IN>artA*aA PAOSAUHAHA. UREDNIŠTVO I UPRAVA U LJUBLJANI, KONGRESNI TRG BR. 3/1. — TELEFON INTERURB. 174. mtOJ 19. LJUB LJANA, DNE 22. MAJA 1921. GOD, III. PRODA SE DOBRO OHRANJEN KUPLETI SIJ ZU IZDELAVO POKU lil SH-VODE Z VSO OPREMO IN ! STEKLENICAMI. ! NASLOV V UPRAVI LISTA. INTERESANTNA NOVOST I POŠUMAVSKA INDUSTRIJA. MODERNE ZRCALNE URE „SATURNUS“ POSTAV. ZAVAROVANO. JINDŠICH BUDIN, Stankovy, ČECHOSLOVENSKO. Ustan. 1. 1853. — Telefon št. 52. — Brz. naslov: Fritz Künzel. Ena naj starejših tovarn pletenih izdelkov. Fritz Künzel & Co., Aš, Češko proizvaja v solid, in prvovrst. izdelavi vsakovrstne trikot - izdelke za zimsko in letno sezijo, kakor tudi špecijalite iz umet. svile in boljših tkanin. Prosijo se nemški dopisi. -Metle salonske (sirkove) broj 0/750, 1/850, 2/950, 3/1050, 4/1150, Reforma br. 5/1250. Metlice za odjela čistiti po K 600'—. Cijene se razumijo za 100 komada. NUDI NA VELIKO! Pajo Babič, agentura ::: Zagreb. Sadržaj 19. broja: Possibilities and Opportunities of Investments in Jugoslavia. — Vlak za uzorke na Balkan. — O mlinskoj industriji. — Porezi i njih izmjera. — Naš ugljen. — Oznaka vrijednosti i garancija sa strane špeditera. — Situacija na vinskom trgu. — Trgovina Beograda. — Kako će Njemačka platiti ratnu odštetu? — Zanimanje za jesenski praški velevašar uzorka. — Najvažniji inozemski novci. — Narodno gospodarstvo. — Novo ustanovljena poduzeća. Possibilities and Opportunities of Investments in Jugoslavija. Our new Kmgdiom is '.placcd st present in a ppisiitiom in which all new Commonwealths in tiieir eairliest existence must find themselves. The eha-racteristics aceoirnpanykiK such a condition aire evidenced in the undefined and vague policies the new state should adobt — rnay they he polici es of internal or external administration or poiiicies in regard to economic Problems. As a proof foi the insecure and unsettied couditioois in the latter. the coonomocal. may serve our commercial Position towards our Southern neighbor. Italy. Notwithstamdiing w.e stri-ve thro'Hgih newspapers and with the help of affidial ooanimercial negotiations to regulate and acoomplish our trade afiairs with the above na-mad country. all our attempts in Ms dircction seem to be of no avai.1. And under such coodi-tions are we obliged to trade with Italy buyimg her 'inferior Products and goods th-nouigh middle-men and in spite of incessaht fluctuattons of Italian money values. Our traffic with Italy is increasinig from day to day .and the same can be said of Germany, espeoially German-Austria. The government of Austro-Hutiigaiy rulkig in the souithern Slavish provinces has intentiomally neglected to establi'sh and pnomote industrial en-tenprise and schooling in those countries now fonming part of Jugoslavia. The exploitation of the natural riches of those iprovinces by Austro-Hungary would have increased tiieir wealth and intellectuial development and by that their desire SAMPLE-FAIR IN LJUBLJANA JUGOSLAVIA imiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiilliMiiniiiiiiiiiiiiiiiini AUGUST 13 — 24 19 2 1 iiiiiiiiimiiiiiiiiiiiiiiiniimiiiiiimiiiiiimi* FOR INFORMATIONS WRITE: ALOMA COMPANY, LJUBLJANA, JUGOSLAVIA „OST- EXPORT“ Organ für den :::: List za izmenjavo Waren-Austausch blaga med srednjo zwischen Mittel- in vzhodno Ev- und Ost - Europa ropo :: :: :: :: Razširjen po Finski, Poljski, Čehoslo- vaški, Rumuniji, Bulgariji, Jugoslaviji, izhaja v Berlinu. Zastopstvo: Anontna ekspedicija AL JATELIC, Ljubljana. Kongresni trg 3. Čitajte Jugoslovansko borzo! Ženitna ponudba jj Slaščičar Hrvat v najlepši I moški dobi se želi poročiti z jj gospodično ali vdovo, ki ima 2 toliko premoženja, da bi si ustanovila z združenimi sredstvi boljšo slaščičarno in prodajalno južnega sadja. — Ponudbe s točnimi podatki pod „Lepa prihodnost 24“ na upr. lista. Tajnost zajamčena. Priporoča se tvrdka JOSIP PETELI, Ljubljana, Sv. Petra nasip 7. Tovarniška zaloga šivalnih strojev, za rodbinsko in obrtno rabo, na veliko in malo, posamezni deli za vse sisteme, olje igle in deli koles. Domača tvrdka. Solidne cene. • v Ljubljana Prešernova ulica 9. Hajnovejši kroji. Torna postrežba. Velika izbira izgotovljene obleke vseh vrst za gn-spode, dame in otroke. Zaloga vsakovrstnega blaga za moške obleke, površnike in suknje, džlje vala za krojače v kosih in na metre. and .possibility to free themselves from tke Ger- | man-Magyar yoke. Now free frcxm this yoke and a part of an independent national state the want of industrial Products ds feit the more because the same must be iiinpcrted from neghborinß States, a thinix that tariff duties, paiitical jsaJousies etc. make difficult and very e.xpensive. The re is only one thing to ailleviate these unfavorahle conditions and this is the fabnication of the mast necessary industrial products in our own eountry by our own industries. In this di-rection has been in the sihort existence of our new state some proscress made and several new industrial undertakings were established or dld onos enlarged. All this was done in a rather small measare and with insufficient caoital in ootmpa-rison With the great industrial efforts now going on in other countries. And yet here we have all the elementary conditions necessary for the foundation of such industries. There are three rcasons why we cannot un-dertake this work ourselves-- wanit of the špirit of enterprise. absence of sufficient modern industrial geniius and technical knowledige ainid last but not least the great sums of Capital Jnevitablc for such a purpose. All these shortcomings we must try to repi ace by soliciting foreign Capital -(as the maiu factor) of countries :that will not endanger by their estabUshments in our eountry our iree Political and cultural develoaHa, KonrpecHH xpr 3. Lastilo Ia za cipele prodaja na veliko i malo. Kemička tvornica JlauiTH^o Ia sa nnne^e npoAaja na bcahko h MaAO. KeMHiKa xproBHHa Fr ant Trefny Rožmital Češko Oddeleni 18 f. OpaHT TPEOHH PoxHHxaA, ^Ječita GabachiB 18 1. sa stanovišta Izvozne trgovine, 2. jednakomjerne zaposlenosti. Ad ii. Osnovni zahtjev svih Sugoslaven'slkjb mlinskih ipotiuzetnika jest: Iz naše države neka se ne 'izvaža razino žito u zrnu. nego samo izrađ-jeno u mlinskim proizvadima. dakle brašno i krupica. Ovaj se zaihtjev utemeljuje