G L A S i L O SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE ČUVAJTE JUGOSLAVIJI!! Izlazi svakog petka • Godišnja prefplata 50 din. • Uredništvo i uprava Brankova ulica broj 30/IV • Adresa za pošiljke: Poštanski pretinac 342 • Telefoni uredništva i uprave 30-866 i 26-105 • Račun Poštanske štedionice br. 57-686 • Oglasi po ceniku • Beograd, 14 mart 1941 God. XII . Broj 11 Samo jedno je važno: Jednodušnost u odbrani celine Nikada, nego baš danas, nalaze neki naši ljudi, da je Tiajpogodnije vreme za neplodne i žučljive rasprave o torne, da li je ovaj ili ona j kraj Jugoslavije, srpski, hrvat-ski ili slovenački; da li je Banovina Hrvatska premalena, Hi su naprotiv otete srpske zemlje; da li največu opasnost za Hrvate pretstavlja to, ako hrvatska deca čuju nešto i 0 Sv. Savi, a največu opasnost za srpstvo, ako se na svaku pojavu psihoze sa hrvatske strane, ne odgovori jedna-kom merom sa srpske, itd. Očekivali smo da če se bar poslednjih petnaestak dana te rasprave utišati, kad su se čak i preterane glasine uba-civale o opasnostima, ko je pošto je za mir oko nas. Ali za-ludii. Isti ljudi, ko ji najalarmantnije i apokaliptične vesti vole da sire, sa paničkim uveravanjem, da pred takvim strahotama nema drugog izlaza, nego što je koplje o le-dinu, — posta ju goropadni junačine, čim se radi o naj-manjoj zapeti u našim unutrašnjim odnosima, i proglašu-ju posve obratno, nek radije propadne sve, nego li da se 1 za dlaku popusti... Dok trezven svet, a naročito seljački, nema nego jednu misao i jedan stav, nepokolebljivosti u odbrani celine, izvesni politikanti nalaze baš u tim vreme-nima najviše volje, da podjaruju unutarnje svade, ne samo One izmedu Srba, Hrvata i Slovenaca, več i one izmedu poj edinih partija, skupina, klasa itd. Bilo da se radi o zloči, ili što je još gore, o tud o j po-rudžbini, kraj nje je vreme da se tim pojavama stane na kraj! Nema tog pitanja ili spora, ne samo ličnog ili par-tijskog, več ni srpskog, hrvatskog ili slovenačkog, ko je bi, тпа u kom trenutku moglo da bude više i preče od pitanja jugoslovenskog. A u današnjim vremenima pogotovo. Sve što bismo danas, u tim međusobnim prepirkama, pod pret-njom spol j ne opasnosti, ili iskoriščavajuči stvaranje zabu-ne, mogli jedni drugima da nametnemo, ili jedni od drugih da dobi jemo, došlo bi u punu opasnost istog onog časa, čim bi naša državna zgrada, ma na kom mestu, ili ma u kom obliku, i sami jedan kamenčič morala da izgubi; ili da se njena nezavisnost okrnji. A pošto su se račne operacije, više nego ikada, približile našo j okolini, što če verovat no dulje vremena potrajati, — jasno je da se u današnjem trenutku, pa sve dok se ovaj medunarodni sukob ne završi, kao KATEGORIČKI IMPERATIV, svima grupama, s vima klasama i partijama, i s vima Srbima, Hrvatima i Slovencima, nameče bezuslovna i svestrana „treuga Dei", — ČASNO I BOŽ1JE PR1MIRJE, — ZA SVA UNUTARNJA PITANJA I SPOROV E! Svako zadržava svoje pozicije i nikome ne sme da se oduzima ništa; sem što imučniji treba da priteknu u pomoč siromašnijima, da se teška vremena što uspešni je prebrode. A kad nas opasnost mine, da onda, — poučeni i otrežnjeni iskustvima tih teških vremena, — pristupimo mirnom, neusiljenom i razboritom re-Šavanju svega što nas tišti. Ima ih doduše, ko ji prigovaraju, da niko ne zna koliko rat može da traje, a da postoje „goruča pitanja , na čije rešenie ne može tako dugo da se čeka. To medutim nije tačno. GORUČA PIT AN J A U DANAŠNJEM TRENUT--KU, TO SU NEZAVISNOST, CELOKUPNOST, ČAST, MIR 1 HLEB. Sve drugo može da se odloži. Hleb moramo osi-gurati s vima sinovima zemlje; a za mir smo svil Za punu neutralnost, i protiv bilo kakvog angažovanja za bilo čije Strane interese. Da pak dobre odnose sa najbližim susedi-ma umemo naročito da cenimo, dokazali smo i dokazujemo neprestano, ne malim odricanjima. 1 svako kod nas to razume. ALI NIKO SE NE SME ČUDITI, AKO SU NAM NEZAVISNOST, CELOKUPNOST 1 ČAST PREČI, I OD MIRA I OD HLEBA; pogotovo kad se uzmu u obzir parole, da je bolje živeti jedan dan kao lav, nego li deset godina kao ovca; i da su topovi u službi otadžbine važniji od svake hrane, ko je su se isticale kod drugih naroda. Ponavljamo po stoti put, da nikome nismo unapred nepnja-telji, sem onome koji se ispolji kao neprijatelj prema nama A kao što umemo biti dobri prijatelji, lojalni susedi j nedvolični neutralci, jasno je da umemo biti i odlučm Ми познајемо себе најбоље! Није претерано, ако под-вучемо ми читаоци, да нема чиста дневне штампе, чији еу писани редови истински и прави израз ocetsaja душе свога народа, као што је то »Соколски гласник«. Тај закључак извеш^е сваки о-нај, био соко или не, ако те писане редове редовно и пажљиво прати. Њихови ре-дови су истоветни са редо-вима народних песама, које су биле и остају огледало душе нашег народа о свим ■ћеговим лепим особинама и врлинама. То је и природно, јер је соколство чији је »Гласник« орган, организација са уз-вишеним циљевима и обу-хвата цео наш народ, ради искључиво за добро тог це-лог народа. »Мирно и одлучноа, ре-као је наш »Соколски Глас-ник«, у свом уводнику од 21 фебруара. У том је сли-ковито претставл>ено и из-ражено расположење душе нашег народа. У данашњим тешким вре* менима, када се у ве^ем делу света експлозивом у-ништавају многи животи и вековне тековине културе, без поштеде, ми стојимо ван сфере те пусоши и на-стојимо свим силама да о-чувамо свој мир и останемо неутрални, бдију^и увек над кајдрагоценијим и најсвети-јим добром, — епободом свог народа. Али та наша настојања не треба сматра-ти нашом слабош+»у. Странци, или дома^и не« пријатељи, инспирисани од првих, са нарочитим циљем убацују пароле, да ослабе дух нашег народа. Јадници! То раде, а не по- знају нас, као што нас нису познавали многи непријате-љи у прошлости. Ми смо преживљавали многе трагичне моменте Hame историје. У тим момен-тима наши непријатељи су били уверени, као данас, да смо, по нашем демократ-ском животу, недисциплино-ван, неорганизован, неспре-ман и несложан народ. Ме-ђутим су се преварили, јер наш цео народ,-од краљеве куће до најсиромашније ко-лебе, по урођеној особини у таквим моментима, имао са-мо један ocefcaj и дужност: борба и одбрана за слобо-ду, по цену најдрагоцениЈих жртава, у највећоЈ слози, дисциплини и пожртвовано-сти. Наше најве^е добро, слобода, цена је наших жи-вота. Данас, наше раснв особм-не и наша војничка спрем-ност већа је и боља него и-кад, према свакоме ко нам се испољи као непријатељ и нападне нас. Ми не желимо ни еа ким непријатељство, нити кога да нападнемо. Ми смо ми-рољубиви, желимо са свим народима, нарочито сусед-ним, да живимо у пуном ми-ру и пријатељству. Али очу-вање наше слободе нема граница у броју жртава. И ваки погрешно мисли, ако Hetse да уважи да су наши животи права ништица npe-ма нашој слободи. Ми додуше Фуутимо и Hama главна особина је, да се не хвалимо и не истичемо. Напротив, има и таквих код нас који и сувише сами ее-бе потцењују, критикују^и своје вођство тако, да бк страни посматрач могао до-ћи до закључка, да смо на-род неспособан и несложан. Али то је крив мамац, и не-ка нико не рачуна на н»е-Други нас добро не познају, а ми познајемо себе најбо-л»е. Чуда може да почини наш народ када ce ради о одбрани части и слободе, као што их је и раније чи-нио. И читав наш народ Је свестан те своје снаге, да-нас можда више него икада. А то значи највише! Нови Сад Миро Д. Манди* апелациони судија Добро ДОШЛИ, браћо Соколи из Загреба! Веома угодно примљена Је оест у београдскмм соколеким редовима. да на|веке и на|на-предније еоколско друштво rpa-да Загреба долази у госте, у Београд. Та вест прострујила је кроз све наше вежбаонице, од Калемегдана до Чубуре, и загре* |ала нас топло н братски. Дола-зе нам 6pafea из белог Загреба, да иам у две аиадемије ритмич-ко-гимнвстичког карактера, ко)е дају у Београду и у Земуиу, при- protivnici, kad nas se na to izazove. Polovični dakle nikada; več uvek hrabri i nepokolebljivi, u uspesima i u neu-spesima, kao što se i priliči ponosnoj naciji. Baš te naše vrline su više puta isticali naši susedi, što smo mi uvek sa zahvalnošču uzimali na znanje; pa ne vidimo razloga da bi sad najedamput trebale'od nas da se traže — posve obr-nute vrline— * Držeči se dakle toga, verujemo da čemo očuvati i svoj mir i svoj hleb, a još više svoju nezavisnost i celokupnost. Ako, medutim, od drugih očekujemo da neče ulaziti sa nama u kavgu, — utoliko više nam je dužnost, da sami izmedu sebe obustavimo sve kavge i da, za ljubav te neza-visnosti i celokupnosti, zatomimo sve s porove. To če navesti i ostale da nas poštuju. Ako zemlja pruža sliku kompaktnosti i odlučnosti, ona, ne samo moralno, več i fizički izaziva poštovanje. JEDNODUŠNA JUGOSLAVIJA PRETSTAVLJA SNAGU, SA KOJOM SVAKO IMA INTERESA DA BUDE PRIJATELJ, RADIJE NEGO LI NEPRIJATELJ. кажу своЈ рад; да иам кажу соколство града Загреб« ив *»0> етаЈе за соколством и» друп« наших центара; да Београд видв и поздраве, да београдским «о-колима етегну братску соколску десницу. Та вест |е узбуднла м соколски ро| Земуна и Панчева, као и ближе околине ирвето-ннце. Има томе много разлога, да се београдски соколи и соколицв радују овом виђењу, а |едан од најважнијих |е н таЈ, urro еу пред неколнко година инстмнктивно м посве природно братски односи сокола Загреба и Београда по-стали присни|и. Осетила еш љу-бав браће Хрвата и Срба, ос*» тнла се иста историЈа и судбина, осетила су се и лродубила см настојања, ко|а лроповеда сокол-ска идеологија. Приликом рвни-|их слетова поздравилм еу б«о-градски соколм загрвбачнв, до-чскали их, угостнлн; вратили им то загребачки соколи. Утакмицв и сусрети последњих неколико година, Још су виша допрмнели овом зближењу, тако да |е оно данас занста лрисниЈе и искрв-нмје, него што |е мкад било. Браћо N3 Загреба! Долазит« браћи у лосату, долазнто пуни нфепших идеала м лобуда, кој« само лрава соколска душа може да гаЈи. Желит« да ce неколико дана нађете у средини ваше браке; да нм кажете иолмко их волите. Будите увереки, да кете на то исто наики N у редовима београдских сокопа. Београдски ц земунскм соколи, |едва чекају, да вас поздраве на, њмма свој-ствеи начнн, и да вам стегну ва-шу братску соколеку десницу. Зато дођите у потпуном увере-н>у, да долазите у своју куку, у ceoj дом1 Долазите иам у лравм моменат, иада треба сви да смо сложни у одбрани највеких на-родних добара, незавнсности и државне целмне, — а у Београду ћете наки отворена соколска срца, ко|а вам клкчу: ДОБРО НАМ ДОШЛИ1 ИВАН СЕДЛАЧЕК Међужупсне утакмице у Београду У недељу, 16 марта, одржаће се у Београду, у великој вежба-оници, соколског дома Краља Александра, „Матици“, велике соколске гимнастичке утакмице, у слободним саставима, на спра-вама: вратилу, круговима, раз-боју, кошу, прескоку преко ко-а>а и простим вежбама. Утакми-це he се одржаги за прелазне дарове, који за сваку категори-ју постоје у жупи. Такмиче се чланови и чланице изнад 18 го-дина, затим нараштај од 16 до 18 година. Пријавило се преко ISO такми-чара и такмичарки из жупа: Београд, Крагујевац, Нови Сад, Петровград, Ниш н Ужице. Сама жупа Нови Сад доводи преко 40 такмичара и такмичарки. Утак-мицв he судити, поред жупског техничког одбора, чланова rope поменутих соколских жупа в чланови Савезног техничког од-бора. Домаћин утакмнца је со-колска жупа Београд, Утакмице води в. д. жупског начелннка, Душан Јовановић и начелница Славка Вучковићева. На доса-дашњим утакмицама овс врсте такмичила се в жупа Затреб, која, али, сада не учествује из ралога, што се спремала за ака-демије у Беогрду н Земуну и што су им вежбаонице одузете. Загребачки соколи и соколице на гостовању у Београду ће на утакмицама бити посматрачи. И. С Vojska i narod Prošle nedelje je Udruženje bivših jugoslovenskih dobrovolja-ca i Udruženje rezervnih ofici-ra priredilo u Ljubjani, u Na-rodnom pozorištu, veliki konce-rat, namenjen jugoslovenskoj voj-sd, prilikom 25-godišnjice stvara-nja prve jugoslovenske dobro-voljačke divizije u Rusiji, za vreme prošlog rata. Koncerat je imao vanredan uspeh i čitava ljubjanska štampa je jednodušna u tome, da se pretvorio u gran-dioznu manlfestaciju ljubav) i o-duševljenja za našu slavnu i ju-načku vojsku. Svi listovi ističu, da se tom prilikom pokazalo ne-pokolebljivo pouzdanje svib slo-jeva Slovenije u jugoslovensku vojsku, i čvrsta odlučnost, da se, bez obzira na ikakve žrtve, oču-va neokrnjena narodna i državna nezavisnost i celokupnost Pre koncerta je održao govor i komandant dravske divizijski, oblasti, divizijski general Stefanovič, koji je zastupao g. ministra vojske i mornarice. U svom govoru, koji je izazvao delirij o-duševljenja i odobravanja, i koga su prenosile sve radio stanice u Jugoslaviji, general Stefanovič je kazao, izmedu ostalog: »Mi smo relativno malenipo broju, ati nema naroda u Evropi, koji bi bio veči od nas po ljubavi za svoja otadžbinu i za svoju slobodu! Snaga naše vojske je u tome, da pretstavlja zbir najboljib snaga čitavogna-šeg naroda i njegovu odlučnost, da tu slobodu branl.