KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 47 (2) iNDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 FEBRUARA 1936 PATENTNI SPIS BR. 12098 Mattia Pietro, Milano, Italija. » Automatska promena brzine. Prijava od 24 novembra 1934. Važi od 1 aprila 1935. Ovaj se pronalazak odnosi na mehanizme zvane: izmenjivači brzine, koji se u-opšte upotrebljavaju kod motornih kola i mogu se upotrebiti u svakom slučaju gde je potrebno menjati odnos brzine izmedu osovine motora i osovine upravljača. U smislu pronalaska, mehanizam ima jedan ili više nizova epicikloidnih zahvatnih zupčanika čiji jedan zupčanik može slobod-no da se obrče u smislu obrtanja osovine motora, ali ne može da se obrče u sup-rotnom smislu. Na osovini epicikloidnih točkova pri-tvrden je uostalom doboš koji se i sam e-picikloidalno kreče i ima prstenastu šupljinu, koja sadrži izvesnu količinu tečnog materi-jala velike gustine, n.p. žive. Na toj se materiji razvija centrifugalna sila koja se pro-tivi obrtanju doboša oko svoje sopstvene osovine i odreduje kočenje epicikloidnih točkova, čime je omogučen direktan zalivat. Na načrtu je primera radi pokazan oblik izvodenja pronalaska. Sl. 1. je aksialni presek aparata. Sl. 2. je presek po liniji 2-2 sa sl. 1. Sl. 3. je srednji presek jednog oblika izvodenja doboša. Sl. 4. je aksialni presek drugog oblika izvodenja doboša. Sl. 5. je izgled sa Strane poznatog mehanizma slobodnog točka Na načrtu iste oznaku obeležavaju a-naloge delove. Kod predstavljenog oblika mehanizma predstavljene su dve serije zup-čaničkog zahvatanja smeštene jedna pored druge radi dobijanja tri razna odnosa brzine. Moglo bi se upotrebiti više serija montiranih na isti način u seriji. Na osovini 1 motora čvrsto leži nosač 2 sistema (niza) koji ima male obrtne osovine 3 paralelne sa osovinom motora. Na svakoj osovini 3 su pritvrdeni zupčanici 4, 5 i bubanj 6. Upravljana osovina 9 je uključena u obrtanje i u pravoj liniji sa osovinom 1, na kojoj je pritvrden zupčanik 8, koji se zahvala sa točkom 4. Drugi zupčanik 11 je smešten u osi osovine 1, 9 i vezan je sa mehanizmom slobodnih točkova (sl. 5.) tako da može da se obrče u smislu obrtanja pogonske osovine i da bude ukočen u svom kretanju u suprotnom pravcu. Montiranje-se izvršava na taj način, što se prsten 14 mehanizma slobodnog točka pritvrduje na deo p kartera, te se jezgro točka 11 nepomično vezuje sa nazubljenim prstenom 13 rečenog mehanizma. Mehanizma pretstavljen na načrtu je tipa sa kotrljačima dobro poz-natim u industriji automobila. Sistem dveju osovina 1 i 9 počiva na jastucinia montiranim u zidovima p kartera. Opis dat za jedan od sistema zupča-ničkog zahvatanja omogučava tačno razumevanje sastava celog mehanizma, jer je drugi sistem u svima svojim delovima analog prvome. Čak šta više u odnosu na oso-vinu 9 se nalazi u istoj relaciji koja vlada izmedu opisanog sistema i osovine 1. Mehanizam se tako završava upravljanem osovinom 19. Aparat dejstvuje na sledeči način: Pretpostavljajuči da je aparat smešten na automobilu treba pre svega uzeti u obzir, da je u trenutku kretanja potrebna znatna pogonska sila radi stavljanja u kretanje kola. Motor se dakle stavlja u rad; pošto se osovina Din. 20.