time, da je mlinska industrija kod nas razvita, da može saimljeti sve naše odvisno; žito. koje je -namenjeno za sva-kogodišnji izvoz. Ako su naši mlinovi u punom •abratovainju, ima u njima .zaslužka za ihiljaiđe radnika. država ima svoje poreze, naše stočarstvo, osobito sviniarstv'o jeftin pdboljšak krme (me-kinije). Dalje dobimo za mlinske proizvode stotine milijuna više nego za sirovo žito. Puma zaposlenost naše mlinske industrije ie dakle od velikog značenja za naše nanodno gospodarstvo. OlNisanl -aalhtiev mlinara ali ne da se irvjek realizirati. Prvo se moramo glede načina Izvoza svojo žetve upravljati prema konkurenčnim državama: Bugarskoj. Rumuniii, Madjarskoj itd.. a drugo je i manipulaciiia kod izvoza žita l-edno-stavniia nogo kod izvoza gotovih mlinskih proizvoda. Alko će dakle gorespomenute države izvažati prctažho sa-rno zrno. moramo se ;i ml držati toga. pošto 1 inozemstvo više voli primati žito. da ga sarmo melje. Sporazum sa interesira-inirn izvoznim državamia u tom pogledu, naime glede načina izvažanja, je gotovo nedostižan. te toga slijedi, da moramo doduše nastojati, da ćemo 'izvažati samo brašno, krupicu, mektnje, jačm-en-u kašu, ali da se mDiramo u tem pogledu upravFlati prema susjednim državama i okolnostima. alko hoćemo, da obdržimo -inozemska žitna tržiišta. Izvažati ćemo morati -i sirovo žito. Ad 2. Jednakomjerna zaposlenost Jugoslavenskih mlinova. U tom .pogledu postoji naravski protivnost i zmedin vojvodinskih, srijomslkiiih i slievemohrvat-skih te slovenskih mlinova. Oni se nalaze smilied* naših žitnica, a ovi u krajinama 'Sa nedostatnom agrarnom produkcij om. oni na jeftinom dunavskom putu, ovi na željez-nicama sa visokim tan-faima. Ako se ne će priskočiti na polmoć sJoven-skoi mlm'skoi industriji, kom je lizgubila dobre stare mu'šteTije u Trstu, Goriškoj, Istri Itd. mora propasti. Padi tora ie odbor mlinske industrije u Sloveni ii. kao što Javlja »Jutro« od 6. V. t. g. predložio naročitu predstavku generalno! direkciji carina u Beogradu za zaštitu. U toj Predstavci se ist'cava. da se može slovenska mlinska Industrija uzdržati na dosadašniot visinu samo izvorznom trgovinom pšeničnih, raženih i kukuruznih proizvoda te unapreclovaniem izrađuje tud i ih žita u mlinske nroizvode. Zato predlaže mlinski odbor: a) ukinuće odredbe o k on tin gen ti ranom lizvioizn mlinskvh proizvoda, b) imanredrtvanie uvoza žita »na preraidu«. c) izdatni i e diiferenciraniie u camn-skim postavkama za izvoz razm'ih vrsti žita s iedne te za izvoz gotovih mlinskih ipnmizvocia s dm^e strane. ' Dok se nrvom oretdlogu. koti iznaći potniino sWbodnl iz'volz cerealiia (u izradienoim stanki) nb-zirom na domaću ishranu te Itako visoke prodai-ne c'cne ove robe m mašim trlžišttma. ne će moči ij'dfwoliiti. ostala su dva predloga posve umi es trn. Ako možemio izvoz gotovih mMmskti proizvoda jmaroddoVati sa Spomenutim difeireirtclhanlicm u izvoznoi carini. Onda nema uzroka. ,zašto ovo diferenciranje ne bi bilo što izdath'Me Koliko više će ipstaiti bamtsko-r žita za 'rzradnlu u domiaičim mllnovim.a. toliko više će se moći — da ne govorimo o tuidjcim žitu — dati u izradnju slovenskim mlimovvlma. Javite svoj naslov in uprava „Jugoslovanske borze“ Vam bo pošiljala svoj list brezplačno. 7000 CHcf)OHCKHX öoija npofla ce ya noBoane ypeie. UonyAe noA' »7000« na ynpasy ah-cra. 7000 sifonskih steklenic se pod ugodnimi pogoji proda. — Ponudbe pod 7000 na upravo lista. Jugoslavenski eksporteri, koji žele inse-rirati u berlinskim stručnim novinama i to u zasebnim brojevima 25. juna Finska (za izložbu u Helsingforsu), 10. jula i 10. augusta zasebni broj za njemačku „Ostmesse“, 25. jula specijalno izdanje za izložbu u Rigi, 10. septembra zasebni broj za sajam u Revalu, neka bezodvlačno traže proračun od zastupništva Anončna ekspedicija Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. Tražimo agilne zastupnike po svim većim mjestima za naš list. Ponudbe na upravu »Jugoslavenske burze“. VILA NA BLEDU naj- krasnejše igosla-prodaj ,____ oprema. Sobe prirejene tudi za zimsko sezono. — Zidava moderna, solidna. |_i I III Proda sevsled I f I [_1_J preselitve iz Jugoslavije. — Cena K 850.000"—. Pojasnila daje Anončna ekspedicija Al. Matelič, Ljubljana. vije, na NAROČILA . za izdelavo plakatov za „Ljubljanski v el es ej m“ sprejema An. ekspedicija Al. Matelič :::: Ljubljana. KriNamrna viihbm iviaMaMatanasjnBnBaDBBHaBn.nxeseaeeBBsasfviws. ~ mi—im i nuni.ii aro* 11 ram 11 ,i»snui iim-iim «wii* .h i.i iiiim ■ in x vTn*s.v5e-.*-» i • n —i Pocinkanu ploćevinu % u većim množinama oddaje najjeftineje Ivan Podboj ::: Ljubljana, Sv. Petra cesta št. 95. Prostore za reklamu na gradnji palače Ljubljanske kreditne banke u Ljubljani ispred glavne pošte (na raskršću četiri najprometnijih ulica u Ljubljani) predaje Anončna ekspedicija Al. Matelič, Ljubljana. ČEVLJE otroške kakor tudi galanten damsko obuvalo in telovadne čevlje nudi specijalni zavod OTON LUSTIG Petrske nam. 5. UmiEJIE aa seuy Kao h rananxep. ÄawcKa oöyha h uHpene sa Te ji. B e 2K 6 e HYTlA cneunja^HH 3 a b o a :: PRAGA II., Telefon 9551. Lesene žeblje za čevljarje (drvene čavlje za postolare) izradjuje Tvornica drvenih čavlja, Ivan Mg ml. Tacen pod imamo goro pri Ljnlljanl. Iščemo agilne zastopnike v vseh večjih mestih za naš list. Ponudbe na upravo „Jugoslovanske borze“. Novost! Novost! Izdelovanje zračnih motorjev za prenos premoga in drugih predmetov po žlebovih. Sistem „Ostrava“ pat. ing. V. Petäk, Slezska Ostrava — ČSR. Orodje, okove za pohištvo in stavbe nudi najugodneje Rudolf Kmen, Dunaj Wien V. Margarethenstr. 