« I-majuči u vidu takve odlike i takvu pripravnost, nema te žrtve koje ne bismo mogli do-prineti, čim bi se postavilo pitanje naše nezavisnosti i našeg prava, da živimo kao Slobodan narod na rodnoj grudi«. Kakvu god nam budučnost odredila sudbina, mi vojnld čemo poči vedrog čela i uspravnih glava u susret svima dogadajlma, ponosni na svoju prošlost i sve-sni svojih dužnosti 1 svojih prava U sadašnjosti!" General Stefanovič se obratio zatim omladini, ističuči da bi „bez rodoljubive i jugoslovenski orijentisane omladlne, naša vojska živela od same prošlostl*. Sa omladinom joj je, medutim, osi-guran čvrst oslonac za budučnost. Ubeden je, da če omladina biti svesna svojih visokih dužnosti i u današnjem trenutku; a svaki jugoslovenski omladlnac treba da zna, da samo u slobodnoj Jugoslaviji, Jugosloveni mogu da se slobodno razvijaju, da slobod- no žive i umiru. Svoj govor je završio Štihovima velikog slove-načkog pesnika, Prešerna, koji glase; „Manje strašna je noč u krilu crne zemlje, nego što su dani u ropstvu, pod najsvetli-jlm suncem!" 1рва академија Сокол-сне че?еКово се»о Соколска чета Ново Село, друштво Врњачка Бања, прире-дила je 1 марта у сали Задруж-ног дома, соколску академију која је у сваком погледу успе-ла. Како је то била прва приред-ба сличне врсте у Новом Селу, интересовање је мештана било велико. Неколико стотина меш-тана( и из околних села, дошло је на приредбу и спонтаним о* вацијама пратило програм. Прво је брат М. Петровић, староста отворио академију, а брат Душан Удовичић, тајник, одржао је документовано пре-давање о „Значају соколства за општу државну заједницу, а на-посе за село и град”, које је особито запажено. Брат Б. Карамарковић, са члановима вежбачима и нараштајем, извео је неколико вежби. Такође је и женски нараштај, у шумадиској народној ношњи са с. Селаковић, извео неколико успелих тачака. Неколико чланова рецитовало је а певачки хор отпевао неколико песама. На крају народни гу-слар, Бора Карамарковић и о- Za pomoć svima bez ražlike! „Hrv. dnevnik" je nedavno za-beležio ovaj slučaj iz Cazina; Jedan je pekar ostao bez bra-šna i kapitala, tako, da tri dana nije sa svojom obitelji ništa jeo. Doznao za to i pop Jovo, pa je zatražio od kotarskog predstojnika neka dade pomoč u pšenici. Pekaru je odredeno 40 kg. pšenice. Nato je došao Nurija Pozde-rac, koji se davanju pšenice o-bitelji usprotivio, slijedečim rije-čima: „Zar njemu? On je član Hrvatske čitaonice, član Hrvat-skog Radiše, član Uzdanice. On nije naš! Jok, ja nedam“. I zbi-lja mu nije dano! Eto tako se kod nas pomaže sirotinja...“ Zagreb ački list se naravno zgraža na tim slučajem, a uko-liko je istinit, zgražamo se i mi. I odlučno ga osudujemo! To je, medutim, jedini takav slučaj, što smo ga kroz nekoliko meseci pročitali u „Hrv. dnevniku"; koji bi nesumnjivo zabeležio i druge, da ih je bilo. Mi smo medutim kroz to vreme zabeležili čitav niz sličnih slučajeva a младинац Д. Петровић отпевали су неколико песама. Приређена је и врло успела лутрија и закуска, после које се развило народно весеље. За од-личан успех приредбе имају нај-више заслуга; сестра Селаковић, бр. П. Карамарковић, М. Петро-вић и Д. Удовичић, који већ са-да врше припреме за јавни час-академију, за Благовест. Чита-ва нова управа ради свим сила-ма на подизњу села путем со-колства, на чему наилази на пу-но разумевање и потпору од браће селзака. Д. Удовичић bilo bi ih još više, da nismo bili sprečeni!) a, u kojima se obratno govorilo; „Zar njemu? On je član Sokola, on je Jugosloven, on nije naš, nedamol". Dogodilo se čak, da su sokolska društva i pojedinci sami, na svoj riziko i o svom trudu, pre-duzimali akcije, da sebi i svojoj sirotinji pomognu, pa ih se i u tome sprečava. I da se bar tamo našao neki Don Ivo, ili velečasni Ivan, pa da bar on bude druga-čijj, __ kao što „Hrv. dnevnik" sam priznaje, da se u Cazinu našao neki pop Jovo, koji nije pi-tao, da li je pekar Hrvat ili Sr* bin, katolik ili pravoslavac, član „Hrv. radiše" ili Sokola, nego je tražio da mu se pomogne, kao čoveku i kao sinu Jugoslavije. » kako bismo mi, tobožnji „protiv-nicT crkve," slavili i hvalili takve Don Ivane i takve pope Jovane!— Нараштај Сок. чете Ново Село (срез Трстеник), Селаковић са сестром СОКОЛСКА СЛОВЕНСКА КО-СТИМИРАНА ЗАБАВА ОДРЖА-НА ЈЕ У СОКОЛУ I У суботу, 8 иарта, одржало је соколско друштво Београд I, у лепо украшеној вежбаонши, соколску словенску костимирану забаву, коју је отворио и госте подравио старешина друштва, Драгољуб Вишњић. Југословен-ско академско певачко друштво из Земуна је отпезало државну химну, и две Мокрањчеве руко-вети. Г. Никола Амасов отпевао је неколико руских народниХ песама; а чланице и женски на-раштај у народним ноши>амА извели су поскочице „НароднФ благо", од И. Седлачека, уз пес* му. Југословенске народне песмв певала је Вера Чупић-Златић. Чешке народне песме певао jfl Иван Седлачек. Нараштајаи Н. Миленковић рецитовао је Стан* ковићеву „Славија". Сем тога X I програму су биле и успела шес-тица, који су одвежбали чланои ви, и рецитаиије. Програм је з*4 вршен предавањем проф. Тас* Илића, просветара, „О значаЈУ приредбе", после чега је ЈАПД отпевало соколску химну „Ој Словени". У име Савеза СКЈ за-бави су присуствовали брат Јо-во Бакић, секретар Савеза, У име Просв. одбора Савеза СКЈ брат др. Тихомир Протић, а У име Соколске жупе Београд брат Момчило Радаковић. Забава је у сваком погледу успела. „Nečasni renegat/* kao „otac nacionalizma*4 Splitski „Narodni list" je velik deo svog poslednjeg broja po-svetio „slučaju Sufflay“. Na os-novu dokumenata, crpljenih iz najautentičnijeg hrvatskog izvora, „Nar. list" pokazuje ko je Dr. M. šuflaj, koga novi katolički dnevni list u Zagrebu, „Hrvatski glas* zajedno sa ostalom frankofurti-maškom štampom, oglašava za „velikog hrvatskog rodoljuba' 1 za „oca hrvatskog nacionalizma', oduzimajuči čak i jednom Anti Starčeviču tu titulu, samo da može njome ukrasiti Dr. Šuflaja! Te dokumente trebao bi da pročita svaki razuman i trezven Hrvat i Jugosloven, da se vidi, kakav „moral insanity“ pretstavlja frankofurtmaština u našem javnom životu, na koji način is-krivljuje sve duhovne i moralne vrednosti naše istorije. Kao što je nekada, od najrevolucionarni-je, demokratske i protubečke, Starčevičeve partije, frankofurti-maština napravila partiju bečkih reakcionaraca, tako je i sada pokušala da od čoveka, koga je čitava javnost označila kao „tu-dinskog službenika, nedostojnog da poučava hrvatsku mladež" napravi — „oca hrvatskog nacionalizma'!— Citiračerao samo najinteresant-nije dokumente. Tako npr. organ hrvatske unlverzitetske omladine, „Hrvatski dak“, piše g. 1908, da imenovanje prof. šufla-ja na hrvatskom univerzitetu, koga su nametnule madarske Vlasti pretstavlja uvredu hrvatskog naroda, ne samo zato, što je profesorski zbor tog univerziteta „več tri puta odbio Dr. šuflaja, kao nesposobnog naučnika', več i zato što je „šuflaj u madarskim novinama plsao članke o hrvat-skoj povijestl, koji su zadojenl madarskim šovlnistlčkim duhom, zbog čega če ga hrvatsko dja-štvo bojkotovati.' Odluka o bojkotu Dr. Šuflaja bila je zaista donesena na opštoj skupštini svih daka zagrebačkog sveučilišta, 8i 9 oktobra 1908 g, i to jednogla- sna Šuflaj je pokušao da prego-vara sa dacima, ali „Hrvatski djak' javlja, da mu je daštvo odgovorilo, da „nespremne i ne-časne stručnjake neče slušati". „Hrvatski djak" ohjavljuje i memorandum, koga su potpisali svi slušači istorije na zagrebačkom univerzitetu, a u kome se traži, da se šuflaj makne sa časti pro-fesora, zato što je „svojim pisanjem povrijedlo temeljna prava Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, u korist tudem, pro-tlvnlčkom elementu, a zbog čega je nedostojan najvišeg naučnog zavoda'. Nisu, medutim. o Šuflaju pisali tako samo dački Hstovi, več i o-stala štampa. Jedan od najoštrijih je bio baš zagrebačkl „Obzor", koji danas takoder naziva Šuflaja „hrvatskim rodoljubom". Tako npr. „Obzor", u broju od 28 septembra 1908 g., izričito tvrdi, da je „medu šuflajevim drugovima iz gimnazije opčenito poznato da je cn po osječanju Madar. Zatim se kaže, da se u Pešti „učlnio mučenikom za madžarsku stvar u Hrvatskoj", te da je u madarskim časopislma pisao članke, „u kojima se upravo krvavo narugao djeloj hrvatskoj povijestl"; da je „protiv svom boljem znanju, pisao historijske laži, ili, po na-rudžbl, ismjehivao našu historiju pred Madaritna". „Obzor" tvrdi, da je Šuflaj pisao, kako je Ko-loman Hrvatsku oružjem osvojio, i da je ona jednostavno podlož-niča Ugarskoj, pa ga zato naziva „nedostojnim". A godinu dana ranlje, u broju od 18 avgusta 1907, isti taj „Obzor" objavljuje članak o Šuflaju, u kome ga naziva „poznatlm našim renega-tom", i citira ove Šuflajeve reči 0 Hrvatskoj, napisane u madar-skom listu „Budapesty Hirlap"; .JDANASNJA HRVATSKA" nije nikada bila suvereni hrvatski teritorij, ona dapače nije ni bila hrvatski teritorij. U posjed ma-darskog naroda nije današnja Hrvatska došla istom za Ladislava 1 Kolomana, več odmah onda, kad su MadarI osvojili Ugarsku t. j. u vrijeme Arpadovo“. Kazače se, da svaki čovek može izmenitl gledišta; i to je tač-no, kada se radi o gledištima... Tako n.pr. može neko iz unitariste da postane separatist i obratno; iz konzervativca naprednjak itd. Može i čovek koji je roden kao Madar, a detinstvo je spro-veo u hrvatskom ambijentu, da postane Hrvat Ali da onaj, koji se još u zrelim godinama i u hrvatskoj sredini, kako tvrdi „Obzor", osečao Madarom postane čak „otac hrvatskog nacionalizma", — toga nema ni u Pričama iz lisuč i jedne noči!«. I što je najvažnije, ne radi se tu o »gledištima«, več o moralu! Ostavljamo po strani tri puta u* tvrdenu stručnu nesposobnost Dr. Šuflaja, i zadržavamo se na činjem-d, da je čitavo hrvatsko študent-stvo, zajedno sa čitavom hrvatsko štampom sa »Obzorom« na čelu, Dr. Šuflaja oglasio kao čoveka »nečasnog«, nedostojnog«, »po-znatog renegata«; koji je »po narudžbi i protiv svog boljeg znanja, u prilog protivnika svog naroda, pisao istorijske laži«; i koji se »krvavo rugao hrvatskoj i-štoriji«, — i pitamo se. kako uop-šte takvom čoveku može da se o* prosti, a kamo li da se još oglasi za vrhovnog ideologa i za oca naroda?!«. I što je vrhunac be* smislice, — kako da »ocem hrvatskog nacionalizma« bude oglašen čovek, koji je dokazivao, da »današnja Hrvatska niie nikada bil* Dvadeset godina od smrti Dr. I. Oražena U utorak 11 marta, navršilo se 20 godina od smrti velikog so-kolskog i narodnog radnika, pr-vog starešine Jugoslovenskog so-kolskog saveza, BRATA DR. I-VANA ORAŽENA, jednog od naj-većih sokolskih ideologa, čiji rad če u beskonačnost da svetli kao putokaz sokolima. Dr. Ivan Oražen roden je u Kostanjevici, na Krki, kao sin sirote majke, 8 februara 1869 godine. Vlastitim trudom dovinuo se do uglednog položaja u narodnoj za-jednici. U balkanskom ratu je prešao u Srbiju i tamo organizo-vao lekarsku službu. Uspomenc na taj rad opisao je u knjiži: „Medu ranjenom bračom". Veliki radnik, iskreni patriota i beskompromisni Jugosloven brat ' Oražen je nosio duboko u krvi i srcu misao narodnog i državnog jedinstva, od koje nikada ni za trun tiije otstupao. Takav jebio i kao Soko i kao Jugosloven, kao javni i privatni radnik. U radu za narod, kao lekar, proveo je or-ganizaciju zdravstvene službe u Sloveniji, gde je bio pravi otac sirota, brat najmanjih i prijatelj svih koji su voljeli ovu zemlju Umro je takorekuč u tom ratu i borbi za pobedu velikih ideala1 humanosti, slovenske uzajamnosti i plamteče otadžbeničke ljubavi. Smrt je prekinula njegov život u 52 godini, ali njegova dela preživeče godine i vremena. Njegova uspomena ostače večna u srcima Sokola i Jugoslovena, koji če 21 marta da u mislima zahvale svome prvom saveznom starešini za sve što je učinio i dao sokolstvu i jugoslovenstvu. Neka mu je večna slava i hvala! &шо&ини Ако ce кадгод црн облак навуче Над тобом, домовино, И дође време да се род твој За слободу опет туче, И бије ко некад прије, Свићемо се до једнога Прихватити боја И правити барикаде, чвршће од челика, У нама је дух оних, који се боришг На Црном Врху, Церу, Куманову. У нама су срца витезова, Који створише земљу ову. Па ако нас судба кобна Скрха и смрви, И пређе преко наших тјелеса И мора крви, Мртва срца и тад ће да бпју За те, домовино, ЗА ЈУГОСЛАВИЈУ. Ннсам богат, немам двора Нити двора, нити блага, Али живот за те даћу, Домовно драга. Крека—Тузла МИЛАН СТЕФАНОВИЋ Brat Ivan Kovač pedesetgodišnjak Načelnik Saveza Sokola K. J., brat IVAN KOVAČ, navršio je prošle subote pola veka plodnog života, koji je skoro ceo posvečen radu u sokolstvu. Brat I. Kovač roden je 8 marta 1891 godine u Ljubljani, gde je završio učiteljsku i višu pedago-šku školu. Njegova služba pre ra-ta bila je na Gradanskoj školi u Ljubljani, a posle rata u mornarici u Denoviču, Dubrovniku i sada u Beogradu, u Ministarstvu vojske i mornarice. SOKOLSTVO I ZADRUGARSTVO v - : , ■> Zadrugarstvo je ostvare-nje jednog novog privred-nog i socijalnog sistema, koji če se u nedalekoj bu-dučnosti proširiti čitavim svetom, kao najpravedniji sistem gospodarskog shva-tanja. Sokolstvo i zadrugarstvo SU tako usko povezani, da jedno bez drugog ne može. Sokolstvo naročito utiče na bpšte podizanje našeg jugoslovenskog čoveka, ali, po-red nacionalnog, moralnog i Fizičkog vaspitanja, ono treba da doprinaša i ekononp Bkom napretku. Sokoli žele i rade da svoj narod u svakom pogledu u-naprede, a pošto je zadrugarstvo najbolji i najčistiji put za rešenje tih pitanja, vidimo da su baš sokoli naj-veči pobornici zadrugarstva, i njegovi saradnici. Dok su sokoli u glavnom do sada saradivali u zadrugama na korist celine, bez obzira na veru i pleme, sada prenašaju svoj zadružni rad i u sama svoja društva, po-kazujuči da je i zadrugar-stvu, uz ekonomsku korist, potrebno medusobno pove-renje, kao i pravi sokolski duh, da bi plemenita zadružna ideja sazrela u dušama i srcima svih poštenih sinova naše lep§ Jugoslavije. Ove su misli potakle stare sokolske borce u Splitu da osnuju „Sokolsku štednu i kreditnu zadrugu“ koja — kako se može da razabere iz mesečnih prikaza stanja u našem listu — pretstavlja zbilja jedan mali, ali sigu-ran novčani zavod. Postanak ove zadruge u našem sokol-skom Splitu od neprocenjive je vrednosti za našu braču. Naš blagopoč. Kralj Ujedi-nitelj kazao je sledeče: „Da-nas više nego ikada treba da je svakom jasno, da je zadrugarstvo najzdraviji oblik privrednog održanja i društveno g napretka" a mi moramo stupati putem, koji nam je On pokazao. Sokolstvo i zadrugarstvo u Jugoslaviji moraju upore-do da se šire, jer su to da-nas dve najpreče narodne potrebe. Petrič A. Ljubomir Kako u svojoj službi, tako i u sokolstvu, brat Kovač ostavlja trag vrednog, agilnog čoveka, — službenlka i sokolskog borca. Kod nas je u sokolstvu poznat kao odličan sastavljač vežbl. U tom svom radu uvodi potpuno novi smer, kojega toplo pozdrav-ljaju svi, pa čak i naši učitelji, Česi. Njegove vežbe izraduju se sa oduševljenjem i lakočom.