POST AR OTA PAUSAMBANA, I Izlazi svaku nedelju. Tekstovni dio za Sloveniju I u slovenaekom, za ostale jugoslavenske pokia-I ■■«■■■ jine u srpsko-hrvatskom narječju, »«»»ei BltOJ 34. LJUBLJANA, DNE 31. STUDENOGA 1030. GOO. II. UREDNIŠTVO I UPRAVA U LJUBLJANI, KONGRESNI TRG ŠTEV. 3/1. - TELEFON 174. Razašilje se izmjenice besplatno po cijeloj Jugo- \ slavij i i inozemstvu. Pretplata za stalne primaoce j godišnje K 24'—. Oglasi uz poseban cijenik. j p/ALJTVrst sredstvo za pokončavanje # E WvTIItI miši in podgan. MORIN“ za pokončavanje sredstvo za pokončavanje Trgovci popust! Delavnica za glasbene instrumente Brala Bangaitei, [eile, Gosposka ulita 38 Edina izdelovalnica glasbeeih instrumentov v Jugoslaviji. ČARAPE mužke in ženske, zimske, jorgani gumijevi, konac i druga lažna galanterijska roba uz tvorničke cijene, dobije se kod M. Dimič :: Zagreb Jurišičeva ulica br. 24. Nakladnici pozor! W Nacrte 'e za moderne umjetničke razglednice preskrbljiva „A L O M A“ Ljubljana, Kongresni trg 3. Uredništvo „Jugoslavenske Burze“ javlja p. n. čitateljima, da odpočne u budućem broju izlaziti zanimiva pripovjest razvoja jednoga maloga poduzeća u veliku trgovačku kuću. Pripovjest rie samo je zanimiva, nego je i u svim pogledima i na svim trgovskim poljima vrlo naučna. Mnogo naših trgovaca naći će u njoj mnogokoji pametan savjet, mnogi, koji se baš nalaze u neprilikama, nove impulze i iniciative za nadaljni rad. ČITAJTE „JUGOSLAVENSKU BURZU“ I ŠIRITE JE DALJE! Nova rasporedba „Jugoslavenske burze“. Uredništvo „Jugoslavenske burze“ javlja p. n. čitateljima, da će naš list odsele biti uredjen slijedeće: a) Člančiči. b) Narodno gospodarstvo: 1. Domaća trgovina. 2. Izvozna i uvozna trgovina. 3. Financije. 4. Industrijske vijesti. 5. Poljodjelstvo. 6. Promet. 7. Carina, porezi i monopol. 8. Gospodarske pošurice. c) Politički pregled. d) Razne vijesti. e) Cijene zadnje sedmice. 1. Domaći trg. 2. Svijetski trg. f) Burze. g) Državne nabave itd. („Službene Novine“). h) Novo osnovana poduzeća. 1) Reklama. Uredništvo sakupljavati će sve važnije vijesti zadnje sedmice te jih prema sadržaju uvrstiti u gorenje poredko, tako da će svi oni, koji nemaju vremena, čitati dnevno domaće i strane novine, naći u našem listu potrebne informacije za svoj gospodarski razvoj. Uredništvo. Zahtevajte cenik vseh vrst ur! V štirih jezikih razpošilja Klipps Silier, Sihweilnpep (ffliltemtop). Prevode hrvatske, srpske (i u ćirilici), slovenske, češke, njemačke, engleske, francuske, talijanske priskrbljava tačno i po solidnim cijenama Anoncn eksp. AL. MATELIČ, LJUBLJANA, Kongresni trg št. 3. Gospodarski ugovor iz-medju Jugoslavije i Italije. Gospodarski ugovor izmedju Jugoslavije I Italije. Dne 13. novembra 1920 u dya sata ponoći podpisali su naši i italijanski delegati u salonu vile Vinola u S. Margherita ugovor, koii će za buduća vremena udariti pečat našem narodnom gospodarstvu. Danas već je ijasno cijelom svijetu, da smo ovaj ugovor morali potpisati te da ga ćemo držati samo tako dugo, dok nas naši nesredjeni unutarnja odnošaji te vojnička snaga Italije i entente u to sile. Politički dio ovog ugovora zadržuje utanačeni e granica izmedju obiju država (členi 1.. 2. i 3). člen 4. osniva nezavisnu državu Rijeku, člen 6. 17. 1. tačka taknu se gospodarskog ugovora i vele doslovno: Kraljevina Italija i kraljevina SHS sazvati će konferenciju stručnjaka obiju država i to tokom dviju mjeseca nakon ratifikacije ugovora, koja konferencija ima da podnese obim vladama predloge o svim pitanjima na upostavu najsrdačnijih ekonomskih i financijskih odnosa izmedju obiju zemalja. Pnomeino sjeme za proljetnu i jesenja sjetvu dobavlja Siemenar d. d.:: Osijek Gajev trg broj 1. Tel. 663. - Brz.: Sjemenar-Osijek. Ček. polt. žled. br. 33.340. Poljsko, povrćno 1 travno sjemenje pouzdano lijepe vrati cvjetnog sjemenja, zatim ptlčije hrane mje&ane, zdrave i Čiste dobije se na veliko i malo u trgovini sjemenja „SEiFZageh, Bakačevanl.3. Ijutljanska kartonažna toma in papirna industrija dobavlja vse vrste kartonaže, vreće in druge papirne izdelke za trgovino in industrijo. - Lepenka, ovojni in pisalni papir v veliki množini. ::: NajlMnijl amikatii pisafi stroj UNDERWOOD j dobije se odmah kod THE REX CO., Ljubljana Gradišče štev. 10 Gradišče štev. 10. Kod većih narmlžaba popast. ALFRED VELDUNG Kilu a. Meli - Omsteii U • Oeulstölini i= GROYER SIR (hljebovi 5 - 7 kg) K TRAPISTSKI SIR (5-7 hljeb, čini 5 kg) 1 razašilje poštom i I == željeznicom uz u- i .1 mjerene dnevne # i cijene i mljekarna i sirarna J. HERMAN, mirnu, SLAVUJA. REKLAMNE ZNAMKE IN ETIKETE ZA OVOJNINO v modernem slogu oskrbi Joma“, Ljubljana, Kongresni trg 3 „Croatia“ zavarovalna zadruga v Zagrebu, ustanovljena od mestne občine Zagreb leta 1884. sprejema v elementarnem in življenskem oddelku vsakovrstna zavarovanja pod najugodnejšimi pogoji in najmodernejšimi tarifi. Zahtevajte prospekte katere pošilja in daje vsa potrebna pisma in ustna pojasnila Podružnica v Ljubljani, Stari trg številka 11. Sprejemajo sposobne potnike in zastopnike, katerim se nudi prilika velikega zaslužka. ra* strojno initno pisanje (risiiejote) potem neiz-rahljive, dakle nikada nado-mjestka potrebne stakLploife Zahlievajte tjenik i uzorke raznovrsnoga tiska Glavno zastopstvo za tijelu kraljevinu SHS GRADIŠČE ŠTEV. 10 I Kraljevina SHS izjavlja, da če priznati u korist italijanskih gradjana i italijanskih interesa u Dalmaciji slijedeće: Koncesije gospodarskog značaja i obveznosti napram državama, kojih na-sliiednica je kraljevina SHS, priznavaj u se u punom obsegu dobivene do 12. novembra 1920. Vlada kraljevine SHS obvezuje se priznati sve odnosne ugovore prijašnjih vlada. Političkim ugovorom stupila je Italija jednom nogom na Balkan, na naše tijelo. Gospodarskim ugovorom, koji se ima zaključiti tokom dviju mjeseci, čim stupa ovaj ugovor na snagu, htjeti će Italija postignuti gospodarsko zasužnjeni a naše zemlje, htjeti će imati sva moguća veća prava za svoje industrijalce i trgovce, koji su kao prekupci većinom loše robe kod nas već dobro poznati, htjeti će sva prava plovitbe Jadranskom morem, rudnike u našoj državi, pre-crencijalnu ili bar minimalnu