao u Prištini, Solunu, Bitolju, Skoplju, zatim u srpskom poslanstvu u Carigradu, od kuda se vrača u Beograd kao šef presbiroa. Za vreme balkanskog rata bio je sekretar za stranu prepisku u štabu treče armije. U meduvremenu od balkanskog do svetskog rata bio sreski načelnik, a nakan oslobodenja državni komesar u Vršcu. Njegova činovnička karijera bila je daklc puna promena. Ipak, Ivanič je pri svemu tome ostao uvek u prvofri redu novinar i pisac. Uredivao je mnoge listove, kao »Sremca« u Iloku, »Volju naroda« u Pančevu, »Carigradski glasnik«, a u Beogradu »Trgovinski glasnik« i »Dnevni list«. Saradivao je s odličnim člancima i u novosadskoj »Zastavi«, beogradskom »Odjeku« i vr-šačkom »Srpstvu«. Bio ie i dopisnik mmogih stranih listova. Pokojni Ivanič spada i u red zaslužnih pisaca. Napisan je »Makedoniju i Makedonce«, »Crkvenu istoriju Srba u Tursko j u 18 1 19!veku«, »Bunjevce i Šokee«, >>Na Kosovu« i t. d. . 70-godišnjica Čire Truhelke. Dna 2 februara navršio je 70-godišnjicu svog plodnog života, a ujedno i 50-go-dišnjicu naučnog rada Čiro Truhelka, poznati zagrebački prehistoričar, arheolog,- beletrista, etnolog i t. d. Truhelka se rodio 1865 u Osijeku, gde je svršio osnovnu školu i gimnaziju. Univerzitet je pohadao u Zagrebu, gde je i posti-gao doktorat filozofije. Njegova prva služba bila je u Umetničko - obrtnom muzeju, odaklc je bio pozvan u Sarajevo da vodi pripreme oko osnivanja Zemaljskog muzeja, koji je uglavnom n.jegovom zaslugom otvoren 1888. Zatim postaje kustos a kasnije direktor tog euvenog muzeja te ujedno i urednik muzejskog »Glasnika«. Posebno se je Truhelka u Bosni posvetio prouča-vanju »sojenica«, kuča na drvenim stu-bovima. Godine 1885 izdao je štampa-nu svoju doktorsku dizertaciju pod naslovom »Andrija Medulič, njegov život i rad«. Iste godine uredio je i katalog Štrosmajerove galerije slika. Prvi njegov veči naučni rad od njegova dolas-ka u Bosnu bilo je nemački pisano delo »Historija i znamenitosti Jajca«. U Rimu otštampano je 1895 drugo njegovo veliko delo »Hriščanski spomenici Bosne i Hercegovine«. Sudelovao je i na mnogim medunarodnim arheološkim i historiekim kongresima, medu kojima valja spomenuti kongres u Kijevu, gde je predavao na francuskom jeziku, a koje je predavanje bilo zatim u Bosni i otštampano. Od ostalih njegovih značajnih dela valja spomenuti: »Tursko-slovenski spomenici dubrovačkog arhiva«, »Arnautskc priče«, »Historička podloga bosanskog agrarnog pitanja«, »Gazi Musrcf-beg, njegov život i njegovo doba«, »Kulturne prilike Bosne i Hercegovine u oba prethistoričko«. »Osvrt ma sredovečne kulturne spomenike Bosne«, »Testamenat gosta Radina« i t. d. U »Glasniku« 1922 obeloda-nio je i autobiografiju i autobibliogra-fi ju, prema ko joj sc vidi, da je ukupan broj njegovih večih naučnih rasprava i samostalnih dela 160. Ali je pisao još i kasnije. Truhelka je erudit veličine Klaiča, Kukuljeviča,_ bana Tomašiča, Buliča, Mažuraniea, Šišiča i t. d. Izvršna ie njegova študija »Larizam i krs-na slava«, koja je izišla u »Glasniku« skopskog naučnog društva. U istom Glasniku« 1930 godine izišla je i njegova rasprava »Sojenice kao ishodište pontifikata«, 1933 u »Nastavnom ves-niku« »Kolevka i groblje prvih Kotro-maniča«, a sada piše ti »Hrvatskoj smotri« študiju pod naslovom »Zemu-ničari«, a što je dokaz, da je još uvek u punoj duševnoj svežini i delatnosti. 60-godišnjica dra Dure Saba. Uva-ženi zagrebački naučnik, arheolog i hi-storičar dr. Duro Sabo navršio je dne 4 o. m. šezdesetaodišniicu svoff života. zaslužnog za nauku i historiju našeg naroda. Jubilarac je rodom iz Novske. Srednju školu učiio je u Zagrebu, filozofski fakultet u Beču. Nakon svršenih univerzitetskih študija službovao je kao profesor u Senju, Osijeku, Bjelovaru i Zagrebu. Godine 1910 specilizovao se u sredovečnoj arheologiji, koju je stu-dirao u Pragu, Beču i Nirnbergu. Nakon povratka u domovinu, postaje tajnik zemaljskog povereništva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji. Godine 1920 postavljen je za upravnika Muzeja za umetnost i umetni obrt, na kojem je položaju ostao sve do godine 1926. Glavni su mu radovi i rasprave: »Tri benediktinske opatije u županiji požeškoj«, »Dobra kuča«, »Priloži za povijest požeške županije«, »Sredo-večni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji«, »Kaleži u našim crkvama«, »O oltarima u našim crkvama«. »Zagrebačke grade-vine 17 stoleča« i t. d. Danas je uva-ženi jubilarac, koji je zaslužio da bude profesor univerziteta. direktor Grad-skog muzeja u Zagrebu, kojemu posvečuje naročitu pažnju i ljubav. Razne kulturne vesti. Dne 30 januara proteklo je 75 godina od rodenja prerano umrlog čuveimog ruskog pisca, dramatičara i humorista A. P. Čehova, čiii su se pretci doselili u Rusiju iz Ceske. Mnoge se njegove dramo i ko-medije još i danas davaju s velikim uspehom na mnogim pozornicama. Ovih dana je umro prof. dr. Ante Lovrič, jedan od najistaknutijih inte-lektualaca stari je generacije u Bosni. Bio je profesor na gimnazijama u Tuzli, Mostaru i Sarajevu te je odgojio niz naših poznatih intelektualaea. Dr. Lovrič je bio istinski patriot, skroman i ođ-hcan poznavalac slovenskih i klasičnih jezika te njihove literature. U Ljubljani je preminuo dne 3 februara u osamdesetoj godini života dr. ;ran /bašnik, poznati slovenački pisac i kritičar. Dr. Zbašnik se rodio 1855 u Dolenj oj Vasi, kod Ribnice. Služio je kod s uda, kasnije kod upravnih vlasti a neko vreme i kod zemialjskog odbora bivše Kranjske. Bi0 je šest godina i urednik uvaženog i najstarijeg slove-načkog literarnog časopisa »Ljubljanski Zvon«. Iaclšao /e iz šiampe Album O/ ulili sa 60 odlično reprodulcovani/) slika na umetničleom lear/on-papiru s poslednjim snlmcima ViiešRog Kralja Aleksandra I Ujediniielja i sa snlmcima prenosa Kralfa-Mučenlka lx Marselfa u oladžblnu, ie sa poslednjeg lspraća/a ix Splitaф Zagreba, B&ograda do Kralj. xadužblne na Oplencu Najelegantnlfe i te&nlčlcl na/doieranife lxdanfe Cena Din 100-— Naručufe se kod: JUGOS£OVENSKE SOKOLSKE НЛТ1СЕ Ljubljana, Narodni dom Dne 5 februara navršila je šezde-setgodišnjieu života F. Plaminkova, senatorka češkoslovačkog senata i odlična češka femiinistička radnica. Jubi-larka je rodom iz Praga. Posvetila se učiteljskom zvanju. Več pre rata isti-cala se je kao pobornica ženskih poli-tičkih prava, a nakon oslobodenja is-takla se u redovima narodno-socijalne stranke, koja ju je 1919 poslala u grad-sko zastupstvo grada Praga. Učestvo-vala je na mnogim medunarodnim kongresima i bila je prva žena kao članica češkoslovacke delegacije u Društvu naroda, gde se je istakla kao referenti-nja pete komisije (socijaltna i humanitarna pitanja). Plaminkova je mnogo i putovaja, držeči predavanja po Fran-cuskoj. Švedskoj, Americi, Španiji, Jugoslaviji, Bugarskoj, Švicarskoj, Bel,-giji i Luksenburgu. Danas je članica senata, pretsednica Narodnog ženskog saveza Češkoslovacke, pretsednica učiteljica te članica mnogih nacionalnih, kulturnih, socijalnih i humanitarnih ustanova. Krajem januara proslavila je Fran-cuska akademija nauka i umetnosti tri-stogodišnjicu svog opstanka. Francuska akademija osnovana je ukazom kralja Ludvika XIII. Svečanostima proslave ovog jubileja učestvovali su izaslanici mnogih stranih akademija. U program jubilarnih svečanosti uvrštena je i hi-storijska izložba. IZ NAŠIH 2UPA DRU STAVA i C ETA Ž,upa Шапја £uUa KLJUČ. — Glavna skupština. Dne 13 jan. Sokolsko društvo Ključ održa-lo je svoju redovnu godišnju skupšti-nu, koju je otvorio brat starešina dr. Gutman kratim govorom, u kome se osvrnuo na tragični do goda j u prošloj godini — na smrt Vite.škog Kralja Aleksandra I Ujedmitelja. Govorio je nato o društvenom radu i na koncu proeitao saveznu poslauicu. Svi funkeioneri društva podneli su zatim svoje izveštaje o radu u 1934 godini. Iz izveštaja se vidi, da je ovo društvo i ako mlado (osnovano počet-kom 1933 god.) dosada dalo dobre rezultate. ® Na kraju 1933 godine društvo je imalo pomož. članova(-ea) 90, elano-va(-ea) vežbača 24, naraštaja 22, dece 57. Na kraju 1934 godine društvo bro-ji: pomaž. članova(-ca) 103, članova(-ea) vežbača 31, naraštaja 25, dece 72. Tehnioki rad društva bio je na višini. U društvu je početkom 1934 godine održan prednjački tečaj. Društvo je uzelo učesča m sarajevskom sletu ,sa 22 vežbača. U nešto manjem broju učestvovalo se i na zagrebaekom sletu, te u jačoj meri na javnom času So-kolskog društva Sanski Most. Naj veča priredba društva bio je javni čas od 3 juna. Četa je učestvovala i na priredbama okolnih jediliica. Ni prosvetnim radom društvo- ni-je izostalo. Prosvetni odbor je početkom godine cdržao trodnevnu idejnu školu za sve članstvo, kao i dvodnevni prosvetni sokolski tečaj za učitelje(-ce) iz celog sreza. Sokolsko društvo je održalo i niz sokolskih priredaba: akademije. sela, proslove, pozor, pretsta-ve izlete i dr. —; ukupno 20. U svim tim prilikama održana su us;pela predavanja i govori. Svega je održano 5 govora i 42 pr-davanja. LI imo’vnom pogledu društvo je ostvario ukupno bruto prihoda od 15.000 Din, od čega ic kao saldo pre-neto u ovu godinu 2300 dinara. SkupStina je uz primanje i odobravanje ovih izveštaja dala razrešnieu starom»odboru i izahrala novu, i to: starešina br. dr. Gutman Gavro, advokat; zamenik br. Dunovič Mirko, priv. einovnik; tajnik br. Badič Sulejman, učitelj; blaigajnik br. Člšck Vaclav; pretsednik Prosvetnog odbora dr. Di-miiirijevič Miodrag, učitelj; statističar br. Durdevič Sima, učitelj; načelnik br. inž. Stogov Arhip. polj. ref.; zamenik Kisič Branko; načelnica sestra Gutman Lepa, zamenica sestra Gorbačevski Li-da; zdravstveni referent br. dr. Pšorn Tadij; članovi braea: Vidakovič Velimir, pol. činov.; Filipovič Omcr, op št. beležnik; Jankovič Dragutin, obučar; Debedžič