______ Danas, od 1939 godine, vodi brat Kovač celokupno tehničko vočstvo u največoj telovežbenoj organizaciji kod nas, u sokolstvu. Njegovim zauzimanjent, njegovom čvrstom voljom, voden je taj rad i danas, kada se svugde, u svim udruženjima i organizacijama, zbog vanrednih dogadaja u svetu, oseča priličan zastoj. Zahva-ljujuči njegovoj energiji, njego-voj spremnosti i gotovosti, naši redovi podižu glave, jer na čelu tehničkog rada vide čoveka spremnog i odlučnog, pa znaju tla če taj posao biti odlično zavržen. čestitajuči bratu Kovaču pede-set godišnjicu života, Čitavo ju-goslovensko sokolstvo mu želi da još dugo istraje na svom mestu, u neumornom radu, koji je baš ove, nadasve važne, sokolske i nacionalne godine, dao toliko zdra-vog ploda i vidnih rezultata. Mi smo več u više mahova istakli, koliko se razvio u poslednje vreme tehnički rad u našem sokolstvu, a čitava naša javnost je svedokom narodno-odbrambene delatnosti, zbog koje je ugled sokolstva toliko porastao. Za sve to jednu od glavnih zasluga ima brat Kovač, koji čitavo svoje slo-bodno vreme posvečuje svojoj nada sve važnoj i uzvišenoj ulozi u sokolskoj organizaciji; ubeden da time na najbolji način ispu-tjava nacionalne dužnosti, u ovim iudbonosnim trenutcima. Skromnost brata Kovača je poznata, tako da mu verovatno neče biti prijatne ove naše pohvale. Ali držimo, da baš u današnjim vreme-nima treba javno isticatl savesne radnlke, neumorne organizatore i nepokolebljive borce, da posluže kao primer ostalima! Bratu saveznom načelniku, Ivanu Kovaču, upučujemo naš sokolski: Zdravo! IVAN SEDLAČEK Из 4. O. c. Задруггпи и земљозздници за соколство suvereni hrvatski teritorij; da nije uopšte bila hrvatski teritorij i da je od vajkada pripadala tu-đoj državi«?!... Odgonetka je na dlanu: Posle ujedinjenja se Šuflaj raspisao protiv Srba, protiv Slovena, pro-iiv demokratije i protiv slobodar-stva. Stao je da se naprotiv zala-2e za najseparatističkiji i najreak-cionarniji rasizam, — što je samo logična posledica njegovog ranijeg rada, za račun svih onih, koji hode da nas pocepaju i pro-gutaju. A za frankofurtiniaše je to najvažnije! I samo zato, što je protivnik slovenstva i jugoslo-venstva, — taj dojučerašnji »re-negat i nečasni iskrivljivač hrvat-ske istorije«, postaje — »otac hr-yatskog nacionalizma«!... Milo nam je ipak, da u čitavoj toj mistifikaciji ne učestvuju više listovi HSS, tako da na pr. »Hrvatski dnevnik« nije ni zabeležio godišnjicu Šuflajeve smrti. Jer drugo je stanovište prema načinu, na koji je Šuflaj poginuo; a drugo je Šuflajeva ideologija, rad i moral. U prvome se možemo slo-žiti svi; ali ovo drugo je čisti frankofurtimaški specifikum! Пишу нам из Велпке Кикинде: У нашем месту успешно ради Земљорадничка обласна житар-ска задруга с. о. ј., у којој су учлањени сељаци у већини, а на-рочито соколи. Недавно је за-друга издала окружнцу на за-другаре, у којој говори о раз-ним питањима, па на концу ка-же дословце следеће: „Како соколство врши јед-ii у од најважнијих мисија, културцо, морално и физвчко подизање нашег народа, а ми пак привредно и социЈално, па да би успех бчо што већи, ПОТРЕБНО ЈЕ ДА CE ТЕ ДВЕ ИДЕОЈ10ГИЈЕ, СОКОЛ-СКА И ЗАДРУЖНА. У СВО-МЕ РАДУ ВИШЕ ПОМАЖУ. „Васпвтати народ и бранити 'границе крваво стечене’, то је соколска парола, а то је парола свих поштеиих и до-броиацерних грађана наше ди-чне Југославије. То је парола п наша, те зато ТРЕБА ДА СМО ШТО ВИШЕ НАС ЗА-ДРУГАРА СОКОЛИ. Бити у-једињени сви, потребно је да-нас вишс него икада. Стога ПОЗИВАМО СВЕ НАШЕ ЗА ДРУГАРЕ, ДА СЕ ШТО ПРЕ И У ШТО ВЕЋЕМ БРОЈУ УПИШУ У СОКОЛСКЕ РЕ-ДОВЕ, да што више сарађују са иашим соколима, јер he тичс показати да су свесни задругари и да има!у снисла за заједнички рад. Јер, као што смо Bch рекли, само што тешњом сарадњом може се до5и до потпуног успеха". Нека ово послужи и осталима за пример! ГЛАСОВИ ШТАМПЕ „Народна одбрана“ пише о онима који су поткопали дух у народу, и овако их облежава: Моред духа времена на раза-рању иарода радили су многи, видљиви и невидљиви, неприја-тељи. А народни непријатељ је свакн онај, који /е у народ уио-сио безбоштво и етички матери јализам; и онај који је на било који начин обесвећивао иародне светиње и ииподаштавао парод-не идеале; и онај који је исме-јавао главиу народну прошлост ii онај ко је у његову душу у-нио ce.ve разврата; нсто и онај који се обогатио од иародиих напора и завађао га и разједи њавао б езидејнин партизан-ством; и они ноји су се духовно одиаро1>авали, да би за поло-жаје н богатства служили као камуфлажа страним силама. Наше је да томе свему су-протставичо своју снагу, своје вриједности, и своја прегнућа. Више иего икада даиас је по-требан скупан напор најбољих, да се очува све оно што смо наследили од предака". У издавачкој књижници Ч. О. С. изашле су три књиге и то „Кисма Др. М. Тирша“, писана од брата Хелцера, члана Тир-шевог предњачког збора и доц-нијег начелника Сокола у Брну. Књига је графички лепо уређе-на. Друга је књнга „О самоуправ-љању соколског нараштаја", од познатог соколског писца брати Д. Јандасека, а трећа „Зборник народних песама походног рит-ма“, које је сабрао бр. X. Бим, Све три књиге по својој садр-жиии и намени много доприно-се богатству соколске литерату-ре Ч. O. С. Први заменик старешине Ч. О. С. бр. Др. К. Шанер, навршио је 60 година свога плоднога жи-вота. Пре светскога рата био Је соколски активан у Брну a nočne рата У Прагу. На свесокол-ским слетовима 1926, 1932 и 1938, био је прочелник слетских из-ложбених отсека. Сада је врло активан старешина Сокола I на Смихову. У жупи Јана Махала (Морав-ска) год. 1940 друштвени пред-њачки положило је 94 чланица и 92 најстаријих нараштајки а а жупски предњачки испит 34 чланиие и 6 нараштајки. Овим је жупа добила свега нових no-моћних предњакиња 128 и пред-н»акин>а 98. На утакмици Ч.О.С. најбољих вежбача у слободним стартови-ма на справама и у простим вежбама у Брну, врста морав-ских жупа победила је са 330.08 бодова врсту чешких жупа, која је добила 323.06 вода. Врсте су имале по 9 чланова са водни- ком. Првак ових утакмица је бр. В. Барош из Прерова са 57.09 бодова, други Ј. Гајдош из Брна са 57.07 бодова, трећи Ј. Павелка из Прерова са 56.05 бодова. Сви из Моравске. По наређењу лекарског одбо-ра Ч.О.С. свака јединица дужна је имати прочелника лекарске секције, лекара, или друго по-десио лице: приручну апотеку а има да се брине за хигијену вежбачкнх просторија и веж-бача. Просветии органи у Ч.О.С. добили су нове напредне пра-вилнике за што ефикаснији про-светни рад. М- Bjb. РАД СОКОЛСКОГ ДРУШТВА ПАНЧЕВО После годишње скупштине су конституисани сви одбори и припремљен план рада. 16 фе-бруара сгарешина бр. Сковран, са члановима управе, посетио је Овчу, у циљу организовања со-колске чете, а бр. Сковран и браћа Контић, Пилетић, Патић, Мијатовић. Ристић, Влајнић и Влајковић посетили су Долово, гдеје организована новачетаса претседником општвне, бр. Гла-вонићем, на челу. Истог дана је бр. др. Штунф одржао успело предавање: „Духовни елеменат у физичком васиитању" npe подне за чланство и наставнике — вас-питаче, а по подне за нараштај. На преподневном предавању го-ворио је бр. Сковраи о значају и идеологији соколства, а про-светар бр. Лукачев о хармонич-ном одгоју омладине. Kratke vesti Iz našega sokolstva Sokolsko društvo Sinj održalo je svoj uobičajeni gocjišnji ples, koji je uspeo u svakom pogledu kao i dosadašnjih godina, materi-jalno i moralno, bolje od svjh drugih plesova koji su se u ovo-godišnjoj pokladnOj sezoni priredili u Sinj«. A tako isto i kra-buljni ples na zadnji dan pokla-da, premda su bila još druga dva iste večeri. Ta dva sokolska plesa održana su u mesnom Oficirskem! domu pošto je sokolana u-stupljena našoj narodnoj vojsci za vojne potrebe. Svaka čast u-pravr Oficirskog doma u Sinju koja je ovim još više utvrdila postojede bratstvo sokolstva i vojske. M. ♦ Sokolska četa Kovač, društvo Kotor, održal'a je dne 1 marta u-spjelu zabavu sa plesom u korist Zimske pomoči, koja je bila rekordno posječena. Zabavu je o-tvorio starešina čete, brat K. Matkovič sa zanosnim govorom. Zatim je slijedio program, sa recitacijama i pozorišnim komadom, koji je izveden na opšt.e zadovoljstvo.' Po svršenom programu razvio se ples. Sindika * Prosvetni odbor sokolske župe Celje je zbral ves sokolski periodični tisk in ga poslal kot potujočo razstavo po župnih edini-cah. Doslej so razstavo priredila društva Zidani most, Radeče, Sevnica, Rajhenburg in Krčko. Sedaj je razstava v brežiškem okrožju. V več edinicah celjske župe ima naraščaj svoji lastne Naraš-čajske odbore, ki se udejstvujejo v okviru društev prav zadovoljivo. Da se uskladi ta mladinska akcija so se navezali sliki med naraščajskim odbor (posameznih društvo v župi. Naraščaj si je račrtal v program tudi nekaj skupnih akcij.- * Sokolsko društvo u Bijeloj priredilo je vrlo uspjelu zabavu sa igrankom. Na programu su bile komedije: „Pardon, udovice'* i „Svetski rat", od Branislava Nu-šiča, koje su diletanti odlično izveli na opšte odobravanje publike koja je svaku tačku programa spontano pozdravia. Oso-bito se istakla brada Ivo Mirkovič i Josip Degon. Soko • Načelništvo Sokolskog; društva Sarajevo—Matic3 počelo je sa održavanjem prednjačkih tečaje-va, u cilju povečanja prednjač-kog kadra. Tečaj vodi načelnik, brat Kovačevič, a pohada oko 15 breče,, koji če . na копсџ polagati ispit. — Naraitajski odbor i dalje marljivo ureduje i izdaje „Zidne novine". Poslednji broj pored o-stalog donosi i članak o Aleksi šantiču. — Kategorije vežbača sve više se pojačavaju. Kako je u člariskoj kategorij več preko 150 \ežbača, to je načilništvo podelilo tu kategoriju na dva dela. * Sokolsko društvo u Vlasenici počelo je odmah posle ujedinje-nja akcijom za gradnju reprezen-tativnog sokolskog doma. Sa gradnjom se počelo 193? g. Zgra^ da je več pod krovom, ali za u-nutiažnje uredenje potrebno je još oko 100.000 dinara, pored u trošenih 170000. Dom je dug 35 metara, ima veliku salu, vežbao-nicu i pet drugih prostorija, a podiže se u spomen Kralja Alek- sandra. Izdašnu pomoč je dala Banska uprava u Sarajevu, koja svake godine predvida u budžetu pripomoč u tu svrhu, a bilo bi poželjno da i država pomogne dovršenje zgrade, tim pre što bi u domu imala mesta i ostala nacionalna i kulturna društva i ženska stručna Škola! * Nova sokolska jeijinica osnova, na je u Kulen Vakufu, nastoja-njem poznatog sokolskog rednika, brata Vjačeslava Baratin-skog, koji je nedavno premešten Мајин, чија ce игра миого сви-дела публиии, једнако као и и-rpa сестре, Наташе Нешовић-Мајин. У осталим знатнијим у-логама запажени су сестре Mapa Савић и Милка Лалић. У Одмору су на отвореној сде-ни извршени отпоздрави. Први је yseo реч старешина, 6р. др. П. Бојанић, који је изразио ра-дост кикиндских сокола што је ДО овог гостовања дошло. Бр. др. Јаношевић. старешина дру-штва, из Новога Бечеја се за-хвалцо, истичући да osa Соколска приправност у чети Гораждевац код Пећи u Kulen Vakuf iz Banovine Hr-vatske. Prigodno predavanje, na osnivačkoj skupštini, održao je brat Baratinski, pa je izabrana prva uprava, u kojoj su brada: Mustafa Kulenovič, V. Baratinski B. Došenovič, N. Kasteljanov, S. Vladetič, M. Džigumovič, Dr. M. Arhangelski i dr. Poseban ot.sek nove jedinice osnovan je u oda-Ijenom selu Dževar Vakufu, sa br; * M. Pilipovičem na čelu. Nova sokolska jedinica u Kulen Vakufu broji- preko 20 vežbača a i lep broj članova nevežbača. * Соколско друштво у Јарковпу чим je основано формирало је дилетанску групу, која врло ус-пешно ради читав низ година, наступајући са одабраним про-грамом. Тако су до сада при-казана поред осталих дела, ro-тово сва дела Бранислава Нушн-ha. Прошлу годину нажалаост дошло је било до малог застоја. На ванредној скупштини 30-Х1 40, жупски делегат, Петар Ло-зјанин, провео је успешно ре-организацију друштва. Изабра-на је нова упрзвз, на челу са предузимљивим братом Павло-вић Јованом, и рад је отпочео у свима гранама. Поред осталога долази подизање дома. Сокол-скн народни универзитет ради, покренуто је пита»е аналфабет-ских течајева и др. Дилетант-ска трупа је са новим полетом наставила свој рад. 8 јануара успешно је приказала комад: „Породииа Бло“, од Љубинке Бобић, и поновл>ен 8 фебруара уз суделовање и саме ауторке. А 12 фебруара прнказан је у Ковачкии, опет уз суделовање ауторке. Главне улоге тумачили су: Дара Петрић, Босил>ка Кне-жевић, Светозар Букуров и Милан Михајловић, који је ко-мад режирао. * . Соколско позориште из Новог Бечеја госте$ало је 9 мврта у Великој Кикннди, и извело лепу културну манифестацију. У од-личној режији бр. Милорада Ма-јиног, ранијег познатог позо-риганог уметника, приказаиа је, пред лепим бројем публике, ттоз-иата Нушићева комедија „Свет“. Главну улогу играо је бр. узајамна гостовања значе бук-тињу националне свести у о-вим крајевима. Они ко-ји не ра-зумевају осећаје једног јунач-ког народа, увериће се у њего-ву снагу, ако треба. У четвртак, 6 о. м., одржана je традинионална вечера сокол-ског позоришног отсека, којој су присуствовали и бр. др. Бо-јанић, Ћирилов, др. Синдик, др. Бранчић и други. За време ве-чере одржао је- неколико лепих говора. * Соколска чета у Гораждевпу — Пећ поред свих Temjcoha активно ради, па је 9 о. м. има-ла прво претходно пролећне га-ђан>е, које је окупило и млади-he из грађанства, те је учество-вало и 26 обвезника празн. те-чаја — обавезног телесног вас-питања. Услове су испунили 26 Чланова Чете, (од 34. колнко је учествовало) и 8 из грађанства. — Са младићима није вршена предходна обука из наставе за гађање, па је интересантно на-поменути, да су они прва објаш-њења на стрелишту брзо схва-тили и одлично тађали. Иеп?