KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 12 (5) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 Juna 1932. PATENTNI SPIS BR. 8894 Societe des Brevets Catalex, Geneve, Švajcarska. Poboljšanja na uređajima za izvođenje krakovenja lakih i leskih ugljovodonika. Prijava od 28 jula 1930. Važi od 1 jula 1931. Traženo pravo prvenstva od 29 jula 1929 (Francuska). Ovaj se pronalazak odnosi na poboljšanja izvedena na uređajima koji omogućuju da se izvede katalitičko rastavljanje ili kra-kovanje lakih i leskih ugljovodonika, koji se poglavito, ali ne i isključivo, primenjuju na automobilskim kolima u cilju da se o-moguči snabdevanje molora leškim ugljo-vodonicima. Da bi sledeča objašnjenja bila jasnija predstavljen je radi primera, na priloženim nacrtima, uredaj koji čini predmet ovog pronalaska. Sl. 1 je delimično u preseku bloka kata-lizatora koji omogućuje izvođenje katalitič-kog rastavljanja teških ili lakih ugljovodonika. Sl. 2 je presek sl. 1 po liniji 2—2. Sl. 3 je izgled odozgo koji odgovara sl. 1 Sl. 4 je izgled koji pokažuje jednu vari-jantu uređaja, koji je predstavljen slikama 1. 2 i 3, kod kojeg je uklonjen prednji zid. Sl. 5 je presek po liniji 5—5 iz sl. 4. Sl. 6 je, u manjoj razmeri, presek po liniji 6—6 iz sl. 4. Sl. 7 je varijanta emulgatora koji izvodi intimnu mešavinu ugljovodonika i primarnog vazduha. Najpre čemo opisati uredaj, koji je predstavljen na sl. 1, 2 i 3. Kao što se na ovim slikama vidi, 1 obe-ležava sud sa konstantnim nivoom, koji je snabdeven plovkom, u kome je obrazovana delimična šupljina, da bi se mogao odu-preti unutrašnjoj dilataciji, koja nastaje pod dejstvom toplote koja nastaje zračenjem grupe motora. Ovaj sud sa konstantnim nivoom u vezi je pomoču cevi 2 sa injektorom za emul-giranje koji je postavljen u 3, kao što se vidi na sl. 2. U 3’ dospeva primarni vaz-duh kroz cev 19, i pod dejstvom aspiracije proizvedene motorom ili pod dejstvom pumpe koja stavlja u cirkulisanje karburi-sanu mešavinu, ugljovodonik biva usisan i povlači sobom vazduh koji pristiže u 3’; ovaj karburisani vazduh, koji obrezuje pravu emulsiju između tečnog ugljovodonika i sebe (vazduha), raspcdeljen je pomoču cevi 4 po osnovi bloka katalizatora. Blok katalizator 5 obrazovan je iz mase bakra ili sličnog materijala; i izbrazdan je podužno pomoču dve serije vijugavih braz: di izvedenih pri kalupljenju ili docnije. Prva serija ovih brazdi postavljenih na prednjoj strani bloka katalizatora, i koja se opaža na sl. 1 na kojoj je pretpostav-Ijeno da je uklonjen izolacioni poklopac 14, služi kao prolaz za mešavinu primarnog i karburisanog vazduha, koji dolazi iz emulgatora 3—4. Druga serija, koja je postavljena pozadi bloka katalizatora u 20, služi za prolaz odvodnih gasova, eventualno u kombinaciji sa ma kakvim izvorom toplote. Ova druga serija sastoji se donekle iz krila, koja su pritvrđena ili su iscela sa žljebovima, kroz koje prolazi emulzionirana mešavina. Tako se dobija znatna izmena kalorija između odvodnih gasova iz motora i pare karburi-šučih materija, koje treba da se kata-lišu. Blok je zatvoren spreda, kao što je več rečeno, pomoču izolacionog poklopca 14 i ovaj poklopac je pritvrđen pomoču zavrta-nja ili pomoču ma kakvog drugog podes-nog sredstva. Na gornjem delu bloka ka- Din. 30. talizatora nalazi se kanal 9, koji dovodi sekundarni vazduh i u ovom kanalu nalazi krilo za regulisanje. Mešavina koja izlazi iz bloka kataliza-lora dospeva u gornji