Poilarlna plaćena u gotovu Cen« Din st SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog „Sofcolslca prosveta' Lfubljana,, 13 avgusta 1033 Izlazi svakog petka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177 • Račun poštanske štedionice broj 12.943 e Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračajo God. IV Broj 33 Anomalije Mnogima poimanje Sokolstva cesto nije posve jasno i vodi ih, do izves-ne konfuznosti. Zato se i greši, ne malo, »intra ct extra muros« — u sokolskim redovima samim kao i izvan njih. Medutim, u Sokolstvu i o njemu ne sme da bude dileme ni balansiranja. Ono se zna što je, kakav mu je cilj i za čim teži. Sokolstvo ima več odavna izgraden svoj program, i po njemu treba raditi, akomodirajući taj rad savre-menim narodnim potrebama i prilikama, ali bez ikakvog laviranja i eksperimentiranja, jer to za Sokolstvo ne može.da bude od koristi, a vrlo lako može da mu nanese štete. Dakle, oni, kojima to još nije jasno, treba da svoje poglede na Sokolstvo iskristali-*u, da ih razbistre i onda da se odlu-če. Udu H u sokolske redove, treba da i sokolski rade, otvoreno i koliko im sile i prilike dopuštaju, a ako tone mo-gu ili ako za to nisu, bolje da ostanu izvan i da onako samo lepo »simpati-žu«. Tada će moči da se povezuju i za druge akcije, posve slobodno i nesme-tano. S^ara je stvar, da je Sokolstvo is-ključivalo iz svojih redova svaku politiku i političku akciju, jer ono je i mora da bude strogo vanpolitička organizacija, koja stoji nad svim političkim pokretima i strankama. Jedino tako ono može da održi čistotu svoje ideje i ideologije, svoga rada za narod i dr-z?yu * svojih visokih ideala jugosloven-sk ih i slovenskih uopče. I najmanje pa » najnedužnije političke primese i na-*ruhe, bile one i s naj bolj im i najči-scim namerama, Sokolstvu mogu nemi-♦ a ^kode. Pa i čemu bi bilo oo- i_n' 0 If,Yesn° političko farbanje je-VC-0m skupu ljudi, od kojih u svom privatnom životu mnogi i mnogi VC(r. svoja određena i usvojena pobtička uverenja i gledanja, i da im se sada kao skupu, instituciji, podaju kak-ve političke boje, ili da ih se stavlja u ulogu stranačkih satelita? Sokolstvo samo ima svoj politički program, svoje odredeno gledište na državno-politička pitanja. Taj je program jasan: Jedan ledinstveni narod jugoslovenski, jedna jedmstvena država Kraljevina Jugoslavija! Unutar toga okvira Sokolstvo daje punu slobodu svakome da se u svom privatnom i javnom životu politički orijentiše i opredeljuje, ali svaki član sokolske organizacije u tom svom političkom javnom radu ne sme nlka-da da se ogreši o svoja visoka sokolska načela, koja moraju da mu u njegovom svemu životu budu kao čestitom čove-ku i pravom Sokolu največa svetinja, njegov Vjeruju. v. ^ živo j praksi pak, u dnevnom životu, ima često mnogo slučajeva, da bi se Sokolstvo pod vidom simpatija i naklonosti htelo na neki način da an-gazuje za uloge, koje ono nc može niti sme da igra. Ne čine se stoga Sokol- £Г | г'е,ч81и«е' ako ОП« Od po- Drima i lin b,'° Poiedinaca ili grupa se hstiče da £ETJ,a 1 pohva,e. i ^ko se istice, da Sokolstvo treba pomagati ‘ POdupirati ili pak kako se ono podu-pire i kako ce se i nadalje podupirati. Nećemo kazati, da to možda miriši na kakovo političko tutorstvo ili recimo na neželjeni protekcionizam bilo s koje strane, ali več samim isticanjem toga od strane jedne političke grupe So-kolstvu može da bude samo od štete, jer — kao Sto se zna — u njegovim redovima ima ljudi raznih političkih gledanja, ah koji su se u sokolskom radu postavili na jedinstvenu lini ju da zajednički s najboljim svojim silama pregnu na opču korist naroda i države. »’;cmu onda bez potrebe reči, koje ni-malo ne koriste sokolskoj unutrašnjoj homogenosti, stabilnosti njegove organizacije i čistoti njegove ideje i nje-govog rada? I ovakve baš greške čine se često i u samim sokolskim redovima od pojedinaca, koji nisu mogli da se sokolski sažive i da proniknu u srž i bit Sokolstva i sokolske misli. Ovi »flikseri« su tim teži i neoprostiviji »ko dolaze od uticajnijih pojedinaca, *oji u svom socijalnom i javnom životu zauzimaju vidnije položaje. Toga se **cba najbrižnije klonuti, jer u Sokolstvu svaki subjektivizem treba podrejati intereeima celine, organizacije kao tokove, a time če sc baš onda najbolje Poslužiti interesima naroda, kome Sokolstvo jedino i služi. Stoga ovakove yrSkove, koji počinju naglo da strše i koji time narušavaju onu sokolsku wmokratsku tfladinu, jedino gledajuči Svoj lični kult, treba nastojati podrsati, izjednačiti i dovesti ih na pravu Sokolstvo toro z nemačke naočari Jedan zanlmljiv članak nemačke revije »Reclams liniversum« Poznata nemačka revija »Reclams Universum« donela je nedavno na uvodnom mestu jedan članak o Sokolstvu, ilustrovan s nekoliko slika, pod naslovom »Sokol i njegova ideja«. Iako pisac toga članka gleda na Sokolstvo kroz posebne nemačke šovinističke naocari, sa prilično nejasnosti u poznavanju mnogih sokolskih prilika te sa nekim i suviše originalnim tvrdnjama i konfuznim shva-tanjima, osobito u političkom pogledu, ipak, apstrahirajuči od svih tih piščevih nastranosti, vredno je da zabeležimo i u našoj sokolskoj štampi ovaj članak, da se vidi, kako ni ovaj predstavnik današnje »rasne« Hitlerove Nemačke ne može a da Sokolstvu ne koncedira veliku ulogu, koju je ono izvršilo u nacionalnom preporodu slovenskih naroda, te kako sam otvoreno veli, da je »Sokol bio najgeni-jalni ja priprava za nacionalnu re-voluciu« i »najsjajmji primer, kako se iz stare države stvara nova.,.« Zanimljivo je nadalje, kako pisac članka teško optužuje kratkovidnu politiku Austro-Ugarske, koju da je u ono doba Monarhija vodila u pravcu slovenskog protekcionizma protiv velikonemačkog duha. To medutim u stvari samo potvrduje tradicionalno nepoznavanje istori-je, političkog života i prilika slovenskih naroda od strane Nema-ca, a valjda zato, jer su Slovene smatrali »inferiornom rasom«, ko-jpi su šilom hteli da se nametnu kao »Kulturtrageri«. članak u celini glasi: — Generalni štab bivše c. i kr. austritske vojske trle su velike brige-Buduči rat, tako je štab rezonovao, teško da če se dati voditi samo s re-zervistima. Buduči rat biče rat ljudskih masa i zato če biti potrebno u svim državama pozvati pod oružje milijone ljudi, a možda takoder i žene. U tim i takvim okolnostima generalni štab austro-ugarske vojske nije imao ništa protiv što su oficiri pouča-vali »Sokole« u vojničkom streljanju. »Sokoli« nisu bili smatrani za ništa drugoga nego za slovenska telovežbač-ka društva. Izvana se u početku dakle skoro nisu razlikovali od onih Janovih učenika, koji su svake nedelje i u drugim svečanim prilikama stupali po cestama nemačke Austrije sa svojim čin-čin-bumbum-trara. Tu stvar bili su počeli Česi. Kada je austrijska vlada pod Taafom i Ba-denijem iznašla češku narodnost, da bi stvorila nekakvu protutežu naprama austrijskim Nemcima, koji su bili okuženi velenemačkim duhom, tada se je brojem neznatna češka inteligenca spremala da osnuje organizaciju, koju je označila telovežbačkim društvom i dala joj ime »Sokol«. Česi, čiji je smisao za državnost i narodnost morao šilom da spava snom pravednika punih pet stoleča i više, ne-nadano su dali od sebe muževe izne-nadujučih političkih sposobnosti. Da spomenem samo Rigera ... Taj Riger i ljudi oko njega osni-vali su dakle telovežbačka društva, na-zivali ih »Sokol« i stvorili im uniforme da ih zgodnijih i lepšh ne možemo zamisliti. Pa kako je bila vanjština tih Sokola vojnička, tako je — i što je još gore — vojnička i politička bila njihova organizacija. Nemački državljanin je tome