«>е-но је 167 метака, сз 108 погода-ка у бојној и школској уети. * Соколска чета Теслић—Барнћ, друштво Теслић одржало је np-во покдадно сјело 1 марта у просторијама гостионе покојног Липића Душана бившег старе-шине ове чете. Посјета је била необично велика од стране члан-ства и пријатеља соколства. Од стране матичног друштва била су браћа: Козомарић Свето, Кз-пиџиИ Изет и Маркочевић Браи-ко. Чста је много захвална по-ред осталих и брату Савковићу Бошку, који је уступио бесплат-но просторије за састанке и о-државац.е седнииа, јер чета не-мз с.војих просторија. Приход је био врло добар, и предат је фонду за градњу соколског до-ма. Марјановнћ В. Стојан * ЗаЈедничка приредба Сокол. друштва Сиваи, Кула и Црвенка, одржана 1 марта у Црвенки, успела је у сваком погледу. То је друга заједничка приредба ова три друџлва у овој години. Као и прва у Кули, и овз је би-ла прожета искреном братском слогом. Дилетантски отсек дру-штва Сивац са велнким успехом је дао позоришни комад: „Кнез Иво од Сембелије'1, од Брзи. Нушића, >i шалу „Проситбз“ од Чехова, срдачно пбздрзв^ен oii бројне публик*. Исто одобрзва-ње намен>ена су и браћи и се-страма који су извели неколко ванредно успелих симболичнпл вежби. — Зати,м је. следцла ве-селица. Наредна заједничка при-редба одржаће се у Сивиу. Овакве заједничке прир^дбе допринеле су много нз подиза-н,у националнОг духа и соколске свести. За препоруку је и оста-лим братским јединицама да се угледају на браћу Сивчане, Ку-љане и Црвеничане. П. К. I Просветни одбор Соколског друштва у Банатском Карађор- ђеву, под управом брата Неча-да Кузмановића, развно је жи-ву акцију да се у друштву ос-нује позоришна секција, која ће у току године приређивати по-зоришне претстзве. На програму налазе се комади наших и стра-них псаца. Низ претставз отпо-чео је приказом „Ожалошћене породице", од Нушића, 2 марта. Главну улбгу играо је брат Н-Кузмановић, а остале улоге с. В. Адамов, бр. П. Станков, М. Дракулић, М- Радаковић, В. Гар-чин, О. Угарчина, c. М. Прера-довић, Љ. Станисављевић,- М. Агаба, Л>. Станков, Ј. Кузмано-вић. Комад је био врло добро приказан пред препуном салом Соколског друштва- Нарочито се свидео брат Н- Кузмановић и П. Станков, Успех моралан и материјалан изнад сваког оче-кивања. Б.^Думић * Омладинска секаија сок. дру-штва Петровград „Матица“ уве-ла је још прошле године нара-штајске „Дебатне вечери", на којима је омладина расправл>з-ла о разним питан>има сокол-ског и националног садржаја Интересовање је било велико. Овогодишн>и дебатни састанак почео је уводним предава№ем брата Н. Брззка, са темом „Плз-нинарство и соколство". Бцлоје присутно 150 слувдалаца. Пре-дзвзч је бацио летимичан пог-лед од Триглава преко Камниш-ких Алпа на Велебит и Динару з од н>их на Дурмцтор Шару и Копгоник, и остале лепоте на* ше домовине. Између осталог је рекао: „Као што је потребн* да упознамо самога себе, так* је исто потребно да упОзнамо Ч c$ojy отзибину и њене приРОД-не лепоте. Природз је неисцрпан извор врлина, богатства и раз-ноликости. Она нзс учи кзко да живимо и рздимо. Нема саврше---није гимнастике од планинар* ствз“. „Предавање је би.то. праћено сликзмз нз пројекиионом апа-рату, које су дочаравале и упот* пуниле предавачево излаган>е. С. Матић * Соколско друштво у Качани* ку је решило да се ове rpabe-винске сезоне приступи поди* зању и другога дела домз. Пр-ви део је већ стзвл»ен под кров. — Старешина друштва брат Владимир Анжловар, инжен,ер, прочитао је на првом састанку окружницу о трезвености. Вуч, Лабудовић * Соколсмо друштво Дероње, : Дунавска бановина, приредило је успелу забаву, на којој су со-коли дилетанти приказзли ко-мад „Зулумћари", од Ћоровића. У комаду су се особито истаклн браћа и сестре: С. Купусинче?з, М. Даниловац, Н. Ћирић итд. Учествовала је и гћша Наташа Павловић, радиопевзчша из Београда. Посета је била од> лична. * Sokolsko društvo Zemun Matica priredilo je u subotu, 8 marta, uspelu zabavu u prostorijama Na* rodnog doma Kralja Aleksandra, koju je posetio veliki broj sokola i sokolica i prijatelja sokolstva, Primečen je veliki broj narodnih nošnji* iz svih krajeva naše domovine. Zabavs je protekla u najboljem raspoloženju do kasno u noč. I. S. * Sokolsko društvo Stari Sivac o- držalo je tokom posljednja tri meseca niz uspelih priredaba: do-ček obeju novih godine, zabavu na Bogojavljenje, dan Sv. Save itd.,, kom prilikom je diletantska sekcija izvela nekoliko odličnih prigodnih komada, a nastupili su : i vežbači. Društvo je nsstupilo i na zajedničkoj priredbi Sokola Crvenke i Kule, u Crvenki sa komadom »Ratnikova mati«. Po drugi pu.ta je nastupilo u Crven-, ki 1 o. m., kada je dalo »Kneza Ivu od Semberije« i »Pro$idbu<, t^koder sa mnogo uspeha. Treda priredba održače se u Starom Siv-cu, u toku marta, za koju se vrše velike pripreme. J. Količ, nara^tajac Jedno rešenje Upravnog Suda Upravni sud u Zagrebu, u svom II veča, sastavljenom od pretsed: nika, Matije Gašparca, i sudac.a: Vinka Vlatkpviča, Stjepana Galo-vida. Dr. Vladislava Jakovca i Dr. Pavla Bolfeka, doneo je presu-du u predmetu tužbe Dragutina Dužanec, školskog sekretara iz Zagreba, protiv rešenja bana Banovine Hrvatske, od 27 novembra 1940 g- u stvari otpusta iz službe; pa je rešenje poništio. Dragutin Dužanec je, nakon 18 godina službe, bio otpušten, nakon što je pre toga bio premešten u Noršič sejo, 22 km uda-ljeno od sreza, gde nema ni stana ni lekara, u trenutku kads se teško bolestan nalazio u bolnici. Presuda kaže, izmedu ostalog: Jz ovo$a proizlazi, da je tu-iitelj blggovremeno izvijestio svog mposrednog $tar]e$inu, da /e sprtječen nastuplti I vršiti svo-ju duinost i da Je taj svoj izo- stanak i opravdao, dakle uiirio sve ono, što mu u tom slučaju nalaže propis iz § 83 č. z. Tuii-telj nije bio dužan ni da nastupi ni da vrši svoju duinost, kad to uslijed bolesti nije mogao, jer se od nikoga, pa ni od službeni*: ka, ne može tražiti, da čini što je pemoguće. — Kad pak nema duinosti, nema ni povrede duino-stl, dakle krivice, koja je bitni ■ rekvizit za prlmjenu § 104 toč, 9 č. z. Nema dakle, po nalazu suda, v spornom slučaju krivice tužitelja, što je u zakonom proplsanom roku, nije javlo na duinost, pa prema tome nije nastupio ni slučaj prestanka službe po § 104 toč. 9 Č. Z- Svi ostali stranačkl navodl pravno su irelevantni za prosudtva-< nje sporne stvari Veselimo se zbog brata Dužan-ca, koji je stari sokolski radegikl Rezultati Vlil Saveznih smučarskih utakmica Saveza Sokola KJ., održanih u Kranjskoj gori i Planici, 1 i 2 februara 1941 Osme savezne smučarske utak-eiice čine uvod u svečane priredbe jubilarne godine punoletstva bašeg Uzvišenog Starešne. Usled hejasnog i nesigurnog vremena i gospodarskih prilika u kojima živimo nisu se ove. zimske igre jjiogle održati u širem opsegu. bve utakmice morale su biti odr-zane u jednom i po danu. Razumljivo je da tako kratko od-tnereno vreme nije moglo biti na korist utakmica. Klasična trka na 18 km morala je da izostane, j* baš ta trka uvek je privukla brojne takmičare kao najbolje merilo izvežbanostj i istrajnosti. Sva je priredba bila ovisna o tolaženju vlakova u Klanjšku Ooru, koji dosta kasno stižu. Nekoji vodnici nisu vodili do-voljno računa o kratko odmere-oom vremenu i nisu sa voza od-tnah odveli svoje takmičare na zakmičilišta, nego su dopustili da prvo razmile. Najveće tećkoće zadavale su] pak nepotpune prijave. Jedinice: ili župe prijavile su jedne takmičare a poslale druge. Gdekada opravdavaju takav postupak o-pravdani razlozi, no dužnost je vodnika, da na takve- izmene od-mah upozori vodstvo takmiče-nja, ili vode pojedinih nastupa u slučaju kratkode vremena kao što je to bio slučaj u Kranjskoj Gori, da bi se imena takmičara odmah ispravno unela u listine. Nade li se stoga u skrižaljci uspeha ime nekog takmičara, koji uopšte nije takmičio, ili ako se ne nade ime nekoga koji je takmičio, — ima se to pripisati navedenoj činjehici. Ogromni broj prijavljenih takmičara ponova pruŽa dokaze da takmičarski red za savezna tak-mičenja treba preinačiti. Ovogo-dišnje savezne utakmice u stvari nisu bile samo smučarske utakmice nego pravi sokolski smu- čarski slet, za koji su potrebne mnogo opširnije pripreme. Župa Kranj, kojoj je priredba bila poverena, izvela je organiza-ciju u smislu opšte štednje sa što manjim brojem stručnog o-soblja, i požrtvovano. Brača Bogotaj Tone, Praprotnik Martin, Ovsenlt France, Ši-janec Stane i ostala brada, koji su u cigla četiri dana pod vodstvom iskusnoga brata Šege Borisa pripremili sve pruge zaslužila su puno priznanje. Sve pruge su pripremili u tvrdom, zamr-znutom snegu a kako je preko noči pao nov, suv sneg, morali su ih poslednji dan ponova preurediti. Ipak su sve pruge bile dobro trasirane i nikakvih pri-tužba u tom pogledu nije bilo. Povodom VIII. smučarskih u-takmica Saveza SKJ bila je izdana svečana revija sa dvima naj-važnijim uputstvima za utakmice člancima iz sokolskog smučar- stva od opšte zanimljivosti. I potrebne razglednice su bile ot-štampane. Te razglednice sa posebnim poštanskim žigom koji je taj dan na pošti u Kranjskoj Gori i Planici bio u upotrebi, bide za mnogoga draga uspomena. Revija je svojom opremom požela puno priznanje. Opština Kranjske Gore sa svojim pretsednikom, g. Budlnekom, i sa tajnikom društva za promet stranaca, g. Pečarjem Francom, bila nam je vrlo naklonjena i mnogo je pripomogla lepoj izvedbi utakmica. PREDSTAVNICI VLASTI I UDRU2ENJA Gospodina Ministra vojske i mornarice zastupao je pukovnik g. Milan Kočič, komandant I. planinskog puka iz Škofje Loke, gospodina Ministra za fizičko vaspitanje naroda g. Dr. Veljko Narančlč Iz Beograda, komandanta dravske divizijske oblasti genpral Janež iz Ljubljane, bana dravske banovine sreski načelnik dr. Ivan Vrečar iz Radovljice; Slovenski zimsko-sportski savez brat Žabkar Jože iz Jesenica; podsavez brat Vovk Pero iz Jesenica; opštinu Kranjske Gore g. Budinek. Takoder su bili za-stupani komandanti andarmerije i graničara. SVEČANOSNI DEO Nakon dolaska voza, u 15.10 časova, svrstala se je ogromna množina smučara na peronu Staniče a savezni načelnik, brat Ivan Kovač proglasio je početak utakmica na što je I. zamenik starešine saveza, brat dr. Vladimir Belajčič, svojim govorom o-duševio takmičare za plemenitu borbu u telesnovaspitnom i na-dono-odbranbenom smislu. * PRIJAVE PO ŽUPAMA. Članovi Članice Muškl nar. Ženski nar. Mesto župe 1 Beograd 2 Celje 3. Ljubljana 4. Maribor 5. Novo Mesto 6. Sarajevo 7. Sušak 8. Skoplje 9. Varaždin 10. Zagreb 11. Kranj _________ o o s > ■Si Velesla- lom Skokovi u 0 2 1 Velesla- lom Smuk o 2 S Velesi. Skokovi o o c 2 > 43 > Smuk 3 4 6 2 9 12 9 13 1 2 1 1 1 4 3 3 1 2 1 3 5 1 6 7 12 8 2 1 2 2 1 2 3 ,— — 1 5 — — — — 2 3 1 6 1 1 — — — 1 3 —— —* ~ _ 1 1 18 3 5 93 2 34 ! 7 4 13 10 1 21 4 113 38 7 10 21 40' ' 157 40' 10' 25' 16 34 158' 40 8~ 14 22 o. 3 D 31 44 67 42 17 9 15 2 6 24 LJČESTV O VANJE PO ŽUPAMA Takmlčarske grane Beograd Celje Ljubljana Maribor i o > o Z Sarajevo 8 s V) Skoplje Zagreb Kranj PonIStea tli odstupio Ukupno članovi — trka Izvidnica 3 1 2 2 2 1 1 11 +2p — 71 M. nar. 16—18 trka izv. 1 1 1 — 1 1 7 — 36 M- nar. 14^—16 trka izv. — 1 — — — 11 — 36 Cjanlce — štafeta -— 1 — 1+2 — — 1 6 + lp — 28 Z. nar. — štafeta — — — — 7+2p — 23 članovi — veleslalom 3 6 3 6 2 4 6 1 63 14 108 M. nar. 16—18 — velesL 3 8 4 7 4 — 2 1 48 1 78 M. nar. 14—16 — velesi. —. — 3 — — — 1 46 4 54 Članice — veleslalom — — 4 3 — — — 2 11 — 20 2. nar. — veleslalol — 2 — 1 — — — — 7 — 10 Članice — smuk za poč- 2 — — 2 — — — — 12 — 16 *• nar. — smuk za pod —- — — — — — — — 22 — 22 Članovi — skokovi — 1 «!— — — — 1 20 1 25 M. nar. 16—13 — skok. — 1 — — — — 6 1 8 M. nar 14 — 16 — skok. — — , — — — 14 3+l_ 18 Ukupno: 20 ’ 23 28' 23 13 7 ~15 o’ 8 378 20 '553 USPE SI* članovi, trka izvidnica na 12 km sa streljanjem i norenjem 10 kg teškoga tereta Vreme Spribr. Tač. 48.21.4 pogod. 100 Prijavljenih 40 izvidnica Nastupilo 27. Na cilj prispelo 23. Pogodilo balon 10 Izvidnica Mesto župa 1. Kranj Društvo Gorje Mojstrana Mojstrana Ime Žemva Lovro Klančnik Alojz Klančnik Gregor 2. Kranj BI. Dobrava Kersnik Vlado Zupančič Ciril Selan Jože 3. Kranj Rateče—Planica Kerštain Andrej Rožič Janez Kopavnik Alojz 4. Kranj v Škofja Loka Crnobori Drago Primožič Fran Kranjc Anton S. Kranj Žirovnica— Breznica Pintar Joža Prešern Polde Sajovic Fran 6. Maribor Maribor Kreničič Leop. 1 egvard VLdo Kramaržid Fran 55.49.4 pogod. 