KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 29 (2)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1 decembra 1932.
PATENTNI SPIS BR. 9309
Bosse August, kemičar, Seidel August, trgovac i Ing. Sedlaček Hugo,
trgovac. Praha, C S. R.
Postupak i stroj za proizvodnju naročilo acelat-svile iz neodrvenjenih sa celulozom zasićenih sirovina kao na pr. treseta, mladog rogoza, mlade bambusovine, zelene
kukuruzovine itd.
Prijava od 6 marta 1931.
Važi od 1 avgusta 1931.
Pronalazak se tiče postupka kao i stroja za dobivanje naročito acetat-svile po postupku mokrog predenja iz celuloznih sirovina, koje kao treset, mlada rogozina, mlada bambusovina, zelena kukuruzovina i si. nisu odrvenile. Postupak predstavlja svojom jednostavnošću, povišenjem dobitka i dobrote konačnih produkata bitno poboljšanje i može se primjeniti i na druge sirovine kao pamuk itd.
Opisaćemo postupak za primjenu kod treseta.Močvarni treset, koji sadrži 75—80’/o vode, obrađuje se u kotlu sa toliko meke vode, da ima skoro 100’/o vode. Nato se dodaju u kolao alkalije kao na pr. kiseli natrijev karbonat, natrijeva lužina amonijačna otopina i si. Čitava smjesa se u kotlu zagrije, mješa i nakon toga se ostavi masa da odstoji jedan sat dugo kod temperature od po prilici 60—65°.
Primjer jedne smjese:
I.	200 kg surovog treseta sa 750/0 vode
50 kg vode (25°/0 meke vode)
16,25 kg NaHCOjj ,	,
1,625 kg NaOH J suha so1 Topla masa se vrca u centrifugalki za pranje i pere tako dugo, dok ne otječe bistra neutralna voda od pranja. Smeđa sona lužina, koja najprije otječe, može se poslije odstranjenja huminskih kiselina upotre-biti kao dodatna tekućina za I. ili za druge svrhe.
II.	Pod I. sadržana tresetna masa obrađuje se uz mješanje sa lužinom od 5% NaHCOs i 0,5°/o NaOH jedan sal dugo kod
60—65°. Nakon toga se opet vitla i pere, kako je gore rečeno. Ova lužina trtba da ima specifičnu težinu od kojih 1,0325 i gustoću od 9,5 Be. Također ovđe izvrcana lužina osvježuje se nakon odstranjenja ulmata (soli ulminske kiseline sa alkalija-ma), koji se u njoj nalaze i upotrebljava se za daljnje kuhanje. Naprotiv se kruta maša suši na cijevnom sušilu.
III.	Osušeni produkt se obrađuje jedan sat dugo lužinom za bijelenje uz zagrijavanje do kojih 60°. Ova lužina za bijelenje se sastoji iz dvopostotne lužine natrij-skog sulfita specifične težine 1,0215 i gustoće od 6,5 Be. Nakon toga se izvrca, pere i zatim obrađuje jedan sat dugo jednom drugom lužinom za bijelenje, koja se sastoji iz
8000 g vode
2000 g natrijskog karbonata 600 g klornog vapna (3% Cl)
240 g natrijskog sulfata Drugu lužinu za bijelenje treba upotrebljavati bez posebnog zagrijavanja, dakle kod obične temperature. Nakon toga se vrca, pere i produkt se uz drmanje i zagrijavanje na 40° obrađuje sa 35<>/o solnom kiselinom. Poslije toga se opet vrca, pere do neutraliteta i suši.
Namjesto sone kiseline može se također upotrebiti smjesa od 10% sumporne kiseline od 60° Be i 90% 30-postolne octene kiseline.
Din. 15.
V. Na gore opisani način obrađivani produkt podvrgava se uz stalno mješanje ace-tiliranju dodatkom od
500 g CH3 COOH 98—99 postotna 1000 g (CHsCO^O (anhidrid octene kiseline)
12,5 g H.2S04	60 Be
što je proračunato za 250 g C„Hi Ob (Sadržaj celuloze).
Pri tom treba paziti na to, da temperatura smjese ne pređe 20° za vrijeme prvih 6 sati, nakon toga se temperatura povisi na 25" i nakon 9 sofi se dodaje masi smjesa, koja se sastoji iz:
IVa. 1500 g octenog leda
150 g glicerina, spec. tež. 1,245 150 g ricinusovog ulja, spec. tež.