carinu, naročite pogodnosti na željeznicama tako u tarifnoj politici kao što i u nabavi željezničkog parka. Pokušat će lijepim načinom ili silom dobiti nabavni i prodajni monopol za svu onu robu, koju bi mi ili slali morern u svijet Ii kupovali u prekomorskim državama i vozili ladjama kući. Radi toga već danas upozorujemo sve naše poljedelske, trgovačke i industvijalne krugove, da nakon političkog poraza, kojega smo doživjeli u S. Mar-gheriti, aktivno i svom žestinom - podupiru ovu borbu za gospodarsko oslobodjenje našeg naroda. Naš narod si mora izvojevati pravo slobodne prodaje svojih produkata i slobodnog nakupa svojih potreba. Pa i Dalmaciju trebat ćemo bolje svezati sa unutarnjošću države. U tu se svrhu namjerava ! izgraditi pruga Beograd-Split kao i ostale mane pruge. Split će biti naša najvažnija luka. Sa svim ovim radnjama: gradnjom oz. zasi-guranjem lupa, željeznica i parobroda valja od-početi odmah bez partijskog svadjanja i bez neplodnog debatiranja, koje je već prijetilo nas gospodarski ugušiti. Ucijeldj ovoj akciji pak ne smijemo sasrna zanemariti ni Trsta, nego moramo tamo podržavati postojanku za najvažnija jugoslavenska mjesta. Ustrajnim, neumornim radom i bratskom po-žrtvovaonošću stvoriti ćemo tokom deset godina tvrdnu, zavidanja vrijednu gospodarsku poziciju, koja će nam u danom slučaju pomoći i do čiste, prav - narodne granice na sinjom Jadranu. 100% povišica carine. Zadnji put priobčili smo izvadak naredbe ministarstva financija, kolja je povisila sve carinske postavke kod uvoza za 100%, a za 50% sve postavke kod izvoza robe iz naše države. Naredba regulira nadalje uvoz luksusne robe i obremenjuje onu robu, koja je već uvezena, sa 2% od procijenjene vrijednosti. Na oval jenačin za pravo uvedjen poslovni porez, koji se plačuje u tonni 100% oz. 50% povišice carina. Jedan od poglavitih uzroka, koji su doveli g. minist, a financija do ove uredbe, čudnovati je razmjer poglaviti postavaka aktiva i pasiva trgovinske bilancije naše države, razmjer našeg uvoza i izvoza. Naša država tri-puta toliko uvaža nego izvaža. Pošto je sredstvo za plaćanje u svijetskoj trgovini deviza oz. ček dotične države, u kojoj se kupuje, to je razumljivo, da je naš upit stranih deviza i čeka triputa veći, od upita stranih država za naša sredstva za plaćanje —• dinarsko-krunske mjenice i čekove. A ona roba. koja se više treba i za koju je upit veći, je skup-ljčja, u našem slučaju dakle strana sredstva za plaćanje, dok je naša deviza jeftinija, manje vrijedna. Zadnji bi bio zaključak još taj, da je na našem trgu uvezena roba sve skuplji ja, da raste skupoća, pošto sve više treba našeg imanje vrijednog novca za kriče obvezantosti, koje nastajaju uvozom. Smanjiti uvoz znači poboljšanje naše medju-narodne bilancije plaćanja, znači poboljšanje vrijednosti domaće valute, znači jeftiniji život. Ako se sjetimo ovom prilikom na mjesec mart t. g„ kada ije naš novac, padao dnevno za 10 poena te postigao tada najdublju nizinu, a ček Pariz došao je od 220 na 418 dinara za 100 franaka, u onom je momentu došlo potpuno zabranjenje uvoza luksusne robe. Tečaj se je popravio i postignut je cilj. Priznajemo dalje ministru financija, da treba novac, da u našem bidžetu treba mnogo stotina milijuna za kriče državnih potreba, ipak ali pored svih ovih i jednakih uzroka ustaju pred očima slabe strane ove uredbe. Ne omalovažajte vrijednosti modernih omota. Ukusna i fina oprema škatuljica. zavitaka i bočica, olakšava prodaju i ra-širuje krug konsumenata. Ako želite o tome informacije, obratite se na „ALOMA“ Ljubljana, Kongresni trg 3. i E „ALOMA“ plakati in reklamne risbe Imajo najboljši uspeh! j mnmmm mm 100 000 m svinjskih črev iz lastne čistilnice odda Ivan Zaff i v Podbrežju pri Mariboru. Vlastelinstvo prodaje 300 hl izvrst-nog, bijelog, starog kal-ničkog vin , vlastitog proizvoda. — Upiti kot DR. GORJAN, Zagreb. Akademički trg br. 1. I UMETra-PLAMTE' 1 InCKLAMHE-RI/BE- I lOmUTKE'VAR/TV« I »ZMAMKE-lMEBADl' | PLOME'MODERNO I ■ .OVOJNIHO-ETIKETE I tsKLtfEJ E'OJKRBI^ I ™^|-- LJUBLJANA KOHG^E/m*TRC£ baterije, žarnice, elektrotehnični predmeti. Janko Pogačar Lovro Effenberger & Co. Ljubljana Zagreb Mestni trg 25. Frankopanska ulica 2. Veletrgovina kolonijalne c i špecerijsko robe s Simon Seligman Zagreb :: Vlaška ulica 57 preporuča svakovrsno robo po jeftinoj cijeni. Zagrebački „Jutarnji list“ piše o tome: „Već sama činjenica, da se uvadja porez na poslovni obrt u okruglim 100 i 50% brojevima, jasno svjedoči. da ovi postotci nijesu od red jeni ni na osnovu jednog računa, na osnovu naročite kvalifikacije i razvršćivanja robe pram njezinog konzum-noii važnosti, već jednostavno uzeo se je postotak, kojim se lako može računati i koji dava velike prihode.“ Imati moramo pred očima, da će roba, koju nuždno moramo uvažati, uslijed 100% povišice carine biti će skuplija i pitanje je. dali će budući bolj tečaj naše valute moći sravniti ovu roba. koju nuždno moramo uvažait, uslijed 100% povišice carine naše valute moći sravniti ovu povišicu cijena. Na drugoj strani sigurno je, da jc naša roba, koju izvažamo, za 50% -povišice carine na svijetskom trgu skupljija te da će biti ci-iena za slučaj poboljšanja naše valute još veća. Onraydanom skubljtt dakle promišljamo, dali će još moći konkurirati na svijet, trgu ali ne. Izgleda, da je najveći glad najraznijih dobara dielomice već nasičen te da medjunarodne prometne prilike dopuštaju dovažati uvijek nove agrarne produkte iz iiajodaljenijih mjesta na svijetski trg. Tu mislimo u orvom redu na njemački, njemačko-austrijski i češki trg, U zadnje se je vrijeme uslijed trovišice izvozne carine razbilo mnogo već zaključenih pnsala u našoj državi. i Ministru financija nije lako udesiti pravu' put. Samo sudjelovanjem zastupnika raznih gos-po-, darskih korporacija iz sviju djelova naše države j moglo hi sc doći do pametnih zaključaka. U tom j slučaju ne bi ležala velika odgovornost samo na j ramenima ministarstva financija. I Nakon jugoslavensko-ita-lijanskog sporazuma. Dr. Fran Ogrin. Danas kada jc sporazum u S. Margheriti či-‘ njenica te će ga valjda morati odobriti i narod-: na skupština, doduše kažu protesti, prigovori