Poštari na plačena u gotovu Cena Din 2’— SOKOLSKI C LASNIK cUs 1 10 UVf ZA SOKOLA KRALJ EVINE JUGOSLAVIJE Čuvajte Jugoslavija ! MESEČNI P Ul L O € SOKOLSKO SELO Iziazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju V Ljubljana, 29 maria 1935 God. VI — Broj 14 Sokolstvo i politika °vodom izvesnih tumačenja u ne-m stranim Kstovima o Sokolstvu I po-|. 1CJ’ ^ZVfšni odbor Saveza Sokola Kra-Vuie Jugoslavije upozoruje, da je ju-^s °vensko Sokolstvo svoj stav pre-a politici strogo preciziralo u »Pute-^ a ii ciljevima« Saveza Sokola Kralje-{uSosIavije (odobrenim na I re--°i Slavnoj skupštini dne 29 marta S°d. u Beogradu). Taj stav glasi: ^ “Soko Kraljevine Jugoslavije kao Prenerodna organizacija, sledujuči i "t0me sokolske tradicije, jeste nepo- **Hčk a organizacija. Ona ostavlja svo- jim članovima, da se u granicama op-štih sokolskih načela i pozitivnih državnih zakona, politički opredeljuju slobodno i po svome uverenju, tražeči ujedno od njih, da se u javnom životu i celokupnem svome radu uvek ruko-vode njenim načelima.« Zdravo! U Beogradu, 20 marta 1935 god. IZVRŠNI ODBOR SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Prelslavnici Saveza SKJ na kongresu btigarskih Junaka j,redovnom, 22 kongresu bugar-ц Junaka, koji če se održati 31 o. m. vin tat°j Zagori, Savez Sokola Kralje-c Jugoslavije; zastupače I zamonik vi Naveza br. E. Gangl te člano-v Prave Saveza, brača: zamenik sa-(jr načelnika Miroslav Vojinovič, Г- ^ilorad Dragič, dr. Ignjat Pavlas, Voja Todorovič, Verij Švajgar i starešina Sokolske župe Zagreb br. dr. Oton Gavrančič. češkoslovačku obec sokolsku na ovome kongresu zastupače brat Anto-nin Krejči, prosvetar ČOS, i brat Bo-gumil Havel, član pretsedništva i načelništva ČOS. ^ceslvovanje Saveza SKJ na sletovfnta u Taboru I Sofiji Prim aVCz S°1c°1ži Kraljevine Jugoslavije Ce s'? bratske Češkoslovaške ob-poL.piske poziv za učestvovanje na ? jJ^lHskom sletu u Taboru od 4 do £јђ1па °- g. i poziv Saveza bugarskih stVn as**čkih društava »Junak« za uče-iL Лап-)е na VIII sletu u Sofiji od 12 14 jula o a. Oh l p a s*eta su od ogromnog /.načenja skih 0 U^1 Jcnjo odnosa izmedu sokolje rTSavcza i slovenskih naroda, zato če Prava Saveza SKJ zaključila, da čem , °°im sletovima učestvovati u ve-broju. Cel0P ovom učestvovanju objavijuje se lIPnom članstvu sledeči raspis: 1ђа Save* SKJ učestvovace sletovi-tlicijo °vru i Sofiji s uzornom ekspe-ej j. 111 yežbača i vežbačica. Svi učesni-Ztiat.0ra-iu bez iznimke najsavršenije Pretst°dredenc Prostc vežbe. Hočemo iiastu ?e u tostranstvu s uzornim ifetn I?0,® i redom te moralnem sna-a^c organizacije. Satn'^ ?bim sletovima učestvovačemo s° du 1 maja o. g. prijavi ?ica-Ve'K x-C nova'vcž 1 ' ^la-Oj-atj {i .ica. °vo prijave imadu ea-*eftl 'la načelništva, pa ih pu- ^tvu Save-n^tVa ^UPa načelni- t°ru j 1 članice nastupiče u Ta- ai*»a ir s obvezatnim prostim vež-80(J Svesokolski slet- u Beogradu J^ditj n ’ aif.em to£a nameravamo pri-eloveika sletovima eamostalne eno akademije, k S * t sPrik0Vt mu^ki učesniei moraju imati * član-rnu Sveeanu odoru, članovi če-Wore n1Cc mogu imati umesto svečane * u;Orar0Chni no5niu- ali koja mora 5) Župe ili društva, koja namerava-ju učestvovati kod akademija u Taboru i Sofiji s kojom tačkom, neka to s tačnim opisom sastava, brojem n as tu-pajueih i opisom potrebnog prostora jave do 1 maja o. g. Tačke, domačeg izvora, neka budu priredene za nastup na pozornici. 6) Svi vežbači i vežbačice, koji na-stupaju na akademijama, moraju tako-der nastupiti i n obavezatnim prostim vežbama. 7) S prostim vežbama nastupičemo u besprikomom vežbačkom odelu. U tačkama za akademiju eventualno drugo vežbačko odelo propisače nadležno načelništvo (župsko ili društveno), i to po odobrenju načelništva Saveza. 8) Svi učesniei sačinjavače jednu jedinštvenu ekspediciju, koja če bez iznimke nočiti u zajedničkoj nastambi. 9) Svi učesniei putovače tamo i na-trag u gradanskom odeh« sa sokolskim znakom. 10) Približni troškovi iznose: Za Tabor 800 Din, za Sofiju 400 Din (ura-čunat put od državne granice). Ovome ima se još pribrojiti trošak puta po na-šoj državi do granice. 11) Posebne i detaljne upute glede posebnih vozova, popusta na željezni-cama i nabave Strane' valute izdače Uprava Saveza do 1 maja, i to po stiglim prijavama. 12) Bratska župska načelništva neka pošalju sve prijave do naznačenoga dana (1 maja o. g.) načelništvu Saveza SKJ, Ljubljana — Dalmatinova 7, i to posebno za Tabor, a posebno za Sofiju. 13) Načelništvo Saveza u narednim danima poslače svima župskim načel-mštvima prijavnice s detaljnim odredbama i objašnjenjima. Tzvršni odbor Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije Savezni prednjački lečaj za članice ^ Ljubi ®avezn^JUD Počeo jo jednomesečni teSafo * ^retlnjučki tečaj za članice. U tekoetei.SU ZastuPane skoro sve župe, Sk 1 1^ПС паЈи^а1јстје. Tako je 1 ol JC 4, Užicc 2, Ceti- Nal CU 1 d- 11 °Vai te^n,^tV° ^avcza pozvalo je Vc^skih Ca| ta^()ller i članice ostalih slo-s°kolskih saveza. Dok Poljaci i Bugari još nisu odgovorili na ovaj poziv, Čehoslovaci i Rusi poslali su po jednu elanicu ,i to ovi poslednji jednu sestru iz Rige. Tečajnice su nastanjene u Obrtničko - šegrtskom domu. Predavanja i praktične vežbe drže se u domu Sokolskog društva Ljubljana I Tabor, i to od 7 izjutra do 5 ili 6 sati na večer s kraeim podnevnim p reki do m. IZ GOVORA MINISTRA ZA FIZIĆKO VASPITANJE NARODA Minislar br. dr. Lj. Auer o Sokolstvu ». . . Sokolstvo /e naša nafmoćni/a nacionalno-vaspttna organizacija, graminib temelja 1 oprobana i skusiva . . .« Dne 21 o. m. održao je ministar za fizičko vaspitanje naroda, brat dr. Ljudevit Auer, veliki programatski govor preko radia, u kome je izneo smernico rada i težnje svoga resora u pogledu fizičkog vaspitanja naroda. Sledstveno tome, što je država uzela na sebe da obrati naročitu brigu fizičkom vaspi-tanju mladih generacija, ministar brat dr. Auer naročito se zadržao u uvod-nom delu svoga govora na fizičkdm vaspitanju omladine, pa je time u vezi, izmedu ostalog rekao: — Potrebno je sačuvati vrline borbe i samopregora, da velika istoriska inspiracija koja je stvorila Jugoslaviju, postane duhovni potstrek cele omladi-ne i celog naroda. Čuvati jedinstvo ju-goslovenske nacije i državne celine, to je največi zakon za sve i za svakoga, to je neotstupni zavet za celo naše pokolcnje, i za budučnost. Brat dr. Ljudevit Auer, ministar fizičkog vaspitanja naroda Čuvar Jugoslavijo ima biti nacionalno svesna generacija, sa smislom za disciplinu i dovoljnim fizičkim moguč-nostima da očuva nacionalni posed i nacionalnu državu, da očuva nacionalne tekovine i kulturu. Ne samo da očuva, nego da pojača i unapredi. Putem fizičkog vaspitanja treba sve narodno snage da služe narodnom i državnom jedinstvu; da ojača svest narodnog kolektiviteta i solidarnosti, dobrovoljne discipline i dizanje vites-kog duha, da bnde stalno živa i budna svest o potrebi i spremnosti za aktiv-nu saradnju za odbranu državnog integriteta; da sc poboljša opšte narod- no zdravlje; da ojača otpornost, duševna izdržljivost i energija. Omladina je večni izvor narodno snage. Zato treba omladini iwsvetiti največu pažnju i učiniti sve potrebno da bude fizički otporna, zdrava, hrabra i odlučna. Takva omladina, nacionalno svesna, zna dobro, da naše narodno Ujedinjcnjc nijc delo jedne generacije, ni posledica istorijskog slučaja, nego da je to delo neprekidnih napora vekovnih nacionalnih živih sila, pa jo zato ta omladina ispunjena naj-veeom ljubavi za Kralja, za Otadžbinu i za Jugoslovenstvo, Takvu omladinu trebamo: fizički zidravu, moralno snažnu, nacionalno ispravnu. Ne mogu nas zadovoljiti slabiči i neodlučni ljudi, bez volje i poleta; mi trebamo zdravo, jako, odlučno i nacionalno svesno pokolenje. Uz ljubav prema Kralju, Otadžbi-ni i narodu, naša je omladina nadah-nuta herojskim delima svojih otaca i brače, od njih ona je nadahnuta duhom čuvanja naših narodnih tekovina sa istim samopregorom sa kojim su one tečene morem prolivene krvi i nc-čuvenim patnjama, kako albansko Golgote, tako i u iamnicama i na vešalima. Od takve omladine postače naši naj-bolji gradani; to če biti oni, koji su vaspitani sportski, i to u nacionalnom duhu. Takvim vaspitanjem dobiva o-mladina svoj cilj i ona ineče zaei u skepsu i nevericu. Fizičkim vaspitanjem i vaspitanjem nacionalnog duha dobiče zdrav pravac, ljubav za domo-vinu i valjano razumevanje grada nskih dužnosti. — Nakon što je zatim govorio o športu i o fizičkom vaspitanju uopče, a što je neophodna potreba svakog kulturnog pojedinca i naroda, tako i našeg, te kako je fizičko vaspitanje od prešini nog značaja za nacionalni razvoj j napredak uopče, ministar br. dr. Auer smatra direktnu ingerenciju države pri sprovodenje fizičkog vaspitanja u narodu imperativnom potrebom, tim više, što se fizičko vaspitanje, u svim granama koje ono obuhvata, ne-obično silno razvija i sve jačo i sistematski je počelo da gaji. — Ne samo — rekao je ministar brat ilr. Auer — da naša država ne sme da ostane inertna i pasivna prema pitanjima telesnog vaspitanja jugoslo-venskog naroda, nego ona mora da bude glavni i jedinj regulator toga vaspitanja, jer preko telesnog vaspitanja i kroz telesno vaspitanje može najcc-lishodnije da se sprovodi i moralno i nacionalno vaspitanje. — Istaknuvši nadalje blagotvorni uti-caj sistematskog i planskog telesnog vaspitanja na telo, dušu i duh, podvu-kao je, da se značaj takvo^j vaspitanja pojačava danas još i time, što u današ-njoj opeoj medunarodnoj utakmici mogu s uspehom tla Učestvuju samo telesno, duševno j duhovno zdrave je-dinke i narodi. Pored toga, fizičko vaspitanje je i od velike koristi, jer samo zdrave i jako jedinke mogu da budu produktivne, na svakome polju ljudske delatnosti, a po produktivnosti, sposobnostima i odlikama tih jedinki dobija svoju adekvatnu vrednost i sam narod kao celina. SOKOLSTVO Govoreči zatim posebice o Sokolstvu, o njegovoj ogromnoj vaspitnoj ulozi i o njegovom značaju uopče u našem nacionalnom životu ministar brat dr. Auer rekao jc sledeče: USPEH SOKOLSTVA NA IZGRA-ĐIVANJU JUGOSLOVENSKE IDEOLOGIJE — Osim svega iznesenog, telesno vaspitanje jma naročito značenje za nacionalno vaspitanje i našu unutrašnju konsolidaciju. U prvom redu moram spomenuti Sokolstvo i njegove uspehe na delu izgradivanja jugoslovenske ideologije i državnotvornog poimanja. Sokolstvu pružamo novo polje rada. U cilju fizičkog i moralnog vaspitanja naroda Sokolstvo je učinilo mnogo. Sokoli treba da služe i dalje kao primer narodnog jedinstva. VELIKA POMOČ SOKOLSTVA PRI PROVAĐANJU ZAKONOM OBVE-ZATNOG TELESNOG VASPITANJA Ceneči ovaj značaj Sokolstva, rad same organizacije i njezinih starešina, prema Uredbi o izvršen ju Zakona o obaveznom telesnom vaspitanju predvideno je, da se obavezna telesna, moralna i nacionalna nastava za sve obveznike van škola izvodi osim prazničnih tečajeva u sokolskim društvima i četama. Gdegod sokolske čete mogu, a to če biti skoro svagde, svi če obveznici obavezne telesne nastave obavez-nu telesnu nastavu izvoditi u Sokolskoj četi, tako da se na tom području niti ne obrazuje poseban praznični tečaj. Program rada obaveznog telesnog vaspitanja neče zadevati naročite +е8-koče. Program če biti takav, da če ga moči u celosti izvoditi ne samo svako društvo nego j svaka aktivna četa. Sokolstvo, koje je do sada pokazalo toliko uspeha fizičkog i mojralnog vaspitanja, moči če u izvršenju onih ideala, radi kojih i postoji, učiniti i ono, što če tražiti Uredba o izvršenju Zakona 0 obaveznom telesnom vaspitanju. Naša če još veča briga biti posvečena sokolskim četama a naročito o-nim koje prime u sebe sve omladince sela, koji bi inače trebali biti u prazničnim tečajevima. Nesumnjivo je da je gro sokolskih četa vrlo uspešno radio 1 radi na prosvečivanju svoga sela, na racionalnom obradivanju njiva i na hi-gijeni kuče i kučišta. SOKOLSTVO KAO MOČAN FAKTOR PROSVETNOG. PRI-VREDNOG I ZDRAVSTVENOG PODIZANJA NAŠEG SELA Iz dana u dan Sokolstvo postaje sve močniji faktor prosvetnog, privred-nog i zdravstvenog podizanja naročito našeg sela. Ono snažno p rodite kako u sela bogatih i plodnih ravnica tako i u sela goieti j krševa. A u selima, u kojima postoje sokolske čete, več na prvi pogled vidi se puna razlika izmedu kuča i okučnica onih eeljaka koji su članovi čete i onih koji nlsu. Kao što se vidi postoji razlika izmedu sela koje ima sokolsku četu i onog koje četu još nije osnovalo. U selima sa sokolskim četama nema sitnih zadevica, zavisti i pakosti, nema krada i podmetanja. nema, ili su vrlo retki pojedinačni slučajevi zaraz-nih bolesti. Obilje je veče, život vese-liji, a obeljene i čiste kuče, pometena dvorišta i uredena dubrišta i vočnjaci, zasadeni povrtnjaci i puni pčelinjaci, jasno svedoče o blagostanju koje po-lako ali sigurno ulazi u domove pripadnika seoskih sokolskih četa. Udruži-vanje članova sokolskih četa za dobro zadrugarsko plasiranje njihovih produkata isto je toliko močan činilac za napredak, koliko i njihovo udruži-vanje da sopstvenom radnom snagom i sopstvenim sredstvima zidaju svoje sokolske domove, koji su žarišta kulturnog napretka sela, koje ga ima isto koliko i susednih sela. SOKOLSTVO JE NAŠA NAJMOĆ-NIJA DOBRO VOLJNA NACIONALNO - VASPITNA ORGANIZACIJA GRANITNIH TEMELJA I OPROBANA ISKUSTVA Celokupno naše nerazdeljivo Sokolstvo, Sokolstvo gradova, varošica i sela, naša je najmočnija nacionalno -vaspitna organizacija granitnih temelja i oprobana iskustva. Ono je dobrovolj- (Nastavak na str. 2) Efl Sa sastanka župskih referenata za sokoiske čete, održanog u Mostaru dne 24 i 25 o. m. ^SLOVENSKO OOKTCLSTVC SA SASTANKA ŽUPSKIH REFERENATA ZA SOK. ČETE U MOSTARU Sokolstvo na selu Sve češći glasovi o potrebi nedeljnih sokolskih novina ČOS Izvestili smo več, da su izvesne župc ČOS počele zajednički izdavati svoj list novinskog formata pod imenom »Sokolske novine«. To samo najbolje dokazuje, od kolike su važnosti, životne potrebe, praktične propagandne važnosti danas i za Sokolstvo i njegove ciljeve listovi novinskog formata. Za jednim takvim listom, pravim sokolskim novinama, osečala se je več davno potreba i u samoj ČOS, pa se naroeito u poslednjo vreme sve više pojavljuju glasovi, da i ČOS počne iz-davanjem jednih takvih sokolskih novina, kao evog oficijelnog organa. Na to danas upučuju sve više i same životne prilike, koje sc javljaju iz dana u dan. Ovi glasovi o potrebi sokolskih novina ČOS bivaju i sve odlučniji. Tako u broju 12 »Sokolskog vesnika« ČOS, u uvodnom članku od brata V. Havlička, ističe se, od kolike bi bile životne potrebe osobito danas jedne nedeljne sokolske novine ČOS, uredi-vane prema najmodernijim načelima, novinarskim i tehničkim i vodene moderno organizovanom administracijom, koje bi se širile i kolportažom. Brat Havliček, govoreči o torne pitanju, veli, da kad bi Sokolstvo imalo jeđnu takvu svoju stalnu novinu, dobro uredivanu, onda bi tim lakše moglo i da ustane u svoju obranu te da uspešno odbija mapadaje, koji se vrše protiv Sokolstva s izvansokolskih, a najviše političkih strana. Sokolstvo je danas upučeno da u takvim i mnogih drugim prilikama moli gestoprimstvo u dnevnim listovi-rna, koji su opet večinom vlasnost političkih skupina, pa takvi listovi ob-javljuju sokolske vesti i članke samo utoliko, u koli ko im to konvenira, jer se moraju da povinuju interesima svojih političkih stranaka. Sadanje centralno glasilo ČOS, »Sokolski vesnik«, kao ni ostali župski listovi, veli br. Havliček, nemaju tako snažan upliv, upravo onu prodornu snagu, kakvu bi n. pr. imalc jedne sokolske novine, koje bi se iz-davalc nedeljno i u velikoj nakladi širite medu čitavo članstvo po svoj državi. Br. Havliček u tom svome članku zagovara, da bi takve novine trebala da počne izdavati sama ČOS i to pod vodstvom iskusnih novinara, a da bi se finansijska strana izdavanja tih novi-na imala organizirati tako, da bi te novine primao svaki član i članica, a to bi značilo, da bi te novine imale tiraž od skoro 400.000 primeraka. Pokrajinski slei u Taboru Objavili smo več više informativnih vesti o ovom največem sletu, koji če se ove godine održati u starodrcv-nom Taboru, središtu čuvenih husitskih borba. Da če ovaj slct skupine praških župa biti do sada zaista naj-veči pokrajinski slet. o tome nas uve-ravaju brojne prijave, koje dolazc iz pojedinih župa, kao i veliko zanimanje, koje uopčo vlada u čitavom čc-koslovačkom Sokolstvu. Sletske priprave za ovaj slet več su u punom toku. Ništa manje nego 10 eletskih otseka priprema sve što je potrebno, da bi se ovaj slet održao u najlepšem redu, kako je to zamišljeno, i da bi polučio i najlepši uspeh. Osim tehničkih priprava za slet pristupilo se jo več i uredi vanju samog slctišta, na čijem če vežbalištu moči da vežba preko 2000 vežbača, a prostora sa sedišti-ma i za stajanje biče za oko 20.000 gledalaca. Posve je sigurno, da če slc-tište biti potpuno zaposednuto, jer če na sletu nastupiti oko 450 društava, koja pripadajo skupini praških župa. Sletu če učestvovati takoder i veči broj jugoslovenskih Sokola i Sokoliea, a čemu se brača iz Tabora naroeito vesele, jer če posle 23 godine opet ima-ti prilike da u starodrevnom .Taboru pozdrave svoje drage jugoslovenskc goste. Kao što je poznato, pre 23 godine posetiii su Tabor srpski Sokoli, vračajuči se sa VI svcsokolskog sleta godine 1912 u Pragu, gde su također i nastupili sa svojim simboiičkim vež-bama. Iz Moravsko-šleske župe Ova največa sokolska župa na severu Moravske, koja je u poslednje vreme stupila u tako srdaene vezo s jugoslovenskim Sokolstvom na pokra-jinskom sletu u Opavi kao i s preda-vanjima br. Gangla, spada i medu po-največe župe ČOS uopče. Prema izve-štajima s poslednje glavne skupštine ove župe, vidi sc, da ona broji 13.498 lica muškog i ženskog članstva, 2300 muškog i ženskog naraštaja i 8100 mu-ške i ženske dcce; dakle oko 24.000 pripadnika. Ovaj veliki broj njenih pripadnika deluje u 79 društava i 23 čete. Vlastitih vežbaonica bilo je u ovoj Žu-pi 22, a letnjih vežbališta 57. Teške gospodarske prilike, koje viadaju na-ročito u području ove župc, gde prevladava samo teška industrija, dovele su mnoga društva, koja su zidala svoj dom, u vrlo težak položaj, ali unatoč tome tamošnja brača i sestre ustrajno se odupiru svim teškočama. Pa i sama župa budno pazi na ovakve prilike i pomaže da ublaži težak položaj gde god joj je to moguče. U tome cilju župa je izradila i poseban načrt, kako da se očuva sokolska imovina. Pored rada u vlastitim jedinicama, brine se župa i za svoje manjinsko društvo u Vinterslagu, u Belgiji, koje tamo deluje vrlo uspešno. Ove godine sakupiče se svi pripadnici župe u Vitkovicama, u delu mesta Moravska Ostrava, gde če če-tvrto i peto župsko okružje prirediti svoj zajednički okružni slet. Tom pri-likom če društvo Vitkovice održati i proslavu 40 - godišnjice svoga rada. Ovoj proslavi učestvovkće također i društvo Pržerov, koje je pred tolikim godinama bilo matično društvo vitko-vičkih jedinica, t. j. u doba, kada Sokolstvo tamo još nijc bilo razvajeno i kada je usled nemačkog pritiska bilo uvek ugrožavano u svome delovanju. 