Poilarlna plaćena u gcioT. u Cena Din Z SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „SoUcolslca prosveta" шштшмштштшмшштштшштштмшмшшшшт НШНННШППШ um —-———.——— — — — иШ- Llublfana, lO anarla. 1933 Izlazi sva ko g' petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i »prava nalazi se u Učiteljsko] tiskar!, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177 • Račun poštanske štedionice broj 12.943 e Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vraćaju God. IV Brof 11 Pulevi i ciljev! siovenskog Sokolstva Po sednlci prefsednišiva Saveza siovenskog Sokolslva Godine 1871 obratio se je dr. Miroslav Tirš u »Sokolu« slovenskoj omladini. »Od toga doba,« piše naš učitelj, »kada se je sokolsko nastoja-nje, 'koje je težilo za telesnim i moralnim jačanjem naroda, počelo snažnije javljati, hteli smo da bi se to nastoja-nje iz naše domovine proširilo i na ostaiu braču Slovene, da bi s vremenom moglo da postane čvrsta spona i bez društvenih pravila, te da polako združi svu svesnu omladinu u prostranim slovenskim zemljama, budeči, po-državajuei i oživljajuči u njoj tu misao, da je ona pre svih pozvana da s prirodenom hrabrošću i neumornim vezbanjem svojih snaga stalno i poja-cano sa svim silama i — bude li treba — takoder i životima brani slovensku i ,?ju. ot^ napada, koji bi zapretili u bližoj buduenosti!« Put siovenskog Sokolstva je dakle udaren iz Praga u sve delove sveta, gde žive slovenska plemena: to je od Tirša skovana čvrsta spona, koja i bez društvenih pravila združuje svesnu omladinu po širnim slovenskim zemljama. -— U svakoj reči je misao i duh, » u pogledima prostranost slovenske budučnosti. Pravila su pak u svesti. Naša nastojanja — to su delo, trud i. napor, kao nigde drugde. Delo, trud i napor, kojima provejava duša, koje uznosi oduševljenje i diže skrajna požrtvovnost; samo to troje u realnosti, osnovano i prekaljeno u dubi-nama ideje, mora da budi, podržava i uzdiže misao, te da njenu snagu i le-potu prenosi u duševnost pojedinca i s njim u duševnost naroda. Ta nastojanja teže za telesnim i moralnim jačanjem naroda. Pomislimo, kakva je tu skladnost i kakva se tu razotkriva harmonična saradnja u razločnosti osnove, u prenosu ideje u stvarnost i izražavanju stvarnosti u ideji! Oživljavanje misli — to znači: misao preneti u čoveka, da ju primi i u sebi zadrži kao deo svog unutarnjeg bogatstva. I kada na taj način misao postane svojina pojedinca, ona u njemu može neprestano da deluje u svim smerovima našeg zajedničlkog nastojanja. Ideja tako postaje svojina naroda. * Poziv omladini u širokim slovenskim zemljama moramo da uzmemo ka° Sto to označuje reč, i taj mf>r®mJ> ujedpo da smatramo nekom .simboličnem oznakom mladosti ideje same. Neumorno vežbanje pokoljenja za pokoljenjem daje svemu narodu prirodenu hrabrost j er prelazi iz zdrave očeve krvi i \z čistote i kreposti majčinog tela u krv i mišičje dece obojega spola. Vežbanje pak po Tirševom sustavu teži za telesnim i moralnim jačanjem i ne može da bude jednostrano, t. j. usmereno samo na fizički deo pojedinca. Kad bi to bilo tako, onda bi bila onemogučena stalna i pojačana obrana slovenske ideje, jer sc gola, iako najgrublja telesna snaga na taj način može lako da slomi i iserpi. Regulator te snage gledom na njeno trošenje i na njen nadomestak je ideja, koja preči i ograničuje nerazumno rasipanje, i koja razvitku i razmahu telesne snafie određuje meru i vreme te time dakle tvori harmonično izra-zavanje i udejstvovanje fizičkoga i moralnoga zdravlja pojedinca u svakom slučaju i u svakom času. To je savladivanje samoga sebe, to je ukročivanje prevage strasti i svih raspojasanih elemenata u čoveku, koji ga zavadaju na nepremišljena] nemoralna i nečasna dela. Nikada nije nijedan afeikat sokolski uzgojenog pojedinca tako neobuz-dan, neukrotiv i slep, da bi mogao da se poigra s vlastitim životom, jer je život največc dobro, koji se može žrtvovati samo za najviše ideale. Koji su to najviši ideali? Tirš kaže na istom mestu: »1 da bi konačno sva, iako inaee podeljena slovenska omladina, pod jednom za-stavom, pod zastavom sokolskom, na svakoj strani rame uz rame, mačem uz mač u tom poslednjem boju koji nas čeka za našu čast i slavu. posvuda branila neumanjeni razvoj siovenskog plemena i slobodu naroda, ugroženog od zajedni<3kog neprijatelja!« Negde sam več ukazao na taj Isto-rijski značaj Tirševog Sokolstva, a treba ga naglasiti također i ovde, pa i uvek i posvuda isticati, jer je u pitanju naše največe svetovno dobro: obrana slovenske ideje sa životom svih, koji u nju veruju. Najviši ideali: neumanjeni razvoj siovenskog plemena i sloboda naroda! — Tome idealu teži naš zajednički rad, t. j. sokolsko nastojanje, čija se duboka vrelca nalaze u našoj volji, put u radu, sredstva u svim granama sokolskog uzgoja, a konačan cilj u moralnoj i materijalnoj savršenosti pojedinca i naroda kao etične, kulturne i poKtičke celine. A kako pak o potpunom savršenstvu u našem smislu ne može da bude govora, naše delo nikada se ne svršava i niti če se ika-da završiti, več teče večito napred po-jačanim i u širinu usmerenim tokom. * Razvoj siovenskog plemena i sloboda naroda ugroženi su od zajednič-kog neprijatelja. Taj je neprijatelj iz-van nas i medu nama. O vanjskim ne govorimo. Svi ga poznajemo, svi čuje-mo šum i štropot tvornica Čelika i bronza. More i zrak su kao neman, koja čeka da izbaci svoju smrtonosnu decu u pozdrav mira i prijateljstva slovenskim zemljama ... Protiv svega toga diže se rame uz rame, mačem uz mač: život ideje i materije protiv brutalne sile. Ko bi bio jači, veči, otporniji i pobedonos-niji u odsudnom trenutku? Opasniji od neprijatelja van nas je neprijatelj u nama samima: lenost, slom morala, gramzivost, individualni egoizam, beznačelnost, trgovina sa značajevima, udobno i raskošno uživanje pojedinca na štetu drugoga... U toj poslednjoj borbi radi se o našoj časti i o našoj slavi: o časti naroda, o slavi pobedonosnog uzdignuča i poleta moralnog nacionalnog života u najopćenitijem i najširem značenju te reči. Ne pobedimo li neprijatelja u nama samima, uništiče nas neprijatelj koji je izvan nas. Neophodno je dakle potrebno usredotočenje svih zdravih snaga da se iz celine izluči i istrebi sve, što umanjuje ili onemogučuje zdrav porast narodne osobitosti, njegovu ot-pornost i pravac njegovog htenja k pozitivnoj tvorilačkoj delatnosti. Osredotočenje tih zdravih snaga danas se vrši na očigled svega sveta poti sokolskim zastavama. I izvan tih takoder teče život, ali naš život, život potre-ban Slovenstvu, samo je onaj, koji se razvija tu medu nama u tri pravca: u čistoti, ponosu i junaštvu. Naše puteve i naše ciljeve vidim kako se blešte u vatri po svem širo-kom obzorju sveta: Sokolstvo srce Slovenstva! E. Gangl »Dokumenti« U odbranu biskupske poslanice protiv jugoslovenskog Sokolstva objavljena je u poslednjim brojevima »Ka-toličkog lista« serija članaka; članci r.ose naslov »dokumenti«, a signirani su, mesto potpisa, sa »Dr. K. B.« Pisac ovih članaka poziva nas da dokažemo neosnovanost tvrdenja poslanice, koja je — kako on -kaže — sastav-ljena »gvozdenom logikom«, i da pobijamo »taj Aristotelovsko-pragmatički deo poslanice, koji je upravo najdiv-niji primjer objektivnosti, uzvišenosti i ljubavi prema istini«, a sa svoje Strane obečava da če izneti dokumente, iz kojih če se jasno videti, da su biskupi zaista bili u pravu, kada su Soko kraljevine Jugoslavije oglasili za bezbož-ničku i nemoralnu organizaciju. Što se tiče poziva člankopisca da dokažemo neosnovanost optužaba biskupske poslanice, mislimo, da smo več i do sada dovoljno i preko potrebe udovoljili tome pozivu. Mi čemo. me-dutim, i dalje nastaviti sa objavljiva-njem naših dokumenata, iako je več danas svakom nepristranom i razum-nom čoveku potpuno jasno, da je poslanica imala više da služi drugim cilje-vima nego li istini. Ali, da vidimo, ka-kvi su to dokumenti g. Dr. K. B., jer ipak u prvom redu dužnost dokaziva-nja tereti onu stranu koja tvrdi i op-tužuje. Člankopisac, pre svega, navodi neki »tajni« dokumenat, koji je po nje-govom tvrdenju »štampan u štampari-ji Ž. Madareviča (Beograd, Cara Nikole II 3)«. Ovaj »tajni dolkumenat« sa-drži, kako Dr. K. B. kaže,^ »svečanu tajnu besjedu«, koju je održao na go-dišnjoj skupštini loža u Somboru veliki besednik velike slobodno zidarske lože »Jugoslavija« g. Damjan Brankovič dne 24 aprila 1932 g. U tom svom govoru rekao je g. Brankovič, kako to navodi g. Dr. K. B., od reči do reči ovo: »Zaslužuje da sc naročito istakne u našoj sredini jako zapažen interes za javnu nastavu. Naša stručna brača dali su po tom pitanju odlične raspra-ve. Temeljno obrazovanje i nepristra-no vaspitanje mladeži pretstavljaju najjače stupove države i nacije. Na tom polju, po primeru Italije, treba suzbijati svaki nepozvani uticaj (utje-caj katoličke crkve ...) Ovom prilikom treba odati puno priznanje onoj našoj brači, koja živo saraduje na teles-nom razvitku i viteškom vaspitanju našeg podmlatka. Sokolstvo i slobodno zidarstvo imaju važnih dodirnih tača-ka na teretu stvaranja moralne ličnosti i razvijanja konstruktivnog patriotizma«. Iz ovih reči g. Damjana Brankoviča člankopisac razvija smelo tezu o ne- kakvoj tajanstvenoj vezi, koja tobože postoji izmedu Sokolstva i slobodnog zidarstva. Da bi u potpunosti shvatili pravu nameru g. Dr. K. B. i smisao njegovih reči, moramo imati u vidu dve stvari, i to: prvo, stav Katoličke crkve prema slobodnom zidarstvu, i drugo, činjenicu da su čitaoci >■ Katoli-čkog lista« mahom katolički svečenici. Što se tiče stava Katoličke crkve prema slobodnom zidarstvu, ovaj je od iskona odreden i dobro poznat. Od kada je papa Klement XII svojom bu-lom »In eminenti« od 28 aprila 1738 g. prvi put bacio prekletstvo na slobodno zidarstvo, nije bilo gotovo ni jednog njegovog naslednika, koji tu presudu sa svoje strane ne bi ponovio: tako Benedikt XIV 1751 g., Pio VII 1814 g., Lav XII 1823 g. a papa Pio IX anate-misao je slobodno zidarstvo za vreme svog dugog pontifikata svega osam pu-ta, nazivljajuči masoneriju »zločina-čkom sektom« i »sinagogom sotone«. Mnogo se bavio sa slobodnim zidarstvom i papa Lav XIII. Njegova enciklika »Humanum genus« iz godine 1884 u svojoj oštrini u osudi slobodnog zidarstva daleko prevazilazi čak i ono što su o tome rekli njegovi prethodnici. On naziva slobodno zidarstvo »prljavom zarazom«, »tajnom sektom«, koja hoče da uništi crkvu, iskoreni krščanstvo i poruši svaki moralni i pravni poredak. Za vreme njegovog pontifikata i s njegovim blagoslovom počela je svugde i organizovana akcija protiv slobodnog zidarstva, koja i posle velikog neuspeha i blamaže u aferi varalice i mistifi-katora Leona Taksila još i danas postoji. Sam papa Lav XIII u svojoj ju« bilarnoj okružnici »Annum ingressi« od 19 marta 1902 g. ponovno se vrača na »zaveru sekte masona«. On u svim napadajima protiv crkve i religije vidi niihove prste, jer — kako kaže — svi znakovi odaju, da se borba vodi iz jednog tajnog središta — '>talia profeeto similitudinem mentium indicant, unum-que ducem«. Kada se sve ovo ima u vidu, svakom če biti potpuno jasno kuda smera g. Dr. K. B. kad svojim čitaocima, ka-toličkim svečcnicima, hoče da sugeriše nekakvu tajanstvenu vezu izmedu jugoslovenskog Sokolstva i slobodnog zidarstva. Nekada katoličko svečenstvo nije bilo baš tako jednodušno u osudi slobodnog zidarstva pa su i pored svih papinskih bula mnogi istaiknuti crkveni poglavari pripadali toj organizaciji. Tako su kod nas zagrebački nadbiskupi Maksimilijan Vrhovae i nekadašnji nadbiskup ljubljanski 'Ivan Brigido bili masoni, danas medutim posle progla-šenja dogme o nepogrešivosti pape, posle enciklika Lava XIII i jasnib od- redaba novog crkvenog zakonika stvari stoje sasvim drugačije. Razumljivo je, da danas katolički svečenici moraju smatrati za svoju dužnost da suzbijaju sve ono što je u vezi sa slobodnim zidarstvom. Olankopisac »Katoličkog lista« vr- lo dobro znade, da je zlosrečna biskup-ska poslanica odjeknula vrlo nepovolj-no kod velikog, može se čak reči pre-težnog dela svečenstva. Teza o vezi slobodnog zidarstva sa Sokolstvom imala bi da deluje na te nezadovoljni-ke, trebala bi da ih zastraši i dii ubaci sumnju u njihove redove. Ali, kakve dokaze, kakve »dokumente« nam pruža u tom pogledu g. Dr. K. B.? On navodi neki govor g. Damjana Brankoviča iz Beograda, u kojemu se kaže da Sokolstvo i slobodno zidarstvo imaju važnih dodirnih tačaka na »terenu stvaranja moralne ličnosti i razvijanja konstruktivnog patriotizma«. G. Brankovič, međutim, nije nikakvi pretstavnik Sokolstva, i ono što on kaže za nas Sokole može da bude samo njegovo privatno mišljenje. Gospodin Brankovič govori samo u svoje ime ili možda u ime svoje organizacije; tu se, dakle, radi o jed-noj jednostranoj izjavi, koja zav nas ne može imati nikakve važnosti. Člankopisac »Katoličkog lista« treba da za-pamti, da se o nama može suditi samo na osnovu onoga što smo mi uči-nili, a ne po tome što o nama drugi govore. »Dokumenat« g. Dr. K. B., dakle, nije nikakav dokumenat, nego obi-ena insinuacija sa vrlo prozirnom na-merom. Soko kraljevine Jugoslavije je jed-na posve neovisna i samostalna organizacija, koja u granicama postoječih zakona i svojih pravila sasvim javno radi na postizivanju svojih ciljeva, koji su objavljeni i svakome dobro poznati. Izmedu sokolske i slobodne zidarske organizacije ne postoji nikakva veza. Istina je, da Sokolstvo radi na »stva-tanju moralne ličnosti i razvijanju konstruktivnog patriotizma« i svako koji deluje u istom duhu bratske ljubavi i snošljivosti može imati sa nama u tome pogledu dodirnih tačaka. To se, međutim, odnosi u prvom redu i na samu Crkvu, koja takoder nije valjda za to stvorena da seje mržnju i razdor, nego da odgaja moralne ličnosti u duhu patriotizma. Iz »Hrvatske straže« i »Katoličkog lista« vidimo, da g. Dr. K. B. i g. Brankovič raspravljaju veliki spor izmedu katolicizma i slobodnog zidarstva, a nama bi obojica učinili ve-liku uslugu, da nas nikako ne mešaju u ovaj njihov spor, jer u njemu ne želimo ueestvovati. Sem jednoga govora Dr. Gavranči-ča i jedne rezolucije Sokolskog društva u Rumi, u 'kojima se osuduju inspiratori i tvorci biskupske poslanice i u kojima nema ničega protiv vere i crkve, iste su prirode i drugi »dokumenti« g. Dr. K. B. Druga grupa tih »dokumenata« su razni vešto povadeni i dobro sortirani citati iz češke sokolske štampe. I tu možemo samo odgovoriti to g. Dr. K. B., da su to možda »dokumenti« o češkom Sokolstvu, a ne i »dokumenti« o stavu našeg jugoslovenskog Sokolstva, koje pretstavlja samostalnu organizaciju, i da se o nama može suditi samo na osnovu naših sopstvenih dela a ne na osnovu dela drugih. Istina je, doduše, da se češki Soko s nama za-jedno nalazi u Sveslovenskom sokolskom savezu, ali u istom se Savezu nalazi i poljski Soko, pa zaiSto ne citira g. Dr. K. B. izjave poljskih sokolskih pretstavnika, koji su kako je pozna-to — vrlo dobri katolici i rade sa blagoslovom katoličke crkve. Iz svega ovoga jasno se vidi koliko je g. Dru. K. B. stalo do istine i sa kakvom lojalnošču vodi polemiku, ali je kruna svega ipak treča grupa njegovih »dokumenata«. Tu treeu gru-pu »dokumenata« sačinjava — ne bi čovek verovao — »rukovet anonimnih pisarna«. O toj grupi »dokumenata«, koje inače časni ljudi obično neproči-tane bacaju u vatru, šteta je mnogo govoriti. Vidi se u čemu je stvar kada g. Dr. K. B. mora da iznese sa velikom paradom kao neke »dokumente« protiv Sokolstva anonimna pisma. Preko svega toga prelazimo s prezirom. Eto, takvim se »dokumentima« opravdava biskupska poslanica. Kičma i »kičma« Razumemo dobro borbu. Borba je oblik života, osnovni životni zakon. I baš mi Sokoli, i kod osnivanja pred više od pola stoleča, i pre rata, i za rata, pa i sada posle rata, dobro znamo što je to borba. Ne izazivamo kavgu, ali kad več naide — e onda mu-ški prihvačamo. U borbi otkriva se ono najdublje u čoveku, otkriva sc čovek. A u borbi, ko deca u igri, očrtava se jasno karakter, sadržina čoveka, ili neke celine. Zato nam ova borba, sada, borba oko Sokolstva, tako dobro dolazi: erta nam ljude, potkazuje ko je čvrst i pouzdan, ko je mekan i plašljiv, ko je nesebičan i odan, ko je proraeunan i lukav ... Borba ko neko prečiščenje, ko neko ogromno duhovno rešeto deli veliko i čvrsto zrnje, od sitnog i raspad-nutog. I kroz to rešeto, kao kroz neki tajnoviti i čarobni mikroskop gledamo na ono skriveno i najdublje. Gledamo kod svojih, kod novih i kod starih Sokola, kod mladih i kod predratnih, a vidimo — na njihovu veliku žalost i razočaranje — i ono skriveno, ono du-boko, ono bitno u karakterima onih koji su ovu — ne poslednju — borbu izazvali i nametnuli. Po ovome što smo videli kod svojih, po onome što je rešeto istine pro-čistilo u sokolsko j organizaciji, po tome smo zadovoljni. Više nego zadovoljni. Ako je iko otpao — zato što su nas uvredili, zato što su na nas naba-cili najčudnije i najneverovatnije »poroke«, i zato što odjednom pripadanje Sokolstvu znači nešto »lošeg i gre.š-nog«, ako je iko od nas zato otpao, c onda smo zahvalni toj borbi i onima, koji su nas oslobodili tih privesaka. Takvi »hrabri« i takvi »uvereni« članovi ne spadaju u naše čvrsto kolo, u redove ljudi sa čvrstom, elastičnom i spretnom, ali čvrstom kičmom. Ako ima desetak takih slučajeva, da su naše redove napustili neki »hrabri«, čim je jeknula bojna truba uspla-hirenih i ujedinjenih neprijatelja sokolskog bratstva, imamo desetke tisuča primera, da su u naše redove stupili oni stari, slavni, prokušani i oeeličeni hrabri borci, kojima je ta truba i to ujedinjavanje neprijatelja svih boja i svih imena, jasni razlog samo za jedno: s ervenom košuljom, s Jugoslavijom, nasmejani i čvrsti svakome i svima reči čemo: Stoj! Dosta je! To što je rešeto borbe i pogibelji učinilo kod nas, to služi na čast Sokolstvu. I molimo srdačno i iskreno da se naši protivnici povremeno potru-dc, da nam to jako i veliko rešeto istine pročisti redove — bičemo uvek jači, lepši i bolji. Ali što je to rešeto istine učinilo u njihovim redovima. Što je pravda i istina izdala i objasnila. Služi li to iko-me na čast? Pa čak ni nama, da se moramo i s takvima boriti. Primera tražite, slučajeva ... Ogledajte se, pogledajte oko sebe. Pogledajte otvorcnih očiju ... Stotine, tisuče primera dokazače vam koliko je zrna ostalo u rešetu istine kad je izazvana borba prodrmala redovima neprijatelja Jugoslavije i Sokolstva. Kroz to rešeto istine videoete što je to »kičma« i što je svest i ^hrabrost. I videeote s kakvim sc oruzjem i s kakvim sredstvima bore s nama. I nasmejačete se — jer s tim oružjem neiskrcnog i izmišljenog i u srednjem veku bi doživeli — poraz, a kamo li ne sada — kad se prosvetom i rodoljub-ljem čovečanstvo oslobodilo i inkvizicije i svega drugog. Primera hočete! Samo par, istinitih i dokazanih: Jedan učitelj vere hteo je da »uve-ri« naraštajee u jednom razredu, da je Sokolstvo grešno i da moraju iz njega istupiti. Medu mnogim »argumentima« naj jači je bio ovaj: »Deco, skoro je matura, a vi dobro znate, da sam ja dobar sa svim ispitivačima... !