SOKOLSKI GLASNIK 1925• V Ljubljani, dne 15. junija 1925. 77. Otvorenje Tyrševa doma Dne 24. i 25. maja provela je zlatna Praha svečane dane proslavljajuči sokolski rad i sokolsku požrtvovnost. U prisutnosti zastupnika celokupnoga slovanskoga Sokolstva otvoren beše svečanim načinom Tyršev dom, podignut za poslovanje i odgoj Sokolstva. Jugoslovensko Sokolstvo učestvovalo je na toj svečanosti po delegaciji od 80 zastupnika starešinstva i župa JSS. Svoje zastupnike otposlale su sledeče župe: Ljubljana, Celje, Maribor, Kranj, Novo mesto, Zagreb, Rijeka, Bjelovar, Osijek, Beograd, Tuzla, Split, Skoplje, Novi Sad. Delegaciju su vodila starosta br. Engelbert Gangl i načelnik bi’. Miroslav Ambrožič. Slavnost otvorenja Tyrševa doma počela je u subotu jutro otkričem spomenploče dr. Tyršu, koja bi se bila smestila na ono lcobno mesto u Otzu, gde je dr. Tyrš umro, da se tome nisu protivili Nemci. Ta je ploča otkrita svečano u prisutnosti zastupnika svega Sokolstva. Brat starosta dr. Scheiner ocrtao je u zanosnom govoru velika dela dr. Tyrša, našto je bila svečanost Zaključena te se je 'odmah zatim vršila prva sednica funkcijonara češko-slovačkoga i jugoslovenskoga Sokolstva. Ta se je sednica vršila u prostorijama Tyrševa doma, a bili su na njoj zastupnici sviju župa COS. i jugoslovenska delegacija u potpunom broju. Sednicu je otvorio brat starosta dr. Scheiner, našto je bio izabran za predsednika toga zborovanja starosta JSS. br. Gangl, a za njegovog namesnika br. Štčpiinek. Na sednici bilo je podato osam dobrih referata o radu sokolskih funkcijonara; nakon referata razvila se je živahna debata. Određen je pravac za skupni rad ČOS. JSS., što če biti za budučnost od velikoga zamašaja. Iza te sednice vršio se sastanalc zastupnika JSS. s članovima akademskoga društva «Jugoslavija» u Strakovoj akademiji. Sastanak je urodio povoljnim Uspesima. Kod svečanosti otvorenja Tyrševa doma učestvovali su i zastupnici poljskoga Sokolstva i izaslanstvo ruskoga Sokolstva. Kao zastupnici Saveza' lužičkosrpskih Sokola došla su br. Šajbah i dr. Šleca. Sem toga bejahu na svečanosti zastupnici francuskili gimnasta g. Wachmar i veliki prijatelj Sokolstva Sansboeuf. českoslovačko Sokolstvo učestvovalo je na toj svečanosti u velikom broju; svaka je župa poslala svoje delegate. Prava je svečanost otvorena bila u subotu 24. maja naveče u novoj vežbaoni lyrševu doma. Tu se je vršila svečana akademija; vežbaonu su napunili do zadnjega kutiča pozvani gostovi i članstvo. Posebnu su pozornost na akademiji svratili na se telovežbeni nastupi članova i članica. Osobito je imponiralo rediteljstvo. U nedelju 24. maja u jutru išli su zastupnici JSS., zastupnici poljskoga Sokolstva te zastupnici ruskoga i českoslovačkoga Sokolstva na Tyršev grob, (,a počaste uspomenu ustanovitelja Sokolstva Ftlgnera i Tyrša. Na grobu su Progovorili br. dr. Urban za COS. i br. Gangl za JSS., uime poljskoga Sokolstva govorio je br. Iilos a za rusko Sokolstvo dr. Vergun. Delegacija JSS. ' Poljaci položili su na grob venac s napisima. Poljska i jugoslovenska delegacija posetiše grob neznana vojnika i položiše nanj vence; tu je govorio 11 ime Sokolstva br. Gangl. Istoga dne prepodne, dok