Branko BUBENIK
Zaštita audiovizualne dokumentacije
BUBENIK, Branko, Audiovisual Documentation Preservation. Atlanti, Vol. 17, N. 1-2, Trieste 2007, pp. 75-85.
Original in Croatian, abstract in English, Italian and Slovenian
Key words: preservation, av document, av archi-vistic, tv archive, av archive, hybrid archive, ana-
Historical overview development of AV media. What is audiovisual documentation? Sorts of AV documents, charatcteristics, preservation, AV archive technical quipment. Film, video, digital video discs. On time organisation of analog/digital migration AV documents, the best solution for salvation important AV documents from degradation and totally destroying. Transitional and hybrid AV archives. Preservation issues in AV archives in middle developed countries, probably. Cata-strophy in developing countries.
BUBENIK, Branko, La conservazione dei documenti audiovisivi. Atlanti, Vol. 17, N. 1-2, Trieste 2007, pp. 75-85.
Excursus storico sullo sviluppo dei mez^ di comu-nicazzione audiovisuali. Che cos'e la documentazzio-ne audiovisuale? Tipi di documenti audiovisuali, loro caratteristiche e conservazione, macchinario audiovisuale d'archivio. Film, video, CD, DVD. Organizzazione della migrazione dei dati da sup-porto analogico a digitale dei documenti audiovisuali, la miglior soluzioneper il salvataggio di im-portangti documenti audiovisuali dal degrado e dalla distruzione totale. Archivi audiovisuali di passaggio ed ibridi. Problematiche nel salvataggio degli archivi audiovisuali nei paesi in via di svilup-po.
BUBENIK, Branko, Zašita avdio-vizualne dokumentacije. Atlanti, Zv. 17, Št. 1-2, Trst 2007, str. 75-85.
Zgodovinski pregled razvoja avdiovizualne dokumentacije. Definicija pojma avdiovizualne dokumentacije. Vrste avdiovizualnih dokumentov, lastnosti zaščita in arhivske oprema za njih. Pravočasno organiziranje analogne ali digitalne
1. Povijesni pregled
Otkricem fotografije 1839. godine počinje novo razdoblje ljudske civilizacije u kojem dominira vizualna komunikacija.
U vrlo kratko vrijeme čovjek je ovladao tehnologijama registracije;
-	slike(fotografija)
-	zvuka
-	filma
-	televizije
1839. godine 1877. godine 1895. godine 1930. godine
Dokumente nastale novim tehnologijama zovemo nekonven-cionalnim publikacijama,za razliku od od pisanih i tiskanih publikacija koje zovemo konvencionalnim publikacijama.
Bitna je karakteristika nekonvencionalnih publikacija da su nastale tehnologijama i ne mogu se „čitati" bez strojeva, pa ih neki zovu „strojno čitljivi zapisi".
Nekonvencionalne publikacije su: fotografije, filmovi, gramofonske ploče, magnetofonske vrpce, video kasete, CD-ROM, DVD.
U naše vrijeme svjedoci smo važne tehnološke promjene tj.
pretvorbe starih tzv. analognih tehnologija u nove digitalne tehnologije.
Na kongresu UNESCA u Beogradu 1980. godine, pojavljuje se stručni termin „Audiovizualni dokumenti" (AV dokumenti), koji zamjenjuje stariji termin „pokretne slike". To su dokumenti u kojima su registrirani slika, zvuk i pokret, a nastaju u kinematografiji i televiziji.
AV dokumenti su:
-filmovi raznih formata -magnetoskopske vrpce raznih formata -videokasete, analogne i digitalne -digitalni video diskovi
2. AV arhivi
AV dokumenti su vrijedni dokumenti koji slikom i zvukom autentično svjedoče o svome vremenu,pa su zbog toga zaštičeni arhivskim zakonom, kao neprocijenjivo vrijedni kulturno i povijesni dokumenti i zbog toga se trajno čuvaju u specijalnim arhivima.
Najstarije su filmske zbirke kod filmskih producenata(Pathe, MGM, Fox), a tek 1935. godine se u Parizu osniva Francuska kinoteka, prvi specijalizirani filmski arhiv u svijetu.
diovizualnih dokumentov pred degradacijo in popolnim uničenjem. Tranzicijski in hibridni avdio-
vizualni arhivi.