0,93 5
V. Masa se dotle obrađuje dok se ne na' pravi bistra otopina bez mjehurića, koja odgovara traženom viskozitetu.
Tako dobivena sirupasta otopina privodi se kroz filter stroju za predenje, na kojem se oprede po postupku mokrog predenja. Kupka za prednje sastoji se iz jedne otopine od
15°/o natrijskog klorida,
6°/o natrijskog hidroksida sa 93—940/0 NaOH
1% natrijskog sulfita 2,5% d icerina, spec. tež. 1,245. Temperatura kupke za pranje iznosi od kojih 10—15°.
Ako treba raditi po postupku suhog predenja, tada se nakon acetiliranja prema IV upotrebljava namjesto IVa otopine slijedeća IVb:
IVb. 1500 g 75 postotne octene kiseline 100 g glicerina, spec. tež. 1,245 10 g sumporne kiseline, 60 Be mješa se i pusti da odstoji kod 60°C, dok se probom ne ustanovi, da ima ace-tonsku topivost. Vrijeme iznosi po prilici dva do tri sata. Nakon toga se istaloži u vodi, suši i otopi u acetonu.
Stroj za praktično provođanje postupka prikazan je u slijedećem. Pri tom treba paziti, da stroj izvodi u isti mah priugotavljanje, niti od njezina eventualno mjesta postanka pa do namatanja, potpuno izbjeljenu, eventualno nabojenu. Stroj ima niz osobina, koji ga osposobljuju također i za druga raspre-danja, ali se je naročito iskazao za postupak u smislu predložećeg pronalaska.
Na nacrtu prikazuju:
Sl. 1 cijelokupni prikaz stroja, koji je samo radi formata razdijeljen u dva odsjeka, koji su jedan nad drugim,
SI. 2 presjek po liniji I—I,
SI. 3 izgled jednog detalja,
SI. 4 pogled odozgor na jedan stroj za predenje do prvoga uređaja za pranje prema SI. 1,
SI. 5 presjek po liniji II—II na SI. 1.
Otopina za predenje, kakva je dana pod IV i IVa, tjera se kroz filter 2 pomoću motorom tjerane pumpe 1 iz rezervoara i tlači se kroz cijevčicu 3 u kupku za prede-me 4. Ova kupka za predenje ima po prilici sastav kao pod V. Nit dolazi iz mnogih cijevčica čunjasto u jednu jedinstvenu nit i prolazi kroz jednu kadu sa kosim dnom, dalje preko savijene staze 40 i kliznog valjka 5, pa onda preko žlijeba 8 k valjku 11. Na savijenoj stazi 40 peru se nečistoće, privjesci i ostali otpaci, koji pri-janjaju uz nit, pa se odlučene pojedine niti ponovno sjedinjuju sa snopom niti. Pošto kupki za prednje priliče stalno novi tekući materijal, imamo stalno otkanje u posudu 6, iz koje se tekućina odvodi pomoću cijevi 44. Pritok svježe tekućine zbiva se kroz škropaljku 12 preko žlijeba 8, u kojem se nit stalno oplakuje svježom tekućinom u suprotnom smjeru. Tekućina, koja kaplje kod vođenja preko valjka 11, ide kroz hvatalo 13 natrag u žlijeb 8 i prispjeva u posudu 7, iz koje se ova, vrlo malo ili uopće nepromjenita tekućina, može ponovno neposredno voditi natrag u kupelj za predenje.
Pobočne stijene posude za kupku za predenje 4 sastaju se u šiljku kod valjka za vođenje 5, pa pojedine niti idu preko valjka 11 i otale valjcima za ispiranje 14. Valjci 11 sjede na zajedničkoj osovini 45.
Kupke, kroz koje se vodi nit, imaju naročiti oblik, pošto se sastoje od niskih posuda-u kojima se nit vodi preko valjaka tako> da ona uvijek ide od jednog valjka u po" sudi preko drugoga, koji leži slobodno u zraku, a otale opet preko valjka u posudi itd. Dalje treba paziti, da između svaka dva stepena za navlaživanje različitih kupa-ka dolazi jedan naročiti uređaj za sušenje, čim se znatno dobiva na jakosti niti.
Valjci 5 i 11, preko kojih ide vlažna nit, daju, uslijed različitite brzine okretanja odnosno radi napetosti u suprotnom smjeru od gibanja niti, poželjno rastezanje. Ovo rastezanje da se namjestiti na razne načine, već prema brzini okretanja valjka ili prema opterećenju koje izvodi valjak 5.