5G»godišnjfca Sokola u Krakovu Koncem juna i početkom jula ovc godine proslaviče Soko u Krakovu svoju 50-godišnjicu. Ovaj jubilej 'krakov-skog Sokola proslaviče se održanjem velikog župskog sleta, a u okviru koga če Savez poljskog Sokolstva prirediti i svoja savezna takmičenja. Ovome krakovskom slavij u učest\4>vače takoder i Sokoli i iz ostalih poljskih župa, a pozvano je također i češkoslovačko Sokolsko društvo Kolin, koje je godi-nc 1895 učestvovalo i pri ustanovljenju krakovskog Sokola. Izmlrenje medu bugarskim Junacima Dne 24 o. m. završena ie u Sofiji s uspehom konferencija pretstavnika tri-ju dosad zavradenih frakcija sofijske organizacije bugarskih Junaka, medu kojima je sada postignuto izmirenje. Do ovc konference došlo je ponajviše i stoga, što se ove godine održava u Sofiji svejunački slet, a kome če učestvovati također i veliki broj Sokola iz svih slovenskih zemalja. Kako je sofijska bugarska organizacija Junaka bila pocepana na tri frakcije, to je pretila opanost da ovaj razdor ne dovede u pitanje i samo održanjc ovoga sleta. Spor je medutim na sreču sada posve likvidiran. Da dođe do tog izmirenja, uzco je na sebe inicijativu i sam mini-star prosvete, general g. Radev, koji je i uspeo da izmiri tri zavadena tabora bugarskih Junaka u Sofiji. Radujemo se od srca, da je brači bugarskim Junacima uspelo da reše svoie unutrašnje prilike u interesu konsolidacije i daljnjeg razvitka i na pretka svoje organizacije, a što je u interesu svega slovenskog Sokolstva. (Nastavak s 1 stranice) na organizacija koja vanredno povolj-no deluje kako na omladinu tako i na ceo narod i kroz to vrlo uspešno radi na konsolidovanju naših unutrašnjih prilika. Ono je organizacija za sVe i svakoga ko želi: veru da održi, snagu da ojača, duh da razvedri i okrepi, te- lo da osnaži i bolje da se prosveti. Ono je pravi i iskreni pobornik zanosne ideje: »Brat je mio koje vere biol« Sokolstvo je na putu da mu u bli-skoj budučnosti ceo naš narod oda zaslužno priznanje na neumornom radu za dobro naroda, ono je več uhvatilo dubokog korena u narodnom životu i radu i svi mi treba, ne samo da mu poželimo no da ga i svesrdno pomognemo u njegovom daljem istrajnom i požrt-vovanom radu za dobro svih nas. Na svesrdnu i iskrenu potporu Kraljevske vlade i našu, Sokolstvo može sigurno računati. Ono na to može tim pre ra čunati, jer je ono narodna ustanova nikla u narodu sa jednom jedinom že ljom i jednom jedinom svrhom: da radi za dobro Kralja i Otadžbine. U daljnjem delu svog govora mi-nistar brat dr. Auer govorio je o va-trogastvu, zatim je izneo osnovne misli projektovanog zakona o viteškim i sportskim organizacijama, nadalje je govorio o amaterskim sportovima, o značaju sportskih utakmica, o projek-tovanom pravilniku za nastupanjc naših sportista u inostranstvu i konačno o školi za telesno vaspitanje. Jesam li poslao preiplalu za sokolske lislove • Jedan poodavno predvideni savez-ni sastanak i jedno tako željeno zborovanje svih župskih referenata za sokolski rad na selu održano jc dana 24 i 25 marta o. g. u prostorijama Sokolske župe Mostar. Sastanak je održan u sedištu one Sokolske župe, koja jc u tome pravcu sokolskog rada najpreda-nije i najžilavije radila i koja jc u tojne radu postigla zaista največih i nesum-njivo najvidnijih rezultata. Ovo jc bila dobro smišljena odluka i pametan zaključek, da se župski referenti za sokolski rad na selu sastanu baš u Mostam, da tako rckavši na licu mesta vidc sve one napore, koje su sokolski radnici ove župe primili na se, da bi u tome radu što više uspeli, da im se da tako rečem u originalu prikažu, protu-mače i objasne svi metodi toga rada, koji su doveli do docnijih lepih i pozitivnih rezultata. Jer, da budemo iskreni, koliko je naših sokolskih radnika čitalo do danas ranije izveštaje ove župe o tom njenom radu na selu s jednom nevericom i podozrenjem, možda čak i s potcenjivanjem, pa je samo to bilo dovoljno da bude razlog, da se je-danput taj rad i taj način rada vidi u samoj toj centrali, da se zainteresova-nima objasne svi detalji, kako se s tim radom počelo, kako se on postepeno razgranjavao i umnožavao i u kojem stadiju stoji on danas, da bi se ti metodi i sve ono što je iz toga rada ocenjeno kao nesumnjivo dobro mogli, uz potrebne izmene i apliciranja, upotre-biti i raširiti na sve ostale župc, u kojima se selo budi i u kojima sokolske čete niču i staju na noge. Zato je ovaj sastanak bio onako toplo pozdravljen i zato su se sve župe, s vrlo malo izu-zetaka, ovome zborovanju rado odu-zvale. Saveznu Upravu zastupao jc na ovom zborovanju I zamenik starešine brat Gangl sa zastupnikom saveznog načelništva br. Miroslavom Vojinovi-čem, pretsednikom saveznog otseka za sokolske čete br. Durom Brzakovičem, tajnicom Saveznog prosvetnog odbora sestrom Zorkom Vojnovič i nadzornikom savezne škole za obuku vojnika za vode sokolskih četa br. Stcvanom Žakulom. Československa obec sokolska poslala je na ovaj sastanak svoga delegata br. Bohumila Havela. Sokolske župe zastupala su *>va brača: Beograd br. inž. Svetislav Vučkovič; Cetinje — br. Krsto Grujič i Kosta Ligutič; Karlovac — br. Marko Sablič; Kraguje vac — br. Marijan Derenčin; Ljubljana br. Stane Flegar; Maribor — br. Au-gust Lukačič; Niš — br. Tihomir Ko-stič; No.vi Sad — br. Bogdan Potko-njak; Osijek — br. Fran Babič; Petrov-tirad — br. Aleksandar Bošan; Sarajevo — br. Šalih Ljubunčič; Skoplje br. Milovan Arsenijevič; Split br. Fran Lotski i Gjidera Šime; Sušak br. Branko Marič; Šibenik — br. Duro Pokrajac i M. Marinič; Tuzlu — br. Voja Vukanovič; Užice •— br. M Subotič; Varaždin — br. Matko Rubj-nič i Zagreb -- br. dr. Oto Gavrančič i Sr. Džamonja. Zborovanje jc otvorio I zam. star. br. Gangl govorom, u kome je istakao važnost i značenje ovoga sastanka, koji je u stvari prvi savezni sastanak sokolskih radnika za rad na selu i pozdravlja svu braču, pretstavniko župa, i moli ih da svu svoju pažoju poklone dananjem radu ovoga sastanka. Posao je velik i mnogostruk, i pred očima treba imati ove dve stvari: čuvati jedin-stvo sokolske ideologije i našim radom u selu predobiti našeg seljaka vrlinama i lepotama sokolskim. Kolika je važnost ovoga današnjeg sastanka vidi se i po tome što je i bratska COS pokazala veliko interesovanje za ovaj nas rad na selu i poslala na sastanak svoga delegata brata Bohumila Havela, koje-ga toplo i bratski pozdravlja. ...okolski rad na selu naročito je snažan i inten-zivan baš u župi Mostar, u čijoj se sredini i održava ovaj sastanak, da se u samom centru toga rada. upoznamo s načinom i metodama, kojima su sokolski radnici postigli tako lepe i odavno poznate rezultate u posokoljivanju našeg sela. Toga rada bilo je i ramje, i "Sokolstvo naše znalo je, da jc selo oduvek bilo izvor snage narodne. Na sletu u Ljubljani 1922 god. učestvovali su scoski Sokoli župe Zagreb, što je dokaz, da je Sokolstvo ulazilo u selo i da se sa Sokolstvom uklanjaju razlike izmedu sela i varoši, da sc nas Seljak upozna s lepotama sokolske misli, da ga Sokolstvo prosvetno podig-ne pa da ga na taj način, bez koristi i slavo, nauči da zavoli zajedničku otadžbinu i jedinstvo narodno. Zatim daje reč br. Havelu. Br. Havel naglašava, da je rado-stan što na ovaj sastanak dolazi kao delegat COS, koja ec mnogo interesuje za sokolski rad na selu i od koje donosi srdačne i bratske pozdrave. Potreba šireg i obimnijeg rada na selu ose-ča se i kod njih, i zato je došao da se tome radu ovde pouči, jer da ovde ima u tome pravcu rada mnogo iskustva. Svoj govor savršava: »Vi nas vodite, a mi čemo za vama. Na zdar!« Zatim br. zam. starešine predajo vodenje toka ovog sastanka pretsed- niku saveznog otseka za čete br. Duri Brzakoviču. Br. Brzakovič ističe, da je br. Gangl o ovom sastanku i njegovom značenju kazao sve što jc potrebno lepo i toplo, zato če on odmah preči na rad. Posao je važan, jer se Sokolstvo na selu u celoj otadžbini budi i u mc-duvremenu od posilednjcg sastanka poraslo jc ono za 420 jedinica. Iz dnev-nog reda današnjeg sastanka vidi sc koliko je br. župa Mostar spremila referata o tome svome radu na selu, zato moli da se ovi referati pažljivo saslu-šaju i objektivno proccne. Zato daje reč br. Cedi Miliču. Br. Čedo Milič pozdravlja, kao domačin, svu braču koja su došla na ovaj sastanak. Referati koje je župa Mostar spremila za ovo zborovanje prikazače u svima de tal jima načine i. metode, koje je župa Mostar upotrebila za svoj rad u siromašnim hercegovačkim scli-ma, da bi se brača delegati upoznali s njima i ono što je u tom radu dobro prihvatili i prilagodili za rad u svojim župama. Zbor je zaključio. tla se saslušaju redom svi referati i da svaki brat sebi zabeleži što bi imao reči o tome referatu, pa da se debata o njima otvori tek kad se završe svi referati. Tako su pročitani, ipak uz mesti-mične krače debate i objašnjenja, ovi referati: 1) Č. Milič: Misli, vremena pre ula-ska u selo — misli vodil j e, te ideološki osvrt na rad u selu. 2) M. Jelačič: Organizacija, osniva-nje četa i prvi rad u njima. 3) Dr. M. Dokič: Sokolstvo i život. — Organizacija četnih otseka. 4) Dr. L. Dojmi: Sistem rada sokolskog na podizanju narodnog zdrav-Ija na selu. 5) Inž. M. Roje: O poljoprivrcd-nom sokolskom radu na selu. 6) I. Kojo: Župski gospodarski ot-sek za selo. 7) Gajič: Zadrugarski rad na selu. 8) P. Čolič: Tehnički rad u četama. 9) D. Bajič: Pismena veza izmedu župe, društva i četa. 10) Dr. M. Dokič: Tromesečne eednicc sokolskih četa. 11) H. Dikič: Župski i društveni izaslaniei, kao radnici u četama. 12) B. Marčič: Naša pisana reč za selo. 13) Dr. I. Kolbe: Četni tečaje vi i tečajske zajednice u četama. Kratak izveštaj br. St. Žakule o školi za obuku vojnika za vode sok. četa. 14) D. Tamindžič: Učiteljski otsčk za rad u selu. 15) Inž. P. Ivanovič: Naraštajskc i dečije zajednice u četama. 16) Dr. I. Kolbe: Rezultat našeg rada i pogledi na buduči rad u selu. Čitanje referata i krače debato uz nekoje od njih trajalo je ceo ostatak prepodneva i celo poslepodne. Naročito se mora istači, da su s osobitom pažniom saslušani referati br. Čeda Miliča, br. dra M. Dokiča, br. dra I. Kol bca i br. Br. Marčiča, kao i stručno tehnički referat.br. P. čoiiča, povodom kojega se razvila življa debata. Sledeči dan, 24 o. m., nastavljena jo debata o pročitanim referatima. Iz te debate treba istači, da su delegati tražili da se nadc mogučnost da se svi ovi referati umnože ili štampaju, pa da se razdele svima župama, kako bi se što mirnije i sabranije mogli da pro-uče. Duga i iserpna debata povela se 0 samom pojmu čete i njenom odnosu prema matičnom društvu i župi. U debati jc učestvovalo mnogo delegata 1 referenata: br. ing. Vučkovič, Vojino-vič, dr. Gavrančič, Sabli^;. Džamonja Potkonjak, dr. Kolbe, dr. Dokič, Derenčin, Brzakovič, da bi se osvetlile ove tri tačke: pravni položaj čete, organizacija i metodi rada. Najzad je uzco reč br. Gangl, koj je u toplom i zanosnom govoru reasi mirao tok svih referata i debate ii. P0' zvao sve, da zasuču rukave i podu u selo da ga Sokolstvom preporode, bi ceo svet s divljenjem gledao u nase selo. Nas vodi jedna ideja — "‘dcF1 velikog Tirša, i svako naše selo tre a da stanc na mrtvu stražu čuvanja našeg sokolskog i narodnog jedinstva. Pominjc da i Ministarstvo fiz. vaspita-nja naroda namenjuje Sokolstvu v£za zadatak u provodenju novog zakon za fizičko vaspitanje. a u prvom rccu i pri prvom početku župi Mostar. Sestra Zorka Vojnovič govorila j o sokolskoj ženi na selu, jer se u tome radu nc može mimoiči ni žena kao o mačica sok. doma. . Zatim jc rešeno da sc sas*avl seban otlbor, koji če, na osnovu sveg ovoga, tloneti rezoluciju, koja ce . podneti Savezu na odobrenje j 0ZlV, tvorenje. U odbor su ušla brača: <^e Milič, dr. Dokič, dr. Kolbe, dr. Dav-rančič, br. Sablič. br. Derenčin. Re?° cija, koju jc odbor sastavio i koja J primljcna na sastanku u poslepodne nim časovima, glasi: I 1) Selo nije samo izvor i tcme|^j žičke snage naroda, več je ono g‘a . nosilac sviju duhovnih i rasnih soko njegovih. ... Zato i u sokolskoj organizaciji raju biti sokolske čete temeljna № nica sokolskog ustrojstva jpgosloV1-skog Sokolstva, jednako kao i drus da bi te rasne snage cirkulisale odoz prema gore. . . 2) Sokolske čete ne mogu biti o ni podredenc jedinice sok. društvu, ’ što nije ni scljak niži brat gradani -več ravan njemu. Zato sokolske c treba da budu u Sokolstvu osnovo no prelazne i privremene jedinice- 3) Sokolska Tirševa ideja^ je je ^ i ista, u selu i gradu, ali kao što ^5 narodnom životu tako i sokolske c ^ u sokolskoj zajednici imaju po^ zadatak i posebnu funkciju. 4) U pravnom pogledu, četa seban treba da bude samostalna jedinica i društvu, dok joj je u privrednom, P svetnom i socijalnom radu nužna moč i saradnja matičnih društava- 5) Smatramo, da je pogrešno ® Ijenje da sc pretvaranjem četa u, 0 štva postiže preporod sela, jer boce da kroz sokolske čete očuvam0 ^ njegove rasne kulture osobine i ® ležja; s toga moramo da na toj ® vici izgradujemo napredak sela i šu opču narodnu kulturu. 6) Karakter sela. no reči neU . _ log Viteškog Kralja Aleksandra I u_* . dinitelja, treba sačuvati i brižno govati. Zato sokolski rad na selu . . tramo najsvetijom službom nal“oZ Narodnom jedinstvu Sokolstvom selo! II Ustanovilo se, da su sredstva upotrcbliena u radu na i u Sokolsko j župi Mostar doveli do i sumnjivih rezultata i da mogu n gomc poslužiti kao smernice za racl selu i ostalim sokolskim župama. III iznese" Sakaidta *лА/л . и*р4/штаЈ>.А RADIO-STANICA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja: dne 4 aprila predaje sestra Jankovič Ljubica, Beograd, o temi: »Narodne igre i Sokolstvo« (večernje); dne 7 aprila predaje brat Tratar Marjan, Trebnje, o temi: »Moje uepo- mene na sokolsku braču iz Južne Srbije« (popodnevno); dne 11 aprila predaje br. Njcmiro-vič - Dančenko, Prag, o temi: »O Slovenstvu i Slovenima« (večernje); dne 18 aprila predaje brat Tabako-vič dr. Aleksandar, Novi Sad, o temi: »Sokolstvo u javnom životu« (večernje). U buduče večernja predavanja Beogradske radio-stanice održavače se svakoga četvrtka od 18.55 do 19.15 ča-sova, a ne kao ranije od 19.10 do 19.30. Odlučuje se da se referati^ -. ni na ovoj konferenci ji umnože i 0 zašalju Sokolskim župama, da °”0o-njima donesu svoje mišljenje na " „0. vu kojih če uprava Saveza donen trebne izmene u pravilima i Pra ..aJa ma, radi jednoličnog sokolskog na selu. ,v .«J* Traži se od savezne upra' j. obezbedi potrebna materijama e. stva župama, da se sokolski rad 1 e, lu intenzivno i uspešno sprovedc ma ovde izloženim načelima. UrZS' Sastanak je završio br. D^nji je kovič uvercnjem, da je svaki koj -a. došao na ovaj sastanak napunje j. čom ljubavlju za ovim velikim (C. skim radom, koji ide za istinski _ ^ porodom sela, i čvrščom odju poživim provodenjem toga rada ^ jim župama. Popodnevna predavanja i so održava ju svake prve i J:r^.cks0 valje u mesecu od 15.15 do D-30 cai> RADIO-STANICA LJUBLJA1^, Sledeča sokolska radio preda'fln i JaaC dne 3 aprila predaje^ bra ^jjka Poharc, Ljubljana, o temi: g0,jcol' aktuelnih vesti iz slovenskog stva«, dne 10 aprila predaje brat i * jelj- Tratar, (Trebnje) o temi: »O neC nim izlctima sokolske omlad>ne ’ ^ dne 17 aprila predaje br. ^stvo • so Kovačič, Ptuj, o temi: »So radništvo«, TosiP dne 24 aprila predaje brj So-Jeras, Ljubljana, o temi: »^ 0baVe kolstva obzirom na zakon ja<(. nom fizičkom vaspitanju na Sokolska radio-prcdavania Jju s® Radio-stanice Ljubljana oc oVa. svake srede, od 19-19.20 ^>1^ aprilom zaključuje se z.in1 n0vi P sokolskih radio-predavanja. čečo početkom oktobra o. 8- Skupžfine naših župa Skupština Sokolske župe Banja Luka , U nedelju 17 marta o. g. održana Je godišnja glavna skupština Sokolske *uPe Banja Luka u Sokolskom domu “J'jtvn Banja Luka. Isti dan pre podne sati održan jc Zbor društve-načelnika i prosvetara. Skupštinu je otvorio starešina žu-Pe br, ing. Lazo Markovič kratkim go-!orom i potseča skupštinu na tragični Uogadaj u Marselju od 9 oktobra, kojim I® Pogoden ceo naš narod, a naročito s* ,°.!®tvo. Skupština stoječi odaje po-Hiuyiteškom Kralju Aleksandru I Uje-nitelju kličuči »Slava Mu!« Zatim se Prešlo na dnevni red. . Skupština je pretresala izveštajc Predinih funkcionara. koji su primljeni Posle malih diskusija, kojo su bile in-eresantne naročito kod izveštaja bra-.e' Prosvetara i statističara. Predloženi puclzet za 1935 god. takoder je prim-J.en i odobren. Nakon izveštaja revi-zionog odbora skupština je podelila ^zrešnicu upravi župe i posle odmora № minuta kandidacioni odbor pred-„Ozio je skupštini sledeču listu uprave zupe: , Starešina ing. Lazo Markovič, B. I zamenik Dušan Budisavljevič, rvar, II zamenik ing. Fedor Šlajmer, ajce, m zamenik dr. Jovo Perenčevič, , • Luka, načelnik Milan Puhalo, B. Lu-31 zamenik Uroš Stefanovič, B. Luka, i imenik ing. Slaviša Vajner, B. Lu-j3' načelnica Leposava Gutman, Ključ, , 2amenica Zdrava Stojanovič, Prije- ■ 0г. И zameniea Nina Popovič, B. Lu-,а' Prosvetar Muradbegovič Hasib, B. uka, ref. za sok. čete dr. Pero Trumič, et- za zdravstvo dr. Pero Stjepanovič, Pr°celnik socijalnog otseka ing. Radoje ukčevič i statističar Miodrag Petro-c> B. Luka. Poslednja tačka dnevnog reda bili . Predloži Zbora društvenih načelnika Prosvetara. Predloži društvenih načcl-Primljeni su bez diskusije, kao i im vZ* Prosvetara osim jednog. Naje ^ог društvenih prosvetara doneo °dluku, da se skupštini stavi sledeči Medlog; da se i u buduče sok. čete „Л1УаЈи na bazi trezvenosti, ali da se polaganje zaveta trezvenosti. PredIog izazvao je dugotrajnu i er£santnu diskusiju, pošto su mišljenj8 podvojena i jedan deo skupaj nara zahtevao je da sc i nadalje odr-ŠiI»2aVet trezvenosti. Skupština je re-tan’ u r<>^u 0<-l 1 meseca ovo pi-le dostaviti svim društvima, a preste,0^1. četama, da so oni kao nepo jas ^teresenti o tome pitanju iz га ne’ Pa ako večina bude za ukidanje c*a trezvenosti, da se ovaj i ukine IcH !^onačno je skupštinu starešina za iv.Uuj° oko 7 sati u veče i zahvalio se °dazivu prisutnim. S. Skupština Sokolske župe Karlovac sku 9y°Sodišnja redovita glavna god. Sokolske župe Karlovac poda 'ПС> utvrdila poznatu činjenicu, ova župa —r iako jedna od naj-_ nJlh —^ stvarnim radom medu nrvi- ma‘Vlu ~ stvarnim radom medu prvi-ct/^j^tualnijima u čitavom Savc-Tiimi - Obuhvatajuči značajno i za-nje,J1p° područje Bele Krajine, Sred-јм” 1 okuplja, čitavog Korduna i po oVa dela Like i Gorskoga Kotara mal°mo pretstavlja idealnu tCre slaviJu spajajuei na svomc radnom nu Sv® tri bratska plemena u sklad-i\otnu P02itiv«o delovanje u pravcu sti§avno? nacionalnog osveščavanja, nje ћа.