Milan, trgovac; Tomas Ivan, uprav, škole; Selimovič Hilmije, geo-metar i Duždevič Momir, upravnik pošte. M. PRIJEDOR. — f Brat Dušan Zelenika. Dne 16 januara o. g. umro je u Prijedoru brat Dušan Zelenika, proto-jerej, prvi staVešina našeg društva, u 55-oj godini života. Ponikao je u uglednoj, simpatičnoj patrijarhalnoj familiji, kakovih je na sreču bilo u drugoj polovici prošlog veka u našoj užoj otadžbini. Izrastao je u sredini onog, čestitog, gradanskog staleža, pretstavTiika progresa, nosioea prosvete, koji živi lagano ali »trajno, otkida cesto od usta i daje za narodnu stvar, iscrpljuje sc i umirc u borbi za narodna prava pod neprijateljskom vlašču, priprema borbu i konačni obračun s neprijateljem, koju on predoseča po prirodenom mu instinktu. Pokojnik kao po sudbini živeo je i delovao u to vreme i u toj sredini. Primivši se dužnosti mesnog paroha baca se mladenačkom s nagoni na spasonosan rad u svim piaveima: narodnog života. U prvom početku rada, na Sokolstvu, kad su se bili počeli da pojavlju-ju znakovi pokreta u Bosni, pre 28 go-idina. medu ondašnjom omladinom, ne žali truida, spreman na žrtve, načinom njemu svojstvenim, udara pravim pu-tem. Živo i odmah s oduševljenjem, ali dobro promozgano i smišljeno pri-hvaea se dužnosti u agitaeionom i osni-vačkom odboru novo osnovano g Srp-skog Sokola u Prijedoru 1907 godine. On odmah u početku Sokolskom društvu da de zamaha i rad okrenu i-s-pravnim smerom, a do danas je uvek učestvovao ili u najmanju ruku budnim okom prati sav naš društveni rad i život. U radu oko gradnje Sokolskog doma vodio je br. Zelenika glavnu i od-lučnu reč. Naše društvo oplakuje svog prvog starešinu, osnivača, najboljeg i prvog neimara, bodritelja i potstrekača. Neka mu je večan spomen medu nama i slava! Ž.upa Beograd BEOGRAD. — I župske smučarske utakmice. Na 27 I o. g. priredila je župa I smučarske utakmice u K-o-šutnjaku kraj Beograda. lako vremenske nrilikc, ili bolje reči snežne prilike, nisu bile najpovoljnije, jer je več treei dan grejalo proletnje sunee, ipak se sakupilo 34 takmieara i takmičarki na start. — Takmičilo se: na 12 km članovi, na. 4 km članice, i na 6 km m. na- raštaj i starija braea. Postignuti su sledeči rezultati: članovi: I Lukič Laja — Beograd VII 1:27.54, II Stefanovič Dragoš, Beograd Matica 1:29.50, III Sekulič Momčilo, Beograd VII 1:35.27. Članice: I Jošt Iva, Beograd Matica 0:48.25, II Skovran Olga, Pančevo 0:49.05. Starija brača I Vodogažec Miroslav, Beograd 110:55.50, II Minolič B. Miloš, Zemun 1:11.06, III Ribarž Miran, Beograd II 1:18.10. M. naraštaj I Markovič Branko, Beograd I 0:55.48, II Mikasovič Anton Beograd V 0:56.42, III Lambaša Ante. Beograd Matica 0:59.10. Organizacija utakmice bila je do bra, staža je bila vrlo dobro obeležena. Start je bio u 12 e asova. Nezgoda nije bilo. GOLUBINCI. — Godišnja skupština. Ova je četa održala svoju redov-mi glavnu godišnju skupš^inu dne 20 januara 1935 god. Starešina je otvork> skupštinu kratkim govorom u komo je pozvao sve članove i članice, da predano rade na sokolskom poslu i čuvaju amanet Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. posle čega je skupština u jedan glas kliknula: »Slava Mu!« Posle toga su pojedini funkeioneri čete podneli svoje izveštaje iz kojih sc vidi, da je rad čete tekao normalno i da je uspeh zadovoljavajuči. Nova uprava čete sestavljena je ovako: starešina: Milan Andrjč; zamenik starešine: Stevan Kostič; tajnik; Luka Perazič; blagajnik: Radivoj šivano vic; proevetar: Svetozar Bošnja-kovič: načelnik: Viktor Venel; načelnica: Milena Perazič; knjižničar: Angelina Mihailovič. Četa ima sve kategorije. Članstva; 102; naraštaja: 40; dece: 62. LAJKOVAC. — Nove Sokolske, čete. Sokolsko društvo u Lajkovcu osnovalo je na 27 jan. t, g. dve sokol, čete i to u selu Radljevu j Čelijama. Se-ljaci iz tih sela prigrlili su je-kolskom domu održana je redovna Цo-diišnja skuipština Sokolskega druS v* Sv. Križ p. Kostanjevici. (Kada?l) Starosta je proeitao saveznu poslanico. Posle to«a podneli su izveštaje o radu u prešlo i godini tajnik, blagajnik i načelnik. Iz izveštaja se vidi, da je društvo u prošloj godini imailo lepi uspeh, naročito u prosvobnome radu. HOSIJA - FOIVSIER • društvo xa oslguranfe i reosiguranje m Beograd Na kraju je izabrana nova uprava, ko j a se ispremenila u toliko, da su u upravi ioš: Burja Miha, Strojin Franc, Colarič Stanko Milar, Prah Tinca, Gol-majer Vida i Žabkar Roza. TRBOVLJE, — Glavna skupščina. 26, januarja je polagal trboveljski Sokol obračun svojega dela v preteklem poslovnem letu. Skupščini, ki se je je članstvo skoro polnoštevilno udeležilo, je prisostvoval kot zastopnik celjske Sokolske župe br. dr. Hrašovec. Skupščino je ob 20. uri otvoril starešina br. Pleskovič, ki se je po kratkih uvodnih formalnostih spomnil tragično preminulega na j več j ega jugoslovenske-ga Sokola Viteškega kralja Aleksandra V. Ujedinitelja, čigar spomin so navzoči počastili stoje s trikratnim vzklikom Slava. Nato se je zbrano članstvo ponovno dvignilo s sedežev ter s spontanimi »živio«-klici pozdravilo mladega vladarja Nj. Vel. kralja Petra II. Br. starešina se je nato spominjal med letom umrlih Sokolov, predvsem tajnika Slovanske sokolske zveze br. Stepane-ka ter domačinov br. inž. Cotiča in Pi-sanskega (slava-klici). | Nato jo starešina br. Pleskovič v kratkih obrisih očrtal delo v preteklem letu, ki je bilo jubilejno leto trboveljskega Sokola. Vse prireditve, ki so se vršile v znamenju društvene 25 letnice so potekle dostojno in odlično. Društvo kljub krizi ni nazadovalo. Potrebne so bile večje in manjše investicije za notranjo in zunanjo obnovitev doma. Vso veliko delo. ki ga je Sokol izvršil, bi ne bilo mogoče, če bi v društvu ne vladala vzorna disciplina, obe-nem pa sloga in bratstvo, ki mu daje značaj velike narodne družine, katera ne pozna stanovskih razlik. Zatem je bil prečitan in odobren zapisnik lanske skupščine, nakar je pre-čital prosvetar br. inž. Štefe spomenico Sokolskega saveza. Sledilo je zanimivo poročilo društvenega tajnika br. Plavšaka Roberta ml., iz katerega posnemamo, da šteje trboveljska sokolska družina 1652 sokolskih pripadnikov in je kot taka najmočnejša edinica v celjski sokolski žu-pi. Preteklo poslovno leto je 'bilo v znamenju jubilejnih proslav in prireditev. V dneh 20. in 21, maja je bila nara-ščajska proslava, v dneh 2. in 3. julija pa glavna jubilejna slavnost. Pri tej priliki je bil razvit krasen naraščajski prapor, ki so nanj pripela vsa trboveljska nacionalna in humana društva krasen in dragocen spominski trak. V tem letu je bila ustanovljena tudi društvena konjenica, ki tvori novo panogo v društvu. Snuje pa se tudi strelski odsek Sokola po odredbi Sokolskega saveza. Društvo je poslalo večjo deputa-cijo k pogrebu blagopokojnega Viteškega kralja v Beograd, priredilo pa je tudi žalno komemoracijo s sodelovanjem vseh društev in prebivalstva Trbovelj. Zatem je podal poročilo načelnik br; Rupnik. Iz njegovega obširnega poročila posnemamo, da je bil prednjaški zbor, ki šteje 19 prednjakov in 25 pred-njačie, zelo delaven. Žo 18. marca je priredil telovadne akademijo. Dne 19. marca je bila akademija ponovljena za deco. Druga večja telovadna prireditev je bila v dneh 19., 20. in 21. maja, zlasti zadnji dan so dosegli telovadni nastopi svoj višek, ko je nastopilo 1050 naraščaja in dece. Dne 3. junija je bil glavni zletni dan, združen z okrožnim nastopom zgornjeposavskega okrožja. Tekme naraščaja in dece, ki se jih je udeležilo 75 tekmovalcev iz Trbovelj, Zagorja, Hrastnika in Dola, kažejo razveseljive uspehe. Tekom leta ustanovljeni plavalni odsek je priredil žo konec julija meddruštveno tekmo. Dne 26. avgusta se je naša plavalna ekipa udeležila župnih plavalnih tekem v Rimskih Toplicah. Naši plavači so zasedli 8 prvih mest. Uspešno so bile tudi tekme naraščaja dne 9. junija v Celju/pri katerih je naš moški naraščaj dosegel zavidljiva mesta. Pri okrožnih tekmah dne 8. septembra v Laškem so člani višjega oddelka Trbovelj zasedli I. mesto. Dne 9. septembra pa so se naši udeležili lahkoatletskih tekem v Zagorju, od koder pa nam rezultatov niso sporočili. — Smučarski odsek Sokola je priredil 13. januarja smučarsko tekmo na Mrzlici, v nedeljo 20. januarja pa se je udeležil župne smučarsko tekme v Zagorju. Pri obeh tekmah se je pokazal velik napredek naših sokolskih smučarjev. — Društvo je nastopilo na vseh važnejših zletih, tako na župnem zletu 10. junija v Celju, kjer je nastopilo 100 telovadečih našega društva, na pokrajinskem zletu v Sarajevu in v Zagrebu^ nastopili pa' so tudi naši telovadci v Zagorju, Hudi jami, Zidanem mostu. Laškem, Šmartnem, na Dolu, v Mozirju Ponovičah in Št. Petru. Naši telovadci so nastopili povsod z lepimi uspehi. Sledilo je poročilo s. načelnice, ki sliči načelnikovemu z izjemo statističnih podatkov, ki jih pa tukaj ne bomo navajali. Obširno poročilo je nato podal načelnik prosvetnega odbora br. inž. Štele za prosvetni odbor, mladinski prosvetni odsek, dramatski odsek, godbeni odsek, lutkarski odsek in narodno obrambni odsek. Iz poročil jo razvidno, da so vsi odseki marljivo delovali, da jo zabeležiti viden napredek pri vseh prosvetnih odsekih, zlasti pri mladin sko-prosvetnemu, dramatskemu in godbenemu. Kratko je bilo poročilo matrikarja br. Riharja, ki je poročal da ja znašalo stanje članstva koncem lanskega leta 433 moških in 148 žensk, skupaj 581 članov, 31 moškega naraščaja in 21 ženskega, skupaj 58 naraščajnikov, 545 moške dece in 542 ženske, skupaj 1087 dece. vseh pripadnikov torej 953 moških in 699 ženskih, skupaj 1652. Končno je poročal načelnik novoustanovljenega jezdnega odseka br. Deu, da šteje ta odsek danes 14 članov. Odsek je izdelal pravilnik, ki bo uravnaval delovanje in čuval