telovežbačkoin društvu pristu-pao i ne pristupao. Češki (i kasnije ta-koder i hrvatski) državljanin morao je da postane član Sokola, ako nije hteo da sam sebe gospodarski upropasti i da se izloži brutalnom bojkotu. Svaki Čeh nije bio sposoban za vojsku. Zato je tu bila civilna organizacija Sokola, i ko nije bio vojnik ili oficir, morao je pak da bude »okružni načelnik« ili »načelnik postaje« (Be-zirkshauptmann, Stationsvorstand). Da su bili u Beču malo manjc naivni i malo manje protivni nemštvu, morali bi se onda upitati, kakvi smisao treba da ima to igrarenje, da su mlinara postavili za »Hauptmanna« i veletrgovca za »Bezirkshauptmanna«, kada je ipak tu bio pravi »Bezirks-hauptmann (sreski načelnik)... Sokol je bio najgenijalnija priprava revolucije. I kada se je car Karlo 'sa svojim nadasve mizernim apelom »Moji narodi su zreli« (Meine Volker sind miindig) sam lišio svih prava i časti, tada u onim austrijskim državama u kojima su bili Sloveni, niti za sekun-du nije nastupio vakuum. U čas za-uzeli su sav državni aparat poverljivi Sokoli: vojništvo, civilno činovništvo — čeka! Sve je to bilo Sokol. Sokola i njegovu ideju u toku vremena poprirmli su svi austrijski Sloveni. Sokol je najsjajniji primer, kako se iz stare države stvara nova, Sokol je najstratšnija opomena za državnu tvor-bu, koja ne zna da svu borbenu vol ju svoga ljudstva, svo ideale slobode i svu ljubav naroda bezuslovno i bez pre-stanka absorbuje u celinu državnog naroda. — Anlropomeirija I Sokolstvo Poslednjih godina eve to više se uvada u raspored predavanja za učitelje telovežbe, prednjake, slušaoce na visokim školama za telesni uzgoj i t. d. pouk iz antropometrije, i to teoretski i praktički. U tom smislu smo i mi takoder uveli u program za savez-ni prednjački tečaj antropometriju i nastojimo da polaznicima tečaja da-demo osnovne pojmove o antropome-triji, kojima bi se mogli pri svome daljnjem delovanju u društvu i župi uspešno koristiti. Ali sva ta predavanja imaju naravno samo teoretski, ograničeni značaj. Za nas je pak najvažnija praktična antropometrija, izvedena na vežbačima, da po provedenom mere-nju možemo iz dobijenih mera zaklju- čivati sve ono što se dade izvadati iz tog merenja. Tako smo po odobre-nju tehničkog odbora Saveza SKJ is-koristili ovogodišnji pokrajinski slet u Ljubljani, te smo dr. B. Škerlj i ja pregledali takmičare i takmičarke te na njima vršili razna opažanja i uzi-mali različne mere. Antropometričke karte, koje su se za članove i članice razlikovale več po samoj boji, imaju1 sledeče rubrike: župa, društvo; tak-miči u višem (srednjem, nižem) ode-Ijenju; ime i prezime, godina i mesto rodenja, zvanje (izobrazba), primetba. Nato siede mere: težina, višina, op-seg, višina simfize (uzrasta), višina iliospinale, širina ramena, širina medenice, dužina i širina lubanje; zatim Rohrerov indeks, dužina nogu, indeks sokolsku liniju. Jer nije Sokolstvo ni-čiji monopol, ni onih koji su u njemu, pa ni onih koji su izvan njega. Ono je narodno i ono služi samo narodu te ne može da se vezuje ni za pojedince ni za grupe, ni s leve ni s desne strane. Ono ne sme da bude u nikakvom položaju za-visnosti, a niti da mu se rad koči i usporava reglementima jedno« uskog birokratskog gledanja, koje ne proiz-lazi iz jednog šireg i dubljeg poznavanja rada i današnje ulogc Sokolstva u narodu i državi, koje svak ’flre, naročito odbojka, pa hazena, košikova i t. d. Pored igara, počelo se ip u jedinicama, gde je to moguče, ga-jiti i plivanje, a i veslanje je u zadnjim godinama znatno napredovalo. Društva se takmiče, nadalje, koje če u letnje vreme povesti veći broj 'dece, naraštaja i članstva na taborenje ne-gde izvan grada. U tom pogledu bili su postignuti vanredno veliki uspesi, pa su mnoge jedinice kupile i zemljišta u kakvom lepom kraju, gde u letnje doba udaraju svoje društvene tabore za sve kategorije izmenično. U češko-slovačkom Sokolstvu gaji se dosta i tenis, te danas več mnogo jedinica ima svoje vlastito tenis-igralište. Ta-koder sve to više raste zanimanje i za mačevanje, a što je dalo povoda načelništvu ČOS da i tu granu telesnog uzgoja svede na odgovarajuči moderni način. Češkoslovački sokolski jahački olseci Vrlo lep razvoj jahačkih otseka u mnogim češkoslovačkim jedinicama ponukao je vodstvo da i organizacijski uredi ovu granu telesnog uzgoja na šest okružja, u kojima sada deluje ukupno 67 jahačkih otseka sa 2969 članova i 414 članica. Jahački otseci poseduju 145 svojih vlastitih konja i imaju 7 pokritih i 10 otvorenih jašio-nica za vežbanje. Ovako jak razvoj jahačkih Ot.selra riflmetnim jp pntrpbu da se izradi novi, jedinstveni poslovnik za sve jahačke otseke, a postoji takoder i namera da se u svakoj župi osnuje barem po jedan jahački otsek, što do sada još nije bio slučaj. Silne vesli iz češkoslovačkog Sololslva U poznatom mestu Blatna, gde je delovao toliko vremena kao Soko i bivši češkoslovački poslanik u Beogradu brat Antonin Kalina, bio je 12 avgusta o. g. uz velike svečanosti otvoren novi sokolski dom, kome je otkriču u ime ČOS prisustvovao njen potstarosta brat Trulilarž. — Olo-mucka sokolska župa priredila je nedavno svoj godišnji župski slet u Štrenberku, nemačkom mestancu u severnoj Moravskoj, gde se vrlo dobro razvija i napreduje češkoslovačka ma-njina. Ovaj slet bio je odlična afirmacija Slovenstva i Sokolstva u tom kraju, a bio je i vrlo dobro posečen od svih slojeva tamošnjeg češkoslovačkog pučanstva. — U Podkrkonošima pro-šlih dana otvorio je Sokol sa Kraljevskih Vinograda u Pragu svoju planin-sku kuču, koja je stajala oko 600.000 Kč, a koju su svotu namaknuli društvu, koje se upravo priprema da podigne svoj moderni sokolski dom u Pragu, sami njegovi članovi, da ono za to nije trebalo izdati ni jedne svoje vlastite krune. Kuča ima pored svih potrebnih restavracijskih prostorija 19 soba, u svakoj po 2 ležišta te 3 zajed-nička prenočišta sa ukupno 36 kre-veta. O prvim početcima Sokolstva medu Poljacima Kada je godine 1862 bio ustanovljen Praški Sokol, to je silno odjek-nulo po svetu slovenskom svetu. lako je več godinu dana zatim bio osnovan na slovenskom jugu »Južni Sokol« u Ljubljani, ne smemo nikako držati, da ustanovljenje sokolske matice u Pragu nije imalo ni kako g odjeka takodjer i medu Poljacima. Več godine 1863, kada su se Poljaci bili oprli tudem gospodstvu, njihova nastojanja pratio je s velikim simpatijama baš vodeči krug sokolski oduševljenih radnika u Pragu, koji se je bio okupio oko Tir-ša. Nakon što je bila ugušena poljska revolucija, poljski rodoljubi uvideli su, da sav narod treba uzgojiti druk-čije nego što se to dosada radilo. Zato je več 1866 bilo osnovano u Lavovu »Kolko gimnastične« (gimnastičko društvo), koje su sačinjavali sami akade-mičari. To je društvo ubrzo došlo u vezu s 'Praškim Sokolom, te ga zamo-lilo za razna uputstva, sve u cilju da se preosnuje u prvo poljsko sokolsko društvo. I stvarno, več naredne godine, nakon što su bila potvrdena društvena pravila, bio je u Lavovu osnovan »Sokol«, koji možemo smatrati najstarijim poljskim sokolskim društvom. Tome društvu sledila su, pri-lično kasnije, još tri društva: u Tar-novu, Stanislavovu i Tarnopolu. (Nastavak sa 1 strane) joj ipak unide i lepog prihoda. Eto, ta jedna jedina zabava daje mogučno-sti da plati odmah svoj udeo u fond, jer fond če i njemu sagraditi dom. Svi funkcioneri sokolskih društava, članovi uprave i t. d. ne bi niti osetili da go-dišnje plate 12 Din više od ostalih članova, koja bi suma novca opet tekla u fond. Ministarstvo Fizičkog vaspi-tanja također bi još više vodilo računa 0 sokolskim domovima, jer bi država uvidela, da se ta velika sokolska poro-diea uzajamno pomaže po onoj »Svi za jednog, jedan za sve!