2.1. TV arhivi
Na početku rada televizija nema svoju tehnologiju registracije,pa emitira svoje sadržaje „u živo", koji zbog nakon emitiranja nestaju u nepovrat.
Zbog toga televizija počinje koristiti tehnologiju filma, koju modificira za svoje potrebe. Uvodi 16 mm film,preokretni film i tonski dubl sistem. Tako unutar TV postaja nastaju veliki filmski arhivi.
Zbog toga se prije 40 godina osnivaju specijalizirani televizijski arhivi koji čuvaju emisije nastale u matičnoj televiziji.
U Hrvatskoj TV Zagreb počinje emitirati program 1956. godine, a TV arhiv se osniva tek 1963.godine.
Iste godine nabavljen je prvi magnetoskop,pa počinje arhiviranje prvih video dokumenata. Zbog stalnih promjena televizijskih tehnologija u TV arhivu se kao sedimenti prikupljaju različite vrste AV dokumenata.
Slika 1. Pregled primjena tehnologija u HTV
U TV arhivi nalaze se:
-	AV dokumenti nastali televizijskom filmskom tehnologijom; 16 mm crno bijeli i filmovi u boji.
-	AV dokumenti nastali televizijskom video tehnologijom; Magnetoskopske vrpce od 1 i 2 inča
Video kasete: U-matic, Betacam SP, S-VHS, VHS
-	AV dokumenti nastali digitalnom televizijskom tehnolo-
gijom:
Digitalne video kasete; Digital Betacam, Betacam SX, Betacam IMX, DVC-PRO
Digitalni video diskovi: DVD, XD CAM
Slika 2. Arhivski tehnološki most
Njih karakterizira niz varijabli:
-	kulturna i povijesna vrijednost
-	programska vrijednost
-	marketinška vrijednost
-	način registracije i reprodukcije
-	uredaji za reprodukciju i njihovo održavanje
-	znanja potrebna za rad sa njima
-	trajnost dokumenata
-	tip memorije: konačne ili piši/briši memorije
-	kemijske i fizikalne osobine
-	veličina medija arhiviranja
-	težina medija arhiviranja
-	uvjeti čuvanja (temperatura,vlaga...)
-	oprema za arhiviranje
-	brzina pristupa do dokumenata
-	cijena arhivske opreme
-	cijena medija arhiviranja...
Dužnost je TV arhiva da u ovim stohastičkim uvjetima, nedo-voljno predvidljivih promjena televizijskih tehnologija, nesigurnih podataka o trajnosti nositelja podataka, nesigurne trajnosti uredaja za reprodukciju i njihovog održavanja, maksimalno zaštiti AV dokumente i omoguci njihovu kvalitetnu reprodukciju na zahtjev kori-snika.
Zbog čestih promjena TV tehnologija, da bi udovoljili navedenim zahtjevima, TV arhivi postaju i muzeji starih televizijskih tehnologija, starih uredaja za reprodukciju i starih medija AV registracije.
3. Vrste AV dokumenata,osobine,zaštita
3.1. Film
Tehnologija filma je otkrice brace Lumiere, predstavljeno 1895. godine u Parizu.
U proteklih 110 godina tehnologija filma se postupno mijenja-la, a danas još djeluje najčešce kao hibridna analogno-digitalna tehnologija.
Filmovi se dijele prema formatu slike:
-	35 mm film,standardni kinematografski format.
-	16mm film,standardni televizijski film, a djelomično i amaterski
-	8 mm film,amaterski format
-	super 8,Kodakov amaterski format
Rijetki su formati 70 mm (Todd AO) i Pathe 9,5 mm.
Filmovi mogu biti crno-bijeli i filmovi u boji. Najstariji filmovi su svi crno-bijeli.
Za AV arhiviste posebno značenje ima podloga (nosač), na kojem se nalazi slikovni zapis:
-	nitrocelulozna podloga, eksplozivno zapaljiv film, više se ne proizvodi, zahtjeva vrlo skupa arhivska spremišta
-	triacetatna celuloza,tzv. „safety film", nije zapaljiv, ali je podložan degradaciji pod utjecajem kisika iz zraka , tzv. „sindrom octene kiseline"
-	poliesterska podloga, je najstabilnija , a proizvodi se zadnjih
20 g.