disciplino. V bodoče bo odsek skušal ustanoviti jezdno šolo, v katero svrho namerava nabaviti 2—4 razhodovana vojaška konja. Čim bo odsek nabavil konje, bo osnoval tudi mladinski jezdni odsek ter bo po možnosti že letos priredil samostojen javen nastop sokolske konjenice. Vso žilavo delavnost sokolskih funkcionarjev in članstva pa prikazuje poročilo blagajnika br. Kosa ki izkazuje 605.000 Din'letnega prometa. — Društveni dolg ie sicer nekoliko nara-stel zaradi nujno potrebnih adaptacij v notranjosti in zunanjosti doma ter zaradi nabav inventarja, vendar bo pa spričo vztrajne požrtvovalnosti našega sokolstva v doglednem času popolnoma poravnan. Poročila je zaključil načelnik revizijskega odbora br. inž. Hamrla, ki je poročal o vzornem vodstvu blagajne ter predlagal razrešnico, ki je bila soglasno odobrena. Nato je v imenu celjsko Sokolske župe pozdravil zbrane Sokole in Soko-lice br. dr. Hrašovec, ki jo pohvalil požrtvovalno in vzorno delovanje trboveljskega sokolskega društva, ki je naj-večje in najdelavnejše v celjski župi. Pri volitvah je bila predložena in soglasno sprejeta naslednja kandidatna lista: starosta br. Pleskovič Rudolf; podstarosta br. inž. Ivanovič Ivo; tajnik br. Plavšak Robert ml.; tajnikov pomočnik br. Gonelli Rudolf; blagajnik br. Kos Mirko; njegov namestnik br. Jesih Adolf; drugi namestnik br. Persoglio Ignac; načelnik br. Rupnik Karel; I. podnačelnik br. Hlastan Slavko, II. podnačelnik br. Lebar Jože; načelnica s. Rojc Milka L podnačelnica s. Oblak Draga ml.; II. podnačelnica s. Pečnik Frančiška; prosvetar br. inž. Štefe Franjo; načelnik gospodarskega odseka br. inž. Hamrla Jan; člana: Radej Drago in Šetinc Franjo; društveni zdravnik br. dr. Baumgarten Hugo; načelnik gledal, odseka br. Paternost Jože, godbenega br. Toman Jože in Dolničar Rudi’ matrikar br. Rihar Rafael; voj. referent br. Grosar Franc jah. odseka Deu Rajko; načelnik tamb. in prireditvenega odseka br. Vili Toman namestniki odbornikov: Tori Jože. Berger Ivan, Borušak Franc, Guna Rudolf in Lunder Dušan; Revizijski odbor: br. Omerzu Karel, Braz Franjo, Požun Edvard in Bučar Alojz. Častno razsodišče: br. Plavšak Robert st., inž. Rogi Alfred, Pleskovič Ivo in Ravnikar Franc, namestniki: Letnik Jože. Korbar Drago in Perme Frane. Zastavonoša Železnik Franc in namestnik Letnik Franc. Pri raznoterostih jo bilo sklenjeno da ostane tudi za bodoče poslovno leto članarina v isti višini kot lani. Br. tajnik je prečitaF še obe okrožnici radi nošnje krojev in prepisnih legitimacij, nakar je starosta zaključil skupščino s pozivom, da deluje članstvo z novimi silami na širjenju sokolsko ideje med našim delovnim narodom. TRNOVUE-LJUBEČNA. — Občni zbor. Sokolska četa Trnovlje-Lju-bečna je imela v nedeljo dne 27. jan. 1935. svoj občni zbor v šoli na Ljubečni, ki se ga jo udeležilo 45 članov in članic. Iz 'poročil funkcionarjev jc bil razviden lep napredek čete v preteklem letu. Sledilo so volitve nove uprave, ki je bila soglasno sprejeta: starosta br. Mahen Anton, podstarosta br. Kožuh Josip, tajnica s. Kapfer Lidvina pro-svetarka s. Žagar Milena, blagajničarka s. Tiran Mira, načelnik br. Jagro-vič Adolf. I. podnačelnik br. Ropan Maks, II. podnačelnik br. Brecelj Ivan, III. podnačelnik br. Podgoršek Jakob, načelnica s. Mahen Etica, podnačelnica s. Naglič Anica, nadalje 6 odbornikov. 2 člana nadzornega odbora, 2 namestnika in predsednik strelskega odseka br. Dajčman Herman. Župni delegat br. Roš Fran je v lepem govoru vzpodbujal članstvo k agilnosti in mu želel pri nadaljnjem delovanju mnogo uspeha. Župa Cetinje KRTOLE. - Glavna skupština. Naša četa održala jc svoju glavnu go-dišnju skupštinu dne 13 januara o._ g. Skupštini je prisustvovala večina članova, a bila su prisutna i petorica članova matičnog društva Tivat. Pre prelaza na dnevni red, skupština je odala dužno poštovanje senima Bla-ženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujc-dinitelja. Setila se takoder i našeg Mla-dog Kralja, komo jo klicala naš sokolski’Zdravo. Sa skuipštino su odaslati pozdravni brzojavi Dvorskoj kancela-riji N j. Vel. Kralja Petra II, Sokolsko j župi Cetinje i banu Zctskc banovine. Izvcštaji brače funkcioncra primljeni su na znanje i odobreni. Zatim je skunština jednoglasno izabrala staru upravu i za ovu poslovnu godinu. Nova uprava zahvalila sc jo na poverenju, s čime je ova skupština bila zavržena. Župa Karlovac PLAŠKI. — Glavna skupština. Glavna godi šn j a skupština održana je 19 januara. Skupštini je pretsedavao zam. starešine brat Slavko Posavac. Po otvorenju skupštine pročitao je po-slanicu bratskog Saveza, a posle toga su svi funkcioneri podneli izveštaje, koji su primljeni jednoglasno. Primi jen je i godišnji proračun u iznosu od 7500 Dinara. Zatim se prelazi na hiranje nove uprave. Na predlog brata Dana Grbe, st., izabran je kandidacioni odbor, koji je sastavio listu i predložio skupštini, a skupština je prihvatila aklama-cijom. Starešina brat Božo Medakovič, zam. starešine brat Gajo R. Grba, tajnik sestra Ružiča Mihelič prosvetar brat Miloš Mrazovac, načelnik brati lli-ja Žutič, zamenici brača F. Vaupotič i Dane ml. Grba, načelnica sestra Zlata Vorgič, zamenice sestre Jovanka Čiča i Mileva Nikoliš, blagajnik brat F. j Vaupotič, pročelnik glazbe brat Mane Lazič, statističar brat Viktor Mramor. Odbornici: Sestra Zora Ljubibratovič, i brača: Mladen Skorupan Nikola Pešut, Dane st. Grba, Rade Bunjevac, Petar Platiša i Nikola Cvjetičanin. Re-vizori: Duro Kosanovič, Milan Zlatar i sestra Georgina Vaupotič. Sud časti: dr. Božo Milutinovič, Milan Dokmano-vič i Miloš Zatezalo. Skupštinu je zaključio novi starešina brat Božo Medakovič. Župa Kragujevac NOVI ADŽIBEGOVAC. — Glavna skupština. Dne 9 jan. održana je gl. god. skupština čete kojoi je prisustvo-vao kao delegat mat. društva Svilajnac načelnik br. Dorde Vidžanovič i veliki broj članova i naraštaja čete. Starešina pozdravi prisutne i daje reč br. delegatu. Delegat br. Vicanovič moli prisutne, da se sete i kliknu »Slava« blaženopočiv. Viteškom Kralju Aleksandru I Ujcdinitelju. Prisutni ustaju i gromko kliču: »Slava Mu!« Brat Vicanovič, zatim čita saveznu poslanicu. Posle toga rastumačio je članovima važnije odlomke poslanice. Zatim se prelazi na izveštaje po-jedinih funkcioncra, iz kojih se vidi, da je naša četa u minulo j godini ra-dila mnogo, i da je napredak bio velik. Pošto su izveštaji svi jednoglasno prihvačeni, te staroj upravi data raž-rešnica, prelazi se na izbor nove uprave. U novu upravu ušli su svi koii su bili u prošloj godini s nekim malim izmenama i dopunama i to: starešina br. V. Miloševič, zam. star. br. Lj. Bradi-novič, načelnik br. Bor. S. Cvetkovič, I zam. nač. br. Vučkovič Miođrat* II zam. nač. br. Paunovič Dragoljub, blagajnik br. Filip Golubovič prosvetar i načelnica sestra Živana Duričič, tajnik br. Drag. Lj. Bradinovič. statističar br. Vladeta Vučkovič, zam. tajnika br. Bor. Radovanovič i revizori br. Čeda Vesič i Milan Golubovič. Pošto jc dnevni red iscrpljen iza-slanik društva br. Vicanovič, zaključio je skupštinu. 1 RESAVA BARE. — Glavna skupština. Na dan 27 januara o. g. Sokolsko društvo u Baraifti održalo je svoju prvu godišnju skupštinu, koja je bila neobično živa i trajala puna 3 sata. Skupštinu je otvorio brat starešina inž. Aleksandar Hiljak kratkim govorom, u kome odmah u početku isti-če neobičnu veliku žalost Sokola za izgubljenim Viteškim Kraljem Aleksandrom I Ujediniteljem, što završava sa »Slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujcdinitelju!«, koje reči svi prisutni jednodušno prihvačaju. — Zatim brat starešina nastavlja i govori o Kralju Petru II. Najzad je pročitao telegram, koji je upučen Nj. Vel. Kralju Petru II. Po ovome se prešlo na podnošenje izveštaja funkcioncra društva, koji su pazljivo saslušani i s manjim primed-barna primljeni u celosti. Iz podnetih izveštaja vidi se, da jc rad društvene uprave u prošloj godini bio neobično plodonosan. Taj rad na-ročito zaslužuje pažnju u prosvetnem pogledu. Društvo je uspelo da za godinu dana izmeni čitav život u Barama, zbog čega je na sam dan skupštine dobilo od strane radništva i javnu zahval-nost za taj svoj plemeniti i uzvišeni sokolski rad. Društveni prihod u prošloj godini bio je 35.000 Din, a rashod 29.000 Din. Ono ima svoj radio aparat, kino aparat, čitaonicu, knjižnicu i tamburaški zbor sa 15 instrumenata i pozorišnu sekciju. — čitaonica prima 15 raznih dnevnih listova; knjižnica ima oko 200 knjiga i toliko raznih listova i časopisa. Bilo jc 50 kino pretstava od kojih 20 čisto prosvetnog karaktera; prircdeno je više zabava i akademija, koje su eve uspele i u moralnom i materijalnom pogledu. — Iz izveštaja se takoder vidi, porod naprednog tchničkog i prosvetnog rada, i njegov pohvalan humani rad. Tako je ono na početku školske godine kupilo potrebne knjige svoj ru-darskoj dcci osnovno škole; poslalo je 200 Din kao pomoč postradalim poro-dicama rudara u Kaknju i uopšte se fnlazivalo svim molbama sokolskih društva za podizanje sokolskih domo- va i razvijanje zastava. Ono broji 97 vežbača svih kategorija. Društvo ima i gradilište s jednom velikom starom ga-ražom, koju če na proleče s manjim opravkama pretvoriti u sokolski dom, tako da če potpuno odgovarati prilikama i potrebama ovoga mesta. Gradilište i garažu poklonio je društvu br. Blagoje Jocič, sopetvenik rudnika »Re-sava« Bare, koji je neobično naklonjen naprednem sokolskom radu. Ovo je ukratko, prema izveštaji-ma. rad i uspeh ovoga društva. Дко se uzme u obzir, da je gore izneseno po-stignuto za relativno kratko vreme, samo za jednu godinu dana, onda se mora priznati da goro iznešeno pretstav-lja čak i zavidnu visinu. — Društvo je osnovano 1932 godine, ali je postojalo samo na papiru sve do 1 jan. 1934 ka-da je obnovljeno. Posle podnetih izveštaja i date raz-rešnice staroj upravi izabrana je sledeča uprava: starešina brat inž. Aleksandar Hiljak; potstarešina brat Franja Dolinar; tajnik brat Jezdimir Jovič; blagajnik brat Boža Gitarič; načelnik Biolenček; II zam. brat Ladislav Irt; načelnica sestra Ankica Gavrilovič; zam. načelnice sestra Zora Gardaševič; prosvetar brat Momčilo Ilič; statističar brat Jezdimir Jovič, 5 odbornika i njihovih zamenika. Nadzorni odbor i Sud časti. Uglavnom je dato poverenje staroj upravi. Na ovoj skupštini doneta su i tri vrlo važna i pohvalna rešenja: 1) Da svi članovi Sokola poklone za podizanje sokolskog doma po jedno-dnevnu svoju zaradu. a da to isto uči-ne i svi radnici rudnika. Kako su skupštini bili prisutni i pretstavnici radništva, radnički poverenici, to je gornje rešenje postalo punovažno i u sledečem mesecu svima radnicima rudnika pri isplati odbiče se njihova jednodnevna zarada. 