ПЈа plemenskih strasti i gradovi^ ®s9. Prave narodne kulture. Redoma ц , P.i;l skupština, koja je održa- friatir eUelju- 17 marta u starom domu V° j(.n0'^ Sok. društva Karlovac vidlji-«ije, t. tanifostova! a sve ovc konstata-lzasianil° oa •’e najdublje delovala i na * ack-. ia ^aveza. HI zam. starešine br. ^ M Krii., ЧТ- . L> unrJStVa s ccl°kupnim radom žup-0ya }. ave,v.i zamernog ugleda, sto ga ; f u,žiYa kod viših sokolskih fo-'skrCne uxn!ccionara. Stoga su i njegove •linica *"cstjt^c upučene i vodstvu i 1 га51цуП1а značile samo logičnu <>1г°8а Svn'U, P°tvi;du i priznanje svega x't 'estranog i uspešnog sokolskog Pre ii^a ^L1'1a izvršila u 1934 god1, svil! 7lnV štampan godišnji izve-\ a>!i so UT iCi0l.lara karlovačke župe j ц : oroju vrlo dobro redigo-Upskog mesečnika »Čuvajmo Jugoslaviju«. Težište rada, kao što je i najrazumljivije, nalazi se u detaljnim izveštajima načelnika i prosvetara. Iz njihovog prikaza upravo izbija sve ono iskreno pročučeno sokolsko nastojanje i zdravo sokolsko posmatranje savre-menih naših problema, što i kako su to u svom radu postavili i složnim ^re-galaštvom izvršili župski funkcionar!. Ne ulazcči u podrobnije statističko na-brajanje valja utvrditi, da je celokupni njihov rad, izvršen u 25 društava i 35 četa, a obuhvatajuči preko osam i po tisuča članstva, bio u neku ruku Sizifov posao, najzad okončan vidnim uspesi-ma. To se posvuda očitovalo, a naročito prigodom velikih sokolskih manifestacija prošlc godine u Sarajevu, Zagrebu i največma u samomc Karlovcu, gde jc u julu održan neočekivano uspeli župski slet spojen sa svečanošču otvorenja monumentalnog novog doma karlovač-kog društva. Koncizni i stvarni izve-štaji tajnika i blagajnika takoder pot-krepljuju istaknute tvrdnje upučujuči na malo »otkriče«, da je sav taj golemi rad izvršen zapravo s više nego skromnim, upravo nesrazmerno malenim nov-čanim sredstvima. Bez sumnje je time dokazan smisao Karlovčana za racio-nalizaciju i uzorno ekonomisanje, na čemu im valja odati posebno priznanje. Brojke i tabele župskoga statističara pokazuju takoder velik napredek, a jednako se i izveštaji ostalih funkcionara (otseka za čete, socijahvu skrb i narodnu odbranu) odlikuju stvarnošču i najboljom voljom za uspešno provo-denje sokolskih načela. Kraj takvog rada i pozitivnog izveštaja nije ni sama skupština imala težak posao. Agilni starešina br. Marko Sablič otvorio ju je u 9 časova i sečajuči se naše največe narodne žrtve i boli, Viteškoga Kralja Aleksandra I Ujedi-nitelja, Mučenika i Heroja, prešaoi' je na dneyni red pozdravljajuči pri tome izaslanika Saveza i sve prisutne pred-lažuči pozdravni telegram Savezu, što je odobravanjem prihvačeno. Izveštaji funkcionara nisu čitani — čime je mnogo dobiveno na vremenu — i nakon što ih je skupština jednodušno odobrila prešlo se na opširnu debatu o predlo-zima. Tu je konačno u interesu što uspešnijeg prosperiteta i rada župe zaključeno, da čete uplačaju župski doprinos od 25 para mesečno po članu i da se od svih okružnih priredaba čist prihod raspodeli ovako: 50?ž prihoda ostaje jedinici, u čijem se sedištu takva priredba održava, 35 % prihoda otpada na tehničke potrebe dotičnoga okružja, a 15% za potrebo prosvetnoga rada. Pored još nekih manje važnih zaklju-čaka — lokalnoga karaktera — rešeno je, da se u buduče vrši najstroži nadzor nad nošenjem sokolske odore prigodom javnih sok. manifestacija i da se protiv prekršitclja odredaba nadležnih jedini-ca postupa disciplinski. Nakon što su još načelnik i prosvetar upoznali skupštinu sa zaključcima župskih zborova načelnika i prosvetara i s programom rada za 1935 godinu jednoglasno je predložena upravi Saveza ova lista župskoga vodstva: Starešina Marko Sablič, profesor; zamenici dr. Josip Variola, lekar i dr. Vodehnal, lekar; načelnik Branko Blaš-kovič, zamenik Karel Kubiček, obojica srednjoškolski nastavnici gimnastike; načelnica Vlastimila Blaškovič, privatnica; zamenice Vera Pantič, privatna einovnica i Mieika Detelič, privatnica; prosvetar Vladimir Blaškovič, gimnazijski nastavnik; tajnik Božidar Doč-kal, priv. činovnik; blagajnik Lazar Zla-tovič, sudski činovnik; statističar Dragica Županae, učiteljica; odbornici; Josip Močan, profesor u p., Josip Nik-šič, direktor učiteljske škole, Ivan To-masevič, peš. pukovnik, Ciril Danda, inž. potpukovnik, Milan Radcka, profesor, dr Miroslav Grujič, lekar, Ivan Navratil, magister farmacije, Mirko Er-cegovič, profesor, dr. Stevan Jakšič, su-dija, Branko Petrovič, gradevni inže-njer, Vjekoslav Šestak, grad. činovnik, Svetozar Popovič, učitelj u p., Ivo Vc-reš, sudski činov, i Vilko Širola, bank. činovnik. Sud časti: dr. Vjekoslav Car, advokat, Jone Cindtič, srce. škol. nadzornik i Branko Medvedec, tipograf; zamenici Julije Jamnicki i Marija Ša-jatovič. Revizori: Milan Zcmljak, direktor ind. poduzeča, Dimitrije Grujič, direktor učiteljske škole u p. i Janko Krefl, bankovni činovnik; zamenici Branko Bauer i Fahrija Volič. Pred ovih ulaze u župsku upravu starešine okružja: Vlado Bosnič, trgovac (Ogulin), Špi-ro Vrankovič, apotekar (Črnomelj) i Dušan Vitas, upravitelj gradanske Školč (Slunj). Prema tome, uz neznatne i nebitne promenc, vodstvo Sok. župe Karlovac ostalo je isto kao i prošle godine. Dokaz je to velikog poverenja, koje vodstvo župe uživa kod1 svih jcdinica, a ujedno jc to najbolja garancija, da če rad ovc župe i u 1935 godini biti usme-ren k stalnom napretku sokolske misli u tom kraju. Karlova-čka jc župa dosac uvek visoko dizala sokolsku zastavu ispisanu svetim načelima Tirševe ideologije, pa stoga s mnogo vere, nade i pouzdanja gledamo i očekujemo na-stavak tog plodonosnog nastojanja u ovoj godini. Skupščina Sokolske župe Novo mesto Dne 10. marca popoldne ob 14. uri so se sestali delegati iz župnih edinic k župni skupščini, ki jo je otvoril kmalu po 14. uri žup. starosta br. dr. Vasic z lepim programatičnim govorom. U-deleženih je bilo 17 cdinic (izostale so 4 edinice: Bučka, Karteljevo, Kostanjevica in Št. Peter —- zadnja radi neplačanega žup. in sav. porezal) Po uvodnem govoru br. staroste je podal taj. poročilo žup. tajnik br. Matko Martin, iz katerega posnemamo, da je župa imela 615 vpisanih številk in (teh. in prosv. sta imeli zase lastno administracijo) vršila obširno administrativno delo, ki ni bilo tako majhno. Uprava sc jc sestala k 1 seji, starešinstvo pa k 11 sejam. Župni blagajnik brat Medic je poročil o denarnem gospodarstvu iz katerega sledi, da je bilo prometa 175.850 Din, dohodkov 107.076 Din in izdatkov 68.378 Din. Socialni fond Kralja - Mučenika znaša 2246,25 Din. Sledili sta poročili br. župnega prosvetarja M. Tratarja ter žut). nač. Papeža o prosv. teh. delu Novomeške sokolske župe, nakar je podala še statistiko župna stat. s. Milena Sušnikova. Br. revizorji so predlagali upravi in br. blagajniku ab-solutorij, nakar so jc obravnaval proračun za 1. 1935. ter določitev žup. članarine, ki je ostala pri starem po 4 Din za člana (ico). Pri nato sledeči točki se določi prireditev žup. tekem ter zleta za 9. in 10. jun.ija t. 1., nakar žup. skupščina izbere za jubilejno leto žup. upravo, kii ji načelujeta br. dr. Iv. Vasič, kot župni starosta, in br. Papež Ljudevit, cot žup. načelnik, poleg ostalih dosedanjih sokol, delavcev. Po predlogih, ki sta jih predložila zbora načelnikov ter prosvetarjev skupščini je izpregovoril zastopnik SKJ br. Verij Švajgar, ki jc čestital v imenu izvr. odbora SKJ in jugoslov. Sokolstva župi k 25 letnici in želeč ji v jubilejnem letu uspehov, nakar je v svojem razpravljanju podal točno statistiko v vsem Savezu, v katerem zavzema tudi ta najmanjša župa prav lepo mesto. Skupščino jc ob 17. uri zaključil br. župni starosta dr. Vasič s pozivom, na nadaljne plodonosno sokol, delo v jubilejnem župnem letu! Skupština Sokolske župe Varaždin U nedelju 24 marta ov. g. održana je četvrta godišnja skupština župe Varaždin. Prisutno je bilo 45 delegata i ceo upravni odbor tc revizori. Skupštinu je otvorio starešina župe brat dr. Bclčič, koji je najpre toplim reeima komemorirao smrt Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja, nakon če-ga je saveznoj upravi odaslan brzo javni pozdrav s molbom da se ne Naj višem Mestu podastre izražaj nepoko-lebive vernosti Njegovom Veličanstvu Kralju Petru II te spremnost i najve-čih žrtava za jedinstvo naroda i države. S odobravanjem prihvatila jo skupština ovu brzojavku. Izvcstio jc da je savezna uprava ispričala nedolazak svog delegata. Zatim je dao kratak ali ‘sadržajan prikaz rada u župi, koji je u svim pravcima napredovao. Spo-menuo je teško materijalno stanje župe, koja več tri godine nije dobila ni-kakve pripomoči banovine te da je jedini prihod župski doprinos. Govorio jo o gradnji domova, upozorivši na okolnost da jcdinice ne započine grad-nju dok im nisu osigurana dovoljna sredstva. Naročito je prisutnima sta-vio na srce da se spremc za subotičKi slet. Kako su tog dana u Subotici več započele sletske svečanosti, to jc sa zbora odaslan pozdrav. Kako su izveštaji svih funkeione-ra tiskani u »Sokolskom vijesniku župe Varaždin«, to sc je prešlo na daljnje tačke dnevnog reda. Zamenik boles-nog načelnika, brat Zima izvcstio je o ovogodišnjim župskim takmičenjima te o osnutku ludbreškog okružja. Brat pretsednik Ž. P. O. Deduš.dao jc skupštini program rada za ovu godinu. — Raspravljano je o predlozima brata starešine Lajnerta iz Malog Bukovca i brata dra Slavniča iz Varaždina. Prim-ljen jc budžet za ovu godinu i doprinos društava i četa za župu. Iz izveštaja brata tajnika Špoljara proizlazi, da je prošle godine održano 17 sednica uprave župe, osim što su funkcionar* gotovo dnevno u medu-sobnom kontaktu pri rešavanju hitni-jih predmeta. Spomenuo jc, da je župa odmah nakon smrti Blažcnopočiv-šeg Kralja Aleksandra uputila jedini cama okružnicu s potrebnim uput-stvima, a na pogrebu u Beogradu sude-lovalo je preko 150 članova s više bar-jaka. Posebna pažnja posvečena je osnivanju novih jedinica. Zupa je razdeljena na mursko, dravsko, varaždinsko i prigorsko okružje. Mnogo truda uloženo je oko priprema za II župski slet j pokrajinski slet u Zagrebu. Tokom 1934 g. osnovano je 16 novih četa, jedna četa je likvidirana, a društvo Štrigova priključeno je župi Maribor. Rad u pojedinim otsecima uprave bio je takoder intenzivan. Provedena je organizacija narodno - odbranbenih otseka u svim društvima i jačim četama duž granice. Pročelnik tog otseka brat Škarpa održao jc jedan sastanak u Čakovcu. Održan je i jedan tečaj u Mur-skom Središtu, zatim ponovni sastanak 19 XI 1934 te je razdeljen veči broj knjiga, brošura, kalendara i t. d. — Pravno - organizacioni otsek, kome je pročelnik brat Pongračič, rešio jo sva sporna pitanja u župi organizatorne prirode. Socijalni otsek, na čelu s bratom Novakovičem, našao je u više slu eajeva neuposlenim članovima zasluž bu. Za požarom nastradale u Donjcm Kraljevcu sabrano je u župi 5560 dina-ra te veča količina živežnih namirnica i odela. Otsek za sokolske čete, kome je referent brat Rubinič, radio je u sporazumu s načelništvom i prosvetnim odborom. U 35 jedinica održan jc pčelarski tečaj. 29 brače prošlo je ško-lu za obuku vodnika sokolskih četa. Postojo još zdravstveni i streljaeki te gospodarski otseci. Prvom i drugom je na čelu brat Hercegi, a potonjem brat V. Šuligoj. Administrativni posao vrlo se je razgranio. Sama uprava rešila je 1960 akata, a odaslala je 20 okružnica Zanimljiv jc izveštaj brata načelnika Z. Šuligoja. Održano jo 13 sednica T. O. Otposlano jc 18 okružnica, a primljeno i otposlano 329 dopisa. — Formirana su 4 okružja, i to: mursko s 25, dravsko s 23, prigorsko s 11 i varaždinsko s 26 jedinica. Brača okrožni načelnici stajah su u stalnom kontaktu sa svojim jedinicama. Jedno okružje održalo je svoj slet (dravsko), mursko održalo je prednj. tečaj, a tri okružja održala su zborovc. Na II žup-skorn sletu u Čakovcu uspele su utak-micc kao ni jedno do sada. Takmičilo so je 67 vrsta sa 414 takmičara! Srebrni lovor-venac, dar Blaženopočivšeg Kralja Aleksandra I, ponovno je osvojila četa Nedelište. Prvak župe bio je brat Kerec (Varaždin) u višem odelje-nju. U nižem odeljenju prve skupine prvak je brat Kunst (Varaždin), a druge skupino brat Logožar (Maeinec). — Prvakinja članica je sestra Golčar (Čakovec) te narajštajki gestra Stipan (Čakovec). Prvak naraštajaca u višem odeljenju je brat Markovič, a u nižem brat Bergman (oba Varaždin). U peteroboju osvojio je prvo mesto brat Vi-zer (Prelog). Na javnom nastupu na-etupilo je 454 članova, 1.126 dece, 57 članica, 148 naraštajki i 276 naraštajaca te 7 vrsta na spravama, konjiča i starija brača, svi samo iz naše župe. U povorci bilo jc preko 2000 sokolskih pripadnika s nekoliko glazbi, 2 konjička otseka i 18 bar jaka. Na okružnom sletu u D. Dubravi nastupilo je 155 članova i 140 dece. Utakmice u odbojci održanc su s manje uspeha, jer se je natccalo samo 5 vrsta. Na pokrajinskim utakmicama pobedila jc župska vrsta vrsto župa Bjelovar, Banjaluka i Karlovac. Na omladinskom sletu u Zagrebu sudelo-valo jc naraštaja i dece 726 sa 24 vodnika i 1 barjakom. Na sletu u Sarajevu bilo jc 178 članova i članica tc 29 ko-njanika s fanfarom i 1 barjakom. Na saveznim lako - atletskim utakmicama u Zagrebu takmičilo je 12 članova. Vrlo lepo plasirali su sc brača Samac V. i Vizer. Na javnoj vežbi u Zagrebu nastupilo je 536 vežbača i vežbačica našo župe, a u povorci stupalo je članova i članica s 14 barjaka, - glaz-be i 2 konjička otseka. Svega iz župe bilo je za glavnih sletskih dana 1560 članova i članica. Tokom prošle godine održani su ovi točajevi: sa 53 po-laznika dvodnevni praktički tečaj, V župski 10-dnevni tečaj s 54 polaznika i okrožni tečaj s 25 polaznika. Na sa-vezni tečaj i tečaj za narodna kola odaslani su po 1 član i 1 članica. Na župskom smučarskom tečaju na Kozjanu bilo je 12 polaznika. Premalo je prednjaka (16 sa župskim i 26 sa dru-tvenim ispitom). Krajem godine bilo je upisano 6.381 vežbača sa 17.527 vež-bovnih sati. Javnih nastupa bilo je 62, a telovežbenih akademija 56 te 159 izleta. — Iz izveštaja sestre načelnice Marije Štjeh vidno je, da su se prošle godine ženske kategorije, koje su još uvek slabe, pojačale (144 članica vežbačica, 246 naraštajki i 1947 žensko deee). Vrlo je opširan izveštaj župskog prosvetnog odbora, kog je izneo pretsednik brat Deduš. Mesečne izveštaje poslalo je 95% jedinica. Održano je 6 sednica, ali jc saradnja svih članova Ž. P. O. bila vrlo intenzivna. Izdano jo 27 okružnica sa 103 razna predmeta. Primljeno je 818 dopisa, a odaslano 653. Održan je zbor prosvetara u pri-sutnosti delegata iz 15 društava i eetč Formirana su 4 prosvetna okrožja te 2 nadzorništva. Okružni P4psvct-ni zborovi održani su u Ivancu, Čakovcu, Ludbregu i Varaždinu. Održan je 6 dnevni vrlo uspeo župski prosvetni tečaj sa 39 učesnika, nadalje prosvetna konferencija i 2 dnevni lutkarski tečaj s 25 polaznika. Savezni prosvetni tečaj ove godine polazili su brača Ribarič i Janaček, a lutkarski sestra Brk-njač. Župski novinar objavio je u so-kolskoj štampi 82 vesti, a u nesokol-skoj 25, članovi Z. P. O. napisali su 20 članaka. Izlaženje župskog vesnika je, zbog financijalnih poteškoča, zapi-njalo. Ipak je izdano 4 broja, no dug pretplatnika iznaša preko 9 hiljada dinara! Prodaja knjiga bila je slaba, a razdeljeno je 200 knjiga bcsplatno. »škola narodnog zdravlja« poklonila 5 krasnih edicija, svaka sa po 40 knjiga. Župsko pozorište lutaka priredilo jo 18 pretstava. Osim oveee žunske knjižnice slaže sc i knjižnica selica. Župska zbirka novinskih isečaka broji 2.342 isečka (počam od 1918 g.), a album 592 fotografije. Razaslana su 3 predavanja te 1 letak. Prosvetni odbori formirani su u 16 društava i 7 četa. U društvima i četama bilo jc 1.645 predavanja pred 89.628 slušača i 2.152 govora pred 70.781 slušačem. Broj knjiga u knjižnicama iznosi 5.063 komada. Broj pretplatnika na sokolsku štampu je pre-malen. Sve članstvo je položilo 1 decembra zavet. »Sokolskih srdaca« prodano je samo za 7.073 dinara, a za »sokolski post« sabrano 6.045 dinara to u naravi živežnih namirnica i odela. Čitaonice postoje u 9 društava i 13 četa. Jcdinice su objavile u sokolskoj štampi 55 članaka i 150 vesti, a u ne-sokolskoj 38 vesti. Zbirke novinskih isečaka imade 28 jedinica, a zbirke fotografija 20 jedinica. Postoji 5 pozoriš-nih otseka, 3 glazbena, 16 pevačkih, 4 tamburaška, 1 lutkarski i 1 šahovski. Krasne uspehe, naročito na zagrebač-kom i župskom sletu postigoše peva-čki zborovi četa Križovljan-Cestica, Viatišinec i Šenkovec. Iznenadili su i uspesi naraštajskog tamburaškog zbora društva Ivanec u Sarajevu i Čakovcu. štednja je organizovana u 2 jedi-nice, a otseci trezvenjaka u 6 jedinica. Iz izveštaja brata blagajnika Va-neka proizlazi, da su svi prihodi iznosih 106.395 Din, a izdaci 74.885 Din. Imovina župe iznosi 97.725 Din, a du-govina 3.650 Din. Društva i čete dugu-ju župi na doprinosima preko 25.000 dinara! Budžet za ovu godinu predviden jc od 118.000 Din. Iz statističkog izveštaja brata Škarpe vidi sc, da župa imade: 22 društva i 65 četa sa 4.685 članova, 651 članica, 980 muškog i 280 ženskog naraštaja, 2.719 muške i 2.188 ženske dece; svega 11.503 pripadnika. Po zvanju imade najviše seljaka (2.184). Svečanih odora imade 379, sokolskih domova 4 i 20 zastava. Veliki statistički ieka2 za 1934 god. nisu poslalo samo čete Martijanec i Višnjica. Nakon razrešnice star.oj upravi, na predlog starešine matičnog društva br. Novakoviča, jednoglasno je izabrana ova uprava: starešina br. M. Belčič (Varaždin), zam. starešine: dr. M. Svoboda (Prelog) i V. Rožič (Ivanec), načelnik Z. Šuligoj, zam. načelnika L. Zima (oba Varaždin), M. Kovačevič (Ludbreg) i M. Iskra (Čakovec), načelnica M. Štjeh (Varaždin), zam. nač. Š. Madarič (Ludbreg), pretsednik P. 0. Deduš, tajnik T. Špoljar, blagajnik Mg. Ph. F. Vanek, statističar 1. škarpa, ref. za sok. čete M. Rubinič, (svi Varaždin). Odbornici: S. Novakovič, V. Pongračič, M. Samac, V. Šuligoj, dr. 1. Herccgi, N. Bosanac (svi Varaždin), M. Ribarič i D. Temerinac (Čakovec), T. Barulek (Kotoriba) i Gudlin (D. Kraljovec); zam. odbornika: Z. Cesa-rec (Varaždin), M. Macekovič (Čakovec), D. Grabar (Mursko Središte), dr. Kriglovič (Ivanec), dr. A. Špiler (Ma-ruševec), dr. M. Bašič (Vinica), V. Var-jačič (Gor. Mihaljcvec). Vranko (Leg-rad), D. Lajner (Mali Bukovec) i H. Toplak (Lepoglava). Revizori: G. Pir-ker, A. Liebcrman, R. Kronast, N. \Veiss i R. Hršak; zam. rcvizora: A. Zima, H. Vanderer, M. Jadrošič, Đ. Val jak i F. Gapit. Sud časti: dr. Z. Milčctič, J. Stare, V. Pongračič, L. Zima i E. Šurbek; zamenici: dr. V. Milkovič, P. Marušič i dr. Imenšek. Nakon što se je brat dr. M. Svoboda zahvalio na potpori društvu D. Kraljevec, čijo jc članstvo mnogo stradalo od velikog požara i nakon kratke zahvale brata starešine župe u ime celokupne uprave, zaključena je ova župska skupština. B. Priopćenje Uprava Sokolske župe Split pri-opčuje svim jedinicama vani njene žu-pc, da brodolomac br. Reljič Božo (član Sokolske čete Krilo - Jesenice, društva Dugirat, ove župe) nije dobio ovlašče-ixj c od br. Saveza Sokola za šahiranje pripomoči vani teritorija ove župe, kako to proističe i iz samog prepisa njegove molbe i uverenja, več jedino unu-tar granica ove župe. Sokolska župa Split 17 SMzaSk XIII sednlca Izvršno g odbora Saveza SKJ održaua dne 20 marfa 1955 u Beogradu Br. Gangl podnosi iscrpiv izveštaj o putu u Prag, koji su prema zaključku poslednje sednice Izvršnog odbora poduzeli br. dr. Belajčič i on u cilju da pretsedniku Ceškoslovačke Republike, T. G. Masariku, povodom njegove 85 godišnjice, lično podnesu u ime Saveza SKJ čestitke i izruče adresu zahval nosti. Nadalje veli, da su se ovoj njiho-voj poseti Pragu uvelikc obradovala brača iz Ceškoslovačke obcc sokolske, koja su im tom prilikom obečala, da če na zbor rcferenata za sokolske čete u Mostaru poslati kao delegata brata Havela. Brača Cehoslovaci naime od-lučili su da i oni pokrenu nešto sličnega kao što su naše sokolske čete, samo što oni neče ovakove jedinice nazivati četama, nego »sokolskim družinama«'. Nadalje su brača iz ČOS odlučila da pošalju svoje delegate i na glavnu go-dišnju skupštinu Saveza bugarskih Junaka, i to braču Krejčija i Havela. Zatim br. Gangl izveštava, da je izvršen i zaključak poslednje sedniee Izvršnog odbora gledom na večanje zbora rcferenata narodno - obranbenih otseka, te je prema zaključku tih večanja kao i zaključkom samog Izvršnog odbora izradena i naročita spomenica, koja obuhvata sve što je bilo izneseno na samomc zboru, pa je ista upučena pojedinim nadležnim faktori-ma. U vezi izveštaja o boravku u Pragu, br. Gangl spominje, da su učestvo-vali i sodnici slovenskog odbora ČOS. Na ovoj sednici bila je izražena želja da i naše Sokolstvo uzme učešča na slctu u Taboru, a kojim sc sletom pro-siavljaju tri velika češkoslovačka narodna jubileja. Zatim govori o ovogodišnjem sletu bugarskih Junaka u Sofiji, na koji je takoder pozvano naše Sokolstvo. Izveštaj zamenika starešine br. Gangla prima se u celosti do znanja, a glede učestvovanja na sletovima u Taboru i Sofiji donosi se odnosni zaključak (vidi na drugom mestu!) Nato brat Jr. Gradojevič podnosi opširan izveštaj o svom putu u Sofiju i svom tamošnjem boravku od 14 do 23 februara o. g., a za koje je vreme bio u stalnom kontaktu s bračom bu-garskim Junacima, na čiju je zelju odr-žao i jedno javno predavanje (Vidi »Sok. gl.