Anali za istrske in mediteranske študije Annali di Studi istriani e mediterranei Annals for Istrian and Mediterranean Studies Series Historia et Sociologia, 29, 2019, 1 UDK 009 Annales, Ser. hist. sociol., 29, 2019, 1, pp. 1-170, Koper 2019 ISSN 1408-5348 KOPER 2019 Anali za istrske in mediteranske študije Annali di Studi istriani e mediterranei Annals for Istrian and Mediterranean Studies Series Historia et Sociologia, 29, 2019, 1 UDK 009 ISSN 1408-5348 (Print) ISSN 2591-1775 (Online) ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 ISSN 1408-5348 (Tiskana izd.) UDK 009 Letnik 29, leto 2019, številka 1 ISSN 2591-1775 (Spletna izd.) UREDNIŠKI ODBOR/ COMITATO DI REDAZIONE/ BOARD OF EDITORS: Roderick Bailey (UK), Simona Bergoč, Furio Bianco (IT), Alexander Cherkasov (RUS), Lucija Čok, Lovorka Čoralić (HR), Darko Darovec, Goran Filipi (HR), Devan Jagodic (IT), Vesna Mikolič, Luciano Monzali (IT), Aleksej Kalc, Avgust Lešnik, John Martin (USA), Robert Matijašić (HR), Darja Mihelič, Edward Muir (USA), Vojislav Pavlović (SRB), Peter Pirker (AUT), Claudio Povolo (IT), Andrej Rahten, Vida Rožac Darovec, Mateja Sedmak, Lenart Škof, Marta Verginella, Špela Verovšek, Tomislav Vignjević, Paolo Wulzer (IT), Salvator Žitko Glavni urednik/Redattore capo/ Editor in chief: Darko Darovec Odgovorni urednik/Redattore responsabile/Responsible Editor: Salvator Žitko Uredniki/Redattori/Editors: Gostujoči uredniki/Editori ospiti/ Guest Editors: Urška Lampe, Gorazd Bajc Lučka Ažman Momirski, Milica Antič Gaber, Jasna Podreka Prevajalci/Traduttori/Translators: Petra Berlot (it.) Oblikovalec/Progetto grafico/ Graphic design: Dušan Podgornik , Darko Darovec Tisk/Stampa/Print: Založništvo PADRE d.o.o. Založnika/Editori/Published by: Zgodovinsko društvo za južno Primorsko - Koper / Società storica del Litorale - Capodistria© / Inštitut IRRIS za raziskave, razvoj in strategije družbe, kulture in okolja / Institute IRRIS for Research, Development and Strategies of Society, Culture and Environment / Istituto IRRIS di ricerca, sviluppo e strategie della società, cultura e ambiente© Sedež uredništva/Sede della redazione/ Address of Editorial Board: SI-6000 Koper/Capodistria, Garibaldijeva/Via Garibaldi 18 e-mail: annaleszdjp@gmail.com, internet: http://www.zdjp.si/ Redakcija te številke je bila zaključena 30. 03. 2019. Sofinancirajo/Supporto finanziario/ Financially supported by: Javna agencija za raziskovalno dejavnost Republike Slovenije (ARRS), Mestna občina Koper, Luka Koper d.d. Annales - Series Historia et Sociologia izhaja štirikrat letno. Maloprodajna cena tega zvezka je 11 EUR. Naklada/Tiratura/Circulation: 300 izvodov/copie/copies Revija Annales, Series Historia et Sociologia je vključena v naslednje podatkovne baze / La rivista Annales, Series Historia et Sociologia è inserita nei seguenti data base / Articles appearing in this journal are abstracted and indexed in: Clarivate Analytics (USA): Arts and Humanities Citation Index (A&HCI) in/and Current Contents / Arts & Humanities; IBZ, Internationale Bibliographie der Zeitschriftenliteratur (GER); Sociological Abstracts (USA); Referativnyi Zhurnal Viniti (RUS); European Reference Index for the Humanities and Social Sciences (ERIH PLUS); Elsevier B. V.: SCOPUS (NL). Vsi članki so v barvni verziji prosto dostopni na spletni strani: http://www.zdjp.si. All articles are freely available in color via website http://www.zdjp.si. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 Jasna Podreka & Milica Antić Gaber: Femicid: pomen poimenovanja pri preučevanju nasilnih smrti žensk Femminicidio: l‘importanza della denominazione nell‘esaminazione delle morti violente delle donne Femicide: the Meaning of Naming in the Study of the Violent Deaths of Women ..................................................... 1 Jasna Podreka: Characteristics of Intimate Partner Femicide in Slovenia Caratteristiche dei femminicidi perpetrati da partner intimi in Slovenia Značilnosti intimnopartnerskega femicida v Sloveniji ............................................................... 15 Magdalena Grzyb: Violence against Women in Poland – the Politics of Denial La violenza contro le donne in Polonia – la politica della negazione Nasilje nad ženskami na Poljskem – politika zanikanja .................................................... 27 Vedrana Lacmanović: Femicid u Srbiji: potraga za podacima, odgovorom institucija i medijska slika Il femminicidio in Serbia: ricerca di dati, risposte dalle istituzioni e immagine multimediale Femicid v Srbiji: raziskovanje, odgovori institucij in multimedijska podoba ............................................. 39 Boštjan Udovič & Danijela Jačimović: Osamosvojitev držav in »pozaba« zgodovinskih dosežkov: primer ne-nadaljevanja gospodarske diplomacije Jugoslavije v Sloveniji in Črni gori po njuni osamosvojitvi L’indipendenza degli stati e «l’oblio» dei loro risultati storici: il caso della discontinuità della diplomazia commerciale in Slovenia e nel Mentenegro The Independence of Countries and the “Forgotten” Legacy: the Case of Discontinued Commercial Diplomacy of Socialist Yugoslavia in Slovenia and Montenegro ................................... 55 Anali za istrske in mediteranske študije - Annali di Studi istriani e mediterranei - Annals for Istrian and Mediterranean Studies VSEBINA / INDICE GENERALE / CONTENTS UDK 009 Volume 29, Koper 2019, issue 1 ISSN 1408-5348 (Print) ISSN 2591-1775 (Online) Renata Allegri: The Terraced Landscape in a Study of Historical Geography Il paesaggio terrazzato in uno studio di geografia storica Terasirana krajina v študiji zgodovinske geografije ............................................ 69 Martina Slámová, František Chudý, Julián Tomaštík, Miroslav Kardoš & Juraj Modranský: Historical Terraces – Current Situation and Future Perspectives for Optimal Land Use Management: The Case Study of Čierny Balog Terrazzamenti storici – la situazione attuale e le prospettive future per una gestione del territorio ottimale: il caso studio di Čierny Balog Zgodovinska terasirana krajina – trenutno stanje in prihodnje perspektive za optimalno upravljanje rabe zemljišč: študija primera Čierny Balog ................................... 85 Martina Bertović & Goran Andlar: Kulturni krajobraz sive Istre – analiza terasiranog krajobraza grada Oprtlja Paesaggio culturale dell’Istria grigia – analisi del paesaggio terrazzato di Portole The Grey Istria Cultural Landscape – The Analysis of Town of Oprtalj Terraced Landscape ............................................... 101 Ines Hrdalo, Anita Trojanović & Dora Tomić Reljić: The Terraced Landscape as a Part of the Dubrovnik Regional Identity: Cross Time Study of the Region Dubrovačko Primorje (Republic of Croatia) Il paesaggio terrazzato come parte dell’identità regionale di Dubrovnik: ricerca nel tempo della regione Dubrovačko Primorje (Repubblica di Croazia) Terasirana krajina kot del dubrovniške regionalne identitete: raziskava regije Dubrovniškega Primorja tekom časa (Republika Hrvaška) ............................................. 125 ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 Anali za istrske in mediteranske študije - Annali di Studi istriani e mediterranei - Annals for Istrian and Mediterranean Studies Boris Dorbić & Milivoj Blažević: Povijesni prikaz uzgoja i zaštite ukrasnih ptica u Šibeniku tijekom 20. stoljeća Rassegna storica dell’allevamento e della protezione di uccelli ornamentali a Sebenico durante il XX secolo A Historical Review of Breeding and Protection of Ornamental Birds in Šibenik during the 20th Century ........................... 141 Kazalo k slikam na ovitku ...................................... 162 Indice delle foto di copertina ............................... 162 Index to images on the cover ................................. 162 Navodila avtorjem ................................................ 163 Istruzioni per gli autori .......................................... 165 Instructions to Authors ........................................... 