ANNALES 3/'93 OCENE IN POROČILA / RECENSIONI E RELAZIONI Božo Jakovljevič PRILOŽI ZA POVIJEST ISTOČNIH DIJELOVA OPČINE KOPER I SEŽANA OD 1868 DO 1918. GODINE Porezne opčine Sočerga, Pregara i Movraž, danas opčina Kopar i Rakitovec, danas opčina Sežana, od 1868. do 1918. godine pripadale su hrvatskoj opčini Buzet. Kao mjesna opčina Buzet i Roč, zajed no tvore sudski kotar, Buzet i spadaju u Kotarski kapetanat Kopar. Uz krači prikaz prilika u buzetskoj opčini toga vremena izdvojit čemo i neke dogadaje koji se posebno odnose na spomenuta mjesta. Načelnik buzetske opčine dr. Matko Trinajstič (1894-1902) g. na kraju prvog mandata, podnio je izvješče o radu u godinama 1895-1897.1 izvješče se odnosi na rad opčinske uprave, ali se u izvještaju navode i problemi i način njihova rješavanja pred kraj prošlog stolječa. Opčina je od vlade u Beču 1895. g. tražila i dobila 4000 foritneza nabavu sjemenja i za popravak cesta, ali je zbog tuče, koja je potukla poljoprivredne usjave sav dobiveni novac morala po­ trošiti za nabavu živežnih namirnica. I sljedeče 1896. g. ponovno je dobiven iznos od 4000 forinte, ali je veči iznos potrošen za nabavu hrane jer je opet tuča uništila Ijetninu. Nagla voda odnosila je zemlju i rušila kuče, a peronospora je uništila grožde. "Držeči se one, da zdrava i čista voda je najpoglavitije uvjet čovjekovom zdravlju trudili smo se da uredimo bunare i vodovode gdje se to moglo", piše opčinski glavar. U Dvorih se napravilo vodovod dovevši u selo vodu udaljenu do 300 metara izviruču na nepristu- pačnom mjestu. Pri tom se potrošilo u gotovini 1500 for., a rabatom ovih marljivih i požrtvovanih seljana povečala se vrijednost na najmanje 1900 forinti. Vlada, nam je pri tom priskočila u pomoč sa 700 for, a Pok­ rajinski odbor sa 250 for. Do tada su u opčini opskrbljena uredenim zdencima, bunarima i vodovodom sela Ra­ kitovec i Podgorje. Od c. kr. ravnateljstva pošta i brzojava isprosilo se uvodenje ruralne pošte. Tri puta na tjedan dva poštanska tekliča obilaze sela Movraž, Sočergu i Pregaru. "U ovih trih godina naše Uprave dogradile su se obče zgrade, a neke se započele i dogradile. Medju prve spada ka- pelanija i škola u Pregari. Pregarčani, žilavi, odlučni, požrtvovni i složni ljudi borili su se skoro 30 godina, da postignu svoju vlastitu kapelaniju; tužili se, moljakali čak do Beča, ali zaludu. U čvrstoj nadi, da če ipak doči do vlastitog kapelana, ako mu priprave udoban stan, dali se na gradnju i dovršili ju sa troškom od 8000 for. sa svim sami, bez ičije pomoči, osim beskamatnog zajma, što njim ga dala sveta družba Sv. Cirila i Metoda za Istru. Nešto to, nešto opetovane molbe i prikazanje velike potrebe jedne kapelanije u onom pitomom kraju pomoglo je, te se danas može smatrati konačnom sis­ temizirano mjesto kapelanije, a mi smo u ovoj godini glasnovali odnosno utemeljeno pisali".U Analima Ko- parskog primorja i bližnjih pokrajina "Annales", 2, '92, objavljen je članak France Ostanek: Slovensko-hrvatska jezikovna meja v Istri. Gradivo za razdoblje od god. 1860-1956, II dio. Koristeči se školskom arhivskom gra­ dom i arhivima župnih ureda, autor piše o početku i radu trideset škola graničnog područja Slovenije i Hr- vatske. Medu ovim školama su i škole Rakitovec, Movraž i Sočerga. Pokušat čemo tekstu autora dodati nekoliko novih podataka o ove tri škole. Od 1805. do 1869. g. škole su bile u nadležnosti crkve. Od 1869. g. škole su postale državne. Izvršnu vlast nad školama preuzelo je c.kr. Zemaljsko školsko viječe, sa sjedištem u Trstu jer je tamo stanovao predsjednik toga viječa, c.kr. namjesnik. Prva i nepos­ redna vlast za pučke škole bilo je mjesno školsko viječe koje se sastojalo od zastupnika škole, crkve i opčine. Nove škole otvarale su se vrlo sporo. U mjesta bi dolazile komisije koje bi zapisnički utvrdile okolnosti da se škola može otvarati. Tako je 5. novembra 1907. g. Komisija za utvrdivanje pojedinosti radi osnivanja javne pučke