i i demonstracije naše rodoljubno stanovište i naro-i dovo nepriznanje. ali nc mogu promijeniti stvorenog položaja. Očigled naših razrvanih unutar-: ine- i vanjskopolitičnih prilika, očigled poraza u i Koruškoj niije bilo očekivati drugo nego Ii poraz j na Jadranu. Izgubili smo (bar privremeno) sunčanu Go-j rišku, kršni Kras, Istru, dio Hrvatskog Primora j sa •najsavjesnijim slovenskim stanovništvom, ali : sa druge strani nama se je upravo tekar sada j nakon dvogodišnje blokade bar djelomice otvo-i rio put i pristno na more. Sada istom moguće i nama je izgraditi oz. raširiti svoje dalmatinske - luke: Bakar, Šibenik, Split itd.. izgraditi svoju ; trgovačku mornaricu i stupiti ovako u krug ostalih naroda, koji već stoljeća crpe bogatstvo i blagostanje na moru. Ne trebamo više stranih pomorskih verižnika. Sami hoćemo da svolu robu izvažamo i uvažamo, što trebamo iz tudiin-stva. Zašto da bi tko drugi kupio dobitak, koji je naš! Osim gore pomenutih luka. koje ćemo istom morati spremiti uz ogroman trošak, nećemo moći pogriješati riječku luku. koja je ujedno sa gradom Rijekom postala slobodna, nezavisna Tamo si moramo zasigurati svrii dio. kao što valjda će ga imati i Madjarska. tamo mo-amo uoutnti i češki izvoz i uvoz. Da će ovo hiti moviiće. mora se odmah odooćeti gradtiiom drupo željeznice sadašnja željeznica Zagreb- Rijeka nije dostatna te se sbog prevelikog nada ni ne može boiie izkoristiti — Drama RHecl to produljiti preko Donje Kranjske, istočne Štajerske i Prekmurja koncem konca do Bratislave. 0 ovoj drugoj pruzi urama Rijeci već ie mnogo ’asoravliano (Vilko Švajger. Fran Šuk-lije, Klodič) te se je bavila šnjom i željeznička uprava. _____ Socializacija poduzeća u Njemačkoj. Nijedna država na svijetu osim Rusije ne bavi se toliko socializaoijom raznovrsnih grana : industrije, negoli baš Njemačka. O Rusiji i njezinoj velikoj revoluciji danas još ne možemo govoriti. Bolji imademo pogled u njemačke prilike. Njemačka _ počinje, čim je dobila socialističku vladnu većinu, pokušajima socializacije te si danas stvara socialno zakonodavstvo. Njemačko Niže cijene, dok traje sadanja zaliha! Nudjam ukusno Miene 13 vrlo rastezljive marke SOKOL, bolje od gumijevih! - Cijena po komadu njeim M —-45, —*50, —'55, —bO; nadalje nudjam moje podvezače marke „TVAJNE“, ukusno izradjene, od najbolje glasovirske žice, koji potpuno nadoknadjuju gumijeve (mnogobrojne zahvale!); cijena po paru 10 mm široke počinjene M 1 40, pomjedene M 150, posrebrene M 2i0, počrnjene M 1"70. Uzorke samo uz unapred poslani novac pridodavši M V— za poštarinu. Traže se prodavači i zastupnici! Plativo kroz ^Dresdener Handelsbank“ Dresden ili kroz Postscheckkonto Berlin N. W. 7 k. 83542. Ivan Babič, Berlin 0.34. Memeler Strasse 76/1. v. - Bolesnima na želucu i crijevima, ženama u porodu, rekonvalescentima Mečnicki preporučeno. Vrlo hranljivo! :: Lahko prebavljivo! V. BIZJAK i drug tvornica dvopeka, engl, biskvita, keksa, hostije. Lječilište Rogačka Slatina. EN GROSS. EXPORT EN DETAIL. Tovarna Jos. Reich, Ljubljana, Poljanski nasip 4. Podružnica: Šelenburgova ul. 3. Barva vsakovrstno blago. — Kemično Čisli obleke. — SvetlOiika ovratnike, zapestnice in srajce. Podružnice: Maribor, Novomesto, Kočevje. Gosposka ulica štev. 38, Glavni trg štev. 39. Svakovrsne XpX|v*^ slame SColI C i vune slamnate torbice (takozvane cekare), slamnate otiraće za cipele, sve različne slamnate proizvode preporuče gg. trgovcima 1 cijenjenom pučanstvu za obilnu naručbn FRANJO CERAR, tvornica slamnatih i vunenih šešira u Stobu, pošta Domžale kod Ljubljane. Dijete treba krstiti. Isto tako trebate za svoje proizvode i odgovarajuća imena. Ako Vam treba to-predmetnih savjeta, obrnite se s pouzdanjem na „A LOM A“ Ljubljana, Kongresni trg štev. 3 Bankovno komisioni i agentumi posao za uvoz — izvoz Ivan Kušić, Brod n/S. brzojavi: Kušić Savebrod. Telefon 140, Obavlja bankovne naloge u robnom odjelenju, kupuje i prodaje svakovrstne robe na ^lastiti račun, PreporuĆa se za zimsku sezonu radi nabave već'h količina bosanskih suhih šljiva, — pekmeza, rakije i šljivovice (više vagona). Ovčje vune, kože, kao sve druge sirovine i zemaljske proizvode. Za svaki zaključak bank. garancija. Tražite obvezne ponudbe. --------«—_______________________ MARF“ trgovina kemičkih i rudarskih proizvoda, ter 55 IVI.TliJ.Lj agentumi i komisioni posao u Brodu na Savi vlasnik tvrtke: -*-• I VAN KUŠIĆ.-*- Preporuča se u svim trgovačkim granama, te moli za kup ili prodaju vrijedne naloge kao ponude za svakovrsnu robu. — Solidna pod-vorba, zajamčeno kulantna tvrtka. Domača tvrdka. Solidne tene. Ljubljana Prešernova ulica 9. Najnovejši kroji. Točna postrežba. Velika izbira izgotovljene obleke vseh vrst za gospode, dame in otroke. Zaloga vsakovrstnega blaga za moške obleke, puršnike in suknje, d ilje j vata za krojače v kosih in na metre. Gradišče štev. 10 Gradišče štev. 10. Specijalna trgovina s pisalnimi stroji in vsemi pisarniškimi potrebščinami. Lastna moderno urejena delavnica pod strokovnim vodstvom. radništvo, konzumenti i industrijski svijet živahno debatirahu o socializaciji ugljenika, kalijevih tvornica i ostalih rudnika, cestnih željeznica, plinoviti tvornica, vodovoda, pogrebnih društava i sličnih poduzeća. Socializacija neka pomogne radniku do opravdanog zaslužka te neka dade cijelokupnosti ono saučešče na dobitku, koje joj usliječ sudjelovanja kod tvorbe novih vrijednosti pripada (kućni porez većim gradovima). Socializacija imade ujedno da podigne produkciju time, da poboljša radniku njegov gospodarski položaj. U Njemačkoj naročita je komisija izradila nacrt za socializaciju ugljenika. prema kojem svi bi ugljenici doduše ostali u vlastničtvu dosadašnjih vlasnika, a sa produciranim ugljenom raspolagao bi državni ugljenički savjet. Taj bi savjet porazdeljivao uz produkc. troškove odkupljeni ugljen na konz. i odredjivao prodajne cijine. Državni gospodarski i državni ugljenički savjet vijećaju o tom nacrtu. Protiv njega izjavila se je većina industrijskih organizacija. Hugo Stinnes, dobar poznalec prilika ugljene industrije, podnio je nove predloge. Svi konzumenti ugljena, udruženi u osobitim