« Sreta naša, a nesreča njegova: naraštajci su bili — Sokoli, pravi potpuni Sokoli. Kad je svršio taj »odgojni« čas, pri-stupili su njih četvorica učitelju i rekli su mu, da su zapisali što je govorio, da če o tome promisliti i da če se sa-vetovati sa svojim starijima... A kad je tom učitelju, jedan od roditelja do-šao sa sinom, da ga pita, što i kako je on to govorio maturantima, učitelj /LoV&H/Ko /oKoL/TKo U LjuUjanu! »Lidove no vini« objavile su u je-dnom od poslednjih brojeva članak, koje se odnosi na učešče češkoslovač-kog Sokolstva na pokrajinskom sletu u Ljubljani ove godine. Pisac članka tvr-di, da je potrebno da se Jugosloveni-ma uzvrati njihov poset prilikom IX svesoikoMcog sleta u Pragu ,več i zbog toga, što se pokrajinski slet u Ljubljani održava kao proslava 70godišnjice opstanka jugoslovenskog Sokolstva, što naroči to opravdava, i u ovim te-škim privrednim danima, taj poset beloj Ljubljani, kolevci jugoslovenskog Sokolstva. Dalje pisac kaže: »Svi znamo iz novina, da jugoslovensko Sokolstvo proživljuje baš ovih dana jedan od najtežih bojeva, izazvan po Kato! i oko in cpisikopatu, a koji je napadaj bio uperen pretko jugoslovenskog Sokolstva na same temelje Jugoslavije. Taj napadaj trebao je da i zapove u ovim teškim vremenima ponovne verske bojeve i nemir u celoj zemlji. Jugoslovensko Sokolstvo postavilo se je u obranu svojeg naroda i države, izbegavajuči sve što bi moglo da izazove kulturni boj, te je tako i odbilo napadaj klerikalizma, koji je sigurno u službi tudinca. A na koga se može osloniti jugo-slovensfko Sokolstvo u ovim danima nego na češkoslovačiko Sokolstvo? Ko može bolje da shvati poteškoče, koje su nastupile jugoslovenskim Sokolima napadajem Katoličkog episkopata nego feeSkoslovačko Sokolstvo, koje iz svog vlastitog iskustva veoma dobro poznaje sve metode i način ovalkvih napadaja? Zato ne može biti govora, da H če se iei u Jugoslaviju, več može da postoji samo jedno pitanje, a to je:Jcako treba sve učiniti, da pode što veči broj Sokola u Jugoslaviju. — U Jugoslaviju mora se! S radošču prenašamo ove bratske reči iz gore spomenutog članka. Snaga Sokolstva u Slovačkoj Sokolska župa Pohronska, koja je poznata i pod imenom Detvanska župa, nastupila je na svesokolsikom sletu u Pragu sa 243 težbača, 56 starije brače, 196 članica, 180 naraštajaca i 138 naraštajki. Kada se uzme u obzir velika udaljenost medu sedištem župe u Zvolcni i Pragom, moramo se svakako začuditi nad ovako velikim i časnim brojem aktivnih učesnika na sletu. — Župa sama, sa sedištem u Zvoieni, broji svega 2220 članova i 953 članice. Prema tome je učestvovalo sletu više od 12% članova i gotovo petina celo-kupnog ženskog članstva. Ovo je ja-san i dovoljan dokaz, da Soikolstvo u Slovačkoj ne postoji samo na papiru, več da ono zbiljski i predano radi u TirSevom duhu. Još jedan dolkaz o ra-du ove župe svekako je i statistički izveštaj podnešen župskoj skupštini, a u kojem se kaže, da je održano u župskoj oblasti svega 10.726 vežbačkih časova s posetom u celoj godini od 208.393 lica sviju vežbačkih ikategori-ja. Kako u tehničkom, tako i u pro-svetnom pogledu poikazuje župa veoma lepo uspehe. Održano je mnoštvo predavanja, govora, te drugih prireda-ba prosvetnog značaja, što dokazuje, da Sokolstvo u Slovačkoj vrlo mnogo radi na procvatu svojeg naroda. Sokolski rad, koji je usmeren u duhu 'Pirševa nauka, nailazi na velike smet-nje i zapreke tamošnjih iklerikalaca, ali uza sve to broj omladine, koja po-hada Soko, neprestano raste. Kako radi Sokolsko društvo Smihov 1 Našim čitaocima ovo Sokolslko društvo sigurno je več poznato. Iz njega je izišao pre 45 godina bivši načelnik ČOS, Praškog Sokola i Saveza slovenskog Sokolstva, brat dr. Jindržih Vaniček. Da je ovo društvo još uvek na višini govori nam izveštaj o radu u prošloj godini. Izmedu 1545 članova i 710 članica, koliko ih je učlanjeno u društvu, redovito vežba 245 vežbača i 271 vežbačica. Omladinska odeljenja brojc: muški naraštaj 89, ženski nara-štaj 88, muška deca 557, ženslka deca 419 lica. Društvo broji dakle svega >408 pripadnika. Ovo je društvo u toku više godina osiguralo izvesnu sumu novca, te s njome izgradilo svojoj omladini u l Humu kod Tržebona stal no lctovaiište, koje se sastoji od četi riju kućica. U tom je letovalištu prošle godine letovalo 65 omladinaca, te 39 članova. Pored telovežbe vaspitavaju se pripadnici i u igrama, tenisu, mačeva-nju i t, d. Za sokolanu je sakupljeno več 150.000 kruna, jer sadašnje pro štorije u sokolani nikako više ne od go v a raju svrsi zbog velikog priliva vežbača sviju kategorija. U sokolani ovog društva stanuje i bivši načelnik društva, docnijc načelnik ČOS i t. d brat dr. Vaniček, koji još mnogo po smatra život društva. f Bra* dr. Josef Šil U Kolinu umro je 28 februara u 83 godini života br. dr. Josef Šil, lečnik i bivši starešina poznatog kolinskog Sokolskog društva, bivši zemeljski i državni narodni poslanik. Pokojni br, dr. Sil bio je istaknuti nacionalista, a neumorno je radio i kao član sofcol-skog udruženja. Večnaja mu pamjat! Češkoslovaški smučarski savez i ČOS Svojevremeno sklopili su ČOS i češkoslovački smučarski savez više-godišnji ugovor, koji je važio za smu-čare iz smučarskih klubova i za Soko-lc-smučare. Kalko je medutim u sokolskim redovima broj smučara premašio onaj smučarskog saveza, Sokolstvo je otkazalo pomenuti ugovor, te započc-lo nove pregovore, koji još do tl a n as nisu zaključeni. Iz sasvim nerazumljivih razloga Savez smučara postavio se je odjednom na stanovište, da do zaključka novog ugovora nijedan njegov takmiear ne sme da učestvuje na sokolskim smučarskim utakmlcama. Isto važi i za sudije. Posle ovoga nastalo je kod mnogih članova Smučarskog saveza. koji su ujedno i članovi Sokola, veliko uzbudenje. Zato mnogi izmedu njih nisu mogli nastupiti na sokolskim smučarskim utakmicama ČOS. U sportskim krugovima stoga vladalo je mišljenje, da če na utakmicama ČOS nastupiti veliki broj takmičara, ali da če kvalitet biti sigurno slab. Do-adaji su, medutim, dokazali sasvim suprotno. Prevladuje stoga mišljenje, da je Smučarski savez svojom zabra nom i kidanjem veza sa ČOS svakako promašio cilj, jer je sokolsko smučar stvo postavljeno več sasvim na svoje noge, te je pomoču svojih stručnjaka stvorilo jak kadar smučara-takmičara. Konačno se može ustvrditi i to, da če Sokolstvo uzgojiti za nekoliko godina sto tako dobre članovc-takmičare me-dunarodnog značaja, kako ih sada ima Smučarski savez. Soho u Mmhemi, u Bavarskoj O radu češkoslovaekog Sokolskog društva u Minhenu, u Bavarskoj, koje tatno radi več 41 godinu, treba reči, da je plodan i uspešan. Društvo i pored sadašnjih leskih prilika broji 49 članova i 20 članica, te svom snagome vežba, dakalko, u pozajtnljenim prosto-rijama. Zaslugom i pomoči svoje matične župe, Sajnerove u Pragu, mogao je ovaj marljivi i revni rad doei sasvim do izražaja na IX svesokolskom sletu u Pragu, kamo je pohrlilo oko 60 članova i članica, od kojiti je nastu-pilo 10 članova i 13 članica. Iz poljskog Sokolstva U prvom broju savez.no g lista »Sokol«, koji izlazi u Varšavi, objavljen je opširan izveštaj o raspravama, koje su vodene na sednici zastupnika sviju okruga poljskog Sokolstva. U pr-vom redu konstatuje se, da je od 69 okruga bilo zastupljeno samo 29, što se tumači da je to posledica sadašnjih teških privrednih prilika. Razumljivo je, da u poljskom Sofkolstvu vladaju isto tako teške finansijske prilike, kao i u svim ostalim savezima, koje u mnogočem koče redoviti tok rada. Pored toga, kako se naglašava, u organizaciji, tako velikoj kao što je poljsiki savez, potrebno je da se uredi točna statistika, koja do danas još ne postoji. Obzirom na to donet je na ovom sastanku zakljueak, da o svim tim pi-tanjima clonese konačnu odluku sa-vezna uprava. Iz lužičko-srpskog Sokolstva Malo Sokolsko društvo u Sovrje-eah, u bližini Bukeca, osnovano je več pre nekoliko godina, ali nije do sada moglo da razvije jači i samostalniji rad zbog nestašice tchničkog vodstva. Obzirom na tu okolnost počela su brača da pohadaju vež bo u susednom društvu Bukeci, te su kroz to tako napredovali da su mogli pre nekoliko dana prirediti u samim Sovrjecima so-kolsku svečanost, i to vežbaeko-pro-svetnu, Pre podne održana je svečanost za omladinu, uveče za članstvo. — Mrodžiščansko Sokolsko društvo održalo je svoju glavnu sikupštinii. Starešinom društva izabran je bral Martin Novak, sadašnji starešina župe »Lubin«. Društvo je pokazalo u prošloj godini veoma veliku delatnost i priredilo je dve svečanosti, javnu vežbu, saradivalo je kod vežbi sviju susednih društava, učestvovalo je s nekoliko članova i članica na svesokolskom sletu u Pragu te je vodilo brigu oko prosvečivanja svog članstva. Isto tako proslavljena je i stogodišnji-ca rodenja dr. Miroslava Tirša. I pored teških prilika u Nemačkoj, a na-ročito u Lužici, društvo po broju članstva nije nazadovalo, več pokazuje vrlo lep napredaik. Posle izveštaja sviju društvenih funkcionera, održano je predavanje starešine br. Novaka o temi: »Sokolstvo i klerikalizam.« Nakon predavanja povedena je o tome i debata. Ove godine če društvo proslaviti svoju 10-godišnjicu javnim na-stupom. (Nastavak sa 1 strane) se snebivao i čudom čudio: Zar on da je to govorio? Fantazije! Izmišljotine! Divne šale udešava ovo rešeto... Kad je slavni amandman zagolicao apetitom mnogih kandidata za uhleb-ljenje, onda su počeli da se gomilaju i kandidati za sokolsku organizaciju. Teško pogoditi razloge i — »porive!« I kao što su stizali, tako smo ih uvera-vali, da Sokolstvo, baš Sokolstvo ta-kvih članova ne treba, a bome ni država takvih nameštenika. Pobojali se i neki več namešteni po uredima, pobojali se, jer su shvatili taj amandman kao jeku bojne trube s naše, sokolske strane. Koliko nas slabo cene i slabo poznaj u ti slabiči. Baš Sokolstvu treba-ju takva sredstva, i baš bi ta sredstva sačuvala Sokolstvu ovu snagu, ovu čast, ovu visinu, za koju nam toliki zavide. I što nam se desilo? Jedan državni činovnik, sa aka-demskom naobrazbom, organizovani pripadnik organizacije »Križara«, čak jedan od »vojujučih« (možda i tru-bač . ..?) ispunio je pristupnicu i za-molio da ga prime u »Državni Soko!« u Soko, koji je prezren i osuden, ali eto — što možemo — amandmanima privlačiv za kandidate i za več name-štene činovnike ... I tako vidite, bračo i sestre, jedno je »kičma« a drugo je kičma. I bez te čvrste i uspravne kičme nista i niko ne može da obrani Sokolstvo! — h. Značaj i nadležnost stida čast! pri sokolskim drtišMma Pitanja koja ovde ističemo nisu pravilno shvačena kod mnogih sokolskih jedinica. U sastavu starešinstva svakog sokolskog društva postoji organizacija suda časti, no njegova funkcija niti se čuje niti vidi preko cele godine, medutim članovi tih društava u medusobnim sporovima po povreda-ma časti raspravljaju svoje sukobe pred državnim sudovima. To se obično objašnjava time, da je to stvar privatne prirode dotične brače, da društvo ne može u to da se meša i t. d. Što se nadležnosti tiče kod ovoga suda postoji dvojako mišljenje. Po jed-nom sud časti ima da rešava samo po sporovima nastalim medu članovima društva po delima učinjenim pri so-kolskom radu: vežbama, sednicama, priredbama i t. d. Po delima učinjenim van sokolskih dužnosti sud časti, po mišljenju ovih, ne bi bio nadležan. Po mišljenju drugih, sud časti bi imao da rešava po svima sporovima časti, nastalim medu društvenim članovima, bez obzira da li je spor izazvan na sokol-skom radu ili van ovog. Ja sam prista-lica ovog poslednjeg mišljenja: da je sud časti nadležan za sve sporove časti medu društvenim članovima, iza-zvani oni na sokolskim dužnostima ili van ovih. Za pravilnu ocenu ovih pitanja mi moramo imati u vidu činjenicu, da je celokupno naše Sokolstvo, dobro shva-čeno, jedna velika porodica, pojedine manj e jedinice te organizacije jesu ma-nje porodice. I, kako u svakoj krvno-srodnoj porodici, za sve postupke po-jedinih članova te porodice, postoji sud unutamji, čiju funkcij u prisvajaj u obično roditelji i staratelji te porodice, i koji ne dozvoljavaju nipošto da se sporovi članova te porodice iznose na državni ili samoupravni sud, to i u so-kojskoj porodici treba da postoji ista težnja, isti duh. Otuda nam dolazi odgovor na ova pitanja, da bi nadležnost suda časti kcd sokolskih društava bila za sve sporove časti nastalim medu društvenim članovima uopšte, dogodili se oni ma gde i kako. Jednom rečju, uvek treba nastojati da se ti sporovi likvidiraj u unutra u organizaciji, medu bračom, jer če tu u solmlskoj atmosferi biti povoljnije svršeni no van ove. Kod državnih sudova ti sporovi dobi-jaju sve veču oštricu akcijama branila-ea — nesokola, pa često se ti sporovi tretiraju i u javnosti preko dnevne štampe kao sporovi sokolskih pripadnika, te se tako i nehotice uvlači u sud-ske kronike i Sokolstvo, što je po njega nepovoljno. Tako bi, po našem mišljenju, ulo-zi suda časti pri sokolskim društvima trebalo dati veči značaj, no što je to bilo kod pojedinih društava. Na ovu stranu trebalo bi obratiti veču pažnju. O značaju suda časti, kao i nadležnosti njegovoj, nišam zapazio da je bilo reči u našoj sokolskoj štampi, i ja ovim želim da izazovem pažnju ostale brače po tim pitanjima. — U § 29 Pravilnika sokolskih društava samo stoji: »Sud časti rešava samo po sporovima časti, nastalim medu društvenim članovima ...« Simeunovič Lazar, Beograd IV Protestni telegrami sokolskih župa* društava I čela protiv poslanice Katoliekog episkopata Gornji Milanovac: Sokolsko društvo u Gornjem Milanovcu najoštrije osuduje poslanicu Katoliekog episkopata, u kojoj se bezobzirno napadaju nacionalni osećaji i ideologija neumrlog Tirša. —- Starešina: Dr, Stefanovič. Senjski Rudnik: Protestujemo proti ne« dostojneg napadaja Katoliekog episkopata, rušioca sokolske ideje, ali ne strahujemo, jev smo pouzdani u svoje sokolske mišice i srca. Gotovi smo založiti svoje živofe za Kralja i otadžbinu, čija je svaka stopa natopljena vrelom krvlju najboljih sinova ove zemlje a za današnju moćnu Jugoslaviju. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! —• Soko Rudnik Sisevac. Starešina Anton špst. čačak: Sa žaljenjem osuđujemo napa. d.;je v.perene protiv državnog i narodnog jedinstva i protestujemo protiv napada Ka< toličkog episkopata na Sokolstvo. Ostaja* juči uvek verni državnom i narodnom je.-dinstvu kličemo: Živeo Kralj! Živela Ju< gnslavija! — Sokolsko društvo čačak, sta> rešina: Mitrovič. Jagodina: članstvo našeg društva naj« energieneje osuduje postupanje koje ide na razjedinjenje naše jedinstvene države Jugoslavije, čije če jedinstvo ako to us« treba, Sokoli umeti da odbrane i proliva« njem krvi, koju nisu žalili ni za stvara« nje iste. Držeči se sokolskog gesla, da je brat mio ma koje vere bio, jednovremeno poručujemo katoličkom kleru da ne ruši snagu brače, kojima je sudbina dodelila da budu raznih vera i neka se drže načela svog a velikoga učitelja Hrista, i kroz er« kvu sire ljubav, bratstvo i slogu, a ne raz« dor i mržnju, jer tim postupkom stvoriče od vernih neverne. Živeo Kralj! Živela jedinstvena Jugoslavija! Zdravo! Sokols sko društvo Jagodina. Kragujevac: Najenergienije protestu« juči protiv poslanice Katoliekog episkopa« ta protiv Sokolstva, Sumadijski Sokoli, verni pobornici ideja i rada slavnih preda« ka svojih, iz dubine srca svoga gromko kliču: Živeo Kralj! Živela jedinstvena i mi« la uam Jugoslavija! Zdravo! Starešina: Jo« vanovič, sekretar: Pavlovič, Sokolska radio - predavanja RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 10 o. m. predaje br. dr Ale-ksandar Tabakovič o temi: »Sokolstvo u svetiu hriščanskog morala«; dne 17 o. m. predaje br. dr. Miraš Kičovič o temi: »Stvaranje našeg jezič-nog jedinstva« (umesto teme: »Rodo-Ijublje u novijoj jugoslovensko j književnosti«). Predavanja održavaju se svakog petka izmedu 19 i 20 časova. PUČKA SOKOLSKA radio-predavanja Sledeče pučko solkolsko radio-pre-davanje održače se u nedelju dne 19 ovog meseca u 16 časova; predavanje drži br. Juraj Usmiani pod naslovom: »Naš sokolski život«. (Nastavak.) Paračin: U ime Sokola grada Parači« na i sreza, a revoltirani pokušajem rušenja državnog i narodnog jedinstva kao i pro« tiv napadaja Katoliekog episkopata na So« kolstvo, protestujemo najodlučnije protivu toga rada i izjavljujemo, da mi stojimo i stajačemo uvek nepokolebivo na temelju državnog i narodnog jedinstva i braničemo ga od svih napada, bilo sa koje strafte oni dolazili. Živeo. Kcalj! Živela Jugoslavija! — Starešina: Marinkovič. Tajnik: Lambro« vic. Kniča: Na poslanici! Katoliekog epi« skopata odgovaramo iz naših sokolskih sr« Jaca: izdajice, sada ni koraka dalje, jer 6e Sokoli limeti očuvati ovu domovinu, koju su preko teških žrtava oslobodili od dušmanskih jarma. — Toponička Sokolska četa kod Kragujevca. Natalinei: Sa ogorčenjem protestujemo protiv kleveta Katoličkog episkopata i pro« m- svih pokušaja da se razori sloga, mir : jedinstvo Jugoslavena. Živeo Kralj! — Živela Jugoslavija! — Sokolsko društvo Nataliuci, starešina: Dr. Bogoslav Drago« jevič, tajnik Milivoje Rankovič. Svilajnac: U ime članova Sokolskog društva Svilajnac i njegovih četa: Suboti« ca, Medvedje, Roanda Bobova, i t. d. iz« ražavam ogorčeni revolt protiv svih napa« daja, i izjavljujem da čc Resavci, dostojni i dosledni svoje slavne prošlosti, štititi jedinstvo mile nam domovine u čije su te« melje neštedimice uzidali napore, krv i kosti svih svojih najboljih sinova. Kao So« kolima brat nam je mio koje vere bio, a katoličkim dostojnicima, koji su proti« vu nas, poručujemo: da nam je njihov ne« močan gnev dokaz da gredimo pravim pu« tem ka učvrščenju državnog jedinstva. — Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Stare« šina Jovan Draškovac, inžinjer. Kruševac: Sokoli Kruševca i okoline uzdižu svoj protestni glas protiv rušioca jedinstvene Jugoslavije i zgražavaju se na napadima Katoličkog episkopata na Sokol« stvo. V. Šiljegovac: Sokolska čefa u Veli« kom Šiljegovcu, stoječi čvrsto uz ideje stvorene krvlju i kostima jugoslovenskih mučenika i ujedinjeni istom, spremni smo na iste žrtve za naše sveto jedinstvo, gnu« šajuči se svih, koji ga direktno i indirek« tuo ruše i kličemo: Živeo Kralj! Živela jedinstvena Jugoslavija! — Sekretar: Vučo B. Vučič. Starešina: Božidar A. Jovano« vic. Čuprija: Protestujemo protiv namera« vanog rušenja državnog i narodnog jedin« stva i protiv razornog i nekulturnog gesta Katoličkog episkopata. Živeo Kralj! — Ži« vela Jugoslavija! — Sokolsko društvo. Senjski Rudnik: Najenergičnije prote« stiramo protiv zlonamerne poslanice Kato« ličkog episkopata. Tražimo satisfakciju i da se preduzmu potrebni korači protiv se« jalica mržnje medu našim narodom. Ži« veo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokola sko društvo Senjski Rudnik. Kraljevo: Užasnuti skroz nepravdenim postupkom jugoslovenskog Katoličkog epi« skopata, žalimo, da oni mesto ljubavi Hri« stove seju mržnju i plemenski razdor, slu« žeči se neistinom i to sa oltara Hristove crkve. Verni jugoslavenskoj otadžbini, ve« rujuči u Božiju pravdu, odani Kralju kli« čemo: Živeo Kralj Aleksandarl Živela Ju« goslavijai — Starešinstvo Sokolekag dru« štva Kraljevo. Velika Drenova«Trstenik: Sokoli So« kolske čete Velika Drenova«Trstenik, zna« juči da prolivena krv milijona jugoslove> na nije voda, več žrtva prineta na oltar narodnog jedinstva, najenergičnije dižu glas protiv rušilaca narodnog i državnog jedin! stva i traže osvetu —- krv za krv zbog di ranja u delo mrtvih — jedinstvenu Jugo« slaviju. S velikim gnjušanjem osuduje po« slanicu Katoličkog episkopata i najener« gičnije zahtevaju tla se stane na kraj di« ranju u Sokolstvo, koji je stub Jugoslo« venstva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija krvlju stečena! — Načelnik Sokolske čete: Vlad. Ristič, učitelj. Velika DrenovasTrstenik: Tire, otac Sokolstva, svojim idejama i pogledima ve« čito če živeti u srcima svih Slovena. Na put njegovih ideja i principa izvedoše se razne grupacije i pregrupacije kod slaven« skih naroda: Stvaranjem slobodne Češkoslo« vačke i močne kraljevine Jugoslavije. Ka« tolički episkopat nikad neče moči da ne< gira zasluge Sokolstva za naše nacionalno ujedinjenje. Ne verujemo, da je verski fa« natizam mogao da diktuje biskupsku de« klaraciju — poslanicu protiv Sokolstva, več jedino slepa služba tuđinu. Katolički episkopat dirnuo je u Sokolstvo a samim tim u stub jugoslovenske nacije! Sokol« stvo od svojih ideja i načela ni stopu ie« če otstupiti; ono če u borbi istrajati! »Duh i telo jačamo, ponosito smelo, sokolski ko« racamo!« U naše nacionalno jedinstvo sa« zidani su milijoni žjvota najboljih jugoslo« venskih sinova, ono je nerazrušivo, ono če večito živetil U to ime iz dubine svoga srca kličemo: Živeo Kralj Aleksandarl — Živela Jugoslavija! — Starešina čete: Dr. Dorič, načelnik Vlad. F. Ristič, učitelj. SOKOLSKA ŽUPA KRANJ Radovljica: Energično protestiramo protiv rušenja narodnog i državnog jedin« stva kao i protiv napadaja katoličkog sve< čenstva na Sokolstvo. Vlada neka prisil) svakoga da poštuje opstoječe zakone. — Zdravo! Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolska žeta Brezje«Mošnje. Škofja Loka: članstvo Sokolskog dru« štva Škofja Loka, sabrano na svojoj re« dovnoj godišnjoj glavnoj skupštini, ogor« čeno odbija svaki pokušaj rušenja narod« nog i državnog jedinstva i najodlučnije protestira protiv napadaja Katoličkog episkopata na Sokolstvo. Živeo Kralj Aleksander! Živela jedinstvena Jugoslavi« ja! — Starešina: Zahrastnik. Križe na Gorenjskem: Izrazujemc svoje ogorčenje protiv nameravauog ruše< nja narodnog i državnog jedinstva kao i protiv napadaja Katoličkog episkopata protiv Sokolstva. Živeo Kralj! Živela Ju. goslavija! — Sokol Kovor. Kranj: Najenergičnije protestujemo protiv rušenja narodnog i državnog jedin* stva i najodlučnije odbijamo napadaje na Sokolstvo kao protuversku organizaciju i poziv roditeljima da zabrane sudelova« nje njihove dece i naraštaja u sokolskom radu. Živeo Kralj! Živela jedinstvena Ju< goslavija! — Sokolsko društvo Stražišče. Kropa: Protestiramo protiv namerava, nog rušenja narodnog i državnog jedin« stva i protiv napadaja Katoličkog epieko« pata na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živel* Ju« goslavija! — Sokolska Seta Kropa. Žirovnica: Sa ogorčenjem protestujes mo protiv insulta biskupske konference na našit uzvišenu organizaciju. Živeo Kralji Živela Jugoslavija! — Sokolsko društ\*o Žirovnica.Brezniea. Podnart: Najodlučnije protestiramo protiv profanisanja Sokolstva od strane jugoslovenskoga episkopata i odlučno ots klanjamo pokušaj rušenja državnog i na* rodnog jedinstva. Zahtevamo najenergič. nije mere. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol Ljubno — Gorenjsko. Podnart: S ogorčenjem protestiramo protiv nameravanog rušenja narodnog i državnog jedinstva kao i protiv napadaja Katoličkog episkopata na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolsko dru. štvo Podbrezje. Radovljica: Energično protestujemo protiv rušenja narodnog i državnog jedins stva kao i protiv napadaja Katoličkog episkopata na Sokolstvo. Vlada neka pris sili svakoga da poštuje opstoječe zakone. Zdravo! Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Sokolsko društvo Radovljica. Boli. Bistrica: Najodlučnije protestira, mo protiv nameravanog rušenja narodnog i državnog jedinstva kao i protiv napadaj ja Katoličkog episkopata na Sokolstvo. — Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol Bohinjska Bistrica. Mojstrana: Protestujemo protiv napa* daja na Sokolstvo i domovinu. Zdravo! — Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol Mojstrana, Rabič, starosta; Serajnik, taj; nik. Gorenja vas: Ogorčeni zbog namera? vanog rušenja narodnog i državnog jedin. stva kao i napada Katoličkog episkopata protiv Sokolstva, odlučno protestiramo i zahtevamo zaštitu zakona i organizacije. — Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol* sko društvo Gorenja vas Poljane. Kranjska Gora: Ogorčeno protestuje? mo protiv nameravanog rušenja narodnog i državnog jedinstva kao i protiv napadaja Katoličkog episkopata na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol Kranja ska Gora, Sefman. Podnart: Protiv rušitelja narodnog i državnog jedinstva kao i protiv napadača na vitešku sokolsku organizaciju ogorčeno protestiramo. Živeo Kralj! Živela Jugoslas vi ja! — Sokolska četa Dobrava Podnart. Gorenja vas: članstvo Sokolskog dru: •stva Sovodenj, župa Kranj, smatra za svetu dužnost da najstrože protestuje protiv nas padaja na jedinstvo države kao i protiv napadaja Katoličkog episkopata na Sokol Jugoslavije, sa željom u srcu, da se hočeš mo hrabro boriti za opstanak i jedinstvo države. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Železniki: Sokolsko društvo Dražgoše najodlučnije protestira protiv napadaja Katoličkog episkopata na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Blaž Luznar, starosta; Župančič Josip, tajnik. Kranj; Najodlučnije protestiramo pros ti v poslanice Katoličkog episkopata i rao< limo da se poduzme potrebne mere. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolsko drus štvo Predoslje. Bled: Protestujemo protiv napadaja na narodno jedinstvo kao i protiv napadaš ja na Sokolstvo. Molimo da se preduzmu potrebni korači. Živeo Kralj! Živela Jugos slavija! — Sokolsko društvo Bled. Gorje pri Bledu: Ogorčeni razornim delom rimokatoličkog klcra kličemo Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Živeo SKJ! — Sokolsko društvo Gorje pri Bledu. Tržič: Ogorčeni napadajima na narods no jedinstvo i ispadima protiv Sokolstva ostajemo čvrsto na braniku domovine. Žis veo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolsko društvo Tržič, starešina: Vidmar. Kranj: Najodlučnije protestujemo pros poslanice Katoličkog episkopata uperes ne pro iv Sokolstva i molimo da se podus zmu potrebni korači, živeo Kralj! živela Jugoslavija! - Sokolska župa Kranj. Boh. Bistrica: Najodlučnije protestujes mo protiv nameravanog rušenja narodnog .državnog jedinstva kao i protiv napadaja Katoličkog episkopata pvotiv Sokolstva. Ziveo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol Gorjuše. Jesenice: Sa ogorčenjem protestujemo protiv nameravanog rušenja narodnog i državnog jedinstva kao i protiv napadaja Katoličkog episkopata na Sokolstvo, živeo Kralj! živela Jugoslavija! Sokolsko dru« štvo Blejska Dobrava. Škofja Loka: Ogorčeno protestujemo protiv rušenja narodnog i državnog jedins stva kao i protiv napadaja Katoličkog epis skopata na Sokolstvo, živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolska četa Rateče. Javornik Gor.: Sokol na Javorniku, Dravska banovina, najodlučnije protestira protiv okrožnice jugoslovenskih katoličkih biskupa, koja je pročitana u svim katolis čkim crkvama, sa kojom se napada na najs gori način na Sokol kraljevine Jugoslavi. je. Zahtevamo da sc ovakvim podlim na* padajima učini kraj. Zdravo! — Starešina: Luzman. Kranj: Najodlučnije protestiramo pros tiv rušenja narodnog i državnog jedinstva kao i protiv napadaja Katoličkog episko? pata na Sokolstvo. Pozivamo, da se postus pa sa največom strogošču protiv svih rus šilaca države i onih ko ji napadaju na So* kolstvo. Živeo Kralj! živela Jugoslavija! Sokol Preddvor. Boh. Bistrice: Najodlučnije protestiraš mo protiv nameravanog rušenja narodnog jedinstva i protiv napadaja Katoličkog epi« skopata na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živcs la Jugoslavija! — Sokol Koprivnik, Bohinj. Jesenice Fužine: Naše članstvo, sabra. fi:> na glavnoj skupštini 16 januara 1033, »>g ;rčeno protestira protiv napadaja Kato. ličkoga episkopata na Sokolstvo. Živela Jus goslavija! Živeo Kralj! — Sokolsko dru* štvo Jesenice. Cerklje: Protestiramo protiv nečuvene proklamacije episkopata o Sokolstvu, koja ugrožava versku trpeljivost i opstoj Sokos !a, koji stoji pod pokroviteljstvom visoke vladarske porodice. Živela Jugoslavija! Žis veo Kralj! — Sokol Gorje pri Kranju. Kranj: Sokolsko društvo Naklo ogors čeno protestira protiv napadaja na Sokols stvo i odlučno odbija pokušaje rušenja narodnog i državnog jedinstva. — Franc Podboršek, starešina. Kropa: Ogorčeno protestujemo protiv napadaja na Sokolstvo poslanicom Katolis čkog episkopata i tražimo zadovoljštinu. Sokolska četa Kamna Gorica — Lipnica. Šenčur pri Kranju: Najodlučnije pros testiramo protiv poslanice Katoličkog epis skopata koja ruši narodno i državno jes dinstvo i napada ugled SKJ. Molimo da se poduzmu potrebni korači i da nam se da zadovoljština. Izražavamo neograničenu odanost Nj. V. Kralju i Njegovom Domu, kličuči: Živeo naš viteški Kralj! Živela Jus goslavija! — Sokol Šenčur. Kranj: Uznemireni, ogorčeni i ozlos voljeni zbog skroz neosnovanih napadaja kao i protiv naopačnog razumevanja i iss krivljenja sokolske misli, sokolskog uzgoja i sokolskog kulturnog rada, dižemo odlus čan protest protiv rušenja narodnog i drs žavnog jedinstva kao i protiv napadaja na organizaciju Sokola kraljevine Jugoslavis je. Živeo naš Kralj! Živela naša Jugoslas vija! Zdravo! — Društvena uprava. SOKOLSKA ŽUPA MOSTAR Stolac: Energično protestujemo protiv svih zlonamernih javnih i tajnih napadaja na jugoslovensko jedinstvo i Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol« ska četa Rotimlje. Vrgorac: Potaknuti podmuklim napas dajem Katoličkog episkopata oživljujemo ponovno Sokolsko društvo s odlučnim pots strekom na intenzivniji i borbeniji stav pros tiv svih neprijatelja našeg naprednog i drs žavnog jedinstva. Živeo Kralj! Živela Jus goslavija! — Sokolsko društvo, Mostar: Poslanica Katoličkog episko* pata uperena protiv našeg Sokolstva jest rušenje državnog i narodnog jedinstva te ovim na istu energično protestujemo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolska četa Bijelo Polje Mostar. Mrcine: Ovih dana je nepravedno i žučno napadnuto naše Sokolstvo, koje sa svojini uzvišenim idejama čuva jedinstvo države i narodnu celinu. Zato mi Sokoli iz gnjezda Luke Vukaloviča protestujemo i kličemo: Živeo Kralji Živela Jugoslavija! — Sokolska četa ZupcUTrebinje. Bileča: Osudujemo nepatriotski gest Episkopata. Kličemo: Živeo Kralj i nedes ljiva Jugoslavija’ — Sokolska četa Tosko. Ključ: Uvek spremni da stupimo na branik velikih sokolskih načela koja su dos bila i dobivaju izraz u prošlim i u sadaš; njim sokolskim generacijama, s prezirom odbijamo akciju jednog dela katoličkog klera, čije bezobzirne napadaje i ncosnos vane tvrdnje nisu i neče biti kadre da nas pokolebaju u radu na ostvarcnju sokolskih zadača. Na našim sokolskim zastavama utisnuto je geslo »Za kralja i otažbinu, za jedinstvo naroda i državnu celinu.« — Žis veo Kralj Aleksandar I! Živela kraljevina Jugoslavija! Živeo Soko kraljevine Jugos slavije! — Za društvo Ključ — dr. Pavl« Gutman. Avtovac: Sokolska četa Dobrclji, srez Gacko, najoštrije osuduje rad onih, koji ruše temelje narodnog i državnog jedinstva i naročito se zgražava na poslanicu Kato ličkog episkopata. Scljačke tvrdc ruke e%s vaju državo. Živeo Kralj! Živela Jugoslas vija! — Odbor. Bijelo Polje: Verni sokolskoj ideji najs odlučnijc odbijamo sve insinuacije protiv nas. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Starosta: Popovič, tajnik: Nuckovič. Bileča: Najenergičnije protestujemo protiv nameravanog rušenja državnog i nas rodnog jedinstva od strane Katoličko.! epis skopata napadajem na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sok. društvo Bileča. Huna: Ova četa daje izraz svoje ogors čenosti protiv poznate poslanice Katoličs kog episkopata protiv Sokolstva. Kličemo: Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokols ska četa Duži. Gacko: Najenergičnije protestujemo protiv svih onih, koji traže cepanje naše nedeljive Jugoslavije kao i protiv poslanis ce Katoličkog episkopata protiv Sokolstva, s usklikom: Živeo Kralj! živela Jugoslas vija! — Sokolska četa Fojnica.Gacko. Lokve: S ogorčenjem protestujemo pros tiv poslanice Katoličkog episkopata, a u odbrani Tirševe ideje stojimo Savezu na raspoloženje. Živeo Kralj! Živela Jugoslas vija! Zdravo! — Sokolsko društvo Lokve. Vičič, Imotski: Sa tromesečne sednice Sokola matice Imotski, ogorčeni napadajem na Sokolstvo po Kat. episkopatu, oštro protes stujemo. živeo Kralj! Živela Jugoslavija! Čete: Podbablje, Proložac, Posušje, Glavi: na, Krivodol, Nebriževa Župa. — Soko. Stolac: Ogorčeno osudujemo sve napas daje uperenc protiv državnog i narodnog jedinstva, istovremeno oštro protestujemo protiv poslanice Katoličkog episkopata uperenc na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolska četa Donji Poplat« Stolac. Prozor; Sokolsko društvo Prozor po. vređeno u najsvetijim oseeajima poslani, com Kat. episkopata, najogorčenije protc« stuje i s gnjušanjem odbija tendenciozne napade i pokušaje razdora sokolske poros dice i temelja našeg državnog i narodnog jedinstva. Naveštavamo neprijateljima Sos kolstva i državnog i narodnog jedinstva, da čemo umeti dati odmazdu za napadaje i podrivanje najskupocenije svetinje. Mi Sokoli srečni smo da se možemo okupiti oko našeg narodnog Kralja Aleksandra i Njegovog uzvišenog Doma, koji je jedina garancija narodne samostalnosti. Živeo Kralj Aleksandar I! Živela Jugoslavija! S!as va Tiršu! — Starešina Sokola PeŠič. Ostrožac: Duboko uvređeni poslanicom Rimokatol. episkopata uperenom protiv Sokolstva, ogorčeno protestujemo, kličuči: Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol, ska četa Ostrožac. Opuzen: Protestujemo protiv poslanice Rimokatol. episkopata, ostajuči verni so? kolskog ideji i narodnom jedinstvu. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sok. društvo Opuzen. Kamenmost: Ogorčeni poslednjim na; padajima na Sokolstvo najenergičnije osus dujemo ovakav rad i kličemo skupa s nas rodom sela Podbablje: Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Četa Podbablje. Čapljina: Oni, koji su u najkobnijim danima vladanja i mučenja močnih imperis ja pobedonosno izlazili na borbu za svete narodne ideale i za veru otaca svojih, dus boko ogorčeni neplemenitim radom Katol. episkopata spram Sokolstva, a još dublje ogorčeni namernim rušenjeim narodnog jes dinstva, šalju znake najlojalnije odanosti velikoj Jugoslaviji koja je zidana na kostis ma boljih sinova nego što su oni, koji rade protiv nje. Zaklinjemo se da sila, strah ni glad neče nas odvojiti od našeg viteškog Kralja Aleksandra i spasonosnog Sokols stva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolska četa Klepča. Posušje: Danas, kada se pokušavaju srušiti tekovine krvavog Kajmakčalana i dirnuti u amanet, koji nam ostaviše milios ni naših grobova, Sokolska četa Posušje s gnjušanjem osuduje rad svih izroda i pos zdravlja svoje vode, spremna da pridonese njoj najdragoeenije svoje blago — krv svoju na oltar mnogotrpne mile nam otadžs bine. Verni sokolskim idealima kličemo: Živeo Kralj jedinstvene i nepobedive Jus goslavije Aleksandar I! Živeo brat stares šina Petar! Živela Jugoslavija! Živeo neis mar br. Gangl! — Starešina Karan Nikola. Orašac: Sa redovite godišnje glavne skupštine Sokolska četa Orašac Dubrovs nik, izrazujc jednodušno ogorčenje protiv nesavesnog nameravanog rušenja državnog i narodnog jedinstva i protiv napadaja Kas toličkog episkopata na Sokolstvo. Živeo Kralj! Živela nedeljiva Jugoslavija — Ra. kidija, starešina. Trebinje: Sokolska četa Lastva najs energičnije osuduje nameravano rušenje državnog i narodnog jedinstva, kao i napa* daje Katoličkog episkopata na Sokolstvo, kličuči: Živeo Kralj! Živela nerazdeljiva Jugoslavija! — Za upravu tajnik: Mustovič, starešina: Obren Sredanovič. Nevesinje: Sa zajedničke sednice Sok. društva Nevesinje i sokolskih četa sreza Nevcsinjskoga potrešeni poslanicom Kat. episkopata protiv' Sokolstva, do krajnosti ogorčeni molimo da se ovim i sličnim rus Siteljima državnog i narodnog jedinstva spreči ostvarenje njihovih izdajničkih plas nova, te da se izlije gnev svih naših nar cionalno svesnih sinova naše otadžbine, zavetovanih grobovima palih naših dedos va, očeva i brače na oltar državnog i nas rodnog jedinstva. Verni čuvari istoga klis čemo: Živela Jugoslavija' Zdravo! — Sta. rešina: dr. Gačinovič, sekretar: Radoš. Čapljina: Protestujemo protiv nepras vednog napadaja na Sokolstvo od strane Kat. episkopata i tražimo zaštitu, kličuči: Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol, četa Prebilovci. Avtovac: Poznata poslanica Katoličkog episkopata protiv Sokolstva razdražila je naša mlada srca i zbila nas u guste falange oko našeg ljubljenog starešine tiča Karaš dordeviča Prestolonaslednika Petra. Mi Sokoli severne Hercegovine sa svima našim sokolskim četama okupljeni danas u Avs tovcu u sokolskom domu »Prestolonasleds nik Petar«, dižemo svoj glas protivu svih izdajnika velike jugoslovenske misli i iz. javljujcmo, da čemo svi ko jedan ili umreš ti, ili uspeti u našoj zamisli na preporodu našega naroda i za dobro velike i nedeljive Jugoslavijo na čelu s našim ljubljenim Kras ljem. Kličemo frenetieno muški i sokolski, da se potresaju naša brda: »Zovi samo zos vi svi če Sokolovi za te život dati.« Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokol, društvo Avtovac. Pločice: Sa glavne skupštine Sok. čete Pločice ogorčeno protestujemo protiv pos slanice Katoličkog episkopata protiv So. kolstva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Za upravu — starešina: Budman. Korčula: Na današnjo j redov itoj seds niči uprave, celokupno naše članstvo s gnjušanjem osuduje rušenje narodnog i drs žavnog jedinstva. Nadalje molimo upozos riti več jednom deo Katoličkog episkopata, koji pogrešilo proglašuje Tirševe svete sos kolske ideale bezbožnjačkim, da tražimo povlačenje poznate poslanice. Neka znaju, da če ovaj po njima izazvani kulturni boj doneti silne štete katoličkoj crkvi u Jugos slavi ji. a Sokolstvu samo pjutstrek za uspešs ni ji sokolski rad. Živeo Kralj! Živela Jus goslavija! — Sokolsko društvo Korčula. Trpanj: Ogorčeni napadajem Katoličs koge piskopata na Sokolstvo, najenergičnis je osudujemo istu. Živeo Kralj! Živela Jiu goslavija! — Bileča: Osudujemo poslanicu Kat.’lič. kog episkopata protiv Sokolstva i tom pri« likom izražavamo najdublju odanost dr. žavnoj misli i nedeljivoj nam otadžbini, koja če uvek napredovati na žalost i strah svima, koji su ma kako protiv nje. Srs dačno kličemo: Živeo Kralj Zdravo! — Sokolska četa Plana Bileča, Dubrovnik: S največim ogorčenjem prosvedujemo protiv napadaja na državno i narodno jedinstvo kao i protiv poslanice Katoličkog episkopata, kojoj je zadatak da ruši Sokolstvo kao nosioca jugcslovenske državne misli. Ostajemo nepokolebivo verni državnom i narodnom jedinstvu uvek sprem, ni da žrtvujemo sve za Kralja i Otadžbinu. Živeo junak i državnik Kralj Aleksandar! Živela nepobediva Jugoslavija! — Za So. kolsko društvo Dubrovnik, starešina Šutič. Žrnovo: S današnje godišnje skupštine Sokola sa Žrnova sa zgražanjem osuduje. mo rad onih koji idu za tim da ruše naše vekovne narodne svetinje, tako isto protes stuju protiv poslanice Katol. episkopata i odbijaju od sebe najenergičnije sve one klevete, koje se s te strane bacaju na Sos kolstvo. Živeo Kralj! — Starešina Skokan. dič. Hum: Uvredeni u svom nacionalnom ponosu od strane poslanice Katoličkog epi. skopata protiv Sokolstva, mi Vas bratski pozdravljamo i tražimo od vas zaštitu da bi mogli i dalje ustrajati u svome radu. — Za upravu Sok. čete u Poljicu, srez Trebi, nje, sekretar Milivoje Ratkovič, starešina Risto Miljevič. Cavtat: Sokolsko društvo Cavtat ogor. čeno ispadom uperenim protiv nacionalnog jedinstva kao i izazivačkom poslanicom Katoličkog episkopata protiv Sokolstva i duhovnog jedinstva Jugoslovena, najodlučs nije prosveduje. Živeo Kralj! Zdravo! — Starešina: Mr. Natoševič Pavle, tajnik: Ra. čič Ljubica. Gračanica: Ovo Sokolsko društvo pro. žeto nacionalnom svešču dižc svoj glas i odlučno protestuje protiv poznate poslanis ce Katoličkog episkopata protiv Sokolstva. — Sokolsko društvo Gračanica. Starešina: Dimitrije Mitič. Mostar: Najogorčenijc protestujemo protiv najnovije poslanice Katoličkog epis skopata. Tražimo energične mere nadležnih protiv svih onih, koji ometaju rad na ostvarenju potpunog narodnog i državnog jedinstva. — Sokolsko društvo Mostar. Čapljina: Uzdrhtana srca gledamo i slušamo udarce po živom telu naše otadžs binei kao i najnoviju poslanicu Katoličkog episkopata protiv Sokolstva. Ogorčeno pros testujemo stavljajuči živote i imetke na raspolaganje. Kličemo iz dubinc duše: Žis veo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolsko društvo Čapljina. Metkovič: Najogorčenije protestujemo protiv pokušaja rušenja narodnog i držav, nog jedinstva kao i protiv napadaja Kat. episkopata spram Sokolstva, kojemu se svesno podmeče da ima protukatoličku i protuversku tendenciju. Živeo Kralj! Žives la Jugoslavija! — Sokolsko društvo. Bileča: Osudujuči nepatriotski gest Episkopata kličemo; Dole izdajice! Živeo Kralj i nedeljiva Jugoslavija! — Sokolska četa Fatnica. Bileča: Teško uvredeni i ogorčeni po. slanieom Katoličkog episkopata najenergič. nije protestujemo. Živeo Kralj! Živela Ju. goslavija! — Sokolska četa Divin j. Stolac: Napadaj Katoličkog episkopata na Sokolstvo i jedinstvo, osudujemo sprems ni na sve žrtve u odbranu slebode i jedins stva. Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolska četa Trijebanj, Dobriča: Gnjušajuči se podmuklih nes prijateljskih napada pridružujemo se pros testu i kličemo: Živelo Sokolstvo! — Sok. društvo Dobriča. Tomislav Grad: Na današnjoj sednici društvene uprave s največim ogorčenjem osuđen je rad svih onih, koji potkopavaju temelje državnog i narodnog jedinstva, kao i postupak Katoličkog episkopata, koji umesto prepovedi apostolske ljubavi baca kamen smutnje medu jednokrvnu braču. Sokolskom odanošču kličemo; Živela nes deljiva Kraljevina Jugoslavija! — Uprava Sokolskog društvo. (Nastavite se) Brzojavni pozdravi Savezu SKJ Ćuprija. Sa godišnje skupštine ša-ljemo bratskom Savezu sokolski pozdrav. Zdravo! — Sokolsko društvo Ćuprija, Glamoč. Tesno zbijeni u čvrstoj sokolskoj falanzi uvek spremni da se odupremo svima rušiteljima državnog i narodnog jedinstva, pozdravljamo sa glavne skupštine svoj Savez sa Zdravo! i kličemo Živeo Kralj! Živela Jugoslavija! — Sokolsko društvo. Krive Palanka. Omladina i mešta-ni sela Gradca, sreza krivopalačkog, sa osnivačke skupštine sokolske čete pozdravljaju svoga brata starešinu sa Zdravo! i Živeo! — Pretsednik zbora Trajkovič, učitelj. Nuštar. Sa osnovne skupštine Sokolske čete Martinci, društvo Vinkov-ci, šaljemo iskrene pozdrave. Zdravo! — Starešina Boško Veljin. Pančevo. Celokupno članstvo Sok. društva Pančevo sa svoje godišnje glavne skupštine pozdravlja bratski Savez i daje izraza svoje nepokolebive vernosti i saradnje u nametnutoj borbi za čast i ideju Sokolstva i jugoslo-venske misli. Zdravo! — Dr. Nikola Dragičevič, starešina. Rudo. Iz bratskog zagrljaja sa svoje skupštine pozdravljamo^ braču sokolskim Zdravo! — Župa Užice, Rudo. Sa godišnje skupštine osudujuči i poslanicu Katoličkog episkopata pozdravljamo vas sa željom da vam rad uspe. Zdravo! — Župa Užice. Skoplje. Sokoli sa Juga okupljeni u Skoplju srdačno i bratski pozdravljaju bratski Savez kao pretstavnika plemenitosti i ponosa sokolske misli. — Starešina Ubavić. Stari Banovci. Sa svoje glavne skupštine Sokolsko društvo Stari Banovci pozdravlja bratski Savez i uve-rava ga, da ce ostati nepokolebiv na braniku slobodne otadžbine i sokol, ideala. Zdravo! — Starešina Mudrič. Subotica. Sa redovne skupštine činovničkog kuglačkog sportskog kluba Jugoslavije u Subotici, upučujemo bratske pozdrave Savezu Sokola ceneči njegov dosadanji nacionalni rad na širenju sokolske ideje, a usudujući sve one izrode. koji se prodadoše tudinu da bi radili protivu mile nam jedin-stvenc i nedeljive Jugoslavije, kako i onih apostola božjih, koji propovedaju i seju razdor, neslogu i mržnju medu svojom pastvom i bračom. — Pretsednik kluba Dušan P. Vučkovič. Veliki Bečkerek. Redovna godiš-nja skupština Sokola Sokolske župe Veliki Bečkerek pozdravlja svoj bratski Savez i osudujuči razoran rad pu-tem poslanicc katoličkih biskupa moli bratski Savez da ustraje u borbi do krajnjih pobeda sokolskih ideala. — Starešina župe Nikola Beslić. Velika Kikinda. Sa redovne godiš-nje skupštine Sokolskog društva Velika Kikinda pozdravljamo bratski Savez i uveravamo ga, da čemo svagda ma i u najtežim prilikama vršiti svoje sokolske dužnosti, jer se osečamo ne-razdvojnim delom jedinstvenoga veli-koga sveslovenskoga Sokolstva. I ovom prilikom dižemo svoj glas protiv ne-opravdanih napadaja poslanice katoličkih biskupa na nas. — Sokol, društvo Velika Kikinda. fz načelnišiva I ie0ni£kog odbora Savexa SKJ Iz sednice saveznog TO od 7 marta 1933 Na sednicu Medunarodne gimnastične federacije, koja če se održati u aprilu o. g. u Lozani, odlučeno je da pode zam. saveznog načelnika br. Josip Jeras. — Brošuru brata Hrvoja Maca-noviča »Šport — Sokolstvo« preporuča se da ju nabave sve soikolske jedinice. — Na ovogodišnje priredbe francu-skih, holandskih i nemačkih tclovež-bačkih organizacija otposlače se u informativne i naučne svrhe jednoga člana saveznog TO. — Za referenta sokolske konjiče pozvače se br. Mulačc-ka iz Ljubljane da stupi u širi savezni TO. — Odredili su sc nadalje izve-stioci saveznog TO za zbor župskih načelnika i načelnica, koji če se održati u Beogradu- dne 19 o. m. — Ras-pravljalo se je o sastavu dveju razli-čitih telovežbačkih načrta, koji bi od-govarali sadanjim okolnostima, prilikama i potrebama pojedinih delova naše države. U poslednjem objavljenom izve-štaju iz sednice saveznog TO je, i to što sc tiče održanog II sastanika otseka za preradbu članskih prostih vežaba bilo javljeno, da su ovome sastanku učestvovali pretstavnici sviju župa, za koje je obvezatan iduči pokrajinski slet u Ljubljani, što u stvari ne odgo-vara istini; na tom sastanku, nairne, nije bila uopče zastupana župa Maribor, a od župe Kranj nisu bile zastu-pane članice. tx telovežbačkog sveža ORGANIZACIJA AVSTRIJSKIH TURNERA U Austriji pošto ji jedan samosta-lan Turncrski savez, koji saeinjavaju šest pokrajina. Ovc pokrajine slažu se sa austrijskim’ administrativnim te-ritorijama. Svega ima u austrijskom Turnerstvu 23 župe sa 825 društava, odnosno sa 63.287 članstva. Od članstva vežbalo je 26.148 muškaraca te 13.541 žena. Omladinske kategorije dele se, kao i u Sokolstvu, na naraštai i decu. Muškog naraštaja u Austriji ima 5700, ženskog 3650, muške dece 20.300 i ženske 19.200. Turnhalo, kako se zovu domovi tumorskih društava, imalo je 122 društva, dakle jedna še stiria. Največe društvo postoji u Salc-burgu, koje ima 2300 pripadnika. TELOVEŽBACKI UREĐAJ GRADA CIRIHA U Cirihu, središtu švicarskih gim* nasta, iako sc samo sedište savoza na-lazi u Arau, postoji nekoliko gimna stičkih društava, koja spadaju medu najjača društva u čitavom ravezu Grad Čirih sam pokazao je, da razume potpuno pravac modernog doba u pogledu telcsnog vaspitanja, poeam od igranja dece pa sve do sportskih uredaja i vežbaonica te vcžbaiišta za ginmastička društva. U bližini grada, na bregu kojim protiče mara rečica Sil, gradska opčina uredila ie o svome trosku jedno prostrano gradsko vež-baliste za dva gim nas tička društva, nekoliko sportskih klubova, škola i t. d. Tu je podignuta i z a ra d a s j -sigurno, da če zvukove muzike širiti po vežbalištu amplioni, kao što je t^ bilo i na praškom sletu. Čitavo v./baliste je zapravo zelena livada, nuna trave te se ni za sam slet u tom pogledu nečc menjati. Pored vežbališta nalazi se i jedno manje igralište, na kome če se moči igrati bazena, odbojka i t. d. Sve igre gaje se u Nemačkoj u veoma veliko j meri, pa če sc i u njima natecati na stotine družina. Zato je igralište podeljeno na dovoljan broj odgovarajučih prostorija za dotične igre. Otkriće poprsja stvarateljima Narodnog kazališta u Zagrebu. U ncdelju 5 marta u 11 sati pre podne na svečan način bilo je obavljeno otkriče poprsja stvarateljima Narodnog kazališta u Zagrebu dr. Dimitriju Demetru i nezabo-ravnom glumcu Josipu Frajdenrajhu. 1 om zgodom bila je priredena svečana matineja, na kojoj je član odbora Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca g. Rudolf Viktor prikazao u svom predavanju historijat hrvatskog kazališta i borbu nacionalnih elemenata za hr-vatsko kazalište. Istaknuo je nadalje osobite zasluge dr. Demetra i Frajden-rajha za osnivanje i za vodenje narodnog kazališta u prvim godinama, 100-godišnjica »Srpskih novina«. Narodne godine navršiče sc 100 godina, otkako su počele izlaziti na teritoriji bivše kraljevine Srbije prve srpske no-vine i to u Kragujevcu, koje su pored raznih vesti, političkih, kulturnih, pri-vrednih i t. d. donosile još i ukaze, ras-pise, objave i t. d. Ipak »Srpske novine« nisu najstariji srpski list, jer je več pre 165 godina izdavao u Mlccima u slavenogrčkoj štampariji Zaharija Or-felini »Slavcno serbski magazin«. Nadalje su se u godini 1791 pojavile i iz-lazile do kraja godine 1792 u Bcču »Serbskija Novini«, koje je izdavao Grk Makides Pujo. Tstorija praškog narodnog pozori- šta. U Pragu priprema se izdanje isto-rijc Narodnog kazališta, koja čc prikazati ne samo borbe i težnje te rodolju-biv rad za prvo češko pozorište, koje ie postalo žarište češke dramatske i operne literature a i važan i snažan faktor u budenju nacionalno svesti u opče, nego koje ee sadržavati i sav raz- voj tog pozorišta sve do današnjih dana, cime če se oteti zaboravi mnogi skupoeeni materijal, koji bi inače bio ostao zaboravljen po arhivima. Čehoslovaci na čikaškoj izložbi. Brača Čehoslovaci umeju da se pokažu svetu kako treba i da ga za sebe zain-teresuju. Tako če ove godine na veliko j svetskoj izložbi u Čikagu, čiji je gradonačelnik Ceh — brat Čermak — baš ovih dana podlegao ozledama za-dobivenim povodom pokušaj a atentata na riovog pretsednika USA Ruzvclta, Češkoslovačka biti zastupana ne samo posebnim paviljonom, u kome če pose-tioci imati prilike da vide raznovrstan i dragocen materijal o privredi, kulturi, lepoti te bogastvu češkoslovačke .Republike, nego če u okviru opče izložbe savremene štampe, na poziv direktora Viljema Kittredgea, biti izložene i sku-pocene češke knjige te razne štampane stvari. Bogatstvo Jevrejskog muzeju u Berlinu. U februaru ove godine otvo-ren je u Berlinu jedan nov muzej pod imenom »Jevrejski muzej«, kome su mnogi bogati Jevreji poklonili u celini ili delomice svoje skupocene privatne zbirke, tako da je ovaj muzej jedan od najinteresantnijih, najbogatijih i najuzornijc uredenih muzeja Berlina. Tu se, pored ostalog, nalaze iskopani predmeti iz jevrejske predistorfje, iz dobe staroga zaveta te iz prvog doba rimske vlasti. Tu se vide i mnogi ra-dovi jevrejskih umetnika: slikara, skulptora, književnika, razne tabele i zemljovidi o krajevima naseljenim Jev-rejima i t. d. f Karl Verman. Ovih dana umro je u Drezdenu profesor Karl Verman, direktor čuvene galerije slika u Drez-denu. Pokojnik je poznat u naučnom svetu po mnogim svojim odličnim ra-dovima, a osobito po delu: Istorija umtenosti svih naroda i vremena, koje je grandiozno remekdelo vanrednog značenja i vrednosti. Metropoliten opera u Njujorku u krizi. Pored velikih svetovno čuvenih opera u Parizu, Beču, Milanu, Petrogradu i Pragu uživala je i uživa velik glas i Metropoliten opera u Njujorku, na kojoj su osobito nakon rata bili angažovani najbolji pevači sveta. Pored odiičnog orkestra i čuvenih diri-genata te režisera, radili su tamo i pc-vali mnogi odlični pevači iz F.vrope. Pretstave su raskošno opremljene, kako to nije moglo da učini nijedno drugo pozorište na svetu, ali opšta kriza nije mimoišla ni ovu čuvenu institu-ciju, pa su je ostavili vce mnogi ču-veni umetnici, koji su se povratili u Evropu. Sada misli vodstvo opere da sc pomogne na taj način, što če po-duzeti umetničku turneju po večim gradovima Amerike. HRVOJE MACANOVIČ: ŠPORT — SOKOLSTVO U vlastitoj nakladi autora (tiskom JugosloVenske štampe d. d.) izišla je u Zagrebu ovih dana pod gornjim naslovom ova vrlo zanimljiva brošura. Autor ovc knjige istaknuti je sokolski radnik, a podjednako i vršni po-znavalac športa, pa stoga s naročitim zanimanjem uzimamo u ruke njegovu knjigu, kojoj je svrha da bi što više približila i privela na što tešnju sa-radnju ova još podosta udaljena — da se tako izrazimo — dva sveta —, koja — kod nas — povezuje jedino na njihovim nastupima deo zajedniokih gle-dalaca, a u daleko manjoj meri i deo onih, koji podjedno učestvuju i u so-kolskom i sportskom radu. Važnost športa, oravoga športa, i njegov veliki i korisni uticaj na fizičko zdravlje čoveka suvišno je i isticati. Ceneči i uočujuči ispravno sve njegove odlike u tom pogledu, šport treba da se što jače propaguje i zagovara, ali isto tako i da se provodi racionalno, t. j. da harmonira sa ostalim potrebama kulturno« čoveka, čija je nuž-da da se paralelno uzgaja i u moral-nom pogledu. Jer jednostrandst ne može da čini celoga čoveka, koga treba današnje društvo. Kao što mentalna razvijenost u fizički zanemarenom ili zakržljalom telu pretstavlja jedan ne-sravnjiv defekat sa gledišta savršenosti, kojoj sve teži, tako i fizička razvijenost pred kojom sc zanemaruje razvoj duha, —- a koja se u športu počesto is-poljuje samo na pojedinirn delovima tela, i to ponajviše usled specifikacije za pojedine grane športa, pri kojima ulaze u pojačanu funkciju samo iz-vesni organi, — sa istog tog gledišta savršenosti pretstavlja jedan nenadok-nadiv minus, da ne govorimo, kako se svi ti uedostaci u životu vrlo često osobito teško siiose. Rekli smo ovo nekoliko reči, da bi istakli, kako se kod nas t, zv. »šport« često pogrešno shvata i zamenjuje s onim zdravim športom, kojemu je svrha istinsko fizičko zdravlje i osvežava-nje duha, a da ne navađamo i ostale korisne strane, kojima se postizava harmoničan razvoj celog čoveka. Knjiga br. Macanoviča lep je prilog našoj literaturi u informativnom pogledu upoznavanja značaja Sokolstva i športa i njihovih zadataka. Sokolstvo pak može da ide uporedo sa športom te da se oboje nade pri zajed-ničkoj saradnji na fizičkom vaspitanju našega naroda, odnosno na jačanju i podizanju njegovog fizičkog zdravlja, sve do onog stepena, do koga šport ne dolazi u otvoreni sukob sa sokolskim sustavom telesnog uzgoja, koji je postavk) Tirš, a kojemu je svrha harmoničan uzgoj (makar u ovom slučaju i samo harmoničan fizički), odbacujuči svalku specifikaciju, koja teži samo za vrhunskim uspesima, rekorder-stvom — dakle potpunom jednostra-nošču. Pa kad bi se postigla i ta delo-mična uzajamna saradnja Sokolstva i športa, bila bi to velika korist i veliki dobitak za još uspešniji rad na podizanju i jačanju zdravlja našega naroda. Uvereni smo stoga, da je s tom na-merom i izdana ova dobra knjiga, a koja bi trebala da potakne i na javno raspravljanje ovoga zamašitog pitanja, naravno, jedino sa najiskrenijom že-ljom, da to ne ostanu samo mrtva slo-va na novinskom papiru, več da se do-de i do pozitivnih zaključaka, do istin-ske saradnje u granicama najviše mo-gučnosti. Treba samo dobre volje, i za tako veliki cilj, koji je za dobro naroda, mogle bi se da uklone i zapreke i mnoge i umetno stvorenc predrasu-de. Autor u »Zaključku« svoje knjige doduše stavlja ovo pitanje, Sokolstva i športa, u neki dijamentralni stav: »So-kolizirati šport nije moguče ...«, »Isto tako ne može se poči drugim putem: zamijeniti sokolslku tjelovežbu sporto-vima...«, ali čvrstom voljom dala bi se ova oprečnost dosta i ublažiti, iako zastalno ne svesti u položaj paralele, potpune skladnosti težnja i ciljeva, i to — kako autor veli — »radi karakteristika i osnovnog obilježja jednog i drugog pokreta.« Autor nadalje ne iznosi konkretnije način i osnovu, koja bi mogla da posluži jednoj zajedničkoj saradnji »Sokolstva i Športa«, a što je možda i jedrni nedostatalk u tendenci ovc brošure. Ova knjiga zaslužuje svaku pažnju i mi je vrlo toplo preporučamo svima onima, koji se, i u Sokolstvu samome, i van njega, u športu i inače, Ariše za-nimaju za telesnu kulturu uopče, a za fizičko vaspitanje jugoslovenskog naroda posebice. Knjiga sc naručuje uz cenu od 15 diriara kod pisca: Zagreb, Meduličeva ul. 18 A. — čs. FR ANT A ERBEN: VEŽBE U ODELJENJIMA, PREVEO STEPANOV ĐORĐE Odlično i sistematski razrađeno delo »Vežbe u odeljenjima« od br. Fr. Erbena, poznatog sokolskog stručnjaka na polju telovežbe, dobili smo sada u prevodu i na naš jezik od br. Đorđa Stepanova, a u izdanju Sokolske župe Novi Sad. Time je naša sokolska prc-vodilačka literatura, tehničkog pravca, obogačena još jednim dobrim delom. Što ovo znači za naše sokolske pred-njake i za njihov rad nije potrebno naročito isticati, pogotovo kad se zna koliko nedostatak dobre stručne sokolske literature na našem jeziku otešča-va ob razo vanj e samih prednjaka i njihov snažniji i uspešniji rad u vežbao-nici. S ovoga gledišta nastojanje pre-vodioca br. Dorda Stepanova zaslužuje svaku pohvalu i pažnju. Brači prednja-cima ovo stručno delo osobito preporučamo. Naručuje se uz cenu od 15 di-nara kod Sokolske župe Novi Sad. IZVEŠTAJ O RADU SOKOLSKE ŽUPE NOVI SAD ZA 1932 GOD. Ova brošura prikazuje nam u pri-lično konciznoj formi (34 str.) rad ovc naše osobito vredne župe, koji poka-zuje lepe rezultate i uspehe, a što nas, pouzdavajuči se u odlično vodstvo župe, napunja nadom, da če u narednoj godini taj rad biti i još bolji. Izveštaju priložena su i dva statistička tabelarna priloga, iz kojih se lepo razabire tačno opče stanje i nap ose pregled prosvetno g rada u svim jedinicama župe u prošloj godini. SOKO NA JADRANU Izišao je februarski broj ovog na-šeg poznatog mesečnika, glasila Sokolskih župa: Split, Šibenik-Zadar i Sušak-Rijeka sa sledečim sadržajem: Dr. Si-munovič Stevan (Split): Moralni preži-vači. — Ivanko Bendiš (Kotor): Dobar pastir jer što kaže inom .. • — V. Anž-lovar (Solin): Škola i Sokolstvo ria selu. — Ivan Ivančič (Sušak): Tridcset-godišnjica sokolskog rada br. Marijana Borasa. — Slet Sokolstva na Jadranu dne 4 i 5 juna o. g. na Sušaku. — Ivan-čevič Milena (Split): Proste vježbe za žensku djecu. — Vijesti iz župe Split. —- Vijesti iz župe Šibenik-Zadar. — Vijesti iz župe Sušak-Rijeka. — Sokolska štampa. SOKOLSKI VJESNIK ŽUPE KARLOVAC Br. 2 ovog novopokrenutog lista župe Karlovac donosi sledeči sadržaj: Pismo roditeljima. — Bilo sretno! — Zupslki prednjački tečaj. — Josip Kopriva: Draga bračo! — M. Kubičck: Vježbe za natjecanje djece. Dr. Josip Variola: Zdravlje. — Sokolska štampa. — Vijesti iz društava i četa. m i Žispa Mašujta £uKa SOKOLSKO DRUŠTVO LIĆKO PETROVO SELO 19 februara održana je u našem mestu uz sudelovanje gradanstva i se-ljaštva iz mesta i okolice konstituira-juča skupština Sokolskog društva. Skupštinu je otvorio privremeni pretsednik i osnivač ovdašnjeg Sokola sudija dr. Jambrec Josip. U s,vom govoru pozdravio je izaslanike Sokolskog društva Bihač brata Sučeviča, nadzornika, te profesore Lakiča i Vidoviča. Ocrtao je u svom pozdravnom govoru život i rad osnivača Sokolstva dr. Miroslava Tirša i istakao važnost Sokolstva na narodnom prosvečivanju, te rad Sokolstva kao čuvara državnog i narodnog jedinstva. jzaslanici Sokolskog društva Bihae zahvaljujuči se na pozdravu dotakli su se u svojim govorima prosvetnog i tehničkog rada u Sokolskem društvu. Nakon toga skupština je odaslala brzojavne pozdrave Nj. Vel. Kralju Aleksandru, starešini Sokolskog .saveza Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru, Ministru za fizičko vaspitanje naroda dr. Hanžeku i banu Vrbaske banovine Milosavljeviču. Skupština je izabrala jednoglasno sledeči upravni odbor: starešina: Jambrec dr. Josip, sudija; zamenik starešine Vladimir Dukič, trgovac; tajnik Miloš Drakulič, sudski kancelista; pro-svetar: Radivoj Korač, sveštenik; načelnik: Ilija Muždeka, sudski zvanič-nik; načelnica: Dušanka Ivančevič, učiteljica. Upravni odbor: Ilija Drakulič, Milič Priča, Mane Bubalo, Dušan Bre-kič, Mile Vlatkovič, Nikola Drakulič, Luka Vlatkovič, Dačo Delič, Mane Vignjcvič i Svet ko Nakarada. U ime izabranog novog odbora zahvalio se starešina jambrec dr. Josip, te je obečao, da če novi odbor svim silama poraditi na toni da novo osnovano Sokolsko društvo napreduje i zamolio sve članove, kojih je sada več preko 150, da odbor u tom radu pod-upru, zaključivši skupštinu sa sokolskim Zdravo. SOKOLSKA ČETA ŠLJIVNO 19 februara Sokolska četa u Sljiv-nu održala je svoju godišnju skupštinu, koju je otvorio brat starosta Marko Perišič, a.prisutnih je bilo oko 60 pripadnika i preko 100 seljaka iz oko-line i mesta. Skupština je najpre s trokratno živeo pozdravila Nj. Vel. Kralja i prvog starešinu Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra. Zatim je brat starosta opširno iz-ložio sav rad ove čete u toku 1932 god., govorio o velikim socijalnim i humanim uspesima u ovom kraju, koje se ima blagodariti ovoj četi. Zatim je izložio ideologiju Sokolstva, njegove ciljevc i puteve, te pozvao prisutne da istraje-mo u borbi za dobro Kralja i Otadžbi-ne. Govor je nekoliko puta s odušev-Ijenim poklicima isprekidan, te je na kraju popračen s frenetičnim aplau-zom. Zatim su svi funkcioncri podneli svoje izveštaje o radu u 1932 god., koje je skupština primila s odobravanjem i dala razrešnicu staroj upravi. Posle se prcš-lo na izbor nove uprave. Skupština je jednoglasno i bez diskusije izabrala ovu upravu: starosta Marko Perišič, učitelj; zamenik starešine Aleksa Ive, težafi; tajnik Tošo Petrovič, trgovac; blagajnik Lazar Divljak, težak; načelnik Nikola Vukolič, težak; I revizor Jovan Marčetič, sveštenik, II Ostoje Maleševič, težak, III Vid Ma-taruga, težak. Na skupštini se s največim ogorčenjem podigao glas protesta protiv poslanicc Katoličkog episkopata, pa je skupština donela odluku da se uputc protesti Savezu Sokola kralj. Jugoslavije, Pretsedniku Vlade i Sokol, župi Banja Luka. Ova je rczolucija jednoglasno primljena. Potom je govorio brat Jovan Marčetič, sveštenik, proti>-tih naših spoljašnjih i unutrašnjih nc--prijatelja, koji namerno ruše drXnvno i narodno jedinstvo. Brat Marčetič je naglasio sva i skušenj a koje je naš narod doživio dok je krvlju stekao uvu slobodnu državu. Isti je odušcvljcno pozdravljen. Brat starosta zahvalio se na po-verenju i obečao, da če nastojaci za-jedno s upravom, da svoj rad kruni velikim uspesima. Pozvao je mto bra-ču, da još čvršče zbijemo svoje redove i da savesno čuvamo ovu krvlju sLe-čenu grudu. Širite jokoljku Stampu „Sokolski Glasnik" „Soko" „Sokolić" i Našu „Radost1* ŽEipžs MeogradE SOKOLSKO DRUŠTVO VELIKO GRADIŠTE Ovo društvo proslavilo je uspo-menu na Štrosmajera na poseban način. Ono je preporučilo svemu svojemu članstvu da prisustvuje proslavi, koja se održava svake godine u gimnaziji. Predavanje o značenju Štrosmajera za jugoslovensku ideju i njegovu gi-gantsku borbu lepo je prikazala s. Ljubica Peregordijeva - Popovič, profesor gimnazije. Zatim je pevački hor otpe-vao dve pesme, a dači su reci to vali nekoliko pesama. Osobito je lepo recito-vana pesma Petra Preradoviča: »Bi- skupu Štrosmajeru.