110. Zahtevajte vzorce. UrtCTtt PLAKATE' I EEKLAMNE-RI/BE-O/MUTKE-VAlvrV-ZMAHKE'IMEHA-DIPLOME' MODERNO' OVOJ N FNO-ETIKETE KLUEJ E-OJKRBI' aeqma: UUBUAHÄ Mät- Porezi i njihova izmjera. iFikialnoflatoi orlgatiii te s -njima njihova nadležna (povjereništva sada su zaposleni -izmjerom poreza. Naravsfci, da su -zato svi kmgovi. osobito obrtnici, ivnl-o uzrujani. Ovo niti nije nikakvo čudo. Ne trebamo se vraćati u prii-aratuo diciDa. u koje su iporezi bili minimalni. I lonida bilo krivica i (prigovora dovoljno. Danas ije stvar posve drukčija. Naša mlada država treba silnog krića za svoje gospodarstvo. Nastali su ogromni tnoškosvi, koje je použnočio rat; pored toga nastali su j silni dluigovi. Naš državni aparat je (gotovo jednak ■ onome mnogo većih država, a drugi ie uzrok, da je reiparticijia obzirom na maleni brod stanovništva odnosno poreznih obvezanika tako malena. Nije pravilno, da se je kod raslpi&a -poreza prije svega gledalo na -gradove, trg-avaćka centra i općine. kuda živi : radi obrtništvo i trgovci, dok seljaci uživaju ndkakva veća prava, jer oni ili se ne opterećuju s novim porezima ili uobće sami ne plaćaju nlikhkvLh poreza. Glede gnaldiova treba spomenuti još. da Ima mnogo osoba, ikoje se bave zakutnom trgovinom te se ukionuln porezima, dok su Vlasti legalne trgovce, koji -imaldiu svoje f-irme. m^ogle l-ak-o naći te na nje prebacile svu težu i strogost iporeza. Istina, da zakonoda-vec ne zna, tko će platiti -porez, a ma ga raspisao na kojiigod naiči-n. ÄM uza sve to ne (bi se smjelo dogadčati. da ne bi platili porez oni. koje zakon- progoni, jer se oni znadu u klonuti, nago se sva teža -nalaže na ramena ekonomsko slabiiMh, koji -ne znaju b-ralniti se; njima se oporezuje svaka malenost nilhovoig imutka -i prihoda. Ovo je velika pogr,Soška našeg poraznog sistema, pa zato vidimo danas, da tai sistem ide u susret bogatijima. Uipozorujemo nadležne faktore. da talkova finiancijalna politika ne ivnjjedi mnogo. Niti nema odrejenih -granica za svoje -oipe-raciije; niti ne vod-i računa o tome. da bi ova granica morala biti narodnogosipofda-nski interes. Pošto na to ne pazi. logički slijedi iiz toga, da svojim radom izgrizuje koniien narodnog gospodarstva a time i vlastit post atak. Sve ostale krivice, kote moralu da podnose obrtnici, izviraj u (iz sadašnjeg lošeg poreznog si stema. Financijaine i porezne mjere se sljepo pre-na,šaiu iz austrougarske monanMie -u našu novu državu, mjesto da bi se stvorio nov. umnioi i današnjom vremenu odgo'varaiući financijalni zakion. Gospoda ipatr-ijote, financijalni ućemlaci -i državnici. koji su intiiče puni li epih i slatkih riječi o velikom prirodnom bogatstvu naše države, sakrili su se te mirno promatraju, kako se sa porezima d era ju -niži sloj-avi. mjesto da bi svojim «nainjem i rodoljubivošću onemogućili iskorišćiv-amje toga bogatstva, -čime hi i država sama dobivala svoju korist. Dalias -naime -nlismo došli samo do toga. da platimo porez na prihod, što hi se u o-s-talom imalo_ vršiti samo po progresu, nego porezi diraju već izravno u naš -imutak. Ova porezna politika je vrlo pogibeljna te b-j ako se skoro neće promijeniti, mogla djelovati baš katastrofalno. Upozoritiemo. -da je nezadovoljstvo medin obrtnicima danas veliko. Sazivaju i održavam se prosvjedne skupštine poreznih dbvezatiika. delegatu ministra financija u Zagrebu dolaze mnogobrojne deputacije; sve se tu-ži -na krivičnu razdiobu -poreza. Naročito nezadovoljstvo se pa javlja protiv tako zvanih »porez raspisav-ajućih povjereništva«. Ova povjereništva nijesu sastavljena onak-o. da bi mogla razumievanjem presudj-ivati porezne ob-vezanike, da bi mogla pravilno suditi, kolibo ie Obvezanik imao čistog prihoda. (Na protestnim skupštinama se dokazuje, da -ovo povjereništva nijesu sastavljena iz stručnjaka, da rade i pristrano. da često podilegaiu utjecajima protekcije, porodice. prijateljstva pače denuncijacije. Položaj, se još pogoršava, kada službenim izvještajima manjkaju podatci te su povjereništva prisiljena, da siušaju samo savjete svojih članova. Tako se n. p-r. tod obrtnika gleda samo na to, kolik ima imutak. ali se ne pita. kada je dobio ova,i imutak ili jeli -uopće nešto zaslužio. Za jednog drugog opet. -koji je marljiv, smatraju ov-i -povjerenici: ovaj ie marljivi čovjek sigurno mnogo zaradio — i ako nije istina. Za trećega opet_ se -predlaže, da se mu porez izmjeri visoko, veleći, da će se mu i tako u pregovorima -polovica popustitL. Onaj. koji ne zna dobro pregovarati, pristaje na predloig. pošto ne zna. ie li o-porezovau s-amio iza iedan dio pinhoda -ili za sve. Kasnij-e, čim dobije platežni nalog, plače i se iadi. i er mu država oduizimlije cjeli ili polovični imutak. Često se dešavaju i slučajevi, da se pojedini obrtni stališ Visoko optereti. Obrtnike -neke struke smatra se miliiunašimai. te je već dostatna ČELIČNE ZAVOJNE KAPKE za dućane i izloge (Stahl-Rollbalken). Konstrukcije za sunčane plahte svih sistema kompletno, Bostwik-gitere (škaraste gitere za sklapanje) u svim dimenzijama i prvoklasnoj izvedbi preporučuje Prva jugoslavenska tvornica žaluzija, roleta, drv. i čeličnih kapaka G. Skrbić, nasljednici Braća Vidakovič Ilica br. 40 Zagreb Tel.int.4-92 Preprodavci i trgovine željezom popust. — Svaka naručba se izvršuje najbrže (za 2—3 dana). — Vlastita proizvodnja na veliko. — Popravci brzo i jeftino Tražimo zastupnike po cijeloj Jugoslaviji. Toaletna zrcala brušena in nebrušena, v niklastih in lesenih okvirjih v vseh izdelavah (namizne, ročne, žepne, tridelne) nudi Zrcadläma Lažne železnice ::: Čehoslov. FURNIR žagan, iz vseh vrst trdega lesa, od 1 mm debeline naprej, ::: ima v zalogi tovarnafurnirja,žaga, in trgovina z lesom Področje p. Domžale. Nakupuje trdi suhi les v plohih in hlodih. Pozor! Postolarski obrtnici, industrijalci i tvorničari! Prodaju se malo rabljeni strojevi: 1 klinčenica za probijanje poplata (Mansfeld-Holz-nagelmaschine), 1 kombiniran stroj za čistenje i poliranje poplata, (Kombinierte Ausputz- & Poliermaschine), 1 stroj za opšivanje luknica na cipelama (Singer-Knopflochmaschine), 1 bencinov motor 3 HP sa 5 m transmisije. Svi strojevi mogu se vidjeti u pogonu te se prodajo uz povoljne cjene, i svaki stroj posebno. — Upitajte se kod VILIMA BAUERA, KRAPINA. J t •3 terpentlnovo Čistilo za čevlje razpoSilja glavna zaloga M-i Trebar Ljubljana Sr. Petra c. 6. Telel. 