pokrajinskim savjetima, preuzeli bi većinu akcija i time vodstvo poduzeća, pošto su sami najviše zainteresirani na većoj i jeftinijoj produkcji. Time bi se održala iniciativa i poduzetnost pojedinaca. Tako se bije boj na jednoj strani izmedju radničtva, konzumenata i vlsnika poduzeća, a na drugoj strani izmedju centralne vlade i socializacijske komisije, koja se je u zadnje vrijeme izrekla protiv nacrta komunalizacilje goreoomenu-tih gospodarskih obrata, kako je zamislilo ministarstvo unutarnjih poslova. Socializacijska komisija postavila sc je na gledište, da imadu općine pravo samostalne komunalizacije (socializacije obrata, tako da postane vlasnikom komuna, općina). Da će Njemačka sigurno dobro riješiti socialni problem i time podići poduzetnost, o time smo uvjereni te ćemo o načinu još iznijeti izvještaj. I u češkoslovačkoj republici raspravlja se pitanje socializacija činovništva. .Pravo Lidu“ javlja, da će vlada predložiti skupštini nacrt o proglašenju socializacije rudnika i o socialnodemokratskim vijećima. Puškarska obrt v Jugoslaviji. Obstoječa puškarska obrt, na čelu ji drž. puškarska strokovna šola v Borovljah, se je za časa jugoslovanske uprave v coni A vkljub slabim tehničnim napravam, kakor pomanjkanju specijalnih strojev itd. že precej dobro razvijala. Natančna statistika na drž. preiskuševalnici za orožje v Borovljah nam poda o napredku prav jasno in zanimivo sliko. Leta 1919. se je izdelalo n. pr. v dobi šestih mesecev 326 lovskih pušk več, kakor v isti dobi leta 1912. Leto 1912 je bilo v dobi 20 let t. j. od 1900 do 1919 edino, v katerem je bila produkcija lovskega orožja največja. Resnici na ljubo pa moram priznati, da se je ravno v zadnjem času, t. j. par mesecev pred glasovanjem povpraševanie po lovskem orožju zelo skrčilo. In zakaj? Odgovor na to vnrašanje jo čisto enostaven! Nemško-avstrijski hujskači, ki so žal ravno od jugoslovanskih odjemalcev obogateli, so na eni strani obetali miškariji v Nemški Avstriji zlata nebesa in povzdig te obrti, na drugi strani pa so netili med puškarji nezadovoljnost, da je delo slabo plačano in da se puške prepoceni prodajajo v svet. Tako je ponudil puškarski dobavitelj Franc Sodia v Borovljah „Puškarski zadrugi“ 100 tisoč Wemdl-cevi iz Dunaja po nižjih cenah, nego jih je bila pripravljena dati na razpolago dravska divizijska oblast. Namen delovanja teh plačanih hujskačev je bil dosežen. Vsi puškarji in dobavitelji, so se morali hote ali nehote podvreči nepremišljenim sklepom našuntanih socijalnih demokratov, kateri so „Puškarsko zadrugo“ prisilili, da je cene lovskih mišk oziroma posameznih sestavnih delov povišala do skrajnosti, ne glede na to. da je lovska nuška luksurijozni predmet, nadalje da je ravno boroveljska puškarska obrt v Jugoslaviji še prav malo znana in da je torej v prvi vrsti treba izpodriniti tla tuji konkurenci. Mesto, da bi se cene povišale polagoma nadvse previdno in krajevnim draginjskim razmeram primemo, so se lovske puške na mah kar za 70% podražile. VARSTVENA ZNAMKA. <»> UJM POSTAVNO VAROVANA. , . ... koje volite svoji! djecu, zahtevajte samo predmete za sisanje zaštitnom markom „PERO“. Ova marka nadvlada zbog svojih izvrstnih elastičnih svojstva i žilavosti svojom van-rednom kakvoćom sve gumaste vrste, što su dosada došle na trg. Garniture za sisanje, kompletne boce za sisanje, odojčeta, si-saljke za boce i ušća marke „PERO“ pro-davaju: Baloh Janko, Demšar & Osenar, I. Korenčan, Anton Krisper, I. Samec v Ljub-lani, Adamič Anton v Kranju in König Josip v Celju. 'i i i 15 >m .2 fc. Najmodernejše lastnega Izdelka, Bonn tu- In Inozemsko onog manufakturno in modno blago razpošilja Prva kranjska razpošiljalna illWllÄl ••• Dvorni trg. — Pod Narodno kavarno. ,OST- EXPORT1 Organ für den :::: Waren - Austausch zwischen Mittel -und Ost - Europa List za izmenjavo blaga med srednjo in vzhodno Evropo :: :: :: :: Razširjen po Finski, Poljski, Čehoslo-vaški, Rumuniji, Bulgariji, Jugoslaviji, izhaja v Berlina. Zastopstvo: flooočoa ekspedicija AL. MATELIČ, Liljana. Kongresni trg 3. Še v večji mizerni položaj pa so se pahnili nemški nacijonalci dne 10. X. 1920 na dan plebiscita. zadali so si smrtni udarec in že se slišijo obupni klici posebno od puškarjev, ki so pa žal prepozni. Slovenski puškarji, ki uvidevajo prav dobro, da j c s pripadnostjo slovenskega ozemlja Koroške k Nemški Avstriji obstoj puškarske obrti popolnoma nemogoč, so se deloma že izselili v razna mesta Jugoslavije. To izseljevanje pa. ako-ravno z dobrim namenom slehernega puškarja-begunca, da bode v očigled sedaj še neznatni konkurenci, kjerkoli se bo usidral, trdno osigurat s svojo pozicijo in se kmalu povzpel tudi višje. je sicer z ozirom na to. da v Jugoslaviji te obrti še ui, jako idealno, vendar ga pa bode v kratkem dovedel ta korak do bridkega prepričanja, da mu je obstoj zaradi pomanjkanja surovo (mašinelno) izdelanih pušk, oziroma delov popolnoma nemogoč. Tak puškar - begunec bo vezan edinole še na mala popravila, ki mu pa v nobenem slučaju ne bodo zasigurala poštene življenske eksistence. To vprašanje rešiti je mogoče edinole na ta način, da se ustanovi akcijska družba ali podobno podjetje, ki bo imelo namen, prej ko slej zasnovati kuškarsko obrt in sicer kolikor mogoče v neposredni bližini kakega tej obrti sorodnega industrijskega kraja naše države. V kolikor mi je znano, namerava tako podjetje osnovati deželna vlada za Slovenilo v Ljubljani. Želeti bi bilo to iskreno, ker bi se s tem predvsem pripomoglo številnim puškarjem-be-guncem do zaslužka, v drugi nič manj važni vrsti pa bi bila puškarska industrija kot taka za našo državo neprecenljive vrednosti. Frei pa ko se v tem oziru prične z izvršitvijo teh plemenitih načrtov, štejem si kot strokovnjak v dolžnost, merodajne faktorje, kakor tudi interesente opozoriti'tem potom na sledeče okdlnosti: Izdelovanje lovskega orožja naj se organizira na moderni in racijonelni podlagi ter naj se vzame za vzgled Suhi v Nemčiji ali pa I.iittich v Belgiji, nikakor pa ne Borovlje. Čeprav bi spadale Borovlje s puškarsko industrijo pod okrilje Jugoslavije, bi bila ta obrt, če bi se izvrševala o o stari izdelovalni metodi posameznih