2) Da se porodicama postradalih u rudniku »Srpski Balkan« pošalje kao pomoč 500 Dinara. 3) Da sokolski radio aparat, koji je smešten u čitaonici i koji se svako-dnevno sluša isključi radio stanicu Budimpešta. Ovo je rešenje neobično oduševljeno primljeno od cele skupštine. S ovim je sednica završena posle punog tročasovnog trajanja. Župa Kranj KRANJSKA GORA. — Glavna skupština. IV. glavna skupščina Sokolskega društva Kranjska gora, se je vršila 20. januarja zvečer ob jako zadovoljivi udeležbi. V lepem nagovoru je pozdravil br. starosta dr. Jenko vse navzoče in razvijal smernice za bodeče delo, ki nam bo sedai v toliko lažje, ker smo si pridobili skromen prostor z urejenim odrom. Spominja, mučeni-ško smrt našega kralja in poudarja, da nam mora biti Njegovo zadnje izročilo največja svetinja v življenju. Br. tajnik Ranter je nato v poljudnem govoru obrazložil tajniško poslovanje, omenjal še razne statistične podatke in poudarjal važnost sokolskega tiska. Zanimivo je bilo poročilo br. načelnika Lavtižarja in s. načelnice Pre-mrou. V preteklem letu je telovadilo 6 oddelkov, s skunnO’ vpisanimi telova-dečimi 90. — Skupnih telovadnih dni ie bilo 389, s 576 telovadnimi urami. Razveseljivo je dejstvo da je obisk telovadbe porastel za celih 18%. Tudi smučarska statistika je jako zanimiva, saj imamo 78 smučarjev in smo si lansko leto priborili 7 diplom. Obširno poročilo je podal tudi prosvetar br. Pečar. Omenjal je delovanje pevskega odseka, ki je priredil 7 koncertov. Razveselil nas je z novico, da je ustanovljen tudi dramatični odsek, ki nas bo žo prihodnji teden presenetil s prvim nastopom. Pri volitvah je ostal po večini stari odbor. Nekako tiho in na zunaj komaj opazljivo je; naše delo, toliko bolj navdušene in polne požrtvovanja pa so ure v našem skromnem domu kjer se zbirajo dan za dnevom oddelki, ki streme po sokolski popolnosti, po sokolski delavnosti. Župa C/ubljana FARA OB KOLPI. — Smuške tekme dece in naraščaja. Dne 20. januarja 1935. ob 3. uri popoldne je imela naša četa smuške tekjne za moško deco in naraščaj. Dccc je tekmovalo 8, naraščaja 23. Radi razlike v starosti je bil naraščaj podeljen v dve grupi. Prva grupa je štela 14 tekmovalcev, druga. 9. Prva je startala deca v enominutnih presledkih na 3 km dolgo progo. Žnidaršič Stanko je bil prvi, drugi Grgurič Janko. Po prihodu dece so startali naraščajniki, ki so kljub hudemu mrazu in 6 km dolgi progi pokazali, da so zinožni biti vztrajni in prenašati najhujši mraz. Od starejše skupine- je prišel prvi Jakšič Drago drugi Južnič Anton. Pri mlajši grupi je dosegel prvo mesto Bukovac Miho in drugo Žnidaršič Franc. Pri br. načelniku Papežu Martinu so se tekmovalci dobro pokrepčali s čajem in kruhom, nakar je predsednik smuškega odseka br. Jakšič Martin mlade »rekordnike« obdaril s smučarsko kapo, rokavicami in dr. Moram pripomniti, da sc smučarstvo med pripadniki naše čete dobro goji. Komisijo so sestavljali 4 'dani ne uprave. Na 27. januarja so bue povedane tekme članov s sodelovanje članov br. čete Nova Sela, ki je pa močnega juga popolnoma zginil sneg diploma čaka drugega. SODRAŽICA. — Konferenca Dolenjskega prosvetnega okrožja. V slu sklepa XI. redne seje 2PO s . jem za dne 10. februarja t. L okr ^ prosvetno konferenco, ki se bo ' . v Ribnici v sokolskem domu ob • Konference sc udeleži tudi župni P svetar br. Janez Poharc. _ Dnevni red:. 1. Čitanje zfi's“lK, okr. konference dne 22. aprila P-3. Letno poročilo in statistika m ,nt. 1934. 4. Volitev okrožnega prosven ga odbora. 5. Sodelovanje °^rpZ^ve.t-župnem prosvetnem dnevu, o./f na administracija. 7. Samostojni P logi delegatov in slučajnosti. . Udeležba prosvetarjev vseh e 1 ^ okrožja je strogo obvezna, ker S ,yse bodoče prosvetno d lo ok:'OŽ'a- letno edinice naj pošljejo na to vazna .j^ konferenco vsaj po 1 delegata. .c se bo točna evidenca o udeležbi e(; лГ Edinice, ki imajo pevske zbore a ^ kestre naj se pravočasno pn.laV1^ cin sodelovanje pri župnem P»oS' me-dnevu. Poslati je tudi pravocasn sečno poročilo za januar. Okrožni prosveta^ Župa Maribot LJUTOMER. — Glavna sW‘t na. Občni zbor je bil dne 27. je 1935. ob nekoliko nezadovoljiv* u ђга1 bi članstva. Vodil ga je star0Sn,Jstil dr. Stanjko, ki je uvodoma P te];|o kako težka izguba je zadela P leto celokupno Sokolstvo s Ji.ITirJtv0 se teškega kralja Ujedinitelja. Clans je oddolžilo Njegovemu spominu ^ va - klici. Nato je pozdravil Nje« Ц. naslednika Njeg. Vel. kralja ] in izrazil prepričanje, da se njegovim žezlom Sokolstvo se » _r krepilo in širilo v korist države .. roda. Omenil je, kako vpliva tc' џ-spodarski položaj na vse kulturi {piljenje, dasi no more izpremeniti |#. skih smotrov. Nate je -prečita'i nico Saveza in poročal, da štcJe° 206 člnaov, s sokolsko mladino P^ #■ pripadnikov, razen tega pa v 1 ^d-tah še 364 pripadnike. Število 1 jj/. nikov v društvu se je povečalo .c J3 ni Ro v v urustvu se ie vkjvcv»—, v Uprava jc imela 31 sejo delov* , odsekov in 14 telovadnih Društvo se je udeležilo 20 telo , cijo-nastopov. Iz poročil drugih ’u je10' nar jev je bilo razvidno obširno џ. vanje društva. Opravilni zaFlSv,ilo' kazuje 516 številk, v domu ie . je društvene prireditve, 8 priredite jc bilo drugih društev. Načelni* pištolo 7 članov, imelo je 4 s^c\\gof^ njaški zbor jc sestavljalo, "r .pinv^' odn. članic, sej je bilo 11. ^ S1 ni oddelki so vežbali dvakrat na ^ v počitnicah le člani in članic • pripadnikov je telovadilo v • QruštV° 14.818. povprečno na uro 4-. ^ ^t«; so je udeležilo vseh telovadnic ^ti. pov v okrožju, potem v Murski f a Čakovcu, župne tekme v PtuJu> да vsaka vrsta prejela diplomo. ^j0 0» posamezniki, nekaj članov ie zletu v Sarajevu in Zagrebu, n ti-v Mariboru pa je ljutomerska ,as'5 sedla 4. mesto. Čete sc priredij \јр[ jc člane uspelo kolesarsko teK-n* jj.} tc se jc tudi večtedenski -prednJ ^ p-čaj. Nagovorov pred vrsto Žalni seji za blagopokojnim laflStv'; Kraljem je prisostvovalo 93/^^ ^ Člani prejemajo 17 »Sokolski £0%o kov«, 10 izvodov »Sokola«. ,.adost’r če« in 56 izvodov »Nase .tfV t Knjižnica šteje 417 knjig oz. Qelovl}j. sc je pomnožila za 44 enot.. o sta tudi nar. obrambni in ,s0: nat^ ‘j. sek, prvi v zvezi z drugimi -c p obrambnimi društvi, drugi P „ 0tf „j redil Miklavžev večer za ^^ ф> Blagajna izkazuje Premko p « dinarjev, izdatkov 133.448 £ r premoženje znaša 195.1a6pi jc J povečalo za 18.395 Din. ObrcS >^ f štvo Plačalo 14.672 Din. 36.051 Din, to pa s poniocjo ^ o ki je dal 20.000 Din brezobres usPe sojila. Nekatere prireditve JWjib nad pričakovanje dobro, v za ^ ^ secih so morale nekatere r l\y alosti izostati. Velik je opravilo prizidkov m stieh . v ^ nar jev). Sokolske čete obstoj ..........................i popravilo p nar jev). Sokolske cere v- Nedelji, Sv. Duhu na Stan , Cvenu. Prva šteje 211 priP* Lc lovadcčih 118. druga 89, te^. pfiP j 64. telovadečih 45. Število J JygC iU ^ nikov se jc povečalo za 3/. prifCVf knjižnice, gojijo draniati • &0 \ ^ predavanja in akademiie 1 ■ gv. zelo delavne, najbolj četa i ,0j * hu. Ona pri Mali Nedelji * tski in godbo na« pihala. Ora ‘ v jn 3 društva jc priredil 12 prc Previsoke takse zmanjšuje) pfc gmotni efekt njegovega jn jo. odsek ima dva zbora ur," dinskega. Prvi je vaelil ,,rcjst. Ф' Nastopila sta pri dram. be^ ,r,i; proslavah in akademiji- ^ in ^ sek je sodeloval pri, Yfc ,v "pri «ih nrireditvah. osobito ifl gih prireditvah, osobito »Poljska kri«. Lutkarski ^ c i {lli pač pa pripravlja nove ^ oder. V preteklem letu c . t ch1 strelski odsek ter v zn c/- x< ,rjl 111 nj ih podporo uredil streli-spcfoCp stre's^° lopo. Nova.uprava je i vljena takole: Starosta dr. Stanj-p ’ 1 !am- 1‘ra-nc Seršen, načelnik Pohl _ ft.PodaaeelHika Stopar in Varoga, Snl,Q-?ilca §mauc Adela, podnačelnica KnrL vUer. in Vilar Danica, prosvetar ša*pla\,tajnik Regoršek, statističar pp i' v°*agajnik Poljanec, gospodar sh,,, • ce!n‘ re*- Pušenjak Rado, zdrav-n; j1 ^dsek dr. Porekar, nar. obramb-čpra jl ’ socijalni odsek Gorcn-rln ;,°d!borniki: Baukart, Porekar Vla-I ,ij .r°šec, Vilar Veno, Reich Ciril, ni, V1«.. Martina'k, Trinkavs. Preglednim rac!-!nov: Kuharič in Horvat Jano, Senčar Ciril in Kokot, dr p° >s^: Gorenc, Žmavce, Varoga, in Zupančič. Članarina se VYl,| 0l°.cila na mesečnih 6 Din, za tclo-f)in„Ce- 111 druge člane v isti rodbini 3 in K./1-6' .^beni zbor jo potekel v redu Грп1?' s{ogi. ki zagotavlja društvu mi-en m Plodovit razvoj. na „?A?ENBERG-VUHRED.