« Ž. * Na dan 19 o. m. osnovana je Sokolska četa u selu Tribrodu, srez ram-ski, treča po redu u sastavu ovog So kolskog društva. U prisustvu delegata društva bra-če Dragutina Pavloviča, starešine, Ata-nasije Iliča, prosvetara, V. Erohina, načelnika i M. Janačkoviča, čiana uprave, održana je osnivačka skupština u osnovnoj školi, koja je bila dupkom puna. Za pretsednika zbora je izabran brat Vidak Krgovič, koji sa lepim re-čima zahvaljuje na poverenju te izlaže ideje i pravila sokolska. Njegov je govor saslušan vrlo pažljivo i dobio je mnogo aplauza. Zatim su govorili još brača Pavlovič, Erohin i Ilič, posle če-ga se pristupilo izboru prve uprave. — Predložena lista je izabrana akiamaei-jom: starešina br. Čedomir Radivoje-vič, zamenik Dimitrije Petrovič, pro svetar Vidak Krgovič, načelnik Vidak Krgovič, tajnik Radislav Milenkovič, blagajnik Lazar Valjkovič, članovi uprave: Milovan Rankovič, Vlada Ilič, Života Živojinovič, Milenko Lazič, Sava Živanovič, Andelko Miloševič; za menici: Milivoje Stojičevič, Branislav Milenkovič, Балга Mirkovič; revizori: Andra Kostič, Sava Jovič, Ivan Milovanovič; referent za pozorišnu sekeiju Manojlo Milentijevič. Sudeči po raspoloženju novih članova, rad ove čete če biti dobar, a osobito kad se ima u vidu da jc br. Krgovič načelnik i prosvetar. Ž. SOKOLSKO DRUŠTVO SREMSKA MITROVIČA Sokolsko društvo je proslavilo go-dišnjicu rodenja biskupa Josipa Jurja Štrosmajera, Dne 19 februara jc pri-reden svečani matine u sokolani. Po zvane su sve mesne vlasti, te humana i kulturna društva. Prosvetar društva br. Stjepan Lovrič, direktor gimnazije, održao je lepo i zanimljivo predavanje u kojem jc iz-neo život, rad i zasluge velikog vladike na zbližavanju naših plemena i na ostvarenju jugoslovenske ideje. Preda-vač je nagraden burnim aplauzom i odobravanjem. Zatim je naraštajac brat Borivoj Nastič, uč. VIII raz. gimnaz., recitovao pesmu: »Štrosmajer drži bdenje« od B. Milosavljeviča. Proslavu je uveličao svojin, peva-njem Pevački hor gimnazije s dvema pesmama. Članstvo i ostalo gradanstvo pose-tilo j c ovu proslavu u velikom bro ju čime su najbolje pokazali koliko po-štuju uspomenu na velikog i neumrlog vladiku. ,Ž. SOKOLSKO DRUŠTVO RUMA Sokolsko društvo Ruma priredilo je svečano poselo u nedelju 19 februara na uspomenu največeg pobornika za jedinstvo jugoslovenskog naroda Josipa Jurja Štrosmajera. Tim povodom je izdalo poseban proglas članstvu u kojemu kaže: »Štrosmajer je pripadnik hrvatskog dela našeg naroda o čemu govore njegova besmrtna dela: Jugo-slovenska akademija znanosti i umetnosti u Zagrebu, stolna crkva u Dako-vu, Galerija slika u Zagrebu i dr. On je največi pobornik za jedinstvo jugo-slovcnskog naroda, nacionalnog mišljenja i osečanja, na čemu je radio do poslednjeg svoga daha, što svedoče njegove reči: »I kad umrem, nade li Svemoguči vrednim da dodem pred njegovo lice, i onda ču imati samo ie-dnu molbu: molbu za jedinstvo.« Nije poznavao razlike medu jednokrvnom bračom; jednako pomaže hrvatske, srpske i slovenačke ustanove i pisce. On pripada celom jugoslovenskom narodu. i zato njegovu uspomenu treba da slave svi Jugosloveni bez razlike vere. Danas više nego ikada jugoslo-venski narod oseea otsutnOst njegove žive reči, jer se ne bi mogao dogoditi napad na ustanovil, koja je dosledni sledbenik njegovih nacionalnih težnji.« Ovim letkom, koji donašamo u izvodu, pozvati su Sokoli i sokolski prijatelji da prisustvuju svečanoj proslavi priredenoj na uspomenu velikog bi-skupa. 'A' f SOK. DRUŠTVO BEOGRAD VIII Ovo tek osnovano društvo poka-zuje se na radu. U subotu, 25 II, odr-žana je vrlo lepo organizirana i dobro posedena zabava. U početku se izvode sokolske vežbe, a zatim se prelazi na igranku i razne atrakcije. Igra se najviše narodnih kola, jer je u društvu velik broj članova seljaka iz najbliže okolice. Lep utisak j c učinilo šarenilo narodnih nošnji i građanskih odela. Zabava je prošla u veselom ras-položenju, a bila je posedena od mnogih članov a Sokolskog društva Beograd-matice. Ž. SOKOL. DRUŠTVO DEBELJAČA Sokolsko društvo Debeljača odr-žalo je svoj u god. skupštinu 12 februa-ra 1933 u prisustvu brata Mire Stoja^ novica, župskog delegata. Skupštinu jc otvorio starešina br. Božidar Popovič, uprav. drž. osn. škole, pozdravivši br. delegata, a preko njega i bratsku župu i Savez. Uzeo.je zatim reč kr. delegat, ikoji je predao društvu pozdrave župe i Savez. Uzeo je zatim reč br. delegat, je značaj i ciljeve Sokolstva; osvrnuo se na nedavne napade Kat. episkopa-ta, kojom su prilikom svi prisutm osu-dili takav napad, i destruktivan rad neupučenih protiv jugoslovenskog Sokolstva, vidno manifestovali protiv nc-prijateljskih napada kličuči Xj. Vel. Kralju, svom starešini Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru i Jugoslaviji. Ppsle pozdravnih govora prešlo se je na čitanje izveštaja društvenih funk-cionera, koje su prisutni pazljivo sa-slušali i usvojili. v. Potom se je prešlo na biranje starešinstva i uprave. Uz burno klicanje izabran jc po-novo za starešinu brat Božidar Popovič, za potstarešinu Svetozar Jovanovič, za tajnika sestra dr. Borislava Ne-deljkovid, za prosvetara Branka Žita, učiteljica. Ostali članovi uprave s malom iz-menom ostali su isti. Ž. Župa Bjelovar SOKOLSKO DRUŠTVO GOLA Dana 24 februara o. g. održano je ponovno u ovdašnjoj mesnoj školi vrlo uspelo prosvetno sokolsko predavanje. Ovom predavanju, koje su održali brada Sokoli dr. Vladisavljevič, sreski lečnik, i prosvetar Racid, i to prvi iz higijene, a potonji o velikom hrvat-skom naučenjaku, historičaru i prvom saradniku velikog vladike Štrosmajera, blagopočivšem Franji Račkom, —■ pri-sustvovalo je pored članova Sokola, J ih 120 slušalaca seljaka, koji su pažljNo i s vidljivim shvatanjem i razumevanjem pratili tok predavanja. Predavač je imao nameru prikazati, kako patriotizam i jugoslovenski nacionalizam pokojnog Račkoga i njegova sklonost i simpatije prema Sokolstvu, nisu nimalo umanjilc njegovu vrednost, kao katoličkog svečenika, niti se je on svojim nacionalnim radom, makar samo iole malo ogrešio o dogme svoje vere i crkve, te prema tomu nema nikakove osnove mišljenje neko-licinc današnjih ljudi, da su Sokolstvo, jugoslavenstvo i religija tri razna odnosno kontradiktorna cilja i svrhe, ili da bilo koje od ovog trojeg ma koliko se širilo i napredovalo istovremeno sprečava razvitak drugog. _ Logični zaključak predavača bio je % j.a se Sokolstvo, jugoslavenstvo i t riu a razvBah se oni pojedinačno ma kohko mu drago, ne mo raju i ne mogu u tom svom razvitku i širenju među-sobno sukobih in možda dno drugo iskljucivah, te konačno da su ovc sve tri meje baš prema uzoru blagopocivseg Kackoga svedive i spo-jive u jednoj osobi pa i u osobi svakoo katoličkog svečenika. SOKOLSKO DRUŠTVO VEL. ZDENCI Rad našeg Sokolskog društva pored svih teškoča i zapreka, koje se, što posredno što neposredno postav-ljaju, napreduje laganim, ali tim sigur-mjim korakom. Prošla godina, pokazala je vidne rezultate kako u tehničkom, tako u prosvetno - ideološkom i materijalnom pogledu. Održane su mnoge priredbe, a učestvovalo sc u velikom broju gotovo na svim priredbama okolnih društava. U novoj godini započco se novim! pojačanim ideološkim i tehničkim radom, te pripemanjem za okružni slet, koji bi sc ovc godine imao održati u Vel. Zdencima. Glavna skupština je održana 18 februara 1933. Izabrana je nova uprava: St. Dragan Vasilije, zam. st. Šlechta Slavko, tajnik Trpotec Ste-vo, prosvetar Lovrak Mato, nač. Vučkovič Savo, zam. nač. Horvat Josip načelnica Švandrlik Ana, blagajnik Smiljanovih Miško; odbornici: Karalija Savo, Hornia Dragutin, Hanuška Bo humil, Zamostni Anton, Leopold Mir ko, Šmejkal Antun, Čuruvija Nikola. 18 februara održano je kazališno veče. Davan je: »Začarani ormar« i »Umrla mi je kordula«. Izvedba je izazvala mnogo smeha i raspoloženje je bilo odlično. Diletante je vežbao prosvetar br. Mato Lovrak. Društvena uprava nastoji da se rad sve više oživljava i proširuje. SOKOSKA ČETA U LOŽANU Dana 26 februara 1933 održala je Sokolska četa u Sozanu svoju prvu javnu priredbu ovc godine. Vredni i ambiciozni članovi ove čete su s velikim rnarom i trudom ispunili priredbu s sledečim programom: l)Jovan Udicki: »Sokoli smo«, deklamovao brat Mare-kovič Stjcpan; 2) Kumovi: »Komedija u 1 činu«, izvela su brača članovi; Proste vežbe starijeg naraštaja; 4) »Konkurenti«, prikaz u 1 činu; 5) »Kod fotografa«, prikaz u 1 činu; 6) Proste vežbe mladeg naraštaja. Igrokazi su izvedeni skladno uz neke male nedostatke zbog kratkoče vremena za uvežbavanje. Kako je na priredbu došlo dosta naroda, a posetili su je takoder u le-pom broju i članovi Sokolske čete Šp. Bukovica, to je izvan programa održao predavanje »O ideji Sokolstva« brat Emil Kavgič. Priredba je uspela moralno i materij alno. Župa Celje SOKOLSKO DRUŠTVO HRASTNIK Dne 1. marca ob 8. uri zvečer je priredilo Sokolsko društvo skupno z Godbenim društvom Hrastnik intimno, a prijetno odhodnico br. Završniku Binetu, ki zapušča naš • kraj in odhaja kot učitelj na novo službeno mesto na Bled. Zbralo se je mnogo njegovih društvenih sodelavcev in prijateljev, drugi pa so svojo odsotnost opravičili pismeno ter se od priljubljenega člana poslovili pismeno. Za Sokola je izpregovoril br. starosta Groznik ter v toplih besedah poudaril zasluge br. Bineta za društvo, ki mu je z ljubeznijo in veliko požrtvovalnostjo žrtvoval ves svoj prosti čas. Saj mu je bil agilen načelnik in kot tak smotren vodnik. Prav tako je govoril za Glasbeno društvo rudniški ravnatelj inž. Drolc. Pevski zbor pa mu je po odposlanki izročil šopek nageljev. Br. Završnik je eden izmed tistih redkih, ki umirjeno a vedrega čela koraka po poti življenja, ki si jo je njegov korenit značaj jasno začrtal. Je eđe'n izmed tistih redkih, ki o svojem delu ne govori. V naši črni dolini je bil splošno priljubljen in težko ga bomo pogrešali: telovadci, smučarji, pevci. Želimo mu na novem mestu kar najlepšega življenja in uspehov. V Hrastniku pa si br. Bine vedno in povsod dobrodošel! * V nedeljo 5. marca je napolnila dvoran?) Sokolskega doma zopet mladina. Prosvetni odsek je priredil ob enajstih dopoldan »mladinsko uro«. Na sporedu je bil Župančič, o katerem je govoril br. Mahkota. S. Paternostrova pa je naštudirala, spretno kot zna, pesmice o »Cicibanu«, ki so jih malčki podajali v obliki ljubkih prizorov. Odmore pa je izpolnil sokolič Klanšek, ki je na harmoniko sviral narodne in sokolske pesmi. Deca in starši, ki jih je bilo več ko prvič, so radostnih obrazov zapuščali dvorano. Prihodnja mladinska ura bo 19. marca. Istega dne popoldan je dramatični odsek ponovil burko »Nedolžni lahko-živec«. Igra se je ponovila na izredno željo in zadnjič. Prihodnja predstava so »Bratje sv. Bernarda«. Premijera bo 19. marca SOKOLSKO DRUŠTVO VELENJE V lepem številu nad 70 se je zbralo članstva našega sokolskega društva k občnemu zboru v Rudarskem domu. Zborovanje je vodil br. Tone Kurnik. V uvodni besedi se jc dotaknil vseh važnejših dogodkov, ki sc tičejo sokolskega dela izvršenega med letom v našem društvu. Druga točka dnevnega reda jc bilo predavanje br. prosvetarja o velikem Jugoslovanu J. Strossmayev-ju. V zvezi z napadi jugosl. škofov na Sokola je podal br. prosvetar Kramar jasno in razumljivo sliko o odnosu sokolske organizacije do vere. Članstvo je iz podanih pojasnil razvidelo vso neumestnost in vso grdo stran napada na Sokolstvo, ter je istega z vso odločnostjo obsodilo. Iz poročil posameznih društvenih funkcionarjev izhaja, da se je sokolsko delo v našem kraju poglobilo in razširilo. Stanje članstva je 148, naraščaja 55 in dcce 60, tako da šteje naša sokolska družina okrog 260 pripadnikov. Tudi poročilo br. načelnika Prostorja je razveseljivo, telovadba se je v vseh oddelkih redno vršila. V zmanjšanem obsegu se telovadi v zimskih mesecih radi pomanjkanja primerne telovadnice. V lepem številu se je članstvo udeležilo in sodelovalo pri okrožnem, zletu v Mozirju in društvenem nastopu v Šoštanju. Domači društveni nastop dne 4. septembra je tudi uspel v vsakem oziru. Predavanj je bi- lo šest, poleg tega pa več nagovorov pred vrsto. Društvo jc poleg običajnih proslav, priredilo tudi Tyrševo proslavo in Rapallski večer. Dramatski odsek je priredil eno predstavo. V zadnjem času se je ustanovil tudi pevski odsek. Glavni razgovor se je tikal pomanjkanja primernih telovadnih prostorov. Predsednik gradbenega odseka br. ing. Čuček Ernest, direktor velenjskega rudnika, je poročal, da je velik del gradbenega materiala za gradnjo telovadnice osiguran in podana baza, da se telovadnica v tem letu zgradi. Pri volitvi odbora ni bilo posebnih sprememb. Vodil bo društvo še nadalje starosta br. Tone Kurnik, dočim je bil na mesto odstopivšega podstarešine br. Melanšek Franca izvoljen br. Tone Tepina. Telovadce bo še nadalje vodil br. Prestor kot načelnik in s. Bernikova kot načelnica članice, tajnik je br. Pušenjak, prosvetar br. Kramar, matrikar br. Bozovičar, blagajnik br. Bela. V odbor je bil nanovo izvoljen br. Rado Prelovec, naš bivši društveni načelnik, ki se je po enoletni odsotnosti zopet vrnil med nas. Med novimi člani odbora je tudi ing. Kenda Franc. Reorganiziral in razširil se je tudi gradbeni odsek pod vodstvom br. ing. Čučka, ki mu stoje ob strani br. ing. Trobej, ing. Uršič, Consolari in br. Hetlcr. Po triurnem zborovanju je brat starešina z lepim nagovorom, polnim ljubezni in navdušenja do skupne sokolske stvari, zaključil lepo uspeli občni zbor. SOKOLSKO DRUŠTVO TRBOVLJE V ponedeljek 23. januarja zvečer se je vršil v veliki dvorani Sokolskega doma redni občni zbor Sokola ob polnoštevilni udeležbi članstva. Občni zbor je vodil starešina br. Pleskovič, ki je pozdravil vse navzoče, posebej pa še zastopnika celjske župc br. dr. Hra-šovca. Nazdravil je najvišjima zaščitnikoma Sokolstva Nj. Vel. kralju Aleksandru in saveznemu starešini, prestolonasledniku Petru. Spominjal se je v prošlem letu umrlih bratov Zupana Alojzija in Sušca- Janka. V nadaljnjem je br. starešina očrtal v kratkih obrisih delovanje Sokola v pretečenem letu. V materialnem pogledu je tudi Sokol močno občutil hpdo krizo, ki vlada v naših revirjih, v moralnem pogledu pa so bi- li uspehi boljši: pomnožilo sc jc število telovadečih v vseh oddelkih, poživilo se je delo na odru, obnovljen je Sokolski orkester in za najmlajše člane je bil pripravljen lutkovni oder, ki bo začel v kratkem delovati Vse sokolsko delo leži na ramah žal maloštevilnih, ki se izčrpavajo v svojem delu, dočim večina članstva misli, da stori svojo dolžnost že, ako poravna članarino. Zato poziva starešina vse članstvo na sodelovanje pri eni ali drugi panogi sokolskega dela. Br. starešina je omenil tudi napade škofov na Sokolstvo. Ob viharnem odobravanju vsega članstva so bile sprejete primerne resolucije, ki z največjim ogorčenjem obsojajo vsako razdiralno delo in ne-osnovan napad škofov na Sokolstvo. Sledila so izčrpna poročila društvenih funkcionarjev, ki so pokazala članstvu jasno sliko o delu in uspehih sokolskega dela v pretečenem letu. Izvoljena je bila stara uprava, s prav neznatnimi izpremembami in to; ^starešina Pleskovič Rudolf, podstarešina inž. Ivo Ivanovič, tajnik Plavšak Robert ml., blagajnik Jesih Adolf, blagajnikov namestnik Persoglio Ignac, načelnik Bizjak Mirko, podnačelnika Rupnik Karl in Hlastan Slavko, načelnica Štihova Erna in nadnačelnica Feštaj-nova Dragica, prosvetar Vončina Edgar. Poleg teh je bilo izvoljenih še po 10 odbornikov in njih namestnikov. Zastopnik celjske župe br. dr. Hrašo-vec je pozdravil zborovalce v imenu celjske župe in izrazil svoje veselje nad živahnim delovanjem trboveljskega Sokola, ki je v celi župi gotovo eden naj-marljivejših. Zeli si lc več telovadcev in telovadk, kajti današnje število telovadcev gotovo ni v pravem razmerju s številom članstva, še manj s številom prebivalstva. Tudi on sc jc dotaknil škofijskih napadov na Sokolstvo. Kljub velikemu razburjenju, ki jc zavladalo v vseh nacionalnih krogih, mora Sokolstvo ohraniti miiaio kri. s poglobljenim delom pa bomo dali klevetnikom najboljši odgovor. * Sokol si jc nabavil nov, najmoder-neje opremljen lutkovni oder, ki bo nudil primerne zabave in prijetnega razvedrila najmlajšim bratcem in sestricam. Odbor jc opremljen z najmo-derneje urejeho razsvetljavo, krasnimi kulisami in lepimi, umetniško izdelanimi lutkami. Vodstvo lutkovnega odra jc v rokah veščaka, meščansko-šolskc-ga učitelja br. Rudeža, ki jc našel v bratih inž. Štefetu, Odlazku in drugih bratih in sestrah najboljše sodelavec, ki jamčijo za popoln uspeh lutkovnih predstav. Prva predstava sc je vršila na Svečnico z igrico »Gašpcrček dvorni zdravnik«. Dvorana Sokolskega doma jc bila polno zasedena, tako od mladine, kot odraslih in vsi so se vprav izvrstno zabavali- Da naval v bodoče pri blagajni ne bo prevelik, se bodo dobivale vstopnice v predprodaji pri poverjenikih na šolah, odrasli pa jih bodo lahko dobili pri br. inž. Štefetu. SMUČARSKE TEKME ZAGORSKEGA SOKOLA V nedeljo, 26. februarja so bile pri nas društvene tekme za deco in naraščaj. Pri moški deci je tekmovalo 10 tekmovalcev na ravni in položni progi, dolgi približno pol kilometra. Prvi je bil Mihelčič, drugi Kerin, tretji jc pa prišel na cilj Križaj. To tekmo najmlajših je spremljala vsa zagorska mla- dina z velikim veseljem in upati je, da bodo to enkrat dobri smučarji. — Pri naraščajski tekmi je nastopilo 14 mladih src, ki so v dobrem času prevozili okoli 4 km dolgo progo. Mem temi so bili najboljši; 1. Pungartnik Rado 18.10, 2. Juvan Vito 20.40 in 3. Polc Jože 22.20. Nekaj jih je tekmovalo tudi izven konkurence in sicer 1. Vipotnik Ivan, 2. Hauptman Jože. V torek 28. februarja pa so bile članske tekme na daljavo približno 10 km. Prvi del proge je bil nekoliko težji, a vsekakor je bila proga zelo lepa pri ugodnih snežnih razmerah. Od 13 tekmovalcev jih je prišlo na cilj devet. Prvi od članov je bil br. Šraj France 1.10.20, drugi br. Flisek Slavko 1.11.36, tretji pa br. Kušar Matko 1.28.30. Nekaj jih je tekmovalo tudi izven konkurence, med katerimi je bil prvi in obenem dosegel najboljši čas Podjed Vinko 0.56.40. Omenjene tekme so vzbudile veliko zanimanja ter bodo sokolsko delo še bolj poživile. Župa Cetinje SOKOLSKO DRUŠTVO LUŠTICE f Milan Kršanac U Rosama u Boci Kotorskoj preminilo je 3, a sahranjen 5 februara o. g. član osnivač Sokolskog društva Lu-štica, brat Milan Kršanac. Zauzimao je mesto u Sudu časti ovoga društva. Pokojnik je bio veoma ugledna osoba. f Br. Milan Kršanac Od godine 1925 do kraja 1932 bio je načelnik Opštine luštičke, a pre toga mnogo godina član opštinskc uprave. Na tim položajima radio je mnogo i predano na korist svoga kraja. Bio je cenjen i poštovan u celoj Boci Kotorskoj, što sc najbolje moglo videti prilikom njegova sprovoda, jer je gotovo svaki dom ove opštine bio na sprovo-du zastupan, a iz ostalih opština Boke Kotorske slegao se mnogobrojan narod da oda poslcdnju postu čoveku, koji jc i u minulim godinama našeg robovanja tudinu visoko, a uvek ne-okaljano, nosio barjak nacionalne sve-sti. Porcd više govornika oprostio sc s pokojnikom u ime Sokolskog društva Luštica društveni tajnik brat Lj. Bego i položio na njegov odar venac od stranc društva. Neka je telu njegovom laka zemlja, imenu njegovom svetao spomen medu nama, a ucviljenoj porodici naše bratsko saučešče. Župa Karlovac SOKOLSKA ČETA GENERALSKI STOL Nakon prednjačkog tečaja u Karlovcu, tehnički rad naše čete lepo napreduje. Tečajci: brača Mlinac i Ma-tešič, zamenik načelnika, marljivo na-vežbavaju kategorije vežbača. Kod vež-bača opaža se osobito zanimanje za ljubljanski slet i ljubljanske vežbe. Pomcnuta brača rade na osniva-nju prednjačkog zbora. Konstituiranje zbora obaviče se dne 19 o. m. Isti dan održače se sodnica uprave. Član uprave br. Poslek, župnik, predložiče, da se 0 Uskrsu ove godine priredi svečana akademija, o čemu če se daneti zaključak. Brat Josip Poslek, župnik, član uprave naše čete, posetio je akademij u prednjačkog tečaja dne 12 o. m. Bio je srdačno pozdravljen od sviju prisut-nih, a osobito ob brače Sokola, koji su 1 time dokazali da Sokolstvo nije bez-versko. Imajuči u vidu teško finansijalno stanjo naša četa nije priredila ovih poklada nijedne redutc ni zabave, pre-pustivši tu stvar gostioničarima. Članovi su slabo posečivali pokladnc zabave, a