puškinih delov v kratkem popolnoma nemogoča, ker bi ne bila sposobna konkurirati z izdelki tujih držav. Puškarska obrt bi se zamogla na zdravi in moderni podlagi osnovati samo na ta način, da bi deželna vlada v Ljubljani odposlala par mladih delavnih moči v Suhi v Nemčijo ali pa v Lüttich v Belgijo. (Strokovni učitelji na bivši drž. SHS puškarski strokovni šoli v Borovljah so na razpolago.) Na tamošnjih tovarnah bi imele te moči ugodno priliko natančno proučiti racijonelni način izdelovanja lovskega in vojaškega orožja. Sele po natančno premišljenem in praktično zarisanem načrtu o ustanovitvi puškarske industrije bi bilo na mestu, misliti na ustanovitev strokovne puškarske šole, katera bi imela namen skrbeti za dober puškarski naraščaj. Janko Ravnik, strokovni učitelj. Došli časopisi in revije. Gospodarski vestnik (glasilo „Zveze gospo-darskih zadrug za Slovenijo“) letnik L, št. L s sledečo vsebino: 1. Na pot. —• 2. Pismo iz Prage. — 3. Mirovna pogodba z Nemško Avstrijo in naše zadruge. — 4. Naše naloge v zadružnem pokretu Jugoslavije. — 5. Zvišanje deležnega kapitala — življensko vprašanje naših zadrug. — 6. Cene življenskih potrebščin pri nas in drugod. — 7. Utrinki. — 8. Zadružno gibanje. — Razno. Jz gospodarskega Vestnika, ki ga kot dobro in resno revijo priporočamo vsem zadrugam, posnemamo kot dokaz globljega razumevanja gospodarskega življenja članek g. Filipa Vratnika „Zvišanje deležnega kapitala — živliensko vprašanje naših konzumnih zadrug“, ki slove dobesedno: V vojni, zlasti po vojski je vrednost naše krone silno padla. To je povzročilo v vsem gospodarskem življenju pravo revolucijo. Nekatera gospodarstva so s tem neizmerno pridobila, druga pa neizmerno izgubila. Med gospodarstva, ki so prišla s padanjem kronske vrednosti ob vse ravnotežje, spadajo konzumne zadruge. Naše konzumne zadruge so gospodarile' pred vojsko v prvi vrsti s svojim deležnim kapitalom, za denarno sredstvo pa so jim služile hranilne vloge. Višina deleža je bila odmerjena svoj čas z ozirom na višino predvojnih cen pri večini naših konzumnih zadrug na 50 K. — Pred vojno se je dalo s tem denarjem tudi v resnici shajati. Ako pregledamo računske zaključke iz prevojne dobe. vidimo, da so zadruge takrat s svojim deležnim kapitalom in s svojimi hranilnimi vlogami prav lepo izhajale. Zadtug.e, pri kojih so presegala lastna denarna sredstva vrednost vse blagovne zaloge, niso bile redke. Po vojni pa se je vse to temeljito izpremenilo. Delež je ostal pri nekaterih zadrugah še vedno 50 K. Druge so ga sicer zvišale na 100 K, a tudi pri teh ie ostal lep del deležne vsote še nevplačan. Blago pa se je silno podražilo. Ista zaloga stane danes dvajsetkrat do petindvajsetkrat več kot je stala pred vojno. Naša sedanja krona je vredna samo okrog 5 predvojnih vinarjev. Naši sedanji deleži (50 K) so vredni potemtakem samo dve in pol predvojni kroni. S tem denarjem se pred vojno gotovo ni dala izhajati, ker bi se drugače ne bilo določilo, da mora znašati delež 50 K. Danes pa nas je privedlo padanje krone do tega, da so deleži dejansko tako nizki. Iz tega računa sledi, da se da kupiti pri naših konzumnih zadrugah, v kolikor so ostale pri deležu 50 K le 1/20 do 1/25 blagovne zaloge z lastnim deležnim kapitalom. To se ujema tudi precej natančno z današnjim položajem. Zdi se nam naravnost čudno, da morejo naši konsumi vkljub temu izhajati in da se celo tako lepo razvijajo kakor nikoli poprej. Tisti, ki so ostali pri naših zadrugah v teh težkih časih na odgovornih mestih, vedo, da je bilo treba mnogo truda in dela. da se je ta čudež omogočil. Vedo pa tudi, da tako ne sme ostati. Res je, da so v času, ko so cene skokoma rasle, tudi pri naših zadružnih obratih denarne rezerve rasle. To je zgoraj omenjeno neskladnost nekoliko omililo in omogočilo, da so mogle dobiti zadruge vsaj bančni kredit. Danes je položaj tak, da se morajo naslanjati naše konzumne zadruge v veliki meri na ta kredit. Tej neprijetni resnici moramo pogledati popolnoma jasno v oči, ker se bomo zavedali le tako vseh posledic, ki jih mora imeti to za naše zadružništvo. Resnična moč zadruge je tam. kjer je vir njenih denarnih sredstev nedemokratičen, potem njena demokratična ustava demokracije v zadru-i gi ne bo mogla trajno ohraniti. Ta ustava bi utegnila voditi kvečjemu do usodnih zmot in konfliktov, ki bi postali lahko za tako zadrugo katastrofalni. Če prištevamo k vsemu temu še to, da je računati, da bodo porabile zadruge velik del rezerv, ki so. dokler so cene rasle, avtomatično nastajale, sedaj ob padanju cen za kritje izgub, smo menda dovolj jasno pokazali, da je tako, kakor smo načelo teh razmotrivanj napisali; zvišanje deležnega kapitala je življensko vprašanje naših zadrug. Na kakšno višino bi bilo treba pri naših konzumnih zadrugah delež zvišati, da bi jih postavili gospodarsko v položaj, v kojem so bile pred vojno. Naš zgornji račun nam kaže, da odgovarja deležu, ki bi znašal pred vojno 50 K, danes delež 1000 K. Ta številka bo zaprla marsikateremu sapo, in vendar ni-niti najmanj pretirana. V teh številkah je med drugim en sovzrok za velik razmah konzumnih zadrug, ki ga je po vsem svetu opažati. Nekdaj je bilo težje pristopiti k konzumni zadrugi kakor danes, zakaj takrat je bilo treba plačati delež nad 1000 K sedanjega denarja. Seveda je navajal k pristopu razven tega socijalen tok časa in pa odpor proti privatni trgovini, ki ni mogla najti izhoda iz obeh stisk, ki sta trli ljudi vedno huje. iz draginje in pomanjkanja. Tako so konzumne zadruge naglo rasle. Težišče njih gospodarske moči pa se je pri tem tako izpremenilo, da pri tem ne more ostati. Zvišanje deležnega kapitala je nujno potrebno. Vsak pravi gospodar, zlasti pa še pravi zadružnik mora to potrebo izvršiti. Naloga, ki io bomo morali tu izvršiti, bo izredno težka. Treba bo tisoče zadružnikov seznaniti z dejanskim položajem. Da pa pridemo zopet na zgornje vprašanje nazaj. Do kakšne vsote bo treba deleže brezpogojno zvišati. Danes bi morali znašati deleži kot smo že rekli, okrog 1000 K. Vkljub temu pa ni potreba, da bi se deleži tako zvišali. Draginja bo šla v bodoče nizdol in cene bodo začele padati. Vsled tega bomo rabili