539. riječ: »cipelar«, da te smatraju bogatim. Postoji ■pairola: »Ovaj mora dobro platiti«. Je li to pra-1 vedno? Smije se li talko raditi? Svaki je oibrtnik danas već toliko izobražen, da ana. da mora platiti porez, ali srdce se mu krči, kad vidi očite krivice te mora platiti svote, koje pridobiva teškom mukom. Sve ovo neka dobro promisle u prvom redu svj mjenodiavnt krugovi poičamši od konniisara 1 financigalnih ravnatelja do miniistra financija. Naš ugljen. Još nije daleko ono vreme, kada smo morali od sviju strana čuti tužbe radi oskudice ugljena. Željeznica je ograničila promet. industrSja ie prestala odn. smanjila svoi obrat, sve radi nedosta-,tanja ugljena. Borba za uzđnžanie todustrijalnih poduzeća je mnoge industrijalce dovela do toga, da su zamijenili ugljen drvima; tako još i danas mnoga indiustrijalna poduzeća aa svoje motore mjesto ugljena upotrebljavaju drva. Kao 'što ne može biti govora o /hiperproduk-otji uigljena, istotako ne može biti govora ni o tome. da M naša domaća industrija mogla upotnebi-tl sav ugljen koji se dobiva iz naših rudnika. Poglavito se u nas upotrebluiie lignit, dakle uigfliien najlošije vrste, koili se dobiva gotovo u svim ugljen i čim a Hrvatske i Slavonije, naročito u Zagorju. Cjena lignita oak je postala previsoka. Kao što vele vještaci, dade jedan i po vagona drva Istu množinu goniva, kao što jedan vagon lignita, a je jedan vagon ugljena baš za jedinu trećinu skuipljiji od lednega i poI vagona drva. t. j. u razmjeru 4500 K pram 6000 K. Lignit 'ima dalje svoju konkurencu u trboveljskom i bosanskom ugljenu, ko'ii ima iaću kaloriju; stoga ie ovai ugljen raizimjerno jeftiniji u svojo; cieni i što se tiče prevoznih troškova. Upozorena od različnih strana, ie centralna vlada smanjila izvornu taksu za lignit na. 5 din. za met. cenat; ipak još uvjek nije zasigurano. da bi licniitski rudnici mogli uzdržati svoju produkciju odnosno ju podići d'o one visine, na kdjoi bi moral, stati, da bi mogla praizvadjati .punom! kaaacite-toim te udovoljiti svim potrebama domaće industrije. kada je ova u punom dhratovanju. Poduzetnici ugljctiifh rudnika nastoiaiu. da b.i postigli •taj aili. Tako su od 1. mala smanjiti prodajnu cje-nu Ugljena za 15 do 20%. listo iDofcuSafhi. da bi rudarima smanjili temeljne plaće za 15 do 20%. Dosada vodieni pregovori nilesu još doveli ^ do kojeg rezultata, jer radnici obzirom na današnje životne prilike ne pokazivaiu volje za popuštanje. Tako se i u tome vidi, da može nastupiti pravilno padah i e vie.ua tek onda. čim će se ovo padanje stalno pojavljati u ‘prvobitnoj produkciji, t. i. u zemli-oratirrištvu. Uz sve to ne smile se zaboraviti, da problem ugljena nije samo naš domaći problem, nego dia spada u mediunarodne Probleme. Priznati ".tm;-n)!ak gospodarstva u Ugljeni cima dr. K. Uhllngyje nedavno naoisao u »Prager Taighlattu« sljedeće »Eugldzi i Francuzi naskoro će u tom pogledu postati jeftiniji. Oni moralu smanjiti ciiehc ugljena, jer bi inače bili prisiljeni, u jedinom dijelu rudni a ukinuti sav rad te odlpustiti radništvo. Ali pošto ovo smanjen i e ciena ide na štetu proizvodnih troškova, osobito na visoke radničke plaće’ mora skoro doći do smanjeni a radničkih plaća. U Ameriki time se već počelo, dok se v Fngleskoj baš sada u tom Pogledu vrši slina borbiai. Englezi i Američann bit će skoro prinuždeni — alkobrem na vlastitu štetu — pošiljati ogromne mrtožime ugljena na eurohski tnr. i to okolo 100 tmlijumn tona KoldjiKniie. Oni moraju da ovo učine, ako hoću. da rješe svoje gospodarstvo ugljena. Politička č go- spodarska mač lobiju pdbjednih velesila nositi će taj val od 100 milijima tona ugljena te će ddistruniti sve umietne zapreke slobodne trgovine ugljenom. koje su bile stvorene od 1914 g. do danas.« Tome moramo da još pridodajamo. da francuski rudnici ugljena već najveći dio pokrivaju domaću francusku potrebu; zato Francuska njemački ugljen dkaportira te ga prodaja stranim državama. Sve dvo znači u praksi, dia) naši rudnici nemaju osobitog izgleda, da bi mogli osvojiti strani trg. jer bi došli u konkurenco s engleskim, američkim i pruskim ugljenom, koji imade dva-puta _veću kaloriju, jer su i ‘prevozni tndškovi manji, a naprotiv će se doskoro engleski i aimc-rikanski ugljen pojaviti na našem ijugoslaven-skem trgu. Engleski ugljen već je počeo dolaziti preko Trsta. Čim će biti rješeno rječko pitanje te čim će se napuniti rječke rezerve, dolazit će engleski i američki ugljen, ako će cjene trans-poirtnih tr'cšJtartva biti niske, u sva naša poduzeća, koja trebaju ugljen sa visokim kalorijom. Medju-ti,m sva naša trgovačka .mornarica već sada upo-treblinie engleski ugljen. Dakle su 'izgledi za domaću eksploatacij-u ugljena vrlo slabi, interesenti sa pisimizmioim gledaju na sav taj razvoj. Držimo, da bi bilo treba učiniti sve. da se umnoži razvoj eksploatacije u vlastitoj zemlii. tako da bi se bar u tom pogledu mogli osloboditi tudieg utjepaia. To nije važno samo za industriju ugljena, nego uopće :za sVu našu industriju, koja se mora postaviti na načelo medjusobnog podupiranja. Ciljem nama mora biti ekonomska autarkija na svim poli,ima, kuda Te uopće moguća. Vrh toga ie stvar va'žna takodler u «lučaju, ako bi bila država odrezania oa ostalog svijeta. Zato je nuždna potreba, da se ukinu sve izvozne takse, jer samo oštećuju našu domaću inidustniju uigljena. Uvozna i ®aštitna carina do danas još nije potrebna, jer su ostale industrije opet zainteresirane na tame, da se skladišta ugljena u što najvećoj mjeri napune. Ono bi kaš-mje došlo u obzir. Toliko važnije je pitanje prevoznih taksa. To je rak-rana. našeg gospodarstva, od koje ima i industrija ugljena veliku štetu. Zato bi u tom pogledu morale nastati promjene u stanovništvu naše državne iinandi.ialne politike. Svim ovim remefdurama hi se imalo pridružiti još i moderniziranje eksploatacije rudnika, postavljanje novih strojeva —- što su neki rudnici već počeli — te pojačanje intenzitete rada. Sve ovo skupa bi zajsnguralo Ijep procvat našeg go-sipodiarsTva ugljenom. TURISTI! PENZIJA „GRINTOVEC“ v grajščini „Preddvor“, pošta Tupaliče pri Kranju :: :: Slovenija nudi svojim gostom izborno in ceno prehrano, krasne izlete, kopeli na prostem in druge zabave. — Po naročilu pričakuje vsakega gosta voz na kolo dvoru v Kranju. Oznaka vrijednosti i garancija sa strane špeditera. Centralni savez špeditera u Beču održao je neki dan vrlo važnu skupštinu. Pretreseno je pitanje odštete, koju mora da plati špediter za robu, kolja mu je bila predana iza ralzipačenje te sili e izgubila za vrijeme, dok se je nalazila u njegovoj opskrbi (poslovanju). Načelnik centrala og saveza dr. Schweinburg je podao u tom smisiu važne definicije špeđiterske garancije, koje ovdje stbcg njihove aktualnosti doslovno donosimo. Prvi je slučaj taj. da preuzme špediter za rusipačanje jednu pošiljku bez obzira na - osiguranje te da ne upotrebi svu odgovornost i skiro pnsivog trgovca. Drugi je slučaj taj. da preuzme špediter pošiljku s