se je sakupljalo Sokolovo za pohod po Pragu, sabrao se u Tyrševu domu odbor COS., da proslavi velikoga prijatelja Sokolstva Franceza Sansboeufa. U prijamnoj dvorani 'l’yrešva doma pozdravio je starosta COS. staroga muza; Sansboeuf, duboko ganut, zahvalio se. Iza toga bratskoga pozdrava izručio je starosta JSS. br. Gangl zgodnim nagovorom plakete JSS. bratu dr. Scheineru, br. dr. Va-ničku i Štepanku. Odmah zatim bejaše prijavljen dolazak prezidenta republike dr. Masaryka, koji je dospio u Tyršev dom tačno u napovedani sat a pratili su ga predsednik vlade ministar Švehla, kancelar dr. Šamal i drugi. Prezidenta su primili dr. Scheiner, Mašek i Štepanek; načelnica COS. sestra Milada Mala ponudila mu je kruh i s6 i pozdravila ga na ulazu u Tyršev dom. Nato je iSao prezident u pratnji celoga odbora COS. i zastupnika starešinstva JSS. u vežbaonu Tyrševa doma, gde se je obavilo svečano otvorenje Tyrševa doma u nazočnosti velikoga broja Sokolstva. Uz veliko oduševljenje prisutnih otvorio je Tyršev dom svemu Sokolstvu brat starosta ČOS. dr. Scheiner, koji je oduljim govorom istaknuo veliko značenje Tyrševa doma šlo ga izruča Sokolstvo na službu celokupnome českoslovačkome narodu. Lep bejaše nastuip ženskoga naraštaja žiškovskoga Sokola, koji je izveo poklon dr. Miroslavu Tyršu. Iza te svečanosti podao se je prezident u pratnji sviju prisutnih ministara i zastupnika diplomacije u svečanu dvoranu, otkle je motrio dolazak Sokolstva, koje je počelo u tom trenu ulaziti u Tyršev dom. U dugim nepreglednima redovima pomicalo se je Sokolstvo Pragom; Pražani su velikim oduševljenjem pozdravljali Sokolstvo te se je ponovno pokazalo, da je Prag sokolski. Pohod gradom trajao je celi sat. Prekrasan beše pogled, kad je četverored za četveroredom dolazib na letno vežbalište Tyrševa doma i kad je nebrojeno mnoštvo neprestance burno i oduševljeno pozdravljalo osloboditelja prezidenta republike Masaryka. Broj učesnika Sokolstva kod te svečanosti narastao je do 15.000 ljudi. Na znak načelnika dr. Vanička zasvira sokolski orkestar ouverturu k Smetanovoj Libuši, našto je brat Scheiner u svom govoru istaknuo veliku važnost Tyrševa doma za Sokolstvo i izručio ga svemu slovanskome Sokolstvu na službu. Zatim je preuzeo br. dr. Vaniček, načelnik COS., u ime načelstva nove vežbaone i pozvao Sokolstvo, osobito vežbače, na rad. Držali su još govore u ime grada Praga primator dr. Baksa, u ime vlado ministar Uderžan, u ime franceskih gimnasta g. Wachmar, za JJS. br. Gangl, za poljsko Sokolstvo br. Klos, za Ruse dr. Vergun i za Lužičke Srbe dr. Šleca. Time je bio završen ogromni sokolski tabor, i silno se Sokolstvo uz burno oduševljenje razišlo na određene mu prostore. Istog dana popodne vršile su se u Tyrševom domu svečane akademije. Tyršev dom bejaše otvoren, da si ga uzmogne svatko razgledati, Kao zaključna svečanost vršila se uveče na Slovanskom otoku slovanska beseda, gde su se združili svi zastupnici slovanskoga Sokolstva; bilo je uz veliko oduševljenje izrečeno mnogo lepih sokolskih misli. Za Jugoslovene govorio je br. dr. Lazar Car. Jugoslovensko Sokolstvo ogledalao je narednoga dana Prag te se je naveče odvezlo u domovinu. Izveštaj prosvetnoga