167 ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 101 received: 2018-10-28 DOI 10.19233/ASHS.2019.08 KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA Martina BERTOVIĆ Livade 4c, 52427 Livade, Hrvatska e-mail: martina.bertovic@gmail.com Goran ANDLAR Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska e-mail: gandlar@agr.hr IZVLEČEK Namen prispevka je raziskati terasasto pokrajino Oprtalja, njen pomen, stanje, zgodovino in s tem povezane kmetijske prakse. Raziskava obsega terensko delo, analizo letalskih in terenskih fotografij, zgodovinskih fotografij in razglednic, zgodovinsko analizo Oprtlja, GIS analizo trenutnih in zgodovinskih kart ter pogovor z lokalnimi zgo- dovinarji o kmetijskih praksami na terasah. Poleg tega se s pregledom in analizo hrvaškega zakonodajnega ozadja analizirajo možnosti ohranjanja in načrtovanja kulturnih krajin. Ključne riječi: kulturni krajobraz, kultivirane terase, jadranska Hrvatska, Siva Istra, zaštita kulturnog krajobraza PAESAGGIO CULTURALE DELL’ISTRIA GRIGIA – ANALISI DEL PAESAGGIO TERRAZZATO DI PORTOLE SINTESI Il lavoro presenta la storia, il carattere, lo stato e le relative pratiche agricole dei paesaggi terrazzati di Portole. La ricerca comprende la ricerca sul campo, l’analisi di foto storiche, sia quelle aeree che sul campo, la ricerca sulla storia della città, l’analisi GIS di mappe attuali e storiche e interviste con storici locali in merito alle pratiche agricole sui terreni terrazzati. Inoltre, esaminando la legislazione dei paesaggi terrazzati in Croazia, vengono analizzate le possibilità di conservazione e pianificazione dei paesaggi culturali. Parole chiave: paesaggio culturale, terrazze coltivate, Croazia Adriatica, Istria grigia, protezione del paesaggio culturale ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 102 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 UVOD Siva Istra je karakteristična po malim povijesnim gra- dovima smještanima na brežuljcima koji su od pretpo- vijesnih vremena predstavljale strateški pogodna mjesta za utvrđivanje i naseljavanje; na ostacima gradina, utvr- da i bedema, naselja se razvijaju sve do danas, a svoj najkarakterističniji pečat ostavljaju u srednjem vijeku. Cjelinu povijesnog grada su od njegovih početaka funk- cionalno i strukturno nedjeljivo činili ne samo izgrađe- ni dio, već i okolne terase, oboje dosljedno ugrađenih u konfiguraciju terena. Naime, Siva i unutrašnja Istra imaju karakterističan razvijeni rebrasti reljef umjerenih visinskih razlika (cca 80–400 m n.v.) u kojem se izmje- njuju izduženi hrptovi i doline (Slika 1). Na vrhovima i zaravnjenim završetcima hrptova razvila su se zbijena naselja, padine oko grada su terasirane, dok su polja za- uzimala doline. Reljefne i strateške prilike su bile takve da su terase koje okružuju grad bile primarna i dominantna poljopri- vredna površina, što je vidljivo u prisutnosti intenzivni- jih kultura (vrtova, vinove loze, masline), dok su nešto udaljenije i površinski manje doline više bile korištene kao livade i oranice. Terase čine vizualno upečatljiv ele- ment krajobraza vidljiv u trakastoj zavijenoj parcelaciji koja prati topografiju. Očuvanost ovakve logične i do- sljedne prostorne organizacije predstavlja važnu kariku prostornog i kulturnog identiteta Istre. Zanimljivo je da su povijest arhitekture i urbanizma istarskih srednjovje- kovnih gradova relativno dobro istraženi i predmetom su niza zaštita kao kulturnog dobra. Isto se ne može reći i za pripadajuće terase; gotovo su neprisutna tema u relevantim sektorskim politikama, a istraživanja je vrlo malo (Likar, 2017). Stupanj svijesti o njima u stručnoj i široj javnosti je izrazito nizak što je začuđujuće ako se usporedimo sa inicijativama i istraživanjima u susje- dnim zemljama Sloveniji, Italiji i Austriji (Slovenija: Až- man Momirski et al., 2008; Ažman Momirski & Kladnik, 2009; Kladnik et al., 2016; Šmid Hribar et al., 2017; Ažman Momirski & Kladnik, 2015; Ažman Momirski & Berčič, 2016; Pipan & Kokalj, 2017; Italija i Austrija: Barbera et al., 2010; Project ALPTER (2008)) te općenito značajem koji je dobio međunarodnu razinu (Tillmann & Salas, 2016). Tipičan primjer povijesne cjeline grada smještenog na humu i okruženog poljoprivrednim terasama jest Oprtalj u sjeverozapadnoj Istri. Nastao je na hrptu sa sjeverne strane doline rijeke Mirne te je do danas sa- čuvao povijesni odnos središta s okolnim kultiviranim krajobrazom. Kartografski i fotografski povijesni izvori ukazuju na intenzivno obrađene terase i činjenicu kako su one či- nile, ne okolinu grada, već nedjeljivi dio gradske sredi- ne; agrikulturno i urbano tvorili su jedinstveni organi- zam - kulturni krajobraz. Oprtaljske terase predstavljaju živuće svjedočanstvo dosjetljivosti ljudi, sposobnost prilagođavanja gospodarskim i prirodnim prilikama te stvaranja harmoničnog odnosa sa okolišem. Međutim, iz razloga koji su navedeni u daljnjem tekstu, u prote- klih 50 godina slijedio je izrazit pad broja stanovnika, dok se postojeće stanovništvo većinom ne bavi poljo- privredom. Pri tome, lokalnom stanovništvu su terase uobičajen prizor bez utilitarnog i simboličkog značaja (Slike 2a, 2b i 2c). Kao što je to sudbina mnogih hrvat- skih malih gradova i sela, pripadajuće poljoprivredne površine se napuštaju, a povijesni i prostorni integritet postepeno nestaje. Također, ne postoji vizija njihove buduće namjene ili moguće revitalizacije. Iz navedenih razloga, ovaj rad ima za cilj inventarizirati i analizirati terase kroz njihovo prošlo i današnje stanje. Dosadašnja istraživanja istarskih i jadranskih terasa Kroz istraživanje nisu pronađeni radovi koji se bave isključivo istraživanjem terasa Istre. Međutim, na nivou jadranske Hrvatske predložena je klasifikacija agro-sil- vo-pastoralnih kulturnih krajobraza (Andlar, 2012; An- dlar & Aničić, 2018), a iz koje je razrađena detaljnija klasifikacija terasiranih krajobraza (Andlar et al., 2017). Terase su podijeljene na dvije opće kategorije: terasira- na polja i ‘tipične’ terase te niz podkategorija potkrije- pljenih opisima i ilustracijama. Sa druge strane u Slove- niji i na području Slovenske Istre postoji niz istraživanja terasa. Kao najkonkretniji doprinos je projekt Terraced Landscapes in Slovenia as Cultural Values (2011–2015) kojim je izrađen sustavni inventar terasa cijele zemlje. Terase su proučavane u okvirima slovenskih krajobra- znih tipova, a analizirale su se konstrukcijske tehnike i namjene terasa, metrički i biofizički čimbenici te povi- jest (Ažman Momirski & Kladnik, 2008; Kladnik et al., 2016; Šmid Hribar et al., 2017). Istraženi su i iznimni terasirani krajobrazi npr. Goriška Brda (Ažman Momir- ski et al., 2008), Brkinije (Ažman Momirski & Kladnik, 2015), Jeruzalemske gorice (Pipan & Kokalj, 2017). Hipoteze rada Prva pretpostavka rada je kako su terase i poljopri- vreda na njima integralni dio povijesnog razvoja grada Oprtlja te kako se danas nalazimo u specifičnom povi- jesnom periodu kada im prijeti potpuni nestanak. Druga pretpostavka je kako su na ovo stanje između ostaloga utjecali neprisutnost istraživanja, niska razina svijesti o važnosti terasa u široj i stručnoj javnosti te loš i zasta- rio legislativni okvir koji ne osigurava mehanizme za očuvanje i planiranje terasiranih krajobraza. Treća pre- tpostavka je da je unatoč zapuštenosti, oprtaljske terase danas moguće jasno karakterizirati i tipološki definirati. Prirodni čimbenici terasiranog krajobraza Oprtlja Općina Oprtalj je smještena u sjevernom dijelu Is- tarske županije, a sastoji se od 16 statističkih naselja. Sjedište općine kroz povijest je uvijek bilo naselje Opr- ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 103 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 1: Na DOF-u dijela Sive Istre iz 1968. elementi ruralne cjeline su dosljedno podređeni reljefnim karakteristi- kama, a terase predstavljaju dominantnu činjenicu u sveukupnom prostoru (Izvor: ISPU, 2018). talj. Iako se općina prostire na relativno maloj površini od 60,498 km 2 , reljefno je vrlo razvedena. Svojom geo- loškom i geomorfološkom strukturom područje Oprtlja pripada Sivoj Istri, čija je glavna reljefno-krajobrazna karakteristika velika diseciranost flišnih naslaga (Paljar et al. 2013). Najvećim dijelom su nepropusne i stoga podložne površinskom ispiranju pa se u okolišu na str- mim padinama pojavljuju kao naslage sivih lapora, va- pnenca i pješčenjaka, odnosno, krajobrazom dominira- ju karakteristični reljefni oblici, tzv. tašel, piski, pustinje. Prostor oko naselja pokriven je klastičnim naslaga- ma koje su Miko et al. (2013) izdvojili kao neformalnu itostratigrafsku jedinicu i nazvali Eocenski klastit i fliš. Isti se sastoji od lapora, pješčenjaka, breča, brečokon- glomerata i konglomerata, rjeđe i slojeva vapnenaca. Obilježeni su ritmičkim izmjenjivanjem šljunkovito-pje- skovito-siltoznih sedimenata, imaju izraženu gradaciju zrna te oštar kontakt pješčenjaka s laporima u podini. Područje općine može se podijeliti na aluvijalni teren doline rijeke Mirne na jugu, na prijelaznu zonu vapnenačkog krša u fliš, na blago nagnuto zaravnjeno područje u centralnom dijelu prostor općine i dio je tkz. istarske ploče te na pravo flišno područje koje se nastavlja na sjeveru. Oprtaljske terase nalaze se na pri- jelaznoj zoni vapnenačkog krša u fliš gdje prevladavaju rigolana i lesivirana tla vinograda, voćnjaka i njiva. Le- sivirana tla isprana su u gornjem sloju, umjereno kisela i slabije plodnosti, dok se rigolana tla duboko obrađuju s ciljem poboljšanja loših svojstava. U neposrednoj blizini naselja tek je nekoliko ma- njih, povremenih vodotoka izrazite erozijske snage (Milotić, 2014) koji nastaju u kišnim razdobljima te se sa istočnih i zapadnih padina Oprtlja slijevaju u veće vodotoke. Uz navedene značajke te povoljne uvje- te blage submediteranske klime koju karakteriziraju umjereno topla kišna klima s vrućim ljetima i blagim zimama, na području je omogućen uzgoj tipičnih me- diteranskih kultura. No činjenica da je područje boga- to vodom zajedno sa zapuštanjem poljoprivrede je u novije vrijeme pogodovalo bujanju šumske vegetacije. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 104 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Šume u općini većinom su sastojine hrasta medunca i bijelog graba, hrasta medunca i crnog graba, bukve, pi- tomog kestena te hrasta lužnjaka. Uz ove autohtone vr- ste čovjek je na područje unio i bagrem, divlji kesten, klonove topola i čempres, a prilikom pošumljavanja degradiranih staništa i nekoliko vrsta bora poput alep- skog, običnog i crnog bora. Upravo se crni i alepski bor šire dijelom zapuštenih terasa na kojima je moguće pronaći i bagrem čije se vrlo kvalitetno i trajno drvo u prošlosti često koristilo za proizvodnju vinogradarskih kolaca. Još jedna dominantna alohtona vrsta je obični čempres koji raste kao dekorativna vrsta na mjesnom groblju te u drvoredima na sjevernom i južnom ulazu a što čini prepoznatljivost grada. Slika 2: Stanje terasiranog krajobraza Oprtlja u posljednjem desetljeću: a) Fotografija iz 2008. na kojoj se vidi kako je površina terasa svedena tek na najuži prsten oko grada, te kako je većina terasa zapuštena (arhiva Općine Opr- talj) b) Povrtnjaci su i danas prisutni u neposrednoj blizini grada kao što je to bilo poćetkom 19. st. c) Još uvijek obraćivana južna terasirana padina gotovo je u cijelosti u vlasništvu iste osobe. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 105 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Kratki povijesni pregled razvoja naselja Bogatstvo doline rijeke Mirne, brojne uzvisine koje su pružale dobru preglednost i sigurnost te bogatstvo kamenom neke su od pogodnosti koje su uvjetovale nastanak prapovijesnih naseobina na području istar- skog poluotoka, među njima i Oprtlja. Naselje na 370 m nadmorske visine svojim je smještajem i oblikom do danas očuvalo gradinski raster (Milotić, 2009) te povijesni odnos središta naselja s okolnim prirodnim i kultiviranim krajobrazom (Jakovčić, 2015). Rimljani su obalu Istre zaposjeli 177. g. pr. Kr. (Milotić, 2009) no romanizacijski utjecaj nije u većoj mjeri dopro u unutrašnjost poluotoka te su se postojeće naseobine održale uz blagi priljev rimskog stanovništva i njihove kulture. Da su se na padinama uz rijeku Mirnu u doba antike uzgajale masline daje naslutiti Puschi (n.d.) koji spominje postojanje antičkog tijeska 1,5 km od Opr- tlja. Iako se ne može sa sigurnošću utvrditi o kakvom je tijesku bila riječ, nalaz je moguć jer u ovome dijelu Mirne i danas uspijevaju masline (Milotić, 2004), u an- tici je more prodiralo. Oprtalj se u ispravama prvi put spominje 1089. kao in Istria locum qui Portus vocatur cum omnibus (u pri- jevodu: u Istri se nalazi mjesto koje svi zovu Portus) u ispravi akvilejskog patrijarha Ulriha od Eppensteina. U kasnijim se ispravama (1102. godine) spominje kao Castrum Portulens, tj. naseobina utvrđena bedemima i kulama (Milotić, 2009). Oprtaljski je kaštel u srednjem i ranijem novom vijeku, usprkos minijaturnih proporci- ja, razvio pravnu regulativu, upravna tijela i komunal- nu infrastrukturu svojstvenu urbanim središtima (Bra- danović, 2009). Mlečani uspostavljaju vlast nad Oprtljem 1421. (Milotić, 2009), a pod njihovom vlašću u razdoblju do 18. stoljeća naselje dobiva današnji gradski raster (Bra- danović, 2009). Politička i vojna previranja u Istri od 16. do 17. stoljeća zaobišla su samo naselje, no pol- joprivredna dobra bila su većim dijelom uništena (Mi- lotić, 2009). Početkom 17. st. providur Basadonna u svojoj relaciji ubraja Oprtalj među najslabije naseljena mjesta u mletačkoj Istri (Bertoša, 1995; prema Zupanc, 2009), a prema izvorima iz 1625. poljoprivredna dobra su zapuštena. U razdoblju do 18. st. Mlečani sustav- no naseljavaju novo stanovništvo na područje s ciljem stjecanja novih podanika koji će obrađivati zapuštena poljoprivredna dobra i time doprinijeti punjenju rizni- ce (Milotić, 2009). Nakon pada Venecije vlast je nakratko, do 1806., preuzela Habsburška Monarhija (Milotić, 2009). U Oprtlju tada živi 414 stanovnika od čega se 91% iz- jasnilo kao seljak (Zupanc, 2009). Sljedećih 7 godina naselje pripada području francuske vlasti nakon čega se pripaja državama Austro-Ugarske Monarhije. U razdoblju od 1900. do 1902. godine gradi se pruga Trst – Poreč i njenim otvaranjem 1902. Oprtalj dobiva željezničku postaju. Tradicionalno poljodjelstvo, sto- čarstvo, razvijeno obrtništvo i obrada terasastih padina uz dolinu Mirne tada su na vrhuncu (Milotić, 2009). S padom Austro-Ugarske Monarhije, Istra 1918. dolazi pod okupaciju Italije. Slijedom godina broj stanovnika u Oprtlju raste te pred 1. svjetski rat doseže brojku od 498. Tada je ostva- ren populacijski maksimum u Općini Oprtalj, no nakon rata broj stanovnika se smanjuje. Popisom iz 1931. kon- statirano je smanjenje broja žitelja te je dan popis po- ljoprivrednih kultura koje dominiraju u čitavoj općini: vinova loza 1.218 ha, pšenica 740 ha, kukuruz 556 ha, masline 283 ha i krumpir 254 ha. Izravni demografski gubici događaju se tijekom 2. svjetskog rata, a u to je vrijeme poraća prisutno i intenzivno iseljavanje stanovni- štva u okviru tzv. „istarskog egzodusa“. Godine 1945. u Oprtlju je živjelo 309 osoba, a već 1948. ih je samo 252. Na „istarski egzodus“, pretežno političkog karaktera, na- stavio se tzv. „ruralni egzodus“ s procesima deruralizacije i deagrarizacije. Najviše se stanovnika iselilo u razdoblju 1947.–1949.; ponajviše u susjednu Italiju. Brojni zaseoci ostaju bez posljednjih stanovnika, a u samom Oprtlju je 1971. popisano 86 stanovnika (Zupanc, 2009). Isti au- tor navodi kako je i nakon deset godina situacija goto- vo identična, Oprtalj broji 87 stanovnika. Depopulacija se nastavlja, no njen glavni uzrok više nije iseljavanje, već prirodni pad stanovništva. U posljednjem međupopi- snom desetljeću (1991.–2001.) broj stanovnika grada je pao na 118, a općine na 981 stanovnika čime se općina svrstala u red najslabije napučenih u Istri. Stanje se nije popravilo ni za zadnjeg popisa sta- novništva 2011. godine kada je u općini popisano 850 stanovnika, a u Oprtlju njih 79. Struktura stanovništva prema djelatnosti otkriva da u jezgri primarnih djela- tnosti (poljoprivredi, lovu i šumarstvu) radi tek 7,8%, dok samo 5,5% ukupnog stanovništva ostvaruje priho- de od poljoprivrede (DZS, 2011). METODE RADA Radom je primijenjen višestruki analitički model is- traživanja terasa koji obuhvaća: 1. Definiranje aktualnog stanja i karaktera te- rasa temeljeno na sintezi (1) modela klasifikacije terasa, (2) etnografskog pristupa identifikacije kon- strukcijskih karakteristika i poljoprivrednih praksi na terasama, (3) analize dostupnih GIS kartografskih i prostornih podataka i ovim istraživanjem izrađenih novih podataka te (4) analize postojećih istraživanja/ radova na temu čimbenika krajobraza Oprtlja; 2. Pregled povijesti terasa temeljem kombinacije (1) spoznaja iz postojećih istraživanja povijesti grada Oprtlja, (2) analize povijesnih kartografskih izvora i razglednica / fotografija te (3) analize ovim istraživa- njem izrađenih GIS podataka; 3. Analizu legislativne pozadine relevantnih sek- torskih politika pregledom različitih službenih do- kumenata. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 106 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 3: Granica obuhvata istraživanog područja na DOF-u iz 2011. godine, Općina Oprtalj. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 107 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Granica obuhvata istraživanja definirana je pojasom kontinuirane širine oko izgrađenog dijela, a unutar kojeg je, zbog kartografske čitljivosti i fizičke dostupnosti, bilo moguće interpretirati terase (Slika 3). Korišten je veći broj znanstvenih i stručnih radova na temu istraživanja terasa jadranske Hrvatske i susjednih zemalja, zatim antropogenih i prirodnih čimbenika krajobraza Oprtlja, povijesti demografije, gospodarstva i urbanizma grada, i konačno različiti legislativni dokumenti, strategije i zakoni. Također su pregledani prostorni planovi uređe- nja općine (2014) i Istarske županije (2016). Korišteni su kartografski podaci: digitalna ortofoto karta 1:5.000 iz 1968. godine (ISPU, 2018) te aktualna (GEOPORTAL 2018), hrvatska osnovna karta 1:5.000, topografska kar- ta 1:25.000, tzv. Franciskanski katastar 1 (1819. i 1878.), a izrađeni su novi prostorni podaci o terasama i nači- nu njihova korištenja. Korišteni su aerosnimci iz arhiva Općine Oprtalj, te stare razglednice i fotografije koje su ustupljene od strane Ivana Zupanca iz obiteljske zbir- ke. Terensko istraživanje je vršeno u nekoliko navrata od srpnja do studenog 2016. godine, a obuhvaćalo je bilježenje karakteristika i stanja terasa i fotografiranje (odnosno uspostavu geofototeke). Obavljeno je i neko- liko razgovora u svrhu prikupljanja spoznaja o poljopri- vrednim praksama i specifičnim elementima oprtaljskih terasa. S Ivanom Milotićem razgovaralo se o povijesnim Statutima i drugim aktima Oprtlja; Stelio Basaneže ispri- čao je o kulturama koje je njegova obitelj uzgajala na terasama, ali i o tadašnjim praksama uzgoja, a Branko Orbanić o tehnici gradnje podzida. ANALIZA OPRTALJSKIH TERASA Terase kroz povijest O dugoj tradiciji poljoprivrednog uzgoja na podru- čju Oprtlja svjedoče nalazi rimskih ostataka kao što je tijesak za masline nedaleko od Oprtlja te akti Statuta iz 15. stoljeća koje je proučio Facchini (2008), a kojima su regulirane cijene pšenice, raži, zobi i pira. Odlukom iz 1474. godine zabranjeno je svim stanovnicima oprtalj- skog kaštela mljevenje žita u mlinovima koji ne pripada- ju župi Sv. Jurja u Oprtlju (Facchini, 2008), a postojanje mlinova bilježi se i kasnije, od 1818. do 1826., kada se spominju šest mlinova pod Oprtljem (Milotić, 2009). Odlukom iz 1545. određeno je da se evidentiraju sve količine proizvedenog vina te sačuva dovoljno za na- rod Oprtlja, a ostatak se može prodati (Facchini, 2008). Dokazi su to da su se stanovnici oprtaljštine u to vrije- me bavili uzgojem poljoprivrednih kultura na terasama, budući da je nezamisliv uzgoj na strminama koje nisu modelirane. Ne smije se zaboraviti i druga funkcija terasiranja, a to je sprječavanje erozije i stabiliziranje padine. Prema 1 Dostupan u digitalnom obliku na internet stranici Državnog arhiva u Trstu: www.archiviodistatotrieste.it. (zadnji pristup: 3. 