86.6 52.02.0 57.02 84.8 53.07.0 58.07 83.2 58.54 pogod. 82.1 54. 59. 7. Ljubljana 8. Kranj 9. Beograd 10. Kranj 11. Kranj 12. Maribor 13. Kranj 14. Kranj 15. Novo Mesto 16. Novo Mesto 17. Ljubljana la Celje 19. Sarajevo 20. Kranj Bloke Radovljica Beograd I. Bled Kranj Maribor Boh. Bistrica 81.9 * Uspesi objavljeni u ovome veza SKJ. jiiku zvanični su uspesi ovih utakmica Sa- 21. Sušak 22. Beograd 23. Beograd Kranj Stražišče Novo M. Prečna Novo M. Mirna peč Novo M- Ljub. III. Celje Rajlovac Kalinovik Bled Sušak BeogMd IV Beograd IV. Žirovnica Brez. Švigelj Miran Lavrič Lojze Stojan Ivan Dežman Anton Fajdiga Janko Snoj Franc Barac Franjo Vit Rudi Planinc Edvar* Rus Janko Poljanec Jernej Valušnik Franc Kodrič Rudolf Potušek Avgust Ruter Edvin Burnik Jože Rozin oman črnčec Ivan Hodnik Franc Rupnik Drago Kurzveil Vinko Gros Franc Bajželj Pavel Oman Ivan Dular Branko Dular Zdenko Krevs Rudolf Stepišnik Roman Osterc Adolf Šilih Niko Boltavzer Bog Praprotnik Jože Puc Vladimir Tratnik Karol Stegu Svetozar Stoklas Ernest 1.02.19 pogod. 77.8 57.36 1.02.36 77.0 57.51.2 1.02.51.2 76.8 59^7.4 1.04.27.4 74.3 1.04.33.3 pogod. 74Л 1.01.09.4 1.06.09.4 73.0 1.01.14.4 1.06.14.4 72.8 1.05.59.1 1.10-50.1 68.0 1.07.21.0 1.12.21.0 67.0 1.09.46. 1.14.46 64.7 1.11.04 1.16.04. 63J5 1.11.49.4 1.16.49.4 62.9 Knap Leo Milinkovid Branko 1.13.20 Daberer Hubert 1.18.20 61.7 Hudovernik Mat Torkar Anton Šorl Stanko Vičič Ivan Koprivnikar Alb. Sertic Ivan Hemt Anton Radenkovid Živ. špiček Dragutin Nikolič Milorad Mijatovid Dušan Maročič Jovan Prešeren Stane Pristov Jaka 1.19.05 . pogod. 61.0 1.24.29 1.29.29 54.0 1.34.06 pogod. 51.0 1.53.26 1.58.26 40.8 takmičio 56.39 pogod. kao pojed. MUŠKI NARAŠTAJ — OD 16—18 Prijavljeno 24 izvidnice. Nastupilo 14. Na cilj prispelo 12. Balon pogodile 2 izvidnice. Mesto Župa Društvo GOD. TRKA IZVIDNICA NA 6 KM SA STRELJANJEM 1. Kranj 2. Kranj Bohinjska Bistrica Koroška Bela — Javornik Ime Vojvoda Franc Kafol Dari Вбћга Ferdo Knific Drago Valen*-r Ciril Klinar Anton Vreme S odbit. Tačaka 24.40 26.20 — 100 — ea.7 2. Celje Celje L Celje Mat. Griže Božič Milan Cajnko Zvonko Čatar Anton 28.20 — 89.2 4. Kranj Bled Gogala Anton Zvan Ivan Perc Davorin 29.21 — 85.1 5. Novo Mesto Novo Mesto Novo Mesto Kostanjevica Suhi Franc Rotar Rado Rančak Štefan 29.31 — 83.6 6. Kranj Bled Janežič Zvonko Dekorti Drago Miculinič Uroš 29.52 — 82.5 7. Kranj Hrušica Kaplan Stane Kaplan Ignac Melinc Ivan 31.21 — 78.6 8. Kranj Bled Rudovernik Cir. Janša Anton Golc Nace 31.40 — 77.5 9. Ljubljana Ljubljana 1, Sitar Ciril Milovanovič B. Tratnik Stane 32.07 — 76.7 10. Beograd Beograd Ljotič BranisL Lerner Branisl. Nenadovič Dobriv. 37.53 34.53 70.5 11. Kranj Kranj Sitar Peter Pleško Igor Resman Slavko 38.17.2 — 62.7 12. Sušak Kolar Vlado Sušak Dokmanovič Bogo 54.01 Stanič Srečko Za pogodeni balon se odbijaju 3 minute. — 45.7 ČLANICE — Prijavljeno Г6 štafeta Nastupilo 9. Prispelo na cilj 9 štafeta. ŠTAFETA 3X3 KM. Mesto Župa 1. Kranj Društvo Radovljica Ime Prešeren Tončka Bajželj Ivanka Langus Mira Vreme jedinke 16.39 14.49 14.47 Vreme štafete 3. 46.15 2. Tačaka 100 2. Kranj Kranj Nučič Savi Vilfan Milena Florijančič Ančka 17.49 16.15 14.07 48.11 1. 96 S. Maribor Maribor. Mat Černič Bara Mihorko Vida Šentjurc Mira 17.36 15.39 15.15 48.28 95.4 4. Kranj Radovljica Novak Štefka Dobravc Rozka Perc Mara 16.46 16.07 15.37 48.30 95.3 Medužupska vrsta Maribor M. Maribor. M. Celje Vteč Fanči Zadnik Banica Blačnik Bogomila 17.51 17.33 15.18 50.42 nije | jer su nar. ušpeh priznat, 3 tak. 5. Kranj Bled Čop Zalka Jemc Francka Stare Vera 16.08 20.38 16.01 52.47 87.6 Kranj Bled Kokalj Majda Rus Rezka Zvan Angela 15.43 18.07 19.46 53.36 uspeh nije ispravan, jer je došla zadnja peši-ce na cilj. 6. Kranj Tržič Našič Darinka Konič Zora Lavička Vlasta 19.08 17.11 19.33 53.52 82.8 7. Zagreb Zavornik Ljub. Zagreb Hajnid Ruža Pagon Sonja Kao pojedinka je takmičila Černe Jožica — Kranjska naibolie vreme a to je 13.55 min. 19.09 23.08 17.52 Gora, 1 60.09 77.0 koja je postigla MUSKI NARASTAJ — OD 14 DO 16 GOD., TRKA IZVIDNICA NA 3 KM. SA STRELJANJEM. Prijavljenih 10 izvidnica. Nastupilo 14. Na cilj prispelo 12. Balon pogodle 3 izvidnice. Mesto Župa Društvo 1. Kranj • Mojstrana Ime Potočnik Pavel Brežan Valentin Bizjak Aleks. Vreme Sa prlbr. 1 14.16 zadela Tačaka 100 2. Kranj Mojstrana Urbas Kondi Dernič Boris Razboršek Jože 13.55 15.55 89.5 3. Kranj Mojstrana Magnik Marjan Klančnik Ervin Krznarič Pavel 15.05 17.05 83.5 4. Kranj Bled Kapus Janko Hudovernik Leo Mejavšek Božo 15.46 17.46 80.3 5. Kranj Kranj Napokoj Bogdan Sajovic Jan Plahuta Bojan 16.24 18.24 77.6 , 6. Kranj 7. Kranj 8. Kranj Ljubljana 9. Kranj 10. Kranj Kranj Bled Stražišče šiška Bled Podnart Napokoj Miran Pleško Marko Žbogar Janez Miculinič Ulčar Jože Hribar Lado Bajželj Stanko Križnar Franc Bajželj Tine Bizjak Lado Stadler Boris Urbančič Ace Reitharek Leo Zvegelj Anton Urh Miha Bešter Joža Pušavec Janez Faganel Mirko 16.42 18.42 76.3 19 pogodio 75.9 18.10 20.10 70.7 20.10 pogodio 70.7 19 19.25 11. Kranj Božič Franc Radovljica Ropret Ivan Rožman Milan Za nepogodeni balon se pribroje dve minute. ŽENSKI NARASTAJ — ŠTAFETE 3 X 2 KM. Prija »ijenih 8 štafeta Nastupilo 7. Na cilj prispelo 7 štafeta. Mesto Župa Društvo 20.17 21 21.25 22.17 6S.0 66.7 64.0 Ime 1. Kranj 2. Kranj 3. Kranj 4. Kranj 5. Kranj 6. Kranj 7. Kranj Kranj Prijavljenih 153. Nastupilo 103. Na cilj prispelo Poništen uspeh Mesto Župa 1. Kranj 2. Kranj 3. Kranj 4. Kranj 5. Kranj 6. Maribor 7. Maribor 8. Kranj 9. Kranj 10. Celje 11. Beograd 12. Kranj Kranj Kranj 13. Sarajevo 14. Zagreb Maribor 15. Kranj 16. Kranj 17. Kranj 18. Kranj 19. Celje 20. Kranj 21. Kranj Kranj 22. Kranj 23. Kranj 24. Ljubljanr 25. Beograd Sušak 26. Kranj 27. Sarajevo 28. Kranj 29. Kranj 30. Kranj Kranj 31. Celje 32. Beograd 33. Kranj 34. Kranj 35. Maribor 36. Kranj 37. Kranj 38. Sušak 39. Kranj Vreme Vreme Tačaka pojedinke štafete Bled Bled Podnart Bled Kranj Bled Kranj Kranj Kranjska g. ČLANOVI — dužina pruge 3.000 m. 103. 7 takmičara. Palhartinger M. Delar Anica Sever Pavla 8.30 9.17 8.29 26.16 100 Kapus Ivanka Pernuš Marjanca Miculinič Breda 9.17 8.55 8.08 26.20 2. 99.7 Sušnik Tončka Bešter Marica Finžgar Dragica 9.50 9.11 7.45 26.46 1. 98.1 Palhartinger A. Reitharek Janda Pogačar Tinka 8.40 10.14 8.41 27.35 Đ5.2 Lorene Vera Klasek Nuša Marek Jara 11.06 8.21 9.30 3. 28.57 90.7 Stare Vida Vrhunc Lojzika Golc Cilka 9.45 9.59 9.15 28.59 90.5 Stoviček Miša • Kodrič Kveta Luin Boža 9.47 10.28 9.35 29.50 88.0 Cilenšek Majda Vidic Slava 10.02 9.38 takmičile pojed. kao Veleslalom. — visinska razlika 250 m. Društvo Ime Vreme Tačaka Kranjska gora Kavčič Bojan 3.06 100 Hrušica Levstik Lojze 3.09.3 98.4 Preddvor Grabnar Ljubo 3.12.2 97 Hrušica Legat Srečko 3.13.2 96.4 Jesenice Bohinc Ivan 3.15.3 95.4 Žerjav Cesar Pavel 3.16.2 94.8 Guštanj Plešnik Ernest 3.18 94 Bled Rus Janko 3.23.1 92 Biejksa Dobrava Kersnik Vlado 3.24.2 91.2 Celje I. Stoklas Ernest 3.24.3 91 Zemun — Matica Kandič Stevo 3.33.3 87.5 Kranjska gora Košir Friderik 3.34.1 87 Hrušica Razinger Stane 3.34.1 87 Bled Florjančič Peter 3.34.1 87 Visoko Praprotnik Vinko 3.35.2 86.6 Zagreb II. Dvoržak Frante 3.37.1 85.8 Žerjav Vodovnik Ivan 3.37.1 85.S Bled Bohm Ludvik 3.37.4 85.2 Bled Potočnik Lojze 3.39.4 85 Krnaj Luin Slavko 3.40.2 84.6 Jesenice Kozjek Vinko 3.40.4 84.2 Šoštanj Dvornik Maks 3.41.2 , 84 Bled Pernuš Polde 3.45 82.4 Bled Florjančič Boro 3.45.4 82.2 Škofja Loka Balderman Rudi 3.45.4 82.2 Kor. Bela—Javor. Rožič Stane 3.47.3 81.9 Škofja Loka Mlejnik Miloš 3.49.3 81 Ljubljana I. Urbas Marjan 3.50.4 80.3 Beograd I. Vit Rodi 3.51.4 80 Sušak Bekić Josip 3.51.4 80 Rateče-Planica Osvald Alojz 3.52.2 79.6 Sarajevo — Matica Kartal Muhidin 3.55 79 Kranj Grohon Franc 3.58.2 78.2 Bled Stareš Mirko 3.59.3 77.8 Kranj Rotar Lilko 4.01 77 Boh. Bistrica Rupnik Drago 4.01 77 Trbovlje Kus Stevo 4.01.3 76.8 Beograd I. Vodopivec Edvard 4.08.1 75 Jesenice Mitrovič Panto 4.10.1 74.5 Boh. Bistrica Kurzeil Vinko 4.14 73.3 Maribor III. Čop Franci 4.16.1 73 Jesenice Medja Franc 4.19 71.8 Radovljica Štular Klavdij 4.23.2 70.7 Sušak Vičič Ivan 4.25.2 70 . Kranjska gora Pečar Miloš 4.25.4 69.8 (Nastavak u idučem broju) Majnik Nami« Coct. УТТ — BroT Tl sokocskt ctasnik Događaji oko nas i naša javnost Poslednji događaji u svetu, a oaročito na jugoistoku Evrope i na Balkanu, izazvali su budnu Pažnju i u našoj zemlji, što je sasvim razumljivo kada se znade, da se oko naših državnih granita odigravaju važni ratni doga-daji. Bilo je i raznih alarmantnih vesti, koje ne mogu da nadu te-fena, nego kod malog broja zbu-njenih lica, koji ne razlikuju t,vest“, ubačenu iz sumnjivih stra-nih izvora, od istinskih dogada-js- Naprotiv torne, ogromna večina našeg naroda, a može se r®či i sav naš narod, ostao je ne-Pokolebljiv u svojoj odluci 1 u-bedenju da se za celokupnost i nezavisnost države založi do najtežih žrtava, verujući, kao i uvek u visoke viteške tradicije haše narodne dinastije, u odluč-nost i čast naše junačke vojske, 1 u jednodušnost svih narodnih slojeva. Povodom tih alarmantnih vesti, Posetili su 7 marta novinari pret-sednika vlade, g. D. Cvetkoviča,) Potpretsednika g. Dr. Mačeka, koji su im izjavili, da nadležni sve dogadaje budno prate i pravilno ocenjuju i da se pri odlučivanju o ovim dogadajima stalno imaju u vidu naši najviši narodni i dr-i žavni interesi, nezavisnost i državna celina. ♦ štampa je takode jednodušna u Isticanju naše budnosti, sprem-nosti i nepokolebljivosti, da oču- varno najstrožiju neutralnost, da branimo svoj mir; ali još više od svega, da budemo spremni sve žrtvovati za najviše narodne i državne interese, nezavisnosti i celokupnosti! „Politika" tom prilikom piše da Jugoslavija ostaje nepokoleb-ljivo verna svojoj politici mira, oslanjajuči se na jednodušnost svih slojeva Jugoslavije, koji su n skoroj i davnoj prošlosti dokazali, da su za njih narodna slo-boda j državna nezavisnost vredne največih žrtava. List kaže, da ne treba podlegati nikakvim zlonamernim vestima, jer mi ne možemo skrenuti sa pu-ta, koji su nam obeležili istori-ja i tradicija našeg naroda i države!" Ljubljansko „Jutro", u članku uSamosvest i pouzdanje" piše: ,,Narod koji je vredan svoga imena, neče u časovima iskuše-nja ni za tren zaboraviti životne interese. A prvi medu tim intere-sirna je potreba samoodbrane, s/obode i nezavisnosti, za fije o-čuvanje ni je previsoka nikakva. cena... Naša miroljubivost je u Službi viših interesa u ovom delu Evrope; ali ona ne može biti sanja sebi cilj: niti je to miro-ijubivost po svaku cenu. Ml hočemo mir u sigurnosti, i jer su nezavisnost i državna * nepovredivost i nama draže od f mira!" Ljubljanski „Slovenec" kaže, da mi nismo ni fatalisti ni bezbrižni, ali nismo ni bezglavo iznenadeni. „Za drlavu, koja je bila sagra-dena krviju najholjih sinova, nezavisnost i teriiorijalna nedirlji-vost pretstavljaju najviše vidike. Ni posle zadnjih dogadaja na Balkanu, stanovište naše državne politike nije promenjeno". Zagrebačke „Novosti" objavlju-ju članak, „Jugoslavija hoče mir", koji završava: „činjenica da Jugoslavija ne 'postavlja nikakove zahtjeve ni prema kome, u uskoj je vezi s odlučnošču da ne ustupi ni pred kakvim zahtjevima, koji bi išao na štetu naše nezavisnosti i državne cjeline". Komentarišuči izjavu gg. Cvetkoviča i Mačeka, „Hrvatski dnev nik", na uvodnom mestu piše: „Osjcčaj sigurnosti, koji izvire u te izjave, prešao je u svijest milijona, i danas se znade, da su naši mjerodavni faktori spremni iz opče evropske situacije povuči konzekvencije, koje traže interesi Srba, Hrvata i Slovenaca, kao i interesi državne zajednice. Dvije najviše tekovine, nezavisnost i državni integritet, prva su njihova briga." Sarajevska „Jugoslovenska pošta" piše, da se u ovim trenutci-ma „najjače manifestovala solidarnost svih dijelova Jugoslavije, koji su okupljeni oko svoje Dina. stije i oko najviših državnih interesa. Za narod u Bosni, Jugoslavija je jedina njegova misaol" Glvani organ Saveza zemljo-radnika, „Selo", piše na uvodnom mestu, da naš narod zna najbolje šta je borba za slobo-du; dok za kapitulaciji! ne zna uopšte iz svog istorijskog isku-stva, več je tu reč čim od drugih naroda. „Sta nam pokazuje sva naša istorija u tom pitanju? Pokkzuje nam da je hnratska država pala tek posle krvave bitke kod Petrove Gore, na svojoj g ranici; pokazuje da Srbija nije nikad kapitulirala pred neprijateljenj ni u najtežim, najočajnijim i naj-beznadežnijim momentima." List ističe, da se kapitulacijom predaju neprijatelju, ne samo fi-žičke, nego i moralne vrednosti naroda, i rob postaje svojina gospodara. Borba naprotiv otva-ra sve mogučnosti u slobodu, pre ili docnije. „Jugosloven", koji izlazi u Ve-likoj Kikindi, piše: „Naš položaj nije ni lak, ni za-vidan.' Korektna, lojalna neutralnost i prijateljstvo sa svima državama, ipak nameče zadatak da budemo spremni za svaku even-tualnost. Veliianstvena u miru i lojalnosti svojoj, prema svima zaračenim, u svojoj hladnokrvnosti i nepokolebljivosti, JUGOSLAVIJA JE, JEDNOVREMENO, I SVEČANA OPOMENA, DA NIKO NE SME PEKORAČ1T1 GRA-NICE KOJE SE KOSE SA NJE-NOM SLOBODOM I NEZAVIS-NOŠĆU. A vrednost našeg oruž-ja nije tek priča iz bajke, več krvava istoriska činjenica". Sokolsko društvo u Donjim Kaštelima zida dom! Prošli mesec Sokolsko društvo u Donjim Kaštelima održalo je godišnju skupštinu na kojoj je jednoglasno izabrana uprava, kojoj je na čelu Poparič Šime. U upravi su još brača: Baras Lovro, Milan Ivo, Melada Ante, Vastič Tako je, posle skupštine, sve što je moglo pregnulo rja posao za gradnju doma. Milina je videti kako kolone kola idu i donose kamenje, sve uz veselo raspo-loženje i pesmu, i to sve besplat-no i dobrovoljno. Jer zavet je »Поимјери чојства и јунаштва« најновија књига Савеза Сокола НЈ. Као пета свеска популар-не библиотеке Савеза Соко-ла K. Ј., објављени су „При-мјери чојства и јунаштва", војводе Марка Миљанова. У књизи се налази неколи-ко занимљивих цртица из личног живота чувеног вој-воде, остале цртице су узе-те из целокупних дела Мар-ка Миљанова, која су изи-шла у Библиотеци српских писаца. Поред тога књизи је додата значајна и опшир-ца студија и приказ живота војводе Марка, из пера пу-блицисте Чедомира Митри-новића. У предговору Савез Со-кола K. Ј. истиче, да овом књижицом жели да упозна широке националне редове, са примерима војводе Ми- .