oni koji su to činili, bili su pristojni. Ovih dana župa je potvrdila pred-loženu listu uprave za 1933 godinu u ovom sastavu: Starešina: Tatalovič Rade, potsta-reišna Vrečica Simeon, tajnik Puntarič Mate, blagajnik Zatezalo Teodor, načelnik Mlinac .Toso, zamenik Matešič Joso. Odbor: Poslek Josip, Svilar Duro, Škrtič Joso i Skrckan Ante. Prosvetni odbor: pretsednik Mohorič Slavko, pot- pretsednik Poslek Josip, tajnik Matešič Joso, članovi Igor Lukeš i Brajko- vič Zorka. Revizori Delač Stjepan, Er-dcljac Janko i Benič Anton. Društveni novinar Matešič Joso. J. M-č. Župa Kranj SOKOLSKA ŽUPA KRANJ IZ PROSVETNEGA ODBORA Sokolska župa Kranj priredi tudi letos na praznik dne 19. t. m. popoldne v Narodnem domu v Kranju prosvetni dan s koncertom, ki ga bo oddajala ljubljanska radio postaja. Na prireditev opozarjamo vse bratske edinice in vse sokolsko članstvo. Podrobni spored bomo objavili v prihodnji številki Edinicc, ki so včlanjene v župi Kranj, ta dan ne smejo imeti svojih prireditev in naj skrbc, da se koncerta v Kranju udeleži čim večje število članstva. Oni, ki ne morejo priti v Kranj, naj poslušajo koncert po radiu doma. SOKOLSKO DRUŠTVO TRŽIČ Otvoritev lutkovnega gledališča v Tržiču je bila svojevrsten dogodek, ki se ga je najbolj razveselila pač tržiška mladina. Oder je postavljen v največjo šolsko sobo osnovne šole in jc v resnici umetniško delo navdušenih sokolskih delavcev. Ogrodje so napravili Sokoli-mizarji, razsvetljavo so napeljali So-koli-elektrikarji, slikarijo pa je izvedel br. Šter Blaž, priznan slikarski talent. Vsa dela so se izvršila po načrtu br. Christofa, ki je s tržiškim lutkovnim odrom ustanovil svoje drugo lutkovno gledališče. Prvo je bilo v Ribnici in te ga smo občudovali leta 1928. na razsta- vi meščanskih šol v Ljubljani, kjer so vrli Ribničanje kazali mladini svojo umetnost. Svoje izkušnje je uporabil pri tem novem odru in ustvaril je resnično nekaj posebnega. Njegova namera, da bodo pri prvi predstavi igrali tudi njegovi igralci, pa se radi zakasnele pošiljatve iutk žali bog ni uresničila in tako so nam uprizorili prve predstave naši ljubljanski bratje in sestre, ki so pokazali svojo umetnost na lutkovnem odru. Vseh predstav je bilo v dveh dneh menda 9. Pri vseh se je zabavala i mladina i starina prav od srca. Videli smo Šviglje vega »Črnega ženina«, Gašperčka kot čarodeja, Gašperčka kot dvornega norčka in še nekaj krajših stvari. Pred vsako mladinsko predstavo je dajal Gašperček mladini uganke, ki so bile tako zamotane, da se jih je mladina z največjim veseljem lotila in jih tudi razluščila. Morda bi kazalo, da bi se pri vsaki predstavi in pri vsakem pripovi* dovanju pravljic stavilo mladini tudi uganke, ki bistrijo duha prav posebno. Kot rečeno, jc bila otvoritev lutkovnega gledališča za Tržič dogodek, ki je pri nesel naši mladini izredno veliko vc selje, razburil pa jc tudi one nestrpne že, ki odrekajo, Sokolu ^ skoraj eksistenčno pravico in ki niti svoji dcci nc dovolijo, da bi si pogledala lutkovno gledališče, ki si ga tako želi vi deti. Pa ne, to jc sokolska reč in kjer je Sokol, tam ni za njih otroke prostora. Kdaj bo te zagrizenosti konec:' Morda čaka ravno lutkovno gledališče naloga, da stori prve korake k ubla žitvi naravnost nepojmljive nestrpno sti. Pri prvi slavnostni predstavi jc spregovoril v pozdrav gostom iz Ljub ljanc in o pomenu lutkovnega gledali šča par lepih besed društveni starešina br. Vidmar. Vse predstave so bile odlično obiskane, mladinske pa premi polnjene. Igralci Ljubljanskega Sokola so se počutili v Tržiču kot doma, bdi so gostje tržiških bratov in sester. Pri hodnja predstava bo v rokah domačih igralcev, ker so lastne lutke že dospele Župa Ljubljana RASPIS ZA MESTO ŽUPNEGA PREDNJAKA Župna uprava Sokolske župe Ljub ljana razpisuje mesto župnega pred njaka do pokrajinskega zleta v Ljubljani. Prošnje z podrobno navedbo sokolskega udejstvovanja s potrdilom da jc prosilec član sokolskega društva vsaj 5 let (všteta je tudi naraščajska doba), je treba vložiti pri župnem na čelništvu najkasneje do 14. marca 1.1. Reflektanti z župnim prednjaškim izpitom, župnim ali saveznim prednjaškim tečajem imajo prednost. Župna uprava. Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO LJUTOMER Naše Sokolsko društvo praznuje letos 30 letnico svojega obstoja. Svoj jubilej hoče proslaviti na prav slovesen način. Dne 7. maja bo Sokol pokazal višino svojega kulturnega dela s slavnostno jubilejno prireditvijo. Pri tej slavnosti bodo nastopili dramatski lutkarski, godbeni in pevski odsek z mladinskim, mešanim in moškim zbo rom- V začetku junija hoče Sokol pri rediti sokolsko razstavo, ki bo nazorno pokazala ves razvoj našega Sokola v 30 letih. Društvo ima mnogo materi ala, ki je vreden, da ga pokaže javnosti, vendar pa nam je znano, da po sedujejo naši sedanji in prejšnji člani razne spomine na naše društvo. Ob- »SOKOLSKI GLASNI K« ROSUA - FONSIER • DRUŠTVO Z,A.OSIGURANJE I REOSIGURANJE • BEOGRAD racamo se do vseh teh že sedaj s prošnjo, da te predmete poklonijo našemu društvu ali pa posodijo za razstavo. Vse vrnemo nepoškodovano. Dne 11, junija pa se vrši v Ljutomeru delni župni zlet Mariborske sokolske župe, ki je obvezen za naslednja okrožja: Prekmursko, Mursko, ■ tujsko, Lenarško in Mariborsko. Takrat bo pa naš Sokol pokazal, da se je sokolska ideja razlila v vsej lepoti preko Murskega polja in Slovenskih goiic. * Lutkovno gledališče našega Sokola skrbi za nedeljsko zabavo naše mladine. V nedeljo dne 7. III. je priredilo igro »Gašperček dobrotnik«. Mladina in tudi odrasli so napolnili našo sokolsko dvorano in igro sprejeli z največjim zadovoljstvom in priznanjem. Dobra je misel, da nastopi pri vsaki prireditvi Gašperček-Sokol in izvede kratko idejno propagando. — Br. Porekar Vlado si je vzgojil poseben lutkovni ansambl in je torej pričakovati, da bo deca videla še mnogo lepih predstav. Želeti pa je več točnosti glede začetka, ker mladina je bila itak že 1 uro pred začetkom zbrana, stare člane pa bo pač treba vzgojiti k točnosti. SOKOLSKO DRUŠTVO RUŠE Občni zbor je otvoril ob lepi udeležbi 69 članov in članic brat starosta Bučar s pozdravom naši kraljevski hi-šj, kateri je članstvo zaklicalo krepki Zdravo! Nato je v kratkem pregledu obeležil ^ društveno delo v preteklem letu, ki je i v teh težkih časih doneslo pozitivne rezultate. Pred prehodom na dnevni red se je spominjal v preteklem letu preminulih članov br. Franja Goloba in Vladimirja Rudolfa. Nato je p recital poslanico SKJ in odgovor na škofovsko pismo proti Sokolstvu. Brat tajnik Šeško poroča, da je odbor imel 13 rednih in 1 slavnostno sejo, tajniški delovodnik izkazuje 382 številki. Celotno društveno delo je bilo razdeljeno v 7 odsekih in bilanca je pokazala povsod lepe uspehe, kar je dokaz, da so delavci pravilno razumeli svoje prevzete dolžnosti. Obširno je bilo tehnično delo Pred-njaškega zbora pod vodstvom br. načelnika Dogenika in s. načelnice Pre-serjeve. Zbor si je določal svoje delovne smernice v 1 rednih sejah, 9 vaditeljev je vadilo 7 kategorij z 12 vrstami. Rezultati dela v telovadnici so se pokazali na raznih prireditvah. Dne 12. VI. smo imeli lep društveni nastop, 19. VI. smo se udeležili okrožnega zleta s 54 felovadečimi, v Prago je pohitelo 14 članov in članic, v avgustu smo bili na tekmah v odbojki, septembra sodelovali v Sv. Lovrencu z 29 telova-dečimi, oktobra na župnih tekmah, januarja letos pa je bila akademija z izbranimi točkami. Sodelovali smo tudi z društvom Selinca, ki je nastopilo pri Sv. Duhu. Poleg tajnega pešizleta v Sv. Lovrenc, so vodili prednjaki svoje vrste često na izlete v naravo. — Za smuški odsek, ki mu predseduje br. ing. Teržan, je podal poročilo odsekov tajnik br. Sonenvald, ki je izkazal 5 rednih in pa 1 izredno sejo. Članov ima 20, članic 6, naraščaja 28, dece 18. Dne 25. I. smo se udeležili s 5 člani tekem za prvenstvo MZSP in zasedli 4., 7., 9. in 14. mesto. Dne 29. I. smo bili na društvenih tekmah Sokolskega društva Maribor-matiea in so člani zasedli 5. in 9. mesto, deca pa L, 3. in 4. mesto-Od Areha do Ruš smo strasirali smučarsko pot (s pomočjo SPD, br. Robnika in Tvornice za dušik). Za otvoritev bodo tekme v smuku, s prehodnim pokalom. — G. industrijalec Marinc nam je dal na Glažuti na razpolago eno izmed svojih hiš, kjer smo si uredili udobno smučarsko zavetišče. Vsem bratska hvala! Iz poročila br. prosvetarja Črnka smo razbrali, da je odsek deloval skladno s prednjaškim zborom. Marca in septembra sta bili Tyrševi proslavi, za zlet v Prago so bila predavanja o zgodovini, zemljepisju, narodopisju in kulturi Čehoslovaške, za novo članstvo ej bila prosvetna šola. 1. in 17. december sta bila svečano proslavljena, deca je imela Miklavžev večer in Božičnico. Nagovorov pred vrstami je bilo 77, Sokolski glasnik ima naročenega 10 članov, Sokola 10, Naše radosti 60 izvodov. Strokovna knjižnica je narasla na 132 knjigi. Marljivo in smotrno je deloval tudi gledališki odsek pod vodstvom br. Stanija in režiserja br. Franja Sor-nika, ki je duša vsega našega odrskega dela. Velika pridobitev je letos otvorjeno letno gledališče, za katerega ureditev gre prvenstvena zasluga našemu domačinu g. Vekoslavu Janku, ki je žrtvoval zanj svoje letošnje počitnice. — Glasbeni odsek poti predsedstvom br. dr. Zorca ima 8 članov. Samostojnega koncerta ni imel, sodeloval je pa vedno pri gledaliških predstavah ter drugih prireditvah in proslavah. Isto poroča br. ing. Teržan za pevski odsek. Jeseni ustanovljeni lutkovni odsek pod predsedstvom br. Bučarja je imel za Miklavža in Božičnico 2 predstavi, ki sta dobro uspeli in se bo v tem letu posvetila vsa pažnja temu gledališču. Poročilo br. blagajnika Lamprehta je izkazalo 78.045’15 Din denarnega prometa in sicer 39.426-50 Din dohodkov, 38.618'65 Din pa izdatkov, tako, da znaša prebitek 807.85 Din. Inventar predstavlja 10,90225 Din. — Revizorji br. Pogačnik, Lesjak in Stani so vse račune pregledali, našli vse v vzornem redu in je bil nato predlagani absolutorij sprejet, br. blagajniku pa izrečena pohvala. — Članarina se določi na 24 Din. Predlog za novo društveno upravo glasi: starosta: br. Krejči Anton, 1. po-slevodeči podstarosta br. Teržan Josip, II. podstarosta br. Pogačnik Hinko, načelnik br. Dogenik Ivan, načelnica: sestra Preser Ivanka, podnačelnika: br. Fric Fr. in br. Vodušek Adolf, podna-čelnica s. Romold Zdenka, prosvetar: br. Bregant Hinko, tajnik: br. Šeško Ivan, blagajnik: br. Lampreht Franjo, gospodar: br. Jezernik, društv. zdravnik; br. dr. Zorec Adolf, in odborniki: bratje: Črnko Jernej, Verk L„ Bobič Nada, Unger Tilka, Šeško Malka, Sor-nik Fr., Plakus Frid., Skaza Olga, Stani Milka, Stani Tomaž, Bregant Ana, Rataj Otmar, Zorec Jaka, Stani Jože. — Revizorji: br. Bučar Ljud., Lesjak Dav. Glaser Viktor, Stani Tomaž. Namestniki: Verbič Avg., Likar Mar., Ambruš Ana. Častno razsodišče: br. Lesjak, Pogačnik, Stani, Verk in Dogenik, Črnko in dr. Zorec nam. Br. ing. Teržan je pozval članstvo na intenzivno delo v bodočem letu v smislu svobode, bratstva in enakosti. Vsako nesoglasje je odstraniti že v naprej, sokolske vrste naj se jeklijo v borbi za večno resnico, pravico in lepoto — sledimo našemu visokemu poslanstvu; svoboda ki je ogrožena, narodnost in državnost rabi naše budne straže. SOKOLSKO DRUŠTVO VERŽEJ Dne 19. II. 1933. je imel naš Sokol svoj občni zbor, ki se ga je udeležilo lepo število članstva. Župo je zastopal br. Lubej. Starosta br. Kozar Franjo je v pozdravnem govoru podal lepo sliko o poletu Sokolstva v naši državi. Nadalje je podal splošni pregled dela v prošlem letu. Iz njegovega in drugih poročil je razvidno, da je naš Sokol bil delaven. Dasiravno svojega nastopa ni imel, vendar se je članstvo udeleževalo izletov sosednih društev ter je tudi napravilo peš izlet v Beltince v Prekmurju, ko je bil tam sokolski okrožni zlet. Važna je bila tudi sokolska tombola, ki je okrepila društveno blagajno. Po podanih poročilih je župni odposlanec br. Lubej v lepem govoru podal zgodovino borbe Slovanov za svobodo, govoril o delu Sokolstva v naši državi ter nalogah Sokolstva v bodočnosti. Njegov govor so navzoči živahno odobravali. V novo upravo so fredlagani sledeči: starosta br. Kozar ranjo, šolski upravitelj, podstarosta br. Topolnik Jožko, posestnik, načelnik Ros Janez, načelnica s. Vybihal Zorka, tajnica in prosvetarka s. Benkovič Elizabeta, blagajnik br. Hedžet Feliks ml. — ostali odbor pa je v glavnem isti, kakor lani. Zborovanje se je vršilo v najlepšem redu in slogi ter ga je zaključil br. starosta s pozivom, da zremo s podvojenimi močmi in upi v bodočnost. Zdravo! SOKOLSKA ČETA SV. TROJICA V SLOV. GORICAH Naša četa jc imela v nedeljo dne 29. januarja t. 1. svoj redni letni občni zbor, ki je bil prav dobro obiskan; navzočih je bilo nad 70 članov, naraščaja in dece. Občni zbor sta posetila okrožni načelnik br. Polič in okrožni prosvetar br. Vajt. Po uvodnem predavanju br. staroste dr. Weixla o zgodovinskem poslanstvu Sokola med Slovani, zlasti med Slovenci, jc izvršil zaobljubo no-vosprejetih članov in članic. Nato je podal poročilo o delovanju čete v pretečenem letu. Spomnil se je tudi lani pri vojakih umrlega br. Ivana Prineka. Nato je razdelil br. starosta diplome zmagovalcem na župnih in okrožnih tekmah in sicer četnemu prvaku br. Tonetu Ferlincu ter bratom Kržiču, Čehu, Mulecu in Strafeli. Sledila so poročila četnih funkcionarjev. Iz poročila tajnice sestre Anice Tomažičeve posnemamo, da šteje sedaj četa 45 članov in članic, 12 naraščajnikov in naraščajnic ter 53 dece, torej skupaj 10 pripadnikov. Agilna tajnica, ki jc ob enem tudi matrikarica je imela v minulem letu obilo posla, saj je došlo nič manj kot 117 dopisov, odposlanih pa jc bilo 57. Odborovih sej je bilo 16. Iz poročila načelnika brata Ferlinca, ki je duša naše čete, smo se prepričali, da je tehnično delo čete kljub pomanjkanju telovadnih prostorov in orodja prav zadovoljivo, kar sta pokazala akademija povodom proslave državnega praznika našega Ucdinjcnja ter javen nastop dne 5. junija. Na župnih tekmah mariborske župe si jc priborila naša četa prvo mesto. Enako si je pridobila naš četa tudi prvenstvo na okrožnih tekmah. Četa se je udele- žila tudi župnega teka z 10 tekači ter javnih nastopov okoliških bratskih čet. Poročilo br. prosvetarja je pokazalo, da tudi prosvetno delo čete ni zaostajalo za tehničnem delom, kajti bile so tri večje prireditve prosvetnega značaja, med njimi gledališka predstava »Dekle z rožmarinom«. Iz poročila br. gospodarja je razvidno, da si je nabavila četa že precej inventarja, ki je vreden okoli 3500 Din. Blagajniško poročilo je podal br. Golob. Dohodkov je bilo 8022 Din 25 p, izdatkov pa 7229 Din 30 p torej pribitka 792 Din 95 p. Br. revizorja sta račune pregledala, našla vse v redu ter predlagala odboru absolutorij. Brat starosta se je vsem četnim funkcionarjem zahvalil za njih požrtvovalno in uspešno delo. Župni upravi se predlaga dosedanja uprava v potrditev z dodatkom, da vstopita v odbor še br. Čeh Vinko in Lasbaher Feliks. V prosvetni odbor so bili izvoljeni poleg br. prosvetarja še br. Ferlinc, Golob in Lasbaher. Končno je br. starosta še govoril o znanem pastirskem listu jugoslovanskih šofov ter prečital dobro utemeljeno zavrnitev od strani župe. Spregovoril je še okrožni načelnik brat Polič, ki se je četi v imenu okrožja zahvalil za uspešno delo v minulem letu ter pozival v vznešenih besedah navzoče, naj stojijo kot Sokoli vedno na braniku naše ujedinjene domovine, posebno pa sedaj, ko ogrožajo zunanji in notranji sovražniki obstoj države, ki smo si jo s tolikimi žrtvami priborili. Dnevni red je bil s tem izčrpan in br. starosta je zaključil dobro uspeli občni zbor. Kod općinskog poglavarstva u Vel. Grdevcu upražnjeno je jedno mesto pisarničkog pomočnika bla-gajničko računarske struke, koje se imade popuniti do 13 III t. g. Traži se mlada, neženjena, tre-zvena i za sve poslove vešta sila. Plača je 840 dinara mesečno. Neka se nateču pisari Sokoli sa prednjačkim ispitom, koji ima-du prvenstvo za popunjenje mesta. Župa Mostar SOKOLSKA ČETA MA ND ALI NA Na 15 januara t. g. održala je naša četa svoj u godišnju skupštinu, koja je bila dobro posečena. Skupštinu je otvorio starešina čete brat Andro Gr,-bič, a zatim je delegat Sokol, društva Dubrovnik, brat Lučič Vlaho, pročitao saveznu i župsku poslanicu, koje su članovi pažljivo saslušali i burno pozdravili. Posle toga eitani su izveštaji svili funkcionera čete, koje je skupšti-na primila na znanje. D blagajnikovog izveštaja vidi se jedna lepa pojava, a ta je, da se ni jedan dinar članarine ne duguje, što je i od braee delegata pohvaljeno. Sav novac, koji četa ima uložen je u fond za gradnju doma.,— Zatim se je prešlo na biranje nove uprave, u koju su izabrani: starešina Grbie Andro, zamenik starešine Mišič B. Nikola, tajnik Srabotnak Franka, učiteljica, zamenik tajnika Grbič A. Ivo, blagajnik Simatovič S. Petar,^prosvetar Mišič N. Božo, načelnik Grbie A. Nikola, zamenik načelnika Simato-vie S. Ivo, poverenik za štednju: Keso-via P. Milo, gimnazijalac, knjižničar Mišič Luka; revizori: Grbič Ivan — Pajo, Lučič Kristo i Mišič N. Ivo. Na kraju jc J?rat Mišic Božo odr-žao predavanje u kojein je istakao sa-dašnje prilike u kojima se naša četa nalazi, te potsetio braču na značaj i ulogu Sokolstva po čitav naš narod. SOKOLSKA ČETA POSUŠJE Naša četa ove godinc na 18 febr. priredila je u zajednici s mesnim odborom Jadranske straže svoju godišnju zabavu s obilatim programom. Zabava je uspela, kako s moralne tako i s materijalne strane, iznad sva-kog očekivanja. Lepo je bilo videti okolne ljude težake nečlanove Sokola, koji su toga dana propešačili preko 18 km samo da dodu i da nas posete. Pored posetilaca iz ovdašnje okoline posetila su nas i neka braea i sestre, te ostali gradam iz Imotskog. Mlado j četi i njenim vodama čestitamo na uspehu i želimo, da sa ova-kovim radom produžc, jer če samo svojim pregalaštvom ispuniti zavet koji položiše Bogu, Kralju i Sokolstvu. SOKOLSKA ČETA VITINA Naša četa održala je svoju prvu godišnju skupštinu 13 januara o. god. s celokupnim članstvom, a kojoj su prisustvovali i nekoji članovi matičnog društva l.jubuški. Skupštinu je otvorio brat starešina Muhamed Dizdarc’vič, te pozvao članstvo da klikne Nj. Vel. Kralju i N j. Vis. Prestolonasledniku; te na koncu upozorio braču da složno rade kako bi Sokolska četa u Vitini mogla što bolje raditi i napredovati. Zatim su funkcioneri čete pročitali svoje iz-veštaje, pa se je prešlo na biranje no-vog odbora u koji su ušli: starešina Muhamed Dizdarevič, zamenik Nuru-dinbeg Kapetanovič, tajnik Mehmed Mesikovič, blagajnik Envera Fazlagič, načelnik Alija Dizdarevič, poverenik za štednju Mehmed Rupič, statističar Albina Mihalj, orudar Salihaga Dizdarevič, knjižničar Ibrahim Dizdarevič, prosvetar Danilo Drobac. Odbornici: Tomo Kordič, Safet Dizdarevič, Ščepa Mišctie, Stipe Majič. Župa Novo mesto ŽUPNA SKUPŠČINA Po 14. uri je ob najlepšem številu navzočih delegatov iz vseh društev otvoril župni starosta dr. Ivan Vašič redno župno skupščino v prostorih mestne posvetovalnice, poudarjajoč v svojem lepo zasnovanem govoru zadnje dogodke, ki jih je dostojno odbila tudi naša župa, korakajoča naprej brez kompromisov. Njegovemu vseskozi globoko miselnemu govoru je sledilo lepo in zelo obširno poročilo župnega tajnika br. Matka Davorina, ki je podal pregled vsega dela v župi, zlasti o administraciji, ki se vedno poveličuje. Za njim je referiral o tehničnem delu župni načelnik br. Papež, nakar je poročal o prosveti br. župni prosvetar Fr. Zagorc. Iz blagajniškega poročila br. Medica smo razvideli, da je bil denarni promet zelo visok in je pohvalil še precej redno plačevanje vseh pore-zov po društvih. Zaključila je s poročilom o statistiki s. Milena Sušnikova, nakar je br. Ogrin kot revizor predlagal upravi razrešilnico, ki je bila sprejeta. Po določenem odmoru je bila sprejeta po večini stara župna uprava z br. dr. I. Vašičem kot starosto na čelu, ki bo vodila našo župo zopet z novimi uspehi naprej. Po predlogih in slučajnostih je bila skupščina ob lA 17. uri zaključena. Delo je završeno — a naprej za novim delom. Zdravo! BILANCA DELA ŽUPE. Predzadnjo nedeljo v februarju t. 1. jc sokolski dom v Novem mestu izglodal kot eebelni panj, v katerem so se vršili ves dopoldan zbori prosvetar- jev, tehničarjev in statističarjev, kot uvod za popoldansko župno supščino. ZBOR MIRENSKEGA SOKOL-, SKEGA OKROŽJA V zvezi z ostalim delom v župi je našlo prav primerno priliko tudi M. S. 0., ki je kot prvo otvorilo s svojim zborom dan dela v N. S. Ž. in na njem podalo ves pregled skupnega dela v prosvetnem in tehničnem pogledu v letu 1932.; ki je bil že objavljen v Sokolskem Glasniku. Ta 1. okrožna seja, se je vršila ob 8. uri dopoldne v Sokolskem . domu, ob polnoštevilni udeležbi načelnikov in prosvetarjev iz vseh društev M. S. O. Poleg poročil o delu so bile tudi volitve nove okrožne uprave,^ ki bo za !. 