-GIav. ?hpQi PS^?na- V nedeljo 16. jan. se je 'Sev a. naša sokolsko družina tu ob ra£„rni meji, da poda svoj letni ob-pkoraj vse članstvo jc bilo na-e in starosta br. Mravljak jc pozdravil nan^e 'i1 starosta br. Mravljak je ob (je{^.Ve ani uri ©tvoril zbor, pozdravil Proi banovega doma br. ing. Pahernika. deiegat3 župe br. Kranjca, okrožnega А vetarja br. Gačnika ter pokrovi- p vi in a c/i. i 11 . j. aiiv^i iniva. kratt Pdobritvi zapisnika so sledila štve ^ "-^na in izčrpna poročila dru-2fii ni“ ‘Unkcijonarjev, ki so pokazala dpi- iv ° aktivnost in viden napre-v sv Načelnik br. Kolar se je iečih°JCm P°r°čilu dotaknil mnogih pe-pvPrašanj, ki jih bo treba še rc-tuoh°S-- 0 *e Poudarjal, da je ravno dela sevcrni meji potrebno veliko tem’ obdržimo to, kar je naše, pri lati l33,116 smemo sami med seboj de-Skun °^e *n se ceplti v skupine. — brat v str015‘> sokolskem in dov m1- duhu bode rodilo zrele sa-pOrn'"i a?clnica s- Poharjeva je podala vidn ° IZ katerega je bilo točno raz-- • 0 stanje telovadcev in telovadk sPloh tudi tu jc bilo videti velik ie v nan.„j , LUU1 lu |c uuo viaen svoi Prosvetar br. Terčak turf 111 por°čilu pokazal, da je društvo Tele Па prosvetnem delu napredovalo. V7n?Slla, ’n duševna vzgoja mora iti 0j.rr ’e^n°- Tu se je zglasil k besedi 10 Prosvetar br. Gačnik in se ze-v j *Jvalno izrazil o prosvetnem delu društvu. dai„ fSajničarka s. Pihlerjeva je po-din« ■ edeče poročilo: dohodki 10.000 ni« izdatki 10.000 Din, premože-4aL! :000 Din- Sledilo ic Poročilo ^kaZ-^a narodno obrambnega od-dobr л '^a Po^al br. Terčak. Šele s0 viV. ,meseca deluje ta odsek in že člane' l • njc6°vi uspehi. Šteje komaj 4 naJo’■ .i so si nadali dve veliki in važni Sasni-1? to: Zgraditev prepotrebne- drjav s.kega doma. 2. Ščititi narodne, ji, p jlc in sokolske interese tu ob me-vetlj Cvizorji so pregledali knjige in in-h0fUarkter poklanjali celokupnemu od-bata a s°lu'torij. Sledila je živahna de-čita . Posameznim poročilom. Po pre-Гђ0J*1 Poslanici SKJ in 5 minutnem od-Spre- ®° sledile volitve novega odbora, sta- £* 1e bila soglasno naslednja li-stai.„ , ar,°sta br. Mravljak Peter, pod-Kolar v-nr‘ TerŠak Stane, načelnik br. Porfn . "ko, načelnica s. Pohar Sonja, njCa ac|lnik br. Žibret Filip, podnačcl-lar vV,mer! Gizela, prosvetar br. Ko-blaaa' •?’ tajnik br. Jugovič Valentin, Vem'*nicarka in statističarka s. Pihler štven- ®4sP°clar br. Šumandl Ivan, dru-obm/if .avnik br. dr. Pregelj, narodni Sociioi - referent brat Terčak Stane, ^ranf ^ referent br. ing. Pahernik ^ikov pdbornikov in njih namest-Sodjj'c revizijeki odbor in častno raz- tuna Mostar K’ašf^PLJINA. — Glavna skupština. Пјц „, uv^vo održalo jc svoju godiš-naveteU,,st'nu 1 1935 god. u 8 sati Sir* «ov(;,;upitinu ie otvorio pozdravnim Skitnšt'11- starešina br. Dimitrije Šotra. Oe j >'ni su prisustvovali delegati žu-čitanoj a našeg Sokol, društva. Po pro-dmštv' f.a'v’czn°i. poslanici prikazali su sloj „ junkcioncri svoj rad u prodat« ‘zveštaji su uz malu de- i^ešta. »mljeni. Na koncu pročitan je Užc j' revizionog odbora koji prod-дј sc staru upravu razreši. funkci-0vi odbor ušli su večinom stari s\edj: ’icriv? malim izmenama kako H iaJ"esipa Dimitrije šotra, zame-Мч v’f tajnik Fazi o Ćibcr, na-jntov;,-. ai Sarovič, blagajnik Ilamza ?'^ar I p!"osvetar Hamza Fejie. knjiž-arovi,-. 1‘erlie, referent za čete M. Nov °fP0l??r R°.ian iić- verenjxi ! starešina zahvaljuj c se na po-‘ЈЧеиЈг.1 iS Hekoliko prigodnih reči za-Jc skupštinu. J ANI. — Glavna skup-?voju „ ?.a Sokolska četa održala je ie MSnju skupštinu 13 januara, .•tisUstv^'CCSty°vao vcei broj članstva. ‘^Пјек.. ,au le izaslanik društva Ne-Skun-;.aso Durovič. к°г°1т> kS. nu Је otvorio prigodnim go-?°zdravK.V- starešina Jovan Glogovac, prisut- društvenog izaslanika i _ л7. raeu. Posle toga je 4 . V^teškog Kralja Ujedimte- Pročitao je poslanicu ši ave Su Pojedin* članovi veV°dinuCIV, S-V?ic izveštaje za pro-brat ^ar°cito jc bio opširan iz-a starešine i načelnika na- glasa vaj uči očigledan uspeh, ove čete. Prisustvovala je četa zadušnicama za blagopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, a i proslavi Prvog decembra. Ceta je takoder u toku prošle godine priredila javni čas i podigla svoj dom, koji če nositi ime Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. U domu je ove godine, i to prvi put u ovom kraju, otvorena pri-vremena škola, dok se ne dovrši nova školska zgrada. Takoder je četa kupila inventar i dala ga na uslugu školi. Pošt o su svi izvesta ji odoibreni i data razrešnica starom odboru, prešlo se na izbor nove uprave u koju su ušli: starešina br. Jovan Glogovac, za-menik br. Miran Vujičič, tajnik br. Simo Telebak. blagajnik Josip Sharš, načelnik br. Ostoja Glogovac, prosvetar Vaso Glogovac, a za odbornike brača: Solko Pajevič, Gavrilo Glogovac, Gojko Milavič. Božo Kiliibarda, Stojan Glogovac i Milič Vujičič. U nadzorni odbor: Vaso Durakič i Novica Glogovac. Posle izbora br. starešina pozdravio je sve prisutne i obodrio ih s nekoliko sokolskih reči na uzvi-šeni sokolski rad. tuna Novi Sađ APATIN. — Glavna skupština. Godišnja skupština SokoIsk©g društva Apatin održana je 29 januara. Prisu-stvovao je izaslanik Župe Novi Sad, br. dr. Vladislav Cvetič, načelnik okr. somborskog. Društvo je osnovano 1930 godine. Prema izveštajima uprave, društvo je brojalo u 1934 god. 175 članova, 15 naraštaja i 300 dece, svega 490 pripadnika. Imovno stanje društva je povoljno. Promet blagajne u 1934 god. bio je 39.819,88 Din, od toga prihod 20.341,18 Din, rashod 19.478,70 Din, blagajnički ostatak 862,48 Din. Vrednost nameštaja i sprava iznosi oko 20.000 Din, društvena knjižnica vredi 2500 Din i broji svega 256 knjiga i časopisa od ko j ih je 110 čisto stručnih, sokolskih. Fond za zidanje sokolskog doma ima 7723 Din i potražuje od sa-mog društva još 5000 Din, koja je suma pozajmljena iz fonda za kupovinu klavira i, koja se u godišnjim ratama od 1000 Din vrača fondu, tako da je ukupno stanje fonda 12.723 Din. Po-litička opština je u svom budžetu osi-gurala društvu stalnu potporu od go-dišnjih 7000 Din. Sokolana sc nailazi u gostioničkoj sali; letnjeg vežbališta nema. Apatin jc sresko mesto sa 13.000 Stanovnika nemačke narodnosti. Stoga pretežna večina članova su činovnici i uopšte intelektualci. Broj članova -vežbača je malen, jer ima svega 16 članova i 8 članica, koji su ispod 26 go-dina. Na skupštini je izabrana jedno-glasno nova uprava s dosadašnjim starešinom br. dr. Milanom Vakanjcem. SUBOTICA. — Rad u IV tromesečju. U ovom poslednjem tromesečju rad društva morao je biti izmenjen prema prilikama, koje je diktirala velika nacionalna žalost. U tchničkom pogledu radeno je sve po utanačenom programu. Sve kategorije održavale su svoje redovne časove. Pojačan je brojčano i ženski i zanatljiski naraštaj. S našim Sokoli-cama vežbale su i sestre iz Ruskog Sokola. S radom jc počeo jahački otsek. Prednjački zbor održavao je redovne sednice. U prosvetnom pogledu program je potpuno izvršen. Idejno prosvetna škola za novo i ostalo celokupno članstvo izvršilo je svoj program. Održano je 11 predavanja za vaspitanje članstva svih katergorija; neka su bila i s projekcijama. Pred vrstama održano je veči broj kratkih govora. U župski prosvetni tečaj bila su poslata dva člana Prednjačkog zbora. U razn m no-vinama bilo je štampano 195 vesti i članaka. Knjižnica i čitaonica bile su -aktivne. Raznim društvima, četama i članstvu poklonjene su 454 knjižice. Na kraju tromesečja bilo je u knjižnici 507 knjiga i 1515 svezaka i časopisa. Čitalaca jc bilo 49, koji su nročitali 314 knjiga. Lutkarsko pozorište redovno je radilo. Prosvetni odbor održavao je redovno svoje sednice. Sve scoske čete održale su svoje redovne godišnje skupštinc. Osnovana je jedna četa. Sodnice odbora za seo-ske čete redovno su održavane kao i jedna kanferencija s upravama četa. Bio je održan trodnevni tečaj za vode seoskih četa. Članovi odbora za scoske čete obi-lazili su iste i davali su uputstva za iste. Uprava jc u organizatorskem pogledu odgovorila svojini postavljenim zadatcima. Nastojala jc svim silama da se svi zaključci sprovedu u delo. kako bi svi otseei bili na dostojnoj višini. Organizirala je komcmoraciju na uspomenu Blaženopočivšeg Viteškog kralja Aleksandra 1 Ujedinitelja, su-delovalo sc u velikom broju na Nje-govom pogrebu u Beogradu; jedna de-putacija bila je na hodočašeu na Oplen-cu. Prvi decembar proslavljen je dostojanstveno. kako to odgovara ovo-godišnjo; proslavi. Isto tako proveden jc i dan milosrda. Uprava je održala 15 sednica i dve konferencije. Nasto-janjima Uprave osnovan je streljački otsek. Na kraju tromesečja, statistika celokupnog članstva pokazala jc prirast od 1104 pripadnika više nego prošte godine. — Blagajna pokazujc iz-vestan suficit iako se platilo dvanaest hiljada duga iz prošle godine, a novih zaduživanja nije ostalo, jer se nijedan izdatak nije smeo napraviti bez odobren j a Upravnog odbora. Energičnim nastojanjima Uprave ubrala se zadovoljavajuča svota članarine, a neplatiše su brisane, samo su najsiromašniji bili oslobodeni plaeanja, dok se nekima izašlo ususret da svoja višegodišnja dugovanja plačaju u ratama. A. T. Župa Osijek BROD. BRDO. — Glavna skupština. Sokolska četa Brod. Brdo održala je 27 januara u 3 s. posle podne svoju drug« godišnju skupštinu. Skupštini prisustvovalo je 80% članova. Kao delegat župe bio je izaskn starešina matičnog društva Slav Brod br. dr. I. Jelavič, a kao delegati matičnog društva br. S. Brdarič i br. B. Ki-korez. Kao delegat političke vlasti pri-sustvovao je okružni načelnik br. M. Kovač. Starešina otvorio je skupštinu s ^Čuvajmo Jugoslaviju!