deo ili mešalicu 6. Ona se meša sa sekundarnim vazduhom koji dospeva kroz kanal 9, i pomoču ko-lektora 16 polpuna mešavina dospeva u motor. Ventil 7 koji je u vezi sa pridolaskom sekundarnog vazduha, buduči da je upravljan pomoću opruge 8 dopušta automatsko uvođenje vazduha za dodavanje u mešavi-nu kad depresija, koja je prouzrokovana pomoću motora, prede izvesnu granicu. Odvodni gasovi, pri svom izlasku iz motora, dospevuju kroz kolektor 17 na zadnji deo bloka kata izatora, i mogu, ako je krilo 15 otvoreno, da se upute direktno u izlaz 15 za odvodne gasove. Ako je krilo 13 potpuno zatvoreno, gasovi su prinuđeni, kao što se vidi na sl. 2, da se popnu iznad pregrade 20’ tako, da ližu krila 20 da bi se uputili u izlazni odvodnih 15. Ako je krilo više ili manje otvoreno, količina odvodnih gasova, koji prolaze duž krila 20, biče veča ili manja. Dakle u stanju smo, da, zahvaljujoči ovom uređaju, re-gulišemo po volji temperaturu katalizatore. Kao što smo gore videli, zadnji deo ka-talizatora, t.j. deo, koji je obrazovan pomoču krila 20 ili deo 21’ u varijanti sl. 5, izveden je isto tako iz metala ili ma ka-kvog drugog katalitičkog tela, i usled toga se vrši kataliza ovih odvodnih gasova, koja poništava škodljivo dejstvo ovth gasova usled transformisanja ugljen-oksida, koji ovi gasovi sadrže, poglavito u ugljenu kise-linu. Slap 12 vezuje ručicu krila 11 za zatva-ranje, koje reguliše pridolazak gasova mo-toru, sa krilom 13 za odvodne gasove tako, da se oba krila jednovremeno otvaraju ili zatvaraju. Na cevi 19, koja dopušta pridolazak pri-marnog vazduha u emulgator 3, 4 može da se izvede ogranak cevi za odvodne gasove tako, da se omogući uvođenje, koje se po volji može regulisati, odvodnih gasova u početnu mešavinu, koja je podvrgnuta ka-talizi. Ovo uvođenje odvodnih gasova ima za cilj, da na eksplozivnu mešavinu proizvede reakciju, koja daje mešavinu sposob-nu da razvije dobru eksploziju, i da izvede dobro funkcionisanje motora. Sl. 4, 5 i 6 odnose se na varijantu u-redaja koji je predstavljen u sl. 1, 2 i 3. U ovoj varijanti blok katalizator je podeljen u dva dela 21 i 22. Na sl. 4 vide se oba dela, buduči da je pretpostavljeno, da je prednji izolacioni poklopac uklonjen. Ovaj prednji izolacioni poklopac je isto tako izostavljen i na sl. 6; on zaptiveno za-tvara aparat sa leve strane ove slike, kao što se vidi na sl. 2 za prvo opisano izvo-đenje. Oba dela katalizatora odvojena su pomoču srednje komore 23 čiji je prednji zid zatvoren pomoču izolacionog poklopca. Prednji kanali 21 koji primaju emulsiju i odvodne gasove u 21’ bivaju na taj način direktno grejani. Na gornjem delu ima manje vijugavih kanala no u donjem delu i oni su indirektno grejani pomoču sprovod-Ijivosti da se ne bi nekorisno povečala toplota gasova koji treba da se podvrgnu ka-talizi. Kao što se vidi na sl. 6, emulzija biva bacana bilo dejstvom aspiracije motora, bilo pak dejstvom pumpe. Kroz cev 4, mešavina primarnog vazduha i ugljovodonika penje se u kanale 21’, prelazi u središnu komoru 23 da bi se popela u kanale 22 i odatle dospeva u uređaj, koji ima organ venturi ili ma kakav drugi organ za mešanje sa sekundarnim vazduhom; odvodni gasovi pridolaze kroz kanal 17 i izlaze kroz cev 15. U svome prolazu, oni ližu, kao što se vidi, kanale 21, cirku-lišuči kroz prostore 21”. Oni zagrevaju gornje kanale 22 jedino pomoču sprovodlji-vosti. Umesfo da se ima, kao što je navedeno u prethodnim primerima, mešalica