1933. sledeča: okrožni načelnik in prosvetar br. Marjan Tratar (Trebnje), namestnik br. Bruno Rei-ner (Št. Janž). Okrožna načelnica sestra Draga Kolenc (Mirna), namestnica s. Zora Kneise! (Mokronog). Razgovor je nato tekel o bodočem delu in so bili sprejeti številni sklepi, tičoči se skupnega dela. Določen je bil okrožni zlet, ki se vrši v juliju na Mirni in 4. junija 25-letnica Sokolskega društva Trebnje, ko se vrši tudi razvitje članskega prapora, drugega v okrožju. V ostalem bo vse delo osredotočeno na ljubljanski zlet. Zbor jo bil zaključen točno ob 9. uri. ZBOR DRUŠTVENIH NAČELNIKOV IN NAČELNIC N. S. Ž. Po 9. uri je otvoril setanek ob polni udeležbi tehničarjev župnih cdinic (razun. iz Straže-Valte vasi!), župni načelnik br. Ljudevit Papež, ki jc v izčrpnem svojem poročilu, določenem za župno skupščino podal pregledno sliko telovadnega dela po društvih. Napram 1. 1931. je sicer zaznamovan znaten padec, ki pa se pripisuje točnemu vodenju statistike, ki lani še ni bila urejena. Uspehi niso izostali in tako beleži župa lepo število prireditev, ki so jih imela učlanjena društva, okrožji in župa sama. Splošno sc lahko reče, da se jc v 1. 1932. tehnično zelo dvignilo, kar posebno povečavajo lepi uspehi po podeželskih društvih (Mirna, št. Lovrenc, Št. Janž, Mokronog) in četah (Kartelje-vo in Bela Cerkev). Izbrano je bilo sledeče župno načelništvo: župni načelnik br. Lj. Papež, I. nam. br. M. Šlibar, II. nam. br. M. Tratar, župna načelnica s. Iva Murnova. I. nam. s. M. Adamičeva, II. nam. s. Draga Kolenčeva. Predložena je bila tudi izpitna komisija in to: br. Šlibar. Tratar, Menard, dr. čer-venko. Nadalje se je konstituirala na zboru tudi okrožna uprava Novomeškega sokolskega okrožja, v kateri so: okrožni načelnik br. M. Šlibar z namestnikom br. VI. Miheličem in okrož- na načelnica s. M. Adamič z namestnico s. J. Lebanovo. Župni zlet odpade, zato se vršita 2 okrožna zleta: v juliju na Mirni (M. k v av2ustu (6-) v Kostanjevici (N. S. O.) ob priliki vzidave spominske plošče pokojnemu starosti br. dr. I. Oražmu. Nadaljnji razgovori so bili posvečeni organizaciji udeležbe telovade-čega članstva v Ljubljani. Zato se bodo 11. marca vršile v Novem mestu župne tekme, kot izbirne tekme za pokrajinski zlet. Zbor je trajal do 11. ure. ZBOR DRUŠTVENIH PROSVETARJEV 1 akoj za načelniki so se zbrali v sejni dvorani tudi vsi društveni prosve-tarji, da prisostvujejo zboru, ki ga je otvoril in vodil župni prosvetar br. Franjo Zagorc. Podal je tudi on izčrpno in pregledno poročilo o prosvetnem delu v vseh župnih edinicah, v katerem je grajal malomarna društva in dajal nasvete za zboljšanje prosvetnega dela. Dotaknil se je v svojem programa-tičnem referatu tudi zadnjih dogodkov, ki jih je energično zavrnil s prav primernimi podkrepitvami. Iz poročila je bilo razvidno, da se je mnogo zboljšalo in uspehi so bili zato vidni. Tyrševo leto je bilo torej i v naši župi dostojno proslavljeno in zaključeno. Razgovarjalo se je o predavanjih, knjižnici in igrah ter napravi- lo nekaj sklepov. Tudi v prosvetnem oziru bo naše delo posvečeno duhovni pripravi zleta v Ljubljani. ZBOR DRUŠTV. STATISTIČARJEV Takoj po zboru prosvetarjev, so zborovali statističar ji. Zborovanje je vodila župna statističarka s. Milena Sušnikova. Ob 13. uri je bilo dopoldansko delo dovršeno, kot dostojen uvod v popoldansko župno skupščino. MIRENSKO SOKOLSKO OKROŽJE Tudi v novem letu so vsa društva prav dobro zagrabila za delo. Iz poslanih izveštajev je že razvidna vestna priprava v telovadnici za zlet- v Ljubljani, za katerega se vadijo predpisane vaje po vseh društvih. Število telovade-čega članstva je v novem letu narastlo. Stanje prosv. dela jc zadovoljivo. Poleg rednih nagovorov pred vrsto je bilo več predavanj o lepi knjigi, o pastirskem listu in o Strossmayerju. Nekatera društva so imela lepo uspele Strossmayerjcvc proslave, vse dobro obiskane. Društvi Trebnje in Št. Janž sta priredili v januarju gledališki predstavi. Ob pregledu prosvetnih izveštajev moram žal na tem mestu poudariti, da še vedno nekatera drugače odlična društva, ne pošiljajo redno vseh izveštajev, bodisi tehničnih ali prosvetnih. Za danes — samo to — prihodnjič pridem brez pardona na dan z imenom! Te dni zapušča naše vrste dosedanja okrožna načelnica s. Zorana Haupt-manova, ki odhaja v Ljubljano, kjer ji želimo v sokolskem delu veliko uspehov. Bodi ji izrečena bratska zahvala za njeno pomoč v okrožju! Te dni prejmejo bratje prosvetarji in načelniki (-cc) III. okrožno okrožnico, po kateri še naj točno ravnajo. Opozarjam zlasti na določene termine! Nadalje pripomnim, da se naj br. društva drže točno določenih datumov glede pregleda vsega društv. dela, ki se bo izvršil po okrožnem načelstvu v dneh od 6. t. m. do 18. t. m. Zdravo! Okrožni nač. in prosvetar. .SOKOLSKO DRUŠTVO ŽUŽEMBERK V mesecu februarju, je bilo prosvetno delo v našem društvu precej aktivno. Proslavili kmo Strossmayerjev dan in »dan Lepe knjige«. Na pustno nedeljo smo pa pod vodstvom s. Ruže Petelinove priredili »Izlet v kraljestvo pravljic«, ki se ga je udeležilo mnogo otrok in njih starši. Sestra Petelinova je govorila o lepem vedenju, slikala je otrokom, kako neokusno se je obleči v razne pustne šeme in noreti po trgu. Da pa tega ne bo, je za sokolsko deco priredila to lepo zabavno popoldne, ki mora navdušiti mladino za lepe narodne pravljice. Spored je bil precej obširen. Poleg plesa »kolo«, ki ga je plesala deca oblečena v sokolske kroje in narodne noše in petja lepih pesmic, so še nastopili, Kralj Matjaž, Triglavska vila, povodni mož, poldrugi Martin in še drugi, ki so pripovedovali pravljice, ki so zelo ugajale starim in mladim. Prireditev se je zaključila z igrico s petjem in plesom »Bratec pridi v našo vas«, v kateri vabi sokolska deca še ostalo mladino v svojo sredo. Zvečer pa je bil zabavni večer za članstvo, ki se ga je članstvo v velikem številu udeležilo. Te dni nas zapusti br. tajnik Purič Franc, ki gre na novo službeno mesto v Ljubljano. Dolgo let je bil naš tajnik, trudil sc je in marljivo izvrševal tajniške posle in povsod širil sokolsko misel. Zapustil pa nas bo tudi br. dr. Josip Smola, društveni odbornik in zdravnik. Oba bomo pogrešali, težko ju bomo nadomestili. Želimo jima pa na novih službenih mestih mnogo sreče in uspeha. tupa Novi Sađ SOKOLSKO DRUŠTVO BAČKO PETROVO SELO 1 14 februaara o. g. održana je sed-nicft upravnog odbora na kojoj je bio izbor pojedinih funkcionera. Za dru-štvenog lekara izabran je dr. Lambrin Mirko, za statističara bral Rajko Ko-rovljev, za blagajnika brat Vujčin Ste-van, za domačina Stajic Ivan. Za delegate za župsku skupštinu brača: Sladič Roman, starešina, Majinski Sima, prosvetar, i Kokušin Aleksandar, novinar. U prosvetni odbor su ušli: Plav-šič Grigorije, paroh, dr. Lambrin Mirko, lekar, Lakoš Antonije, učitelj, Ko-kuškin Aleksandar, advokat, Pejakovič Milivoj, stud. prava, Lakovič Milivoj, učitelj, Sladič Roman, upravitelj n. škole, Korovljev Rajko, opšt. činovnik i Oujin Milica, učiteljica. 17 februara o. g. bilo je konstitui-sanje prosvetnog odbora. Za tajnika je izabran brat Pejakovič Milivoj^ za knjižničara isti, za novinara Kokuškin Aleksandar, za izvestioca sokolske štampe isti i za izvestioca narodne prosvete brat Sima Majinski. SOKOLSKO DRUŠTVO CRVENKA Sokolsko društvo Crvenka priredilo jc dne 25 II 1933 godine sokolsku dečiju akademiju u Crvenki, kojoj su sudelovala bratska Sokolska društva: Župa Osijek PREDNJAČKI TEČAJ SOKOLSKOG OKRUŽJA SLAV. POŽEGA U sokolani Sokolskog društva Slav. Požega održan je od 20 do 26 februara ov. god. prednjački tečaj, koji jc polazilo 17 brače i 6 sestara. Ras-pored predavanja sastavljen je prema uputama načelništva župe, te su odr-žani ovi časovi predavanja: dnevno 1 sat vežbanja, Tiršev sustav u pregledu 4 sata, strojeve vežbe 7 sati, proste vežbe 14 sati, vežbe na spravama 2 sa- Novi Vrbas, Kula, Torža i Veprovac s obilnim programom, a koji se sasto-jao iz lepih i odabranih pesama, deklamacijama, prostih i ritmičkih vežbi, pozorišnih komada, sviranja na violini, harmonici i dr. Ceo program su izvela odlično izvežbana deca navedenih bratskih sokolskih društava. Poseta je bila obilna te je akademija imala neoče-kivan moralan uspeh. , Hvale je vredan ovakav rad^ brace nastavnika, kao načelnika i načelnica Sokola, koji su uložili trud i ovako odlično uvežbali male Sokoliče. Nastavimo dalje s ovako uspešnim akademijama, a roditelji neka nas u ovom radu pomažu, i neka upučuju decu u Soko, jer u Sokolu če deca naučiti samo što je dobro i plemenito. Sokolska deca iz okoline dočekana su srdačno. Za vreme boravka pokazana im je fabrika šečera, gde im je i prikazano pozorište lutaka. Sokolska društva iz okružja kul-skog nameravaj u da prirede više ova-kovih akademija. Limena glsszhata (Blechinstrumenti) 12 komada u odličnom stanju za pješačku Ш sokolsku konjaničku fanfaru radi bolesti prodaje se jeftino, Adresa: Kosta Vanjek, kapelnik, Samobor kraj Zagreba. okružni prosvetar, Seljan Mirko, starešina, dr. Mrvoš Branko, zam. starešine, dr. Grujič Gojko, tajnik Sokol-skog društva Slav. Požega. Anatomiju fiziologiju i prvu pomoč predavao je brat dr. Taler Milan, društveni lekar. U tečaj se prijavilo uikupno 23, od kojih su dvojica izostala. Vidi se prema tome, da još mnoge naše jedinice ne shvačaju važnost prednjačkih te-čajeva za sokolski rad i odgoj. Polaz-nike su izaslala ova društva i čete; Slav. Požega 6 brače i 6 sestara; Ple-ternica 1; Frkljevci-Kadanovci 1; Velika 1; Brestovac 1; Bekteško-Gradište 2; Grabarje 1; Mihaljevci 1; Jakšič 1. svojim črnim gaćicama odvežbali^ su vrlo lepo i skladno svoje proste vežbe. Zatim je ženski podmladalk izveo krasne vežbe s obručima. Iza toga je sle-dio nastup ženskog naraštaja, u dve grupe. Prva grupa u plavim suknjica-ma i belim reklicama, a druga grupa u belim haljinicama s narodnim ve-zom. Jednoobraznost nošnje, spuštene kose povezane svilenim vrpcama i lepo odvežbane proste vežbe izazvale su lep utisak i neobično dopadanje. Divno ih ie bilo gledati. Tada su članovi odvež-bali svoje proste vežbe, pa se prešlo na prikazivanje spremljenih pozorišnih komada. Sokolska idejna scena »Duh Sokolstva« od prof. Stjepana Roce, izvedena je na opšte zadovoljstvo. Igra »Naša deca« od B. Nušiča, izazvala je buru oduševljenja. I konačno pozo-rišni komad »Kijavica« od B. Nušiča, omogučila je gostima mnogo prijatnog smeha. Obzirom da svi diletanti prvi put nastupaju rezultati zadovoljavaju. Akademija je bila vrlo lepo posedena, a čist dohodak iznosi oko 800 Din. Ovim priredbama Sokolska četa stvara materijalnu mogučnost za što uspešniji rad na polju celokupnog kul-turnog podizanja svoga sela u duhu onih principa koji su joj u njezinom radu određeni. V. Ž.upa Skoplje SOKOLSKO DRUŠTVO KOČANE Sedište Bregalničkog okružja u gospoda komandant divizije, njegov pomočnik i načelnik štaba. Ali naročito je bio značajan is-pračaj brata Petroniča. U sredu 22 ov. meseca več u devet sati bila je sala hotela Nacionala puna sveta, a i sva širina ispred hotela. Sviranjem vojne muzike objavljen je odlazak brata Petroniča. Mi Sokoli smo svi bili na oku-pu i pri izlaslku pozdravili smo ga našim sokolskim pozdravom, a brat Bo-rivoje Čikič predao mu je buket cveča. Posle toga pošto se brat Petronič po-zdravio s oficirima i gradanstvom do-šao je automobilom ka stanici ispra-čen od gradanstva klicanjem: Živeo! Mi pak Sokoli nismo hteli da se tu rastanemo s njim nego smo auto-mobilima pošli da ispratimo našeg za-služenog Sokola do stanice. Kada je voz ušao u stanicu mi smo več svi bili poredani u stroj i sa svakim od nas posebice pozdravio se brat Petronič. Kada je voz došao, pozdravili smo brata Petroniča poslednji put svojim sokolskim pozdravom. Župa Sušak - Rijeka SOKOLSKO DRUŠTVO BAŠKA Dne 19 februara, prigodom društvene zabave, davali smo za decu i naraštaj lutkovnu pretstavu »Hirovita princesa«, u dva čina. Naše ručne lutke od tikvica i ovog su puta sjajno odigrale svoju ulogu, tako, da su s jgrom bili oduševljeni i odrasli, koji su u velikom broju prisustvovali pretsta- toku 1932 god. načelništvo župe u Skop- vj. — Komad jc sa češkoga pre.veo br. lju, prenelo je iz Štipa u Kočane, kao Katarinič. centar Bregalnice. J Ove godine ovo je več treča pret- Dana 19 februara t g. održat je j stava našeg mladog lutkovnog kazali-zbor načelnika-ca društva sa teritorije šta. — Lepo se uputismo u tom umeču ovog okružja, na kojem su zboru bili I — samo nam nedostaje zgodnih pozo-prisutni i to: iz Radovišta Đorđe Si- j rišnih komada. nobat i sestra Danica Dordevič, iz Sv. Nikole brat Stojče Ciklevič i sestra Milica Pingovič, iz Berova brat Cirilo Andonovič, iz Južne Vinice brat Milan Šandarov i iz Kočana brat Franc Telban i sestra Virginija Telban. Društva Carevo Selo i Pehčevo nisu poslali, jer neinaju tehnička lica, a društvo Stip iz nepoznatih razloga nije Društvena zabava, koja je iste večeri održana, uspela je nada sve. — P. SOKOLSKO DRUŠTVO OTOČAC 19 februara proslavilo je Sokolsko društvo Otočac uspomenu na Štrosma-jera uspelom komemoracijom. Prosvetar, br. E. Štefan, pročitao je poznatu Štrosmajerovu poslanicu, a načelnik brat Pavičevič. Sastanak je bio od vrlo velikog značaja; na njemu su se uz prisustvo brata Pavičeviča, probale i podučile u detaljima sve vežbe predvidene za župske utakmicc u Skoplju i pokrajinski slet u Ljubljani; posle svršenog publicističkih radova velikoga biskupa prikazao njegovu veličinu i važnost kao liberalnog rimokt. i krščanskog biskupa, Hrvata, Jugoslovena, Slovena, i kao največeg našeg dobrotvora, učitelja i prosvetitelja. Brojno posečenoj komemoraciji ^LToiAД o usDcšan “bor je odi- prisustvovale .su sve kategorije član-žao sednicu u kojoj su doneti sledeči I stva i veliki broj oficira, gospoda, ci-zaključci. Da se u toku ove godine ne održava okružni slct bregalničkog ok ružja, kako je to bilo rešeno na prvom sastanku u Štipu, več da se celo okru-žje posveti vežbama za župske utak-miee i pokrajinski slet u Ljubljani, novnika, vojnika i srednjoškolske omladine. Sa zadovoljstvom konstatuje-mo, da je komemoracija bila posečeni-ja, nego što je to bilo kod nekih ra nijih sokolskih priredaba. Nacionalna i sokolska svest ne kako bi Bregalnica uzela što večc uče- može se ugušiti nfkakvirn poslanicama šče na ovim sokolskim manifestacija- 1........... ma. Doneta j c odluka da se u svim Učcsnici i nastavnici prednjačkog tečaja Sokolskog okružja Slav. Požega ta, kuglja, trčanje, disk i kopijo 3 sata, vežbe na spravama 5 sati, borilačke 2 sata, igre 3 sata, odbojka 3 sata, dečja telovežba 2 sata, ideologija, istorija i organizacija 7 sati, anatomija, fiziologija i prva pomoč 4 sata. Ukupno je održano 63 sata. Na tečaju su predavala ova brača: hrat Pavlovič Petar, okružni načelnik, Rieko Juraj( ] zamenik okružnog načelnika,^ Blažek Ivan, II zamenik okružnog načelnika, Jankovič Stjepan, član prcdnjackog zbora Sokolskog društva Slav. Požega. Ideološka predavanja su održala ova brača: Petkovič Anton, SOKOLSKO DRUŠTVO ERDEVIK U nedelju dne 26 februara priredilo je naše društvo zabavno veče s pozorišnim komadima, koje jc uspelo iznad očekivanja. I ovoga se puta videlo. koliko sc sokolska ideja afirmirala u našem mestu. Ne samo što jc bilo prisutno gotovo celokupno članstvo, več je i publike bilo toliko, da su mnogi morali stajati. Diletanti su svoje ulogc mahom vrlo dobro odigrali, pa je publika imala prilike da sc ncusiljeno smeje. Medu prisutnima bio jc lepi broj u narodnim nošnjama što jc priredbi davalo pravi nacionalni karakter. Koliko je poslanica Katoličkog e-piskopata imala u našem mestu dejstva vidi se najbolje na tome, što su naše priredbe u poslednje vreme mnogo bolje posecivane, a celokupno se je članstvo umnožilo. Naročito jc pora-stao broj muške i ženske dccc. Roditelji decc, koji su pripadnici raznih veroispovesti, ne mogu da sc saživc s Pozivom da ne daju svoje dece u sokolske redove. Uverili su se, da ni do sada nisu sokolska deca učila nego plemenitosti, lepoti i dobroti, pa necc ni u buduče. Poslanica jc naprotiv u našoj sredini postigla negativno dej-* stvo. SOKOLSKA ČETA GABOŠ Redovita godišnja skupština Sokolske čete Gaboš održana jc 22 ja-nijara u zgradi školc. U ime župe, odnosno društva Vinkovci, skupštini su Prisustvovali Maretić Mutimir i Pcč- Po zanimanju bili su: 3 zanatiijo, 4 opčinska činovnika, 3 ratara, 8 privatnih činovnika, 2 gimnazij alea i 1 radnik. Nastava je tekla bez prekida, svaki dan od 7 u jutro do 12, a po podne 14 do 19 sati. Predavanja i praktične vežbe po-hadane su dobro, interes je bio dobar, a disciplina zadovoljavajuča. Opči je polučeni uspeh, s obzirom na poče-tnički materijal dobar. Vanjski polaz-nici tečaja bili su na stanu u kasarni Kralja Aleksandra I, a hranu su tako-der imali zajedničku. ner Josip. Pošto je skupština otvorena, pojedini funkcioneri čete su podneli izveštaj o radu sokolske jedinice ii prošloj godini. Svi izveštaji, — tajnič-ki, načelnički i blagajnički — primljeni su s odobravanjem na znanje. Po tom se prešlo na izbor nove društvene uprave, pa su birani: starešina Turičanin Ignjat, zamenik starešine Ivaniševič Krsta, tajnik Vukajlo-vie Pelar, prosvetar Šijakovič Jovan, načelnik Laskovič S'tevan, zamenik načelnika Runjanin Stamcnko, blagajnik liajman Ivan, rcvizori Petrovič Jovan i Stanisavljevič Lazar. Ujcdno su imenovani referenti pojedinih sekcija, za knjižničku Šijakovič Jovan, za pevač-ku Bošnjak Mihajlo, za diletantsku Kojčinovič Vlajko i za čitaoničku Petrovič Čedo. Iz pojedinih referenata razabirc se, da je rad čete u drugoj polovini pro-šle godine sve jači i aktivniji i ima osnova verovanju, da če se taj rad u ovoj godini biti još plodniji i inten-zivniji. Skupština jc bila brojno posceena i u potpunom redu posle nekoliko sati rada završena. • Sokolska četa Gaboš razvijajuči svoj rad, — kako u eistom sokolskom tako u prosvetnom kao i u opšte kul-turnom pogledu — priredila je dana 15 februara o. g. svoju drugu sokolsku akademiju. Program je bio lep i prijatan. . , .. _ Pošto jc u ime stareemstva s par reči tajnik pozdravio goste izvršen je nastup muškog podmlatka. Mališani u sedištima društva, posle utakmica i slcta pripreme i obavezno održe društveni tečajevi uz učešče voda seoskih četa. Doneti su još i drugi zaključci za što uspešniji rad okružja i društva. Sednicu je otvorio brat Telban, okružni načelnik, lepim i odbranim govorom o značaju današnjeg dana za bregalničke Sokole, a potom jc pozdravio učesnike toplo i bratski. Pret-sedavao je brat Pavičevič, župski načelnik, koji je zaključio i sednicu. Sokolsko društvo Kočane održalo je u čast učesnika-tehničara i gostij u sednicu i priredilo im ručak u svome domu. SOKOLSKO DRUŠTVO PRIŠTINA. Ispračaj brata staroste denerala Radomira Petroniča iz Prištine je jedna značajna minifestacija ne samo sa Strane Sokolstva nego i čitavog gradan-stva. Ovdc j c narod pokazao kako ume da ceni one ljude, koji su umeli da mu sc približe i da svojim blagorodnim i neumornim radom steknu njegove simpatije. Ali bavljenje brata Petroniča u Prištini bilo jc od naročite vrednosti i za nas Sokole. Svojim neumornim radom, svojim patriotskim primerom, učinio je, da se društvo u Prištini po-digne na veliku visinu. U doba njego-vog rada u Prištini i njegovim zauzi-manjem, Sokolstvo je dobilo svoj so kolski dom. 1 pored toga što se saznalo da je brat Petronič bio premešten ipak smo sc nadali da nećc doći do toga, ali kad smo doznali da čc ipak morati da ide na svoju novu dužnost, onda smo se mi Sofkoli prvi spremili da ga dostoj no ispratimo, onako, kako to zaslužuje ni protusokolskom agitacijom. SOKOLSKA ČETA ŠKARE 19 februara priredila je Sokolska četa u Škarama vrlo uspelu zabavu Članovi, članice i deca, sve sami se-ljaci. izveli su odlično dva kratka po-zorišna komada, i otpevali dve pesme u dva glasa. Deklamacija i uspeli mo nolog takoder su izvedeni na opče za dovoljstvo prisutnih seljaka i brojnih članova matičnog društva iz Otočca. Posle programa razvila se animi rana igranka uz svirku