vedno manjši obratni kapital. Kako daleč pojde ta proces nizdol? Takšnih cen pa ne bo nikdar več, tudi takrat ne, kadar pridemo v popolnoma predvojno razmerje, da bi zadostovalo 50 K deleža. Pomislimo, da ju bil pred vojno dinar nekako toliko vreden, kot krona, in da krona vsled ugotovitve razmerja: štiri krone soenake enemu dinarju, ni poslej več vredna, kot okrog 25 predvojnih vinarjev. Ako hočemo vsaj za bodočnost denarno ravnovesje vpostaviti, bo treba zvišati pri vseh konzumnih zadrugah deleže na 50 dinarjev ali 200 kron. A ne samo, da se deležni kapital od tega zneska poviša, tudi na to, da se ta znesek res vplača, bo treba gledati. Treba bo uvesti plačevanje po obrokih in pobiranje teh obrokov potom zaupnikov. Vse težko in nehvaležno delo, a nujno potrebno, ako hočemo postaviti naše zadružništvo na trdno podlago in ga ohraniti delavstvu. Narodno gospodarstvo. DOMAČA TRGOVINA. Ograničenje trgovine sa šećernom repom. Prema odredbi ministarstva ishrane svi, koli produciraju šećernu repu. moraju prodati čitavi prirod šećernim tvornicama uz uslove, koje je utanačilo ministarstvo. IZVOZNA I UVOZNA TRGOVINA. Solunska luka dobije slobodnu conu. Grčka je vlada zaključila izgraditi slobodno conu u Solunu. Na ovom će dobrotvoru učestvovati i naša država. Mineralno ulje Sekcija za ishranu u Ljubljani ima pravo davati dozvole za uvoz mineralnih ulja za količinu do jednog vagona i ne za višenuta u kratko vrijeme. Uvoz svježeg mesa. u Švicu. Ža uvoz svježog mesa u Švicu t eba i dozvolu švicarskog veterinskog ureda. U dotičnoj molbi treba označiti količinu mesa. carinarnicu kod ulaza u zem-iju i mjesto, kamo je roba adresirana. (Službene novine 20. 10. 1920 br. 232.) Uvoz zabranjene robe ic dozvoljen, ako je smatrati kao zaslužak gradjana-radničara. koji se vraćaju u otačbinu ili kao darak naših izseli nika. Vrijednost ne smije prekoračiti 1000 dinara. („Službene Novine“ od 29. 10. 1920 br. 240.) FINANCIJE. Narodna banka emitira nove dionice. Narodna banka kraljevine SHS izdati će 40.000 dionica u iznosu od 20 milijuna dinara u kovanom zlatu. Nakupiti ove akeme bit će moguće od 1. do 31. decembra t. g. kod banke i njezinih podružnica. Nominala dionica 500 dinara, emisijski tečaj 720 dinara (plus 10 dinara za troške). Unisoni mora se položiti 130 dinara, a ostalo 600 dinara u roku od 5 godina. Nevaljane dinarske novčanice od 5 i 10 dinara ooznaiu se time. da su peterostruko nor-f ori rane i süopljene papirom. Izdate su bile su g. 1915. od Srpske priv. banke, a su opet bile škartirane. POLJODJELSTVO. Loša lietina piriti ča u Bečkoj. Ove godine privodilo se je u Bački samo 8 met. stotina oi-ri.nča na intro Ova sc grana našeg noliodiej-stva isplati tek dvaput tolikom produkcijom. Izvrstna posavska šećerna repa. Poliodjel-sko-kemijski zavod u I.mbliiani razvidio ie na iskušenie p^slatu šećernu re-m iz novomjestske, br‘'ž*čke i kostanlevi čke okolice. Rena im ade 16 šećera te je mnogo bolja od banatske. PROMET Željeznička konferencHa u Mariboru. „Jutro“ ri’še: Dne 10. i 11. novembra održani su u Mariboru pregovori izmediu liubtianskoe i bečkog obratnog ravnateljstva i predstavnika glavnog ravnateljstva iužne željeznice. Povod pregovora bio je tai. da južna ■ željeznica i ako su odstranjene carinske kao i orometno-tekničke zanri-ieke. ne može da dobro obavlja svoi nosao, no-“to nema nj dnvolino personala ni strojeva. Uspleh pregovora b;o je, da ie linbliansko obratno ravnateljstvo obzirom na razooložliivo vlakovno osoblju i stroie. zaključilo pomagati potrebama robovnosr prometa time. da sn je obvezalo voziti sa. vlastit;m strojevima teretne vlake izmed iu Maribora i Oradea. CAPINA POREZI I MONOPOL. Trošarina "rada Ljubljane. Financijski odbor prije nekoliko vremena zakliučio ie ukinuće državne trošarine na gradskoj liniji. Na molbu občine ljubljanske dozvolio je odbor za općinske svrhe birati pored gradske trošarine i državnu te time uništio prijašnje riješenje. Trošarine slobodno vino. Financijski zakon toliko će se promijeniti, da smije vinograd za vlastitu potrebu obdržati povoljnu količinu neopterećenog vina. dok je bila prije utanačena samo izvjesna količina. Trošarina će se birati samo za prodano vino. Trošarine slobodno meso. Meso bit će od 1. decembra t. g. slobodno "trošarine. Njemačko avstrijska republika povisila je opet sve carinske postavke. Carina plati se u zlatu. GOSPODARSKE POŠURICE. Oskudica stanova na cijelom svijetu. Dopisnik „Daily Newsa“ piše. da vlada oskudica stanova ne samo u Parizu, nego i u većim gradovima Španjolske, Italije i Rumunjske, kuda je pomcnuti dopisnik putovao. I kod nas nije bojio. Tako su n. pr. u Zagrebu neprestano sva javna i privatna noćišta prenapunjena. Promet stranaca u Zagrebu cijeni se dnevno na 1000 stranaca. Skupoća u Beogradu „Politika“ piše, da lje moralo ministarstvo pošta i brzojava za lokale jednog odjeljenja platiti ogromnu svotu od 9000 dinara mjesečno. Zadružni savjet u Zagrebu. Prošle srijede održana je u Zagrebu prva sjednica zadružnog savjeta, na kojoj je pored mnogih ostalih stvari raspravljalo i o opskrbi naših gradova mlijekom. U pojedinim mjestima u blizini gradova osnovat će se mlijekarske zadruge. Još ove godine održat će u Božjakovini mljekarski tečaj. Odlučeno je nadalje, da se osnuju dvije vrsti mlijeka, jedna vrsta sa 1.5 do 3%. a druga^sa više od 3% masti. Vlada će poslati u Njemačku jednoga stručnjaka, koji će tamo proučavati opskrbu mlijekom, kontrolu kvalitete itd. Osim o mljekarskim stvarima raspravljalo se je na sjednici mnogo i o pitanju sadjenja duhana, kojega u državi nestaje, a se kod nadležnih oblasti nalazi više nego 50.000 prijava radi kršenja zabran'b pridjelovanja ovc rastline. Baroševa luka. U sanmargeritskom ugovoru priznata nama je u blizini riječke luke nalazeća se baroška luka od koje očekuju izvjesni krugovi nakon osnovane željezničke veze Brod-Mo-ravicc-Ljubljana, da će bar nešto udovoljiti našim izvoznim potrebama. Ogromni troškovi za podržavanje ententlne posade u renskim zemljama. „Vossische Zeitung“ javlja, da se nalazi u odstavku bidžeta njemačkog ministarstva financija svota 15 i pol milijarda maraka godišnje, koja