« Ona pak sokolska društva, koja imadu domove, ne bi smela biti proti ovome načinu podizanja sokolskih domova več bi morala tim lakše do-prinašati oboi svojoj siromašnijoj brači da i oni dodu do krova nad gla-vom i da budu danae-sutra svi jednaci 1 svi na svoine i u svome. Zamislite veliku sokolsku zajed-nicu u Jugoslaviji, koja broji 1000 sokolskih pukova sa 1000 kasarni! Pa to bi bila sila, to bi bila dika i ponos Jugoslavije. A to je moguče s malo truda i volje. Ako se ne bi pribeglo ovom načinu, treba misliti kada če te silne sokolske jedinice smoči i nači sredstava da same podignu domove? Nika-da, kategorički tvrdim! Retki če ti i takovi biti. Prepuštam pozvanima da o ovome promisle i donesu svoj sud, ali čim pre tim bolje ako se želi dobro našem Sokolstvu, u koje mi svi upire-mo poglede kao u našu največu na-rodnu organizaciju i našu jugosloven-sku svetinju. Ukoliko kod bratskog Saveza u Beogradu postoji kakov fond, taj bi trebao odmah uniči u ovaj novi fond i trebalo bi odmah posle 1 januara 1934 otpočeti s energičnim delovanjem na podizanju domova. Poznam nekoja društva, koja su za 50.000 dinara podigla lep sokolski dom, prikladan namenjenoj svrsi, iako nema balkona, galerija i t. d. Važno je za razvoj Sokolstva da imade lepu gimnastičnu dvoranu, zračnu, prostra-nu, ,pa u istoj za svaku potrebu i dvoranu za sokolske priredbe, sela, zabave i sve Sto treba jednom mestancu za daljnji društveni razvoj i život, te letnje vežbalište. kad gradanstvo vidi, da je ta sokolska porodica živa u delovanju, da ta sokolska poro.dica pomaže sama sebe diljem otadžbine, i ono če pružiti svoj oboi i stupače u sokolske redove bolje i više nego do sada. Velim, otvoreno je polje rada samo nek se trgnu i promisle oni koji su pozvaniji pa neka donesu što pre o ovome merodavni sud, a i neka se o ovome preko naše sokolske štampe čuju i druga mišljenja. Stevan P. Bajič, Gerovo. Kupujte i služile se markama I pokrajinskog sleta Saveza SKJ u Ljubljani! Marke, izdane u korist I pokrajinskog sleta Saveza SKJ u Ljubljani 1933, biče u prodaji samo još do 31 o. m., a u prometu do konca septembra o. g. Marke po Din 0 75 prodaju se po Din 1'—, a one po Din Г50 prodaju se po Din 2'— i dobiju se pri svim poštanskim uredima. IZ UREDNIŠTVA Počam od današnjeg broja pa do onoga koji če iziči 15 septembra o. g. naš list če izlaziti u suženom opsegu na 4 stranice i stoga u tim brojevima nečemo moči da objavljujemo slike, koje bi nam se eventualno poslale. | Br. Franc Mulaček 1 Upravo u času kad je naš list ula-zio u štampu, primili smo žalosnu vest, da je u visokoj životnoj dobi od 83 godine nočas iznenada preminuo od udara srčne kapi brat Franc Mulaček, poslovoda ljubljanske tvrtke Мауег, suosnivač Južnog, odnosno Ljubljan-skog Sokola. Sve do polsednjeg časa brat Mulaček bio je svež i čil i nalazio se na vršenju svoje službe, koju je kod pomenute tvrtke najsavesnije obavljao preko pola stoleča. Ove godine pratio je s največim zanimanjem sve priredbe I pokrajin-skog sleta u Ljubljani povodom 70-godišnjice jubileja ustanovljenja Južnog, odnosno Ljubljanskog Sokola, iz-vanredno radostan i srečan, što je do-živeo da vidi, kako se je od skromnih početaka Sokolstva u našoj zemlji, kada se je on nalazio medu prvim njegovim pionirima, razvio silan pokret, koji je toliko doprineo našoj nacionalnoj slobodi i preporodu. Na svečanoj skupštini Ljubljanskog Sokola prilikom ovogodišnjeg pokrajinskog sleta u Ljubljani u znak najvišeg priznanja primio je stari brat Mulaček iz ruku resortnog ministra br. dra. Hanžeka visoko odlikovanje Ju-goslovenske krune III stepena, koiim ga je blagoizvoleo odlikovati Nj. Vel. Kralj za njegov kroz tolike decenije požrtvovni sokolski rad i kao jednoga od dvojice (drugi je br. Petar Graselli) živih članova prvih osnivača Južnog, odnosno Ljubljanskog Sokola. A danas, eto, odelio se je za uvek od naših redova jedan od ove dvojice poslednjih veterana prve sokolske garde u našoj zemlji. Neka je večna slava sokolskom borcu, jednom od prvih jugoslovenskih Sokola bratu Francu Mulačeku! Pokojni brat Franc Mulaček rodio se u Ljubljani 1850. Kad mu je bilo 14 godina stupio je u trgovački obrt ma-nufakturne struke, kome se je posve-tio najpredanije, stekavši radi svog otvorenog, čvrstog značaja, savesnosti i čestitosti največe priznanje. Brat Franc Mulaček istakao se je i kao gorljivi radenik na narodnom polju. Bio je jedan od suosnivača Južnog, kasnije Ljubljanskog Sokola. U Ljub-ljanskom Sokolu bio je dugi niz godina načelnik i odbornik. Radi svog po-žrtvovnog sokolskog rada i opče ob-ljubljenosti u sokolskim redovima te radi svoje visoke nacionalne svesti i čestitosti bio je izabran za počasnog člana Ljubljanskog Sokola. Bio je poznat kao odličan i ustrajan vežbač, te je i sam često isticao, da svoju fizičku otpornost, zdravlje i vedrinu duha ima najviše da zahvali telovežbi. Učestvo-vao je također kao agilan radnik i u drugim ljubljanskim kulturnim dru-štvima, u Čitaonici, Glazbenoj matici i t. d. Javna zalivala Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije Beograd Ne moguči drugim putem da Vam izrazim svoju duboku zahvalnost za Vaše staranje oko isplate osiguranja za moju, a i Vašu, pokojnu sestru Olgu-Seku Popovič, svršenu maturant-kinju i članicu prednjačkog zbora Sokolskog društva u Valjevu, dopustite da Vam se bar na ovaj način zahvalim u ime nesrečne majke i ožaloščene brače. I pored velikog bola za izgublje-nom Sekom ne možemo preči preko toga, a da ne spomenemo ne samo bratsku utehu i saučešče, koje nam je ukazalo Sokolsko društvo u Valjevu, nego i saosečanje koje nam je pokazao Savez Sokola, pojedini znani i neznani članovi Sokola i skoro celo Sokolstvo Kraljevine Jugoslavije. U to ime primite uz našu zahvalnost i želje za što bolji razvoj celokupnog Sokolstva Kraljevine Jugoslavije. Vojislav M. Popovič, Beograd. Ix ielovežbačkog sveta 30-GODIŠNJICA DELOVANJA DTJ U ČEŠKOSLOVAČKOJ Druga najjača telovežbačka organizacija u Češkoslovačkoj jesu Rad-ničke telovežbačke jedinice ili skračeno DTJ (Djelnicke tjelocvične jednote), koje sada broje oko 1300 jedinica. Savez DTJ slavi ove godine svoju tri-desetgodišnjicu, koja se je upravo na-vršila 15 o. m. Pred 30 godina naime sastali su se u Pragu zastupnici 23 tada postoječih društava osnovavši savez pod okriljem socijalno demokratske stranke. Konstituirajuču skupštinu pozdravio je bio u ime stranke jedan od njenih voda. dr. František Soukup, sadašnji pretsednik češkoslovačkog senata. Za prvog starostu Saveza bio je izabran Fr. Humelhans, koji se i danas nalazi na njegovom čelu, dakle punih 30 godina, a za načelnika DTJ bio je izabran Fr. Mrazek, za tajnika R. Silaba, koji i danas još vrše svoje funkcije. Radničke telovežbačke jedinice nastale isu kao posledica u ono doba pojačane klasne borbe, preuzev-ši u celini Tiršev telovežbački sustav, po kome još i danas vežbaju, razvija-juči dosta jako delovanje, naročito u industrijskim centrima medu radništvom. Iza svetkog rata njihov razvoj se je još više pojačao, ali je god. 1920 došlo u redovima DTJ do raskola, pa se je tada članstvo razdelilo u čiste socijaliste i komuniste, što je urodilo posledicom, da se je organizacija ras-cepila u DTJ i komunističku Federa-ciju proletarskog uzgoja. Ova poslednja medutim svojim delovanjem nije mogla ni izdaleka, da postigne one uspehe kao DTJ, pa i uopče u telo-vežbačkom svetu ne znači mnogo. Medutim su DTJ stupile u vezu s ostalim radničkim telovežbaokim organizacijama u Evropi i s njima