nalogom, da ju osigura. Slednjič dolazi treći slučaj, kada stranka ne trolži osiguranja te nastane šteta krivnjom špediterovos namjestnika. Na osiguranje ove vrsti, koja Sb često doga dia. obraćaju špediteri svu svoiu Pozornost, naročito kod tačnih ugovora. Sada nastane pitanje. Vrijedi li ovaj ugovor i za slučaj, ako stranka već unapred označi špediteru vrijednost robe? U tonu slučaju dolazi u obzir slijedeća vladna odredba: Nastala šteta se mora platiti prema trgovačkoj -vrijednosti, koju je roba .imala onda. kada Je nastala -šteta. Sud se u tom slučaju drži običniji trgovačkih običaja. U mnogim slučajevima lie mi-e-rodavno mišljenje trgovačkih komora. Obzirom na to može se priznati i ugovorena odšteta ili se stvar uredi prema ostalim običajnimi trgovačkim načelima. Špediteri imadu obično stalno uz-načenu visinu odštete za pojedinu robu. Ova vrijedi samo onda. ako -se je komitentu tačno označila, t. i. da su mušterije špeditera pravodobno i posve poučeni o granicama garancije. U ton» slučaju nema sumnje da će ovaj sporazum biti mjerodavan 'i odlućujoć. Ali svakako se moraju ove granice stranki dati na znanje prije zakliučKa ugovora. Važna ie u tom pogledu sljedeća klauzula: »U svakom slučaju vrijedi kao garancija z= nastalu štetu vrijednost robe, koju nam je stranka dala na znanje ili imenovala sivotu osiguranja. Ova svota odnosno vrijednost se smatra najvišom ugovorenom svotom naše garaluoiie. Ako takova vrijednost ili odredba za osiguranje nije označena u tačno označenoj svoti, onda jamčimo, koliko je dana naša garancija, i odgoJvomast. t. i. najviše 500 K za komad. Kada stranka dobije tačno označene odredbe glede raizipačanja i garaudje. onda leži sva odgovornost na njoj te joj ie slobodno, da označi ili liksira visinu vrijednosti ili da se zadovolji s odštetom. koju nudi a špediter. Dakako odšteta ulje * faksirana vrijednost. Trgovac odn. komitent -Je dužan pokazati račun, da je predana roba faktično imala onu vrijednost, koju ie_ozna6ila stranka, odnosno koju je špediter označio kao najvišu svotu za eventualnu štetu. U svakom1 slučaju, kada ie špediter platio štetu, pripada pravo reklamiranja napratn ostalim osobama jedino -šlpecr!-teru.« Držimo, da bi bila i kod nas dužnidst trgovi,n-sko-obrtne komore, da se raspravlja o tom pitanju. da dodjemo do stanovišta, koje bi u tom pogledu mogli zastupati. OD DD c Našim generalnim zastupcem D proČeskoslovenskou republiku jest p. Viktor Dostäl v Praze, DD Marianskä 16. — Tel. 228/VIII. DD ili... I VELESAJAM 11 in-OŽBAUZOR«rOUSKEINDUSnajE I U POZNANJU II IZLOZBA UZORCA POLJSKE INDUSTKlJk = SpoznanfSOD 28.MAJA— 5.JUNA 1921 I I sakupit će uzorce svih grana poljske industrije, bit će općim i prvim pregledom ekonomske snage Poljske, bit će zborište za sve, koji žele stupiti u trgovačke odnošaje sa Poljskom. Odbor velesajma u Poznanju dodjelit će svakome od gosti stan. — Tumače u svim jezicima. — Bliže informacije daje poljski generalni Konzulat u Zagrebu. «■■■Baei !■■■■■■■■■ Situacija na vinskom trgu. Vinski trg u Ju«»slaviti nalazi. Se u iperma-ncntnci mlitaviosti. Krivi su uizroci oi>će trgovačke .i indnstrijalne krize, izvame poteškoće, zaštitna carina uvoznih država i ostali slične okolino su, mediu kojima se na zadnjem mčestu nalazi he.nie-šeno prometno pitanje. Vinske cjene iznašali u SOO dc. 900 jug. kruna iza hektolitar prosječno za 9-oo-stotna vina; u Dalmacija jug. kruna 95 do 100 za hektostepen. Stagnacija u izvoznoj trgovini ie sveopća. Kao što su već javljale dnevne novine, je Njemačka Austrija povisila uvo>znu carinu na vino za 300 njem. austr. kruna za hektolitar. Na taj način iznosi uvozna1 carina Njemačke Austrije na vino za let. cenat od 15. aprila dalje 2000 njem." austr. fauna. Pored toiga je Njem. Austrija avfoirala nadaljnje povišanje poreza na piće.. Porez na vino će se po Sivoj prilici povisiti za 100%, tako da će iznositi okolo 800 niem. austr. kruna za hektolitar. Nai osnovu ovih nadaljnjih opterećenja vina računa se na mamili konznm. Cilede vin-a odnošaji izmediu Austrije i Ma-dianske još nijesu sredieni. Madiiarska želi prijateljskih edinošaja s Austrijom te nastala pridobiti protekcije za svona vina. koja se u velikoj mjeri tovažaiu i konzumiraju u Njem. Austriji. Istotako •bi morala i. naša država posvetiti nekoliko više skrbi za naše vinograde te im omogućiti jeftinije fev.aržanie i manje opterećenje izvoznih vina. Cijene jntidiarskih vina u Njem. Austriji kreću se u ponudama dd 8500 do 9000 K za ca. 9-po-stotna vina za hektolitar, a 11-postotna vina nu-diema su po 9500 do 10.000 njem. austr. fatuma in-Jcluzivno cariinu. a bez poreza. Madiainska Vina obično ne dobivaju kupaca, polšto se austrijska trgovina više orijentira na talijiamiski i španjiplski trg. U Madjarstoi počiva svaka Vinska trgovina. Čitane su bar nominalno dosta nisko pale. Mediu-tirn će cijene sigurno poskočiti, ako bi se naišlo bar nekoliko kupaca. Cijena 9-postotooim vinu u Budimpešti iznosi 1600 do 1800 mladi, 'kritina za hektolitar. 'Češkoslovačka ie svladala maiveću krizu u vinskoj trgovini, premda i tamo izmosi carina te •porez na vino skoro polovicu vinske cijene. Cijene se kreću izmediu 900 i 1000 č. K za hektolitar zacarinjeno. U trgovinskom ugovoru sa Italijom utanačen» ie uvozni kontingent na '120.000 hektolitara talijanskih vina. U Rumuniji stoji hektolitar vina (teritorij Arad) 500 leja, u staroj Rnrmmiii 700 leja. Usprkos ove velike napetosti mile misliti ua nivelira-nje cijena, pošto ie promet u očazmom stanju. Trgovina Beograda. Premiotrati ćemo u ovom člančiču pojavu od velike valžnosti za trgovinu maše zemlje te za njezin nadaljnji razvoj, kao što i štede svih no-sljedioa, koje bi iz toga mogle nastati. Trgoviiba naše države stagnira još i danas, poglavito zaostala u našoj prestolici Beogradu, koja se nalazi u centru jedne 12 milijuna stanovnika brojeće države. Uslijed svoie političke važnosti postao je Beograd gradom sa silnim putničkim prometom. Beograd leži na raskrsnici željezničkih praga te ga najvažniji vodni put veže sa istočnllm i zapadnim djeloivima europskog kontinenta. Ipak je danas Beograd uza sve prirodne preduslove i opće mnijenje .gotovo odrezan od prometa i doveden u teški položaj. Uza sve željezničke veze. koje spajaju Beograd sa solunskom" lukom, sjevernim i zapadnim