« i govoiao o ra-du čete te o teškim danima, koje je Sokolstvo nroživelo ove godine gubit-kom Velikoga Kralja. Svu svoju ljubav prenclo je na svog Mladog Kralja Petra II. Pozdravivši izaslanike prešao je na čitanje poslanice br. Saveza SKJ. Žatim su čitani izveštaji tajnika, prosvetara i načelnika o radu u god. 1934. Svi su primi j eni jednoglasno. Izvesta j blagajnika i proračun za god. 1935 prihvačeni su isto jednoglasno. Revizori su blagajnu kao i sve ostalo našli u besprikornom redu. Starešina čete molio je skupštinu razrešnicu za staru upravu, a kandida-cioni odbor preuzeo je dužnost sastav-ka liste za novu upravu. Nakon odmora od 10 minuta izabrana je jednoglasno stara uprava s malom nadopunom i to za zamenika račelnika izabran je br. A. Škvorc, a za drugog revizora br. F. Rebolj. Kad jc uprava nastopila dužnost uzeo je reč župski delegat brat dr. I. Jelovic. Brat je govorio o jugoslovenskoj ideji od njezina začetka pa do ostvarenja ;-nažnc i močne Jugoslavije, te o udelu svake sokolske jedinicc u tom velikom delu. Spomenuo je pratečc tc divne i velike misli (Crni Dorde. Dositej. Gaj, Rački, Štrosmajer i t. d.) pa Sokole-dobrovoljce, koji su s hrabrom srp-skom vojskom misao proveli u delo. "Zato je Jugoslavija, snovana stolečima, a danas ostvarena, toliko ljubljena svetinja svakom Sokolu. On ae nad njom bditi oštrinom sokolova oka. Na po-sletku želio je četi nastavak rada u tmeru, kojim je dosad išla i srečni na-predak u god. 1935. Starešina zaključi© je skupštinu u 5 s. s poklikom: »Neka. je slava Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju!« I. K. Župa Split DONJA KAŠTELA. — Godišnja skupština. Sokolsko društvo Donja Ka-štela održalo je glavnu godišnju skupštinu 13 I 1935. Skupština je bila veo-raa dobro posečena. Otvorio ju je društveni starešina brat J. Metličič, a zasedanju je nazočovao i župski izasla-nik Didora Š. •— Posle uvodnih reči br. starešine i župskcg delegata, pojedini funkcioneri izneli su delovanje društva kroz minulu godinu. Članova i članica sada društvo ima ukupno 165. Nakon kratke diskusije upravi je i/glasana razrešnica, te je jednoglasno ra 1935 god. konstituirana nova uprava ovako: starešina Metličič J., zamenik starešine Vladovič-Rclja J., tajmk Perica R., prosvetar Matas P., načelnik Po-parič Š.. zam. načelnika Perica D., blagajnik Škarica V., gospodar Pavičič A., knjižničarka Zuviteo Lj., statističarka Nola T., pa odbornici: Pcnsa I.. Tran-tič V. I., Borovič I. i Vuškovič N., za-menici odbornika: Klajn V., Kuzmanič F.. Plazibat I.. Pcnsa L., Radun I„ Jc-linič A. i Vulotin S., revizori: Perišič J.. Končani A. i Beroš V., zainenici revizora: Paravia A., Poparić S., sud ča-uti: Zaneta A.. Danilo M. i Amat A., zamenici u sudu časti: Cipiko N. i Po-parič M. Po izboru uprave konstituisan je prosvetni odbor, pozorišna sekcija, pe-vačka sekcija i tehnički odbor, te odbor za gradnju sokolskog doma. Taj dom u Donjim Kaštelima treba da bu-ue reprezentativna zgrada sa svim potrebnim uredajima kako če zadovoljiti ne samo potrebe društva, nego služiti i letovanju dolazečc brače i sestara sa severa, stoga jc članstvo odlučilo pre-gnuti svim silama i sredstvima da ga podigne na zgodnu TKiložaju uz mor-‘jku plažu. Iza toga je starešina zaključio skupštinu, preporučio agilnost odbo-nma, sekcijama i svemu članstvu. MAKARSKA. — Glavna skupština. 20 januara naše je društvo imalo svoju glavnu skupštinu. Odaziv brače sestara bio je skoro potpun. Odmah ..a početku govorio je brat starešina Marin Novak. Pročitao jc poslaniku bratskog Sokolskog say?za Osvrnuo se na teška iskušenja u prošloj radnoj go-dini, kao i na naše uspešno stremljenje k velikom sokolskom idealu. Komemo-lirao je uspomenu neumrlog našeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinite-lja. kojemu su svi kao u jedan glas kliknuli: Slava. Iza toga prešlo se na čitanje referata pojedinih funkcionera. Ovi su bili svi iserpni. Ukazalo se, da je naše dugovanje teško snositi, ako se nc postigne i ne d©bije beskamatni zajam. Inače naš godišnji promet (prihoda i rashoda) kroz ’prošlu godinu bio je ipak priličan. Inače staro j uprav; nije bilo nikakovih naročitih prigovora. Posle kako j c dan apsolutorij staroj upravi, prešlo se na hiranje nove. Ova j c bila aklamacijom izabrana. te se sa-stoji iz sledečih članova: brat Marin Novak, starešina; Travizi Spasoje, tajnik; dr. Kleme Puharič, potstarešina; Juriča Mladinov, načelnik; Robert Radovanovič, prosvetar; Bj?ki 'Ivo, blagajnik; 13 odbornika, 3 revizora i 3 člana časnog suda. Iza toga je brat starešina održao kratki nagovor, u kojem se zahvalio breči i sestrama na tako brojnom odi-zivu, sokolskoj svesti i disciolini, a k tome i na ponovnom poverenju. I^a toga su se brača i sestre razišli. tupa Sušalc - UijeUa KRALJEVIČA. — Glavna skup ština. Naše Sokolsko društvo održale je svoju redovnu glavnu skupštinu u nedelju dne 27 januara po podne. Skupštinu je otvorio u dva saia brat starešina Nikodem Moderčin osvrnuvši se na krupne dogodaje, koji su se dogo dili prošle godine. Komemorira u kratkim črtama smrt Viteškog Kialja A'c-ksandra Ujedinitelja i poziva da Mu kliknu »Slava!«. Zatim naglašava kako ie minula godina bila važna , razloga, što je naše društvo prosla vilo 25 godiš-njicu svoga plodnog rada i delovanj.?. Seča se i brače i sestre naše« društva, koje je nemila smrt otela iz naše sredine i svi im prisutni ki.č.i »Slava!«. Poziva zatim celokupno članstvo da u dojdučoj godini budu što aktivniji u r ok. radu. Zatim je proč.Lana savezra poslanica. Nakon pročitane "oslanioe i^odnela je izveštaj sestri ta'nica Jil-ка Moderčin, koja se je,u svvm iserp-nom izveštaju dotakla svega š:o zaseca u rad našeg društva u prošVd golili'. Posle toga podneo je svoi izveštaj br. načelnik Slani Konrad. Tehnički rad oruštva nije bio ni malen m' neznatar.. Pngodom proslave 25 godišn'ice dr-j-štva. priredilo se je javan eas i u svp-kom pogledu uspelu aka 'er: ju. Društvo je sudelovalo i u Zagr.-cu večini trojem naraštaja i stariie dece, zatim večim brojem članova u Sarajevu. Održalo se je okružno natecanje u kom »u naši članovi i članice олп-’i lepe rezultate. Društvo je sudelovalo ; na žup-skom natecanju u plivanju i odnuL) drugo mesto. Društvo ie siJelovalo i u Zametu, Bakarcu i drugde. Broj vežbačih kategorija povečao se j c kod članstva, dok je nešto opao kod naraštaja i dece. Nakon toga podnaša svoj izveštaj brat prosvetar Kaponi, koji u samom početku ističe važnost i značaj prosvetnog rada u Sokolstva. Iznaša, kako se je po glavnoj skupštini konstituisao prosvetni odbor. Iz nje-govog izveštaj a vidi se, da je naše društvo i prosvetno zaista radilo i da su se održavali nagovori, predavanja, sela, priredbe, idejna škola za novo članstvo i drugo. Iz izveštaja brata Pravdice vidi sc, da je sok. knjižnica aktivno radila, da su se pozajmljivale knjige i da se kod članstva u tom pogledu opaža na-predak. Nakon toga podneo je izveštaj brat Crnkovič, blagajnik. Njegov je izveštaj vrlo iserpan i lepo sastavljen. U društvu vidi se jak promet. Iako su teške prilike naše društvo je ispunilo sve oba veze i u blagajni postoji i mala aktiva. Brat blagajnik, koji je ujedno i statističar podnaša zatim izveštaj sta-tističara iz koga je vidi pored svega, da su iz našeg društva otpali nekoji članovi, naraštaj i deca s razloga, što se jc u našoj neposrednoj hlizini osnovalo novo Sok. društvo Bakarac — prirast, što je za naše društvo utešljiva pojava. Posle toga podneo je svoj izveštaj brat dr. Ivo Kosič, pretsednik zdrav-stvenog otseka, iz koga se vidi, kako su se u toku godine vršili pregledi kategorija i vodilo brige o napretku na-ročito dece i naraštaja. Zatim je podneo svoj izveštaj br. gospodar Ratkovič Paja, koji iznaša gospodarsko stanje našeg društva. Svi su izveštaji vrlo pomno saslušani, nakon čega je dosadanja uprava dobila apsolutorij. Nakon kratkog odmora prešlo se na biranje nove uprave, koja je s neznatnim izmenama ostala ista. SELCE. — Godišnja skupština. Dana 27 januara t. g. održana je redovna godišnja glavna skupština u sokolskoj dvorani. Skupštinu je otvorio br. starešina A. Beranek s pozdravnim govorom, u kojem je ujedno komemo-risao smrt Blaženopočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Po tom su pročitane depeše, koje su upu-čene sa skupštine i to: Maršalatu Dvora, Kraljcvskom namesniku br. dr. Peroviču i br. Sok. savezu. Nato je brat Mato Lončarič pročitao saveznu poslanicu. Po pročitanoj poslanici sledili su izveštaji pojedinih funkcionera u upravi društva, kao: iz-veštaj br. tajnika, br. blagajnika, br. načelnika, br. prosvetara. br. gospoda-ra i prečclnika (vode) društvene glazbe. Svi ovi izveštaji primljeni su od strane skupštine jcdnoglasnim odobravanjem. Posle toga prešlo sc na izbor nove uprave, pošto se stara Uprava zahvalila na dosadanjoj duižnosti, pa je iza krače pauze izabrana nova uprava na čelu sa br. I. Antič-Cvetičem, kao starešina, e njegov »zamenik br. Franjo Antič, tajnik br. A. Jcličič, zamenik br. Lj. Jeličič, blagajnik br. Ivo Gašpa-rov, načelnik br. Ljubo Jeličič, zamenik — kao prednjak br. Franjo Po;bor, načelnica s. Andela Glavan, zam. s. Danica Vukelič, prosvetar br. dr. Mate Sobol. zam. br. Ivo Jeličič. Društveni lekar br. dr. Mate Sobol i voda društvene glazbe br. Mate Lončarič. Potom se dosadnji starešina brat Beranek zahvalio na dosadanjoj duž-nosti i predao novoizabranom starešini br. I. Antič-Cvetiču dužnost starešine. Nato je brat Cvetič odižao kratak govor u kome se ujedno dotakao i onih značajnih reči, što je naš Blaženopo-čivši Viteški Kralj Aleksandar I Uje-dinitelj izgovorio pri zadnjem dahu: »Čuvajte Jugoslaviju!