odbora JSS. skupšiini JSS. 22. marta 1925. u Brodu na Sav.i. Predsednik saveznoga prosvetnoga odbora br. dr. Jovan Hadži podao je dne 9. februara 1925. svoju ostavku radi bolesti, zato izveštujem ja, kao njegov namesnik, o prosvetnom radu u prošloj dobi. Savezni prosvetni odbor konstituirao se je iza glavne skupštine, koja se vršila u Ljubljani dne 23. marta 1924. i koja je poverila vodstvo prosvetnoga rada br. dr. Hadžiju, ovako: Predsednik dr. Hadži, njegov namesnik i knjižničar Bajželj, tajnik čermalc, urednik ve struke imao je savezni prosvetni odbor pred očima i smatrao ih le osobito važnim potporama za širen je sokolske prosvete, i to živu reč i Pisano slovo (štampa). U prvu struku spadaju najrazličitija predavanja, kako *h navada društveni poslovnik, u drugu struku spada pako sokolska štampa, a to su sokolski listovi i sokolske knjige, za čije se raspačavanje i čitanje nioraju briniti prosvetni odbori. Suvišno bi bilo da govorim o važnosti tih dveju struka, pošto se o tom •"^spravljalo ponovno po našim listovima i na skupštinama. Kako si mi Pomišljamo podelu predavanja, razvida se iz društvenoga prosvetnoga Poslovnika, što je u knjiži »Organizacija JSS.». Župski i društveni predsednici dobili su dosta pobuda za rad, ako su ozbiljno shvatili zadaču, što Su ju dragovoljno preuzeli na svoja pleča. 'Da bi pako uza sve te upute podali još tačnijih saveta, savezni je prosvetni odbor, po želji sabora, izradio potanji minimalni program za ovo-SodiSnju zimsku dobu. Taj program sadržava samo deset predavanja, koje e društveni prosvetni odbori preraditi za pet zimskih meseci tako, da dodu lla mesec dva predavanja. Teme za minimalni program izabrane su tako, tvore temeljne nauke o sokolskoj ideji i s kojima treba da se upozna svaki član. Namišljeno je bilo, da bi se minimalni program od godine do godine raširivao i popunjavao, da se polalco izobrazi čilavo članstvo u sokolskoj ideji do savršenosti. Uz taj najvažniji rad izradio je odbor takoder program za savezni dan i za sokolske zakletve, što su se morale izvršiti onoga dne. O ostalom radu prosvetnoga odbora čini mi se da ni je potrebno da vam govorim, jer ste o sveinu tomu poučeni iz izveštaja, što ih donaša naše osrednje glasilo «Sokolski Glasnik», gde su izneseni i izvaci iz zapisnika sednica. Na današnjoj skupštini ne mogu, žalibože, da izvestim o uspesima prosvetnoga rada u Jugoslovenskom Sokolskom Savezu, jer je ta slika savezs nomu prosvetnomu odboru još nejasna. Organizirati smo morali sokolsku prosvetu po društvima ove zime pa čemo videti, jesu li društveni prosvetni odbori na višini svoje zadače, to jest, videt čemo, jesu li izvršili minimalni program te dobe. Izvešča o ovogodišnjem prosvetnom radu ne mogu biti jošte zaključena, jer se rad te dobe završava jedva krajem marta. Zupe i društva dobit če početkom aprila posebne tiskanice s pozivom da ih popune, pa če se onda razvijleti čitavi prosvetni rad, ovršen minule godine. Na osnovi tih izvešča dobit čemo pregled, u koliko i kako su društveni prosvetni odbori ispunili svoje dužnosti pa čemo moči da klasificiramo napredak u sokolskom prosvetnom radu. Iz toga bit če nam jasno, gde i kako da priskočimo u pomoč, da