« br. 11 od 8 marta o. g.!) Izveštaj brata dra Gradojeviča prima se s odobravanjem u celosti do znanja i ujedno se donosi zaključak, da sc bratskoj Sokolskoj župi Beograd poveri organizacija priredbe predavanja, koje če održati pretsednik bugarskih Junaka br. Lazov u Beogradu. Sto se tiče koncerata, koje bi priredili pc-vački borovi bugarskih Junaka, to sc isti odgadaju na jesen, jer je sada več i onako prolazi koncertna sezona. Do-lazak pak bugarskih Junaka u savezne prednjačke teeajevc, poverava se na-čclništvu Saveza. Brat Dura Paunkovie iznosi, da smo primili poziv od strane bugarskih Junaka da učestvujemo 22 redovitom kongresu njihove organizacije, a koji če se održati 31 marta u Staroj Zagori. Mišljenja je, da se ovom pozivu moramo odazvati, a to tim više, jer su bugarski Junaej na našu prošlogodišnju skupštinu odaslali pctoricu svojih delegata. Predlaže stoga braču, koji če zastupati Savez SKJ da kao savezni delegati budu na ovoj skupštini bugarskih Junaka (vidi posebnu vest!). — Prima se. Ekonom Saveza br. Branko Živko-vič izveštava, da je ponovno stigao či-tav niz molba za podeljenje bilo po-zajmica, bilo pomoči, i to razne sokolske svrhe. Kako je Savez sada u nemo-gučnosti i to radi nemanja materijalnih sredstava da udovolji svim tim molba-ma, to predlaže da sc te molbe zadržc u evidenci ji i raspravc kada hude Savez u matcrijalnoj mogučnosti da po-mogne i to da pomogne u najpotrebni-jim slučajevima. O ostalim pak mol-barma donose se odnosni zaključci. Brat Dura Brzaković izveštava, da je za sastanak refercnata sokolskih četa u Mostam izdan svim župama naročiti raspis, na koji su samo dve župe odgovorilo, da neče učestvovati tome sastanku. — Izveštaj se prima do znanja i u vezi s time ujedno odreduju sc delegati, koji če zastupati Savez na ovomc sastanku u Mostaru. Brat Momir Korunovič podnosi izveštaj, da je odbor za hiranje mesta za izgradnju sletišta narednog sveso-kolskog sleta u Beogradu u zajednici s bratom načelnikom Saveza i tajnikom tchničkog odbora Saveza prcglcdao sva mesta u Beogradu, koja dolaze u obzir za izgradrju sletišta, pa su se slo-žili u torne da za slotište može doči u obzir jedino zemljište na fianjici. Nakon opšknije izmene misli o ovome pitanju donosi sc na koncu zaključak da se učine korači kod nadležnih faktora za osiguranjc zemljišta na Banjici, a sam izveštaj. brata Koru-noviča prima se do znanja time, da se o celokupnom pregledu svili terena, koji dolaze u obzir, izradi naročiti pismeni izveštaj. Za ozledni fond podnosi izveštaj brat dr. Dragič. Prvenstveno iznosi slučaj brata Osmanoviča Ahmeda iz župe Mostar, koji je kod vežbe pao tako nesrečno, da je dobio zapaljenje trbu-šne maramice, a usled čega nastupila je smrt. On je mišljenja, da sc po pi'a* vilniku ozlednog fonda imade dati po-rodici pok. brata pomoč od Din 3000. Prima se. Slučajcvi ozleda pak, koji su po svojoj prirodi bili hitni, rešavalo se je od mah strogo po pravilniku, kako su prijave stizale pa moli da sc ova reše-nja naknadno odobrc. — Prima sc. Brat dr. Belajčič, koji je zastupao Upravu Saveza na skupštini župe Novi Sad ref e riše o toku ovc skupštinc. Nadalje br. dr. Belajčič izveštava, da jc savezni prosvetni odbor doneo zaključak da se zbor prosvetara župa održi 13 i 14 aprila o. g. Nezgoda je u slobodnim kartama, jer je i načelništvo Saveza za isti dan odredilo zbor načelnika i načelnica župe. a župe ima-ju samo dve sloboelne karte. Da se istog dana održaje jedan> zbor to bi opet bilo od velike blagodati, jer sc on sporazumeo s bratom načelnikom Saveza da bi se održala jedna zajed-nička konfercnca prosvetara i tehniča-ra, a na kojoj bi on održao referat o saradnji tehničkih i prosvetnih organa. Dakle gledom na slobodne karte mo-guec jc da se istovremeno održi jedart i drugi zbor samo onda ako bi Savez podneo trošak puta za prosvetare župa. Ako to ne bi bilo moguče onda bi se morao zbor prosvetara da se odgedi do 3 maja. Brat Ivo Kovač, savezni referent za streljačke otseke, iznosi pitanje, or-ganizovanja strcljačkih otseka u jedi-nicama, a u vezi tirne istiee potrebu da se u tu svrhu u Savezu formira naročiti streljački otsek. Brat Pavlas upozorava, da bi bila potreba da sc izrade pravilnici strcljačkih otseka kod župa i kod društava, kako bi taj rad bio što preciziraniji. Predlog br. Kovača prima sc time, da on formira sam otsek i učini prve preparatorne radovc. Brat dr. Belajčič izveštava, da če se i ovc godine proslaviti dan 30 aprila kao obletnica pogibije Zrinskog i Frankopana u celokupnom n«šem Sokolstvu. Jednako ec se dolično proslaviti i 700 obletnica smrti sv. Save, i to u ma-ju o. g. Nadalje prosvetni odbor Saveza namerava, da sc u jeseni ovc godine proslavi i oblctnica ilirskog pok reta, kao i to, da sc jedan dan posveti na-šoj jugoslovenskoj bračj u inostran-stvu. — Prima se. Podnosi zatim pravilnik o otseku pozorišta s lutkama kod sokolskog društva, a koji je prihvačcn po prosvet-nom odboru i po zboru prosvetara župe, pa predlaže da se isti objavi u »Sokolskem glasniku«. — Prima se. Za statistički otsek Saveza poelno-si izveštaj br. Verij Švajgar, koji veli, da su statistički izveštaj i za sastav statistike za godinu 1934 sakupljeni u za-dovoljavajučcm broju te su članovi otseka več pristupili radu oko sredivanja ovih izveštaja. Isto tako je u otseku završena raspodela jedinica na banovine i srezovc, te izradena jedna velika geografska karta kao pomagalo u sve-mu daljnjem radu otseka glede defini-tivnog razgraničenja postoječih župa te študija za sva buduča pitanja u to-me pravcu. Sama karta biče gotova do ■/lavne godišnje skupštinc Saveza. Kad na doterivanju saveznog katastra normalno napreduje. — Prima se do znanja. Brat tajnik podnosi izveštaj o radu savezne ka_ncelarije, o tekučim poslo-vima, kao i o predmetima hitne naravi, pa sc temeljem tog izveštaja donose oclnosni zaključci. . Tako sc, medu ostalim zaključuje, da sc gledom na upozorcnjc Državne hipotekarne banke, da neke sokolske jcdinicc traže otpis dugovanja, imade izdati raspis, u kome če sc skrcnuti pažnja svima sokolskim jedinicama na nezgodnost njihovih traženja. Zaključuje se takoder, da se pro-tiv onih lica, koja neovlašteno nosc so-kolsku značku i legitimaciju, zatraži intervencija prvostepene policijskc vla-sti, koja če neovlaščenom licu oduzeti legitimaciju i značku. O ovomc se ima-ju izvestiti bratske župe naročitim ras-pisom, koje če o ovome izvestiti svoje jedinice. Prima se do znanja izveštaj br. Poljsko g sokolskog saveza. da če s dc-legacijom prisustvovati pokrajinskom sletu u Subotici. Zaključeno jc nadalje, da na proslavi sadenja.»Slovenske lipe« u Subotici 24 o. m. zastupa upravu Saveza br. dr. Pavlas. Konačno primaju se do znanja iz-veštaji potstarešine br. Lacka Križa o održanim skupštinama župe Ljubljana i župe Karlovac, kojirpa je sudelovao kao delegat Uprave Saveza. Kako je izmenjeno ime grada do sada Sok. župa Vel. Bečkerek u Pc-trovgrad, imade sc i u našoj organizaciji zvanično nazivati imenom Petrov-grael. KR.C NIKA 100 godišnjica rodenja fizičara Josipa Štefana. Jugoslovcni su elali svetu i tri fizičara svetskog glasa: Srbina Miha jla Pupina, Hrvata Nikolu Teslu i Slovenca Josipa Štefana. Štefan je mc-dutim bar kod nas najmanje poznat, pa eemo ga sc setiti sada prigodom 100-godišnjice njegovog rodenja. Štefan se je rodio 24 marta 1835 u selu Sv. Petar kod Celovca od siromašnih roditelja seljaka. Kako je pokazivao vanredan talenat, poslali su ga u ško-lu, i kasnijc u gimnaziju, gele je bio odličan dak. U 15 godini govorio je i pisao perfektno srpsko-hrvatski i češki. pored nemačkog jezika, koji mu je bio nastavni jezik. Kasnije je na učio još i ruski. Kako sc je mnogo bavio literaturom, on je več kao dak 5 razreda gimnazije osnovao s kolegama literarni krug, koji je izdavao list »Slavljan«, u kojem je i sam pisao vrlo dobre pesme. U šestom razredu gimnazije Štefan se posvetio spe-cijalnom študiju fizike i matematike, pa je več prc mature slovio kao vanredan matematički i fizički talenat. — Nakon mature otišao je u Bcč na uni-verzitet, gele sc je posvetio študiju matematike, fizike, prirodoslovlja, kemije, istorije, geografije, a i slavistike, iz koje mu je bio učitelj sam Miklošič. Kao študent univerziteta našao je vremena i prilike da i piše, pa jepisao u Blaj-vajsovim »Novicama«, »Šolskom prijatelju«, prvom slovenačkom pedago-škom listu i u »Glasniku«. Kasnije je napustio pisanje i sasvim se posvetio svojim študijama. Doktorirao je god. 1857, kad mu jc bilo 22 godine. Tada je postao suplent na bečkoj rcalci a ujedno i nastavnik eksperimentalne fizike na farmaeeutskom odcljenju beč-bog univerziteta. U to doba iziiao jc u Pogendorfovim analima svoj prvi naučili rad »O splošnih enačbah osciiato-ričnega gibanja«, a u bečkoj akademiji održao je predavanje o apsorpciji pli-nova, čimc je na sc svratio pozornost šireg kruga naučhika, pa jc skoro postao docent univerziteta i dopisni elan bečke akademije. Štefan je bio plodan pisac. Za 6 sledečih godina napisao je 14 rasprava, koje su mu pripomogle, da jc god. 1803, u svojoj 28 godini postao redoviti profesor matematike i fizike na bečkom univerzitetu, a god. 1865 direktor fizikalnog instituta i redovni član akademije. Od godine 1863 do 1865 napisao je 15 veeih naučnih rasprava. Jedna od njih bila ie nagra-dena Libenovom nagradom. Kasnije jc postao dekan filozofskog fakulteta i rektor univerziteta, član- akademija u Upsali, Minhcnu i Vircburgu. Bio ic niz godina i potpretsednik bečke akademije nauka, pretsednik Jadranske komisije, član raznih državnih komisija i t. d. Za svoj naučni rael bio jc imenovan dvorskim savetnikom, a pri-mio je i visoka odličja, mcou kojima ruska i francuska. Punih 36 godina radio je na naučnom polju te jc napisao u tom vremenu oko 100 rasprava. Oa spada u red poslednjih klasika u fizi-ci, kojoj je dao zakon — nazvan po njemu Štefanov zakon, koji jc mnogo koristio nauči. Pronašao je i diaterino-metar. I kao pedagog bio je cenjen i čuven. Umro je januara 1893 godme skoro zaboravljen od svog naroda, koje mu je ostao veran za eelog svog života, ali zato cenjen i poštovan u na-učnim krugovima čitavog kulturnog sveta. t Prof. Vladimir Petkovič. Našu nauku zadesio je tragicnom smicu dra Vladimira K. Petroviča težak gubitak. Zaslužni pokojnik, koji j c preminilo 21 o. m., zauzimao jc u našem nauc-nom svetu vidno mesto. Bio je i pretsednik Glavnog prosvetnog saveta, član Srjvske kraljevske akademije, rektor univerziteta i t. d. Petkovič se rodio 1873 god. u Boljcvcu. Gimnaziju završio jc 1892 u Zaječaru te sc zatim upisao na filozofski fakultet v elikc škole u Beogradu. Od 1896 1897 po- sečivao je bečki univerzitet, a 18^/ postao je pisar Srpskc kr. akademije nauka. Kasnije je služio kao profesor gimnazije u Negotinu, Skopi ju i Kia-gujevcu, a 1905 postao je asistent za geologiju i paleontologi ju na novoos-novanom beogradskom univerzitetu. Godine 1908 doktorirao je kao prvi doktor filozofije beogradskog umver-ziteta, nakon čega je otišao u Greno-bl, gde se je još specijalizovao u geologiji i paleontologiji. Godine 1918 postao je načelnik Ministarstva prosvete, a 1920 izabran je za redovnog pro fesora beogradskog univerziteta, na kojem je obavljao neko vreme i funkcije dekana i rektora. Dopisni član Srpskc akademije postao je 1921, a redovni 1929. Godine 1928 postajo dopisni član rumunske akademije nauka, a kasnije još i poljske, češkoslovačkog društva za mineralogiju i t. d. Bugarski književnici u Beogradu. Ovih elana bugarski pisci uzvratili su posetu našim piscima, i to prigodom primijere »Golcmanova« od Stefana Kostova, kojom jc prilikom došao u Beograd i sam autor, gospoda Bagrja-na i još nekoliko pisaca. Tom zgodom ponovno se, bilo u pozorištu, bilo na sastancima i banketima manifestovalo jugoslovensko-bugarsko bratstvo. Bugarski pisci s g. Kostovom na čelu, primili su i visoka jugoslovenska odličja. Za vreme svog boravka u našoj zemlji, oni su se mogli uveriti o iskrenoj ljuba vi koju jugoslovenski narod gaji prema bratskem bugarskom naroelu. Za bugarskim književnicima došla je u našu zemlju i sofijska akademska omladma, koja se baš ovih elana nala-zi na putu po Jugoslaviji, da i ona poradi na medusobnom zbližavanju. 60-godišnjica Bohujnile Smolaržo-ve-Čapkove. Dne 4 aprila o. g. prosla-viče 60 godišnjicu svog plodnog i ra-dinog života gospoda Bohumila Smo-laržova-Čapkova, jeelna od najzntčaj-nih i naj marljivi j ih žena u Češkoslo-vaekoj, koja je poznata i cenjena i kod ostalih slovenskih naroda. Jubi-larka radi požrtvovno na kulturnom, političkom, socijalnom i feminističkom polju, ali njen glavni i najomiljeniji rad je na polju slovenske uzajamnosti. Taj njen rad traje več punih 35 godina. Ona je odlična govornica, pisateljica, urednica i organizatorica. Deluje u mnogim društvima i ustanovama. Kao nacionalna žena. jubilarka je od mladih svojih godina i članica Sokola, i to požrtvovna radnica. Krajem 1928 godine njenom je inicijativom osnovana »Jednota slovenskih žena«. Iz mnogih putovanja poznaje dobro svet, a naročito voli i ceni jugoslovenski na- 1 OCi. t Dr. Miroslav Koucki. Dne 17 marta umio jc u Pragu šrabni kapetan dr. Miroslav Koucki, veliki prijatelj našeg naroela i odlični poznavaoc naših prilika, te cenjeni pisac i nauč-nik. Pokojnik Sc roelio 1886 u Sobinu koel Kladna, kao potomak stare češke nacionalno svesne patricijske porodi- te. Nakon gimnazijskih študija, P svetio sc pravnim naucima u bccu, g je i doktorirao. Nakon doktora a -leo je da sc posveti naučnom Napisao je- kao pripravu za sv0^u učnu karijeru dve odlične rasp • prvu o agrarnom pitanju i drugu o matinskim kolonatima. Svetski re . trg a o ga je iz študija. Kao oficir je na balkanskom frontu, oda prebega vsi prešao n legije te pos jedan od savetnika maršala rrans Kpereja. Od pravnika postao jc '°j. elušom i telom, i to vojnik-filozo • oficir službovao ie u ministarstvu ske u Pragu. Iz vojske jc kasni jc . tupio, da može kao publicista s vojsei. Foznat je bio kao pisac ol nih članaka u »Narodnjim listima«, je je potpisivao s pseudonimom ** turio«. Kao oelličan poznavaoc . slavijc i njenih prilika bio je na. prevrata čian Jugoslovcnskc komi u Pragu te propagator najiizi*1 . izmedu obe bratske zemlje. Bio J jedan od vodečih funkcioncra ce. ^ slovačko-jugoslovcnskc lige. ^1.0 prijateljskim vezama i s v°jn*c . publicistima Francuske, Jugo.sla .i Poljske le Švajearske. Pored mnoS članaka. kritika, glosa i eseja n“P je i nekoliko večih dela. od kojih lja spomenuti »O armadi«, »Nc^o . problema naše vojske«. Naš narou P kazao je u knjiži »Dalmatinsko gorje«. Razne kulturne vesti. Ovih slavi svoju desetgodišnjicu Slovel ^ biblioteka u Pragu, koja danas 12.000 dela iz slovenskih literatura. Ovu biblioteku, koja služi študiju venskih literarnih i naučnih dela, sečuju mnogi študenti slovenski)* . roda, koji studiraju u PraSu«. .a ^ Nemci, Francuzi tc drugi, koji zelie sc upoznaju sa slovenskom kultu i književnošču slovenskih naroda. Dne 24 marta otkriče sc u vu spomenik čuvenom ukrajins piscu Tarasu Ševčenku. ,,< Dne 21 marta navršio je 60 go njicu života Rudolf Jaromir PšenJic poznati češki publicista i urcc*n,^ijC-kaškog češkog lista »Svornost«. ., gov život bio je buran. ProPu^°vfgi0j Francusku, Afriku i Ameriku, u jc i ostao. Za vreme rata kao čla11 roelnog oelbora mnogo jc pomogao ^ ciji za oslobodcnje Češkoslovaćke. Pšcnjička je poznat i kao odličan _ . zičar, koji je u Čikagu dirigova Smetanovu popularnu operu »Prod*** nevestu« tc brojne koncerte. II HASIH 21)PA DHU S TAVA it ETA Župa . Sanja Cuka BOS. PETROVAC. — Glavna skupština. 10 febr. održalo jc naše društvo svoju potu redovnu godišnju skupštinu, koju je otvorio starešina društva brat Gojko Rakič odavši po-čast- Kralju Ujcdinitelju. Iza toga prešlo se na dnevni red pa su sledili izveštaji funkcioncra. koji su svi jednoglasno primljeni i odobreni. Iz izveštaja se vidi, da je društvo u prešlo j godini bilo aktivno i da je u svima pravcima delovalo s uspehom. Naročito je bio opsežan izveštaj blagajnika Fonda za podizanje doma. br. dr. Duke Kecmana, te izveštaj društvene blagajničarke s. Persidc Novakovič. Posle primljenih izveštaja prešlo se na izbor nove uprave društva, pa je aklamacijom primljena predložena lista. Za starešinu jc izabran brat Gojko Rakič, za zamenika bra dr. Duka Kecman,' za tajnika brat Ismet Draeis za načelnika Dragoljub Šarič, za načelnicu sestra Nada Pestič, za prosvetara sestra Olga Premužič, za blagajnika sestra Pcrsida Novakovič. Ujedno jo izabran Prosvetni i Građevni odbor za god. 1935 god. D. Š. Župa Beograd SREMSKA MITROVIČA. — Ma-sarikova proslava. U nedelju, 17 marta, proslavilo jc Sokolsko društvo u Srem-skoj Mitroviči na svečan način 85 god. preteednika bratske Ceškoslovačke Republike T. G. Masarika. Proslava je održana u Sokolskom domu uz brojno učešče gradanstva. Program je bio sledeče: Srpsko crkveno pevačko društvo otpevalo je čcškoslovačku i našu državnu himnu. Zatim jc brat Jovan Udicki, prosvetar, pozdravio prisutne i podvukao, u kračem govoru, značaj proslave Masarikove. Zatim je starešina, brat dr. Vladislav Hanosek, održao predavanje o životu i radu Masariko-vom. Na kraju predavanja prisutni burno pozdravljaju Masarika. Narašta-jac brat Kunič Alekeandar rccitovao je pesmu br. Jovana Udiekog ispevanu u čast Masarika. Jedno oeleljenjc na-raštajki izvelo je sliku: »Pozdrav tati-čku Masariku« od Frančišeka Burija-na. Na svršetku su svi prisutni otpevali »Hej Sloveni«. Župa Celje SV. JEDERT NAD LASKI**- 'J Delo v društvu. Dne 3 marca društvo vprizorilo Delakovega r\r$-tega brata« pod režijo br. Kneza a gota. Igra je bila precej dobro P0(J Za mescc april je v program^J * ц.