venturi ili kakvog drugog sistema sa ulaskom vazduha za dodavanje, može se, kao što po-kazuje sl. 7, raditi pomoču kaskada. Aparat se tada sastoji iz serije konver-gentno-divergentnih razdeljivača 24, 25 i 26, koji su postavljeni u kaskadi tako, da se izlazni deo jednog razdeljivača nelazi između ulaznog dela i sušenog dela slede-čeg razdeljivača. Bogata mešavina dospeva kroz kanale 24’, 25’ i 26’ i izlazi kroz se-riju malih kalibrisanih rupa, koje su raspo-deljene po periferiji suženih delova; ulazak sekundarnog vazduha se izvodi kroz otvo-re 27, 28 i 29. Kataliza sagorljive mešavine, koja rezul-tuje iz njenog prolaska kroz katalizator, kao što je opisano, može biti dopunjena u samom motoru obrazujuči sve zidove ili je-dan zid komore za sagorevanje iz materi je, koja se razlaže katalizom. Patentni zahtevi: 1. Uredaj koji omogučuje da se izvede katalitičko rastavljanje ili krakovanje teških ili lakih ugljovodonika, koji se poglavito, ali ne specijalno, upotrebljuju za automo-bilna kola, naznačen time, što ima blok ka- lalizator koji je obrazovan iz serije cevi ili vijugavih kanala, kroz koje se penje meša-vina ugljovodonika i primarnog vazduha, karburisani vazduh, sa ili bez dodavanja odvodnih gasova, budući da blok katalizator biva grejan pomoču cirkulisanja, pozadi pomenutog bloka, jednog dela ili celokup-nog odvodnog gasa, koji u svom prolazu liže krila, koja su priključena na blok katalizator ili su izvedena iz jednog dela sa katalizatorom, i što mešavina iz katalizato-ra dospeva u gornju mešalicu ili venturi, u koju isto tako dospeva sekundarni vazduh buduči da se admisija vazduha za dodava-nje vrši pomoču depresije u vremenu kad se depresija povečava. 2. Varijanta uređaja po zahtevu 1 naznačena time, što je blok katalizator podeljen u dva dela, koji su spojeni pomoču srednje komore, donji deo je direktno podvrg-nut dejstvu grejanja pomoču odvodnih gasova, buduči da je obrazovan iz serije kanala, kroz koje se penje mešavina, koja treba da se katalizuje, i između kojih cir-kulišu odvodni gasovi, a katalizom rastav-Ijena mešavina po svome prolasku u Srednju komoru prolazi kroz vijugave kanale, koji se prosto zagrevaju pomoču sprovod-Ijivosti, i čiji broj je različan od broja kanala iz donjeg dela. 3. Uredaj po zahtevu 1—2 naznačen time, što se snabdevanje karburisanom me-šavinom vrši pomoču emulgatora koji dej-stvuje u kaskadi sa višestrukim ulaskom karburisanog i primarnog vazduha. 4. Uređaj po zahtevu 1—3 naznačen time, što se dovršenje katalize vrši u unu-trašnjosti motorovog cilindra, buduči da je jedan ili svi zidovi komore za sagorevanje izveden iz katalitične materije. 5. Uređaj po zahtevu 1—4 naznačen time, što su krila, koja ližu odvodni gasovi, izvedena kao katalitička materija, da bi se proizvela kataliza odvodnih gasova, koja uništava škodljivo dejstvo ovih gasova pu-tem transformovanja, naročilo u ugljenu kiselinu, ugljenoksida koji ovi gasovi sa-drže. 6. Uredaj po zahtevu 1—5 naznačen time, što se cirkulisanje mešavine za kata-lizu i sagorljive mešavine izvodi pomoču pumpe koja dejstvuje pomoču aspiracije, pomoču potiskivanja ili pomoču aspiracije i potiskivanja. 7. Uredaj po zahtevu 1—6 naznačen time, što ima cev 4, koja mešavinu, koja treba da se katalizuje, uvodi u blok katalizator i koja ovu mešavinu deli u niz mla-zeva koji su upravljeni u kanale bloka ka-talizatora. /7g.3 Ad patent broj6894*. /v&.Z - ~j Adpatent broj8894-. r\ f\f\ o TV i