stvo-rile Međunarodni socijalistički telovežbački savez. Od večih priredaba, koje su pokazale delovanje DTJ, spo-minjemo dve radničke olimpijade, koje su se do sada održale u Pragu, a naredne godine pak nameravaju DTJ da priredc na Strahovskom stadionu svoju III olimpijadu. NASTAVAK IZGRADNJE STADIONA NA STRAHOVU Iz unutrašnjeg češkoslovačkog »zajma rada«, čiji je upis bio nedavno tako uspešno završen, odredeno je 12 milijona Kč za nastavak izgradnje v^,-likog stadiona na Strahovu, gde se je prošle godine održao IX svesokolski slet. Dosadanjim novčanim sredstvi-ma bila je sagradena sredina zapadne glavne tribune i povezani unaokolo uglovi sletišta s ostalim drvenim tribunama, koje je podigla ČOS iz svojih sredstava za svoj slet. Sada se pak namerava s odredenom sumom iz po-menutog državnog unutrašnjeg zajma da izgradi istočni deo tribune, pod kojim ima da budu smeštene garderobe za članice, u sredini glazbeni paviljon kao i sve ostale potrebne pro-storije. Glazbeni paviljon bio bi ure-den za direktno prenašanje glazbe kao i za radiofonsku emisiju, kako što je to bilo na prošlom IX svesokolskom sletu. Pored toga, na sletištu biče dograden i manji stadion za laku atletiku, koji če moči da primi oko 40.000 gledalaca, a koji če biti ureden i za priredivanje medunarodnih tak-mičenja. Stadion na Strahovu u Prggu služiče naredne godine i za III rad-ničku olimpijadu koju prireduju Radničke telovežbačke jedinice (DTJ). FORUM MUSOLINI U RIMU Fašistička Italija počela je poslednjih godina da provodi telesni uzgoj u največim potezima i posve sistematski. Propagatori i vodi telesnog uzgoja u Italiji ubrzo su uvideli, da svi njihovi napori neče uroditi žcljenim us-pesima ako se u državnoj prestonici ne osnuje institucija, koja če moči da sprema i usposobljava za telesni uzgoj, potreban broj učitelja i stručnjaka obojega spola. Stoga se je več pred par godina vlada odlučila da na Ti;-beru sagradi krasno, najmodernije opremljeno učilište za telesni uzgoj pod imenom Forum Musolini. Iako ni do danas taj forum nije posvema iz-gradjen, več samo jedna petina, ipak i tako delomično podignut on pobu-duje opravdanu pozornost svih struč-njačkih krugova, i to ne samo po svo: joj veličini i uredaju, več i po svojoj monumentalnosti. Ogromni stadioni i sama zgrada fašističke telovežbačke škole, sve je to izvršeno i opremljeno u najmodernijem duhu. Nakon što budu dovršeni dosadanji objekti koji su u gradnji, podignuče se tu i ženska telovežbačka akademija, urediče se ceo niz još drugih stadiona, takiniči-šta i igrališta, a naravno da če se izgraditi i veliko kupalište sa svim naj-modernijim komforom te podignuti i most preko Tibera, koji če vezati Forum Musolini s najnovijim delom Rima. Več sada poučavaju na fašisti-čkoj tclovežbačkoj akademiji najboiji stručnjaci Italije, profesori anatomije, fiziologije, radiologije, higijene, psihologije i t. d. Sav unutrašnji uredaj akademije odgovara najmodernijim načelima i izveden je na upravo luksu-riozan način; nigde se nije štedilo prostorom, samo da se pitomcima pokaže, da telesni uzgoj treba da se pro-vodi u najveeim i najhigijeničnijim prostorijama. 35-GODIŠNJlCA »SOKOLA« U BUGARSKOJ Pod sokolskim imenom u Bugarskoj uopće ne deluje nikakova organizacija za telesni uzgoj, več udruže-nje lovaea i strelaca, ko j e o ve godine slavi u Varni 35-godišnjicu svoga op-stanka. To j svečanosti učestvovali su takoder i pretstavnici jugoslovenskih lovaca, dalje Rumuni, Grči, Turci i Madžari, da bi prijateljski proslavili jubilej bugarske »zelene bratovštine«, koja broji oko 25.000 članova. Ovom prilikom moramo da napomenemo, da je baš ova organizacija sa svojim sokolskim imenom bila jedan od uzroka, ko ji su navadali bugarski Junači pro-tiv promene svoga naziva u sokolski, tobože da u Bugarskoj več postoji sokolska organizacija, koja medutim, kao što se vidi, nema baš nikakove veze s ostalim slovenskim sokolskim organizacijama, jer je ona samo sport-sko udruženje lovaca i strelaca i ima daleko uže područje rada nego što ga ima slovensko Sokolstvo sa svojim uzgojnim programom. 100 - godišnjica oslobođenja Soko-banje. Dne 13 o. m. proslavljena je u Sokobanji na najsvečaniji način 100-godišnjica njenog oslobođenja. Po prvi put Sokobanja bila je oslobodena od Hajduk Veljka, ko ji se je i proglasio za vojvodu Banjskog. Godine 1809 međutim opet su Turci osvojili Banju, ali je godine 1833 ponovno prisajedi-njena, kada je knez Miloš uspeo kod Porte da se Srbiji otstupi 6 nahija. U okvir ove proslave palo je i osvečenje nove zastave Sokolskog društva Soko-banje. Pronaden nadgrobni spomenik саГа Dušana. 10 o. m. pri otkopavanju ma-nastira Mala Studeniea kod Peci gosp. Velimir Jojic, istoričar i direktor gimnazije u Peči, našao je Dušanovu nad-gro nu plocu s natpisom. Sada nastaje pitanje, kako je ova ploča došla u Stu-uenicu kad se zna, da je car Dušan bio sahranjen u manastira Sv. Arihanđela kod Prizrena. Sveslovenski lekarski kongres u Poznanju. Slovenska solidarnost i saradnja sve više postaju stvarnost. Javili smo več, da se kraj ovog meseca održava kongres slovenskih pravnika u Bratislavi, a prema vestima iz Poznanja tamo če se održati u danima od 11 do 15 septembra IV kongres slovenskih lekara pod protektoratom pret-sedni'ka republike. Za ovaj kongres pri-javili su svoje učestvovanje največi kapaciteti sviju slovenskih naroda na medicinskom po!ju. 50 - godišnjica smrti Ivana Turgenjeva. Pre 50 godina umro je u Parizu Ivan Sergjejevič Turgenjev, jedan od velikana ruske literature. Turgenjev rodio se 28 oktobra 1818 godine u Spaskoju, na imanju svoje majke. Bio je bogate porodice. Kao dete dosta je pretrpeo od majčina despotizma: Več kao mlad stupa svojim pesmama u krug literata, a kasnije počinje da piše i prozu, osobito priče i romane. I sam Dostojevski veoma je cenio pisca »Umia«, »Lovčevih zapisaka« i drugih i"idela’ -k°J> su prevedena i na mnoge Strane jezike. Osvečenje obnovljenog Karađorđe-vog konaka u Topoli. Dne 13 o. m. bio je na svečan način osvečen obnovljeni konak Vožda Karadorda, koji sc nalazi kraj crkve. Prvobitni konak obnovio je i uredio knez Aleksandar Karadordc-vic, pa su u njemu bile skoncentrisane sve kulturne ustanove Topole. Zgrada je medutim kasnije bila dosta zanema-rena, a za vreme rata i uništena. Pomočil Nj. Vel. Kralja sada je konak potpuno obnovljen i u njemu biče muzej s predmetima, koji su u vezi sa velikim Voždom, nadalje narodna či-taonica, prostorije za Sokole i t. d. Ivan Meštrovič 50-godišnjak. Dne 15 o. m. navršio je naš največi kipar i umetnik svetskog glasa Ivan Meštro-vič 50 godina svog plodnog i Za naciju zaslužnog života. Meštrovič se rodio u Vrpolju u Slavoniji, gde se je njegova majka tada nalazila na radu, dok mu je rodna kuča u selu Otavicama kod Drniša. Prvim učiteljem bio mu je otac, siromašan i priprost seljak. U svojoj rodnoj kuči Meštrovič je naučio preko 60 narodnih epskih pesama koje su u njegovo j duši budile želju da njegov narod bude velik i slobodan. Kao mlad dečko pasao je ovce i pri tome izrađivao iz drveta i kamena svako-jake likove tako, da je time na sebe svratio pažnju. Šibenčanin Grubišič, umirovljeni kapetan, čovek širokih pogleda i velikog smisla za lepotu i umet- nost, otkrio je Meštrovičev talenat i spasio ga narodu uputivši mladog Me-štroviča na nauke u Split, odakle je kasnije pošao u Beč, gde je nakon mnogih patnja i razočaranja dovršio umetničku akademiju. Več za vreme svojih študija u Beču Meštrovič je mnogo radio, ali zapravo po završetku istih sledi njegov nagli umetnički raz-vitak i uspon, u čijim se delima sve jače i jače ispoljavao