ј mladanska akademija in se vsi oCl yCj-zaradi obširnega programa pridno ^ bajo. Starejši bratje so se tudi ° in se pričeli vežbati. ^ V mesecu maju priredimo lo, da si lahko nabavimo šc rna?i1.|tV* če telovadno orodje. Sosedna eirv prosimo na bratski poset. Župa Karlovac ;v> KARLOVAC. — Župski pr°sV* ц tečaj. Od 14 do 16 marta oelrzan yac novom domu Sok. društva Ka -upc, treči prosvetni tečaj Kariovačke рдо koji jc vrlo dobro i svestrano Tečaj je apsolviralo 32 brače i * iz 25 područnih jedinica. koje s ,jjc-opet dobile četu spremnih i oeiu qc. nih sokolskih prosvetnih r a tl n * a.d i' čaj jc vodio župski prosvetar mir Blaškovie, a predavali su vijlc-Marko Sablič, Josip Močan, Jos.1] šič, dr. Stcvan Jakšič, Dimitrij.^!, jič, Milan Radeka, Dušan “ Branko Blaškovič, Stanislav ojažk0' Ivan Stošič i sestra Vlastirnil« -j, &-vič. Održano jc svega 26 nasia jj» sova sa 730 slušalaca, poprccn уг1° čas. Organizacija tečaja bna nCsftic' dobra, tako da sc rad odvilo tano i tačno prema ranije ut programu. Rad je započima0 ^ £8so dana jutarnjom gimnaetikom , J va, a tada su od 8 do 12 i 1^4 jg d o* časova sledila predavanja, r ,.rakt^ časova održavani su časovi v ju ga rada u sokolani s katego ,jve£e * trčnoga društva Karlovac. prets| otlržavane lutkarske i sn0 ve. koje su upotpunjavale tc gvec»^ čeno znanje. Tečaj je zavrs ^ u prisustvu izaslanika Save ujC B Križa, koji je došao da P/'f žuPe.^j dišnjoj ekupštini karlovačk y gtff . veee istoga dana održana J 2»ie%o-karlovačkoj sokolani int,1”r.n0nii čka večera, koja jc u srda^i« p£;tr voru i bratskom raspolo rast Z ** sati’ ie "na do šlo vreme ... i odlaska domovima nakon u^,i° upo trebi j ena i sokolski «°«oo prevedena dana. g, KARLO V AC. — Sokolska lutkar-^,.POZOrnica. Marnim radom br. Ive čaj - s^u^a'ča saveznog lutkarskog te-i zna-tnom financijalnom inven-k- m uspelo je u novom karlova-kar*? So^' ^omu urediti sokolsku lut-HinH P.ozornicu. Snabdevena ie naj-uernijim tehničkim rekvizitima, pa аЉ1 mogućno postizavanje maksimal-. etekata. Dosad je pozomica dala ■ £ veoma uspele priredbe, Robinzona j,. ^°ružicu. Rad se intenzivno na-(LV ja. zadovoljna dcca pune dvoranu Poslednjea mesita i tako pozorište Pesno izvršuje namenjenu mu zada-1 vaspitnu misiju. s ČRNOMELJ. — Belokrajnsko pro-ц ?°v°Kružje. U -nedelju 10 marta o. je prvi ovogodišnji zbor dru- - enib p rosveta ra našeg okruž ja u Čr- Jovo Ju na kome su bile zastupane go- be’p SVc jedinice. Okružni prosvetar k«’ • Kostjukovski dao ie opširan pri-Sa j)r?svetnog rada u prošloj godini . statistikom. Iz izveštaja se vidi, da . Prosveitni sokolski rad u okrožju mate0 Rublji koren, i da če uz sistemski nastavak dati tražene rezultate. ^ bojedinim jedinicama prilagođivao jgjF31' mesnim prilikama, pa su i po--■ ne grane ovde više onde manje za- Stup ane. Neke jedinice ipak ne poka-: dovolj no smisla za rad, a opčeni-le' nedositatan sistematski, planski ITnH * Največu aktivnost je pokazalo z^dj.,društvo Črnomelj, što je i ra- — ‘JiVo obzirom na to, da je tamo jrja sedište okružja. Da bi se izbe-0(j P^toda prigodnog rada, p rimi j en je Dla-n b^ružnog prosveitara predloženi Јјц* Za idući tromesečni period i zak-РгопП°’ c^a se u buduee radi više po zb& ai?u, koji če so sastavljati na $Ver?vima. jz debate sc opaža, da se Jedinice bore sa sličnim poteškoea-shy V Prosvetni rad još uvek neče da k-„ e mnogi društveni funkcioneri Ka° važan. Гц ^rimljeno je, da sc župskom zbo-nrf.Prosvetara medu inim predloži za Std'-etara br. G. Kostjukovski, i da se Pren okružja, koje je bilo u Metlici, e.SCr u Črnomelj, gde su i onako Ho 'i' funkcioneri. Pošto je zaključena a Se iduči zbor održi u mesecu južni? ,emiou, br. Kostjukovski zaklju-Цје zbor. V. V. Župa Kranj v Kranj. — Župni prosvetni dan. sPad • bdbčnih sokolskih prireditev 8ke ' ° ^uPni prosvetni dnevi sokol-dnL. Kranj, ki je letos v nedeljo brosv ; ™агс£1 Priredila že svoj četrti Prav 6 dan, ki more služiti kot vzor 8vetJotovo vsem ostalim župnim pro-našega Saveza. Do-eih u? .?,° ,Se vršile skušnje nastopajo-žup,.* JjK ie bilo skupno preko 200 ter svpta . 0l' društvenih in četnih pro- ii\ ,v.J|ev> ki ga je vodil župni starosta Prosvetar br. Jaka Špicar. Uiip bpoklne se je vkljub mednarod-Pr»d . “kalnim tekmam v Planici že dv0r reti° uro pričela polniti velika Dol g?a.č^arodnega doma in ko je ob Zdravp stopil na oder vihamo pobe, k J.en župni starosta in prosvetar bila н,1Саг' naš Popularni pisatelj, je Car j У°гапа domala polna. Brat Spi-PreH.f Pozdravil navzoče, predvsem Pike javn'*ke oblasti in uradov, zastopamo UP° Ljubljana in prav’ posebno FPiča i avz°čega skladatelja brata Ada-iti za’ta ,e Zl|bi za пЈеп 25 letni jubilej D rek ги,. Prosvetni dan poklonil novo in dilo na?° skladbo »Budnica« na bese-va Gn|SC^a P'sa'telja in pesnika Cvet-^e> ПпЛе a’ Pozdravil je vse sodelu jo-r nav? -° 'nkidinski zbor iz Kranja Pri radf0ue Pa 'tudi poslušalce, ki |trap baparatu doma tostran in on-?P°tHnii CJa. Poslušajo našo pesem. v v m-Se ?e vescbh in tužnih tlogod-\nicvy .111 ujem letu, zlasti zletov v Sa-ItešL-,,',11 z-agrebu ter tragične smrti PRelja Va kralja Aleksandra I. Ujedi-!?^а ffov badaljevanju svojega jedrna-?PPe K°ra Jc izrekel nadalje še na-■^iii iz r,itSe ’: "Komaj smo se zdia-^ klic Upa kb 'težko nas je nrepri->lji ,narave, da smo pozvani na ta , z,lvimo in delamo, čeprav ћТђЈе j,, bmlja iz prokletstva rodi le 4, ’ °*a‘. - da smo tu, da ne klo-Pak vztrajamo in da sc bori- mo za zmago in lepše, svetle solnčne dneve. Naše sile so narodu potrebne! Danes bolj ko't kdaj poprej! Dvignili smo se zato in spet pričeli z trdim delom. Še bolj, s še večjo silo in ljubeznijo do nje, naše domovine, ki nam daje kruh in življenje, ki nas priklepa k sebi kakor rodna in ljubeča mati, do nje, ki je osirotela izgubivši skrbnega očeta in gospodarja. V delu za njo stojimo danes pred vami. In srečni smo, da smo baš danes, ko tuga še prhuta okrog naših duš povezani z večino našega članstva, ki nas posluša pri svojih aparatih. Zato iskrena hvala tudi ljubljanski radiopostaji, da je sprejela v program naš koncert. — Še bolj pa nas tolaži, da eteričnih valovov ne ustavlja nobena državna in carinska meja, da jim ni treba potnih listov in vizov, kadar hite noseč s seboj našo pesem kot uteho našim bratom in sestram ob Soči, Zili, Dravi, v Trstu in Istri. Z nami ste tugovali ob naši narodni tragediji, kakor svetle zvezde so se svetile vaše solze. Dvignite glave tudi vi. Vsa naša srca -so z vami in naša pesem naj vam pove, da se dviga nov rod — inkarnacija testamenta Pokojnega kralja, nov rod, pred katerim hodi Mučenikov sin, naš mladi Kralj Peter II., novi rod, ki naj sname trnjeve krone raz vaših izmučenih glav ter splete kito cvetja in z njo poveže vas in našo lepo Jugoslavijo. Da se to uresniči, hočemo mi Sokoli vedno in povsod izpolnjevati s krvjo ožarje izročilo umirajočega Gospodarja: Čuvajte Jugoslavijo!« Globoke besede brata Špicarja so bile najlepši uvod v koncert, ki je pokazal stalen napredek glasbenih odsekov raznih edinic kranj. župe. Spored je bil obširen in bogat, saj je* obsegal 23 točk, ki so jih izvajali nastopni zbori: Mladinski zbor iz Kranja, moški in ženski zbor iz Kranja, moški in mešani zbor iz Radovljice, moški zbor iz Stražišča, moški zbor iz Škofje Loke, moški zbor iz Podbrezja ter orkestra iz Kranja, Jesenic in Škofje Loke. Na sporedu so bile v večini Adamičeve skladbe, in sicer kar 6 skladb. V podrobno oceno sklad in njih izvajanja se ne morem spuščati, ker so v to poklicani glasbeniki in sta podro>bno oceno že itak objavila dnevnika »Jutro« in »Slovenski Narod«, omenim naj samo, da so bili nastopi na prav dostojni višini, med najboljše zbore pa se je uvrstila Radovljica. Impozanten je bil ob koncu skupni nastop. Združeni mešani zbori, preko 120 pevcev so najprej odpeli Paščanov »Sokolski pozdrav«, nato pa s spremljevanjem združenih orkestrov — preko 40 čla nov — pod veščo, temperamentno taktirko brata A. Fakina Adamičevo »Budnico«, ki je napravila naravnost impozanten vtisk. Je to prekrasna skladba, ki je kljub samo eni skupni skušnji bila podana kar moči dostojno in ki ji je veliko število sodelujočih tudi dalo potrebnega poudarka. Vse priznanje vsem sodelujočim zborom in njih pevovodjem, prav posebno priznanje pa dirigentu br. Fakinu, ki je izvršil levji del vsega programa. Zal. da letos ob župnem jubileju nismo culi zborov iz Jesenic, Bohinja in Kranjske gore, ki so prejšnja leta tudi prav uspešno nastopili. Na celotno prireditev je ŽPO Kranj lahko ponosen in uverjeni smo, da bodo zgledu župe Kranj sledile tudi ostale naše sokolske župe. Taki nastopi, kakor je bil prosvetni dan v Kranju pa služijo tudi kot vzpodbuda glasbenim odsekom poedinih edinic pri njih delu, ki stremi k vse višji popolnosti. J. P. Žujoa Ljubljana ČABAR. — Okrožni konferenci. V nedeljo, dne 24. marca so posetili delegati Sokolske župe Ljubljana pod vodstvom župnega načelnika brata Vrhovca in predsednika ŽPO brata Po-harca Čabar v svrho ustanovitve okrožnega načelništva in prosv, okrožja. Delegacija, ki so v njej bili še br. Lojze Kovač, Lojze Počivavnik in Pero Škerlj, je bila bratsko prisrčno sprejeta. Popoldne so bratje iz Ljubljane prisostvovali lutkovni predstavi: »Gašperček dvorni Zdravnik«, ki so jo bratje igrali slovensko v narodni šoli, kjer so si sami postavili lutkovni oder. Ves oder, njegova oprema in celo lutke so domače delo, zlasti glave lutk so pravcata umetnina. Tudi igralci, dasi začetniki, so še dokaj dobro odigrali svoje vloge ' ter pokazali tudi v ravnanju z Prosvetni tečaj Sokolske župe Karlovac, održan od 14 do 16 marta o. g. lutkami že precejšnjo spretnost. Ker se je sokolski lutkovni oder, ki je najmlajši v ljubljanski župi, prijavil za tekmovanje, so bratje iz Ljubljane pod predsedstvom lutkovnega referenta br. Kovača ocenjevali predstavo. Ocena je izpadla za začetnike prav povoljno; dosegli so od dosegljivih 60, 34 točk. Zvečer je predaval brat Kovač o lutkarstvu, nakar sta zbranemu članstvu iz-pregovorila še župni prosvetar br. Po-harc in župni načelnik br. Vrhovec. Vsem se je zahvalil s temperamentnim nagovorom društveni starosta br. dr. Bogdan Koritnik, ki se je oba dneva bivanja članov ŽPO v Čabru posvetil njim in jim razkazal z ostalimi brati prirodne zanimivosti in lepote Čabra ter lepi sokolski dom, ki bo predvidoma poleti otvorjen. Po predavanju so se bratje zbrali na družabnem večeru v prostorih restavracije Pajnič, kjer je bilo izrečenih tudi nekaj govorov. V ponedeljek dopoldne so se zbrali v narodni šoli društveni in četni načelniki in prosvetarji, ki so zborovali ločeno. Zastopane so bile vse pozvane edinicc. Prosvetno konferenco je vodil br. Po-harc, a tehnično br. Vrhovec. Oba sta podala izčrpne referate ter navodila^ za delo, nakar je bil za okrožnega načelnika izbran br. Mladen Koritnik, za okrožnega prosvetarja pa br. Katarin-ček. Načelniki so odšli z bratom župnim načelnikom še v telovadnico, kjer so predelavah praktično zletne vaje, nakar so se zbrali bratje iz Ljubljane z domačini k skupnemu kosilu, po katerem so potem odpotovali z avtom preko Sodražice, kjer so še konferirali s funkcionarji dolenjskega okrožja, v Ljubljano. Iz Čabra so odnesli najboljše vtiske in so prepričani, da bo novoustanovljeno okrožje izpolnilo nade, ki se stavljajo nanj. Z oživotvorjenjem čebranskega okrožja je sedaj organizacija okrožij v ljubljanski župi dokončana. KOČEVJE. — Proslava 85. letnice prezidenta T. G. Masaryka. Tukajšnje sokolsko društvo je 11 marca priredilo proslavo velikega Slovana na skromen, a dostojen način. V telovadnici narodne šole se je zbralo precejšnje število članstva, naraščaja in dece ter prijateljev društva. Najprej je pevski zbor Glasbenega društva odpel češkoslovaško in jugoslovansko himno. Nato nam je prosvetar br. Jazbec z izbranimi besedami orisal življenje in delovanje poglavarja bratske Čehoslovaške republike. Sledili sta dve primerni recitaciji. K sklepu je pevski zbor še zapel sta-ročeško pesem, nakar je bila proslava zaključena. LJUBLJANA I TABOR. — Tekma moške dece in čajanka. V nedeljo 13. marca je priredil mladinski odsek prednjaškega zbora tekmo moške dece in popoldanski nastop ter čajanko vse dece. Z navdušenjem so se borili pri tekmi mladi telovadci za čim lepše uspehe. Pokazali pa so pri tem, da so tek-movalci-sokoliči, ki že vedo, kakšna sme biti med njimi borba. Popoldanski nastop, ki so ga posetili mnogi stariši naše dece in drugi njeni ljubitelji, je pripravila mladina sama. Nobene točke niso sestavili vodniki oddelkov, temveč so se misli za vse porodile v glavicah naših malih. Res je, da so bile pri tem nekatere točke slabše pripravljene, toda bil je dokaz, da znajo tudi naši najmanjši ustvarjati. Po nastopu je priredil mladinski odsek tombolo, pri kateri so bili razdeljeni med mladino lepi dobitki. Po tomboli jo bila deca pogoščena s čajem. pozivom na mnoga leta br. Masaryku zaključil, je orkester še enkrat zaigral himno br. Čehoslovakov, nakar je spregovoril še par besed br. starosta Dan. Šaplja, ter se obenem zahvalil vsem za udeležbo in sodelovanje. Kot nadaljno točko sporeda je orkester izvajal Čerinov ciklus Jugosl. narod, pesmi »Lepo Maro«, ki jo je prednašal moram reči dovršeno. Z odlično odsvirano koračnico, je orkester uspelo proslavo zaključil. Proslave, ki je bila mišljena za ožji društveni krog, se je udeležilo vse te-lovadeče članstvo z naraščajem in de-eo, pa tudi precej drugega članstva in občinstva. en. RIBNICA. —- Masarykova proslava in otročja čajanka. Predavateljski odsek našega sokolskega društva je priredil dne 7. marca t. 1. predavanje o predsedniku bratske Čehoslovaške republike dr. Tomažu G. Masaryku. Predaval je brait Josip Ančik, ki je v skrbno sestavljenem in zanimivem predavanju podal življenjepis in delo tega znamenitega moža, ki uživa spoštovanje in občudovanje vsega sveta. Predavanja se je udeležilo veliko število poslušalcev. V četrtek, dne 14. t. m. je priredil prednjački zbor čajanko za našo sokolsko deco. ki je v vseh ozirih izborno uspela. Prireditev je oNoril br. Herman Kmet, ki je imel na zbrano deco (120 po številu) lep nagovor. Sledile so deklamacije (naštudirali s. s. Krista Kmetova in Marija Pucova) in telovadni nastopi (naštudirale s. Pavla in Štefka Bartol, Kmetova in Pucova). Nato so bili otroci pogoščeni s čajem in pecivom, kino-odsek pa jim je predvajal film iz naših krajev in. film iz pokrajinskega zleta v Zagrebu. Veselje je bilo gledati razigrano deco, ki se je prijetno zabavala, uspeh tega popoldneva pa je pri prednjačkem zboru utrdil sklep, da se take prireditve za našo deco prirede še večkrat. iupa Maribor PTUJ. — Ustanovitev nove čete. 10. marca je ustanovilo matično društvo Ptuj pri Sv. Lovrencu na Dravskem polju svojo 8. sokolsko četo. Kljub vsemu nasprotstvu m silni agitaciji se je zbralo v šoli lepo število kme-tiških mladeničev, ki so z največjim zanimanjem sledili izvajanjem odposlancem matičnega društva. Društveni starosta br. dr. Šalamun je pozdravil vse navzoče ter jih bodril za delo v dobrobit naše ljube domovine, kar je in ostane načelo sokolske organizacije. Okrožni četni prosvetar br. Šterk, je v poljudni obliki tolmačil sokolsko idejo, nje pomen in cilje, ki jih hoče s svojo vzgojo doseči. Razjasnil jim je tudi zgodovino sokolstvu*, četni refe rent br. Ogorelec je pa razlagal navzočim organizačna pravila ter poudar jal kaj hoče organizacija od svojega članstva in kake ugodnosti mu nudi. Ustanovni občni zbor je prav lepo vodil učitelj br. Šegula Pavle, ki je razvil lep program dela. Izvoljena je bila četna uprava, in sicer: starosta Tomanič Jurij, načelnik Tumpej Ivan. tajnica Avsenjak Fanika, prosvetar Šegula Pavle, odborniki pa br. Jeza Lovro. Bauman Franc, Be-ranič Franc, Sel Ivan, Sorec Karet, Pi-šek Lovro, Oset Anton in Rajh Lovro. Bratje so takoj po ustanovitvi začeli s telovadbo, h kateri prav pridno zahajajo. Ustanovili so si pevski in tamburaški odsek, a začeli so tudi že z nabiranjem knjig za ustanovitev knjižnice. Ptujsko sokolsko društvo deluje z vso vnemo, saj imamo samo 36 oddelkov telovadečih ter še vzdržuje vezi s 8. četami, ki tekmujejo med seboj, da bi pokazale tem več uspehov svojega delovanja1. Ž.upa Mostar KRUŠEVLJANI. — Sokolsko selo i guslarska utakmica. 9 marta uprava ove čete održala je selo i guslarsku utakmicu, koje je bilo veoma posedeno ne samo od članstva, več i od ostalih meštana. S nekoliko pozdravnih reči br. starešina I. Glogovic otvorio je ovo selo. Tada je br. Durovič Vaso održao predavanje o Josipu Jurju Štrosmajeru, i jugosl. misli iznoseči njegov rad i život. Zatim Ostoja Glogovic govori »O guslam a u prošlosti.« Posle predavanja nastala je guslarska utakmica. Utakmičara je bilo 7. Prvo mesto dobio je guslar br. Mirko Bjelica, koji je i ranije na društvenoj i župskoj utakmici dobio prvo mesto. Drugo mesto dobio je br. Sarko Zolj. Interesovanje za ovu utakmicu bi-S tem je bil spored mladinskega i j0 je veliko, te je poseta bila preko očekivanja KRUŠEVLJANI. — Gradnja doma. Kancelarija Nj. Vel. Kralja svojim aktom br. 445 od 31 januara 1935 god. blagoizvolela je, na našu molbu, odobriti da Sokolski dom — Krušcvljani može nositi ime: »Sokolski dom Vi-teškog Kralja Aleksandra I Ujedinite-lja«. Odobrenje je uokvireno i istak nuto na vidnom mestu u Domu. Za izgradnju doma pomogla su ova gospoda i brača u 1934 god. prigodom javnog časa: 1) br. Sekula Zečevie 166b šanovič 50, 8) g. živ. Ilič, načelnik dr. Nevesinje 50, 9) Cvitan Mršič 50, 10) g. Vujovič, prota 30, 11) g. Momčilo Grgurevič, svešt. 30, 12) Čajič, šum. referent 30, 13) gda Olga Krulj 30, 14) Stevan Miličevič 30, 15) Duro Vukčevič, žand. kaplar 50, 16) Nedelko Bla-gojevič 25, 17) Zagorka Krulj 20, 18) Jakila Blažovič 20. 19) Jova Glogovac 20, 20) Rosa Vujičič 20, 21) Lazo Radovič 20, 22) Spasoje Bjelica 20. 23) Manojlo Govedarica 20, 24) g. Bom, žand. vodnik 20, 25) Dušan Kneževič, pr. opš, 20, 26) Luka Rudojičič 20, 27) Omerovič 20, 28) Ilija Jamina 20, 29) Lazar Prijeta 20, 30) Mustafa Emino-vič 10, 3l) Mila Čavina 10, 32) Nika Bovak 10, 23) Koja Kovačevič 20, 34) Krsta Milovič 20, 35) Nikola Telebak 10, 36) Dorde Teledak 10. 