5. 2018). 2 http://www.dragodid.org/materijali/Tumac_Franciskanski_katastar.jpg (zadnji pristup: 3. 5. 2018). Milotiću (2014) erozivni potencijal padina iznad sre- dnjega toka rijeke Mirne u prošlosti je bio velik, jer je cijeli krajobraz bio prošaran neuređenim vodotocima. Navodi kako je stanovništvo zbog štetnog utjecaja vode po poljoprivredne površine na padinama, promišljeno gradilo potporne zidove, kanaliziralo bujične vode u vododerine i korita povremenih vodotoka te time pro- vodilo nesustavnu djelatnost uređenja i zaštite padina te poljoprivrednih površina. Bez obzira na starost terasa one su danas zanimljive zbog tehnike kojom su građene, međusobno odijeljene kamenim suhozidima ili zemljanim nasipima koje lokal- no stanovništvo naziva korone ili kosine. Potporni su- hozidi građeni su od većih, pravilnijih blokova kamena slaganih u pravilne pasove / redove, a danas su vidljivi u dužim ili kraćim potezima, urušeni ili djelomično uru- šeni, dobro očuvani ili gotovo u potpunosti obrasli vege- tacijom. Zbog neodržavanja suhozida danas su zemljani nasipi dominantan element podupiranja terasa. Pojedini su namjerno izgrađeni na padinama manjeg nagiba gdje nema mnogo kamena, ali se također može pretpostavi- ti da se ispod velikog broja takvih nasipa nalaze ostaci suhozida koji su se urušili ili su ih seljaci namjerno pre- namijenili u pristupne staze. Konkretni podaci o terasama mogu se dobiti tumače- njem povijesnih karata. Najveći dio katastarskog gradi- va (tzv. Franciskanski katastar) za područje Istre nastao je u periodu od 1818. do 1840. i nalazi se u Državnom arhivu u Trstu. Tom izmjerom je, osim utvrđivanja oblika i veličina parcela, određivan i njezin posjednik (pore- zni obveznik), kultura i klasa zemljišta (Sošić, n.d.). Već tada su određene kulture zemljišta poput oranica, povr- tnjaka, voćnjaka, vinograda, maslinika, livada, pašnja- ka, šuma itd. Klasa zemljišta (ocjena) predstavlja zbir kvalitete zemljišta i položaja s obzirom na udaljenost od putova, odnosno sela. Na osnovi ovih karakteristika određen je matematičkim putem katastarski prihod koji je predstavljao objektivnu poreznu obvezu poljoprivre- dnom proizvođaču. Područje općine Oprtalj tada je pripadalo Moto- vunskom okrugu, a izmjere su provedene od 1819. do 1878. Područje istraživanja nalazi se na dva odvojena triangulacijska lista, listu br. 10 i listu br. 14. Mape su prvenstveno interpretirane uz pomoć tumača Franci- skanskog katastra 2 , a podrobniji podaci o pojedinim neoznačenim česticama ili onima koje nisu opisane na tumaču istraženi su u pripadajućem elaboratu. Pi- san je u razdoblju od 1818. do 1822., dok su izmjene i dopune upisane 1839. Na katastru Oprtlja iz 1819. (Slika 4) mogu se išči- tati oblik i veličina katastarskih čestica, ali i način ko- rištenja istih. Iako terase nisu naznačene, vidljivo je da je gotovo sav krajobraz koji okružuje naselje kul- tiviran. U neposrednoj blizini naselja, uz same zidine ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 108 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 4: Isječci listova br. 10 i 14 (Motovunski okrug, Općina Oprtalj) prve izmjere Franciskanskog katastra. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 109 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 5: Neki od simbola sa tumača katastra za: (prvi red) voćnjak; povrtnjak; pašnjak; zajednički pašnjak; (drugi red) vinograd; oranice s vinovom lozom; oranice s drvećem i vinovom lozom; oranice s voćkama; (treći red) vinograd; orani- ca s vinovom lozom i maslinama; oranica s vinovom lozom i kestenom; oranica s vinovom lozom, kestenom i voćkama; ( četvrti red) maslinik; oranica s maslinama; oranica ili povrtnjak; neplodno tlo. (tek ponegdje unutar naselja) i uz glavnu prometnicu, uzgajani su povrtnjaci. Simbol za povrtnjake iscrtan je nizovima isprekidanih crta na zelenoj podlozi (Sli- ka 5, prvi red). Ti nizovi isprekidanih crta, ovisno o čestici, pružaju se u četiri smjera: vodoravno, okomi- to te dijagonalno u oba smjera. Kod Oprtlja se vide simboli sa sva četiri smjera koja možda predstavljaju razlike u povrtnim kulturama; manje je vjerojatno da se radi o smjerovima redova sadnje. Ostatkom terasa dominira vinova loza koja se uzgajala na više načina i prikazana je s više simbola (Slika 5, drugi red). Prvi simbol predstavlja vinograde kojih ima tek nekoliko i na česticama malih površina. Područjem obuhvata dominiraju tzv. oranice s vinovom lozom. Naglasak je na polikulturi gdje se vjerojatno vinova loza uzgajala u redu uz rub terase, a ostatak obradive površine se koristio za uzgoj neke jednogodišnje kulture. Takvih čestica ima najviše na sjevernoj padini Oprtlja te na zapadnoj padini uz glavnu prometnicu. Loza se još uzgajala i na česticama koje su označene kao oranice s vinovom lozom i drvećem (Slika 5, treći red) za koje se, nakon analize elaborata, ispostavilo da se može raditi o maslini, voćkama ili kestenu (moroni, maroni = maruni). ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 110 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 6: Isječci listova br. 10 i 14 (Motovunski okrug, Općina Oprtalj) druge izmjere Franciskanskog katastra. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 111 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 7: Granica obuhvata istraživanog područja na DOF-u iz 1968. godine, Općina Oprtalj (ISPU, 2018). ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 112 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Maslina kao samostalna kultura nije toliko zastu- pljena kao vinova loza. Tek je nekoliko čestica koje su označene kao oranice s maslinama dok se ostatak uzgajao zajedno s vinovom lozom na istočnim i zapa- dnim padinama. Na području obuhvata nema ni jednog maslinika koji je označen simbolom sa tumača (Slika 5, četvrti red). Čestice koje nemaju izražen simbol na pojedinim se mjestima vode kao oranice, a na drugima kao vrtovi / povrtnjaci (orto d`erbaggi). Uz nekoliko pa- šnjaka na južnim rubovima naselja, prisutne su i čestice koje su se vodile kao neplodno tlo (sterile), no njih je vrlo malo. Grafičke oznake listova katastra iz 1878. (Slika 6) razlikuju se od onih na listovima katastra nastalog 1819. Na listovima iz 1878. nisu korištene boje kao podloge pojedinih simbola načina korištenja zemljišta, a iako su simboli isti, rjeđe su raspoređeni / nacrtani. Nakon dru- ge izmjere pojedine katastarske čestice su usitnjene što je i očekivano zbog procesa nasljeđivanja zemljišta. Na- čin korištenja zemljišta nije se promijenio u razdoblju do 1878., no to se može konstatirati samo za čestice na sjevernoj strani Oprtlja koje su iscrtane na listu br. 10. Naime, na listu br. 14 nisu izraženi simboli za korištenje zemljišta, već samo brojevi čestica. Pregledom tzv. Franciskanskog katastra dobio se uvid u korištenje zemljišta na početku i kraju 19. st. čime se podrobnije saznalo o uzgojnim kulturama, načinu kombiniranja kultura i aktivnosti na terasama. Također, usporedbom katastra iz 1878. i sadašnjeg ka- tastra moguće je uočiti promjene u vlasničkoj strukturi te zaključiti da se u posljednjih 140 godina nije mnogo toga promijenilo. Usitnjavanje ili okrupnjivanje pojedi- nih čestica, promjene u strukturi vlasništva očekivane su posljedice toka vremena i prolaska godina te se čine kao vrlo blage promjene kada se uoči najdrastičnija promjena od svih, ona u zapuštanju. Postepeno, kul- tivirani krajobraz Oprtlja je gotovo u potpunosti pre- šao u zapušteni. Napuštene su terase na kojima nema uvjeta za razvoj intenzivne proizvodnje, ali i ostale proizvodno uporabive površine zbog odlaska seljaka, a smanjilo se i zanimanje za poljoprivredu. Da je taj proces nastao u posljednja četiri desetljeća svjedoče brojne fotografije kao i ortofoto karta iz 1968. na kojoj se jasno vidi da su istraživane terase većinom i dalje aktivne (Slika 7). Analiza povijesnih fotografija i razglednica Nešto bliža povijest zabilježena je na fotografijama i razglednicama Oprtlja. Nema ih mnogo; u neformalnom razgovoru Zupanc navodi kako je to zbog prometne izo- liranosti Oprtlja. No u njegovoj zbirci postoji nekoliko primjeraka koji svjedoče o izgledu i načinu korištenja terasa od kraja 19. stoljeća. Najstarija je razglednica poslana 1899. – predložak (fotografija) koji je na njoj otisnut