seljačkog tam buraškog zbora Sokolske čete. Treba istači da su sve tambure napravili sami seljaci, članovi Sokolske čete, i da tamburaše vežba seljak, član čete. Za moralni i materijalni uspeh ove zabave, na kojoj se manifestovala jaka jugoslovenska i sokolska svest članova čete i stanovništva u Škara_ ma, treba u prvom redu da se zahvali starešini čete, bratu Brakusu, učitelju Župa Šibenik-Zadar SOKOLSKO DRUŠTVO KISTANJE Jače no ikada sokolsko je stablo uhvatilo žile u zemlji kršne Bukovice Sve elementarne nepogodc, sve name re i sve sile nisu u stanju da ga više unište, iščupaju. Ali u svoj toj potpunosti oseča-nio i imamo jedan nedostatak, a to je naš dom. Eto od osnutka našega Sokola 1923 godine opažala se je potreba za istim, a još više poradi toga, što nemarno niti malo prikladne prostori-jc u mestu za vežbaonicu. Ideja se je odmah počela ostvarivati, odmah sc je počelo misliti da se dom gradi. Neka-da živi j e, a nekada slabije, radilo sc je na sakupljanju milodara za isti, ali uglavnome, ta je stvar ostajala ne jedan narodni čovek i dostojan Soko, j 0štvarliiva' sve dok ne primi vodstvo kao še o jc brat Petronič. U sredu 15 februara, na Srctenje, bila jc sazvana svečana sodnica Sokolskog društva. U sokolani pred pu-nom tlvoranom Sokola i publike brat Dimitrije Spirič, zamenik .starešine, našega društva brat M. Budimir. te za-počc najaktivnije za r«tvaranjem gore e ponve n ut c kleje. Sam vatreno za-interesovan tom idejo®, uspeva mu zamteresovati svu ostalu braču Sokole, te mu u ^алпој 1930 godini, od šačice otvorio jc sednicu i iskrenim pozdrav- nas kistanjskih Sokola uspeva na je- nim govorom istakao je zasluge i rad clnoj sedniei, sakupiti jctlnu oveeu su- brata Petroniča u Sokolskom društvu mu od 35.000 Din. Nanovo s pomoči i predao mu povelju Sokolskog društva, ostale brače Sokolova iz vana, i po koiom je brat Petronič odlikovan za | novnom pomoči našom. po^većana ^jc svoj zaslužni rad. Istoga dana uveče, priredila mu je uprava Sokolskog društva banket u hotelu Nacionaiu na kome su uzdi učešča svi članovi uprave Sokolskog društva, a kao gosti prisustvovali su i ta suma na iznos od 75/)00 Din. S delom te sume kupljeno je zemljište, na najlepšem delu našega "mesta, a ostat-кош j*e i\adnja. Dospesnio do krova i stadosmo. Stadosmo i ne mo-žemo dalje. Ali zar da oeajavamo ili klonemo VNe! Sokolska je mišica jata, sokolska je volja nesavladiva, s našom snagom, voljom i pomoči n*Se 3rače iz vana, uspečemo i postiči cilj. Pre nekoliko dana otposlali smo na sva bratska društva, a za braču društvene starešine fotografije našeg za-početoga doma, uz mali otkup od 10 dinara. Več osečamo i vidimo bratsku ljubav i razumevanje brače da nam pomoč potrebuje, jer nam svakim da вот stižu otkupi fotografija, za ne samo 10 Din, več ima neke brače starešina i društava, da nam šal ju po 50, 100 pa i po 200 Din. Ovim im se putem zahvaljujemo, a ujedno apeliramo na onu braču starešine, koji su primili fotografije, a otkupa još nisu poslali da to učine, a u najgorem slučaju da nam fotografije povrate. Slučajno, ako bi koji brat Soko shvatio naše stanje i želio nam pomoči, pa i najmanj im doprinosom, s ko-jim se zadovoljujemo i zahvaljujemo, može da ga pošalje sa ček. položnicom Odbora za gradnju Sokolskega doma u Kistanjama br. 38.211 ček. ureda, Zagreb. SOKOLSKO DRUŠTVO PAŠMAN 19 februara osnovana je Sokolska četa u selu Zdrclac, na otoku Pašma-nu, a osnovana je na opštu zelju sta-novništva mesta. Ranim jutrom stigoše delegati Sokolskog društva Pašman sa starešinstvom, tamburaškim zborom i članovima diletantske sekcije. A u tri sata posle podne stigoše izaslanici Sokolske čete Banj sa starešinstvom i mnogobrojnim članstvom. Več u 4 sata, dvorana za svečanost, koja je easlugom mesne učiteljice sestre Dragoslave Markov, vrlo lepo oki-čena, bila je dupkom puna (preko 300 , ,.j • Svečanost osnivanja cete bila je otvorena sviranjem državne i sokolske himne. Posle toga govorio je iza-slanik Sok. društva Pašman, br. Zdenko Vigato, koji je u dugom i 1ерош govoru izneo cilj Sokolstva istaknuvei osobito njegovu važnost u ovom kraju. Posle njega govorio je ijfaslanak Sok. čete Banj, brat Josip Penjalov, i svojim vatrenim govorom napao lažne proroke i izdajnike, koji se ni najpo-dlijih sredstava ne srame prihvatili. samo da ruše slogu i jedinstvo Jugoslavije. Potom se je prešlo na biranjc uprave i na ostale formalnosti, te sc upisalo preko 60 odraslih, a i staraca. Sednicu je zaključio novo izabra-ni starešina, te obečao najsavesniji r*d svoj i svojih članova, za dobro Kralja i Domovine. U ime delegata Sokolskog druStva Pašman, zah vel io sc brači Zdiečanima na dočeku br«t prosvetar Ivo Vigato. U večer diletantska sekcija Sokoi. društva Pašman zavidnifm uspehom prikazala je Kočičcvog »Jazavca pred sudom«. SOKOLSKO DRUŠTVO BETTNA Sokolsko društvo u Betini davalo je 26 februara Nušičcv »Običan čovek« i joi dve manje komedije. — Običan čovek, iako komad koji prikazuje svet seljaku nepoinat, naišao je na razumevanje radi dosta zgodne izvedbe i izazvao dosta smeha. Kao osobiti za-čin bila su neka lica, kao n. pr. Jakov-čev Pere, zvani-Bigula, u ulori »Vičen tija« bio je neobično originalan, vrlo srečno odabran, tako da je sumom svo-jom pojavom na g oni o na smeh i pro-finjene ukuse. I druge uloge bile su izvedene na opče zadovoljstvo kao n. pr. Mikin Vinko u ulozi Miciča, Aug. Filipi u ulozi Arse, Vero Filipi u ulozi Marije i t. d. . . U ovom našem društvu prireauje se godišnje više ovakvih zabava, koje su veoma interesantne. A suvišno je naglašavati kako ovakve priredbe uti«i na seljake; da se to uvidi dovoljno je na dan pretstave pratiti pripreme, kojc se vrše s interesovanjem celog sela. SOKOLSKA ČETA BUKOVIČ Dne 19 februara o. g. Državna osnovna škola u Bukoviču proslavila jc uz pripomoč bukovičske Sokol, čete, i ako s malim zakašnjenjem, svetosav-sku proslavil, koja je u moralnomima-terijalnom pogledu uspela vanredno dobro. Poset je bio upravo rekordan, tako, da zgrada osnovne škole nije mogla da primi sve posetnike ove priredbe. , _ . Nakon Vodoosvečenja i sečenja kolača izvršen je opsežni program od 33 tačke zanosnih rodoljubnih deklamacija učenika i učenica, te komada »Malih zanatlija« ove osnovne škole. Zatim su dali domači diletanti vrlo uspeli »Saran komad« u jednom činu, a deklamacije kčerke mesnofl učitelja g-ce Grubnič izazvale su burno oduševljenje. Poznati uvaženl rodoljub severne Dalmacije br. Dušan Jurkovič, notar u Benlcovcu, koji jo autom stigao, « pomladen videči sveopče narodno zadovoljstvo, pešice se vratlo u Benke-vac, održao je zatim prisutnima značajni rodoljumvl govor, koji le i*a*v«3 zanosne manifestacije Nj. У®*’ , lju i Rraljevekom domu, klloenje Jvi-goslavlji 4 fifmoe na herojeku Buinaui-ju i braču naeti Šumadlnee, Mesni učitelj Grubnie Jovo, za-hvalivši prisutnima na rnnogobrojnoj poseti i dobrovoljnim prilozima, na čelu Bukovičana, ispratio je goste, ko-ji su mu redom izricali priznanje i za- li v alnost na njegovom trudu, te svoje želje, da ovakove priredbe u jednoduš-no rodoljubivom Bukoviču, ovome gradu i stubu varošice Benkovac, bu-du što češće. Kratko i iskreno, Bukovie nam je priredio jedan dan veselja, rodoljublja i zadovoljstva i doikazao, kako je lju-bav prema narodnoj državi i izgradnja narodnih tekovina s dovoljno prera-denim materijalom jedini temelj za solidni i sigurni napredak. Župa Tuzla SOKOLSKO DRUŠTVO TUZLA V ncc[elju na 12 februara o. g. odr-žalo je naše društvo svoju redovnu go-dišnju skupštinu. Skupštinu je otvorio starešina društva brat Nikifor Todić pozdravivši Nj. Vel. Kralja, Nj. Vis. Prestolonaslednika Petra i izaslanike župe i ostale, te izloživši glavne smernice rada društvene uprave. Zatim su pojedini funkeioneri: tajnik, načelnik, blagajnik i pretsednik prosvetnog odbora podneli svoje izveštaje, u kojima su izvestili o radu društvene uprave u prošloj poslovnoj godini. Nakon primi jenih izveštaja pretsednik gradevinskog odbora starešina društva brat Nikifor Todič, podneo je izveštaj o radu gradevinskog odbora, a posle toga izabrana je nova društvena uprava. U prošloj godini kretao se je rad u više smernica, a te su: 1) Da se posveti naj veča pažnja ja-čanju brojnog stanja i prikupljanju članstva; 2) Da svi društveni funkcio-neri /dušno nastanu u radu pojedinih otscka, da se eventualne ranije greške isprave, rad organizuje i poluči što bo-Iji uspeh; 3) Da se u društvenom finansiranju zavede i provodi skrajna razumna štednja; 4) Da se na svima priredbama mnogo ranije preduzimaju predradnje energično, svojski i sokolski predano, kako bi se osigurao dobar uspeh i 5) Da se bezuvetno te godine nade način, kako bi se dovršio novi sokolski dom i u njega društvo preselilo. U cilju pojačanja i prikupljanja članstva društvena uprava provela je dosta lepu propagandu tako, da je koncem poslovne godine brojno stanje potpomagajučeg članstva povečano za jednu šestimi, dok je uspeh na prikup- ljanju podmlatka, daka i dece bio ta-kav, da je koncem poslovne godine nova društvena vežbaonica redovno pu-na. Rad u prosvetnom pogledu odlično je zadovoljio i postigao znatan napredak, u glavnom zaslugom vrednog pret-sednika prosvetnog odbora. Društvo ima 3 nrosvetne sekcije: pozorište lu-taka, pozorišnu sekciju i tamburaški zbor. Brojno stanje prednjačkog zbora bilo je poeetkom poslovne godine 6 članova i 2 članice. Tokom godine broj prednjaka porastao je tako, da je sada prednjački zbor najkvalifikovaniji i najjači u župi tuzlanskoj: 7 kvalifiko-vanih prednjaka, 2 prednjačice i 3 prednjačka pomočnika. Društvena uprava u blagajničkom poslovanju zavela je skrajnu štednju koju je održala kroz čitavu poslovnu godinu. Promet društvene blagajne u prošloj godini bio oko 1,100.000 dinara. Budžet društva za 1933 godinu iznosi Din 125.255-75 rashoda, s isto tolikim pokričem. Rad ovc uprave u prošloj godini bio je vrlo naporan i mnogostran, a ra-dilo se u svim pravcima velikom vo-Ijom, složno, bratski i sokolski. U novu društvenu upravu izabrani su: starešina brat Nikifor Todič, za-menik brat Dragutin Rička, prosvetar brat Rade Uhlik, tajnik brat Muharem Imširagič, načelnik brat Julijan Kovalj-ski, I zamenik brat Konstantin Popov, II zamenik brat Makso Dešič, načelnica sestra Desanka Dordevič, zamenica načelnice sestra Zora Kisič, blagajnik br. Abdulah Kunosič. Članovi uprave bra-ča: Rihter Veno, frizer; Jakšič Stevan, knjižar; Štitič Danilo, draguljar; Be-neš Anton, profesor; Salon Danilo, profesor; Kahvedžič Mehmed, poreznik; Perič Luka, gradevinar; Ćesarević Veljko, profesor; Kunosič Abdulah, upravnik zadruge i Kosta Jovičič, trgovac. Zamenici članova uprave brača: Sej-menovič Vasilije, zvaničnik, Slaninko Anto, frizer; Mršie Sulejman, grunt, pripravnik; Žilic Sadik, obučar; Nider-le Ivan. trgovac; Plevljak Derviš, polic, činovnik; Markovič Danilo, priv. činov-nik i Grubac. Revizori brača: Vujasi-novič Marko, poreznik u penziji; Brankovič Mihajlo, polic, činovnik i Sekulič Risto, Štampar. Zamenici revizora brača: Jovanovič Pero, zamenik drž. odvetnika, Milisavljevič Kamenko, trgovac i Kahvedžič Mehmed, poreznik. Časni sud brača: Todič Nikifor, Markovič Danilo i Salon Danilo. Žvtpa Vel. Esčkerek SOKOLSKO DRUŠTVO BANAT. KARLOVAC Upravni odbor našeg društva odr-žao je I sednieu dana 17 februara 1933 godine u prostoriji Sokolske čitaonice, uz lepo učestvovanje članova. Pošto je brat starešina otvorio sed-nicu, pročitao je potvrdenu upravu s kratkim govorom. Zatim je odmah konstituisan prosvetni odbor u koji su ušli za pretsed-nika brat Veber Petar, katolički župnik, za tajnika brat Jovanovič Žarko, za knjižničara sestra Klajner Marija, za izvestioca za sokolska štampu brat Maluševič P. Pavle, tajnik uprav, odbora, za izvestioca za narodno prosve-čivanje brat Lampret Anton, veterinar, za statističara brat Aj-vaz Mihajlo. Daljo se obavljao izbor delegata za župsku skupštinu i najzad se rešavalo o tekučim poslovima, te pošto je dnevni red iscrpljen brat starešina zaključio je sednieu. — Mč. SOKOLSKO DRUŠTVO BAŠ AID Sokolsko društvo Bašaid održalo je u nedelju 26 februara svoju sokolsku zabavu. Izveden je ovaj program: 1) »Moralna snaga Sokolstva«, predavanje br. Milana Jovanoviča, starešine; 2) »Čestitam«, šaljiva igra u 1 činu, od Koste Trifkoviča, izveli su diletanti Sokolskog društva; 3) »Sokolske vežbe za okružni slet 1932«, izveli su: muški podmladak, ženski podmladak, ženski naraštaj i muški članovi; 4) »Kirija«, šala u 1 činu od Branislava D. Nušiča, izveli su diletanti Sokolskog društva. Zabava je bila vrlo dobro posečc-na. Uspela je i u materijalnom i u moralnem pogledu. Sve tačke programa izvedene su dobro. Prisutna publika je svoje dopadanje izražavala čestim aplauzima. Župa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGREB I U nedelju 26 februara, održane su smučarske utakmice za prvenstvo župe. Na utakmicama je učestvovalo i naše društvo s lepim brojem takmiča-ra. Nismo doduše postigli naročite rezultate, ali smo ipak zadovoljni s obzirom na to, da su učesnici bili skoro sve početnici, koji su tek po prvi put nastupali na ovakvim utakmicama. Stekli smo potrebno iskustvo, te smo uve-reni, da čemo imati drugi put i vidni jih uspeha. Mogli bi primetiti, da je sama organizacija utakmica bila vrlo dobro zamišljena, ali nije izvršena, jer je u glavnom ostavljeno sve jednom bratu, koga su slabo potpomogla ostala brača. Ne upuštajuči se zasad zašto je tako bilo, mišljenja sam, da bi bilo po-željno da se u buduče slično ne ponovi. D. N. SOKOLSKA ČETA GREĐANI Sokolska četa Gredani održala je dne 15 januara o. g. svoju glavnu skupštinu. Skupštinu je otvorio brat načelnik Dušan Stojčevič s pozdravnim govorom, zatim je govorio o sokolskom bratstvu i značaju sokolskog zaveta. — Završivši govor pozvao je članstvo, da položi sokolski zavet, koji su na dostojanstven način položili 30 članova. — Posle položenog zaveta brat načelnik čestitao je brači, koja su položila zavet. Zatim su čitali članstvu izveštaje o go-dišnjem radu brat tajnik, blagajnik, prosvetar, načelnik i revizor. Izvršen je izbor uprave, koja je več od bratske Sokolske župe u Zagrebu i potvrdena kao sledi: starosta: br. Mile Besjedič, zam. staroste: Milan Vorguca, tajnik: Branko Bruič, prove-tar: Ilija Jovanovič, blagajnik: Dimitrije Kuzmič, načelnik: Dušan Stojee-vič, zam. načelnika: Svetozar Vorguca, revizori: Duka Stojačkovič i Nikola Smočilac. Na dan skupštine četa je brojila 39 članova i članica; — 28 muškog i ženskog naraštaja; od tog članova vež-bača 23, nevežbača 14, članica vežba-čica 1, nevežbačica 1, muškog naraštaja 14, ženskog 14. Koncem meseca januara broj članova je porastao tako, da je broj članova i članica 45, a naraštaja 31, te sada četa broji svega članstva i naraštaja 76. — SOKOLSKO DRUŠTVO SISAK Od prvoga dana svoga osnutka ovo društvo radi neumorno koliko na teles-nom toliko na duševnom usavršavanju svojih članova. Vrlo često se drže javne vežbe, akademije, predavanja i čajanke s predavanjima. Članovi tehničkog i prosvetnog odbora obilaze redno svoje brojne seoske čete i upučuju ih u sokolski život i rad. Od svoje zadnje velike akademije 1 decembra 1932 rad je mnogo intenzivniji nego pre. Naro-čito biskupska poslanica dala jc dvo-struku vol ju i snagu svakom članu i članici da ustraje u borbi dostojnoj so- kolske časti. Od glavne skupštine bilo je više čajanki i dve akademije manje-ga stila, ali se nije nikada pre mogao zapaziti toliki broj članova i prijatelja Sokolstva koliki nakon 8 januara. Najbolji dokaz kako se sokolski redo-. vi jačaju i s kolikim se simpatijama prati sokolski rad jest taj, da je ovo društvo od 20 januara do danas poraslo za 154 člana. Ovo je najlepši odgovor na napadaj na Soko kraljevine Jugoslavije. SOKOLSKA ČETA U SELIMA Sokolska četa u Selima kraj Siska priredila je u nedelju 26 februara o. g. čajanku s predavanjem. Sokolsko društvo iz Siska poslalo je predavača brata Z. Čupaka, koji je u predavanju »Soko u radu za narodno gospodarstvo« iz-neo kako se fizičke i moralne snage Sokola rnogu upotrebiti u gospodarstvu. Predavač je izneo kako je zadru-garstvo rezultirano baš iz najglavnijih komponenata koje stvaraju Sokola. Uz jaku volju i disciplinu Sokolstvo može apsorbovati sva duševna i narodna gospodarska nastojanja sela. Prisutni su predavača nagradili burnim aplauzom, a onda sc kod sta-rije braec razvila debata o zadrugar-stvu. Mladež sc zabavljala uz narodnu svirku. SOKOLSKA ČETA ZAČRETJE Sokolska četa u Začretju davala je 25 II o. g. u prostorijama Drž. osnovne školc akademiju s ovim programom: 1. Državna himna: izvodio tamburaški sokolski zbor; 2. Slikovite vežbe: mu-ška deca (24); 3. Proste vežbe: ženska deca (24); 4. »Jugoslaviji«, deklamirao D. Davila; 5. Praške proste: izvodio muški naraštaj (12); 6. Karišik jugo-slov. pesama: izvodili tamburaši; 7. Proste vežbe: izvodila muška deca; 8. Vežbe s venčičima: izvodila ženska deca (11); 9. »Jugosloven sam«, deklamiralo sokolsko dete M. Šćuric; 10. Proste vežbe (15 članova); 11. Petorka: članstvo. Vežbe su pratili tamburaši. Sve su točko izvedene vrlo dobro. Na akademiji je došlo 12 članova matičnog društva iz Krapine. Na ovoj se akademiji i opet pri-metila največa nevolja ove čete, a to je neimanjc prostorij a. Četa je uzela za glavnu zadaču u ovoj godini da dodc do samostalnog svog doma, čime bi ta vršna četa mogla potpuno da se raz vije i donese rezultate, koje ona može ■dati i koje bi htela da dade. Ra. 11— "S * trn K o t £ u CL j i 1П 1 O X e 0 S S v g i "c e H 2 !:»•= 9 ! ? c > >o г* p 55 ”■“* I Mii! a £.£•&: M e N £ i s'«« *8.1.31* hm P -M 8--&M "O TJ «2 le c v> to Ei-Š.3 S c"? -H 'p ~ S S I.SPO —j • Već 50 godfna isprobana i najbolja mašina za umnožavanje svih kancelarijskih formulara, cirkulara, raspisa, erteža itd. — je samo sistem »GiSTETNER €C Automatska i višestrana mašina Bez ikakve hemijske procedure! D.GESTETNER Ltd. ZAGREB, Samostanska ul. 2a PRVA 3UGOSLOVENSKA INDUSTRIJA ŠPORTSKIH POTREPŠTINA M.DRUCKEH A ZAGREB, ILIČA 39 T Kr. dvorski dobavljač Za kratko vrijeme izaći če iz štampe novi cijenik za lakoatletske sprave sa najpovoljnijim cijenama. • Največe poduzeče za izradbu svakovrsne športske robe. 103-9 BEOGRAD, Dobrinjska ul. 12 (desno do novog dvora) Telefon:23-524 Telefon: 25-84 107-1 Širite sokolsku štampu! Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolsku knjižnicu »Spomen - Klince « _—_—tiksere ■■■■1 ~ za osvečenje sokolske zastave najbolje i jevtino izradjuje MIRKO ŠMAT, graver Beograd, Terazije 1 101-10 Ne najlepšem položaju. O tvoren čitavu godinu Ci jen e umjerene. Kupalište besplatno. KLIiAKNAVTDEU ИШЦАМАРМИШШОУАИ 105-1* Велико стовариште хартија, канцеларијског материјала • Трговачких књига АНТОНИЈЕВИЋ и ЋУКОВИЋ БЕОГРАД, КНЕЗ МИХАЈЛОВА УЛ. 21 Основамо r. 1910 • Телефон 20947 Препоручује своје богато стовариште и | —----- умерене цене ....... tiskovine za g^oJska društva vse potrebne knjige za sokol, knjižnice vsa vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam natisne Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige. Ilustrira knjige v enobarvnem in večbarvnem tisku. / Tiska časopise, revije, vizitke, bloke, kataloge in mladinske liste. Lastna tvornica šolskih zvezkov. Knjigoveznica Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TI/KARNA V LJUBLJANI FRANČIŠKANSKA 6 106-10 II. III. IV. V. VI. VII. vni. VIII. a IX. I. sveska: E. Gangl: O sokolski ideji. n n n >9 n n Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Br. Miroslav Tyrš: Naš zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar; Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav Tyrš: Sokolska gesla. Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš. Jan Kren: Cilj sokolskih teženj. E. Gangl: Tyrševo Sokolstvo. (Sloven. tekst ) Isto. (Srpsko - hrvatski tekst.) Dr. Niko Mrvoš: Pogledi i misli dr. Miroslava Tyrša. Svaka sveska stoji 3 Din__________ PUTEV1 1 CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus: ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malin: Praktički udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Din Dr. Viktor Novak: SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambrožič: METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Malin: ČEH0SL0VACI I ČEH0SL0VAČKA U kartonu 15 Din ^Jugoslovenska Sokolska ^Matica £jubljana, ZNarodni dom Vele/on 25-43 / čRačun ooštanske štediomce Xjubljana 13.831 102-10 Maje S.V«. Sokola kralj«.!.. Jugo.la.ije (E.Gaagl)• Glavni i ml*.,.™ .r.