3.1.1. Zaštita filma
Filmski dokumenti se čuvaju u hladnom,suhom i čistom arhi-vskom spremištu.
Što je niža temperatura u spremištu,degradacija filma je spo-
rija.
Za dugoročno čuvanje filma EBU (European Broadcasting Union) je 2000. godine preporučila arhivistima:
-	5 stupnjeva Celzija temperatura
-	20-30 % relativna vlaga
Kod ovih uvjeta očekivano trajanje arhiviranih filmova je 500 do 600 godina.
3.1.2. Arhivska oprema
Za arhivsku obradu (kata-logizaciju) i reprodukciju AV arhiv treba imati; premotač filma, filmski montažni stol, filmske specija s
projektore i telekino, tj. ni projektor koji filmsku iku filmsku pretvara u elektronski signal.
Bez telekina televizija ne može koristiti svoj veliki arhivski fond.
U večini zemalja telekino je staro izmedu 15 i 20 godina, dotrajalo, a nabava novog telekina košta 1 milijun eura.
Slika 3. Arhivsko spremište filma
Slika 4. Telekino
3.2. Magnetoskopske vrpce
Od 1956.godine video dokumenti se registriraju na magnetoskopskim vrpcama od 2 inča. Svi TV arhivi nastoje što prije kopirati emisije sa ovog najstarijeg video formata, zbog degradacije zapisa(osipanja magnetnog oksida), te velikih problema sa održavanjem vrlo skupih magnetoskopa (oko 200.000 USD).
U znatno su boljem stanju magnetoskopske vrpce od 1 inča (VPR), koje se primjenjuju u TV Zagreb od 1970 godine, pet godina
nakon pronalaska. Ove vrpce su dvostruko manje, bolje su kvalitete, jer su uklonjeni svi tehnološki nedostaci, dvostruko su jeftinije. To je takoder napuštena tehnologija, pa se sadržaji sa njih takoder kopiraju na nove digitalne medije.
3.3. Video kasete
3.3.1.U-MATIC kasete
Od 1969. godine japanska firma Sony daje na tržište kamkordere,koji snimaju na tzv. U-MATIC kasete, čiji je format % inča.
Rada se tzv ENG novinarstvo, kamera postaje mobilna, kasete su znatno jeftinije, no nažalost kvaliteta slike je znatno lošija, a nedavno je objavljeno da snimka ubrzano gubi snagu magnetnog signala, pa je potrebno što prije sa tih kaseta kopirati najvrednije sadržaje.
Ovaj format je korišten u TV Zagreb od 1980 do 1990. godi-
ne.
3.3.2. BETACAM SP kasete
U 1975. godini Sony pronalazi odličan sistem pakiranja AV informacija na magnetnoj vrpci od % inča,nazvan Betacam SP.
Umjesto starog magnetnog medija, željeznog oksida(FeO2), sada se aktivni magnetni sloj sastoji od vrlo sitnih metalnih čestica, koje imaju mnogo jača magnetna svojstva. Zbog odlične kvalitete i relativno male cijene, ove kasete postaju dominantni svjetski arhivski video format. U arhivu HRT, od 1989. godine do danas se čuva oko 300.000 ovih kaseta.
Zapis na njima je do sada stabilan, a cijena medija je samo 25 centi za 1 minutu vrpce.
3.4. Zaštita video dokumentacije
Video mediji se čuvaju u arhivskim spremištima na 18-20 C i 50-60 % relativne vlage. Arhivsko spremište treba biti zaštičeno od prašine,radijacije i magnetnih zračenja. Za svaki video format po-stoje specijalni uredaji za premotavanje i čiščenje. Svaka vrpca ili kaseta bi trebale jednom u godini biti premotane na tim uredajima.
3.5. Arhivsk^a opr^ema
Arhivska oprema za AV dokumentaciju postaje sve sofisticiranija,a njezin izbor ovisi prije svega o financijskim mogucnostima TV arhiva.
To mogu biti:
-	drvene stalaže
-	metalne,montažne stalaže
-	pokretni arhivski regali
-	elektro pokretni arhivski regali
-	vertikalno mobilni arhivski silosi
-	vertikalni shutlle silosi
-	automatizirani arhivski sistemi; tape robot, juke box, tape tower....