je dolučena za ispunjenje mirovnog ugovora izmedju Njemačke i entente. Sve ovo plati Njemačka samo za opskrbu francuskih i belgijskih truna u renskim zemljama. Predaja muznih krava u Njemačkoj. Njemačka morala bi prema mirovnom ugovoru predati ententi mnogo hiljada muznih krava. Ententa sastavila je poois. na kojem se, nalazi 810.000 glava. Privremeno još raspravljaju predstavnici obiju zemalja o ovoj za njemačko stočarstvo vrlo važnoj predaji. Razne vijesti. Milijun! zaplijenjeni. Trgovcu Hugonu Mahnu iz Osijeka, koji je namjeravao prikriomčariti u Italiju 20.000 dolara, bio je zaplijenjen čitavi iznos na carinarnici u Ljubljani. Jednaka je sudbina zadesila t šćansku valutnu kriomčaricu Evgeniju Konjedic. koja je namjeravala odvesti u Trst za 14 kg srebrnog novca, oko 1500 komada forinta i kruna. Gostioničarska škola. Na posljednioi skupštini Središnjeg zaveza gostioničara i kavanara usvojeno je. da se osnuje v Ljubljani .gostioničarska stručna škola, koju bi kasnije država primila u svoju upravu. Slobodna trgovina naskoro će se pripustiti u Čehoslovačkoj. A i u tom slučaju bit će sloboda samo djelomična. Robu za uvoz i izvoz morat će se i nadalje prijaviti, samo ona roba, koja je na listi, uvažati će se i izvažati bez dozvole. Najveća tvornica za >cement Orenstein i Spitzer u Budimpešti, koja ima u Beočinu kod Novog Sada svoje obrate, bit će nacionalizirana. Zainteresirani bit će beogradski novčani zavodi. Glavnica će se povisiti na 20 milijuna kruna. Engleska dava Njemačkoj Austriji vunu i ostale potrebe na kredit. Pregovori već su u,/ glavnom končani. _________ Politički pregled. Politička granica izmedju Italije i naše države. Politička granica izmedju naše države i Italije na konferenci u .S. Margheriti doltičila se je ovako: Vis Peč zajednički je Italiji. Avstriji i našai državi, dalje preko Jalovca. Triglava, Porezna, Blegoša, Bevka, kod Hotederšice. Planine i Rakeka, koja tri sela ostaju naša, Snežnika, Čabranske i Kastve. Rijeka postaje slobodna država. Od ostrva pripadaju Italiji Cres. Lošinj, Lastovo i Pelagruž. I Zadar, glavni grad Dalmacije, postati će italijanski. Albanske granice uredit će se kasnije u Parizu. Vojnička konvencija izmedju Čehoslovačke i Jugoslavije. Dne 14. avgusta t. g. bila je zaključena vojnička konvencija izmedju naše i češkoslovačke države, koje prva tačka veli doslovno: U slučaju neizzvanog napada Ugarske na jednu od ugovarajućih stranaka obvezuje se druga strana, da pritekne u pomoć naoadenoj stranj Ni jedna od ugovarajućih stranaka neće moći zaključiti sporazuma sa drugom kojom silom bev predhodnog obavještenja druge. Ova konvencija važiti će dve godine. Ovako smo se osigurali protiv napadaja Madjarske. kolja danas još ne može zaboraviti naših najlepših pokrajina Banata i Bačke. Izborna borba. Za 28. t. m„ za izbore za konstituanto izborni pokret u punom je teku. Sastavljene već su većinom sve sandidatske liste i predložene izbornim sudovima. Zadnji put nabrojili smo oko 15 većih stranaka u cijeloj državi pored čitave vrste manjih frakcija. Očekuje sc, da će radikalna, demokratska i pučka stranka biti najjače u novom parlamentu. Ciiene zadnje sedmice. DOMAĆI TRG. Cijene na domaćem žitnom tržištu prilično su se stabilizirale. Pšenica banatska 920—930, kukuruz 360 do 380 za 100 kg. Brašno br. 0 13 do .14 K. krušno brašno 12 K, jačam 5 K. zob 2.5Ö K, pasulj 6 K. Cijena šećeru odredjena je na 14 dinara za 1 kg. od toga ostaje tvornici 12 dinara, a 2 dinara pripadaju državi kao monopolska taksa. O cijenama ostalih artikla, naročito: drva, sijena, vina. voća. tekstilne robe itd. dati ćemo izvještaj iduću sedmicu, kad si uredimo informativnu službu za ove struke. SVI.JETSKI TRG. O kretanju ciiena u Engleskoj i Sedinienim državama, piše ..Trgovinski Glasnik“ slijedeće: Sretni izlaz svijetskog rata imao je za Sedinienc američke države dvije duboke poslijedlce: Obo-gatenje stanovništva s jedne i pojačanu potrošnju s druge strane, tako da su Scdinjene države, koje su prije rata bile izvozničar živežnih namirnica, sada odpočele iste uvažati. U prvoj polovici t. g. uvoz je nadmašio izvoznu množinu robe za skoro milijardu dolara. Taj lje pojav na-ravski izazvao i skakanje cijena, koje je baš sbog veće potrošnje i veće nlatežne kapacitete brzo dostiglo svoj vis. Ovaiinuta uzroci padanja ne leže u nadprodukciji. Naprotiv: još se uvjek producira premalo, konsiim treba mnogo više robe. Jedan od poglavitih uzroka nadanja ciiena leži u bojkotu konzumenata. Američki konzument postao je najedanput pametan, pa je reducirao svojti potrebu na minimum. Radi toga ostala su skladišta puna i cijene su morale pasti. Tste uzroke padanja cijena nalazimo i u Engleskoj. Mjeseca marta t. g. iznosio je indeksni broj (= svota cijena nekoliko najvažnijih produkata) do tada "nepoznatu visinu 8352: skoro nato uslijedilo ic padanje cijena. Indeksni broj iznosi koncem oktobra 7700 — pao je za 652 poena, ili: najpotrebniji produkti postali su za okruglo 26% jeftiniji. Osobito surovine kažu niže ciiene. tako avstralska vuna prije 6. sada 4 šilinga, američki namuk nao je funt od 24 na 17 nenca. egipčanski od 65 na 56 penca itd. Sve sn ove cijene loš dva do tri-puta veće od nriieratnih. Vanredne važnosti za američko i englesko gospodarstvo pak ic pojav, da se ie u razmjerno kratko doba naišao lijek u narodu samom za bolest velike skirooče Ovaj lijek, kojega bismo tako vrlo trebali u Jugoslaviji. zove se: pamet konzumenta i štedenje, kada je na pravom mjestu. DRŽAVNE NABAVE ITD. Predaja lova u zakup. Kod povjereništva za poljodelstvo u Ljubljani nalazi sc prospekt predaje lova u zakup na Ohridskom i Prespanskom jezeru te je svakome na progled. Ponude do 6. decembra t. g. kod odjeljenja za stočarstvo mi-deeembra t. g. kod odjeljenja za stočarstva nii- REKLAMA. Neki Amerikanec veli o reklami: Uspjeli ili neuspjeh trgu novog artikla ovisi u visokoj mjeri o prodajnog nacrta. U naše doba agresivnog, tr-govskog obrata pobijediti će onaj na svojem polili, ko izumi osobiti koristonosan način prodaje. (Western Monthly, okt. 1904). Ovim riječima, punim prakse i iskustva, moramo priznati potpunu valjanost svi oni. koji