centrima, koja mu davaju možnost brzog prometa 1 sa iodulstr i jalnim mjestima Njemačke, Francuske i Engleske, te itiz vozni put Dunava, za koji bi ga zaviidjala mnoga ostala mjesta, trpi Beograd od 'Stagniranja baš loše organizacije prometan Mno-Eoputa treba par mjeseci, da dodje transport od sjevernih pograničnih mjesta do Beograda, ako postane najmanja zapreka u prometu. A lovih lima dosta. Btralk u ugl i epicima, na žetieznicama ili kojekakvi incident u gospodarstvu u prvom redu zatoče prestaliou. Kod postuiuće opće 'gospodarske zanemare-nosti. .koja vlada u Beogradu, izgleda da mjerodavni faktori ne polažu ni koje pažnje rila pojave, koie smo gore naveli i koie paraliziraju svaki pokušaj razvoja trgovine Beograda, koja se ie u ostalom dd vai'kada živahno razvijala. Ovo je ta-kodjer jedini dzroik skupoće u Beogradu, iedne od imivoćih u našoj kraljevini. Kako će Njemačka platiti ratnu odštetu? Još prije Duhova je brzojav javio svjetu. da se ie Njemačka podredila zaključcima londonske konferencije pod pritiskom -Oboružene sile. Odlučila se .preskrbeti u vrijeme od 1. juna da 31. augusta jednu milijardu marki u zlatu u obliku inozemskih efekata. srebra, deviza i zlata. Propitivanje Njemaca ie najveće na američkim burzama, naročito, u Washingtonu. Američani traže za svoje papire i robu deponiranje tromjesečne mjenice državnog dobra sa inđosamentiima priznatih njemačkih banki te odbijaju ponuda eno srebro i efekte njemačkih poduzeća. Oboje neće olakšati njihove zadaće. Zahtjev bankarskog indosamenta. dakle bankarske garancije, će dakako u velikom izmjeru poskupiti plaćanje ratne odštete. Njemačka ponuda Washingtonu ie razdijelila prvu milijardu u 850 milijuna, koje hi trebalo predati u tri mjeseca, te u 150 milijuna, koje bi Njem-ci u obliki američkih papira odmah dobili. Od-kuda će moći Njemačka dobiti protuvrijednost za ovolike američke vrijednosti? Njemačka vtalda za sada niti nema dostatne množine zlata, ni dovoljno raSpoldž'liivih deviza. Njemačka devizna centrala naime nije reservoir deviza, nego organ, koji prema naručbama vlade preskrbuje sredstva plaćahia. potrebna za hranu. Clearing i pokriće kreditai. Devizna centrala dobiva svoii obratni kapital u papirnim markama. Radi toga mora da u slučaju potrebe deviza, valuta i zlata ovu robu tra'ži od' državne banke. Državna banka sama se je do zadnjeg vremena branila predati veće količine zlata državi na iraspol'oženje. Banka imade okote jedne miliia’rde i 89 milijuna zlatnih marki u svojim podrumima. Vlada je htjela da plati 130 milijuna u zlatu, a 'ostalo u srebru i devizama. Srebra ima državna balnkai Njemačke okolo 1 mffiiuha kilograma (1 kg srebra vrijedi 1000/1:5 marki u papiru), što vrijedi oko 75 milijuna maraka u zlatu. Mediutim ultimatum .odbija srebro te će Njemačka morati putem financiialne transakcije promijeniti svoie srebro u zlatnu valutu. Stanje deviza njemačke banke te dosta ipnolmiienljivo. Sigurno stanje valuta ie samo bankarski imutak u inozemstvu. Pa i ovaj je imutak već u mnogim slučajevima vezan. Izmedju efekata, kojima će Njemačka pokušati blatiti jedan dio svog duga, valja razlikovati dvije vrsti: one. koji se još nalaze kod stanovništva (Romuni. Meksikani, američki efekti), ome. koje još će trebati sakupiti, te kitajske ii ostale efekte, što se nalaze u blagajnama ministarstva financija' u vrijednosti -oko 100 milijim marki u zlatu. Glavnu postavku —• oko 600 imiliinna marki u zlatu — platiti će Njemačka u obliki deviza, koje će kupiti na deviznem trgu. Hoće li ovo uspjeti •Njemačlkoi u 3 in ool mjeseci, ziavisjeti će od mnogih ; odvažnih faktora. Kako će se rješavati Wo za centralnu Europu veleva'žno pitati! e. još ćemo javiti. t Zanimanje za jesenski praški velevašar uzorka. Zanimanje za jesenski praški velevašar uzor- kl je u domaćim i inozemskim' krulgoivima izlaga-telja vrlo veliko: po dosadašnjim^iprliiavamia izgleda. da će učestvovanje na budućem vašaru biti ioš mnogo veće. mego što ie bilo na orijašniiim. Za sudjelovanje prijavile se već danas mnoge firme, koie dosada ioš nijesu izlagale te su brojni uoiti te inozemstva nedvojben dokaz, kako i ino-stnanstvo razumieva značai i važnost praških ve-tavalšara. Odjele,nte za izložbu praških velevašara uzor-ki opetovano upozoruie. da treba prijavni blanket ispuniti tačno u svim rubrikama, od kojih ni jedna nije odvisna. Nepotpune prijave mora bino vratiti u papumieniie. što birješeniie prijava zadržavalo bez potrebe. U gradjevnom programu praških velervašara za uzorke nailazi se za tekuću goldteu .gradnja nekojih nadali njih paviljona u cjelokupnom izmjeru 12.000m2. ipak moraju se Prijave izlagateliia poslati do krađa t. m., pošto ne radii se samo oko pravodobnog rukovanja došlih prijava, već i oko mogućnosti učinkovite reklame doma i u inozemstvu. Prijave izilagatelia se primara u biroju Praških velevašama uzorki u Pragu. I. Stanom-estske radnice. Mogu se predati u pisarnici. Jug »slavenskog zastupstva Praških velevašara uzorki, Ljubl-Iana. Kongresni trg 3. 1. nadstr. Najvažniji inozemski novci. Zemlja limade zlatnu valutu (z. v.), ako su kurantni navci. t. i. novci, koti vrijede kao zakonito -sredstvo plaćanja do kojegod svote, zlatni: .zemlja kuda su kurantni novci srebrni, ima srebrnu valutu (s. v.); zemlja u koM se kulju i zlatni i srebrni kurantni novci, ima dvojnu valutu (d. v.). Novčani sastavi in novci raznih držav. Engleska. Z. v. Jedinica: funta štrli,niga (oznaka: £ ima 20 šilinga (Shilling, s) po 12 -penija (panny cdn. pence. izgovori: pens, oznaka: d). Mjesto »funta štrlinga« može se reči i: »liver šterlinga« (Uvre Sterling) Vrijednost: 1 L okolo D 25.22. 1 s okolo D 1.26. 1 d okolo 10 p. Novac za 1 £ zove se takodjer soveren (souvereign. izgovori sovren). Oznake L. s. d. su početna aova latinskih novčanih imena: libra, solidus, denarius. Zlatni novci: za £ 5. 2. 1 i 1/2. Srebrni novci: kruna za 5 s. .polalkruna za 2 i 1/$ s, florin za 2 s. Austrija. Z. v. Jedinica: kruna (K) po 100 hetera (h). ; Belgija. D. v. Jedinica: kao što u Francuskoj. Zlatni novci: za 20. 10 i 5 franaka . Srebrni novci: za 5, 2. 1 franak. 50 i 20 ccn-tima (centime). Bugarska. D. v. Jedinica: kao što u Fran-cuskdi. a se zove leva (L). ko-ja ima 100 stotinka Zlatni novci: za 20 i 10 leva Srebrni novci: za 5. 2. 