Sa valjka za vođenje prispjeva nit 10 u posudu za ispiranje 42 i ide preko oplakivanih valjaka 14. Oplakivanje se izvodi škropaljkama 15c, koje leže nad valjcima 14 i koje dobivaju vodu kroz vod 15a. Ove zaogrnuto škropaljke imaju postrane zaštitne plohe 15b, tako da ne može nastati u-zaludno trošenje vode uslijed postranih
šlrcanja. Posuda 42 je pomoću razdjelnih ploha 43 podijeljena u više odjela, koji se pojedinačno opskrbljuju vodom, lako da napokon nit ide kroz samu čistu vodu. Svaki odjel posude dobiva posebnu cijev za otjecanje 19. Iz vodene kupke ide nit 10 kroz uređaj za sušenje 51 oblika U, pa preko valjka 17 u drugi uređaj za sušenje 52, nakon čega prispjeva nit u uređaj za bijelenje. Svaki uređaj za sušenje ostavlja radi U oblika nit s prijeda prijeda potpuno slobodnu, tako da se ona može stalno promatrati i kod trganja odmah popraviti. Zagrijavanje se obavlja na pr. parom, odnosno električnim otporima za grijanje ili si. Para, vruća voda ili si. uvodi se lyoz cijevi 53 i izlazi opet napolje kroz cijevi 54. Ako se upotrebljavaju otporne spirale, to ih treba formirati u obliku potkove, pošto je od najveće važnosti za neprekinuto daljnje obrađivanje upravo slobodna pristupačnost k niti. Ako se uz to vode kroz šuplje tijelo zračne cijevi, to se njima može privoditi niti, zgodno u suprotnom smjeru njezinom gibanju, topli zrak.
Iz uređaja za sušenje prispjeva nit u u-ređaj za bijelenje, gdje također preuzima nit niska posuda 55 preko valjaka za vođenje 14b, onda ide preko valjaka 14c, pa se oplakuje u vodu 16a pomoću škropaljke 16b. Suvišna tekućina cijedi se u posudu, odakle se prema prilikama tlači pumpom 18 u vod 16a, tako da nastupa stalna cirkulacija u uređaju za bijelenje. Sastav lužine za bijelenje dan je kao primjer pod Br. 111. Sad se može materija! u obijelje-nom stanju namotati ili može još slijediti bojadisanje, koje do svom uređaju odgovara uređaju za bijelenje. Posuda 56 je opet kao kod vodene kupke razdijeljena u različite zone, tako da u posljednoj zoni djeluje na nit čista tekućina za bojadisanje. Uređaj za bojadisanje potpuno se slaže sa onim za bijelenje što se tiče vođenja valj-cima. Na uređaj za bojadisanje nadovezuje se opet jedan uređaj za sušenje, kakav je već opisan, a otale se mogu niti namota-vali na pojedine redove namotaka 20.
Patentni zahtjevi:
1)	Postupak za priugotavljanje svilenih niti naročito acetat svile po postupku mokrog predenja iz neodrvenjenih celuloznih sirovina kao na pr. treseta, mladog rogoza, zelene kukuruzovine itd., naznačen time, što se sadržaj vode sirovina dotjera do blizu 100° o dodatkom meke vode i nakon toga se obrađuje u nekoliko odsjeka sa alkalijama, pri čem se nakon svake obradbe sa alkalijama tekućina odvodi centri-
fugalnim putem, nakon čega slijedi daljnje obrađivanje na pr. do acetat-svile.
2)	Postupak po zahtjevu 1, naznačen time, što je upotrebljena lusina opet uporabiva nakon taloženja huminskih soli.
3)	Postupak po zahtjevu 1 i 2, naznačen time, što se kao lužina upotrebljava smjesa iz natrijske lužine i natrijskog bikarbonata, pri čem je kod raznih perioda sastav lužine različit.
4)	Postupak po zahtjevu 1 do 3, naznačen time, što se prije rastapanja mase, koja je obrađivana alkalijama, bijeli i što se to bijelenje izvodi svrsishodno u dva maha.
5)	Postupak po zahtjevu 1—4, naznačen time, što se prva lužina za bijelenje sastoji iz 2-postotnog natrijskog sulfita specifične težine 1,0215 i gustoće od 6,5° Be, a druga iz 8 kg vode, 2 kg natrijskog karbonata, 0,6 kg klornog vapna i 0,24 kg natrijskog sulfata.
6)	Postupak po zahtjevu 1—5, naznačen time, što se prva lužina za bijelenje upotrebljava kod temperature od kojih 60°, a druga naprotiv bez zagrijavanja.
7)	Postupak po zahtjevu 1 —6, naznačen time, što se produkt nakon djelovanja lužina za bijelenje ispere kiselinom do neu-traliteta i nakon toga se dalje obruđuje do otopine za umjetne niti na pr. ecetilizi-ranjem.