Za katalogizaciju i re-produkciju video dokume-nata TV arhiv mora imati dovoljan broj uredaja za re-produkciju svih arhivskih formata u ispravnom stanju. Ti su uredaji vrlo skupi, a njihov nedostatak emogucuje rad arhivista.
U arhivsku opremu i uredaje u TV arhivu HRT-a, je do sada uloženo preko 2 milijuna eura.
3.6. Digitalni video mediji
Od 2.000. godine, u TV arhivi HRT-a počinju se arhivirati prvi digitalni video dokumenti.
Slika 5. Arhivsko spremište video
kaseta	To su:
-	Digitalne Betacam kasete, digitalni % inča format, koriste usavršenu Betacam tehnologiju,magnetni digitalni zapis izvrsne kvalitete.
-	SX Betacam kasete, digitalni % inča Betacam format, koristi se kao radna kaseta u kamkorderima.
-	IMX Betacam kaseta, digitalni % Betacam format, koristi novu Betacam tehnologiju, sa mogucim izborom digitalne kompre-sije.
Danas najrašireniji digitalni arhivski format za video Medije. Cijena je nešto višaod starih analognih Betacam SP kaseta. TV arhiv HRT-a koristi ih kao glavni digitalni arhivski medij, a samo najvred-nije emisije se arhiviraju na digitalnim Betacam kasetama koje su znatno skuplje,ali i bolje.
3.6.1. Zaštita digitalnih AV^okumenata
Uvjeti čuvanja digitalnih AV medija su isti kao i za analogne, ali je znatno stroži zahtjev za eliminiranje prašine u arhivskim spremištima.
3.6.2. Arhivsk^a opr^ema za digil^alne AV dokumente
U početku se zbog izuzetno visoke cijene uredaja za reprodukciju digitalnih video doku-menata nije moglo te dokumente pregledavati i uredno katalogizirati.
Nedavno je Sony proizveo prvi multi-funkcionalni digitalni player, na kojem se mogu gledati čak 4 video formata, uz cijenu jednog uredaja:
-	analogne Betacam SP kasete
-	digitalne Betacam kasete
-	digitalne SX Betacam kasete
-	digitalne IMX Betacam kasete
Za arhiviranje digitalnih video kaseta se mogu koristiti sve vrste stalaža ili regala, no zbog bolje zaštite i bržeg pristupa, preporučuju se vertikalno mobilni shutlle silosi, ili tape robot sistemi sa ugradenim video playerom za reprodukciju.
I -
Slika 6. Vertikalni arhivski silos tipa pater noster
3.7. Vi^eo diskovi
Osim magnetne trake sve se više koriste digitalni diskovi.
Nažalost, kao i prethodni ni ovaj medij nije standardiziran, pa se u primjeni mogu pojaviti različiti problemi. Diskovi se dijele u dvije osnovne grupe:
-	fiksna memorija, optičko-digitalni diskovi, koji se mogu samo reproducirati, oznaka R (read)
-	piši-briši memorija, ma-gnetno-optički digitalni diskovi,
koji se mogu više puta snimati,oznaka RW (read/write).
Slika 7. Katalogizacija video dokumenata
Slika 8. Arhivski silos za digitalne kasete tipa shutlle
Dobra osobina ovih medija je brži pri-stup do snimljenih sadržaja, a to može biti tekst,z vuk ili video. Uz digitalnu kompresiju se postiže velik kapacitet memorije, koja bitno ne utječe na kvalitetu dokumenata, a cijena medija i uredaja za reprodukciju je vrlo niska, pa se ova tehnologija naglo proširila po domacinstvima. To je razlog da je na tržištu CD-ROM potpuno istisnuo stare analogne uredaje za reprodukciju zvuka,gramofonske ploče i audio kasete, digitalna je fotografija za-mijenila klasičnu, a DVD su zamijenili VHS kasete u kucnom kinu.
Teoretski je reprodukcija sa ovih medija neograničena, uvijek u istoj besprijekornoj kvaliteti, jer nema fizičkog kontakta izmedu zapisa i čitača: informacije čita laserska zraka. Ipak u praksi ti mediji su takoder podložni degradaciji i uništenju; deformacije diska na povišenoj temperaturi, dužeg izlaganja jakoj sunčevoj svjetlosti, prašine i raznih kemijskih reagensa, koji izazivaju kemijsku promjenu nosača. No najčešca su oštečenja od ogrebotina nastala nepažlijivim rukovanjem u reprodukciji. To su razlozi da se diskovi ne koriste kao arhivski medij, vec najčešce kao arhivski back up medij, ili medij za korisničke preglede (preview).