pravi genije. Da-nas. u doba svoje najjače stvaralačke snage, Meštrovič je po opčem priznanju jedan od najboljih i najčuvenijih kipara. sveta. Svoje umetničke ra-dove izlagao je Meštrovič po svim svetskim kulturnim centrima, cime je zainteresovao strani svet za svoj narod i njegovu sudbinu i slavom svo-jom prodičio ime svoje zemlje. Pri pripremanju našeg narodnog oslobode-nja Meštrovič je svojoj zemlji učinio neocenjive usluge. Mnogobrojna su njegova velika umetnička dela, od ko-jih se veliki deo nalazi po raznim stranama sveta. DR. JELAČIČ ALEKSI JE: ISTORIJA POLJSKE (Skoplje, 1933. Izdanje Kola Poljsko-jugoslovenske lige. Str. 112. Cena Din 20'—) Kao treču knjigu svoje »Istorije slovenskih naroda« izdao je eto skopski profesor Jelačič »Istoriju Poljske«. To je prva »Istorija Poljske«, pisana na našem jeziku i več zato zaslužuje svu pažnju. Ali o njoj se može no samo reci, da je prva po vremenu, nego i to, da je prvovrsna. Knjiga se odlično čita. Iako nije baš obimna ipak nam kaže mnogo, i to u vrlo pri-stupačnoj formi; Jelačič se ne gubi, hoteči biti »kratak«, u kojekakvim opštim tvrdnjama, nego svuda navodi sasvim konkretne i specijalne dogoda-je, koji najbolje ilustriraju čoveka i vreme. Tako vešto može gradom dis-ponirati samo onaj koji je dobro po-znaje; g. Jelačič, profesor gimnazije u Skoplju i docent tamošnjeg filozof-skog fakulteta, dobar je stručnjak. Istoriju Poljske je savladao tim lakše, jer je poreklom Rus (iz Kijeva, dakle s Ukrajine, čija je prošlost tako tesno povezana s Poljskom). Nije li pak rusko-poljska prošlost piscu, kao Rusu, smetala da pišuči o Poljskoj ne bude objektivan? Ovom Rusu, naime g. Jelačiču, ona prošlost nije smetala u objektivnosti prikazivanja poljske prošlosti. U uvodu nam kaže: »Istorija svakog naroda .pesna je velikih i raznovrsnih tragedija; rekao bih, da je istorija uopšte tragična, a istorija Poljske možda spada u red najtragič-nijih. Naročito tragičnu notu unosi u nju mnogovekovni rusko-poljski spor. Ja sam ga izložio u opštim potezima, potrudivši se da ga prikažem s pot-punom objektivnošču. Držim i čvrsto sam ubeden, da je došlo vreme da se taj spor konačno likvidira u duhu slo-venskom i čovečanskom.« Ne čudim se zato da g. Jelačič (str. 95) citira reči, koje je god. 1863 u vreme polj-skog ustanka zapisao ruski slobod-njak Hercen: »I mi smo s Poljskom, jer smo za Rusiju. Mi smo na strani Poljaka, jer smo Rusi. Mi hočemo ne-zavisnost Poljske, jer hočemo slobodu za Rusiju.« Kad budu svi Rusi ovako govorili i kad budu osobito svi zapad-niji manji slovenski narodi tako mislili, kao što je govorio Hercen i kako je sad činom pokazao g. prof. Jelačič, onda če istom biti omogučena važni-ja saradnja slovenskih naroda i država. Najviše ta saradnja zavisi od od-nošaja izmedu Poljske i Rusije i od načina kako na taj odnošaj gledaju drugi Sloveni. Naše Sokolstvo ima u svojoj ideji i Slovenstvo. Ali Sokoli moraju priznati, da baš o Poljskoj vrlo malo znadu ili da imadu o njoj krive poj-move. Več zato svoj brači sokolskoj preporučujem ovu knjigu, koju je na-pisao o Poljacima Rus, a kojoj je profesor varšavskog univerziteta, odlični poljski istorik Oskar Halecki napisao predgovor. (Cena je niška, 20 Din, a naručuje se kod pisca: Dr. A. Jelačič, profesor. Skoplje, gimnazija.) Knjiga je stampana u cirilici. U potankosti knjige ovde ne ulazim. Dr. Fr. Ilešič NOVA SOKOLSKA KNJIGA O TIRŠU U nakladi ČOS, koja izdaje »Sokolski arhiv«, izišao je sada peti sve-zak, koji reproducira poznati Tiršev spis »Javni telovežbački nastupi i tak-mičenja«. Knjiga je podeljena na pet delova, koja obuhvataju sva pitanja o javnim nastupima i takmičenjima, kako je to pretstavljao naš osnivač pred toliko decenija, a koji je več unapred video, da jedino sistematski sokolski rad na javnim nastupima može da donese celokupnoj organizaciji onaj uspeh, koji je očekivala od nastu-panja u javnosti. Knjiga obasižc 720 strana, a cena joj je 35 Kč. Preporu-čujemo da je nabave i svi oni naši prednjači, koji vladaju češkim jezikom. SOKO NA JADRANU, Glasnik Sokolskih župa: Split, Šibenik. Zadar i Sušak-Rijeka. Split. Br. juli-avgust 1933 donosi sledeči sadržaj: Povodom slučaja br. ing. Vlade Anžluvara u Solinu. — S. V.: II slet Sokolstva na Jadranu u Sušaku 4 i 5 VI. — Dr. Simunovič Stevan (Split): Zdravstveni nagovori za decu i odrasle. — Majcan Ivo (Senj): Više sokolske discipline i svesti. — Slet brač-kog okružja u Sutivanu. — Slet sinj-skog okružja u Trilju. — f Prof. Vje-kosiav Spinčič. — Češkoslovaški Sokoli na Jadranu. — Za decu i naraštaj: Dragutin Lukež (Sušak): Zdravo! — Dragutin Lukež (Sušak): Dobrotvorka Sokoliča. — Ksenija Jedlovsky (Split): Sokolstvo. — Šaljivi kut. — Beograd-ski sokolski film. — Štampa. — Vesti iz župa Sušak-Rijeka, Šibenik-Zadar i Split. OGLAS U Sokolskem društvu Krapina — župa Zagreb — upražnjeno je mesto čuvara Sokolskog doma Ljudevita Gaja. Ovo je mesto skopčano sa ovim dohocima: stan u naravi od sobe, kuhinje i ogreva, stalne plate od dinara 300'—• mesečno i nuzgrednog ali stal-nog dohotka od najmanje Din 300’-— mesečno. Uveti nameštenja su, da je reflek-tant član koje sokolske jedinice, a prednost imaju članovi vežbači i oni s prednjačkim kvalifikacijama. Čuvar doma može se baviti nuzgredno i ko-jim obrtom. Nastup odmah 25 augusta ili po dogovoru. Prijave slati na Sokolsko društvo Krapina do 25 augusta o. g. Zdravo! Upravni odbor. Župa Beograd SOKOLSKO DRUŠTVO BATAJNICA Svake godine na dan crkvene slave (Sabor arh. Gavrila) Sokolsko društvo Batajnica prireduje svoju godiš-nju javnu vežbu. Ove godine na taj dan 26 jula priredilo je društvo sledeče priredbe: popodne u 17 časova ja-van čas, uveče u 21.15 časova akademiju i posle akademije veliko sokolsko veče. Na javnoj vežbi nastupile su sve kategorije s ljubljanskim prostim vež-bama, sem muškog naraštaj a, koga ovo društvo nema u dovoljnome bro-ju. Pored toga, nastupila su uzorna odeljenja članova na spravama. Sve su vežbe dobro odvežbane, a naročito možemo istači besprikornost muške dece, članica i starije brače. Sve vežbe pratila je vojna muzika. Kao gosti vež-bali su članovi Sokolskih društava: Beograd V, Stara Pazova i Stari Banovci. Posle javnog časa priredtna je sokolska bakljada kroz mesto. Sa voj-nom muzikom na čelu članstvo je nosilo zapaljcne lučevc, pevalo sokolske pesme i klicalo. Na akademiji smo videli lep izbor dobro uvežbanih tačaka, koje su večinom bile sastavi prednjaka mes-nog društva. Nastupile su sve kategorije, počevši od najmanje deeice u tačei: »Lov na zečeve« do uzornog odeljenja članova na razboju. Žalimo, što ovim priredbama društva nije prisustvovao dovoljan broj meštana. Primetili smo, da svaka od ovih priredaba nije počinjala tačno u zaka-zano vreme, več sa po čitavim satom zakašnjenja. Mi Sokoli mora da smo tačni, jer sokolska tačnost mora biti jedna od prvih vrlina, koje treba da krase prave Sokole. Radu jemo se ovome uspehu i želimo da produže i dalje u svomc radu bez obzira na prepreke, do kojih baš oni u svome mestu često dolaze. M. J. SOKOLSKO DRUŠTVO ST. PAZOVA Naše društvo upotrebilo je i ovo leto korisno po svoje članstvo. Ono je naime organizovalo nedeljne izlete u prirodu, šumu, na Dunav. Tu dolaze porodice članova sa decom, sunčaju se, kupaju, igraju odbojku, propagira-ju praktično Sokolstvo i sokolsku ide-ju medu meštanima u Novim Banov-cima i Čortanovcima. Ti izleti se obič-no svršavaju u najlepšem raspolože-nju, redu i u sokolskoj bratskoj pesmi pa se svake nedelje sve više i više članstvo za njih interesuje. Organizator svega toga je naš vredni starešina br. Dr. Branko Čipčič te