«. Na koncu se brat starešina Cvetič zahvalio na da~ tom mu poverenju od Strane skupštine. VRATA. — Glavna skupština^ Naše društvo održalo je dne 20 jan. svoju drugu redovitu glavnu skupštinu, kojoj su prisustvovali svi pripadnici našeg društva. Skupština se je otvorila pevanjem »Sokolskog pozdrava«, a zatim je govorio br. starešina G. Pečarič, koji^jc izneo u kratkim črtama rad našeg mladog društva, koji nije 'bio lagan, ali je zato bio zadovoljiv. Na kraju je brat starešina pozvao članstvo da i u budu-če ovako sokolski ustraje. Posle čitanja prošlogodišnjeg zapisnika i poslanice br. Saveza, koja je bila burno pozdravljena dugotrajnim poklicima, prešlo sc je na izveštaje pojedinih funkcionara. Iz izveštaja se vidi, da je rad društva bio uistinu velik. Društvo ima oko 80 vežbača raznih kategorija. Prireden je javni nastup, 3 akademije, 2 komemoracije, 3 hodne vežbe, 4 veča i više manjih izleta. Održala se je prosvetna škola, 60 govora pred vrstom, 16 predavanja i više debatnih večeri. Društvo se je odazvalo svim župskim tečaj evima, te učestvo-valo na sletovima u Sarajevu i Zagrebu. Sem toga društvo jc zadovoljilo i svim svojim financiskim obavezama, te i u tom pogledu stoji odlično. Skupština je rad uprave pozdravila i nagradila dugotrajnim odobravanjem, te jednoglasno predložila za iduču godinu istu upravu s br. G. Pečaričem, kao starešinom. Zatim se je br. prosvetar zahvalio u ime uprave na poverenju i održao predavanje o radu Sokolstva. Skupština je završena pevanjem slovenske himne »Oj Sloveni«. tupa Šibenik - Zadar MANDALINA. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Mandalina održalo je 13 januara evoju glavnu skupštinu. Otvorio ju je prigodnim govorom starešina br. Vlahovič Ante. Oda-slanik župe bio je potstrešina iste br. dr. Poturica. Sa skupštine poslan je pozdravni brzojav Nj. Vel. Kralju Petru II i br. Sokolskom savezu. Opširne su izveštaje podneli funk-cijonari društva. Tajnički je rad bio obilan. Držalo se 48 sednica. Dobro je bio voden i prosvetni rad. Kroz godinu se održalo 21 predavanje i to; 6 idejnih, 3 istorijska, 3 tch-nička, 2 uzgojna, 2 zdravstvena, l administrativni, 2 socijalna, 1 gospodarski i 2 o štednji. Bilo je 83 nagovora pred vrstom, 4 pretstave i 1 akademija. Osobito se istakao mandalinski Sako na okružnom sletu u Mandalini 2 i 3 juna na kojem je nastupio s vežbačima svih kategorija, lakoatletičarima i s onima na spravama. Ovom prigodom proslavio je 30 god. opstanka i blagoslov svog novog barjaka. Kod župskih natecanja prvu je nagradu dobio njegov član. U g. 1934 mandalinski je Soko su-delovao raznim izletima i javnim na-stupima u našoj župi. zajednički s br. šibeničkim Sokolom na nekim proslavama i svečanostima, pa na sletu u Sarajevu, a s mnogobrojnim vežbačima i izlctnicima na sok. sletu u Zagrebu. Kroz prošlu godinu vežbalo je redovi to 28 članova, 24 starije brače, 8 članica osim naraštaja i dece. Na skupštini je bilo govora i o gradnji sok. doma u Mandalini. Bratski Savez SKJ obečao je pripomoč. Mandalinski Soko raspolaže za ovu svrhu sa 30.000 Din, zemljištem vrednim preko 25.000 Din. Ima letnjc vež-balište za koje je potrošilo oko 20.00(1 dinara. Na njemu je u prošloj godini sagradilo baraku za sprave, garderobu i druge potrebe, koja vredi preko 6.000 dinara. Skupština je tekla u najlepšem redu i bratskom raspoloženju. Preko skupštine govorio je opširno odaslanik br. dr. Poturica i istakao rad i red mandalinskog Sokola i prikazao ga kao najaktivnije društvo u žuni. Iznesena je samo jedna kandida-ciona lista uprav'e i drugih časti, pa je ona i jednoglasno prihvačena. U upravu za god. 1935 birana su sledeča brača i sestre: starešina Vlahovič P. Ante, zam. starešine Ivančič Matko, prosvetar Vlahovič A. Vlaho, tajnik Vacek Henrih, blagajnik Belamarič J. Joso. načelnica s. Vlahovič Marija, načelnik Vlahovič A. Ratibo, gospodar Čatlak J. Vjekoslav, knjižniar Čatlak M. Niko, statističar Kovač Frano, odbornici: Sa-rič Antun, Jurkovič Slavomir, Ban Jerko. Zamenici: zam. načelnice Vukov Marija, zam. načelnika Aras Marko, zam. odbornika: Jurkovič J. Slavomir, Sarič Antun, Ban D. Jerko. Skupština je završena klicanjem blagocokojnom Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, Ni. Vel. Kralju Petru II, Jugoslaviji, 'Sokolstvu i Slovenstvu. PAĐENE. — Glavna skupština. Sokolska četa Padene, koja pripada So-kolskom društvu Knin, održala je dana 20 januara 1935 svoju drugu redovnu godišnju skupštinu. Sa Strane Sokol-&kog društva Knin skupštini su prisu-stvovaii delegati Đuro Pokrajac i Dor-dc Raškovič. Prema izvesta j ima, ko j e su na skupštini pročitali svi funkeraneri čete, ista je kroz prošlu godinu pokazala veliku aktivnost u svomc radu. Največi uspeh je bez sumnje izgradnja i dovršen je tstina malenog, ali vrlo lepog četnog doma. Dom je malen svega 10X5, ali on za sada zadovoljava potrebe ove čete. Da je zaista četa bila aktivna, sve-dočc i četiri održane priredbe kroz prošlu godinu, uređeno vežbalište, plas-rnan odeijenja na takmičenju u Kninu, i t. d. Prihodi su prošlc godine iznosih oko 2100 dinara, a rashodi 1700 dinara, j od kojih je veliki deo utrošen za grad-nju doma. Đ. J. Ć. Župa Tuzla UGLJEVIK. — Četne glavne skup-štine u Bugotovu i Tobutu, Sokolska četa u Bogutovu-selu održala je 13 jan. godišnju skupštinu. Skupštini su prisostvovala 22 člana i 14 nečlanova, ko ji • su svi u toku skupštine stupili u Soko. Ispred matičnog društva Ugljevik prisostvovali su odredeni delegati sa starešinom društva inž. Brankom Vuka-novieem. Pri otvaranju skupštine odata je dostojna pošta Blaženopoč. Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, a istovremeno pozdravljen je Kralj Pe-tar II. Sledili su izveštaji četnih funk-cionera. Ova četa broji oko 30 članova, a učestvovala je vidno na svim sokolskim priredbama matičnog društva i okolice, kao i na II pokrajinskom slctu u Sarajevu. Četa je dobila i osve-tila 4 XII 1934 svoju sokolsku četnu zastavu, koju je četi darovao brat Spa-soje Pajič. Na ovoj skupštini četa je izabrala i svoj muzički otsek (tambu-raški zbor). Tom prilikom govorio je opširno i starešina mat. društva brat inž. Branko Vukanovič o potrebama i ideologiji Sokolstva a naročito o sokolsko j prosveti i sokolskom radu na selu. Istog dana održala je godišnju skupštinu i četa u selu Tobutu. Skupštini je pored društv. delegata (načelnika Maksima Duriča, Kestlera Ivana i inž. Igliča Slavka) prisostvovalo 30 članova. I ova skupština je odala dužnu poštu Blaženopoč. Kralju Aleksandru I pozdravljajuči ujedno Nj. Vel. Kralja Petra II. Rad i ove čete bio je vidan u prošloj godini. Četa broji 39 članova, od kojih je 18 vežbača. Nekoliko članova završilo je s uspehom i kalemarski tečaj u Tuzli, organizovan inicijativom i potporom župe. Članovi čete su učest-vovali brojno na svim sokolskim priredbama matičnog društva i na sletu ч Sarajevu. UGLJEVIK. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Ugljevik održalo je na 20 jan. redovnu godišnju skupštinu, na kojoj je ukazana dostojna pošta Blaženopoč. Kralju Aleksandru I Ujedinitelju, a pozdravljen Nj. Vel. Kralj Petar II. Svi funkcioneri podneli su svoje izveštaje. koji su pazljivo saslušani i primljeni. Društvo danas broji 199 članova. Rad ovog društva bio je u prošlo j godini primeran. Naročito je bila posvečena pažnja sokolskom radu na selu (u Bogutovu-selu i Tobutu). — Društvo je uz svoje priredbe učestvovalo i na ostalim priredbama i svečanostima u okolini, kao i na sletu u Sarajevu. Prosvetni odbor društva održao je tokom prošle godine 10 javnih predavanja so-kolskog, povesnog i zdravstvenog sa-držaja, i preko 20 nagovora pred vr-stom, a u četama Bogutovu-selu i Tobutu održao je takoder preko 15 predavanja i nagovora. . Na skupštini je pokrenuto pitanje izradnje doma. Osnovan jc i naročiti odbor, koji če se starati o pribiranju sredstava. Na kraju jc izabrana gotovo bez izmena stara uprava. UGLJEVIK. — Proslava Sv. Save. Naše društvo proslavilo je dan Sv. Save prema našim prilikama, kako jc najbolje moglo. Mesni odbor »Prosvete« održao je uoči Sv. Save »Svetosav-sku besedu« s odabranim programom. Ta »Beseda« je bila vrlo dobro posc-čena. U ncdclju 27-og januara o. g. održalo se je bogosluženjo sa sečenjem kolača u Narodnoj osnovnoj školi u znak školske slave na taj dan. Tom prilikom jc Sokolsko društvo zaode-nulo 11 siromašne dcee iz sredstava Socijalnog fonda Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja a Nabavljačka zadruga državnih služb, zaodenula jc takoder 5 siromašne dcee. Uprava škole sa škotskim odborom pozdravila je najlepše ovaj plemeniti i humani gest da-vovatel ja. ZAVIDOVIČI. — Glavna skupština. Sokolsko društvo Zavidoviči održalo je 20 jan. svoju redovnu godišnju skupštinu, koja je bila izvanredno po- seeena. Izveštaji su pokazali lep naprc-dak društva, pa su uz neztnatne pri-medbe, primljeni i data razrešnica starem odboru. Novi odbor izabran posle svestranog razmatranja prilika našeg društva pozdravljen je aplauzom od prisutnih, koji su sačinjavali brojnu večinu svih članova. Na čelu novog odbora nalazi se i opet br. Ivo Tometi-novič. Župa Varaždin BEDNJA. — Svetosavska proslava. Dne 27 januara proslavljen je u našoj četi dan Sv. Save. Proslavi je prisust-vovalo članova 36, sokolske dece 112, i ostalih oko 300. Program je bio sledeči: 1) Život i rad Sv. Save (Predavala sestra Maša Šoš); 2) Državna himna (Otpevala sokolska deca); 3) Gaj kao hrvatski prosvetitelj (paralela sa Sv. Savom. Predavao brat Ivan Šoš); 4) Slavonska himna (Otpevala dvoglasno sok. deca); 5) Rastko (Reeitovala Sokoliči-ca); 6) Tri ptičice (Troglasno otpevala sokolska deca). Proslava je potpuno uspela. JALŽABET. — Glavna skupština. Dana 27 januara 1935 održala je Sokolska četa Jalžabet svoju petu glavnu godišnju skupštinu s velikim odzivom članstva. Skupštini je sa strane matičnog društva Varaždin prisustvovao br. Rubinič Matko te br. Meznarič Rudolf. Starešina Pepelko pozdravlja sve prisutno članstvo te komemorira smrt Viteškog Kralja Ujedinitelja. Zatim tajnik i načelnik čete brat Krešo Mi-haljevič iznosi opširan izveštaj o radu čete kroz godinu 1934. Posle toga svi referenti iznose svoje izveštaje, koji su primljeni do znanja, pa je posle toga pretresen budžet za god. 1935 i Tirana nova uprava kako sledi: starešina brat Pepelko Stjepan, zam. starešine br. Mađarič Pavao, tajnik i načelnik brat