škole boravila u Sočergi.2 Od zaključka komisije izdva­ jamo slijedeče: - Zaseoci koji če biti priključeni školi u Sočergi bit če sva mjesta porezne opčine Sočerga i selo Trebeše. - Prema popisu stanovništva iz 1900 g. broj Stanov­ nika ovog predjela je 785, od kojih svi slovenske narod­ nosti. Iz spiska izdanog od župnog ureda Sočerga ra- zabire se da se prosječni broj djece koji su obavezni pohadati pučku školu u razdoblju od 5 godina penje na 111. - Oglasom Mjesnog školskog savjeta u Buzetu prisutni roditelji jednoglasno traže da nastavni jezik bude slo­ venski a da se talijanski i njemački jezik uče kao predmeti. France Ostanek navodi da je škola u Sočergi počela raditi 1908. g. a da je redovna škola otvorena 1913 godine. Opčina Buzet imala je 1909. godine 11 javnih pučkih škola, od kojih u Movražu slovenska jednorazrednica, učitelj Semič Valentin. U opčini su tri Družbine škole. Rakitovec ima slovensku jednorazrednicu. Družba je 1 Izviješce glavara dr. M. Trinajstiča u sjedinici 20. septembra 1897. godine opcinskog zastopstva u Buzetu o radu opčinske uprave u godinah 1895 97. Pohranjeno o Zavičajnom muzeju Buzet. 2 Krota, Ines, Buzet u spisima Istarskog Sabora 1861-1916, Buzetski zbornik 12, Buzet 1988. Historijski arhiv Rijeka. Godina 1908. VIII spis broj 1912-1916 371 ANNALES 3/'93 OCEN E IN POROČILA / RECENSIONI E RELAZIONI Sola v Rakitovcu, zgrajena leta 1912 (Foto: Z. Ciglič 1988). o namjestila učiteljico Ivku Jerbič . U navedenom radu France Ostanek navodi da su kao i u drugim školama toga vremana u školi u Mavražu poučavali svečenici. Škola u Mavražu spominje se 1874. g. a u njoj radi učitelj Ignacij Meško. Prema istom izvoru škola u Rakitov­ cu otvorena je 1908. g. kao područna, škole Mavraž. 1912. godine izgradena je školska zgrada, i otvorena redovna osnovna škola. Prvi, stalni učitelj bio je Fran Bernetič. Skolskazgrada izgradena jevlastitim sredstvima mještana sela Rakitovec4. Aleksej Kalc IZSELJEVANJE SLOVENCEV: POMEN, VZROKI IN POTEK IZSELJENSKIH PROCESOV NA SLOVENSKEM V petek, 8. oktobra 1993, je bilo v Prosvetnem domu na Opčinah pri Trstu v priredbi Odseka za zgodovino pri Narodni in študijski knjižnici v Trstu 2. Mednarodno znanstveno srečanje raziskovalcev izseljenstva. Po lan­ skem prvem tovrstnem srečanju, na katerem so ude­ leženci opravili pregled dotlej po posameznih strokah opravljenega dela na področju preučevanja izseljenstva, je letošnje nosilo naslov Izseljevanje Slovencev: pomen, vzroki in potek izseljenskih procesov na Slovenskem. S tem je bilo zadoščeno zamisli, da bi v sosledju zapored­ nih letnih srečanj, katerih namen je med drugim tudi preverjanje stanja in rasti migracijskih študij pri nas, po fazah obdelali razne aspekte izseljenske oziroma prisel­ jenske problematike. Hkrati pa je bila to priložnost, da se ob konkretnih problemih te izrazito mnogostranske tematike soočijo dognanja, pogledi in metodološki pri­ jemi posameznih strok na poti k uresničevanju sicer načelno zelo opevanega, a dejansko malo prakticiranega komparativnega in interdisciplinarnega znanstvenega dela. Na srečanju se je zvrstilo 15 referatov, ki so bili razdeljeni na štiri diskusijske sklope. Prvi je nastopil Matjaž Klemenčič s pregledom raziskav izseljenskih pro­ cesov na Slovenskem v primerjavi z raziskavami drugih območij avtroogrske monarhije. Sledili so Darko Friš z referatom o izseljevanju iz Spodnje Štajerske v obdobju pred prvo svetovno vojno, Mihael Kuzmič s prispevkom o izseljevanju iz Prekmurja med obema svetovnima voj­ nama, Barbara Suša, ki je spregovorila o temi izseljenstva v slovenski književnosti 19. stoletja, ter Majda Kodrič, ki je obravnavala poglede slovenskih misionarjevvSever- ni Ameriki na priseljevanje slovenskih rojakov v Novi 3 "Narodna prosvjeta" Mjesečnik za školstvo, prosvjetu i književnost, 1909, str. 103. 4 Darko Darovec, Vida Rožac, Oris povesti o Rakitovcu, Primorska srečanja, št. 87-88/'88, Koper 1988. 372