br. Slavko Ivkovič i br. Voja Matič. — Dr. V. Župa Bjelovar VELIKO SOKOLSKO SLAVLJE U VIROVITICI Sokolski slet okružja virovitičkog započeo je sa sokolskom akademijom, koja je održana na 5 o. m. u 9 sati na-veče u prostorijama Hrvatskog doma. Akademija je ispunjena sa precizno izvedenim biranim programom, koji su izveli članovi Sokolskog društva Zagreb II, Bjelovar i Virovitica, te članovi Sokolske čete Detkovac i ostalih četa. Slet su posetili brojni Sokoli sa područja župe Bjelovar, Zagreb, te iz osječke župe društva Slatina i Vočin. Posle natecanja i pokuša pre po-dne, krenula je od Hrvatskog doftta do dvorca gradske opčine impozantna sokolska povorka, gde jc Sokole prvi po-zdravio gradski načelnik brat Salajič Josip, starešina Sokolske župe brat Dr. Vinter i starešina Sokolskog društva brat Pušic. Javna vežba održana je u 16 sati, ispunjena biranim tačkama, koju su izvela prisutna društva i čete. Veliko iznenadenje i oduševljenje izazvala je članska sokolska vrsta Sokolskog društva Zagreb II sa svojim vežbama na konju, ruči, preči i karikama i izved-bom, koja jc pretstavljala visoku sokolsku telovežbačku tehniku. Na natecanjima postignut je sledeči rezultat: prvak sviju sokolskih četa virovitičkog društva je brat Vrba-nac Marijan iz Terezinog polja sa 384 boda od mogučih 400. Na tim natecanjima, oglašena jc kao pobednik Sokolska četa Nova Gradina sa poluče-nih 5473 boda, a iza nje postigle su največi broj bodova Sokolske čete Te-rezinopolje sa 4816 bodova, Djelka sa 3823, Detkovac sa 3063, Lukač sa 1707, Stara Gradina sa 1536, Gornje Bazije sa 1156 i Pivnica sa 977 bodova. — Ostalih 7 četa virovitičkog društva ni su nastupile na natecanjima. Pobed-nici, Sokolskoj četi Nova Gradina, uručena je posle javne vežbe svečanim načinom po bratu Pušiču, starešini Sokolskog društva Virovitica, skupocena sokolska zastava, koju je nabavilo Sokolsko društvo Virovitica troškom od 5000'— Din. Izvedba sletskog programa, velik broj posetioca i to narodno, nacionalno oduševljenje; koje je videno u Vi-rovitici na dane 5 i 6 augusta o. g. jasno pokazuje, da to nije bio jedan obič-ni okružni slet, več velebna jugoslovanska, sokolska manifestacija celog naroda iz područja srednje Podravine, koja je našla svoje stecište baš u Vi-rovitici, tome jugoslovenskom, sokol skom i nacionalnom žarištu celog ovog prostranog pograničnog severnog kraja, koji treba i mora biti i te kako ak-tivan u svojem radu, da bude živim zidom — zaštitnicom protiv napadaja i zločinačkih upada, koji se neprestano vrše sa strane našeg severnog suseda. To narodno sokolsko slavlje okrunjc-no je smotrom sokolskog rada, koji se, iako nailazi na zapreke, ipak ne-smetano širi i dobiva neoboriv temelj u našoj čistoj narodnoj duši, koja se nalazi u našem seljaku i njegovom ubavom selu. — Ta sokolska svest nije jučer nikla u ovom kraju. Ona potice još od godine 1906, kada je brat dr. Oton Gavraneić sakupio sve narodne prvake ovog kraja oko sebe, osnovao Sokolsko društvo u Virovitici, udara-jući time prve početke sokolske ideologije. bratstva i jugoslovenske svesti. — Godine 1919, kada je brat dr. Ga-vrančič ostavio Viroviticu — preseliv-ši se trajno u Zagreb, njegovim za-menikom postao je brat Pušič Franjo, koji se več 10 godina nalazi na čelu Sokolskog društva u Virovitici kao njegov starešina. Ko nije bio u ovom kraju medu Sokolima, taj ne može znati što znači Pušič za Sopolstvo u ovom kraju. Da je u ovom kraju Sokolstvo na ovakovoj višini u našem selu, zasluga je u prvom redu brata Pušiča. Za napredak Sokolstva na selu u području društva virovitičkog, uz brata Pušiča, glavni stvaratelji Sokolstva medu bračom seljacima jesu učitelji osnovnih škola brača: Šoš Ivan iz Detkovca, Latkovič Nikola iz Budrov-ca-Djelke, Augustinovič Petar i* Ca-bune, Dombi Rudolf iz Terezinog polja, Pureta Tomislav iz Spišič Bukovice, sestra Šepl Vilma iz Nove Gra-dine. Oko nadzora sokolskog rada pokazao jc zamernu marljivost i ener-giju brat Kovač Franjo, sreski školski nadzornik u Virovitici. Pobjednik na ovom sletu — četa Nova Gradina pretstavlja sa svojim članovima retku ustrajnost, disciplinu i energiju u sokolskom radu. Ta četa sastoji se od samih dobrovoljaca — kršnih Hercegovaca i Crnogoraca, koji su, bez obzira na dobu i pol došli u Sokol, oplemenjujuči svoju narodnu dušu. Na čelu te čete stoji dobrovo-ljac br. Milan Zirojevič — a duša cele čete je sestra Šepl Vilma, učiteljica iz Gradine. Upravni odbor Sokolskog društva, a sa njime i celo virovitjčko gradan- stvo sretno i ponosno je, što je ta sokolska manifestacija tako uspela, jer je time i opet dokazano, da je Virovitica jugoslovenska, da ona jest i da če biti budan čuvar jugoslovenskog narodnog jedinstva, veliki širitelj bratske sloge, ljubavi, mira i napretka medu našim narodom, kojemu je to i te kako potrebno. Virovitica i njena okp-lica dokazala je, da je uvek spremna da stupi na obranu Kralja i Otadžbine — nrotiv svili, svega i svakoga, ko bi se drznuo da dirne u narodni mir i njegovu u moru krvi stečenu narodnu slobodu. Župa Celje SOKOLSKO DRUŠTVO VELENJE V nedeljo 13. avgusta so priredila vsa tukajšnja narodna, kulturna in do-brotvorna društva iskreno odhodnico br. dr. Fr. Podkoritniku, ki je kot banovinski zdravnik premeščen v Grosuplje. Zastopniki trške občine, občinskega pomožnega odbora za brezposelne, drž. železnice in rudnika, podružnice Rdečega Križa, koje podpredsednik je bil br. dr. Podkoritnik, zastopniki udeležencev samaritanskega tečaja, ki ga je imenovani skupno z br. dr. Kolškom vrlo uspešno organiziral in izvedel, Sokolskega in Gasilskega društva so se v prisrčnih besedah poslovili od odhajajočega, ki je v vseh korporacijah zavzemal ugledna mesta in se zaupanju javnosti tudi v polni meri oddolžil s požrtvovalnim sodelovanjem. Govorniki so zlasti poudarjali plemenit značaj in dobro srce br. doktorja, ki je revnemu sloju v našem okraju storil v razmeroma kratkem času svojega bivanja v Velenju mnogo nepozabnih dobrot. Prisrčnost slovesa, h kateri je pripomoglo tudi ubrano petje, bodi bratu doktorju in gospej soprogi znak vsaj skromnega priznanja njune priljubljenosti, Grosuplju pa le čestitamo na tej pridobitvi! Bratu, ki je kumoval rojstvu našega društva, želimo na novem službenem mestu mnogo uspehov in zadovoljstva. — Zdravo! Župa Kranj SOKOLSKO DRUŠTVO STRAŽIŠČE Naš Sokol razvije v nedeljo, dne 3. septembra društveni prapor. Za to slavje se pripravljajo vsi odseki prav marljivo. Dramatični odsek vprizori v nedeljo dne 27. avg. ob 16. uri »Divjega lovca« na prostem pred Št. Pctersko kapelico na vznožju Šmarjetne gore v režiji br. VI. Rojine, kjer nastopa nad 100 sodelujočih. Pevski odsek pa vadi pesmi, s katerimi sodeluje pri uprizoritvi. V Kranjski župi je to menda prva prireditev te vrste. V soboto 2. sept. ob J421. uri sc vrši telovadna akademija na letnem telovadišču poleg Sokolskega doma. V nedeljo, dne 3. sept. pa je telovadni nastop V. skupine Sokolske župe Kranj. Ob 15. uri krene povorka po vasi, nato razvitje prapora pred domom in na letnem telovadišču nastop vseh oddelkov s sodelovanjem vojaške godbe. Vse Sokole in Sokolstvu naklonjeno občinstvo vabimo na te prireditve, da nam s številno navzočnostjo pripomore do novih vzpodbud za nadaljnje delo v dobrobit naroda in domovine. — Zdravo! Župa Ljubljana SOKOLSKO DRUŠTVO BREZOVICCA Dne 6. avgusta t. 1. je imel naš Sokol svoj prvi javni telovadni nastop. Opazilo sc je z ozirom na kratek čas obstoja tega društva, da je delavnost in požrtvovalnost članov nadvse vzorna in vztrajna. Organizacija vse prireditve je bila v vsakem pogledu odlična, za