prosvetni rad napreduje. U lom smo pogledu dakle još uvek na početku organizacije, koja če stalno u prvoj godini pokazati još mnogo nedostataka. I ako ne budu ta izvešča baš razveseljiva, neka budu bar savesna i tačna, jer baš netačnost pojedinaca čini centralnim funkcionarima največih poteškoča i ogorčava im tako mučan i težak rad. Moram da spomenem, da župski prosvetni odbori dosada nisu učinili svoje dužnosti. Naloženo im je naime bilo, da izveste Savez do 31. decembra 1924. 0 uspehu proslave 1. decembra. Ali niti jedna župa nije dosada poslala toga izvešča, i tako smo o moralnom uspehu novoga sokolskega praznika uopšle neupučeni. Po svoj prilici nije krivda ni na župskim prosvetnim odborinm, jer ako nisu od društvenih prosvetnih odbora dobili izvešča, ne mogu ni nas izvestiti. Kako je iz izvešča o župskim glavnim skupštinama razvidno, nisu društva provela ni društvenoga programa onako kako im je bila dužnost. Šteta, da na župskim skupštinama, gde su predsednici župskih prosvetnih odbora podali svoja izvešča, nije bilo onih članova, koji su odgovorni za društveni prosvetni rad. Trebat če, da župe pozovu na odgovornost sva ona društva, koja nisu učinila svojih dužnosti. Župski prosvetni odbori, koji imaju glavnu zadaču da organizuju prosvetni rad u svojem području, neka se late toga posla svom energijom i neka vazda 1 svuda bodre podredene organe na samostalan rad. Sada je prosvetna organizacija tako tačno fiksirana, da imaju društva svojim poslovnicima jasno označen put do željenoga cilja. Knjiga ^Organizacija JSS.» pokazuje toliko rada i inicijative, da nije treba društvima da čekaju opomene i upute odozgo. Neka znadu, da je u prvom redu njihova dužnost, da učine sve što im prepisuje prosvetna organizacija, i da im savezni i župski prosvetni odbor ne mogu da podaju sve: u vlastitom i slobodnoin radu osiguran je napredak sokolske prosvete. Ponajviše neka paze društva da se drže predavanja i da se uzgoje dobri predavatelji o sokolskoj ideji. Župe treba da sastave popis dobrih predavatelja i neka sabiraju dobra predavanja pa če tako imati predavatelja za sebe i za druga društva koja ih nemaju. Župe neka dobra predavanja pošalju saveznom prosvetnom odboru, koji če se pobrinuti da dodu štampu. Tako čemu medusobnim i uzajamnim potpomaganjem diguuti sokolsku prosvetu do onoga stepena, da če članstvo pravo i dobro poznavati sokolske ideje. Posebnu pozornost neka svrnćaju svi prosvetni odbori sokolskoj štampi. Svaki član i svaka Članica mora da Sita sokolske časopise i sokolske idejne knjige. Tlco ne pozna sokolskih Iistova, taj nije na višini sokolskoga na-obraženja, taj ne zna što se događa u sokolskoj organizaciji .i što se od njega zahteva. Večina opšte važnih odredbi objavlja se danas samo u našim Hstovima, jer je tako najprikladnije; zato mora članstvo da čita te listove i neka znade da su pisani za nj. Prosvetni odbori imaju tu opširno polje, koje je jošte neobradeno i potrebuje mnogo marljivih radnika. Od člana do člana neka se vrši agitacija za sokolsku štampu ne samo zato dai se listovi raspačavaju nego, što je idealnije, da se članstvo pouči o sokolskim težnjama i o sokolskoj ideji. No ne samo članstvo