гванова, у часовима, када je нашем националном животу потребно више него икада, и чојства и јунаштва. Сам живот во.јводе Миљанова пружа најузбудљивији при-мер чојства и јунаштва, па he југословенска омладина у овој књизи наћи миого поуке и још више потстре-ка. Чојство и јунаштво тре-ба да буде основ сваког са-временог националног ва* спитања, и стога ова књига треба v што већем броју да се рашири међу нашим со-колством, и у најширим на-родним слојевима. Књига обухвата 62 стра-Ле, а цена јој је само два динара. Наручује се код Са-веза Сокола K. Ј. Београд Бранкова бр. 30. Sokolstvo ti Slovenifi materijah Po poročilih referentov za sokolsko Petrovo petletko in o delu za tozadevno spomenico, referenta za čete, za sokolsko kreditno zadrugo so zastopniki obmejnih društev poročali o narodnih razmerah ob meji in v Prekmurju in o ukrepih, ki so potrebni za dvig državljanske zavesti ob naši severni meji. Lepo uspeli zbor je podal pregledno sliko o delu v mariborski župi; za preteklo poslovno leto bo izdano tiskano poročilo, župna skupščina pa bo v jeseni. B. M. Uprava Sokolskog društva u Donjim Kaštelima Albert, Amat Ančica, Škarica Veljko, Danilo Milan, Kuzmanič Ivan, VuAa Bare, Kelemnt Alfred, Metličič Josip i Vuletin Stipe. Pravo značenje ovogodišnje skupštine bilo je u realizovanju želja celokupnog članstva, kao i ostalih jugoslovenskih nacionalista, da se pristupi izgradnji sokolskog doma, koji če biti sre-dište nacionalnog rada u ovom lepom kraju Dalmacije. Jer treba da se zna, da su Kaštela, i pod tudinskim jarmom, visoko dizala barjak jugoslovenstva, pa da su mnogi pretrpeli progone od au-strijskih vlasti. ali nije se klonu-lo. Ni razvoj polrtičkih prilika do dana današnjega nije uspeo da pokoleba duše ovih seljaka kremenjaka, koji su uvek ostali verni svome verovanju u Jugosla-viju i jugoslovenstvo. Nije bilo lako izdržati kojekave navale, katkada i fizičke, ha ovaj nacionalni elemenat; on se održao kao hridina- Ne samo održao več je porastao, u prvom redu u omla-dini, koja je dostojna nasljedni-ca svojih starijih. Poštujuči zakone, ovaj jugoslovenski elemenat želi samo da živi i radi u miru, svestan da radi za dobro svoje i svojeg naroda. Kako je ovo hr-vatski kraj, to je ova njegova svest tim značajnija. položen da če Dom biti pod krovom do Kraljevog punoletstva, pa netko motikom, netko novcem, svako prema svojim mogučnosti-ma, i sokolski dom če zableštati punirn sjajem, kao dar ovdašnjih nacionalista svome Kralju. Proštih dana je bio prireden vrlo uspeli sokolski ples, da se dode. do sredstava za gradnju doma. Sve jugoslovensko bilo je na tom plesu, shvačajuči svoju dužnost. Sedam sela se niže uz obalu plavoga Jadrana 1, kako čujemo, skoro sva ova mesta idu za tim, da sagrade svoje domove. Uzevši u obzir da je to sve pre.težno se-Ijački elemenat, sokolstvo može da bude ponosno na to. A. Melada Соколска трезвеност Соколско друштво Баља Лука првредило је, у оквиру Meceua соколске трезвсности", врло ус-пело преда»ан>е: „О штетности алкохола", које је одржао бр. Др. Перо Стјепаноаић, виши здравстаени саветник Хигијен-ског завода у Б. Луци. Присут-них било је преко 300, међу којима је у великои броју би-ла заступљена школска омла-дина. IL А- ZBOROVANJE PRETSTAVN1KA SOKOLSKIH ŽUPA IZ SLOVENIJE Prošle nedelje održan je u Ljubljani radni zbor delegata sokolskih župa iz Slovenije. Bile su zastupljene sve sokolske žu-pe: Ljubljana, Maribor, Celje, Kranj i Novo Mesto. Zborovanje je otvorio starešina župe Ljubljana, brat Dr. Viktor Murnik, komemoriravši ujedno smrt brata grofa Zamojskog i 20-godiš-njicu smrti Dr. L Oražena, koji ma je odata pošta ustajanjem. Sa zbora je pozdravljen i brat Matija Bcnčan, bivši načelnik Sokola u Ljubljani i Celju, koji je nedavno proslavio 75-godišnjicu. Zatim su pojedini delegati refe-risali o aktuelnim problemima. Posebnu pažnju svratili su referati brade ing. Degana i G. Ho-čevara, iz Maribora. O štampi je govorio brat J. Jazbec, a ostruč-nom radnom programu brat B. Gregorka. U opširnoj diskusiji uzeli su učešča: brača Smertnik, Spicar, Kostjukovsky, Pahor, Jazbec, ing. Degen, Antosievicz i s. Horvatova. Za izradu sokolskog priručnika izabrana je posebna komisija, u kojoj su: Dr. Murnik, Dr. Dolar, Hočevar i dr., a koja če proučiti pitanje izda-vanja stručnih knjiga kao i sokolske štampe uopšte, u Sloveniji. Zbor je zaključio Dr. Murnik, izrazivši zadovoljstvo sa uspešnim radom. IZ SOKOLSKE ŽUPE MARIBOR Plenarna seja sokolske župe Maribor je sklicana na nedeljo 2. III. 1941. katere se je udeležilo SO odbornikov in delegatov društev. Starosta brat dr. Gorišek .ie poročal o splošnem stanju sokolstva v državi in v naši banovini, kakor se je ugotovilo na plenarni seji Saveza SKJ v Beogradu ter o sklepih glede proslave polnoletnost Nj. Vel. Kralja. Nato so podali poedini funkcionarji izčrpna poročila- 2upa šteje 72 edi-nic (44 društev, 28 čet). Posebej je poročal tajnik br. ing. Degen o ustanovitvi župnega internata, za katerega .ie bilo izdanih 29.000.— din in dnevnega zave-tiča za dijake, ki se vozijo z vlaki v šolo. Načelnik br. Hočevar Ciril je poročal o brambni vzgoji in o potrebi, da se v letošnjem letu prirejajo večji nastopi in izvede župni javni nastop 28. VI. v Mariboru. O smernicah sokolsko-prosvetnega dela je poročal župni prosvetar br. Dojčinovič, ki je opozoril na razstavo v Beogradu, za katero naj društva po navodilih čim prej pripravijo potrebni Sit* sto-tode, Majko, iuješ li klik moj? Stupam rodenom grudom Slobodan, sretan i svoj, Gospodar dobu ludom. Spremali su okove Izorali i brazde Na njivi zemlje ove Strani, plače ni gazde. Krv o taca junaka Grli naš svaki kamen, Topi cviječe humaka, Trn mučenika znamen. Posijane su kosti Svjedoci tuge, Ugušenja radosti — Znak probudenog sluge. Ustajte, bračo, ljudi! Bud’te kovači sreče, — Umiru zemani ludi, — N1 Bog robova neče! Majko, čuješ fi klik moj? Stupam rodenom grudom Slobodan, sretan i svoj, Gospodar dobu ludom. BRANKO J. KRČUM „СОКОЛСКИ ГЛАСНИК" У ОСТАЛОЈ ЦЈТАМПИ Писан>е „Сокопеног гпвенима" наилези на опште одобравање, нб само код нашег соколства, век и у читавој југословенској јавности. Нарочмто су били за-пажвни последњи наши чланцк, а погетово уводни чланак .»Мир-но и .одлучно", који је објављен у једном од последњих бројева нашег листа. Готово сви листови у Југославији пренели су главне изводе из тога члаика, а нарочи-то речи о одлучној одбрани Hame независности и целокупности, о потраби мирног и одлучног гледак>8, и о јсднодушнести, која требв да обухвати читав народ. Неки су листови тај чланак обја-вили и у целости. Годишње скупштине соколских јединица Скупштина соколског друштва у Јагодини одржана је 16 фе-бруара. Као делегати Жупе Кра-гујевац присуствовали су М. Па-вловић, старешина Жупе, пуков-иик Ђ. Павловић, командант Вој-ног округа у Крагујевцу, и Т. Димитријевић, судија. Скупшти-ну је водио старешина друштва бр. Ј. Бекерус. Примљени су взвештаји о раду разних отсека без дискусије, јер је у прошлој години друштво било веома ак-тивно. Због rora je поново иза-брана иста управа с бр. Ј. Бе-керусом на челу. * Јединице Соколске жупе Пе-тровград одржале су све годиш-ње скупштине осим још 5 једини-ца. Већина јединица ннсу бира-ле нове Управе, јер је скупшти-на жупе одлучила да се старим Управама продужи мандат до краја 1941 године, ради довр-шавања послова за Соколску ГТетрову петолеттшцу, те је мали број јединииа бирао потпуно нову управу, док су друге само понуниле упражњена места. * Sokolsko društvo Krk održa-k> je godišnju skupštinu, kojoj je kao izaslanik Sokolske župe Sušak prisustvovao brat Milan Radič, starješina Sokolskog društva Malinska. Na skupštini je naročito priznat rad srednje-školskoj sokolskoj omladini Hrčke gimnazije, koja se u teškim danima, punim elanom dala na sokolski rad. Nakon pročitanih izvještaja izabrana je ponovno stara uprava sa starješinom, bratom Valentinom Zukličem, na čela. * Godišnjoj skupštini sokolskog društva Dubrovnik prisustvovao je veliki broj članova i delegat župe, brat M. Jelačič, koje je po-zdravio Dr. Zvonimir Stojkovič. Rad je bio plodan uprkos ogromnim protivnostima. Doneti su razni zaključci, u prvom redu da se pristupi izvršenju zavetnica u SPP pojačanom akcijom. U novu upravu, na čelu sa bratom Nikom Baele, izabrana su još brača: Dr. Zv. Stojkovič, K. Brailo, Renco Lučič, B. Vukičevič, Đ. Ćorovič, G. Ćurič, T. Sparavalo i dr. * Соколско друштво Мркоњић Град, одржало je годишљу скуп-штииу у недељу 23 фебруара. На скупштини је изабрана нова управа. У Соколско] жупи Скопље о-држала су годишње скупштине још и у следећа Соколска дру-штвз осим раније јављених: Вучитрн (старешина С. Орло-вић); — Дебар (Г. Јовановић); Качаник (В. Анжловар); Кратово (М. Копривнкца); Ђевђелија Р. Ортаковић); Царево село (К-Тренчевић); — Прилеп (Т. Пе-тровић); — Берово (Фрањо Ши-мић); — Гостпвар (Др. Д. Ива-новић); — Охрнд (Ђ. Групче-виК); — Свети Никола (М. Ко-стић); — Јужна Виница (Л. Ар* сић); Струга (М. Цукавап); — Тетово (3. Закић); — Штип (А. Грум); — Велес (А. Станојевић); Делегатима жупе на овим скуп* штннама била су браћа: инг. В. Пајић, В. Покорни — Салабов, В. ЦветковиИ, M. Јовановик, У. И-вачић, С. Газнкаловић, И. Бра-новачки, П. Димитирјевић, С. Дебељак, Ј. Поповић, Ж. Голу-бовић, С. Ђорђевић, И. Клинић. * Скупштини Соколског дру-штва у Битољу поред великог opoja чланова присуствовао је и старешина жупе Скопље, бр. И-ван Брановачки, ког је поздра-вио старешина друштва. брат Иличковић. Рад у минулој голи-ни био је плодан. Одржанн су предњачки течаЈеви, разне при-редбе итд. Друштво је уз помоћ жупе учествовало и у Кајмакча-ланској прослави, на којој јг Савез Сокола био домаћин. а ком прнликом је освећен дру-штвени дом. Приликом обмбар-довања, дом је оштећен али је оправљен. Прире1)ен je и јавни наступ, на ком је узела учешћа и војска, те соколске чете из околине. У нову управу, са ста-решином Луком Иличковићем, изабрани су бројни соколски радници, Старешина жупе, брат Брановачки, одржао је леп na-триотски говор, па је скупштина завршена. * Соколска чета у Барасима, друштво Дрвар, одржала је до-бро посећену годишњу скуп-штину, коју је отворио брат Р. Крунић ватреним говором. Ми-нуле године чета је постигла великих успеха. У оквиру СПП изградила је модерну чесму као споменик народном борцу, То-дору Срдићу, уз помОћ Хиги-јенског завода из Бањалуке, око чега су много помогли и старе-шина жупе, Др. Ј. Перенчевић и заменик Др. Пииггел>ић. Одржан је м ћилимарски течај, кога ]е похаћао леп број девојака. Око цркве, на вежбалишту чете, за-сађено је мноштво дрвећа н је-дан дуд, који је назван: „Пе-трово дрво”. Чета је основала књижнтоу, са 320 књига, тамбу-рашки збор са 8 чланова итд. Технички рад био је такођер плодан, као и просветни. У но-ву управу изабрани су: сгаре-шина Новак Делић, заменнк Р. Крунић, тајник Марко Цриомуг, начелни Бранко Срдић н др. У име матичног друштва чету је поздравио брат тајник, а захва-лио нови старешина. * Соколско друштво Масловаре, олржало је у недељу 23 фебруа-ра годишњу скупштину, на ко-јој је изабрана нова друштвена управа. Соколска чета у Ивалову, чије је матично друштво Београд VI. одржала је редовну годишњу скупштину 19 јануара. За старе-шину је нзабран поново брат Чедомир СвирчевиК. • Соколско друштво у Срем. Митровици одржало је 16 фе-бруара годишњу скупштину. И-засланик Жупе био је брат Ми-лутин Мнтровић, а скупштину је водио старешина, брат Богако Новаковић. Сви функционери поднели су исцрпне извештаје, Meby којима се нарочито нсти-цао извештаЈ брата Веље Фер-стера начелника, који је нагла-сио потребу јаче узајамности у техничком раду са четама. За старешину је изабран стзри н искуснн соколски радннк браг др. Влада Ханосек, који је већ био дуги низ година старешина друштва. За остале фуцкционере иза-брани су: заменини старешине: браћа Јован Удицки и Славко Рајић; за просветара Бошко Но-ваковић, за тајника Стеваи То-мин; за начелника Веља Фер-стер, а за начелницу сеетра Ана Ферстер и за благајника Ђорће Крестић. У управу су ушли о-опробани соколски радници, што даје гаранције да he бити задовољене све потребе сокол-ског рада и испуњени задаци ве-зани за ову јубиларну годину. * Соколско друштво Аранђело- вац одржало је годишњу скуп-штину, на којој је кстакнуг успешан рад -у минулој годнни и донети закључци за рад у овој