1 levu. 50 stotinka. Češkoslovačka. Z. v. Jedinica: češkos,lovačka kruna (K) pa 100 haleru (h). Crnagora. D. v. Jedinica: kao što iu Framcu-sikioii. a zove se oer'oer (P) sa 100 para (pa). Danska. Z. v. Jedinica: Skandinavska kruna (Kr) okolo D 1.39 sia 100 era (oer). Zlatni novci: dvojni fredrikdotr. (Frederics d’or) za 20 ska-n. kruna, frederikdor za 10 iskand. kruna te cekin za 5 skand. 'kruna. Srebrni .novci: za 2 sk. krune, 1 sk. krunu. 50. 40. 25 i 10 era. Egipat. Z.’v. Jedinica: Egipt, funta po 100 pi-■ja&tra (okolo D 25.62). Francuska. D. v. Jedinica: frank (franc. Fr) po 100 santima (centime, c). Zlatni novci: za Fr 100, 50, 20. 10 i 5 (novac od 5 Fr zove se takodjer napoleondor. naipoleon d’or). Srebrni novci: za Fr 5, 2 i 1 za 50 i 20 c. Grčka D. v. Jedinica: kao'što u Francuskoj, zove se drahma (Dr), koja ima 100 lepta (lt). _ Grčka. D. v. Jedinica: kao što u Francusko], zove se lira (L) sa 100 čerotezima (centesimo. ct) ‘ Madfjarska. Z. v. Jedinica: kao što Austrija. Njemačka. Z. v. Jedinica: marka (M. Okolo D 1.35) po 100 feniga (Pfennig, pf). Zlatni novci: za M 20. 10 i 5. 20 pf Nizozemska. D. v. Jedinica: ihofabdlska lonifi-(ttoilländ. Gulden, hfl okolo D 2.08) po 100 sen-(CGTlt'S cts) Zlatni novci: tjentje (Tientje) za 10 hü. .uci i 1/. : i Norvegija. Z. v. Kao što Damska. Porutugalska. Z. v. Jedinica: milrejs (mflreis. S. okolo D 5.61) po 1000 reisa ili reala (r). Zlatni novci: kruna (koroa. teg. koroa), cijela, polovična, pe,tinska i desetinska za 10. 5, 2 ii 1 milrejs. Srebrni novci: za 5 i 2 testona (testaö i'i toistad. izig. testaun ili tostaun). ddn. za 1 i 1h testena: teston jednako 100 reisa. Rumunija. Z. v. Jedinica: kao što u Francu-skoii; zove se lej (L). koja .imade po 100 bana (b). Rusija. Z. v. Jedinica: rabelj (Ro. okolo U 2.67). sa 100 kopejka (kp). Zlatni novci: (vrijednost od 1896 g.): Imiper-j-al za Ro. 15. desetrubäöevac za 10, polaimlperjal za1 petrubljevac za 5. Srebrni novci: za 1 rubelj, idaljc za 50, 25. 20. 15. 10 i 5 kopejka. Španjolska. D. v. Jedinica: kao što u Francuskoj; zove se pezeta sa 100 semtima. Jedini zlatni novci jesu od 20 pezeta. Švedska. Z. v. kao što Danska. Švica. D. v. Jedinica: kao što u Francuslkob'; izove se frank (Fr). koji imade 100 rapa-(Rappen). Turska. Z. v. Jedinica: pilaster (Pi jednako D 0,23 po 40 para foa) a 3 iaspra. Osnov za trgovinu sa inozemstvom: zlatna lira, turska lira ii zlatni medžidje (med'jidie, lire turgoie, izg. llr tirk, LtQue olcoto D 22.77) po d000 mijema. Zlatni noivci: zlatni medžidje (modjidje d’or, izg. medžMiiedor) za 100 ipijastra. četvrtm'edlžidje za 25 ,pjjastra. Srebrni novci: srebrni medžidje ii -irmilik za 20 »astra, onlik za 10 pijastra. Sedi njene države američke. Z. v. Jedinica: (Dollar. (S) Okolo D 5.18) pb 100 santa (cents, Ots), Zlatni, no'vici: dvojni isl (eagle — orao) za 20 dolara, igl za 10 dolara, polaigl za 5 dolara, novci za 3. 2 1h i 1 dolar. Srebrni novci: za 1 dolar, dalje za 50. 25, 20 i 10 senta. Narodno gospodarstvo. Izvoz žita. Ministarski je savjet .zaključio — medjlutim su pale mnoge kiše — da se ukida zabrana izvoza pšenice i pšenionog brašna. Nevaljan®t austrougarskog metalnog novca. Kao što javlja delegacija .ministarstva fiinancija, austrougarski metalni .novac ne vrijedi više kao zakonito sredstvo plaćanja te se ne će zamijeniti. Državne Magajne ga uopće ne će primati. Potvrde za oslobodjenje carine -odn. cariniic-nja po minimatnoi tariti glede predlme-ta: gradjev-ni materijal, materijal za vodne, električne, plinske tvarni carske instalacije, kamikailije itd. da- vati će prema odluci ministarstva trgovine 1 industrije od 6. aprila t. g. od sada samo ministarstvo. Pošto su time svezane rame neprilike, to su pozvani krugovi 'zamolili ministarstvo, da s» izdavaniie potvrda, da se ovi predmeti uvažata za vlastitu upotrebu molitelja, odn. dal -se ne mogu dobiti u drižavd. opet dozvoli delegacijama mm. financija u raznim pokrajinama. Novost v urarstvu. Firma Henrik Budm, Stankovy v Češkoslovaški republiki je prinesla lepo in praktično novost s svojo zakonito varovano zrcalno uro »Saturnus«. To je ura s cifre-nibom iz - steklene plošče v mnogih lepih vzorcih. Nihalna ura, ki ima namesto običajnih lesenih okraskov celo sprednjo stran iz ene same zrcalne plošče, okrašene z okusnimi izrezljanimi in posrebrenimi ornamenti. Ta ura ostane vedno snaž- na in obdrži zmerom -svojo krasno zunanjost ter je zaradi svoje elegance povsod jako priljubljena. Opozarjamo na Inserat v današnji številki našega lista. I SEJM-VAŠAR I LIBERCE-REICHENBERG h (ČEŠKOSLOVAŠKA) ■ ■ AVGUST 1921 n ■ ■seBseBHeHesMBHasiM^HEHaaeeeBa Novo ustanovljena podjetja. »Uradni list« štev. 35. z dne 6. aprila 1921. »Ekonom«, osrednja gospodarska zadruga v Ljuo-Ij-ani, r. z. z o. z. — Ljubljana. »Uradni list« štev. 41. z dne 18. aprila 1921. Ivan Sax, trgovina z -obleko in manufakturnim blagom. — Ljubljana. Jožef Svetle, trgov,ima z lesom. Vrhpolje št. 29 pri Kamniku. Avg. Čadež, trgovima z mešanim blagom. Ljun- Franc Stare, trgovina z -lesom. — Kamnik. Marija Rančigaj. trgovina z mešanim blagom, vinom in pivom v zaprtih steklenicah. — Toplice št. 37 p-ri Zagorju ob Savi. A. Schumi, trgovina z damsko Konfekcijo. Ljubljana. Ana Cotman. trgovina z mešanim blagom. — Ljubljana. K. Favai. trgovina s špecerijskim blagom. — Ljubljana. Lavtar Franc, trgovina z mešanim blagom razen z blagom, omenjenim v § 38.