možda je i stariji (Slika 8a). Na njoj je prikazana panorama Oprtlja s crkvom Sv. Lucije. Vidljive su kultivirane terase na sjevernoj padi- ni oprtaljskog brda, no nije moguće odrediti o kojim se kulturama radi. Na sljedećoj razglednici iz 1913. ilu- strirane su terase koje izgledaju kao da nema podzida (Slika 8b). Detaljniji prikaz nalazi se na razglednici koja nije poštanski upotrebljena, ali koju je Zupanc komparativ- nom analizom s drugim razglednicama iz te serije dati- rao u početak 20-ih godina 20. stoljeća (Slika 8c). Terase vrve vegetacijom, uočljivi su dugi potezi podzida, no najzanimljiviji su redovi stabala na više uzastopnih tera- sa. Sađena su u jednakim razmacima, jednake su visine, jednako orezana, s uskim krošnjama koje prate nekoliko grana te je najvjerojatnije riječ o voćkama. Na terasama koje su bliže kućama vide se veći soliteri kao i kolci koji su vjerojatno korišteni kao potporanj nekoj povrtlarskoj kulturi. Na dva podzida u donjem lijevom kutu fotogra- fije moguće je uočiti i konzolne stepenice. Panorama Oprtlja na razglednici izdanoj 1925. pri- kazuje mozaik kultura na terasama (Slika 8d), ali nema ni traga voćkama koje se vide na gore spomenutoj razgle- dnici, a na onoj iz 1938. mogu se uočiti dugi jednolični potezi pojedinačnih kultura (Slika 8e). Prevladavaju po- vršine srednje visoke vegetacije koja može predstavljati kukuruz ili vinovu lozu. Terase se čine širim nego što su danas, gotovo kao terasirana polja. Na još jednom podzidu uočene su konzolne stepenice. Panorama iz 1947. fotografirana je u zimskom raz- doblju pa terase izgledaju ogoljeno, bez vegetacije te do izražaja dolaze bočni potporni zidovi kojih u sada- šnjosti nema (Slika 8f). Vide se i (ograđeni?) putovi koji su vodili od zadnjeg reda kuća do posljednjih terasa na dnu padine. Prilično su visoki pri vrhu padine, a poste- peno se smanjuju i nestaju prema dnu. Panorama snimljena na zavoju kod Sv. Jelene 1956. godine obuhvaća vizuru istočne padine južno od naselja (Slika 9a). U prvom je planu kukuruz, slijede terasirana polja na vrhu padine gdje je blaži nagib, a prema sredini padine polja se pretvaraju u terase gdje je vinova loza posađena u redu na rubu terase dok je obradiva ploha slobodna za uzgoj drugih kultura. Na ostalim terasama prevladavaju vinogradi. Još jedna panorama sa zapada snimljena je 1963. (Slika 9b). Izraženi su podzidi na vrhu padine, duplo viši od onih na dnu. Na nižim terasama, po njihovoj cijeloj dužini uzgajala se vinova loza. Vrlo je malo vi- soke vegetacije, soliteri prevladavaju upravo na nižim terasama pa bi mogli zaključiti da se radi o vrbi koja se sadila uz lozu. Sljedeća fotografija nastala je u razdoblju između 1960. i 1970. (Slika 9c). Snimljena je iz naselja na vrhu padine i u prvom planu prikazuje terase s uobičajenim načinom uzgoja vinove loze na rubu obradive plohe koja je namijenjena uzgoju drugih kultura. Osim što sv- jedoči o tradicijskom načinu uzgoja vinove loze, uspo- mena je na ne tako davna vremena u kojima je pogled na obrađene terase sezao unedogled. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 113 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 8: a) Razglednica poslana 1899. godine (Bradanović et al., 2009), b) Razglednica iz 1913. godine (Zupanc, 2016), c) Razglednica sa početka 1920-ih (Zupanc, 2016), d) Razglednica izdana 1925. (Zupanc, 2016), e) Panorama Oprtlja na razglednici iz 1938. (Zupanc, 2016), f) Panorama Oprtlja autora prof. B. Fuči ća, 1947. (Zupanc, 2016). Prvi znakovi zapuštenosti mogu se uočiti na fotogra- fiji iz 1974. (Slika 9d). Većina podzida je obrasla vege- tacijom, sukcesija prirodne vegetacije je vrlo izražena na terasama ispod zidina naselja. Nekadašnji prolaz od naselja do dna padine također je obrastao. Inventarizacija i analiza oprtaljskih terasa Kao polazište za tipologiju terasa korištena je klasi- fikacija iz rada Andlar et al. (2017), a u kojoj se može izdvojiti nekoliko klasa primjenjivih na području Opr- tlja. Na općoj razini, terase su u spomenutom radu podijeljene na (1) terasirana polja i (2) ‘tipične’ terase. Unutar terasiranih polja, izdvojena je posebna klasa koja se poistovjećuje upravo sa Sivom Istrom, a defi- nirana je kao terasirana polja bez podzida. Prisutne su na flišnim tlima u kojima nema kamena, što je zajedno sa fizičkim karakteristikama tla uvjetovalo modeliranje terena samo tlom, bez zidanog podzida (funkciju ‘dr- žanja’ uglavnom imaju živice). Terase imaju zakrivlje- nu trakastu parcelaciju, a obzirom da se radi o plodnim regijama pogodnima za razvoj naselja i poljoprivredni uzgoj, karakteristične su po dugom kontinuitetu korište- nja. Sa druge strane, razmotrene su i ‘tipične’ terase koje ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 114 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 karakteristične po uzastopnom terasiranju, suhozidnim podzidima, te uskom do srednje širokom zaravnatom parcelom obično uspostavljenom za jedan ili nekoliko redova jedne kulture. a) tipične terase: stepenasti nizovi uskih poteza obra- divih površina sa podzidima (Slika 10a). Nastale su na zapadnoj, strmijoj padini (cca. 45%) i češće se na njima u jednom ili dva reda uzgaja jedna kultura kao npr. lavanda ili vinova loza. Ostatak terasa je zapušten, mali dio njih se koristi za ispašu ovaca, a veliki dio je prekriven viso- kom vegetacijom, mjestimično i gustim raslinjem srednje visine. Danas su podržane dijelovima suhozida i zemlja- nim nasipima, međusobno povezane rampama. b) terasirana polja: nastaju na padinama manjeg na- giba, a česta su uz vrh padine, u blizini naselja gdje se koriste kao vrtovi (Slika 10a). Variraju u svojoj širini, usmjerenju kao i načinu obrade te ne moraju imati pod- zid, već samo zemljani nasip. Upravo zbog svoje širine pogodne su za oranje stoga se na njima često uzgajaju jednogodišnje kulture ili više različitih kultura zajedno. Neke od njih su dugogodišnje kulture kao npr. maslina ili vinova loza, najčešće sađene u jednom redu uz rub. Voćke je moguće vidjeti kao solitere u redu među lozom ili na rubu parcele. Ostatak parcele koristi se za uzgoj jednogodišnjih kultura kao što je krumpir, luk, kukuruz, pšenica, itd. kako bi se zadovoljile potrebe jednog do- maćinstva. Pažnja se posvećuje i plodoredu pa parcela mijenja funkciju tijekom godina – mijenja se mozaik kultura. Komunikacija među terasiranim poljima mo- guća je putem rampi. Po uzoru na rad Andlar et al. (2017) i podjelu terasa s obzirom na vrstu potpornja, na području obuhvata iden- tificirana su četiri tipa terasa: a) terase sa suhozidnim potpornjem (Slika 10b), b) terase sa zemljanim nasipom (Slika 10b), c) terase s kombinacijom suhozidnog potpornja i ze- mljanog nasipa (Slika 10c), d) terase sa zemljanim nasipom i niskom ili srednje visokom vegetacijom (Slika 10c). Slika 9: a) Istočna padina, 1956. (Zupanc, 2016), b) Fotografija iz 1963. godine (Zupanc, 2016), c) Dio zapadnog dijela obuhvata i susjedne terasirane padine, 1960.-1970. Autor: A. Orel (Zupanc, 2016), d) Pogled na Oprtalj sa zapada auto- ra Ž. Malinarića, 1974. (Zupanc, 2016). ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 115 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 10: Skice tipova oprtaljskih terasa, a) Skica oprtaljske terase i terasiranog polja, b) Suhozid kao potporanj (lijevo), zemljani nasip kao potporanj (desno), c) Kombinacija suhozida i zemljanog nasipa (lijevo), zemljani nasip s niskom vegetacijom (desno). Međutim, analizom starih fotografija može se zaklju- čiti kako je većina terasa ipak izvorno građena sa suho- zidnim potpornjem. Na padinama manjeg nagiba gdje nema mnogo kamena gradili su se zemljani nasipi, no zbog neodržavanja suhozida danas su zemljani nasipi dominantan element podupiranja terasa. Može se pre- tpostaviti da se ispod velikog broja takvih nasipa ipak nalaze ostaci suhozida koji su se urušili ili su ih seljaci namjerno prenamijenili u pristupne rampe. Prvenstve- no zbog neodržavanja, na području obuhvata mogu se uočiti još dva dodatna tipa potpornja. Na pojedinim se terasama izmjenjuju ostaci suhozida i zemljani nasipi, a na drugima su zemljani nasipi obrasli niskom ili srednje visokom vegetacijom. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 116 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Suhozid i elementi suhozida terasa Način i tehniku gradnje podzida oprtaljskih terasa obrazložio je u razgovoru Branko Orbanić, dipl. ing. ar- hitekture, a njegova priča upotpunjena je podacima iz priručnika udruge 4 GRADA DRAGODID (Bodrožić et al., 2013). Prvo i osnovno pravilo je da se za izgradnju mora koristiti materijal s lokaliteta o kojemu onda ovisi izgled zida (Slika 13). Gradi se zid sa dva lica (Slika 14a), a izgradnja zapo- činje iskopom temelja pod blagim kutom prema padini. Na taj će način podzid biti ukošen i lakše podnositi pri- tisak tla. Što je veći kut to će duže vremena trebati da se on izravna te iz „zelene“ faze prijeđe u „žutu“ fazu. Ako ga tlo i dalje nastavi gurati prijeći će u „crvenu“ fazu, tj. ukositi se suprotno od padine ili će se djelomično deformirati (ispupčenja). Dubina temelja ovisi o tipu i karakteristikama podloge koja se nalazi na mjestu izgra- dnje. U slučaju Oprtlja to je pretežito zemljana podlo- ga, tek je na sjevernom dijelu obuhvata moguća pojava kamene podloge. Prvi se red slaže sa što većim i pravilnim blokovima i to s ravnom stranom prema zemlji kako se ne bi dalje sami ukopavali pod težinom zida. Kameni blokovi se u pravilu postavljaju okomito na padinu te se prostor iz- među dva lica puni manjim komadima kamena (ispuna) koji također moraju pratiti taj smjer kako bi se pobolj- šala drenaža. Važno je dobro ispuniti prostor između dva lica kako se ne bi narušila stabilnost zida, a prostor dodira suhozida i sedimenta ispuniti manjim kamenjem koji će poboljšati drenažu tla i spriječiti gubitak tla iz- među većeg kamenja (Slika 14b). U Oprtlju su gotovo svi podzidi građeni tako da su kameni elementi složeni u pravilne redove, a poželjno je da su elementi u istom redu podjednake visine. Svaki novi postavljeni kamen mora imati oslonac na minimal- no tri točke, u suprotnom ga se može „preoblikovati“ čekićem (odstraniti dio koji smeta) ili podbočiti manjim kamenom. Važno je i izbjegavati veće vertikalne fuge koje bi mogle postati „slabe točke“ zida te pospješiti de- formacije ali i urušavanje. Uvijek se gradi da su veći komadi kamena pri dnu zida, a manji pri vrhu (praktični i tehnički razlozi). Isto tako, ako je zid viši poželjno je ojačati ga duguljastim kamenom cijelom širinom zida ili barem većim dijelom širine. Zid se završava stavljanjem većih položenih koma- Figure 11: Prikaz aktivnih te napuštenih terasa i korona koje je bilo moguće inventarizirati analizom karata te terenskim istraživanjem. 12: Prikaz današnje namjene površina preklopljen sa podatkom o terasama. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 117 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 13: Tipovi suhozida oprtaljskih terasa obzirom na materijal i tehniku gradnje, a) Veći i pravilni blokovi kamena slagani u pravilne redove (jugozapad obuhvata), b) Mješavina većih i manjih pravilnih blokova kamena (istok obu- hvata), c) Mješavina pravilnih i nepravilnih kamena slaganih u neuredne redove (zapad obuhvata), d) Veliki, pravilni blokovi kamena unutar zida (zapad obuhvata), e) Zid većinom zidan nepravilnim kamenim blokovima u neurednim redovima (zapad obuhvata) f) Većinom zaobljeni kameni blokovi slagani u pravilne redove (sjever obuhvata). da kamena koji onemogućuju veći prodor vode u središte suhozida i stabiliziraju cijelu konstrukciju (Slika 15a). Prilikom gradnje podzida na pojedinim su se mje- stima izrađivale niše koje su u Oprtlju mogu uočiti na podzidima bližim naselju (Slike 15a i 15b). Služile su za odlaganje hrane i pića koje je seljak nosio sa sobom tijekom rada na terasama. Hrana se nije odlagala na ze- mlju ili travu zbog prisustva kukaca i gmazova već bi se objesila o drvo ili stavila na zid. Obzirom da je zid izložen suncu, napravljene su niše u koje se odlagala hrana te je ona tako bila u hladu i sigurnija. Još jedan element podzida oprtaljskih terasa bile su konzolne stepenice koje su omogućavale prijelaz s je- dne terase na drugu. Tijekom gradnje podzida duži, plo- snati, kameni elementi ugradili bi se u zid i ostavili da jednim dijelom strše iz zida u obliku stepenica. Tehnike poljoprivrednog uzgoja Više o uzgojnim praksama ispričao je Stelio Basa- neže (78 godina), jedan od starijih stanovnika Oprtlja. Njegova obitelj još uvijek aktivno obrađuje dio opr- taljskih terasa, no na njima uzgajaju samo vinovu lozu i nešto maslina. Nekada su njegovi roditelji uzgajali niz jednogodišnjih kultura kao što su kukuruz, pšenica, krumpir, bundeve, grah, grašak, jer su se tim namir- ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 118 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 14: Skice konstrukcije potpornog suhozida a) Presjek, b) Tlocrt. nicama prehranjivali oni i njihove životinje. Usprkos modernim trendovima i praksama, on još uvijek ruč- no obrađuje svoj stari vinograd i loze šprica ručnom pumpom. Opisao je način uzgajanja vinograda. Loza se uzgaja u redovima na čijem je početku ili kraju, ponekad i u sredini reda, posađena vrba iva (bekvar, venker) koja ima dvostruku funkciju – deblo služi kao kolac (Slika 16a), a grane vrbe (beke, venki) se koriste kao „špaga“ prilikom vezanja loze (Slika 16b). Kolci se mogu raditi i od voćki (badem, breskva) koje se sade i na rubu terase, čak i iz samog podzida (Slika 16c). Na rubovima terase još je moguće vidjeti i grupacije trsta (Arundo) koju stanovništvo zove kane, inače invazivnog korova, no koja se osušena koristi kao potporanj mladoj lozi (Slika 16d). Sve što se nalazi na parceli ima svoju funkciju i razlog zašto tamo raste. ANALIZA MOGUĆNOSTI ZAŠTITE, PLANIRANJA I UPRAVLJANJA TERASIRANIM KRAJOBRAZIMA U HRVATSKIM SEKTORSKIM POLITIKAMA Teoretsko polazište ovog rada jest da je terasirani krajobraz oblik kulturnog krajobraza. Za tu tvrdnju se najbolje se pozvati na međunarodno prihvaćenu UNESCO-vu definiciju kulturnog krajobraza te na pod- kategoriju organski razvijenog krajobraza. Moderno shvaćanje ruralnog kulturnog krajobraza uključuje ra- zumijevanje kulturnih i prirodnih čimbenika, odnosno njihovu nerazdvojivost, sa naglaskom na ljudske djela- tnosti i agro-sivo-pastoralne prakse koje su uvjetovale evoluciju promatranog krajobraza. U kontekstu zaštite ruralnih krajobraza u RH postoji niz kategorija koje se svojim definicijama indirektno dotiču za- štite ruralnih i agrikulturnih krajobraza, a dvije su direktno 3 www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7242 (zadnji pristup: 9. 5. 2018), zatim Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog kori- štenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. 4 Registar kulturnih dobara RH, http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 (zadnji pristup: 9. 5. 2018). 5 Definirano Zakonom, dok se na stranicama nadležnog Ministarstva daje detaljna definicija http://www.min-kulture.hr/default. aspx?id=247 (zadnji pristup: 9. 5. 2018). primjenjive. Prva je Kulturni krajolik kao vrsta nepokretnog kulturnog dobra koje sadržava povijesno karakteristične strukture što svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prosto- ru. Doduše u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99-44/17) se spominje tek kategorija krajolik, dok se u Pravilniku o obliku, sadržaju i načinu vođenja Regi- stra kulturnih dobara RH (NN 89/11) ista kategorija naziva kulturni krajolik/krajobraz. Navedena definicija iz Zakona je vrlo općenita, međutim prema drugim relevantnim izvo- rima 3 iščitava se kako ona podrazumijeva, ili bar postoji ta- kva tendencija, značenje dano UNESCO-vom definicijom. U postupku utvrđivanja svojstva kulturnog krajolika kao dio obavezne dokumentacije propisana je izrada plana za- štite i upravljanja kulturnim krajobrazom, no nažalost bez detaljnog definiranja samog sadržaja plana (Deranja Cr- nokić, 2013). U Hrvatskoj je zaštićeno dvanaest kulturnih krajolika 4 (niti jedan u Istri), a od njih je samo tri isključivo agrikulturnih, dok je većina zaštićena na temelju nazočno- sti povijesno važnih građevina ili struktura. Zanimljivo je da je prvi hrvatski suhozidni terasirani krajobraz zaštićen još 1972. godine. Riječ je o Bakarskim prezidima - Taka- la. Zaštićeni su pod kategorijom Etnografska zona (Kale, 2010), pod kojom se i danas vode u Registru, zajedno sa još šest lokaliteta od kojih su dva karakteristična po su- hozidima. Međutim, Etnografska zona kao kategorija ne postoji više u nadležnom Zakonu (može se pretpostaviti kako je ona zapravo preteča današnjem kulturnom krajo- liku), a nekadašnji lokaliteti etno-zona se danas vode kao kulturno povijesna cjelina. Kulturno povijesna cjelina jest još jedan oblik nepokretnog kulturnog dobra (naselje ili dio naselja, kao i područje, koje je zaštićeno kao kulturno dobro 5 ) pod kojom je i sam grad Oprtalj zaštićen kao po- vijesna urbanistička cjelina. Baš kao i niz povijesnih gra- dova u okolici; Buje, Buzet, Grožnjan, Hum, Kostanjica, ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 119 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Slika 15: Posebnosti potpornih suhozida a) Završetak zida s većim i položenim komadima kamena, b) Niša u sje- vernom dijelu obuhvata, c) Niša u zapadnom dijelu obuhvata. Motovun, Roč, Vrh, Završje od kojih je većina obilježena smještajem na humu i omeđenošću terasiranim padinama. Sa druge strane prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 15/18), na županijskoj razini se štiti Značajni krajo- braz definiran kao prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georazno- 6 IUCN je Međunarodni savez za očuvanje prirode koji je izradio sustav globalne standardizirane kategorizacije zaštićenih područja prirode. likosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. Značajni krajo- braz u teoriji odgovara IUCN-ovoj 6 kategoriji Protected landscape V kojom se snažno promiče okvir upravo za zaštitu ruralnih i agrikulturnih krajobraza, a što je temeljito potkrijepljeno nizom pratećih publikacija ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 120 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 koje promiču njihove kulturne i prirodne vrijednosti. Protected