години. У нову у праву су изабрани бројни угледни сокол-ски радници из Аранђеловца, на челу са старешином, братом др. Милојком Ђуњићем. * Sokolsko društvo Sinj održalo je glavnu godišnju skupštinu uz sudelovanje trojice delegata Župe Split. Nakon izveštaja društvenih funkcionera, održao je govor Zupski delegat, brat Vinko Pera, koji je spomenuo stare sinjane sokolske radenike prepo-ručujuči, da se osobito danas mora svaki soko da prihvati sokolskog rada. Takoder je dao poti-caja da se osnivaju sokolske čete ili bratstva. Konačno je društvo postalo vlasnik sokolskog doma i letnog vežbališta. Za starešinu je izabran opet brat Branko Tripalo. U novu upravu ušli su neki stari iskusni sokoli i nekoliko mladih i radinih članova. Na svršetku su skupštinari otpe-vaili „Oj Sloveni'*. M. # Sokolsko društvo u Titelu o- držalo je godišnju skupštinu u prisustvu velikog broja članstva, koju je otvorio starešina, brat ing. V. Kapamadžija, održavši prigodni govor. Rad џ minuloj godini bio je plodan, naročito akcija za gradnju doma, koji če biti podignut ove godine. Uprava je ostala ista. * Sokolsko društvo Travnik o- držalo je godišnju skupštinu u prisustvu dvojice delegata Sokolske župe Sarajevo. Izveštaji o ra-du, koji je bio uspešan uprkos poznatim prilikama, primljeni su pa su u novu upravu, kojoj je na češlu starešina Durdič Puniša, izabrana brača: M. Robovič, Dj. Ze-bič, M. Gajič, Dr. Njunjič, ing. S. Turudija, I. Hercegovac i dr. * Sokolsko društvo n Slavonskom Brodu rešilo je na godišnjoj skupštini, koja je bila odlično po-sečena, da se ove godine dovrši gradnja sokolskog doma. Posle primljenih izveštaja izabrana je nova uprava, na čelu sa Dr. Ivom Jelavičem. * Sokolsko društvo Tuzla održa- lo je godišnju skupštinu pod pret-sedanjera društvenog starešine i Starešine župe, brata N. Todiča. Iz primljenih izveštaja vidi se, da je društvo inialo zavidnili uspeha u svom radu tokom minule godine. Izabrana je nova uprava, sa Nikiforom Todičem i Ferhat begom Azpagičem, na čelu. * Соколско друштво Скопље I одржало je X годишшу скуп-штину у присусгву великог бро-ја чланова и делегата жупе, брата инж. С. Газикаловића, ко-је је поздравио старешина, брат У. Ивачић. Брат Газикаловић ноздравио је скупштину и изнео прилике у свету и задатке со-колства. Рад у минулој години био је плодан, иако су прили-ке биле тешке. Изабрана је но-ва управа, на челу са досада-њим старешииом, братом У. И-вачићем. * Соколско друшгво Петровара-дин, једно од иајактивнијих у новосадској жупи, одржало је годишњу скупштину са великим бројем чланства, на којој су са задово.Ђством саслушани извеш-таји и о раду у минулој годи-ни и донети планови за даљи рад. Пзабрана је нова управа, на челу са досадањим стареши-ном, јоцом Дивилом. У управи су joiu: С. Препрек, Фрањо Ма-лин, Ж. Пиперски, Виктор Ру-жичка, Љ. Ракошац, А. Курбат-финскки, Т. 1ч’учера и др. * Редовпа скупштина чете Бо-жевац одржаиа је 2 о. м., у при-суству делегата друштва Пожа-ревац браће: старешине др. [lepe Јаковљевића, начелника Сте-вана Пијука, тајника Божидара Голубовића н чл. управе Нико-ле Војновића. Ова чета има из-гледа на велики успех јер ра-сполаже јаким моралним и мате-ријалним снагама. Изабрана је нова управа, на челу са старе-шином братом Дробићем, учите-љем и начелником, братом Лу-киНем. Сви чланови положили су завет у присуству делегата, а брат претседаик општине, Сре-та Милошевић, ooehao je плац за подизање дома као и сву ос-талу материјалну помоћ. Родо-љубиви и имућни грађани Бо-жевца, обећали су своју помоћ за зидање дома н за набавку четне заставе. * Соколско друштво у Чачку одржало је годишњу скупштину, коју је посетило бројно члан-ство. Извештаји су примљени и донети закључци у погледу да-љег рада. У нову управу иза-брани прокушани соколски рад-ници, на челу са досадањим ста-решином, братом, Драгославом Митровићем, директором гимна-зије. * Соколко друштво Бихаћ, одр-жало је у недељу 2 марта го-дишњу скупштину, којој је изабрана нва управа. За старе-шину изабран је брат Лакић Јово, професор, за начелника бр. Васо Цвијановић а за про-светара, брат Михајло Вујато-вић, професор. * Соколска чета Опсјечкб, одр-жала је на дан 2 марта годиш-њу скупштину. За старешину и-забран је брат Бучак Фрањо, учитељ, а за начелника братТо-дор ЈСалем. Овом приликом вредно је истаћи да је чета о-стварила колективну заветницу. са преко 100% а исто тако и по-јединци личне заветнице, чиме соколска чета Опсјечко служи за пример другии јединицама. П. Алексић * Соколско друштво Цетињо о- држало је годишњу скупштину 2 фебруара, коју је отворио ста-решина бр. Лигутић, а као иза-сланик бр. Жупе Цетиње, старе-шина, бр. Милошевић, је подву-као потребу за оствареше зада-така предвићених у С. П. П., а нарочкто довршење соколског дома на Цегињу. По овоме пи-таљу је вођена дужа дискусија, те је ријешено, да се свим сила- ма настоји, да се дом у току овв године довршн. Затим су чла-нови Извршног одбора подније-ли своје извјештаје о раду у; прошлој години. Констатовано је, да је рад и поред многиХ сметњи и тешкоћа, био успје^ шан. Г1о броју чланства Друшч тво је ве године у порасту. У* права је остала иста која и У прошлој години, сем што је за начелника изабран бр. Рајко И« вановић. (На молбу бр. Сок. друштва Цстиње, поново доносимо овај извештај, јер су у ранијем при-казу, у броју 7 од 14 II, по* грешно штампана имена чланова управе. Ур.) * Соколско друштво Слун> одр- жало је 2 марта годишњу скуп*1 штину, на којој је изабрана но^ ва управа и то: др. Милан По-повић старешина, Дмитар Дра* гаш, заменик старешине, Мира Скорупан, тајник, Никола Те-паваи, заменик тајника, Михаило Ћика, благајник, Илија Драгиш, начелник, Љубица Тркуља; на^ челнииа, Миле Орловић, просве-тар, Душан Косановић, статисти-чар, Стева Стефановић, Душан Вујновић и Грета, Пађен, Павле Нећак, Никола Шаша и Никола Бјелопетровић чланови управе. Поводом премештаја брата Душана Витаса, досадашњег тајника скупштина му је исказа-| ла пуно признање за истрауш И успешни рад у друштву. * Г одишн>у скупштину Сокол-ског друштва у Чапл>нни отвоЈ рио је брат др. Никола Прин-цшт, срески лекар, поздравивши бројно члансгво и грађанство те истакавши задовољство са ус-1 пешним радом. Друштво opojil преко 170 припадника. Купило ја земљиште за подизање соколскоС дома. На чело нове управе иза-бран је брат Димитрије Шотра, трговац. Соколска чета Боровац, дру« штво Окучани, одржала је (де« вету годишњу скупштину 9 мар* та, коју је отворио стареиЉна, брат Ђуро ЈБиљак. После прим-љених извештаја се прешло на избор нове управе, иа је заста-| решину ггоново изабран вредни брат Ђуро Љиљак, замјеник Николал Келеува, тајник Милан Глумац, начелник и благајник Светозар Прибићевић, просве-тар Милан Глумац и други. Брат старешина Љиљак је одр* жао патриотски говор, па jei скупштина завршена. Л1илан С. Глумац { * Na godišnjoj skupštini Sokol« skog društva Bačka Palanka pod« neli su pred velikim brojem član« stva izveštaje o radu funkcioneri* brača Razič, Vučenov, Manjulov* Panič i Strutinski, koji su prim« Ijeni. Na čelu nove uprave pono« vo je brat S. Razič, sa M. Jova« * novičem, zamenikom. ♦ Соколско друштво у Котору одржало je годишшу скупшти« ну, коју је отворио старешина, пуковник Оровић, после чега сЦ поднели извештаје Ф. Белоград« ски, А. Марковић, Ђ. Вик, М. До« манчић, инж. Ј. Јововић, Т. То« мановић, В. ИваниџЈевић и П-Томашевић. Напосе је успешаа био технички рад. НараштајцИ су почели са издавањем свога листа И просветни рад је на висини. Изабрана Је нова упра-ва, на челу са братом Р. Ковља-нићем, који је одржао леп ro« BOR. God. XTI — Broj 11 SOKOLSKI GLASNIK Strana 9 CITA JUCI NOVINE... Čitamo da je na nedavno o dr-Sanom euharističkom sastanku u Zagrebu, sarajevski NADBISKUP ŠARlć održao govor, u kome je kazao: „Srbi i Slovenci neka se ponose Sto su brbi i Slovenc., nuj što se mi Hrvati ponosimo što smo Hrvati. Do sada smo se uvek znali okupiti u slozi, pa Ćemo i u budućnosti. Nije tako lako pokidati uže, spleteno iz tri konopca, kao što je to lako, kada se kida svaki kono-pac za sebe. I mi smo danas takvo uže, spleteno iz tri konopca!" Bez obzira na sve razlike, koje rnogu da postoje izmedu nadbi-Skupa šarila i nas, ovim rečima moramo kazati: BRAVO! Kad je opšte dobro u pitanju, trebali bi crkveni poglavice prvi da pozovu narod na zajednilku odbranu, pa treba očekivati da če to učiniti i ostali biskupi i vladike u Jugosiu vijl. * U splitskom „Novom dobi/" či-tamo, da je u Dubrovniku učinjen I drugi pokušaj provale u zgradu tamošnje gimnazije, pa misli, da je i ta provala „u vezi sa sličnim pokušajem pre nekoliko dana", kada su provainici „izvršili sta-noviti akt, koji je kasnije bio predmet stroge redarstvene istra-ge, a u vezi sa time bili su uapše-ni i neki dači." Splitski list za-vršava, na „neke pojave u Dubrovniku daju naslutitl, da je u akciji neka opasna banda, koja želi izvršiti što više provokacija i nereda." Ponavljamo, da to piše list, koji je vrlo blizak HSS i kome ni-ko ne može prigovoritl neko „de-nunclranje"; a ceo svet znade, da su se, i nakon toga, u Dubrovniku javile pojave, koje su više nego Ii sramotne. Kad su medutim, nakon prve provale, bili uapšeni izvesni dači (ne od beogradske policije, 'reč sa Strane redarstvenih vlasti Banovine Hrvatske), klerikalna „Narodna svijest“ je protestirala, što se sumnjiče baš oni daci, koji su članovi Hrv. Junaka, Križara itd... Ne znamo šta je redarstvena vlast dalje učinlla, ali nismo čltali da je „Narodna svijest", uz protest zbog hapšenja baš svojih prlstall-ca, objavila neku osudu tih pojava... * Zagrebačke novine javljaju, da je, zbog uvrede Dr. Mačeka (za koju se utvrdilo, da je „utinjena u napitom stanju, da se optuženl pokajao i da Je do tada bio ne-poročnog ponašanja"), neki Ivan Krhanič osuden na tri meseca tamnice, a uslovno na godinu dana. Ma da se več davno nije čitalo, da bi neko bio osuden zbog u-vrede nekog ministra, nalazlmo da treba zaista strogo kažnjavati sve one, koji se klevetama na-bacuju na narodne prvake i odgovorne faktore. A još više, naravno one, koji vredaju najviše narodne i državne svetinje. * „Hrv. dnevnik" podvlačl, da je g. Danilo Dimovič napisao tlanak, u kome iznosi primer savetnika vrhov no g suda u Sarajevu, Hrvata, SLAVKA HORVATIČA, koji je jedinl od sviju sudaca glasao protiv smrtne kazne u poznatom banjalučkom procesu, za vreme prošlog rata. Nije medutim g. Horvatič jedi-ni takav Hrvat, več ih Ima mnogo I mnogo! * „Hrvatskl glas" je pre neki dan objavio uvodnik o „teškim i mračnim danima, u ko jima živimo", o grmljavini topova oko nas;- o torne kako s vi traže očuvanjc nacionalne slobode i sociJalne prav- de; pltajuči se, „šta H če biti su-tra, jer se na prekosutra ne usu-dujemo ni pomisliti." Na sva ta sudbonosna pitanja, koja zanimaj u naš narod, kao i čitavo čovečanstvo (i kod kojih se u prvom redu radi o torne, šta da se radi danas i sutra, kao što i sam „Hrvatski glas" kaže!), novi katolički dnevnik u Zagrebu jedini odgovor nalazi u jednom citatu nemačkog Isusovca, P. Lip-perta: „Biti dobar, čist i svet... I zato nije tako važno, kakav po-sao dobar čovjek vrši prema vani, na kome se mjestu nalazi, kakve riječi govori. Glavno je, da se njegova duša oči-tuje..." I „Hrv. glas" završava: „Kada se ovim mislima pridruže tisuče i tisuče, onda če nam biti jasni svi problemi, koji nas dana s mule." * „Križarska nedelja" i klerikalni „Hrvatski glas" jako su razočarani u pretsedniku „HRVATSKE BRATSKE ZAJEDN1CE", u Sever-noj Americi, I. Butkoviću, I u o-stalim članovima te najjače hrvatske iseljeničke organizacije, zato što su objavili jedan proglas, upučen „hrvatskom, sloven-skom narodu", 1 Slovenima u A-merici. Gospodi, naime ne ide nikako u glavu, da gotske teorije, sa frankovačkim gljivama, ne mogu da uspevaju pod slobodnim pod-nebljem Amerike. * Jedan sarajevski list Javlja ovu vest iz Dubrovnika: „Pred par dana, na Sutorini postavljen je prvi pogranični stup Banovine Hrvatske. Stup je obojen hrvatskim trikolo-rom, a na njemu je pričvrščena velika bijela tabla sa hrvatskim grbom i natpisom: Banovina Hrvatska." Sad još samo treba da se s druge Strane Sutorine zabije pogranični stup, obojen srpskom tri-kolorom, pa onda može još toliko armija, krstarica, tenkova i bom-bardera da se sukobljuje i ruši u svetu i oko nas, — mi smo svoje rešili!... Iz Načeiništva Saveza Sokola KJ. SAVEZNE UTAKM1CE MUŠKOG NARAŠTAJA IZMEĐUISTOČNIH I ZAPADNIH ŽUPA Načelništvo Saveza SKJ namerava 13 aprila održati Savezne u-takmice vrsta muškog naraštaja između zapadnih i istočnih župa, u Sarajevu. Utakmice če se održati u slobodnim sastavima na spravama i to: na krugovima (u miru), na vratilu, razboju, konju u šir sa hvataljkama, i jednom slobod-nom preskoku preko konja (višina konja 120—125 cm), te slo-bodnoj prostoj vežbi. Izbirne utakmice za ovo takmi-čenje če se izvršiti, za zapadne župe u Ljubljani, za istočne u Novom Sadu, 30 marta. Molimo načelnike župa, da zalnteresova-nim naraštajcima skrenu pažnju na ove utakmice. Događaji u svatu Смрт Јосифа Михајловића Пред неколико дана је умро изненада у Скопљу, инж. Јосиф Михајловић, дугогодишњи прет-седник скопљанске општине н један од најугледнијих и нај-агилнијих интелектуалалаца на нашем југу. Син старе српске породице из Јужне Србије, поч. Јосиф Михајловић је учество-вао још из детињства у сваком националном и просветном ра-ду, за подизање свога краја, а за време прошлих ратова сту-пио је као четник у борбу