kar gre zasluga veliki disciplini, ki vlada v društvu samem. Prireditev sama na sebi je dobila z ozirom na pester spored značaj velike narodne manifestacije, ki se jc z izvajanjem vsake nosamezne točke le še bolj stopnjevala in dosegla svoj vrhunec ob sviranju državne himne. Da pa jc prireditev v polnem obsegu uspela, seveda pri tem upoštevaje, da je naše društvo podeželsko društvo, bi bilo krivično, če se ne bi omenilo, da so k uspehu pripomogla sle deča sosednja bratska društva: Vič, Preserje, Vrhnika, Notranje gorice, Kozarje in Borovnica. Predvsem je treba izreči zahvalo nad vse požrtvovalnemu bratskemu društvu Vič, ki se jc korporativno udeležilo s celokupnim svojim članstvom in starosto br. Remsom na čelu naše prireditve. Da br. Rems svojim članom ni samo starosta, nego tudi duša svojega društva, se je lahko vsak prepričal in videl, da je med svojimi malimi in velikimi jako priljubljen; posebno se je to opazilo, ko je sedel med njimi. ki so v njega polagali vse zaupanje. Pa tudi na br. Remsu se je opazilo na iskrenem nasmehu, kako srečen se počuti med svojimi malčki Poseben aplavz so želi tudi naraščajniki tega društva z izvajanjem vratolomnih akrobacij. ROSIJA - FONSIER • DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I KEOSIGURANJE 9 BEOGRAD Tudi sosednje br. društvo Preserje ni v tem pogledu ničesar zaostajalo. Udeležilo se je v polnem številu in pokazalo njih požrtvovalnost in smisel za skupno delo, za kar jim gre vsa zahvala. Nič ni zaostajalo tudi sosednje br. društvo Vrhnika, ki se je tudi polnoštevilno udeležilo našega nastopa in ves nastop še bolj povzdignilo z njihovo posebno in krasno izvedeno točko vrhniške sedmorice, ki ji gre vsa pohvala. Tudi sosednja br. četa Notranje gorice je bila zastopana pri naši prireditvi z br. starostom Novakom na čelu, ki je obenem tudi župan naše občine. Poleg navedenih se je tudi korporativno udeležila naše prireditve mlada, komaj ustanovljena sokolska četa v Kozarjah. Pred zaključkom nastopa je imel pozdravni nagovor društveni starosta br. Jevec, nato delegat župe br. Krapež, nakar je še br. Novak kot župan v imenu naše občine v kratkih besedah pozdravil vse navzoče ter pozval vse k nadaljnjemu vztrajnemu in požrtvovalnemu delu. Bratje in sestre izrekamo vsem Iskreno zahvalo, držeč se gesla »V skupnem delu je naš napredek«. Zdravo! SOKOLSKO DRUŠTVO DOLENJI LOGATEC f Sestra Greta Goletova Naši sokolski družini je prizadela nemila in neizprosna usoda krut udarec. Odšla je v cvetu let, odkoder ni več povratka, sestra Greta Goletova. V ponedeljek 13. t. m. smo jo spremili v žalnem sprevodu iz splošne državne bolnice v zadnje počivališče njenih zemskih ostankov na novo pokopališče pri Sv. Križu v Ljubljani. Žalosten je bil ta pogrebni sprevod. Dolga vrsta ljudi, skoraj samih Logat-čanov, jo je spremljala na njeni zadnji poti, zakaj pokojno s. Greto smo imeli vsi radi. Nakopala si je težko bolezen pri kopanju v letošnji veliki vročini in ni bilo več zdravila zanjo. Imela je šele 18 pomladi za seboj. Zdaj sniva svoj večni sen na prostranem ljubljanskem polju. Nai ji velja naš zadnji sokolski »Zdravo!« in naj ji bo njen Sen lahak! V. J. Župa Mostar VELIKO SOKOLSKO SLAVLJE U UUBUSKOM Cetvrta javna vežba, koju je Sokolsko društvo u Ljubuškom održalo dana 6 avgusta t. g. kako u moralnom, tako i materijalnom pogledu uspela je iznad svakog očekivanja. Ovako uspe-lu javnu priredbu grad Ljubuški nije /.apamtio od osk>bodenja do danas, jer po svoroe obilnom i sa puno veštine izvedenom programu, te posetom od strane gradanstva, braee Seljaka iz okolnih i udaljenih sela, bratskih sokolskih četa i susednih društava, ličila je na jedan veliki slet, a ne na javni čas. Na javnom času svirale su tri glazbe bratskih društava, i to: Stolac, Metkovič i Imotski. Več oku 14 sati počeli su se skup-ljati brača članovi i prijatelji sokolski na zbornom mestu pred sokolanom. Tačno u 15 sati krenula je povorka sa zbornog mesta, kojoj su bili na čelu ratni dobrovoljci brača Mitar Popovič i Agan Dizdarevič na konjima, zatim konjiča organizovana od brače seljaka i gradana, — četnici i ratni dobrovoljci, glazba, starešinstvo bratske župe i društava, vežbačke kategorije i ostalo članstvo. S največim zadovoljstvom uočena je ogromna poseta sa strane sela, pa čak iz Posušja, ialko je udaljenost oko 55 km. Bratska Sokolska četa Posušje sa lepim brojem članova vežbača na čelu četnog starešine brata Karana, nije žalila truda, nije gledala na teški teren i daleki put, uveličala je našu priredbu i skupa sa društvenim četama Vitina, Grab i Klobuk istupila u jednoj tačei programa, koja je po svome složnom i veštom radu izvedena na potpuno zadovoljstvo svih prisutnih. Okolna bratska društva: Stolac, Čapljina, Metkovič, Vrgorac i Imotski, brojno su posetila ovaj naš neočeki-vani slet pa ovom prilikom neka im je bratska i iskrena hvala kao i svoj ostaloj brači posetiocima, koji nisu žalili truda i koji učiniše sve što se moglo da ova naša retko uspela sokolska manifestacija dostigne zavidne rezultate. Lepo udešeno i sa puno okusa de-korisano vežbalište kod zgrade Sres-kog načelstva, bilo je dupke puno. Početak javnoga časa otpočeo je prigodnim i patriotskim govorom starešine društva brata Mustafc Nazeči-ča, kojeg su svi prisutni pažljivo sa-slušali kličuči Nj. Vel. Kralju, starešini Sokola Nj. Kr. Vis. Prestolonasledniku Petru i celom Kraljevskom Domu. Potom je glazba bratskog Sokolskog društva Stolac otsvirala držav-nu himnu, te se nakon toga pristupilo izvodenju ostalog dela programa. Na večer istoga dana održana je akademija na istom vežbalištu, koja je također uspela vrlo dobro. Župa Niš SOKOLSKO DRUŠTVO U LEBANU Privremeni odbor za osnivanje So-kolskog društva u Lebanu na čelu s Miodragom V. Živkovičem, sudijom, zakazao je osnivačku skupštinu društva za 6 avg., koga je dana i održana te je tada i izabrana društvena uprava na čelu sa bratom Milošem Dragovi-ćem, nar. poslanikom, inače starim Sokolom. Skupština je protekla u potpu- nom redu, manifestujuči Kralju i starešini Sokola Nj. Vis. Prestolonasledniku Petru. Skupštini su prisustvovali i članovi uprave Sokolskog društva iz Leskovca sa svojom mtizikom, što je izazvalo veliko oduševljenje medu gra-danstvom varošice Lebana, a posle skupštine održano je narodno veselje. Skupštinu je otvorio sazivač brat Dragovič lepim govorom, pa je odmah dao reč pretstavniku župe Niš, članu starešinstva, bratu Miodragu Živkovi-ču, koji je u ime župe pozdravio skupštinu, održavši zatim jedan vrlo lep govor o Sokolstvu i njegovim ciljevi-ma i putevima. Na kraju je izabrana društvena uprava, i to: za starešinu br. Miloš Dragovič, za zam. br. dr. Mitič, za blagajnika br. Sava Jovanovič, odv. priprav., za tajnika br. Lazar Krsovič, knjigovoda, za prosvetara br. M. Jankovič, učitelj, za načelnika br. Dobr. Jankovič, sud. činov, te ostali članovi uprave i nadz. odbora na čelu sa br. Gajom Nikoličem, penz. iz Lebana. Uveče istoga dana održano je sokolsko veče, koje je bilo vrlo dobro posečeno. Lj. Župa Osijek t BRAT ALEKSANDAR STANETI Dne 9 o. m. predasmo materi zemlji i položismo u obiteljsku grobnicu na rimokatoličkom donjogradskom groblju u Osijeku patničko telo marnog i veli-kog sokolskog radnika i pregaoca po-kojnog Ace Stanetija, pretsednika pro-svetnog odbora Sokolske župe Osijek. Za pokoj nog brata Stanetija može da se kaže s punim pravom, da je umro na dužnosti, na velikom narodnom i sokolskom radu. Mlad, u naponu snage, u 39 godini, pretsedavajući kao pret-sednik ŽPO-a jednom važnom sastan-ku okružnih prosvetara 24 januara o. g., bi pogoden teškom kapi na izlasku sa sednice. 