37) Vlado Delič 10, 38) Drago Žerajič 6, 39) Boško Žcrajič 10, 40) Dorde Vujičič 10, 41) Ilija Žerajič 10, 42) Risto Bjelica 10. V. M. Đ. METKOVIĆI. —- Glavna skupšti- na. 27 januara je naše društvo održalo svoju glavnu godišnju skupštinu, koju je otvorio starešina br. dr. Koščina, se-tivši se Viteškog Kralja Ujedinitelja i Mladog Kralja Petra II. Zatim je ko-memorirao pokojnoga brata Vincen ca Štjepaneka. Nakon spomena mrtve brače našeg društva, pozdravlja prisut-ne i brata župskog starešinu Čedu Miliča. U pogledu društvenega rada u prošloj godini, naglasio je brat starešina, da nas on ne zadovoljava več i zato j er što samo Sokoli, koji ne mogu ni-kada da budu zadovoljni s uspehom. Pozvao je braču da prionu uz svoje sokolske ideale i da predu na današnji rad svesni da vrše takoder jedan do-bar nacionalni posao namenjen veličini otadžbine i snazi jugoslavenskega naroda. Nakon reči brata starešine skup-ština je bez primedbe primila i odobrila izveštaj društvenih funkcioncra i uopče rad društvenega upravnoga odbora. Od izveštaja društvenih funkcione-ra izostao je samo izveštaj brata dru-štvenoga lekara s razloga, što on uopče nije izvršio dužnosti, koje je izborom na prošlogodišnjoj skupštini primio ne pokazavši nikakova interesa za društveni rad i svoju funkciju u društvu. Pri prelazu na izbor starešine i ostalih društvenih funkcionera gotovo jednoglasno, izuzev par glasova, prihva-čena je lista sa starešinom br. dr. Ko-ščinom na čelu, pa se o listi .predloženo! od brata bivšega društvenog lekara nije uopče ni glasalo. Izabran je posebni odbor za gradnju sokolskog doma. Nakon što je bio iscrpljen dnevni red br. dr. Koščina zahvalio je brači na poverenju, koje je ukazano njemu i drugim članovima upravnoga odbora, osvrnuo se na značaj Sokolstva i duž nosti njegovih pripadnika naglasivši, da če upravni odbor učiniti sve da u največoj meri udovolji svojoj dužnosti. Skupština je zaključena u davanju hvale Viteškom Kralju Ujedmitelju i pozdravom Mladomc Kralju. MLINI. — Akademija. U nedel j u 3 marta 1935 priredila je Sokolska četa Mlini svoju prvu akademiju. Dvorana je bila dupkom puna brače i osta log opčinstva. Moralan uspeh odličan a materijalan priličan. MLINI. — Masarikova proslava. U počast 85 godišnjice pretsednika Če-škoslovačke br. T. G. Masarika održala je četa dne 10 marta 1935 pro-slavu s predavanjem brata Aniča. Također i ova priredba imala je odličan moralni upeh. ZA VALA. — Sokolska priredba. Naša Sokolska četa priredila je 19 marta zabavu u prostorijama Narodne osnovne škole. Raspored je bio ovaj: 1) »U spomen Viteškom Kralju Ujedi-nitelju« (Alergorična slika), izvodio ž. naraštaj. 2) »Ne mogu da spavam« (Monolog). 3) »Kolo Srpkinjica« (Izvodila školska deca). 4) »Sokolske vežbe za 1935 god.« (Izvodili članovi). 5) »Pro-leče, zima i dete« od E. Bargijana (Izvodila školska deca). 6) »Gusle s na-rodnom pesmom«. 7) »Pozorišni ko mad »Pošla po vragu«, od Peci je 1 c troviča (Izvodili diletanti). Posle odigranog komada govorio je br. Tilimbat o Blaženopočivšem Viteškom Kralju Aleksandru 1 Ujcdin':-telju, zatim o Sokolstvu i selu. dne zaključen. Zadovoljna se je vračala mladina domov, zadovoljni pa so bili tudi starši, ko so videli, da zna tudi deca prirediti prijetno, zabavno in popolnoma samostojno akademijo. LJUBLJANA. — Proslava 85 letnice T. G. Masaryka pri Sokolu III. V niz proslav rojstnega dne br. T. G. Masarvka, se je dostojno uvrstila še ena, ki jo je priredil Sokol III. v sredo 13. t. m. S tem se je Sokol III. na zelo lep način oddolžil velikemu možu za njegove zasluge. Proslavo je otvoril društveni orkester z čchoslovaško in jugoslovansko himno. Slavnostni govor o jubilantu, je imel br. društveni prosvetar prof. Kolar. Ko je br. prosvetar svoj govor s iupa Niš ALEKSINAC. — Vanredna skupština. L! nedelju, 10 marta održana je vanredna skupština Sokolskog društva Aleksinac, radi biranja uprave, pestu se ranije izabrana uprava nije prmnla dužnosti. , y. Starešina ovo£ društva pozvao je na konfcrenciju skoro sve članove društva 7 marta s ciljem, da se na toj konferenciji izglade sve nesuglasice, a koje u društvu postojc od prošle godi-nc, te da bi se pred skupštinu ovog pu-ta izašlo s jednom jedinom sporazum-nom bratskom listom. Pošto su se obe struje izjasnile za lavnou vusu i, ........ sporazum, ne praveči pitanje o polo- din 2) br Cedo Milič. star. župe Mo- žaju i izjasnivši sc pri tom da mn jc star' 200 3) g Boško Šiljegovič 100, 4) pred očima jedmi Cilj — ljubav prema f Spasoje Glogovac 100, 5) g. Dušan Sokolstvu - to se je na istoj došlo Glogovac 100, 6) br. dr. Gačinovič, st. brzo do saglasnosti. Na ovoj konferen- društva Nevesinje 50, 7) g. Milan Te- j ciji izabrano jc samo starešinstvo I ILOSIJA-FOJVSIE1Z • društvo sza osiguranfe i r gosi g uran/e # Beograd načelništvo. U starešinstvo ušli su: za starešinu: dr. M. Ivkovič, lekar; za I zamenika: Drag. Cvetanović, knjižar; za II zamenika: Svet. Petrovič, blag. banke; za načelnika: Ilija Š padi j er, na-stav. gimnastike i za načelnicu: Jelica Ilič, nast. gimnastike. Sto se tiče sa- stava ostale uprave, to je ostavljeno u dužnost kandidacionom odboru od 5 članova, opunomočenih od konferen-cije. Članovi su se razišli s nbeđenjem, da če se odluke ovc skupštine pošto-vati. 4 Prednjački tečaj Sokolskog društva Subotica, održan od 2 febr. do 3 marta o. g. tupa Sovi Sađ SUBOTICA. — Desetodnevni društveni prednjački tečaj. Pored velikog posla i rada, koji se sada obavlja u Sokolskom društvu Subotica, a obzirom na pretstoječi pokrajinski slet severnih župa, u društvu se svršavaju i čisto unutarnji poslovi, tako da sam rad u društvu ništa ne trpi, več on i nadalje ide svojim redovitim tokom, a ovo pak naročito u tehničkom pogledu. Jedan od važnih, a možda i naj-važnijih. delova sokolskog rada, nemi-novno je i održavanje društvenih prednjačkih tečajeva, da bi sc na taj način rad, tehnički rad, mogao da odvija onako, kako je to potrebno radi stal-nog usavršavanja našeg telesnog vas-pitanja. Tu veliku %’ažnost prednjačkih tečajeva, naše društvo shvatilo je onako, kako se to i dolikuje jednom ova-ko velikom društvu. Toga radi održan je desetodnevni prednjački tečaj za članove i članice. Tečaj se održavao subotom posle podne od 6—9 časova i nedeljom pre podne od 8—12 časova. Tečaj je posečivalo 12 članova i 10 članica. Na tečaju su predavali brača: Nenad Rajič, starešina društva. Stepanov Oorde, okružni načelnik. Tešič Lazar, načelnik društva, dr. Plavšič Kosta, lekar, Đorđevič Đorđe, Pozderovič Laj-čo, zam. načelnika, Temali Josip, tajnik P. Z. i Ladenhauzer Rudolf. Voda tečaja bio je brat Pozderovič Lajčo. Ovaj tečaj je u svakom pogledu uspeo, tako da su se svi slušaoci od-mah prijavili i za polaganje društvenog prednjačkog ispita. koji če sc održati krajem ovoga meseca. J. T. SUBOTICA. — Iz Rusko« Sokola. U nedelju 24 februara u ruskom Sokolskom društvu u Subotici, obavljeno je polaganje svečanog zaveta članova, a tom prilikom protonamesnik g. Marko Protič, osvetio je rusku nacionalnu zastavu kao društveni barjak, koju je društvo dobilo kao dar od sestre Po-ljakovske. Sudelovali su ruski peva-čki hor i muzika Sokolskog društva u Subotici. Svečanosti su prisustvovali pored h roj no g članstva, delegati Sokolskog društva u Subotici kao i delegati raznih ruskih organizacija. Posle izvršenog obreda g. Marko Protič održao je kratak govor, i prve reči bile su mu upučenc Seni Blažcno-Dočivšeg Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitejja, velikog borca slavenske ideje. Iza toga govorio je o značaju Sokolstva, pozivajučj prisutne da vredno prionu na rad u Sokolu i da potpo-mažu Soko u svakom pogledu. Posle završenog govora prisutni su složno tri puta uzviknuli: »Živeo Kralj Pe-tar II.« Posle toga održao je kratak govor starešina ruskog Sokolskog društva br. Makarij Verdiš. U svom govoru ista-kao je značaj sokolskog rada na na-cionalnom polju. Nakon toga kazao je još brat Aleksandar Zauer, prosvetar, nekoliko reči o slavenskoj ideji, kojom je protkano rusko Sokolstvo. Nato je brat Radomir Vujič po-zdravio nove Sokole, koji su postali pripadnici slovenske sokolske zajed-nice. Prilikom ovc svečanosti, osim osveeene zastave, društvo jc dobilo na poklon i dvo lepo ikone od članica Se-rafine Patrik i Evgenije Kelerman. 2upa Novo mesio NOVO MESTO. — Okrožni prosvetni zbor. V nedeljo, dno K), marca so zborovali v Novem mestu prosve-t ar ji Mirenskega sok. okrožja. Zbor, ki se je pričel ob 8. uri, je vodil okr. prosvetar brat M. Tratar. Poleg obširnega poročila okr. prosvetarja o uspelem sok. prosvetnem delu v okrožju je zbor izvolil za to leto za okr, prosvetarja br, Žumra Antona iz Žu- žemberka, nakar so bili sprejeti nekateri predlogi za župni prosvetni odbor. Po 9. uri so se zbrali ravnotam prosvetarji iz edinic župe k zboru društvenih in četnih prosvetarjev, ki ga je vodil župni prosvetar br. Marjan Tratar. Udeležba jc bila iz 18 edinic (manjkali so prosvetarji iz društev: Bučka, Škocjan in Mirna peč) ter 7 članov ŽPO. Po uvodnem pozdravu in otvoritvi je podala s. župna statist. Milena Sušnikova nekaj navodil o točnem in pravilnem vodenju statistike, nakar je poročal o glasbenem delu ter programu v jubilejnem letu brat ref. prof. Jurko Stanko. Sledili sta poročili obeh okrožnih prosvetarjev br. Šlibarja in Tratarja o prosv. delu v obeh okrožjih, nakar jc podal obširen referat o celokupnem prosv. delu iz vse župe brat župni prosvetar, iz katerega posnemamo, da se je prosv. delo zopet znatno dvignilo na lestvici sokol, uspehov najmanjše savezne župe. ŽPO je priredil trodnevni prosvetni tečaj, 2 zbora vseh prosvetarjev, žup. prosv. konferenco, poleg tega so zborovali še prosvetarji v obeh okrožjih. Prosvetnih enot zaznamenjuje v vseh ediničah 1364 z nagovori, predavanji, igrami ter drugimi prireditvami. Tudi sok. tisk še viša in širf v župi, enako se veča število sok. knjižnic z nad 8.000 knjigami ter okrog 2.000 čitateljev. Med najbolj agilnimi edinicami v prosvetnem delu so bile društvo Mokronog, četa Karteljcvo in društvo Trebnje. Prvo pa je po nedelavnosti Mirna peč. Po tem poročilu so se vršile volitve župnega prosvetarja, obeh okr. prosv. in je bil izbran za žup. prosv. br. Marjan Tratar iz Trebnjega, za okr. prosvetarja Novom. sok. okr. brat Vidmar Franc iz Bele cerkve, za Mir. sok. okr. brat Žumer Anton iz Žužemberka ter člani ŽPO: bratje Šlibar, Zagorc. Marinček, Krajec, Jurko, Ivanetič, Ogrin in Menard ter Papež. V nadaljnem je podal brat Tratar obširen prosv. program v jubilejnem letu župe, ki obsega: žup. razstavo ob priliki župnega zleta v Novem mestu, udeležbo pevskih sokolskih zborov na jubilejnih svečanostih, izdaja župne jubilejne brošure, nadalje idejna ter duhovna priprava za ta praznik, mladinsko vprašanje: organiziranje mladinskih dni ter prireditev, sok. tisk, poročcval-stvo za jesen, tečaj za društvene staroste in tajnike ter trodnevni tečaj za prosv. delavcc v župi. Poleg tega najožje sodelovanje s tehničarji v vseh teh. organih od župe do čete. H koncu NAŠICE. — Okružni prednjački tečaj. Nakon prednjačkih tečajeva u Vinkovcima održan je početnički prednjački tečaj u Našicama od 18 do 27 februara o. g. za okružja Podr. Slatina, Slav. Požega i Našice. Projektovan je zbor sprejel nekaj predlogov za žup. skupščino, tičočih sc takse za prireditve. mladin. udejstvovanja in drugo, nakar je ob 12. uri zaključil br. prosvetar uspel zbor. MIRNA PEČ. — Bratu dr. Ljudevitu Bohmu v spomin. Bratsko Sokolsko društvo Mirna jo 15. marca 1.1. izgubilo svojega častnega starosto in dolgoletnega člana društvene uprave br. dr. Ljudevita Bohma, katerega ime je tako splošno znano v naši slovenski ter jugoslovanski javnosti, da lepe zasluge pokojnega ne potrebujejo posebnih poudarkov. Rodom iz Kočevja (1864) je promoviral na Dunaju in postal profesor. Poučeval je v Ljubljani, Novem mestu, Splitu in končno na pomorski akademiji na Reki, kjer se je posvetil pomorstvu in postal strokovnjak. ki je kakor le malokdo poznal življenje in potrebe našega Jadrana. Ko je po prevratu prišel v Ljubljano, je postal kot vnet predavatelj pomorstva pravi apostol poglabljanja jadranske zavesti. Imenovan je bil za prvega direktorja ljubljanske trgovske akademije, katero je vodil 11 let. Pred upokojitvijo je postal honorarni profesor na pravni fakulteti univerze Kralja Aleksandra I. v Ljubljani, na katerem mestu ga je doletela smrt. Pokojni brat dr. Bohm se je dobro zavedal dolžnosti inteligenta - vzgojitelja, zato je radevolje pomagal v javnem življenju, kjer je le mogel. Tako smo ga našli v raznih trgovskih organizacijah, pa tudi v Jadranski Straži je zavzemal vidno mesto kot znan in čislan predavatelj. Svojo odločno narodno zavednost pa je izpričal kot navdušen Sokol in je stal zlasti Sokolu na Mirni vedno v pomoč ter kot svetovalec in predavatelj. Poznan pa je bil pokojni brat tudi kot prepričan in iskren Jugoslovan, ki si ni strašil pokazati tega svojega svetega ideala niti takrat, ko je še poučeval mlade pomorščake na Reki. In kljub temu je bil priljubljen ter visoko cenjen mož. Zato bodo njegove zasluge trajno zapisane v zgodovini našega napredka i prosvetnega dela v Jugoslaviji. Pokojnik pa je za svoje delo dosegel številna odlikovanja iz najvišjega mesta v naši državi in inozemstvu. Na njegovi poslednji poti v nedeljo 17. marca t. 1. na Mirni ga je spremljalo vse, ki ga jc ljubilo, cenilo in spoštovalo. Tudi Sokolstvo se je poklonilo manom velikega svojega brata in poslednje besede društv. staroste brata Lunačka so se zlile z našim »Slava!« v poslednjo zahvalo. Mir pepelu brata, znanstvenika in čuvarja našega Jadrana! —-ar. tupa OsifeR BELI MANASTIR. — Okružni prednjački ispiti. U nedelju 10 marta o. g. održani su u Belom Manastiru društveni prednjački ispiti. Pristupila su četiri kandidata i to brača: Šmajzl Ladislav iz Luča, Cvejanovič Vojislav, Durič Stokan iz Darilc i Mihalik Mi-hajlo iz Kneževa. Ispitnoj komisiji je pretsedavao brat ing. Miloš Kvapil, župski načelnik. Svi kandidati položili su ispit. Ovime se je povečao kadar ispitanih prednjaka u ovom okružju, te u okružju sada ima: 3 prednjaka i 12 prednjačkih pomočnika. Istoga dana po podne priredilo je ovdašnjc Sokolsko društvo čajanku za decu. To je bila prva priredba ovc vrste u ovom društvu, Na čajanci je bilo blizu stotinu dece, kojoj su ispri-povedanc dvo lepe pripovetke, zatim je prosvetar brat Jankovič poveo s de-com razgovor zašto idemo u sokolanu. Iza toga su deca zajedno otnevala nekoliko pesama, te im jc podeljen čaj s kolačima, za koji je svako dete pla-tilo po 1 dinar za pokriče troskova. Na rastanku su deca zamolila brata prosvetara, da bi sc ovakove čajanke održavale svake nedelje. B. S. produžni tečaj nijc se mogao održati radi malog broja prijavljenih Polaznika je bilo 20 iz ovih jedini-ca: Bekt. Gradišto (2), Pleternica, Slav. Požega, Frkljevci - Kadanovci, Podr. Slatina, Sopje, Noskovci, Nova Buko- : • ' , ■ :y vica_ (2), Mikleuš, Durdenovac, Budim-ci, čačinci (2), Jelisavac, Petrovo Polje, Našice i Podolje (2). Program tečaja bio je kao u Vinkovcima. Vodio ga je župski prednjak, a predavali su osim njega još brača: Mogorovič Matko, okružni načelnik, Majer Dragutin, načelnik društva, Ve-ček Eugen, Prijič Milan i dr. Herško-vič Izak. Tečaj je u svakom pogledu uspeo. TENJA. — Rad prednjačkog zbora. Prednjački zbor održava svakog prvog petka u mesecu sednice. Prednjački zbor vežba svakoga utorka. Sprema se za godišnje okružno nate-canje i pokrajinski slet u Subotici; ostala odeljenja vežbaju u odredene dane. Članova vežbača ima 20, članica vežbačica ima 10, muškog naraštaja ima 30, muške deco ima 24, a ženske dece ima 29. U tehničkom radu opaža se veliki napredak. Sokolsko društvo se sprema da ovoga proleča priredi akademiju s jav- il om vežbom, na kojoj če dati i sokolska diletantska sekcija par pozo-rišnih komada. TRNJANI. — Priredba. Dana 9 marta o. g. priredilo je Sokolsko društvo Trnjani svoju pretstavu, koja je odlično posečena. Prisutne je pozdra-vio potstarešina br. Vitas Mladen koji je u svome govoru ižložio sokolsku misao. Posle toga izveden je sledeči program: 1) »Nesrečnik« drama u tri čina od Mladena Širole.; 2) »Deklamacija dece«. 3) »Analfabeta«, šala u jednom činu od B. Nušiča. Zatim se je brat prosvetar zahvalio prisutnima na lepom posetu i zamolio ih da i u bu-duče pomažu sokolsku misao, koja je nosilac Jugoslavenstva. 1 S tim je bio zavržen program: Pretstava je potpuno uspela, kako u moralnom tako i u materijalnom pogledu. VINKOVCI. — t Brat dr. Mato Novosel. Povodom ptve godišnjice njegove smrti. Dvadeset i šestog marta ove godine navršila sc je godina dana kako se preselio u večnost naš za-; služni sokolski brat dr. Mato Novosel, umirovljeni rmk. župnik vinkovački, * . vojni svečenik, banski večnik. pret-sednik mesnog odbora Narodne odbrane, podgradonačelnik i t. d. Okružnj početnički prednjački tečaj u Našicama, održan od 18 do 27 marta o. g. 'Д V..'- t Brat dr. Mate Novosel, župnik Povodom prve obletnice njegove smrti dužnost nam je, da osvežimo na nj naše uspomenc. Članom Sokolskog društva u Vinkovcima bio je još tamo od 1920 godine. I dalje neprekidno ostao je u našim redovima sve do časa svoje smrti. Uzimao jc aktivnog udela u sokolskomc poslu. Naročito u poslednjim godinama. Prilikom župskog sleta godine 1928 bio je članom slct-skog odbora. Tada jo kao najpozva-niji, kao nekadašnji tajnik vladike Štroemajera napisao o njemu iserpan članak za slctsku spomenicu. U godini 1931 makar u poodmak-loj ljudskoj dobi vršio je s puno volje, požrtvovnosti i ljubavi dužnost pret-sednika prosvetnog odbora. Kroz više je godina bio članom društvene uprave i časnog sokolskog suda. Kroz prvih petnaest godina. što se nalazio u sokolskim redovima, bio je čvrst i nepokolebiv, iako je kroz to vreme u životnoj borbi bio izvržen borbi i teškočama. Kao veran i odan pripadnik Sokola bio je napadan i stavljen na velike kušnjc. ali je una-toč svemu do zadnjeg daha ostao uz nas. Kada se radilo o Sokolu znao je doprineti i žrtve. I u mnogim drugim prilikama makar i u staračkim godinama pokojnik je izvršavao sokolske dužnosti. Evo nekoliko kratkih poteza iz njegova života. Rodio sc u selu Starim Mikanovcima (srez vinkovački) 18 marta 1866. Nakon završenih teoloških nauka u Rimu bio je godine 1903 postavljen za tajnika neumrlog vladike Josipa .Turja Štrosmajera. S toga mesta otišao je za župnika u Andrijevce, srez brodski. Godine 1905 izabraii ) za narodnog zastupnika u bivšem Hi* vatskom saboru u Zagrebu. Na rrKi" jungovom veleizdajničkom ,Pf0CC,1 1909 godine bio je optužen zajedno * 36 drugova iz Hrvatsko-srpske koa -cijc, odakle se jedva spašava sror:P kazne. Godine 1910 dolazi za zupniKa u Vinkovce i ostaje na tom položaj do godine 1926 kada je umirovljen. Umro je nenadno. Njegova nag i neočekivana smrt ražalostila jc tnn gobrojnc pripadnike našega uri*st kao i mesne Narodne odbrane. koJ^ je godinama stajao na čelu kao P1*' sednik. Sokolstvo ga jc dostojno pratilo do zadnjeg počivališta. Svi položeni venci, otsviranc žaljko i održani govori prolazni su od časovitog značenja. ■. Spomen na zaslužnoga stari brata dr. Matu Novosela °.sta .Ја trajna i sačuvana u dušama^ i srC1 sviju pripadnika našega društva. • Slava i pokoj duši brata dr. Ma Novosela! VINKOVCI. — Okružni PreJ; njački tečajevi. U nastavku spr<>v' danja programa telesno-vaspitnog ra u godini 1935 održana su u \in . j. cima dva prednjačka tečaja i to PoC. • nički od 21 do 30 januara i Pr^0 ()vi od 31 januara do 9 februara j su tečajevi bili za okružja Vinkovci Vukovar. . 