— 1 počne obrtati, ona stavlja u obrtanjei nosač 2 sistema, koji je sa njom izjedna izveden, i nosač 2 sistema povučiče sobom u obr-tanje osovine 3. Svaki od epcikloidnih toč-kova 4 pritvrdenih za osovinu 3 podleže u svom obrtanju reakciji točka 8 (koja reakcija potiče od opterečenja kola) i počne da se obrče na svoj oj sopstvenoj osovini 3 u smislu obrtanja pogonske osovine i. Sa točkom 4 obrče se točak 5, koji je takoder izjedna izveden sa osovinom 3, ali ovaj točak 5 koji zahvata sa točkom 11 podleže reakciji ovog poslednjeg koja potiče od blokiranja mehanizma slobodnog točka (13, 14). Iz toga proizilazi, da točkovi 4, 5 obr-čuči se na osi pogonske osovine i na svo-joj sopstvenoj osovini 3 saraduju da po-vuku u obrtanje točak 8, kao da je točak 4 pritvrden na svom nosaču serije. Osovina 9 je na taj način stavljena u obrtanje sa smanjenom brzinom ili diferencijalnom br-zinom. Ako se sada posmatra osovina 9 kao pogonska osovina u odnosu na drugi nosač serije i osovina 19 če biti povučena još manjom brzinom. Kola se stavljaju u kre-tanje brzinom dva puta umanjenom, i ako se ona kotrljaju po ravnici, ona če za pro-duženje svoga hoda zahtevati samo toliku snagu koja je dovoljna za savladivanje pasivnih otpora. U torne trenutku poči nje da dejstvuje bubanj ili bubnjevi 6. Usled epcikloidnog kretanja bubnja 6, živa je podvrgnuta dvema centrifugalnim silama, od kojih ona koja potiče od obrtnog kretanja stupa u dejstvo. Živa se postavlja protiv diafragme 18 ili protiv jedne od pločica a u trenutku kada se pomenuta pločica sudari sa živom u tački najudaljenijoj od osovine obrtanja 1. Za vreme dok se živa tako podvrgnuta cen-trifugalnoj sili (a da ne može da joj umakne) nalazi prema pomenutoj ploči ona vrši pri-tisak blagodareči toj centrifugalnoj sili; drugim rečima ona proizvodi šilu čija se tangencialna komponenta na bubanj protivi obrtanju osovine 3. Ravnoteža izmedu te komponente i reakcije točka 8 na točak 4 nastupiče onda, ako ta reakcija ima odre-denu vrednost, t.j. vrednost manju od maksimuma pomenute tangencijalne komponente. Ravnoteža če dakle zavisiti od mase žive, od brzine obrtanja nosača sistema (brzinev motora) i od otpora upravljane osovine. Čim je tačka ravnoteže predeljena, točak 4 je blokiran i povlači neposredno točak 8, i tada če osovina 9 biti u direktnem zahvdtu. Direktan zahvat izmedu osovine 9 i osovine 19 dobiče takoder automatski kada se bude proizvela ravnoteža izmedu tangencijalne sile, koja rezultuje od centrifugalne sile koja deluje na živu drugog nosača sistema i na otpor osovine 19. Dimenzije zupčaničkih zahvata, prečnici nosača sistema, količina žive za svaki bubanj iza-brače se u praksi prema potrebama. Ako u svom hodu kola naidu na kakav bilo otpor, početni uslovi se reprodukuju i automatski se dolazi do srazmernog sma-njivanja brzine Primetičemo još, da se slobodno obrtanje može upotrebiti za vožnju kola sa zaustavljenim motorom, t.j. „sa slobodnim toč-kovima“. Patentni zahtevi: 1) Automatski izmenjivač brzine sa sistemom epicikloidnog zupčaničkog zahvata, naznačen time, što je pogonska osovina motora nepomično spojena sa nosačem sistema koji ima na osovinama, paralelnim sa pogonskom osovinom, epicikloidno nazub-ljene zupčanike, koji točkovi su u odgova-rajučem zahvatu sa nazubljenim točkom koji je nepomičan na upravljanoj osovini i sa nazubljenim točkom, koji je snabdeven mehanizmom slobodnog točka i koji je ko-aksijalan sa pogonskom osovinom. 2) Izmenjivač brzine po zahtevu 1, naznačen time, što se direktan zahvat izmedu pogonske osovine i upravljane osovine ostvaruje time, što se jedan epiciklo-idni točak kruto blokira na svojoj osovini. 3) Izmenjivač brzine po zahtevima 1 i 2, naznačen time što se blokiranje epicikloidnog zupčanika ostvaruje automatski centrifugalnem šilom razvijenom u materiji koja se nalazi u prstenastoj šupljini bubnja pritvrdenog na osovini epcikloidnih točkova. Ad pat. br.12C/98 ■ Ad pat.br.12098 e