за ослобођење Јужне Србије и био више пута рањен. Има великих заслуга за национално, економ-' ско и културно подигнуће сво-ra краја, а нарочито вароши Скопља, који се његовом заслу-гом претворио у модерну ва-рош. У поч. Јосифу Михајловићу губи свог зета и заменик Ста-решина Савеза Сокола K. Ј. инж. Миливоје Смиљанић, ко-ме и овим путем изразујемо најтоплије саучешће. Сви на анадемију загребачних сокола у Београду и Земуну! Соколско друштво Загреб П, највеће соколско друштво у Хрватској бановини, долази у суботу, 15 марта у Београд, где навече приређује велику ритмичко • гимнастичку сокол-ску академију у просторијама соколског друштва Београд Ма-тица, Делиградска улица 27. На-рочито велико интересовање влада за њихову академију, јер су загребачки соколи надалеко познати, као одлични гимнасти-чари. У Београд долази 80 чла-нова и чланица. Академију ће отворити иачел-ник соколске жупе Загреб, по-знати соколски радник Др. Станко Тончнћ, а после nporpa-ма је соколско весеље. Приход је намењен као помоћ соколском друштву Загреб 2. Улазнице од 5, 10 и 15 дингра могу се доби-ти у соколском дому Матице, Делиградска 27. У недељу, у 17 часова, при-ређују загребачки соколи ака-демију у Народном дому Кра-ља Алексгндра 1 у Земуну. И. С. Са редомкхг часа мушког нара т Ја Сокодске чете у СредскоЈ (жуиа Скопље) Iz Berlina I Rima javljaju, da je tamo naišao na odobravanje i razumevanje demanti, što ga je ju-goslovenska agencija .Avala" dala stranoj štampi o vestima iz stra-nog izvora, da je nemački poslanik u Beogradu učlnio ultimativen korak prema Jugoslaviji. Iz Izvora koji su neprijateljski prema Ne* mačkoj, objavljena je vest o tom koraku, u cilju da se prijateljski odnosi između Jugoslavije i Ne-mačke prikažu onakvi, kakvi stvarno nisu. Prema vestima „Politike", u Berlinu nazivaju smešnim vesti o nemačkom ultimatu-rau Jugoslaviji. * Oba ustavna tela Severoamerl-čke Unije, Prestavnički dom i Senat, izglasali su zakon o pomoa Engleskoj i ostaSim demokrati-jama, a prezident Ruzvelt je is-toga časa taj zakon potpisao, tako da je ved stupio na snagu. Konačno glasanje u Pretstavnič-kom domu proteklo je tako, da je za zakon glasalo 317 pretstav-nika, protiv 71. Prihvačanje ovog zakona izaz-valo je najdublju pažnju u čita-vom svetu, jer njime prezident Ruzvelt dobije gotovo neogra-ničene punomoči da, u največoj meri može da pomogne Engle-sku i ostale zemlje, koje su na njenoj strani, svim vrstama rat-nog materijala, oružja, brodova i aviona itd. Prezident Ruzvelt može Engleskoj da ustupi i one ratne brodove, avione, municiju itd., koji pripadaju američkoj vojsci. Prema nekim vestima, tvt-di se, da če Amerika odmah u-stupiti Engleskoj 75 razarača, a prema drugim vestima biti če u Englesku upučen veči broj ameriških malih ratnih iada, gazva-nih „komarci", koje su naročito udešeni za borbu protiv podmornica. Čim je potpisao nov zakon, g. Ruzvelt je naredio da se prva tranša ratnog materijala odmah uputi Velikoj Britaniji i Grčkoj; a u krugovima kongresa se lz-javljuje, da če g. Ruzvelt odmah tražiti od kongresa, da mu odobri kredit od 7 milijardi dolara za sprovodenje programa o pomoči Velikoj Britaniji. Za prve isporuke Velikoj Britaniji, javlja se da je več spremljeno materijala u vrednosti od 1,300.000 dolara. G. Ruzvelt i ostali člano- vi vlade uputili su odmah apel na javnost, da čitava Amerika treba da pomogne vladu u torne, da se zakon o pomoči Velikoj Britaniji što brže i što opsežnije izvrši. Nemačka i italijanska štampa najodlučnije osuduju politiku g. Ruzvelta, tvrdeči da ona pret-stavlja nepovlasno mešanje u evropske stvari i da gura Ameriku u rat. Nemački listovi pišu, da Amerika hoče da spreči novo uredenje Evrope; a italijanska štampa sumnja, da li če pomoč Amerike stiči na vreme. Engle-ska štampa pozdravlja najodu-ševljenije nov zakon i očekuje od njega goleme koristi. Turska štampa piše, da če glasanje u A-merici imati znatne posledice za razvoj dogadaja u svetu i da če nažno uticati na tok rata. Ruka štampa poti.lači goleme pri-preme američkog ratnog plana. * Položaj na Balkanu se mnogo komentariše u štampi osovine, kao i u ostalim stranim listovl-ma. Prema vestima iz Carigrada, u Ankari se veruje, da „neče do-či do daljih dogadaja,, u kojima bi se Turska angažovala, jer to ne žele ni sile osovine." Kad bi Turska bila uvučena u rat, kaže :e u Ankari, to bi doveo do komplikacija na širokom podru-čju, a Engleska bi pojačala svo-ju akciju za efikasniju saradnju sa Turskom. Turski listovi kažu, da turska vlada prati budno do-gada je na Balkanu, a naročito ima puno poverenje u svoju vladu. I pored vesti iz neutralnog izvora, o mogučnosti mirnog re-šenja italijansko-grčkog sukoba, grčki zvanični krugovi su u pi> slednje vreme dali izjave, da če se „čitav grčki narod, zajedno sa svojom vladom boriti do konač-ne pobede"; da če ostati veran svojim saveznicima i da „neče odstupiti niti jedan pedalj grčke teritorije". U tim izjavama sc tvrdi, da grčki narod nije nikada bio složan i odlučati kao sada, i da su sve vesti o nekom primir-ju tendenciozno izmišljene. Italijanska štampa, sa svoje Strane, demantuje takoder sve vesti o primirju, tvrdeči da se spor sa Grčkom može rešiti samo oružjem, i da če Grčka biti strogo kažnjena za svoje pristajanje uz Englesku. * Japanski ministar spoljnih po-Slova, g. Macuoka, polazi na put u Evropu, gde če posetiti Berlin, Rim i Moskvu, a vero vatno i Viši Nemačka štampa piše, da če tom prilikom biti donesene za-jedničke odluke sila osovine za daljnje vodenje rata. Prema jed-noj vesti iz Rima, misli se, aa pre završetka ove posete „ne treba očekivati velike prolečne dogadaje" Istovremeno se javlja, da napetost na dalekom istoku ne popušta i da Amerika i En-gleska vrše velike pripreme u tom delu sveta, jednako kao i Japan. Sa fronta u Albaniji stižu u poslednje yreme protivurečni glasovi Početkom prošte nedelje Grči su javljali o uspešnoj ofenzivi, kojom prilikom’ su zauzeli važne strateške položaje, na 1.600 m. višine, i zarobili preko 2.000 neprijatelja, sa mnogo municije. Italijanski listovi naprotiv javljaju, da su grčke navale uspešno odbijene. Medutim poslednjih dana grčki izveštaji javljaju o po-četku italijanske ofanzive. * Agencija »Reuter« javlja dau Libiji nema nikakvih promena na ratištu, a u Eritreji da engleske snage bombarduju Keren. U Abisinijl engleske trupe napre-duju sa severa prema Gondaru, a južno od jezera Cane su zau-zele grad Dembeke i sada idu na Debra Markos, koji se nalazi 180 km udaljen od Adis Abebe. Engleske trupe su započele J no-vu ofanzivu prema Abisiniji, sa sudanskog fronta, pa su zauzele Afodu i nastupaju prema Asosi. Sa strane Somalije, engleske trupe su zauzele Debredare, a »Reuter« javlja, da se njihovo napredovanje nastavlja sa juga u pravcu Harara. Agencija Reuter javlja u poslednji čas, da su u Južnoj Abisiniji engleske čete, kroz dva dana, prevalile preko 200 km, ne naila-zeči nigdje na otpor, i da su zauzele varoš Dagahbur, koja se nalazi na 200 km udaljena od Harara, tako da su od Mogadiša prevalile več preko 960 km. Ista agencija javlja, da je neprijateljska vojska u tom delu presečena na dva dela, od kojih je veči deo, oko 31.000 ljudi, več zarobljen ili unlšten. Javlja se također, da se bitka pred Kercnom, u Eritreji, približuje odlučnom trenutku. * N’emačko vazduhoplovstvo je poslednje r.edeije bilo vrlo aktivno u napadajima na London, a osim toga bombardovana je više puta M ita, kao i engleskl položaji u Libiji. Izvršen je i napad na Portsmaut Englezi su napro- Ш f/ гумени ђон од кожног ХЈ||зв^јЈ®Јг ради особитетрајности и еластичности гумених ђонова све овв ципеле намје-њене су људима чиЈе ззањв захтева много ходања. Пословном човеку Укусне-издржљиве-јевтине ^ Деци ко]а иду у школу послу.-кипе најбољв ове чврсте ципеле Омогућују еластичан и лаган корак и земљоргдиину oOyha коЈа he му дуго и добро послужити кол свих радова. Побоо оЗувен више ураци Поштари и жељезничари који су код нас набави ——I .i,i ц | , ли овакове ципеле сл уменим ћоновиуа, би-вЈдлШ] и су особито задо ољни. Wiw' tiv izvell napad na Keln i na neke druge varoši u zapadnoj Ne-mačkoj, te su borabardovali luke šerburg i Brest, te italijansku luku, Tripolis. Nemački avioni su I pred dva dana leteli u velikora broju iznad Enegleske i bombardovali Mid-lend, Birmingen i Sautempton, dok su Englezi bombardovali ne-mačku luku Kiel i dokove u Bre-menhafenu. Nekoliko minuta posle dolaska bivšeg engleskog poslanika u Sofiji, g. Rendela, u hotel „Pera Pa-las“, u Carigrad, eksplodirala je u hotelu paklena mašina, od koje su poginula dva žandara i jedna Engleskinja, a više lica je ranjeno. Poslanik Rendel i porodica su neozledeni. Turske vlasti javljaju da su na željezničkoj stanici u Sofiji, medu prtljagom engleskog poslanika bila pomešana i dva ku-fera, u kojima su sakrivene pa-klene mašine, od kojih je nastala eksplozija. Novi broj „Prednjačkog Zbornika11 Izišao je Iz štampe broj 3, za mart, »Prednjačkog zbornika«, lista Načelništva Saveza Sokola K. J., u redakciji brata Dr. Alfreda Pihlera, sa sledečim zanimljivim sadržajem: Reč Načelništva. — Opšti deo: Telesno vaspitanje u odbrambenom vaspitanju (M. Vo-jinovič). — Članovi: Nova smučarska tehnika (S. Kandić); — Flo-retovanje (S. Sekovanič). — članice: O igranju i učenju narodnih igara (J. Dopuda). — Muški na-raštaj: Čas vežbanja naraštaja (S. Poljšak); — Vojne igre’ (N. A, Vjtort). — Zenski naraštaj: Proste vežbe na narodne melodije (O. Skovran). — Deca: Nekoliko ve-žbi na konju, za decu (. Poljšak). Ovaj broj je ispunjen velikim brojem erteža i skica uz pojedine vežbe i članke, a štampan je na preko 40 stranica. Pretplata je vrlo mala, samih 20 dinara godi-šnje, pa ne bi smelo biti ni jed-nog prednjaka i vežbača bet »Prednjačkog zbornika«. List sc naručuje kod Uprave sokolskih listova, poštanski pretinac 342, čekovni račun 57-686. ФИЛМ, „OJ, ЛЕТНИ СИВИ co-КОЛЕ“. У АЛ1ЕРИЦИ „Американски Србобран”, из Питсбурга, доноси о приказива-њу соколског филма „Ој, летни сиви соколе” велкки чланпк, у коме се између остал-ог каже и следеће: „Старијч, уз лспо уживање гледањеу ових филмсва, слуша. њем из&браних декламација и мелодија лспе necsie, слушањец милозвучког јези/са — видели су исшто и за поуку: Куда би стигли и допрли у нашим на-рсдним срганизацијама, да усе-деио у наше организације ону дисциплииу, сложан и плански рад, који се впдео међу Соио-лима и Соколицама на Бледу! Ни]е чудо што су сво лето-салиште Сокола посетили Краљ и Краљица, и што у спомен књизи прочитасмо ике и Кра-љевиИа Тоиислава, са ие руко- писнии, иего штаипаним дети-њки слсв.ша. Нема спсра, ко год је овај го-copchn филн гледао, свакн је nsauiao са програна радоснијега срца n уздчгнуте душе; иноги са сузом рцдссницса, а цсгуhe ii тугом за својим стгрим зави-чајсц. Не мсри се свг само са физичком uepon и новчаником.'' ИЗ СОКОЛСКЕ ЖУПЕ ПЕТРОВГРАД Управа Соколске жупе Пе-тровград одржала је 8 марта седницу на којој су поднети из-вештаји о раду, а старешина, бр. др. Миша Матић нагласио је да озбиљност времена захте-ва од свакога, а нарочито од нас Сокола, да буде свестан својих дужности према отаџбини, па је позвао чланове Управе да при-падницима својих јединица ули- jy веру у нашу снагу и самопо-уздање. Одлучено је да се 30 марта одржи XXI редовна го-дишња скупштина жупе. 2 марта одржани су у жупи ипити за скраћење рока у кад-ру. Испиту је приступило и по-ложило ra 42 кандидата. Ст. Ж. „SOKO NA JADRANU' Primili smo broj 2—3, za februar—mart, vjesnika Sokolske župe Split ispunjen biranim sadržajem, na 20 strana velikog formata.. Izmedu ostalih, naroči-to se ističu članci: Ideja jedin- stva kroz istoriju (uvodnik od Dr. B. Radiče); — Selekcija ideologija, od J. Boka; — O planr-narstvu, i td. U ovom broju štam-pane su i proste vežbe za mu-šku i žensku decu, od Zvonka Bsrišića. List donosi „Šaljivi kut‘-, vesti i dr. „Soko na Jadranu" izlazi jed-nom mesečno, u Spitu, a godi* šnja pretplata iznosi 24 dinara. ЧС 03НИЧР И ЈУВЕЛИР M. МИТР0ВИЂ Теразије 22 (до Москве) има швајцарских часовника за руку и џеп, златног на-кита, кристала, сре-бра, пехара иплакета БраЂи и сестрама попуст Цене врло солидне. Стручан рзд Тргжите цене за израду клинаца u значака (3-st) SOKOLSKA ŠTEDNA I KREDITNA ZADRUGA U SPLITU STANJE NA 28 FEBRUARA1941 Aktiva s Blagajna: primila 183.996:26, izdala 181.203, stanje 2.793:26. — Zajmovi zadrugari-ma: isplačeno 307.090, povračeno 44.379, stanje 262.711. — Tekuči računi: novčani zavodi: uvoženo 161.057:24, dignuto 23.720:70, stanje 137.336:54, zadrugari: ispla- .ćeno 113.767, povračeno 25.190, stanje 88.577. — Poslovni udjeli kod revizijskog saveza: 1.000. — Inventar: 230. — Tiskanice: 4.148:25. — Troškovi: 231:70. — Ukupno aktiva: 497.027:75. Pasiva: Ulošci na štednju: ulo-ženo 493.571 dignuto 57.932:25, stanje 435.578:75. — Sitna šted- nja: 4.467. — Privremeni računi: 9.827. — Poslovni udjeli zadruga-ra: 36.075. — Rezervni fond: Б.120. — Socijalni fond: 1.0S0. — Prosvjetni fond: 1.560. — Dshot-ci: 3.340. — Ukupno pasiva: 497.027:75. Zadruga ima 335 zadrugara sa 1.436 poslovnih udjela po 25 Din. Novčani je promet: 365.199:26, ukupnl promet: 994.055:50. — Издаје Савез Сокола Kp. Лугогл авије арх. М. Смиљгнић, Алсксг Ненадовића 6) — Урећује редакциони одбор Претседник Др. Влад. Бељачић) — Одговорни уредник Нико Бартуловић, Бранкова улица број 30/iV — Штампарија „Луч“, Митроаић и Лазаревић — Београд, Краљице Маталије 100. Тел. 21-771