25: U početničkom tečaju bilo jc polaznika iz sledečih jedinica: y.. (5). Otok. Jarmina, Privlaka, AndriJ« ševci-Rokovci, Tordinci (2), (3), Opatovac (2), Lovas, Nuštar, ^ njarevci Branjina, Vinkovci. Oroli^' Bošnjaci i Slakovci (2). U produžn^ je bilo svega 11, od kojih jedna c nica, iz ovih jedinica: Ostrovo, -Otok. Vukovar (2), Erdevik, Novo 5 lo, Cerič, Sotin. Lovas i Županja. , Oba tečaja je vodio župski Pr, njak br. Hodovski. Predavali su o njega još brača: Stražnicki Mia1o ’ okružni načelnik, Bučkalovič j agul načelnik društva, Pečner Josip, dr. . manovac Pajo, Čavrak Aleksander dr. Bader Duro. Tečajevi su održani po progrfl ' koji je izdalo Načelništvo župe za okružne prednjačke točajeve i ta: sokolsku misao, sastav tel°vC e (prosto, strojevne, vežbe sa Pr.a'a0t- i ha spravama, igre. različnosti i . u pori), praktičnu telovežbu, sokolskog vaspitanja i telovežbe, ш* . riju Sokolstva, književnost, organ« ju i statistiku, anatomiju, fiziolo- > ' higijenu i prvu ix>moč. Obadva tečaja su vrlo dobro uS,^_ la, a naročito produžni. U ovaj sUjjj. čaj došli samo polaznici nrošloli0. ^ njih okružnih tečajeva, koji če na j svršenog tečaja polagati drust prednjački ispit. Vere«. VUKOVAR. — Glavna skup- ^ U nedelju 17 februara održalo je kolsko društvo Vukovar svoju n ju glavnu skupštinu. м Skupštini jc prisustvovalo članova upravnog odbora još °^° brače i sestara članova Sokolsko# a štva Vukovar. v< jjfl Skupštinu je otvorio starešina,. Matija Koh. Otvarajuči skupštinu, ^ pre se lepim rečima seča Vites' Kralja Ujedinitelja, a nato pozdra ^ Mladog Kralja Petra. Sečajuči sc ^ odačemo im najbolje poštovanje. *j radimo kao Sokoli u duhu zadnji*1 Velikoga Kralja. riiav0® Nakon toga osvrče se na fiia momente rada u prošloj godini. л. Pojedini funkcioneri društva P^Q, nose svoje izveštaje i to: tajnik, L svetar, blagajnik društveni i kupa11 načelnik, statističar, pročelnrk smu ske i streljačke sekcije tc referen sokolske čete. jo' Svi su izveštaji primljeni s brenjem na znanje, te nakon gjli članovi revizionog odbora Prc4flSljo. svoj izveštaj, skupština jedn°2. up-zaključuje podeliti razrešnicu cel noj upravi. , jrU* Iz tih izveštaja se vidi. da štveni rad u minuloj godini bio 0 j,0ji Nakon tragičnog dogadaja, nas jc sve u crno zavio, obusta' . ^ su sve priredbe, a držana je za komemoracija, kojom jc priliko*® žao komemorativni govor pr°, jjjlo brat Dimitrije Vujisič. Društvo zastupano na svim žalobnim s^ljcla*1' stima, prigodom pogreba i u P stvenoj. doputaciji na Oplencu. ^ Iz izveštaja se dalje vidi, l,a veŽ-štvo broji 263 člana i 254 člana Saldo 1 januara 1935 u blagaj11 9.494 Din 67 para. .. j6 Članarina za 1935 ustanovJJ rjn» ovako: upisnina 10. —Din, cJa 24-'" 60.— Din, članarine za vežbace ^ Din. a za decu i naraštaj 12.— v dišnje. nov? Na koncu je izabrana uprava, koja je od župe i P°'лте*>*' to: starešina: Koh Matija, I f- DroS^; Teodorovič Nikola, pretsedni -еЈц№: odbora: Vujisič Dimitrije, *R j0n*c Šijanovič Andrija, I zamenik ijfre«’ Gligorije, II zamenik Fricirn e0jc» načelnica Uorniček Olga, V. petar'. Koh Micika. tajnik: Ištakovic blagajnik: Selakovič Tošo, 1 c0k<) nik: Vukovič Voja, referent ‘£]an ;• ,'**• W4uwvn, uu4u»‘, I župe. — Iz prosvetnog dela: Drago M. Poič n rflnislav, Derikladič Dorde, j Stijovič, društveni prosvetar. Iz poljo-^erčit ^а*с^ск Ivan ml., dr. j privrednog i lekarskog dela: ing. Vla- dimir Artjuhov, dr. Borivoje Pingovič i Josip Legae. Postignuti uspeh uopšte je vrlo do- Nikola, Krsmanovič Mi-Athm c j"!0' poič Antun, Lukičič Fran? n časti: Vučenovič Ljubica, I^uz uragutin, dr. Drinkovič Božidar, erčik Josip. iupa Pt trovgrad Л — Pretstava, Na dan 10 , •. j t Cokl Xc S°di n e, Sokolsko društvo se iz svojih skromnih sredstava samo Pfj.1 . Poredilo je uspelu pozorišnu | društvo Sv. Nikola, k-oje je, zahvalju-Puno ™ *Su.mnjiv° lice«, koja je pot bar. Organizacija tečaja bila je odlična. Za stan i hranu tečajaca pobrinulo sliku, umetnički rad i poklon slikara Parača, pokojnikovog rodaka. Ovi redovi ne bi bili potpuni kada ne bi istakli, da je brat Marko bio prvi ne samo na radu u Sokolu, j er se jednako nesebično i s ljubavlju zala-gao za svaki narodni posao. Vredan za-drugar dugo godina je bio član uprave Seoske blagajne, a zadnjih godina ob-našao je i čast gradskog večnika u Splitu za selo Solin. Dragi brate Marko! U amanet primarno sve ono, što si Ti voleo i radio nastavljajuči Tvoje delo, jer smatramo da čemo se tako najbolje odužiti Tvojoj uspomeni. Počivaj u miru na dužnost kao čovek, Jugoslaven i Soko ispunio do kraja! Slava Ti i hvala, brate Marko! sve zadovoljila. eP materijalni uspeh nije izostao. Župa Sušak • Uifeka juči agilnom radu njegovih funkcio-nera, došlo medu prva društva u župi Skoplje. D. S. BRLOG. — Masarikova proslava. Dana 10 marta o. g. Sokolska četa Br log održala je skromnu proslavu pri-godom 85 godišnjice života velikog Sokola i velikog prijatelja našega naroda ~’««iiaf- , , -------- -------- i <■ « «**vowwu .------------ , pretsednika češkoslovačke Republike Nad • • štampu s- Sečan- Ovaj prvi period biče kao neka pripra- I brata Tome G. Masarika. — lroslava sve&vanfi “vestilac za_narodno_pro- | va za poslednji ciklus sokolskih preda- | je počela u 11 sati pre podne, koju je vanja, u kojima če i samo članstvo uzi- »J20PKoltIN- - ■ sednik b oastav‘° se ic ovako: pret- Prosvetni rad. Dru sastavi, Ruža p J' Stepanov Milivoj; tajnik s. Milena- 0V-^; knjižničar s. Badrljica iziresnil novinar ^г. Adamov Dušan; .,’SStllac 7.a o - ’ Župa Split DUGIRAT. — Idejna škola. Ova če se idejna škola održavati u dva na-vrata i to: u mesecu martu i novembru. rent Za Intu Beloševič Bosiljka. Refe- . vanja, u коцпш ec i samu tia.nsivu u/.i-Nikola ' tkarsk° Pozorište br. Brener mati učešča, da bi se tako postigli što ћл„. ® Za TT11171 AVi ntep 1' Kr I U„l:: w:..~ za muzički otsek br. Stepa-^IVOJ. je program rada do ke uedni-^- l? koga SCI vidi, da če sva-?0rProd • održan po jedan nago-ц tnegpg Sv™a kategorijama, jedanput vanje nU naimanje održače se preda- №. ■ " ^ DrftrtfOmn ..аДпп M rrniini bolji rezultati. U nedelju 10 marta održana su sledeča predavanja pred novom bračom, a bilo je i ostalih članova: 1) br. M. Gatara: Značaj i važnost idejne škole. 2) Br. M. Nazor je održao prigodno predavanje o životu i radu velikog slovenskog sina, u zor no g sokolskog borca, br. dr. T. G. Masarika. Kao treča tačka ovog prvog sa-stanka zakazano je predavanje o organizaciji uopšte, a zatim prelaz na na-šu sokolsku organizaciju, njenu važnost i misiju, koju ima u narodu. Upo-redo s tim, tumačilo se pojedine članove našeg sokolskog pravilnika sadr-žanog u »Organizaciji«. Ovo je predavanje održao brat S. D. Ivančevič. SOLIN. — t Marko Parač. Roden 15 XI 1886 u staroj, nacionalno j i če- vidno mesto zauzi-уаЦ svat .fka sela, koja če se održa-dav4K J^,^ru6e nedelje, a program če otsek ,?m^dak i naraštaj. Pozorišni ostaij h °^er ima nekoliko nedelja. I ti Prety,r06vetni rad u društvu neče bi-Se 8tn , Rrefinut, nego če se gledati da " vise razvije. ic J 17 marta o. g. održano г<1гауј . sko.sclo. Brat starešina po-cilj Prisutne i u kratko izneo Dodaia^ya. Zatim je hor ženskog ^»lje r, a Pevao pesmu »Mrtav nam ^ао Је Kiča sokolič (lutka) nagovor deci. Posle je I stitoj težačkoj porodici odlikovao se ^ je kr-- deklamovao. Nakon ocj rane mladosti retkom dobrotom i ? 'iadani,'Cc sokolič (lutka) recitovao urodenom plemenitošču duše i srca. ^Velj s J Kokola. Članovi podmlatka j Svojim karakternim životom i nagnu-04 M. Sr ?ZOriš.n.i komad »Pepeljuga« čem za sve što je lepo i dobro, te za komarf tOVI£a,‘ Mali Slumci izveli narod korisno. bio je živ primer i uzor 8л1 T- 0 dobro- Naposletku je svij, vrlina istinskog čoveštva u naj- ?0seti p ° c<< Ztihvaho pnsutmm na rodiCe, dobar gradanin, osvedočeni Ju- ,е. Pro2raf? u Čavnom dobro aoslaven i Soko, u jednu i i publika ic zadovoli- I c\rjK vrlina icfincVrvrt rrivps ^Vorri^UCtl i publika je sa zadovolj napustila sokolanu. otvorio tajnik čete brat Jovan I. Kor-leuša s vrlo lepim govorom o životu i radu velikog jubilarca. — Zatim nara-štajac Iso D. Korleuša recituje: Dru Tomi Masariku prigodom 85 godišnjice života. — Naraštajac Branko T. Vičič recituje pesmu »Ja sam Soko«, a naraštajac Jovo S. Karleuša dekla-movao je pesmu »Plavome Jadranu«. — Nakon recitacija muški zbor sokolske čete jednoglasno i gromko otpevao je »Hej Sloveni...« Time je bila ova skromna, ali ipak svečana proslava svršena. GOSPIĆ. — Rad u društvu. Pod starešinstvom brata senatora dr. Petra Zeca nastavlja naše Sokolsko društvo i u ovoj godini svoje sokolsko narodno delovanje. U ovoj je godini predviden još intenzivniji i opsežniji rad u upravnom, prosvetnom i tehničkom odboru kao i u glazbenom otseku. Upravni odbor, uglavnom, je ostao isti kao prošle godine, a isto tako, uz ma-nje promene, i ostali odbori društva. Napose ima prosvetni odbor u ovoj godini razgranati i široko zasnovani program rada. U njegovim okviru izabran je posebni odbor za ruko- ............. vodenje radom u mnogobrojmm sokol- reč nosilac j skim četama našega društva, koje se Dne 24 II 1935 četa je imala svoju akademiju s 14 tačaka programa. So-kolana je bila dupkom puna. Najpre je brat starešina s »Čuvajte Jugoslaviju!« pozdravio sve prisutne i obrazložio svima vrednost rada i bratske sloge. Prvi puta je nastupio četni pevač-ki zbor od 18 lica s: državnom him-nom, Oj Sloveni, Vila Velebita, Oro klikče i Neka živi Jugoslavija. Kod dečjih izvadanja: »Pred slikom mrtvog Kralja« i »Čuvajmo Jugoslaviju« gle-daoci su bili ganuti i mnogi su plakali. Po svršenom programu delegat matičnog društvo Gračac, referent za seoske čete br. Krajinovič, pohvalio je rad, slogu i diseiplinovanost čete, govori o o Sokolstvu i upučivao na dalj-nji ovako složan i zajednički sokolski rad. RAB. — Prednjački tečaj za čete. Naše Sokolsko društvo ima tri nove čete. Iste nemaju dobrih i spremnih prednjaka te za napredak istih odlu-čilo je načelništvo našeg društva da organizira jedan tečaj za seoske četne prednjake. Društvo je pozvalo čete Barbat, Supetarska Draga i Lun da po-šalju po nekoliko svojih članova, koji če voljno polaziti tečaj. Rezultat je bio odličan, jer je bilo u.nedelju 10 marta prisutno 15 vežbača na tečaju. Tečaj je organiziran tako, da se kroz godinu dana, po jednu ili dve nedelje u svakom mesecu obraduje 4—6 sati teoretski i praktički celokupno gradivo, što je propisano za društvene ispite. Tako če se kroz 80—100 sati moči obraditi i slušače potpuno teoretski i praktički spremiti za rad u svojim četama. Tečaj vode br. društveni načelnik Bačič Ante i prosvetar br. Bačič Emanuel, br. dr. Markovina, Opatič Josip i Legac Vjeko. E. B. Župa Šibenik - Zadar NIN. — Osnutak Sokolskog društva. Iza par neuspelih pokušaja ranijih godina, povela se pred izmak prošle godine ponovna akcija za osnutak Sokolskog društva Nin. Osnivačkom glavno® skupštinom, održanom 11 HI t. g. u 20 časova navečer udarena je ko-načno osnovica ovome novome sokol-skom gnezdu u najvažnijem ccntru severne Dalmacije. Upisana su 54 podupirajuča i 28 izvršujučih članova(ca), 20 naraštajaca i stotinjak dece u podmlatku. Nadamo se i daljem prilivu, razumevanju i potpori sa strane meštana, a za sada želi se mnogo srečnih poteza, uspeha i nesmetanog toka u radu postavi j enoj upravi tog novog društva. < t Prednjački tečaj brčkog okružja Sokolske župe Tuzla, održan od 25 febr. do 7 marta o. g. u Brčkom iz dana u dan prosiruje. Osim toga prosvetni odbor usta- . 1* i лхгл svih vrlina istinskog čoveštva i naj- \je .. I idealnijem smislu, kakove još može da . . . ‘Lovjj-l011 rad našeg društva mesno I dade samo naše zdravo i nenakvareno I novio je ove godine jos i ove otseKe. 4a dob ° udruženje« upisalo se za čla- I selo. Strogo moralan, čvrst i jak u svo- I diletantski, pevački i lutkarski. l\aaa-M50QrP.tvora. sa godišnjim prinosom | jem uverenju, nije ga mogla pokole- j mo se, da če naše društvo ,аЧа Цђ ara> koju nam je sumu ovih ’%5 Q^4ilo kao doprinos za godinu d«je ђ. j Sest »Lovačkog udruženja« ^ivniii 1,1 Potstreka za sve jači i inten-" rad u društvu. A. D. 4°&°. — t Dr. Milorad Raš- ^Ve sto .° društvo Opovo, kao i !? i)tera^0VniStv° opovačko, ožalostila Irui nUx u Opovu, on posle svrše- s>Ue h “n.a smrt njihovog bivšeg etare-V’o^ ustva br. dr. Milorada Raško- ^d>]a dolazi u svoje rodno mesto ■ 1^Uiah sv°ju lekarsku praksu. I^izabr Stupa u sokolske redove, gde U Za stai-cšinu. Sav rad i uspeh aT°dxini stvoren je njegovom ^ецј nam je u svežo j uspo- [JU, j^j^logodišnji javni čas u Opo-likov* Je on zbog postignutog uspe-je Кча° zadovoljstva i sreče, jer 4.^t>ov a 25Va manifestacija Sokolstva nif.U’ anas> Pak, kada je u 31 go-života prestalo da kuca 'ЧЦа tiip s°kolsko srce, kada su zane-«atvOr4C”0v? Plemenita usta i kada se 4olj y 11 j ego ve blage oči, njegovi K°^ce Plaču kraj mrtvoga “4 Ce tai'ešine. Plaču i zavetuju se, j^n?staviti rad u onom duhu, u Sla le on vodio i učio. ava ti, dragi brate Miloradc! na HK^AŠEVAC. — Priredba. Da-^rža!n arta t. g. ovo Sokolsko društvo ?^ečirr.Je sv°iu sokolsku priredbu sa ,Programom: 1) »Sokolski po-^va) - -5! P^vao mešov. hor Sok. dru-pozdravni govor (br. A. Bo-^UaCi; ! j ^ “Ja sam Soko«, dečja ll!l&ki ^ Vežbe članova za pokra- ?v»dba ^ u Subotici; 5) »Srebrna 104 (br 'o n”zorišni komad; 6) Mono-^Vi« ' iperski) i 7) »Partijski bra-^ Pozorišuj komad. Priredba posvc jc uspela. G. A. • Vi vlij U| litju ца j iiiv vv . bati ni začas nikakva sila, ostajuči j uspeha i da če rezultati rada od^ova- uvek veran jugoslavenskoj i sokolskoj J rati predvidenom bogatom programu, misli nepokolebivo i postojano do svoje prerane smrti. Još od 1 marta 1910 godine vidimo ga kao blagajnika u pro-micateljnom odboru za osnutek Hrvat-skog Sokola, koju dužnost je vršio kasni j e u društvu neprekidno kroz punih 17 godina savesno i požrtvovno, dok je od 1927—1931 bio član upravnog od bora, a od 6 septembra 1931 do smrti zamenik društvenog starešine. Dakle ne samo 25 godina sokolovanja, nego i neprekidno službe sokolskoj stvari u upravnom odboru! Kada je u jubilar noj godini svojeg društva trebao u krugu ostale brače da proslavi društveni i svoj jubilej, podleže teškoj. boljetiei 23 februara 1935 wa klinici u Zagrebu, odakle je njegovo mrtvo telo preneseno radi sahrane u Solin i spro vodeno na večni počinak dne 26 februara o. g. uz ogromno učešče Sokola i ostalog pučanstva. Nadasve dirljiv je bio doček mrtvog tela na stanici Solin MALINSKA. — Masarikova proslava. Malinska je dne 10 marta pr. podne, u dvorani hotela »Draga« po svom sokolskom društvu svečano Proslavila 85-godišnjicu ziivota največeg živučeg Slovena, presidenta Čcškoslo-vačke Republike br. T. G. Masarika. Akademija je otvorena pevanjem češkoslovačke i našo himne. Nato je društveni prosvetar brat Radič u oduljem slobodnom govoru, koji je s pažnjom saelušan, ocrtao tople veze izmedu našeg naroda uopšte, a Malinske napose, s bratskim češko-slovačkim narodom, i glavne momente iz života i rada velikog borca za prav-du i istinu, presidenta Masarika, spo-minjuči i njegove zasluge za Sokolstvo, a osobito rad za naš jugoslovenski narod pre i posle svetskog rata. Br. Kremenilč recitovao je lepu pri- Župa Tuzla BRČKO. — Okružni prednjački tečaj. Pod delokrug načelništva III sok. okruga župe Tuzle potpadaju 5 matičnih društava sa 33 sokolske četo sa oko 5000 pripadnika. Pravilan rad je dosta otežan time, što je teritorij velik, a vrlo su loše putne veze s pojedinim jedinicama, jer ima četa koje su često 1 po 35 km udaljene od matičnih društava i gdo je jedino prevozno sredstvo po seoskim putevima jahači konj. Da bi sokolski rad i pored svih ne-prilika mogao biti uspešan načelništvo ovoga okruga u Brčkom započelo jc pred 2 godine s jednini sistematskim radom oko naobrazbe prednjaka i drugih sokolskih radnika po sokolskim četama. Održavalo je prednjačke točajeve od kojih su održana 2 u Bijeljini i 2 u Brčkom kroz kojo 6u prošla 93 tečajca. Oni su prhnili u ovim točajevima sokolsku naobrazbu, širili sokolsku misao i sokolski rad i u naj-udaljenijim mestima, gde se nije pre dne 26 februara o. g. u 13.30 sati; kroz godnu' pesmu ispevanu Masariku od niti čulo o ma kakvom društvenom ra- kisu i opšti plač veča delegacija So kola u kroju ekupa s najbližom rod-binom prenela j c les do pokojnikove k uče. Potresni prizori koji se odigra-vahu kroz puna dva sata u pokojni-kovu domu ne dadu se opisati; uz uža-loščenu porodicu: suprucsu, majku. petero dece, sestre, rodbinu defilovahu 'sokolskog radnika br. dra Roki iz Krka. Akademija je završena skladnim pevanjem naše državne himne i sve-slovcnske' himne: »Hej Sloveni!«. MALOVAN. — Prosvetni rad Sokolske čete Dne 14 decembra 1934 du uopšte. — Zato seljaci u ovim kra-jevima smatraju sokolske čete kao pravu blagodat za selo. Zadnji prednjački tečaj za vodnike sokolskih četa održan jc u Brčkom od 25 februara do 7 marta 1935 godine na kojem su bila 24 tečajca. Ovaj tečaj je bio internatski ureden. Radilo so je Цц°МА; ^Л^ЕУАС. _ Sokolska pče- lj (?., ‘ krajem meseca februara r>V(' e11, naJPodesnijc godišnje do-- °'sko društvo, održalo je ■T141 Slčni Prosvetnu v kolu Pohadali su 4 V1 ' nečlanovi. Ki % k0v01 Šknli mil pčelarsku školu. mnogi naši čla- 0 . Kao nastavnici su H 'a' koi' °.1 ®k°li agilni pčelari ovog su u.iedno i pripadnici ovog %upa Skoplje ~ Prednjački tečaj. ki ' V() je održalo prednjački W tečaia i,C zavi'šcn 15 marta t. g. Lv kih . 1 0 osposobljavanje so-S 1 n sr a kako u Sv. Nikoli, ta-P° selima, jer glavni deo Ha ■ ‘ ioc/Ua ovoga diuštva u 1935 *CritiC3.? osnivanje sokolskih četa TOriJi društva. učesnika, toliko po opčem ganuču. So koli su poneli svog mrtvog potstare-šinu brata Marka na njegov poslednji put. Jedan Soko jc nosio krst iza kojeg povorci nije bilo kraja. Uz članstvo svih kategorija sa zastavom i muzikom na čelu, 10 venaca, delegacije Sokolskih društava Split i Kaštel Sučurac videli smo i pretsednika Gradskog po glavarstva iz Splita g. inž. M. Kargo-tiča na čelu brojnc delegacijo Grad skog poglavarstva, čitav Solin i veliki broj pokojnikovih poštovalaca iz Splita i okolice. Pred Sokolskim domom zavitim u crninu zastala je lužna povorka. Tu se jc starešina Sokolskog društva Solin brat dr. M. Žižič ganutijivim i uzbud ljivim rečima oprostio od pokojnika u ime društva Solin, dok je brat R. Ču-lić govoric u ime Sok. društva Split. Nakon opela u crkvi na samom grob-1 ju u ime prijatelja i čitavog sela go-vorio je vcoma dirljivo g. prof. dr. L. Katič. I tako sahraniše solinski Sokoli jednog živog Sokola, živog jer če njegov čestiti lik kao primer čestitosti i rodoljublja večno zračiti u našem So-kolskom domu kao potstrek svima, kako se postojano bez predaha radi i Pregara za narod i Sokolstvo. U sokolskoj eitaonici društvo če ovih dana posta viti na počasno mesto pokojnikovu sviju gram. . . računstva, povesti, zemljovida, zdrav- J našali. Od ukupno 90 časova bilo je stva i t. d. Tečaj se održava tri put tedno u Sokolani. a pohada ga 17 analfabeta i 25 pismenih. Tečaj če biti za-vršen 1 aprila o. g. Četa imade svoju Sokolanu u školskoj zgradi, koju je dobila na upotrebu od opštine Gračac. Tokom prošle godine u Sokolani na-činjena je po samim članovima stalna pozornica, osnovan je diletantski zbor, i više puta su na istoj davani pozorišni komadi. Sada se osniva lutkarsko pozorište. Dne 30 XII 1934 održala je četa svoju glavnu skupštinu, koja je bila izvanredno posecena i i>rotekla 11 najlepšem redu. Jednoglasno je zaključeno, da se osnuje privredni otsek, otsek za štednju i streljački otsek. Izabrana nova uprava kako sledi: starešina i po-verenrk za štednju Lačen Mijo, zam. starešino i poverenik privrednog otse-ka Cvjetkovič Pavao, tajnik Mikina Ljudevit, zam. tajnika Čudina Ivan, blagajnik Drobac Mane, zam. blagajnika Muhar Ivan, načelnik Cvjetkovič Nikola! zam. načelnika Kesič Duro, prosvetar Dukič Milan, knjižničar Kne-žcvič Božo, revizori Kneževič Rade i Kontič Nikola, II poverenik privrednog otseka Čudina Martin, zam. načelnika Čudina Anka. ćehničko vaspitnih 60, ideoloških 5, iz sokolske istorije 4, iz sok. organizacije 3, iz administracijo 3. iz zdravstva 5, iz poljoprivrede i zadrugarstva 10 časova. Tečaj je vodio okružni načelnik brat Pero Zrelec, koji je održao i najviše tehničko vaspitnih časova. Osim njega su bili nastavnici u ovom tečaju brača ing. Serif Bubič, dr. Seid Buljina, dr. Dušan Miloševič, Cvetko Simič, p. poručnik Milan Paripovič, Nikola Ignjatovič, Dušan Katič i Kavo Simič. Uspeh tečaja je bio vrlo dobar. Tečaj je zaključio na 7 marta u 5 sati posle podno brat okružni načelnik poziva-juči tečajce, da nastave s mnogo volje i bratske ljubavi sa sokolskim radom, te stvore svaki u svojoj sredini pravi sokolski krug ljudi, koji treba da daljo šire sokolsku misao. tako da što pre dode ono vreme kada če se moči s pu-nim pravom reči »Tko je Jugosloven — taj je Soko«. DOBOJ. — Iz načelništva II okružja. U nedelju 17 II 1935 održana je u Doboju sednica načelništva II okružja Doboj, župe Tuzla, kojoj su prisustvo-vali izaslanici svih društava i četa II okružja. Tom prilikom doneseni su sledeči zaključci: 1) Stvoren je raspored tehničkog rada za 1935 godinu. 