landscape V je definiran kao područje gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne ekološke, biološke, kulturne i estetske vrije- dnosti, i gdje je održavanje tog odnosa nužno da bi se ove vrijednosti sačuvale, a vrijednost je utemeljena na jedinstvenosti scenske kvalitete, tradicionalnog uzor- ka i kulturnih elemenata, zatim integritet veze ljudi i okoliša te karakterističnosti nekih prirodnih elemenata. Vrijednosti prema kojima su značajni krajobrazi za- štićeni u Hrvatskoj i u Istri su različite. U široj okolici Oprtlja zaštićeni su Istarske toplice, Pazinski ponor, Gračišće - Pićan i Sjeverna Učka; posljednja dva su uz prirodne uključuju i ‘ruralne’ i ‘agrikulturne’ vrijedno- sti, međutim one su vrlo općenito definirane. U zaštiti prirode treba spomenuti i NATURA 2000 područja jer je njihov velik broj upravo u poljopri- vrednim područjima. Naime, biološka raznolikost je u mnogim NATURA 2000 područjima vezana na po- ljoprivrednu proizvodnju niskog intenziteta i načine na koji se dosad njima upravljalo (Sundseth, 2008). Upravljanje Značajnim krajobrazima te NATURA 2000 područjima bi se prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) trebalo provoditi na temelju plana upra- vljanja, međutim oni uglavnom nisu doneseni, a pod- zakonskim aktima nije definirano kako se pristupa te- mama krajobraza. U prostornim planovima niz je prostorno plan- skih kategorija kojima se štite agrikulturni krajobra- zi i to terminološki neusklađenih: osobito vrijedan predjel, osobito vrijedan kultivirani predjel, osobi- to vrijedan poljoprivredni ili kultivirani krajobraz, etno-zone i sl. U tom smislu na lokalnoj razini su terase oko Oprtlja označene kao „Osobito vrijedan predjel – kultivirani“ (PPUO Oprtalj, 2014), a pri- padajuće mjere zaštite su svedene na ograničenja u gradnji, sprječavanje promjena namjene, te vrlo općenite mjere o potrebi očuvanja tradicijskih na- čina korištenja, autohtonih kultura i sl. Na razini županije (PPIŽ, 2016) terase su svrstane u katego- riju „Krajobrazno značajna područja - Dolina rijeke Mirna sa obroncima“ gdje čine dio veće cjeline u kojoj su izjednačene s ostalim krajobraznim cjeli- nama na potezu dugom 53 km, koliko je duga rijeka Mirna. Suprotno od toga, prethodnim starim prostor - nim planom oprtaljske terase bile su ipak izdvojene Slika 16: Karakteristični elementi oprtaljskih terasa a) Vrba iva na početku reda, b) Karakterističan čvor od grane vrbe, c) Stablo breskve koje raste iz nasipa, d) Grupacija trsta koji če se osušen koristiti kao potporanj mladim lozama. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 121 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 u posebnu cjelinu “Terasasti kultivirani krajolici na gornjoj Bujštini iznad kanjona Mirne, posebno oko Bijelih zemalja i na potezu Livade – Oprtalj”. U pogledu očuvanja ruralnog krajobraza, zadnjih godina u Hrvatskoj raste značaj Programa ruralnog razvoja RH (PRR RH, 2015), kao alata za implemen- taciju Zajedničke poljoprivredne politike EU. Niz je mjera kojima direktno i indirektno aktualni PRR RH potiče očuvanje ruralnih krajobraza, a najkonkretnije su mjere 4.4. i 10. kojima će se ulagati u izgradnju, očuvanje i održavanje terasa, podzida i živica. Na- žalost, Hrvatska pri propisivanju ove mjere nije imala gotovo nikakve podatke o karakteristikama, tipologiji i distribuciji hrvatskih terasa, suhozida i živica koji bi pomogli oko artikulacije mjere, uvažavanja raznoliko- sti i specifičnosti te lakše provedbe mjere. Jedno od najkompleksnijih pitanja u provedbi ovih mjera je evi- dentiranje terasa i suhozida vlasnika koji će kandirati za spomenute mjere. ZAKLJUČAK Radom je prvenstveno definiran karakter i tip opr- taljskih terasa i time potvrđena treća pretpostavka. Prepoznata su dva tipa; tipične terase na strmijim pa- dinama te danas poljoprivredno aktivnija terasirana polja prisutna na manjim nagibima. Parcelacija je ka- rakteristična organski zavijena, izdužena i na jedno- likim razmacima vertikalno isprekidana zapuštenim reguliranim bujičnjacima i putovima. Prepoznate su neke lokalne specifičnosti; nazivi vezani za terase (ko- rone, pasovi, kosine), tehnike uzgoja bilja i zidanja suhozida te konstrukcijski detalji (niše i konzolne ste- penice). Suprotno od pretpostavke Andlar et al. (2017) kako su terase Sive Istre prevladavajuće zemljane i bez podzida, suhozid je temeljno obilježje oprtaljskih te- rasa; doduše na to više ukazuju povijesni dokazi nego aktualno stanje. Međutim, specifične klimatske, pedo- loško-geološke prilike predmetnog područja, odnosno Sive Istre, znatno ubrzavaju transformaciju terasa i za- trpavanje suhozida zemljom, više nego što je to slučaj za npr. krške dijelove jadranske Hrvatske. Iznesena povijesna analiza nije dostatna kako bi se potpuno potvrdila prva pretpostavka istraživanja, međutim rezultati ukazuju na činjenicu kako su terase predstavljale važnu činjenicu grada u periodima an- tike, 15., 16., 19. i većeg dijela 20 stoljeća. Poseb- no je jasno 19. stoljeće gdje nam austrougarski ka- tastar iz 1819. godine ukazuje na činjenicu kako su tada terase u potpunosti bile aktivne. Od ukupno 40 ha neizgrađenog zemljišta unutar granice obuhvata, 94% je poljoprivredno aktivno. Uzgajala se vinova loza, voćke, povrtne kulture, masline ali i kesteni. Po- sebno je interesantno što se na većini parcela uočava prisutnost polikulture (tzv. mediteranska polikultura). Analiza kasnijih izvora, fotografija, razglednica te or- tofoto snimaka iz 1968. ukazuje na činjenicu kako su oprtaljske terase od kraja 19. st. pa sve do 70-ih go- dina 20. stoljeća većinom aktivne, međutim, vidljivi su prvi utjecaji modernizacije i nestanak polikulture. Današnja situacija je izrazito zabrinjavajuća. Na is- tom području u poljoprivrednoj funkciji više nije 71% (28,5 ha), a aktivno je tek 19% (7,7 ha). Od aktivnog poljoprivrednog zemljišta većinu čine loza, livade i oranice. Međutim, zanimljivo je kako je cjelina grada (izgrađenog i poljoprivrednog), morfološki gledano, zadržala prostorni integritet. Povijesni gabariti grada i poljoprivrednih površina nisu podlegli modernim utje- cajima u smislu urbanizacije i intenziviranja poljopri- vrede. To potvrđuje činjenica kako oblik katastarskih čestica nije doživio veće promjene od vremena au- stro-ugarskog katastra. Zaključno, rezultat rada potvrđuje pretpostavku kako je na loše stanje terasa nesumnjivo utjecala po- vršnost pristupa ovim temama unutar relevantnih sek- torskih nacionalnih politika i neusklađenost sa među- narodnim suvremenim iskustvima u zaštiti kulturnih krajobraza. To je vidljivo u činjenici kako su kroz dvi- je različite sektorske politike omogućeni vrlo slični, gotovo identični okviri za zaštitu kulturnog krajobra- za; Kulturni krajolik i Značajni krajobraz. Oba teoret- ski dobro postavljena, ali nejasnih zakonskih temelja, niskog stupnja primjene na ‘živućim’ agrikulturnim krajobrazima, nedefiniranih načina provedbe anali- ze i vrednovanja krajobraza te modela upravljanja i sveukupno ignoriranje ljudskih agro-silvo-pastoralnih djelatnosti. S druge strane, pozitivno je što se potenci- jalno vrijedni agrikulturni krajobrazi mjestimično štite kroz prostorno planske kategorije, međutim terminolo- gija za ovakve prostore nije standardizirana, procjene su neutemeljene, a mjere su općenite te neprilagođene poljoprivrednom prostoru. Općenito se za navedene politike može reći kako je paradigma ‘vrijednosti krajobraza’ banalizirana, što je prvenstveno posljedica neprisutnosti odgovarajućih stručnih podloga (alata za analizu i vrednovanje krajo- braza općenito). Posebno je to vidljivo u tumačenjima agrikulturnih krajobraza koja su zapela u dihotomiji ‘prirodnog’ i ‘kulturnog’ viđenja. Ovakva situacija za- čuđuje jer je Hrvatska još 2002. ratificirala Europsku konvenciju o krajobrazu kojim je iskazala interes za inovativnim alatima planiranja, zaštite i upravljanja krajobrazima. Međutim iako su ovi alati prisutni u znanstvenom, stručnom i edukacijskom smislu, insti- tucionalizacija istih se još uvijek ne nazire (Tomić-Re- ljić et al., 2017). ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 122 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 THE GREY ISTRIA CULTURAL LANDSCAPE – THE ANALYSIS OF TOWN OF OPRTALJ TERRACED LANDSCAPE Martina BERTOVIĆ Livade 4c, 52427 Livade, Croatia e-mail: martina.bertovic@gmail.com Goran ANDLAR University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department Landscape Architecture, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia e-mail: gandlar@agr.hr SUMMARY Grey Istria is known for preserved small historical towns settled on mounds; they are well researched, subject of numerous protections through spatial plans and cultural heritage protection, and thus in wider public recognized as holders of Istrian spatial identity. The unit of historical town has always inseparably been made up of city core and surrounding terraces, both coherently embedded in mound topography. However, the Istrian terraced landscape in general, is still an unexplored phenomenon and absent in protection and planning policies. This paper will present the character, condition and history of town of Oprtalj terraced landscape, and review it in the context of broader Croatian Adriatic terraced landscape classification. The research involved field work, analysis of terrestrial and aerial photos, historical photos and postcards, research of town of Oprtalj history, GIS analysis of current and historical maps and interviews with local history and agricultural practices connoisseurs. Also, the Croatian legislative back- ground regarding preservation of cultural landscapes is reviewed. Keywords: cultural landscape, cultivated terraces, Croatian Adriatic, Grey Istria, cultural landscape protection ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 123 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 IZVORI I LITERATURA DZS (2011): Državni zavod za statistiku. Popis sta- novništva, kućanstava i stanova 2011. godine.http:// www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/censu- stabshtm.htm (zadnji pristup: 26. 