nego i naš naraštaj i naša decn neka se upoznavaju sa sokolskom štampom, koja je namenjena njima. Koliki bi bio napredak ,u našoj organizaciji, ako bi svatko i čitao svoje listove! Povereniče za sokolsku štampu, koliko rada Te čeka! Ne oklevaj dakle! Sve sokolske jedinice, koje izdaju bilokakvu publikaciju, neka ne za-borave ^poslati JSS. po dva primerka, jer je samo tako moguće imati evidencu sokolske štampe, koja izlazi u području JSS. Pismeno poslovanje saveznoga prosvetnoga odbora sa župskim prosvetnim odborima bilo je neznatno-. Iniciativno nastupio je samo jedan župski prosvetni odbor, ali za sada bilo je nemoguče realizovati njegov predlog. Inače je odbor imao dosta posla 1 sastajao se je skoro redovito dvaput mesečno na sednice, kojih je bilo u minuloj upravnoj dobi 20. Kakvim je uspesima urodio njegov rad, pokazat če bliža budučnost. Čitavo članstvo JSS. neka pako smatra sokolsku proevetu za važno uzgojno sredstvo i neka uznastoji o njenu procvatu i napretku, jer je sokolska prosveta merilo naše svesti i pravilna pojmovanja sokolske ideje. j. Bajželj. Znak sokolskoga naraštaja 1. Jugoslovenski sokolski savez daje svome naraštaju poseben znak da ga nosi i tako pokaže da pripada velikoj sokolskoj porodici. 2. Znak je zakonom zaštičen; smeju da ga nose samo oni naraštajnici (-ce), koji su ga primili od svojega sokolskoga društva, i to samo toliko vremena, (logod su zbilja članovi naraštaja onoga društva i s tim naraštajem redovito vežbaju. Prestanu li biti članovi naraštaja, onda moraju znak povratiti društvu; ako od naraštajnika postanu članovima onoga društva, pridrže si znak. 3. Kada si naraštajnici pripnu svoj znak, moraju da znadu, da je to vidljivo obeležje pripadnosti k velikoj sokolskoj organizaciji, koja vrši u narodu naj-uzvišeniju zadaću opštega oplemenjivanja jugoslovenskoga naroda. Znakom treba da se ponose. Nitko ne sme učiniti ničega, što bi bilo na sramotu njemu i sokolskoj Porodici. Naraštajnici dobivaju znak uz legitimaciju i revers, koji moraju potpisati. Kad primaju znak, ujedno obečaju: a) da če vazda čuvati čast sokolskoga imena; b) da če vazda nastojati, da se čvrstim sokolskim radom uzgoje za najbolje ljude i članove jugoslovenskoga naroda; c) da če ostati vazda verni sokolskoj ideji i jugoslovenskomu narodu. Znaltove s legitimacijom preda naraštajnicima društveni starosta ili načelnik u navzočnosti svega naraštaja i dece. Tom prilikom treba naraštajnicima rastumačiti značenje znaka i pravila za nošenje znaka. Istodobno polažu pojedinci svoje obečanje. 5. Naraštajski se znak pripne na odeču na levu stranu prsiju. 6. Naraštajnik, koji nosi znak, mora da ima uza se legitimaciju. 7. Naraštajnici, koji nose znak, mora ju se medusobno pozdravljati pozdravom: «Zdravo!» Nagovaraju se nazivom «brat» i «sestra» i govore si «tis>. Medusobhi saobračaj mora da bude uslužan i uljudan. Ogreši li se naraštajnik o uljudnost, oduzme mu njegov prednjak znak. Naraštajnici nagovaraju svoje prednjake i članove sokolskih društava nazivom «6rat» i «sestra», ipak im ne smeju govoriti «ti». 