se praktički bavimo industrijom i trgovinom. Samo ona tvornička poduzeća, koja su mogla svoj produkt i prodati, mogla su uspjevati. Čim veća količina robe je naišla svoga konzumenta, tim višeputa umnožio se je oni mali dobitak, kojega pruži jedan komad: sa većim dobitkom rastlo je poduzeće. Pošto naši industrijalci i trgovci obično nemaju vremena premišljevati o novim, originalnim načinima propagande svoje robe, to su po cijelom svijetu osnovani naročiti instituti za reklamu. anončne ekspedicije, koje se bave samo sa ovim nitanjem. na kakav bi se način najjeftinije upoznao svret sa novoosnovanim poduzećem, novim produktom itd. Voditi dobru reklamu nije laka stvar. Organizacija reklame zahtjeva poznavanje čovjeka i stvari, originalnost i izumljivost. iskustvo i okretnost. Ö svemu tomu još ćemo mnogo govoriti. Pisati ćemo o američki, engleski i ostali reklami. o izumljivosti. originalnosti i okretnosti zapadnih i prekomorskih naroda zato, da našu industriju i tgovinu. naše ljudi, kojim ostali narodi spomenutih svojstva ne odricaju, dovedemo na ovo korisno polje individualnog rada. O takovoj nad sve koristonosnoi izumljivosti u reklami dodajemo samo jedan primjer: Gotovo svi poznate držalo za pero „Penkala“ ili bar onaj smijući se obraz u profilu sa šiljastim nosom i ogromnim uhom. koie svakome pada u oči sa držalom iza ovog čudnovatog uha. Ovo veliko uho ima u inozemskoj firmi, koja izradijuje takova pera, svoju povjest. Nekada na slabim nogama nalazeća se firma počela je takovom originalnom uviiek ponavljajućom se reklamom već u mirno doba najedanput lijepo se razvijati, a danas mnori vele stručnjaci, da je iedino ono veliko uho, nakoje svi se možemo sjećati, pomoglo firmi do blagostanja. Na novo vpisane firme in izpremembe pri že vpisanih. Izvadak iz „Narodnih Novin“. „Franjo Tišanič i drugovi“, manufakturna trgovina na malo i veliko u Zagrebu. (N. N„ 13. XI. 1920. — b. 28.386 gr. R/1367 — 1920. -upis u trg. reg. 21. listopada 1920.) „Tomislav Košić”, trgovina mješovite robe u Varaždinu. (N. N„ 13. XI. 1920. •— b. 5669 gr. R/4865 - 1920. — upis u trg. reg. za ino- kosne tvrtke 2. listopada 1920.) ..Srpska zemljoradnjićka zadruga u Maloj Vrano-vinl“, sa sjedištem u Maloj Vranovmi ohč. Topusko. kotar Vrginmost. (N. N„ 13. XI. 1920. — b. 2343 gr. R/2343 — 1920. — upis u trg. reg. 27. kolovoza 1920.) „Makso Fritzhand“, trgovina jajima i »eravi na veliko i malo u Varaždinu. (N. N„ 13. XI. 1920. — b. 5462 gr. 1920. — upis u trg. reg. za inokosne tvrtke 5. listopada 1920.) „Ivan Pavlčić“. trgovina mješovitom robom u Gospiću. (N. N„ 13. XI. 1920. — b. 5646. gr. R/202 — 1920. — upis u trg. reg. za inokosne tvrtke 1920.) „Gospodarsko društvo kao zadruga u Kaniži“. (N. N„ 13. XI. 1920.) — b. 6607 gr. R/280. — 1920. — uois u trg. reg. 23. lipnja 1920.) „Vacuum oil Company d. d.“ sa sjedištem na Sušaku. Poslovni delokrug: kupnja, prodaia, uvozi, izvozi i razni proizvodi. (N N„ 13. XI. 1920. — b. 2232 gr. R/262. — 1920. — upis u trg. reg. 23. listopada 1920.) Mali oglasi. Rabljene steklenice od Bau de Cologne kupuje po naj višjih cenah drogerija I. C. Kotar, Ljubljana, Wolf ova ul. 3. Klobuke, moške in ženske, sprejema v popravilo ter iste prekroji v najmodernejše oblike tovarna FR. ČERAR, Stob, pošta Domžale pri Ljubljani. Kupujemo laneno seme vsako količino. Sever & Komp., Ljubljana. AKO HOČETE opremiti svoje izdelke s primernim imenom, obrnite se na naslov: „ALOMA“ LJUBLJANA, KONGRESNI TRG ŠT. 3 Poljedelski stroji vseh vrst in po naj novejši konstrukciji International Harvester Company CHICAGO, 111. U. St. A Albert Matijevič odpremničtvo. Zagreb, Gajeva ul. 55. Telefon 22-73. I*S8eidi,Marilioi trgovina z galanterijsk. blagom, Gosposka ul.38 priporoča: pisemski papir,cigaretni papir,stekleni in šmirgel - papir, krema za čevlje, ključavnice za potne košare i. t. d. i. t. d. j^i. t. d. KOLESA Mej MOTOCIKLE VSO OPREMO nudiš Skladišča mMsarciMirii LJUBLJANA GOSPOSVETSKA 14 VEGOVA UL. ŠT. 8 Najuspešnejše orožje proti konkurenci je dobra reklama! Zahtevajte proračune! ANONĆNA EKSPEDICIJA AL. MATELIČ Ljubljana, Kongresni trg št. 3. proti naraščujoči konkurenci in izostajanju naročil je dobr reklama! Zahtevajt proračune! Anončna ekspedicija M. Matelič, Ljubljana, Kongresni trg 3. MEDJUNARODNO OTPREMNIŠTVO EMIL EICHHORN Brod n, Savi Bos. Brod Utemeljeno g. 1879 Špedicija svake vrsti, ocarinjenje, preseljenja u vlastitim pokuč-tvenim kolima. Tarifalni i rekla-macioni odio. OSIJEK I. ZAGREB. Frankopanska ul. 9 M M M SesBSiSaEEBBHeHEHBBSi BBS Ako hočete kaj kupiti v Čehoslovaški,obrnite se na imm sums snalna tomisijonaloa axportaa tr sovina za Ballan in Oiijeni Praga, Stepanska ul. 24 DOBAVLJA KONKORDIA SPOLEČNOST S R. O. pbu mmm ouct 15. ■■■■■■ I fpütdorf magneti j 1 j In vžigalne sveče I (Zündkerzen) so najtrpežnejši in so se v svetovni vojni najbolje obnesli. WMHtllbHy I Sumter Division, Mfifi Mitti gan flve, [tiitago - America. 5 ELEKTROS! USED ZA ELEKTRIČNU INDUSTRIJU I POGON 5 VLADIMIR NOVAK g ZAGREB Frankopanska ul. S Telefon tntemirb-S-ai - Brzojavi«„Eleklreeewek“ S m UREDJUJE: Elektlčna eentaie i svs vrsti po- '5 •ona za električnu rasvjetu i prenos sile itd. || ieHüBEBfflaBEaBEEBEaBÄBB@a Prestave slovenske, hrvaške, srbske (tudi v cirilici), češke, nemške, angleške, francoske in italijanske oskrbi točno in po solidnih cenah Anončna eksp. AL. MATELIČ, LJUBLJANA, Kongresni trg št. 3. Ljubljana, :: Aleksandrova ulica 3. Modni atelier za gospode in dame. Lastna zaloga pristno angleškega blaga. SOL 20 vagonov nudi po vagonih IMPORT-EXPORT M. J. NERAT, Maribor, Gosposka 58. II Telefon 262, Brzojav: Gumi impo;t. Hedžet & Koritnik, Ljubljana Veletrgovina manufakturnega "blaga — Frančiškanska ulica štev. 4. Dobiva ponajveč iz Anglije v velikih množinah raznovrstno volneno, modno in perilno blago. Telefon inlerurban štev. 75. Tel. 386. Tel. 386. Maribor, Gosposka ulica 38, trgovina z galanterijskim blagom na debelo nudi po znatno^znižanih cenah: Cigaretni papir in stročnice znamke „ALTESE“. — Čistilo in voščilo za čevlje znamke „FOX“. — Kalodont, razni pisemski papir, ključavnice za košare in razno drugo galanterijsko blago.