4. 2018). Basaneže, S. (2016): Stelio Basaneže, 1940, umi- rovljenik, stanovnik Oprtlja. Usmena predaja. GEOPORTAL (2018): Geoportal Državne geodet- ske uprave. http://geoportal.dgu.hr/ (zadnji pristup: 08. 5. 2018). ISPU (2018): Informacijski sustav prostornog uređenja. https://ispu.mgipu.hr/ (zadnji pristup: 10. 5. 2018). PPIŽ (2016): Prostorni plan Istarske županije (2016). Https://www.istra-istria.hr/index.php?id=2454 (zadnji pristup: 18. 4. 2018). PPUO Oprtalj (2014): Prostorni plan uređenja Općine Oprtalj – II. izmjene i dopune. Http://oprtalj. hr/index.php/mjesta/javna-nabava-4/item/351-tekstu- alni-dioplana (zadnji pristup: 15. 5. 2018). Milotić, I. (2016): Ivan Milotić, 1982, doc.dr.sc. Usmena predaja. NN 69/99-44/17 – Zakon o zaštiti i očuvanju kul- turnih dobara, Narodne novine broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, pročišćeni tekst. https://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-za%C5%A1titi- -i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-dobara (zadnji pristup: 9. 5. 2018). NN 89/11 – Narodne novine broj 89/11, Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. https://narodne-novine. nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_07_89_1905.html (zadnji pristup: 9. 5. 2018). NN 80/13, 15/18 ― Zakon o zaštiti prirode, Naro- dne novine br. 80/13 i 15/18, pročišćeni tekst. https:// www.zakon.hr/z/403/Zakon-o-zaštiti-prirode (zadnji pristup: 9. 5. 2018). Orbanić, B. (2016): Branko Orbanić, 1961, dipl. ing.arh. Usmena predaja. PRR RH (2015) ― Program ruralnog razvoja 2014. – 2020. godine (2015). https://ruralnirazvoj. hr/files/documents/MPS_program-ruralnog-razvo- ja-RH_200x275_v6-LQ.pdf (zadnji pristup: 20. 4. 2018). Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodar- skog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. (2011): http://www.min- -kulture.hr/userdocsimages/bastina/STRATEGIJA_BA- STINE_VRH.pdf (zadnji pristup: 17. 5. 2018). Zupanc, I. (2016): Ivan Zupanc, 1976, doc.dr.sc. Usmena predaja. Andlar, G. (2012): Outstanding Cultural Landsca- pes of the Croatian Adriatic. Doctoral Thesis, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb. Andlar, G., Šrajer, F. & A. Trojanović (2017): The Classification of Mediterranean Terraced Landscape – The Case of Adriatic Croatia. Acta geographica Slove- nica, 57, 2, 111–129. Andlar, G. & B. Aničić (2018): Multi-method Approaches to Cultural Landscape Assessment in Cro- atia. U: Fairclough, G. et al.: Routledge Handbook of Landscape Character Assessment: Current Appro- aches to Characterisation and Assessment. London, Routledge, 90–104. Ažman Momirski, L., Škvarč, A. & I. Kodrič (2008): The Terraces of Goriška Brda – Case Study of Medana. Terraced Landscapes of the Alps: Projects in Progress. Alpter project. Venezia, Marsilio. Ažman Momirski, L. & D. Kladnik (2009): Terra- ced Landscapes in Slovenia. Acta geographica Slove- nica, 49, 1, 7–37. Ažman Momirski, L. & D. Kladnik (2015): The Ter- raced Landscape in the Brkini Hills. Acta geographica Slovenica, 55, 1, 29–58. Ažman Momirski, L. & T. Berčič (2016): Ignored Regions: Slovenian Terraced Landscapes. Annales, Se- ries Historia et Sociologia, 26, 3, 449–468. Barbera, G., Cullotta, S., Rossi-Doria, I., Rühl, J. & B. Rossi-Doria (2010): I paesaggi a terrazze in Si- cilia: Metodologie per l’analisi, la tutela e la valoriz- zazione. Palermo, ARPA – Agenzia Regionale per la Protezione dell’Ambiente – Sicilia. Berčič, T. (2016): Discovering Terraced Areas in Slovenia: Reliable Detection with LIDAR. Annales, Series Historia et Sociologia, 26, 3, 449–468. Bodrožić, S., Bubalo, F. & F. Šrajer (2013): Gradi- mo u kamenu, Priručnik o suhozidnoj baštini i vještini gradnje, 2. izdanje. Split, Slobodna Dalmacija d.d. Bradanović, M. (2009): Spomenici Općine Opr- talj. U: Bradanović, M. et al.: Oprtalj / Portole. Opr - talj, Općina Oprtalj, 104–157. Budicin, M., Giuricin, E., Ivetic, E., Matijašić, R., Mihovilić, K., Moscarda Oblak, O., Radossi, G. & F. Salimbeni (2006): Istria nel tempo, Manuale di storia regionale dell’Istria con riferimenti alla citta di Fiume. Rovinj, Centro di ricerche storiche. Deranja Crnokić, A. (2013): Nastanak Registra kulturnih dobara – povijest i sadašnjost inventarizi- ranja kulturne baštine u Hrvatskoj. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 37/38, 25–38. Facchini, S. (2008): Portole d’Istria, Attraverso ef- femeridi, regesti e terminazioni. Trst, Artigraficheriva. Jakovčić, J. (2015): Konzervatorska podloga za projekt “Park oprtaljskih vrtova“. Oprtalj. Kale, J. (2010): Prijedlog modela inventarizacije suhozida. Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, 18, 2, 452–467. Kladnik, D., Ciglič, R., Geršič, M., Komac, B., Per - ko, D. & M. Zorn (2016): Diversity of Terraced Lan- dscapes in Slovenia. Annales, Series Historia et Soci- ologia, 26, 3, 469–486. ANNALES · Ser. hist. sociol. · 29 · 2019 · 1 124 Martina BERTOVIĆ & Goran ANDLAR: KULTURNI KRAJOBRAZ SIVE ISTRE – ANALIZA TERASIRANOG KRAJOBRAZA GRADA OPRTLJA, 101–124 Kladnik, D., Perko, D., Ciglič, R., Geršič, M., Volk Bahun, M., Kokalj, Ž., Lenarčič, M., Kefo Kerbler, B., Orožen Adamič, M. & A. Vovk Korže (2016): Terasi- rane pokrajine. Ljubljana, Geografski inštitut Antona Melika. Kladnik D., Kruse, A. & B. Komac (2017): Terra- ced Landscapes: an Increasingly Prominent Cultural Landscape Type. Acta Geographica Slovenica, 57, 2, 73–81. Kladnik, D., Šmid Hribar, M. & M. Geršič (2017): Terraced Landscapes as Protected Cultural Heritage Sites. Acta geographica Slovenica, 57, 2, 131–148. Likar, D. (2017): An Architectural and Urban-plan- ning Perspective on Cultivated Terraces in Northern Istria. Annales, Series Historia et Sociologia, 27, 1, 131–146. Miko, S., Kruk, B., Dedić, Ž., Kruk, L., Peh, Z., Kovačević-Galović, E. & A. Gabrić (2013): Rudarsko- -geološka studija potencijala i gospodarenja mine- ralnim sirovinama Istarske županije. https://www.is- traistria.hr/fileadmin/dokumenti/gospodarstvo/2013/ Rudarsko_geoloska_studija_IZ/POGLAVLJE_4_GEO- LOSKA_GRADA_PODRUCJA_ISTARSKE_ZUPANIJE. pdf (zadnji pristup: 21. 4. 2018). Milotić, I. (2004): Dolina Mirne u antici. Donja Lomnica, Ekološki glasnik. Milotić, I. (2009): Povijest življenja na području Općine Oprtalj. U: Bradanović, M. et al.: Oprtalj / Portole. Oprtalj, Općina Oprtalj, 10–45. Milotić, I. & L. Prodan (2014): Stoljeće i pol or- ganizirane vodoprivrede u Istri (1864.–2014.). Buzet, Vodoprivreda d.o.o. Paljar, I., Schifflin, Z., Perić, V., Janjanin, L., Ku- har, G., Carlin, A. & D. Mišković (2013): Izvješće o stanju u prostoru Istarske županije 2007.–2012. http:// www.zpuiz.hr/fileadmin/dokumenti/prostorni_plan/ Dokumentacija/20141030_Izvjesce_o_stanju_u_pro- storu_IZ_2007_2012.pdf (zadnji pristup: 15. 4. 2018). Pipan, P. & Ž. Kokalj (2017): Transformation of the Jeruzalem Hills Cultural Landscape with Modern Vi- neyard Terraces. Acta geographica Slovenica, 57, 2, 149–162. Project ALPTER (2008): Terraced Landscapes of the Alps – Atlas. Venice, Marsilio. Sošić, A. (n.d.): Način gledanja: Mjerenje zemlje – Austrijski katastar zemljišta u Istri 1817.-1825. http:// www.emi.hr/arhiv.php?arhiv=505_2&jezik=hr&z=7 (zadnji pristup: 15. 4. 2018). Sundseth, K. (2008): NATURA 2000 i poljoprivre- da u Hrvatskoj. Zagreb, Državni zavod za zaštitu pri- rode. Šmid Hribar, M., Geršič, M., Pipan, P., Repolusk, P., Tiran, J., Topole, M. & R. Ciglič (2017): Cultivated Terraces in Slovenian Landscapes. Acta geographica Slovenica, 57, 2, 83–97. Tillmann, H. J. & M. A. Salas (2016): The Mounta- in/Coastal Sea Farmers and the Stone Walls of the Ter - races Resist the Threats to Terraced Landscapes and Cultures: ITLA – the International Terraced Landsca- pes Alliance. Annales, Series Historia et Sociologia, 26, 3, 375–388. Tomić Reljić, D., Koščak Miočić-Stošić, V., Butula, S. & G. Andlar (2017): Pregled mogućnosti primjene GIS-a u krajobraznom planiranju. Kartografija i geo- informacije, 16, 27, 26–43. Tumač Franciskanskog katastra. http://www.dra- godid.org/materijali/Tumac_Franciskanski_katastar. jpg (zadnji pristup: 3. 5. 2018). Zupanc, I. (2009): Demografski razvoj Općine Oprtalj. U: Bradanović, M. et al.: Oprtalj / Portole. Oprtalj, Općina Oprtalj, 46–71.