8. Naraštajnici pozdravljaju sokolske članove i članice, koji nose sokolski znak, pozdravom: «Zdravo!» i to uvek prvi. Nanese li potreba, da takoga člana ili članicu nagovore, moraju se prikazati uvek s legitimacijom. Ako ih nagovori član sokolskoga društva ko i i nosi znak, ili ako se legitimira, moraju i oni pokazati svoju legitimaciju. 9. Sokolska društva, pre svega članovi odbora prednjačkoga zbora dužni su da paze, da naraštajnici ne zlorabe nošenje znakova i da se sa znakovima u svakom pogledu što dostojnije vladaju. Opaže li kakvu nepravilnost na naraštajniku, treba da ga na to upozore, a naraštajnik mora svaku takvu opasku odmah i sam prijaviti svome prednjaku da se o stvari popita. Zato je potrebno, da onaj član kaže naraštajniku svoje ime i ime društva, koga je član. 10. Naraštajniku je na v olju da nosi znak. Ali ako prednjak naraštaja odredi u stalnim slučajevima, da naraštajnici ne smeju nositi znak onda se oni moraju toj odredbi bezuvetno pokoriti. Zdravniška služba za medzletne tekme v Beogradu Za vsak vlak, s katerim se vozijo Sokoli, naj bo pripravljen po en sanitetni voz z značko rdečega križa. Po možnosti naj vsebuje po enega zdravnika in sanitetno moštvo s par nosilkami. Za okrepčilo naj bo pripravljeno več vrčev s svežo mrzlo vodo, kozarci, črno kavo, limonado, z malinovcem in konjakom. Kot zdravila pridejo v prvi vrsti v poštev Pyramidon 0'30 x L, Aspirin 1‘00 x L, Tet. amara 200’—, Tannalbin 100 x L. Na vseh postajah naj bo pripravljena mrzla voda. V ta namen naj funkcionirajo na postajah odseki onega krajevnega sokolskega društva, ki preskrbe postajo z dovoljno množino sveže zdrave vode in eventualnimi drugimi po-krepčili, kakor: mrzlo črno kavo, mrzlim čajem, malinovcem. Vsak voz vlaka naj bo preskrbljen z nekolikimi vrči, vsak udeležnik naj ima s seboj kozarec in nekaj limon. Sanitetni voz naj vsebuje nekaj torbic, ki so namenjene za sokolske zlete vsakemu društvu. Te torbice, ki so podobne vojaškim zdravniškim torbicam, naj vsebujejo: 2 izgotovljeni ster. obvezi za prste; 2 izgotovljeni ster. obvezi velikost I.; 2 izgotovljeni ster. obvezi velikosti II.; 1 izgotovljeno sler. obvezo velikost III.; 10 g ster. bombaževine; 2 kaliko ovoja 5m/6cm; 1 kaliko ovoj 5m/8cm; 1 trioglat robec; G varnostnih zaponk; 1 leukopast lm/4cm; 1 škarje za obveze; 20 g Tet. jodi; 10 x 0’5 Aspirin lablet; 10 x 0-1 tablet pulv. opii; 2 Statim-tableti. O tem se obveščajo vse župe, ki naj odrede, da se posamezna društva pi rskrbe z navedenim zdravniškim materijalom, oziroma predlože lo odredbo župnim in društvenim zdravniškim odsekom v izvršitev. IZ STAREŠIN S TV A JSS. * VIII. redovita sodnica starešinstva JSS., dne 18. maja 1925. Prisutni: Gangl, Ambrožič, Bajželj, Čobal, Deu, Fettich, Fux, Govekarjeva, Jamar, Jeras, Kajzelj, Krejči, Miklavc, Poženel, Švajgar, Turk, Trdinova, Zelenko. Opravdani: Gregorin, Marolt, Mužinova, Ludvik. Brat starosta Gangl, otvorivši sednicu, govori posmrtno slovo bratu Dim. Barbuloviću, starosti sokolskoga društva Skoplje. (matica), koji je ne-nadnom smreu preminuo: njegov rad bejaše posvečen širenju Sokolstva u južnom delu naše domovine. Slava njegovu spomenu! Poslali smo brzojavnim putem naše saučešče društvu i ovlastili župu Skoplje, da zastupa JSS. na pogrebu. — Prijave su za učestvovanje kod otvorenja