-5. Obrtega reda. — Ljubljana. Franc Petan, trgovska agentura in kom. trlgovina. — Ljubljana. Doroteja Kregar, trgovina z mešanim blagom. — Dravlje. Franja Karba. trgovina z manufakturnim in ga; lamterijskini blagom. — Jesenice št. 129. F. & J. Peneš, prodaja žganja, vina in piva v zaprtih steklenicah in trgovina z mešanim blagom na drobno. — Moste pri Ljubljani. Ivan Pakiž, trgovina z zlatnino in srebrnino. — Ljubljana. »Vulkan«, jugoslovanski avtozavodi, d. z o. z. — Ljubljana. »Vulkan«, tvornica za gumijeve izdelke, d. z o. z. — Kranj. »Uradni list« št. 42. z dne 21. aprila 1921. Franc Bar. trgovina s stroji, njih -deli in pisarniškimi potrebščinami. — Ljubljana. P. Šterk, trgovina z modnim blagom. — Ljiub-li-a-na. » Ivan Vreček, trgovina z mešanim blagom. — Ljubljana. Stanko Žargi. trgovina z mešanim blagom. — Ljubljana. , Mih. Tomšič, trgovina z lesom. — Vrhnika št. 51. Franja Siovnik. trgovina z izgotovljenimi oblekami in manufakturnim blagom na drobno. — Ljubljana. »Progres«, prva jugoslovanska tvornica za Izdela vanj e igrač, norimberškega blaga, čepic, kravat itd. — Ljubljana. Viktor Stuzzi. trgovska agentura in komisijska trgovima. -- Ljubljana. Ba-šin & Co, prva jug. tvornica telovadnega, športnega im igralnega orodja. — Ljubljana. »Uradni list« št. 43. z dne 23. aprila 1921. Podružnica ljubljanske kreditne banke v Brežicah. — Brežice. »Uradni list« št. 44. z dne 26. aprila 1921. Ivan Kovačec, trg. z meš. blagom na debelo in drobno -v Ptuju. — Ptuj. »Uradu list« št. 45. z dne 29. aprila 1921. Franc Čater, trg. z stavbnim gradivom in dež. pridelki. -- Šmarjeta P. Celju. Prah zoper mrčese (proti muham in bolham) 100 škatlic za pršenje (Spritzkarton) K 350"—. Sprejmejo se zastopniki! ,Herba4 z. s. o. j. Zagreb, Palmotićeva 10. PRODA SE salonska oprava, krasno francosko delo, z lepim ogledalom. Oprava je bogato okrašena z bisernico (Perlmutter) in medenimi (Messing) vložki. Oprava je kupljena na zadnji razstavi v Parizu. — Naslov v upravi. Trpežne trakove za čevlje, (Eisen-garn), in stremena (Schuhstrupfen) nudi točno po najnižjih cenah FR. DOSTAL, veleizdelovalnica trakov za čevlje in stremen. TROPAVA. Cehošiovenska. ZASTOPNIKI za razpečavanje kemičnih izdelkov se sprejmejo. — Prednost dobro vpeljani. Ponudbe pod „LABORATORIJ“ na upravo lista. Ustanov. 1898. Ustanov. 1898. \ Anončna ekspedicija Al. Matelič Ljubljana, Kongresni trg 3. Telefon 174. (Prf vprašanjih zadostuje poleg navedena številka.) Na prodaj: 47. Mala grajščina na Gorenjskem z 9voraIi zemljišča. 48. Enonadstropna hiša tik pred vojno zidana, s štirimi stanovanji na periferiji Ljubljane, 49. Hiša v Ljubljani (Trnovo) s prostori za obrt. ^0- Hiša v Spodnji Šiški z 9 stanovanji, hlevom i. t. d. Kupi se: 51. Srednje veliko posestvo v okolici Ljubljane. 52. Hiša v Ljubljani, ki bi se dala preurediti za kavarniško obrt. 53. Vila, kjer bi se dobilo stanovanje. 54. Hiša kjerkoli v Ljubljani, samo da se dobi stanovanje. Čitajte „Jugoslovansko Borzo“! vešč v žaganju vsakovrstnega blaga, in Gaterist vešc brušenja žag, se pod ugodnimi po- CinmiariSt goji takoj sprejmeta. — Ponudbe pod „Gaterist“ in „Cirkularist“ na upravo. Jožef Berounsk^ tovarno kovinastega in pločevinastega blaga Svratka, Češkoslov. nudi vsakovrstno kuhinjsko posodo in gospodinjsko orodje iz bele, črne, počinjene in cinkaste pločevine — dalje močno žičnato blago čisto počinjeno, kakor tudi železno lakirano. Ceniki na zahtevo zastonj! JOCWl BEPOVHCKH IBOpHHIta JIHMOBHe H KOBimacie poče Capama, MeiuKocnoB. HyflH CBaKOBpCHO KyXHIbCKO nocyije h opyije aa ny-sancTBo us öejior, np-Hor, nonmbeiior h pn-HacTor jimia — flaae jaicy sKirany po6y, nn-cTo nopnaeHy Komio h atenesHy naKOBany. UeHHKM Ha aaxreB 6a-nasa! Ročni menjalnik 8 zavarovanjem, na dva pola. 250 Volt, do 400 Amperov. Tvornica elektrick. aparata za jaki tok SCHEIßER & KWAYSSER d. z o. z. Wien XIII/2 AL, Linzerstrasse 16 APARATI ZA NISKU I VISOKU NAPETOST. Cijeniki i ponudbe besplatno. iiinniiiiiniiiiuiiiummmiiiiiiti s trgovskimi prostori v Ljubljani se ugodno proda. Resni reflektanti naj blagovolijo sporočiti svoje naslove pod „600.000“ na Anončno ekspedicijo Al. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg št. 3. Automobile, kolesa, motocikle ter vso opremo nudi iz skladišča J. Goreč, garaža, delavnica Ljubljana, Gosposvetska 14, Vegova 8. Priložnostni nakup! Prostostoječa litoželezna peč centralne kurjave na gorko vodo (8 m2 kurilne ploščine) in 500 m cevi iz počinjene železne pločevine (premer 90 mm) ceno na prodaj Obrniti se je na upravo lista pod „litoželezna p e č". Prigodna kupnja! Jeftino se prodaje slobodno stoj a juda peč od lievanoga željeza sa centralnim loženjem vrućom vodom grij e ploštinu od 8 m sa 500 m cjevi od pocinčenog željeznog lima (promjer 90 mm). Obratite se upravi lista pod „lievoželjezna peč“. nPHroflHA Kvrat-A! JetJjTHHO ce npoflaje cao-6oaho CTojajyha nei oa AHBeHor rBoudja ca hbh-rpaAHHM AonceibeM, Bpy-koM BOAOM — rpnje wio-iimmy oa 8 m — ca 500 m HCBh oa nonmmeHor rsox^eHor ahma (npoMep 90 mm). — OöpaTHTe ce ynpasn ahcta hoa »jih-BoaceAeaaa neu«. Export! Export! Tekstilna industrija firme Jos. J. Hak Hotka n Srare Paky, Češko, izdeluje in pošilja samo trgovcem: platno, prte, prtiče, damast, brisače, kuhinjske brisalke, ze-firje, kaneva, tančice, ažurno blago, robce. (brinjevca) uz najniže cijene na veliko i na malo nudja „PECARA“ D. D. SISAK UPITAJTE ZA CIJENE! UQTEIna prometnom mjestu, blizu dunavske parobrodarske i željezničke stanice, u jednom gradu u Srijemu, prodaje se dobrovoljno hotel sa zakupnim ugovorom, cijelokupnim inventarom, 20 mo-bliranih soba i sa elegantno uredje-nom bašćom. Pobliže u upravi lista pod „Hotel 20“. Skoro največji modemi mlin V Češkoslovaški na prodaj. — Cena Kč 4,700.000. Reflektanti, ki se zanimajo za točen opis, naj blagovolijo sporočiti svoj naslov na An. ekspedicijo Al. Matelič, Ljubljana. 1 TproBijH y Cp6H]H KOjH jotu ne ÄOÖHBajy öecnTiaxHO »JyrocnaBeHCice öypse«, ueKa npujase CBoj hbctiob ynpasH. JaBHxe h HacziOBe cbojhx Koviera! POZOR ! I Katera konkurenčno močna tvrdka bi založila solidno reelno tvrdko na deželi z manufakturnim, galanterijskim in špecerijskim blagom na mesečni obračun, ali mogoče kdo finansira proti 1 5 °lo polletnim obrestim? Cenjene ponudbe na upravo lista pod ^Dobičkonosna trg. 100“. BUBI JADRANSKA BANKA DU sprejema vloge na hranilne knjižice, žiro in druge vloge pod najugodnejšimi pogoji. Prevzema vse bančne posle pod najugodnejšimi pogoji. Beograd, Celje, Dubrovnik, Kotor, Kranj, LJUBLJANA, Maribor, Metković, Opatija, Sarajevo, Split, Šibenik, Zadar, Zagreb, Trst, Wien. Poslovne zveze z vsemi ,večjimi kraji v tu- in inozemstvu. OBRTNA BANKA LJUBLJANA, KONGRESNI TRG 4 ::: TELEFON 508 Preskrbuje nakup n prodajo vsakovrstnih vrednostnih papirjev, deviz in valut. — Vnovčuje kupone in izžrebane vrednostne papirje. — Preskrbuje nakazila in inkasso na vsa tu- in inozemska banCna tržišča. — Daje predujme (posojila) na vrednostne papirje. — Eskomptuje in vnovtuje menice. — Sprejema denarne vloge na tekoči račun ali pa na čekovni promet. — Hrani in oskrbuje vrednostne papirje, reviduje Številke. Dovoljuje vsakovrstne kredite. Finansiranje obrtnih podjetij.