2) Terminirane su sve priredbe u 1935 godini. Rešeno jc da se na 21 IV 1935 odr-že> pri II okružju Doboj, u Tesliču po-močnički ispiti. Ispitnu komisiju če sa-činjavati brača: Ivanovič i Cipruš iz Doboja, a iz društva Teslič brača Se-kcli, dr. Guteša i Vlatkovič. DOBOJ. — Rad društva. Na 28 feb m a ra konstituisan je Prosvetni odbor ovako: pretsednik br. Ljubo Dučič, tajnik br. Vojo Nikolič, a članovi odbora; načelnik br. Bogdan Ivanovič, referent za čete br. Aleksandar Cipruš, novinar br. Jovo DrakuHč, pročelnifc ar muziku br. Doko DAmjfttlovič, knjižničar s. Marija Antič, izvestilac za štam-pu s. Julka Stažič. Pevački otsek Sokolskog društva Doboj, koji broji oko 30 pevača, vredno se sprema za veliki sokolski pohod na Oplenac i za učestvovanje na svečanosti osveštenja kamena - temeljca Sokolskog doma u Doboju, koji če se us-koro početi graditi. Horom rukovodi br. Al. Cipruš, pročelnik pevačkog otseka. Ž.upa Varaždin VARAŽDIN. — Zbor župskih pro-svetara. Ovaj zbor održan jo u nedelju 17 marta o. g. u velikoj dvorani varaž-dinskog »Pučkog sveučilišta« od 9 do 11.45 časova do podne pod pretseda-njem pretsednika ŽPO brata Vladimira Deduša, a u prisutnosti 10 članova ŽPO, jednog okružnog prosvetara i d vaju prosvetnih nadzornika te prosvetara iz 9 društava i 35 četa. Kako je gripa prikovala uz krevet priličan broj brače prosvetara, a taj dan se održavahu i zborovi načelnika u svim okružjima naše župe, pa je znatan broj brače prosvetara-načelnika sudelovao na tim zborovima, nije učešče na zboru bilo toliko, koliko se očekivalo, ali je ipak to bio dosad najbolje posečeni zbor ove župe. Brača su izvestioci ŽPO iza otvo-renja zbora kratkim pozdravom brata pretsednikai izvestili detaljno o prosvetnom radu u g. 1934. Iz njihovih se izveštaja razabrao znatan napredak u svim oblicima prosvetnog rada. Izuze-tak čini samo sokolska štampa, ali no sva, jer je broj raspačenih erimeraka »Naše radosti« porastao u g. 1934 za višo od 100%. Pošto su primljeni izve-štaji referenata, osvrnuo se brat pretsednik na sav rad i upozorio svu braču prosvetare na glavne nedostatke, t. j. na nedostatak volje za smišljen sistematski rad i nedostatak sokolske sve-sti, koji se očitovao u relativno slabo j disciplini dosta velikog broja brače i sestara prosvetara. Uz to se opaža i nedostatak spremo dosta znatnog broja prosvetara. Zato če i u g. 1935 biti potrebno držanje župskog prosvetnog tečaja, jer ima 50 brače i sestara pro-svetara, koji nisu pohadali nijedan prosvetni tečaj. Kako su prosvetari ujed-no i redovno vode kategorija dece, a večinom i naraštaja, kombinovače se s prosvetnim tečajem i tehnički specijal-no za vodnike naraštaja i dece, pa če so tako držati 10-dnevni tečaj za prosvetno i tehničko spremanje naših pro-8vetara-yodnika naraštaja i dece. Osim toga je zbor zaključio i držanje 3-dnev-nog lutkarskog tečaja. S obzirom na loše kulturne prilike našeg sela zaključuje zbor, da se reformira »Sokolski vjesnik župe Varaždin« kako bi mogao izlaziti češče, biti jevtiniji i po stilu pristupačniji seljaku. Nadalje bi zaključeno, da se ponovno stavi savez-nom prosvetnem zboru predlog, neka se izdaje podesan sokolski kalendar za selo i »Mala sokolska knjižnica«, jer je oskudica na podesnom štivu u selu tako velika, te bi daljnje odlaganje u ostvarenju tih potreba nanelo nena-doknadive štete. D. ČAKOVAC. — Masarikova proslava. Naše Sokolsko društvo održalo je 8 marta t. g. u 8 sati naveče u so-kolani Masarikovu proslavu. Pre same proslave održana je svečana sednica upravnog odbora u čast proslave Masarikove -85 godišnjice. Proslavu je otvorio brat starešina dr. Blažič Albin. Iza toga govorio je društveni prosvetar brat Brun Julije o životu Masarika. U svom govoru iserpno je izneo velike zasluge Masarika za Sokolstvo. Prikazao je Masarika kao narodnog vodu, pedagoga i filantropa, kojega slave svi kulturni narodi van granica bratske češkoslovačke. Prisutna brača i sestre su s interesom i pažljivo saslušala predavanje, želeči u sokolskim srcima još dug život Velikog Brata, a na korist naših zajed-ničkih bratskih naroda i ideji slovenske sokolske uzajamnosti. R. VARAŽDIN. — Masarikova proslava. Sokolsko društvo Varaždin proslavilo je u nedelju, 10 marta o. g. na skroman, ali ipak doličan način 85-go-dišnjicu rođenja prezidenta ČSR Tome G. Masarika. U 11 sati do podne bijaše velika sokolska dvorana, koja je bila ukusno dekorisana, puna članova ovog društva, varaždinskih nadleštava i naraštaja. Selo je otvorio starešina društva brat Novakovič zanosnim pozdravnim govorom, iza kojeg je sledila češkoslovačka himna, to lepa deklamacija brata Valdeca. Potom je brat dr. Rozgoj u oduljem predavanju iscrplvo prikazao Masarika kao čoveka, učenjaka, narodnog vodu, političara, Slovena i Sokola. Selo je završila društvena fanfara svirkom venca češkoslovaških napeva. Sa sela poslan je časnom svečam bratskog češkoslovačkog naroda i pozdravni brzojav. D. VARAŽDIN. — Masarikova proslava. U nedelju 10 marta ov. g. na svečani je način proslavljena 85 godiš-njica pretsednika bratske Češkoslovačke Republike brata Tome G. Masarika. U ukusno dekorisanoj sokolani sa-kupilo se je uz sve članstvo i brojno gradanstvo. Nakon pozdravnog govora brata starešine Novakoviča, koji je snažnim rečima karakterisao lik veli-kog pretsednika, otsvirala je društvena glazba češkoslovačku himnu. Prigodnu pesmu odlično je dcklamovao brat Val-dec. Brat dr. Rozgaj održao je opširno i iserpno predavanje o životu i radu jubilarca, istaknuvši sve važnije zaslii ge Masarikove za Čehoslovake, nas i za celokupno čovečanstvo. Glazba je rukovetom češkoslovačkih pesama za vršila ovu dostojanstvenu proslavu, s koje jo odaslan pozdravni brzojav pret-sednikovoj kancelariji. VARAŽDIN — Dvodnevni župski tečaj. 9 i 10 marta održan je u Varaždinu dvodnevni župski tečaj za beo-gradske sletske vežbe. Tečaj je orga-nizirao župski tehnički odbor pod vodstvom brata načelnika Z. Šuligoja. Se stra načelnica Marija Štjeh i župski prednjak brat Peršič podučavali su tečajnike u vežbama za članove, članico te muški i ženski naraštaj. U tečaju bilo je 76 članova i 20 članica. Večina njih bili su na župski trošak, B. Zupa Zagreb DOBOVA. — Predstave. Naš Sokol je v kratkem času vprizoril dve igri in sicer špicarjcvo čarobno igro >Pogumnt Tonček«, ki jo je skrbno pripravila ^ sokoliči učiteljica s. Hankc — ter ljudsko spevoigro »Kakor stari, tako mladi« v režiji prosvetarja br. Vebleja, Obe igri sta po dvakrat na-polniii gledališko dvorano gostilničarja br. Kramarja. Vsakokrat je zabaval navzoče ob odmorih sokolski orkester pod Vodstvom prednjaka br. Srečka Kovačiča, klavirsko spremljavo spevo-igre pa je odlično vršila s. Kovačič Rozika. Vsi igralci so se uživeli v svoje ubj(ge in jih dobro rešili. Lepo sliko v asi in pokrajine v ozadju je izvršil 'pr. Bogovič. / zadnjo igro bo društvo gostovalo v Brežicah v prostorih brežiškega sok. društva. Poleg prosvetnega dela v društvu, ki predvideva za 12. maj veliko tekmo okoliških pevskih zborov, pa no počiva delo v telovadnici pod vodstvom bratov Mlinariča in A. Kri-žaneca, saj je za letos predviden v Dobovi okrožni telovadni nastop. IVANIČ GRAD. — Prosvetni odbor. Novi prosvetar br. Josip Kelšin poveo je akciju, da se u Sokolskom društvu formira Prosvetni odbor. Na prvoj sednici je brat Kelšin obrazložio važnost prosvetnog rada u Sokolstvu. Konstituiran je sledeči prosvetni odbor: pretsednik br. Josip Kelšin, tajnik, novinar i izvestilac za štampu brat Zlatko Najman, knjižničar brat Kelšin, članovi su odbora Franjo Mihun, dr. Cvjetko Krnjevič, Edo Babič i sestra Štefanija Omerzo, te društveni načelnik br. Zvonko Rubetič. Zaključeno je, da se ovog proleča, čim otpočnu redovifa vežbanja svih kategorija pro-vede prosvetni rad u pogledu nagovora pred vežbačim kategorijama. Povcdena je i akcija oko prikupljanja novih pret-platnika na »Sokolski glasnik« i Sokol-sku štampu. IVANIČ GRAD. - Masarikova proslava. Nastojanjem prosvetnog odbora, Sokolsko društvo Ivaničgrad održalo je matineju u čast 85-godišnjice brata dra Tome G. Masarika, prezidenta ČSR. Matineja je održana 10 marta pre podne u gradanskoj školi. Prisustvovalo je tek 14 članova, zatim 30 šegrtskih naraštajaca, te podmladak. Matineju je otvorio br. stareš. dr. Cv. Krnjevič, a onda je naraštajka Ruža Krznarič, učenica grad. škole, dekla-movala pesmu »Brači Čehoslovacima«. Nadalje je prosvetar br Josip Kelšin održao predavanje o Slovenstvu i o Češkoslovaokoj dTŽavi. Iza toga je br. Edo Babič predavao o životu, radu i o značenju dra Tome Masarika. Z. N. KUMROVEC. — Priredba. Dne 10 marta o. g. priredila je naša četa svoju priredbu sa sledečim programom: 1) Državna himna —• pev. škol. deca sviju god.; 2) »Durri mi duni«, ritmička vežba — deca II, III i IV god.; 3) »O javore, javore« dvogl. pev. škol. deca sviju god.; 4) »Zagrebački !služnik«, solo prizor -— član čete S. Z.; 5) »Na plesu«, dijalog— škol. deca IV god., 61 »Barun Zamburlanovič iliti »Delila Nerazumnoga Potrošljivca«, šaljivi ig-rokaz u jednom činu — članovi čete Celi program izveden jo tačno i skladno na sveopštc zadovoljstvo pri-sutnih. Nakon programa zahvatio je prisotnima na posetu starešina Krajcar Ivan. Od strane matičnog društva bio je prisutan brat dr. S. Ivekovič s još ne-kolicinom članova. Čisti prihod od ove priredbe^ namenjen je za prehranu siromašne škotske dece. KLOŠTAR IVANIČ. — III slet Moslovačkog sokolskog okružja. Zak-Ijučak zbora društvenih načelnika Mo-slovačkog sokolskog okružja o III o-kružnom sletu 8 i 9 juna o. g. u Kloštar Ivaniču je potvrden po upra.vi i teh-ničkom odboru Sokolske župe Zagreb. Na okružnom sletu je obvezatno su-delovanje 7 sokolskih društava i 17 sokolskih četa tog okružja. Gčekuje se i dolazak ostalih društava van Mosla-vačkog okružja, a napose društva Zagreb, te jedinica Križevačkog okružja župe Bjelovar. Prigodom sleta Sok. društvo Kloštar Ivanič slavi petgodiš-njicu svog opstanka i posvetu, svoje nove društvene zastave. U vezi s tim jubilejom sve kategorije društva Kloštar Ivanič nastupiče sa simboličkom vežbom. koju je napisao, odnosno sa-stavio br. Milan Jankovič (Zagreb I). Sok. društvo Kloštar Ivanič je preuzelo poslovo za održan j e sleta. Izabran je centralni sletski odbor i to pretsednik br. Mr. Drago Šipuš, potpretsednik br. Slavko Frketič. nač. okružja br. Srečko Biluš, zamenik načelnika br. Slavo Ja-neš, tajnik brat Žerjavic Josip, te pro-čelnik za propagandno novinarski ot-sek brat Zlatko Najman. Dalje su izabrani sletski pododbori i to gradevni brača Miškič Vladimir, Kvaternik Valent, Lisac D. i Jurkin St j., financijalni Frketič, Žcrjavič, Drk i Kvaternik; stanbeni brača Hajdina N., Pantlik S. i Drempetič; prehranbeni brača Rot-kvić V., Miškič K., Hajdina F. i Miškič VI.; novinarsko-propagandistički Najman Zi., Kajko Zv., Žerjavič J. i Lisne J. Zatim su izabrani još neki manji otscci kao lekarski (dr. Dorbolo) i t. d. Sletski odbor, kao i pododbori, otpočeo je radom. Sletište biče uredeno na saj-mištu. Sve pripreme su u toku. Ovih dana razaslani su pozivi svim društvi-ma i četama, kojim sc razlaže važnost III okružnog sleta moslavačkog okružja, koji če biti velika manifestacija sokolske misli i naše snage. Z. N. ZAGREB 3. — Prednjački tečaj. U našem se društvu več odavna ose-čala potreba večeg broja prednjaka. Načelništvo je mislilo več u prošloj godini, i to svršetkom godine, da otvori prednjački tečaj, no zauzeto drugim korisnim radom za društvo nije dospelo da izvrši svoj naum. Odmah nakon glavne skupštine društva objavilo je načelništvo društva poziv vežbaju-čem članstvu, da se prijavi za prednjački tečaj. Prijavilo se oko dvadeset muških i ženskih članova, a od tih je nakon svršetka tečaja ostalo svega 12. Makar je to malcni broj ipak če taj broj pomoči u velike tehnički rad društva i omogučiti načelništvu da svaku kategoriju opskrbi s prednjacima. Tečaj je trajao od' 5 februara do 14 marta i to svakog dana od 20 do 22 sata. Predavali su osim društvenih tehničara i brača iz župskog prednjač-kog zbora, na čemu im najsrdačnija hvala. Predavanja su obuhvačala sve granc, koje je prednjacima potrebno da budu dobri vežbači, koji u tačine po-znavaju terminologiji! i t. d. i da budu istovremeno prosvetari. Održano je načelo, da svaki dobar prednjak mora biti istovremeno i prosvetar, pa je u tom cilju 12 sati posvečeno prosvetnim predavanjima. I ako je ovim tečajem postignuta svrha, biče potrebno da se ovc godine održi još jedan prednjački tečaj, kako bi tehnički rad u društvu, koji osobito u ženskim kategorijama ne pokazuje onog napretka, koji mi svi želimo, bio obezbeden. Prosvetni odbor, koji se konstitu-isao odmah nakon glav. godišnjc skupštine, počeo je odmah s energičnim radom, kako bi ove godine bili uspesi još značajniji od prošle godine. Sastav je prosv. odbora: prosvetar Delič Ljubo, knjižničar Ačimovič Dušan, tajnik Jurišič Pavao, pročel. trezv. otseka Rizvanbegovič Ismet, proč. pevačkog otseka je Mohorovičič, pročelnih pozo-rišno-lutkarskog otseka Božac Franjo, nvinar i izvestilac za štampu brat Klis-kič Marko, proč. šahovskog otseka br. Volf, a zapisničarka sestra Nada Pleša. Odmah na prvoj sednici podeljen je rad pojedinih odbornika, te sastav-ijen je program rada za tekuču godinu. Dok je prošle godine glavni cilj prosvetnog odbora bio da uz druge grane uredi knjižnicu, ovogodišnji prosvetni odbor stavio si je u dužnost, buduči da je knjižnica uredena ,da posveti svu svoju brigu u prvom redu pozorišno -lutkarskom otseku, u drugom redu pe-vačkom otseku te naraštajskom otseku. Jedna od glavnih zadača biče i u ovoj godini održanje dobrih veza i upučivanje u sokolski rad naših četa, nadalje najuža saradnja s prednjačkim zborom i načelništvom sa svrhom da prednjake što više usposobi za aktivni prosvetni rad. U svrhu da sve nove članove poduči o sokolskim dužnostima i zada-čama, DPO prirediče prve dane aprila društvenu idejnu školu, koja če trajati sedmicu dana, svakog dana dva sata. Pozorišno-lutkarski otsek nastupio je po prvi put u dvorani u Solovljevoj ulici s lutkarskim pozorištem i komadom »U carstvu patuljaka« od brata Mladena Širole. Uspeh je bio dobar. S jednim prizorom istog komada nastupio je prilikom župskog lutkarskog tečaja te pokazao tečajcima u kratko način kretanja lutaka te uredaj prenosne pozornicc. 17 marta nastupio je š istim komadom kod bratskog društva Sokol 6 u veliko veselje sokolske dece i naraštaja tog društva.. Sprema se drugi komad: »Kiča Sokolič i Gvozden-zub«. Šahovski otsek, koji je osnovan po bratu Ačimoviču, pokazao se za vreme kratkog svog trajanja veoma agilnim. Briredene’ su do sada 4 utakmice sa šahistima Sokola Zagreb 1, dve utakmice sa šahistima Sokola Zagreb 6 te jedna utakmica sa šahistima cmigrant-ekog društva »Istra«. Rad uprave usmeren je na to, d društvu pribavi dovoljna sredstva z uzdržavanje triju vežbališta (c|''ora,n' i jednog ietnjcg vežbališta. -ose zadača uprave je u tome, da organizuj šahiranje prinosa medu ^anstyom. oclUI I iillju pruiusa uivuu rini- gradnju doma. U tom svom radu, štvena uprava nalazi kod članova voljno razumevanja, pa postop n ■i UJIIN-- V f -r mnCl da če naše društvo krajem godine pokazati na najlepše uspphe- bu svi članovi jednodušno prihvatm P ziv na što užu saradnju. . V. M. Л. ZAGREB 6. — Akademija. N* društvo održalo je 3 marta u vez nici na Selskoj cesti pred dupko Pa, , dvoranom roditelja i prijatelja ^ stva svoju dečju akademiju, k°J* J lo lepo uspela. Akademiju je ° načelnik društva br. Stj. Kušar sp nuvši u svom govoru BlaženopoC Viteškog Kralja Aleksandra I Lo telja, koji je još pred godinu ,a„re(j. dragan gledao u istoj dvoram P .£ stavu dece obdaništa medu к°Ј° bio lep broj i naše sokolske . ce’ajeg tim je pozdravio našu uzdanicu, n Mladog Kralja Petra II, što su slu pažljivo saslušali i prihvatili s gr» Zdravo! Posle uvodnog govora je program od 16 točaka u kojima izredali počam od najmanjih bo ^ s lakim elementarnim vežbama P s mladeg naraštaja muškog i ?5nSt,ricta ritmičkim sastavom od br- U. pa da na koncu završi muški m la ^ raštaj vežbom s drvenom Pu®^°, no-br. Brkiča, koju su deca odvežba nosnim živim kretnjama kao pravi Vojniči. .. dve Ovo je več treča akademija u godine opstanka ovoga društva. ,f. Osim ove akademije društvo ^ žaje redovno svake subote idejna i ga razna predavanja, a 12 i D ;e održao je br. dr. Chloupek РгесУ jeSti-s filmom o zaraznim spolnim bo^ ^ ma, posebno za muško, a P°. П|;оЈе ž. člantvo i građanstvo °^°"се’-.пјјеЈ se sastoji u glavnom iz s'ronluSarska sloja naroda. U društvu je iut gju pozorište. .Tednu lutkarsku P2z§ s Ik o t tKIlfEli ali \шки\ na/ScMji^k KUUMAtTDEU ццпуцц-цилшшоулИ —14 Diskose, r kopija, kugle i lopte n a ju s a vrš e n i j e dobavlja TVOHNICA GIMNA9TIČ-K1H 9PRAVA J. OBAŽEM RIBNICA na dolenjskem Vse tiskovine za sokolska društva, potrebne knjige za sokolske knjižnice, vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam izdela Učiteljska tiskarna. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige, časopise, revije, vizitke, bloke, račune, jedilne liste, posmrtnice in mladinske liste. Ilustrira knjige v eno- in večbarvnem tisku. / Lastna tvor-nica šolskih zvezkov. Knjigoveznica. Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyrševa ulica štev. 44 UČITELJSKA TISKARNA 1 i V LJUBLJANI, FRANČIŠKANSKA 6 JLGOSLOVENSKA SOKOLSKA u Ljubljani registrovana zadruga s ograničenim Jamstvom 61-14 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Pošiansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 23-43 Zahtevajte cen I k t Ureduje Redakcijski ofsek izdaje Save* Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. (»angl) • Glavni 1 odgovorni urednik Sljepan Celar Tieka Učiteljska tiskarna (pretsfavnik Francč Štrukelj); ev* u