Tjrrševa doma zaključene. Tajnik brat Fux izveštuje: Od jugoslovenskoga akademskoga društva «Jugoslavija» u Pragu primili smo dopis, kojim javljaju, da su veseli što če doči u saobračaj s JSS. U tu svrhu bit če prigodom otvorenja Tyrševa doma na raspolaganje soba za razgovor u Strakovoj akademiji. Odrediji se referati. Nadalje izveštuje o stvarima, što su u toku, i o rezultat ima sednice /.a niedusletne utakmice u Beogradu. Izveštaj blagajnika br. Kajzelja: Doprinosi za Savezni dan 154.383-91 Din. — Za VIII. slet iu Prag treba odrediti stroge uvete za učestvovanje, jer če inače izrabiti bonitete takovi, koji se priglase u Sokol samo radi toga i za to vreme. Brat načelnik Ambrožič napominje, da če T. O. postaviti stroge uvete. Brat Turk izveštuje za gospodarsko odelenje: Podoficirska; čitaonica 32. artiljerijskoga puka u Mariboru prosi za plakate. Poslat če se. — Gospodarsko odelenje prednaša predlog, da sve narudžbe produ kroz ruke G. O., da se za sve dobave predlože načrti, za veče dobave neka se drže licitacije. G. O. je zaključilo, da izadu naredni brojevi «Spomenice». Rešile su se tekuče stvari gospodarskoga značaja. IX. rcdovita sednica starešinstva JSS., dne 25. maja 1925. Prisutni: Bajželj, Čobal, Gregorin, Jamar, Jeras, Krejči, Marolt, Poženel. Opravdani: Gangl, Ambrožič, Deu, Fux, Govekarjeva, Kajzelj, Miklavc, Možinova, Trdinova, Turk. Mesto odsutnoga brata staroste Gangla otvori sednicu brat podstarosta Bajželj i javlja tužnu vest o smrti brata Steve Todoroviča; umro je 22. maja u starosti od 93 godine. Bio je ustanovitelj Sokolstva u Srbiji i jedan od najzasluženijih radnika na sokolskom polju. Prisutni mu na spomen uskliknu: Slava! Starešinstvo JSS. zastupao je pri pogrebu starosta beogradske župe br. Paunkovič. Tajničko izvešče podaje br. Čobal: Župa Ljubljana odstupa savezu sav akt s nacrtima za zgradbu sokolskoga doma društva Unec-Rakek. Odstupa se gradbenom i gospodarskont odelenju. — Banatska župa izveštuje, da se je razdelila u tri okružja. Odstupa se T. O. — Savez kulturnih društava Pozivlje naš savez na glavnu skupštinu za dne 7. junija u Ljubljani. — Župa Sarajevo najavlja novo društvo u Brezi. — Društvo u Bugojnu počelo je opet delovati 26. aprila o. g. — Župa Rijelca razdelila se u tri okružja: Crikvenicu, Gospič, Kastav. — Sokolsko društvo u Subotici šilje program svečanosti za 81. svibnja. — Župa Skoplje javlja, da je zastupao savez br. Trifunovič kod Pogreba brata Barbuloviča. — Župa Mostar javlja, da se stvar radi vežbaone sokolskoga društva na Cetinju svršila u Beogradu negativno; društvo je iz-bačeno iz vežbaone bez razloga. Moli, da savez s svojim uticajem to prepreči. Stvar preuzimlje br. Gregorin, koji če intervenirati u Beogradu. Za organizacijsko odelenje izveštuje br. Marolt: Buduči da je 15. maja Prošao termin, do kojega su imala društva pravo da šalju predloge glede pravila, to če organizacijsko odelenje samovlasno nastaviti rad za izradbu pravila. — Odelenje za barjake poslalo je načrte za barjake društvima: Toplice, Veliki Bečkerek, Laško. — Odelenje fonda za nezgode dozvolilo je oštečenome bratu Naumoviću, sokolsko društvo Leskovar, župa Niš, izvanrednu potporu. Brat Marolt