Krešo Mihaljevič, prosvetar sestra Brkljačič Olga blagajnik Grdan M., te društveni lečnik brat dr. Rovnij Aleksije, s odborom. Nakon iscrpljonog dnevnog reda, pozdravio je sakupijeno članstvo br. Mežnarič, a zatim je skupština zaključena. PUŠĆINE. — Glavna skupština. Ova četa održala je svoju glavnu Skupštinu dne 27 jan. t. g. Brat starešina otvara prvu glavnu skupštinu i pozdravlja svu prisutnu braču i sestre i delegate bratskog matičnog društva iz Čakovca. Zatim brat starešina čita sa-veznu poslanicu. Posle pročitane poslanice daje brat starešina reč bratu pro-svetaru Zeberu Draganu. Br. prosvetar je prisutnem sakupljenom članstvu i narodu održao lep govor o sedamsto-gpdišnjiei smrti sv. Save. Nagla.sio je napose rad sv. Save na prosvetnem, narodnonr i svetiteljskom polju. Svi prisutni uzviknuli su Slava mu! Zatim se prešlo na dnevni red: br. tajnik Pe-tran Josip prikazao jc u svojem referatu naprcdak čete i zadovolian kon-statira, da od svih upisanih članova u prošloj godini ostalo je u četi 90%, da-kle vidan uspeh rada na selu. Posle tajničkog izveštaja došao je na red izveštaj načelnika, koji prikazuje rad na tehničkom polju i konstatira uspeh rada. Brat prosvetar prikazuje rad na prosvetnom polju tekom minule 1934 godine, koji je bio uspešan. Sledio je izveštaj načelnice. Zbog njene bolesti podnela je izveštaj njena zamenica s. Podgorelec Dragica. Izveštaj je naišao na buru odobravanja medu prisutnim članstvom. Ona je u svome referatu o-sobito napala prilike, koje vladaju na selu i zastarelost nazora seljaka, koji ne puštaju svoje kčeri da vežbaju u Sokolu. Zatim se prešlo na izveštaj blagajnika i izveštaj rcvizora, koji su pronašli blagajnu u redu. Prešlo se na izbor nove uprave, te je za starostu izabran Posel Franjo, dočim je ostala uprava ostala kao u 1934 god. Pošlo izbora nove uprave prešlo se na proračun za 1935 godinu. Skupštinu je zaključio delegat matičnog društva lepim sokolskim govorom, koji je burno pozdravljeni. ŠEMOVEC - ZAMLAKA. — Glavne skupštine. Dana 27 jan. održale su Sokolske čete u Šemovcu i Zamlaki svoje redovite godišnje glavne skupštine. Na skupštinama bilo je prisutno svag-de po 35 do 40 seljaka, koji su ,s paž-njom saslušali referate pojedinih funk-cionara. Na obim skupštinama donosen je jednoglasan zaključak, da se obe cokolske čete Scmovec i Zamiaka. r»di bližine sela, vezanja na isto vežbalište, iste vode i t. d- stope u jednu Sokolsku četu Šemovec - Zamiaka. Po dovršenim skupštinama u pomenutim četama sa-stala se odmah skupština za konstitu-isanje čete Scmovec - Zamiaka, koja je izabrala za starešinu brata Balenta Tomu, za načelnika br. Žnidariča Lovru, za tajnika s. Lisac Ivku i za prosvetara brata Sitara Ivana. Prisutnima održao je delegat matičnog društva, brat Rubinič Matko govor o sokolskoj ideologiji i dužnostima Sokolstva na selu. Župa Vel. Bečikerek SANAD. — Komemorativna svečana akademija. Na dan 8 januara 1935 godine održalo je naše društvo svečanu akademiju u znak pijeteta prema Bla-ženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru 1 Ujedinitelju. Na akademiji istupile su sve vrste našega društva, a naročito se istakao ženski podmladak. Bio je to zaista lep i bolan momenat, kada su na kraju svoje vežbe pripele venac od svežega cveea i stavili ga is-pod slike Blaženopočivšeg Kralja i go-ručeg kandila. Vrlo lep je govor održao brat Mirkonjev Sava o životu i radu Blaženopočivšeg Kralja. Isto tako može se pohvaliti i rad našega naraštaja. — Uspeh akademije je bio dobar. U mo-ralnom pogledu naročito. Prisutnih je bilo oko 250. SANAD, — Godišnja skupština. Na dan 13 januara 1935 godine održana je godišnja skupština našega društva. Kao delegat župe prisutan je bio brat dr. Matejin Sima iz Nove Kanjiže. Sed-nica je bila vrlo dobro posedena. Istu je otvorio br. Nikolin Dura, zam. starešine, odavši poštu seni Blaženopočiv-šega Viteškog Kralja. Posle njega funkcioneri su podneli svoje izveštaje. Izveštaji su svi bili primljeni s aklama-cijom i data jc razrešnica staroj upravi. — Posle toga pristupilo se izboru nove uprave. Za starešinu je izabrat br. Dura Nikolin, za prosvetara i načelnika br. Miokovič Radovan, za za-menika načelnika i prosvetara br. Slobodan Trifunov, za tajnika br. Oluški Milan, za blagajnika br. Jezdimir Še-čerov. — Zatim se pristupilo prečišča-vanju članstva i po predlogu br. načelnika isključeno je 7 članova zbog ne-dolaska na časove i neplačanja članarine. Pri zavrivetku sedniec delegat br. dr. Matejin Sima održao je vrlo lep patriotski govor i pozvao je braču da udvostručenom snagom produže rad na sokolskom polju, jer to od nas zahteva samo Sokolstvo i Otadžbina u ovome momentu. Po tom je br. starešina zaključio sednicu. TOMAŠEVAC. — Sokolsko predavanje o br. Vincencu Štjepaneku. U znak velikog priznanja za sva učinjena velika dela, koja su bila istaknuta po-žrtvovanim, idealističkim i neumornim radom na poprištu prcdubljivania, učvrščavanja i širenja sokolskih ideala, kojima je bio neizmerno odan brat Vincenc Štjepanek, tajnik SSS, održalo je naše društvo javno predavanje o dra-gom pokojniku dne 23 januara t. god. Predavanje, koje je održao br. Alferov, bilo je odlično posečeno. Župa Zagreb NOVA GRADIŠKA. — Svetosav-sko selo. U nedelju 26 januara 1935 na dan Sv. Save priredilo je naše društvo »Svetosavsko selo« u 4 sata posle podne u Sokolani s ovirn programom: 1) Ilič V.: »Rastko« (deklamovao Rclja Kalem-ber); 2) »Naša narodna crkva i Sv. Sava« (predavao prosvetar br. Ketig E-mil): 3) »Sokolima« (deklamovao Miloje Terzin). Brat prosvetar je istakao važnost narodne crkvc za državni i nacionalni razvitak našega naroda kao i velike zasluge, koje je u tome stekao sv. Sava svojom borbom za samostalnu crkvu. Ujedno je naglasio i štetni uticaj koji su strane crkve vršile na naš državni i nacionalni život, obazrevši se ukratko na sadašnje stanje. Posle sela održana je čajanka. Selo je bilo vrlo dobro posečeno i uspelo je u moralnom i materijalnom pogledu. J. K. ZAGREB 2. — Konstituisanje pred-njačkog zbora. Pred nekoliko dana održana je prva ovogodišnja plenarna sed-nica prednjačkog zbora. Sednicu jc otvorio novoizabrani načelnik br. dr. Stanko Tončič govorom u kojem jc istakao smernice rada u ovoj godini. Na sednici je izabrano sledeče časništvo za ovu godinu: načelnik dr. Stanko Tončič, 1 zam. Stjepan Boltižar, II zam. Lujo Vajnhart, načelnica Marta Koželj, I zam. Zdenka Jančikovič, II zam. Lidija Jenik (izabrani na skupštini), tajnik Franjo Šmic, zapisničar ZdenKa Jančikovič, oružar Tomislav Vrkljan, novinar Konstantin Bula, upravitelj muj ške garderobe Davor Mance, upravite J ženske garderobe Zlata Jančikovič, knjižničar Marta Koželj, statističar rta-njo Birtič, pročelnik smučarskog otsesa Veljko Baki, pročelnik konjičkog otse ka poručnik Branko Dekič, pročelni naraštajskog otseka Franta Dvorza , pročelnik dečjeg otseka Romati Škrg*" tič, pročelnik za odbojku Lujo v ajn hart, pročelnik za rukomet i ostale iSr<-Mari jan Maržan, pročelnik za laku a -letiku Ernest Odhazel, pročelnik za P» vanje Alcksandar Fazekaš. Odbor z taborovanje: Lujo Vajnhart, MiciL Krameršek, Franta Dvoržak, Bula K° stantin. Vodnici kategorija: članstvo dr. v V"rt- Stanko Tončič, članice — Marta n ^ želj, naraštaj muški — dr. Stanko 1° " čie, naraštaj ženski — Marta Koze), naučnički naraštaj -— Branko Vala® ja, mladi muški naraštaj — Stjepan do^ tižar i Vlado Serdar, ženski naraštaj "7 Jovanko Mileusnič i Viktorija Po^to njak, muške dečje kategorije -7 .; c / mir Lesjak, Roman Skrgatič, Birtič гГ * njo, Davor Mance. Muravljev, Odbazel, Dragan Magdič, ženske deCL kategorije — Lidija Jenik, Zdenka Zlata Jančikovič, Radmila Štrbac, č cika Krameršek, Vera Sakulj, Zora 3 čevič. Vera Lončar. Natalija Škabar. o_n.«r4m 1014 u f-hniam društveni prednjački ispit, pre toga koreptivni tečaj od 5 do 8 dana (el .: ...narta i, utakmice (“ borat br. Stjepana Boltižara), polovicom avgusta taborovanje za decu i naraštaj, utakmice s vanjskim društvima “L vanju, odbojci i t. d. U jesen akadem ja, u maju javna vežba, u dece m or društveni prednjački tečaj, tekom S dine tečajevi za vodnike dece, nastuP konjiče, priredba jednog propagand'00" klizaekog natecanja na Stadionu. STALAN DRUŠTVENI PREDNJA* potreban je Sokolskom društv0 Osijek-Matica za vodstvo decj i naraštajskih kategorija. ™?Lg neka se šalju jzravno na drus1 do 31 januara 1935 godine. Istitr^ ba priložiti prepise svedodžbi stručnoj spremi, podatke o rou nju, školskoj spremi, kratak dosadanjeg sokolskog rada te o znaku plate. PREDNJAK TRAŽl NAMEŠTENJ* Ima okružni prednjački ispit. da vodi sve kategorije. Apsolv je Saveznog lutkarskog tečaju. zanimanju je tapetar i lakirer. f ži odgovarajuče nameštenje uz o. vezu, da če predano raditi u s0S S o ! К1НПБ Vidi V\irir /W ^11 Ш 22—7 ТВОРНИЦА ГИМНАСТИЧКИХ C П P A B A J- ОРАЖЕМ f£UIA£$UkffaBill' РИБНИЦА на Долењскем ^О»ЦАМА-ВА1МАПН0Уа1» 25—7 Прспоруча.мо братски.м Јединицам своје солидие производе. — Ц е н е u и с к e. — C n p а в е у c а в р ш е н е. Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA i V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 I s l JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICAs u Ljubljani n gislrovana zadruga s ograničenim Jamstvom 23-7 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuće ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandisti čkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoelovenska sokolska matica, Ljubljana, Narodni dom PoStansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-43 Zahtevajte cenik! iale Save* Sokola Krallevlne Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Skopan Celar Ureduje Redakcijski otsek • Tiska Učiteljska tiskarna (pretolavnik Franc« Štrukelj); svi «