Proizvodači profesionalnih diskova stvo-rili su novu tehnologiju snimanja sa plavim svjetlosnim zrakama, tzv. blue ray laser, koje omogucujedvostruko veci kapacitet sadržaja DVD-a, ili znatno bolju rezoluciju slike, ovisno o stupnju odabrane digitalne kompresije.
To je Sony Professional Disc, koji omogucuje istovremeno snimanje u visokoj, tzv broadcasting rezoluciji od 50 MB/sec (MPEG-IMX), te u niskoj rezoluciji od 1.5 MB/sec (MPEG-4). Ovi diskovi se sada koriste kao radne memorije i kamkorderima pod nazivom XDCAM gdje su zamijenili digitalne videokasete Betacam SX.
Kapaciteti diskova:
-	CD-ROM 700 MB (80 minuta zvuka)
-	DVD	4,7 GB (120 minuta slike)
Postaje očito da se bliži kraj tehnologijama zapisivanja AV informacija na video vrpcama i kasetama, a sve više se razvijaju tehnologije diskovnih memorija.
4. Analogno/digitalna migracija AV dokumentacije
Sile entropije su posebno izražene na području AV arhivistike.
lako je postignut velik napredak u razvoju tehnologija AV registracije, koje proizvode sve kvalitetnije i trajnije medije, nakon početne euforije o „vječnim zapisima" ubrzo se otkriju neočekivane slabosti novih medija i počinje njihova ubrzana degradacija.
Paradoksalno je da su najstariji AV mediji, film i mikrofilm, najtrajniji mediji, ako se čuvaju pod optimalnim uvjetima. Zbog činjenice neumitne degradacije svakog AV medija, jedini način spašavanja vrijednih sadržaja je njihovo pravovremeno migriranje(kopiranje), na nove medije.
Stari AV dokumenti su registrirani tzv. analognim tehnologijama, a migriraju se na nove digitalne medije, koji omogučuju brži pri-stup korisniku(on line ili near on line), znatno jeftiniju restauraciju i distribuciju.
To je privremeno rješenje, jer če se uskoro vrijedni AV dokumenti ponovno morati migrirati na neki novi medij. Prednost migracije digitalnih dokumenata na nove digitalne medije je mogučnost njihove višestruko ubrzane migracije, za razliku od analogno/digitalne migracije koja se odvija u tzv. realnom vremenu (1 sat za 1 sat).
Svi AV arhivisti u svijetu moraju biti svijesni ovog velikog problema i moraju biti aktivni na poslovima migracije. Migracija AV dokumentacije je tehnološki vrlo složen i skup postupak, koji zahtije-va interdsciplinarne stručne timove, te ogromna financijska sredstva. Na primjer; preliminarni projekt migracije arhivskog fonda AV dokumenata TV arhiva HRT-a traži budžet od oko 50 milijuna eura. Za migraciju daleko večeg TV arhiva BBC-a potrebno je izdvojiti 70 milijuna funti u 10 godina.
Radi toga je potrebno napraviti dobre projekte migracije, pronači dugoročne izvore financiranja i što prije početi sa selektiv-nom migracijom najugroženijih AV dokumenata. Treba se takoder pripremiti na permanentnu migraciju.
Samo migracija analognih AV dokumenata nastalih u proteklih 40 godina trajati če izmedu 10 i 20 godina u srednje razvijenim zemljama.
Bojim se da če u AV arhivima nerazvijenih zemalja sav arhivski fond biti uništen, ako se hitno ne poduzme neka svjetska akcija spašavanja. UNESCO? Memory of the World?
U meduvremenu če svi AV arhivi biti u stalnoj tranziciji iz analognih u digitalne, pa če istovremeno biti i tzv. hibridni arhivi, u kojima če AV arhivisti imati velike poteškoče organizirati njihove relacije i način uporabe.
6. Literatura
Branko Bubenik, Archiving of Audiovisual Documents and Changes of TV Technologies, EBU/UER Conference, Sofia, 1998, 1-22 str.