1 patio se i mučio siromah do u kasno leto vazda u živoj nadi, da če posve ozdraviti, jer se je več bio počeo lepo da oporavlja — kad ga najednom pogodi ponovno udarac teške boletice i konačno shrva več krhko i oslabljeno mu telo. lako smo na neki način morali da budemo spremni na samu katastro-fu, ipak nas je vest o nestanku dragoga brata Ace toliko potresla, da se još uvek ne možemo da uživimo u taj veliki udarac sudbine, koji je zadesio na-ročito naše sokolske redove. Jer por kojni Aca Staneti bio je;'ono sto se kaže, doista Sokol dušom i telom u svakom i zadnjem atomu i nervu svog žilavog i duha i tela. I kad se je starešina župe br. Mita Petrovič opraštao nad otvorenim grobom od pokojnoga brata Ace dirljivim i snažnim sokolskim govorom, on je punim pravom rekao: »Teško čemo, dragi Aco, da po-punimo prazninu, koja je nastala Tvojim nepovratnim odlaskom!« Pčelica i mrav sa silnim sokolskim zanosom mogu zaista da budu punim pravom sinonimi za zanos, rad i mar- ljivost pokojnog Ace Stanetija! Sokolski rad pokojnog Ace može doista da nama Sokolima služi kao svetao primer naročito na teškom prosvetnom sokolskom polju! Župa Osijek jedno-dušno i nepodeljeno oseča pretežak giibitak koji ju je zadesio, pa se je to konačno moglo i videti na velebnom ispraeaju do njegovog zadnjeg počiva-lišta. Na brzojavnu obavest dohrliše brača u svečanim odorama iz svih okružnih i bližih mesta da zajedno sa župom i oba osječka društva odadu pokojniku poslednju počast i da ose-čajno i iz dubine duša zažele: Mir pepelu njegovom! Pokojni Aleksandar Staneti roden je u Osijeku kao odvetak stare i vrlo ugledne obitelji 11. februara 1894. god. Srednju je školu polazio u Osijeku. Več u tim najmladim svojim godinama isticao se nacionalnim jugoslovenskim osečajima. Radi toga je morao več tada da oseti posledice takvog svog rada, kad je bio otpušten iz osječkih srednjih škola i morao da nastavi nauke u Zemunu. Tu je vrlo cesto prelazio u Beograd i s tamošnjim kolegama živo pro-dubljavao i izgradivao svoje jugoslo-venske osečaje. Kašnje se je ponovno vratio u Osijek, gde je i maturirao. Visoke trgovačke študije nastavio je u Beču, gde je odmah stupio i živo sude-lovao u radu jugoslovenskog student-skog udruženja. Po povratku sa študija preuZeo je u Osijeku radnju svoga oca F. Staneti. Početkom velikog rata otišao je u rat i bio sve do kraja u ruskom zarobi j eništvu. I u zarobljeni-štvu je pokojni Aco bio razvio jaki nacionalni rad. Posle rata preuzima ponovno jednu od največih, radnja u Osijeku pa i u tom svom čisto privatno-trgovačkom poslu unosi svoje nacionalne ideje. 1 upravo ta činjenica, kao i njegov živi i žilavi rad u svima nacionalnim društvima, bili su uzrokom da se je tadanje »rodoljubivo« osječko gradanstvo ostentativno odbilo od njegove radnje, koja je usled toga počela da stradava. Ali ni to nije našeg Acu pokolebalo u njegovoj ideologiji, na-suprot, on sada još i češče i jače po-čima da radi naročito u Sokolu, gde je i u društvu i u župi zauzimao razne i vidne položaje kao blagajnik, gospodar i konačno župski prosvetar, na ko-jem je položaju i ostao sve do svoje smrti. Prigodom I pokrajinskog sleta u Osijeku razvio je specijalnu aktivnost kao jedan od najaktivnijih sarad-nika u propagandnom otseku. Kao župski prosvetar pokrenuo je i organizo-vao župsko glasilo »Bratstvo«, kojemu je bio urednik. Priredivao je i organi-zirao župske i okružne prosvetne te-čajeve, proveo uzornu organizaciju prosvetnog rada u župi i uopče sarađi-vao u svim sokolskim listovima, a naročito u »Sokolskom glasniku«. Eto, takovog saradnika i neimara gubi u njegovim najlepšim godinama Sokolstvo i župa Osijek! Neka je slava i večna harnost bratu Aleksandru Stanetiju! Župa Zagreb SOKOLSKA ČETA GREĐANI Sokolska četa Grcdani održala je 6 avgusta o. g. svoju drugu javnu vež-bu uz sudelovanje matičnog društva Okučani i društva Nove Gradiške, to uz sudelovanje okolnih bratskih sokolskih četa, koje su bile zastupljene u vrlo lepom broju. Vežbe su bile izvedene u 10 tačaka uz burno pozdravljanje i sveopče zadovoljstvo publike. Posle svršenog programa prisutne je pozdravio načelnik čete brat Dušan Stojčevič. Nastupe i vežbe na spravama pratio je tambura-ški zbor Sokolske čete Gredani. Vse tiskovine za sokolska društva vse knjige za sokolske knjižnice vsa vabila, letake, lepake za sokolske prireditve Vam natisne Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige. Ilustrira knjige v enobarvnem in večbarvnem tisku. / Tiska časopise, revije, vizitke, bloke, kataloge in mladinske liste. Lastna tvornica šolskih zvezkov. Knjigoveznica Oddelek za učila z veliko zalogo slik naših velmož KNJIGARNA V LJUBLJANI PODRUŽNICA V MARIBORU Tyr£eva ulic« Hlev. 44 UČITELJSKA TI/KARNA V LJUBLJANI FRANČIŠKANSKA 6 172—3Js Priporoma se najstarejia slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarsk* delavnica IVAN BRICELJ LJUBLJANA, Doiajska cesta 16 « Strokovni irrrSitev telovadnega A »rodjs. Delo solidno,cene zmeru« » »Spomen - Iclinceu — Usere , ■ a a osveeenje sokolske zastave najbolje i jtvtino izradjuje MIRKO &МДТ, graver Beograd, Terezije t 870—32 PRVA JUGOSLOVENSKA INDUSTRIJA ŠPORTSKIH POTREPŠT1NA M.DRUCKER Zagreb _ Iliča 39 Beograd« Pasaž Akademije Nauka Vlastlti proizvod lako-atletskih sprava. Lopte za odbojku, medicinka, koiarka, lopte za bacanje Itd. ZAHTJEVAJTE BESPLATNE CJENIKE! Širite sokoleku štampul Svako sokolsko društvo, svaki član i svaka članica treba da nabavi Sokolska knjižnicu u KUttMULff« 371-53 Sokolski glasnik Sokolić" Našu radost" Vsem bratskim sokolskim ©dinicam! Z ozirom no splošno gospodarsko stanje in dejstvo, da omogočimo vsem bratskim edinkam nabavo potrebnega telovadnega orodja ponovno inižujemo cene la 20%. Pri plačilo zaključne vsote takoj z naročilom nudimo se posebej franko omot in pri naročilu preko Din 1.000 — poetovno Vašo ielezniška postaja. Bratske sokolske edinice prosimo, da tudi nadalje zaupate v solidnost domačih izdelkov, ter Vam zagotavljamo, da se bodemo vedno potrudili postreči Vas z najbolj popolnimi proizvodi. Tudi nadalje Vam Hočemo zvesto služiti ter prosimo, da se ob potrebi obrnete na naš naslov z vsemi Vašimi željami, da Vam moremo stovit. svoje ponudbe in pogoje, ki bodo Vašim zahtevam najbolje ustrezali. .... _,„i__ Nadejamo se, da nas ne zapustite tudi v sedanjih hudih časih, polnih brezposelnosti, zato se obračamo do Vas z geslom: »Svoji k svojim! Z<,,eve,TvORHICA TELOVADNEGA ORODJA 1. ORAŽEM - RIBNICA HA DOLENJSKEM • DRAVSKA BANOVINA n. ni. IV. v. VI. VII. vin. VIII. a IX. I. sveskat E. Ganglt 0 sokolski idej L Ing. Lado Bevc: Sokolsko prosvetno delo. Dr. Miroslav TyrS: Na6 zadatak, smer i cilj. Vekoslav Bučar: Dr. Ivan Oražen. Dr. Miroslav TvrSs Sokolska gesla. Ian Pelikam Dr. Miroslav Tyrš. m Kren: Cilj sokolskih teženj. Ganglt Tyr8evo Sokolstvo. (Sloven. tekst). Isto. (Srpsko - hrvatski tekst.) Dr. Niko Mrvofit Pogledi i misli dr. Miroslava Тугба. Svaka sveska stoji 3 Din______________________ 374-11 JugMlavljc (E. Ganft) . GU.ri I Ufv.mi .r.d.lk StJ.p.. Ć.I., • UreH* К.Љк«в.И .U.I • TUlu, U«t«lj.l» (fr.t.ta™ik Fr»«i PUTEVI I CILJEVI U tvrdom povezu 8 Din Franjo Mačus) ODBOJKA (V0LLEY BALL) U kartonu 12 Din Franjo Malini PraktMki udžbenik češkog jezika. U kartonu 15 Din Dr. Viktor Novaki SVESLOVENSKA MISAO U kartonu 9 Din Miroslav Ambroži* METODIKA SOKOLSKE VZGOJE U tvrdom povezu 36 Din Franjo Malim ČEHOSLOVACI I ČEHOSLOVAČKA U kartonu 15 Din ZJugoslovenska Sokolska ^Matica £jubljana, ZNarodni dom ЗСв-32 Kelejon 25-43 / žRačun ooštonske štedionice £jubljana J3.83I Savez Sokola kraljevine