8)	Postupak po zahtjevu 1—7, naznačen time, što se acetiliziranje izvodi jednom smjesom iz octene kiseline, anhidrida octene kiseline i iz sumporne kiseline, nakon čega slijedi daljnje obrađivanje sa octom sa ledom, glicerinom i ricinusovim uljem, gdje se namjesto octa sa ledom može u-potrebiti 75°/0-tna octena kiselina, glicerin i sumporna kiselina.
9)	Postupak po zahtjevu 1—8, naznačen time, što se smjesa kiselina-glicerin-ulje dodaje uz mješanje reakcionoj smjesi nakon što je proteklo devet sali i dalje se miješa tako dugo uz eventualno zagrijavanje odnosno hlađenje (svakako ne dulje od 1—1 i po sat) dok se ne postigne potrebni viskozitet.
10)	Postupak po zahtjevu 1—9, naznačen time, što se kao tekućina za škropljenje upotrebljava jedna alkalijska otopina sa dodatkom od glicerina i biljnog ulja.
11)	Stroj za provođenje postupka po zahtjevu 1—10, naznačen time, što proizvodnja gotove niti slijedi u jednom neprekidnom radnom hodu na taj način, da između svaka dva obrađivanja tekućinom dolazi sušenje i to pomoću takvih uređaja za sušenje, koji dozvoljavaju pristupačnost niti s jedne strane.
12)	Stroj za provođenje postupka po zahtjevu 1—11, naznačen time, što je sušilo izrađeno kao cijevi ili otporne cijevi u obliku potkove.
13)	Stroj po zahtjevu 1—12, naznačen time, što se predenje niti iz sapnice vrši za svaku nit posebno u zasebnoj kupki, nakon čega ide nit preko žlijeba za ispiranje, gdje se dalje obrađuje sa svježom tekućinom i istom otale se nit vodi k uređaju za ispiranje.
14)	Stroj za provođenje postupka po zahtjevu 1—13, naznačen time, što se nit iz kupke za predenje vodi preko izlaznog mjesta sužene posude, gdje se pranjem odstrane labave čestice, koje prljanjaju uz nit, ili se odlučene pojedine niti ponovno privode snopu niti.
15)	Stroj po zahtjevu i—14, naznačen time, što se nit između kupke za predenje (4) i žlijeba za slijedeće obrađivanje (8) vodi preko valjka (5), a nakon žlijeba (8) ide preko valjka (45), koji radi različitih diametara odnosno obodnih brzina izazivaju rastezanje niti na pruzi za naknadno ispiranje.
16)	Stroj po zahtjevu 1—15, naznačen time, što se tekućina za predenje, koja se privodi niti (10), koja skliže po žlijebu (8), kroz škropaljku (12), odvodi prvoj kupki (4) pomoću cijevi (41).
17)	Stroj za provođenje postupka po
zahtjevu 1—16, naznačen time, što izvjesni broj kupaka za predenje leže jedna do druge, pa se iz vodiljnih žlijebova (8) vode niti jedne k drugim i k valjcima, te dobivaju zajedničko ispiranje u jednom jedinom uređaju za ispiranje.
18)	Stroj za provođenje postupka po zahtjevu 1—17, naznačen time, što su povišeno ležeći valjci, koji služe za vođenje niti, prekriveni dovodnim tijelima za tekućinu, koja su žlijebasto izbušena, dok se ispod njih smješteni i pomaknuti valjci za vođenje vrle u niskim posudama.
19)	Stroj za provođenje postupka po zahtjevu 1—18, naznačen time, što pokro-vim žlijebovi za tekućinu prekrivaju postrane plohe valjaka za vođenje niti skoro do pogonske osovine, dok su valjci za vođenje niti u niskim posudama pokriveni skoro do polovice tekućinom.
20)	Stroj za provođenje postupka po zahtjevu 1—19, naznačen time, što su posude odjeijene razdjelnim zidovima, pa pojedini odjelci imaju vlastiti pritok, da bi se mogla nit pustiti da ide u što čišćirn tekućinama kako za ispiranje tako za bijele-nje i pranje.
21)	Shoj po zahtjevu 1—20, naznačen time, što je predviđen uređaj s pumpama, pomoću koj-ga se na pr. kod kupke za bojadisanje vode tekućina iz donje posude u uređaj za oplakivanje, koji je nad njom.
Fi g. 1

Adpatent broj9309.
'IZ'—11
Jv _
^'~L L& ^
i^h
40	^4-’@
l^5'3
j r^\ f
.T/^. 5
—UyS'c^ ‘^j'ć ^-j

Y££--''J! Im jjj 1,1	1,1	|{, lij!
-H
















■



























4 v