javlja, da nije župa Niš uplatila nikakih obveznosti za godiac 1923. i 1924. S tom izvanrednom potporom otposlao je br. Marolt posebni dopis sa zgodnom poukom društvu Leskovac. Uzelo se na znanje. — Brat Marolt javlja, da raoraju pojedina društva doprinašati neku stanovitu odštetu u novcu za nastale troškove glede načrta za barjake. Brat Jamar poda izvešče za lekarsko odelenje; javlja, da se u gradbeno odelenje šalju br. dr. Rus i dr. Krajc. Nadalje javlja, da je posetio sokolska društva u Žirama i Gorenjoj vasi. Glede zdravstvenih predavanja treba stupiti u što uži doticaj sa Savezom kulturnih radnika. VI. izkaz prispevkov za Savezni dan (do 31. maja). Nadalje so prispevala za Savezni dan nastopna sokolska društva: Bela Crkva Din 583-—, Foča Din 264-—, Klenak Din 100'—, Požega (užička) Din 150-—, Donji Miholjac I)in 200’—, Vinica Din 100-—, Višnja gora Din 171-—, Loški potok Din 50'—, Gradac Din 50’—. Končni pregled: Župa Banjaluka: prispevala vsa društva; župa Beograd: brez odziva Obrenovac, Smederevo; župa Bjelovar: prispevala vsa društva; župa Celje: prispevala vsa društva; župa Kragujevac: brez odziva čačak, Gornji Milanovac, Jagodina, Kraljevo, Paračin, Svilajnac; župa Kranj: brez odziva Bohinjska Bistrica, Medvode, Železniki; župa Ljubljana: brez odziva Bloke, Dolenja vas, Ig-Studenec, Notranje gorice; župa Maribor: brez odziva Dolnja Lendava, Hoče, Jarenina, Pragersko, Radgona, Ruše, Sveta Marjeta na Dravskem polju, Sv. Bolfank, Oplotnica; župa Mostar: prispevala vsa društva; župa Niš: brez odziva Aleksinac, Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje; župa Novi Sad: brez odziva Kula, Titel; župa Novo mesto: brez odziva Mirna peč, Št. Rupert, Št. Vid-Stična, Žužemberk; župa Osijek: brez odziva D jakovo, Vukovar; župa Rijeka: brez odziva Fužina-Vrata, Vrhovina, Skrlevo; župa Sarajevo: brez odziva Visoko, Zenica; župa Skoplje: brez odziva Bitolj, Berovo, Djakovica, Kičevo, Kočane, Novi Pazar, Peč, Priština, Skoplje, Tetovo, Vuči trn, Skoplje 1, Kruševo, Uroševac, Negotin, Vardar, Štimlja, Struga, Kosovska Mitroviča; župa Split: brez odziva Igrane, Podgora, Postira, Pučišče, Stari grad, Stobreč, Sučurac, Vis; župa Šabac: brez odziva Budja-novci, Šid, Valjevo, Zvornik; župa Šibenik: brez odziva Biograd, Dubrave, Novi grad, Murter, Rab, Tijesno, Vodice, Krapanj; župa Tuzla: brez odziva Bijelina, Bosanski Šamac, Doboj, Gornja Slatina, Gračanica, Lukovac, Lopare; župa Užice: brez odziva Prijepolje; župa Veliki Bečkerek: brez odziva Banatski Št. Jurac, Bašahid, Bavanište, Crepaja, Centa, Perles, Srpski Elemir, Srpski Štebej, Srpski Padej, Taraš, Novi Bečej; župa Zagreb: brez odziva Bizeljsko, Caglič, Glina, Globoko, Kostanjevica, Krška vas, Novska, Okučani, Raka, Sisak, Sv. Križ, Šeovica, Vrginj most; župa Zaječar: brez odziva Knja-ževac, Negotin. Mcdzletne tekme v Beogradu. V Beogradu nastopijo vsi tekmovalci in tekmovake pri popoldanskem javnem nastopu s saveznimi skupnimi vajami na godb o. Treba je torej, da poskusijo vaje z godbo že doma. — Člani tekmovalci bodo prenočevali poleg tekmovališča v šotorih. Treba je torej, da prinesejo s seboj potrebno odejo. — Ne pozabite na jedilno orodje in posodo.