KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 12 (6) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1 APRILA 1939. PATENTNI SPIS BR. 14796 Ing. Dr. Dedek Jaroslav i Ing. Dr. Vašatko Jose!, Brno, Č. S. R. Postupak za uklanjanje koloidnih materija iiz Itečnosti biljnoga ili životinjskoga porekla. Dopunski patent uz osnovni patent broj 10268. Prijava od 22 januara 1938. Važi od 1 oktobra 1938. Naznačeno pravo prvenstva od 23 januara 1937. (Č. S. R.) Najduže vreme trajam ja do 29 februara 1948 ----------- ^ Čiščenje koloidnih tečnosti biljnoga ili životinjskog porekla zahteva u praksi takav postupak, kod kojeg se koloidne materije, ikoje se talože n. pr. u kiselom ili al-kalnom mediju, brzo sedimentišu i daju se lako filtrirati. Za poboljšanje sedimentisa-nja 1 sposobnosti za filtriranje su predloženi nekoliki postupci, od kojih n. pr. postupak po osnovnom patentu br. 10 268 o-mogućuje znatno smanjenje količine sredstva za izdvajanje pri poboljšanom sedi-menldsanju i sposobnosti za filtriranje. Koloidni rastvori biljnog ili životinjskog porekla ipak lako podležu kakvoj infekciji. Ova infekcija pogoršava često u znatnoj meni sedimentisanje i sposobnost za filtriranje, tako, da usled ove mogu izostati i koristi postupka po osnovnom patentu. Pogoršanje sedimentisanjla i 'sposobnosti za filtriranje se već prouzrokuje sasvim malom infekcijom, koja se ne može analitički dokazati uobičajenim metodama. Sopstvenim je ogledima utvrđeno, da se sedimentisanje koloidnih materija i sposobnosti za filtriranje izdvajanih rastvora u veoma velikoj meri povećava, a-ko se infekcija u ovim rastvorima otkloni prethodno ili za vreme izdvajanja ili tek po završenom izdvajanju. LI tehničkoj je praksi ovo do sada bila potpuno nepoznata pojava. Dalje je nađeno, da već mali dodatak, n. pr. hlora, hiphlorita i sličnih ma- terija u alkalnom mediju, ili n. pr. permain-ganata ili t. si. u kiselom mediju — dakle ok^idacioni'h materija, — infekciju tako odstranjuje, da se sedimentisanje koloidnih materija i sposobnost za filtriranje izdvajanih tečnosti višestruko povećava. Steri-lizujiuće materije,/koje čak pogoršavaju sposobnost za filtriranje, naravno da ne mogu biti upotrebljene. Povećano sedimentisanje i sposobnost za filtriranje bi se mogli postići n. pr. i samo veoma dugim kuvanjam pomenutih tečnosti, ali se ovo u praksi veoma teško izvodi i često bi bilo i nedozvoljeno. Naprotiv je opisani postupak veoma uspešan i brz, već i pri nižim temperaturama, i njegovi su rezultati takođe bolji u odnosu prema dugotrajnom kuvanju. U šećernoj industriji može n. pr. biti upotirebljen hlor, hipohlorit (kalcium hlo-rid) i t. si. u alkalnom mediju, koje se materije dodaju u maloj količini ili pre izdvajanja krečom ili za vreme izdvajanja ili i po završenom izdvajanju. Sok šećerne repe u proizvodnji šećera je više ili manje inficiram rastvor, tako, da se ovim postupkom sposobnosti za filtriranje kakvog samo izdvajanog ili dalje zasićenog soka može često višestruko povećati. Time se olakšavaju radovi u presi za mulj i pri većem smamjenju količine kreča upotreb-Ijemog za izdvajanje. Osim toga se dodatkom oksidacionih materija ka soku šećer- Din. 10.— ne repe već na (početku proizvođenja znatno poboljšava boja sokova, koji treba da se dalje prerađuju i to znatno više no kod kasnijeg dodavanja ovih materija. Jedan kofoidalni rastvor biljnog porekla je n. pr. sok od šećerne repe. Njegova sposobnost za filtriranje je ispitivana mi-krofiltrom, kojim je utvrđen broj minuta potrebnih za filtriranje izvesne konstantne količine tečnosti u odnosu na površinsku jedinicu pod konstantnim vakuumom i temperaturom ili tako zvani filtarski broj. Difuzionisok je pomoću krečnog mleka pri običnoj temperaturi ukupnim dodatkom od 0,250% CaO prethodno izdvajan i podeljen u dva dela. Filtarski broj prvog dela prethodno izdvajanog difuzionog soka je bio pri 70" C 13.45 minuta pri u-kupnoin alkalitetu lod 0,230% CaO. Filtarski broj drugog dela' ovog prethodno izdvajanog difuzionog soka, ali kojem je dodato još 0.50% kalcium hlorida, bio je pod istim uslovima 5.35 minuta, pri ukupnom alkalitetu od isto tako 0.230% CaO. Drugi jedan difuzioni sok je bio u ključatom vodenom kupatilu za vreme od jednoga časa prethodno sterilizovan i podeljen u četiri dela: Prvi deo soka, koji je bio izdvajan pri 80u C pomoću 0.250% CaO dao je pri 70° C filtarski broj od 3.20 minuta pri ukupnom alkalitetu od 0.228% CaO, dok se pod istim uslovima, ali sa dodatkom od 0,05% kalcium ihlorida dobio filtarski broj od 2.50 minuta pri ukupnom alkalitetu od 0.230% CaO. Stoga se i pri dužem sterili-zovanju soka u ključalom vodenom kupatilu dodavanjem oksidacionih materija postižu bolji rezultati. Drugi deo ovog soka sterilizovanog u ključajućem vodenom kupatilu je bio prepušten mleenom vrenju, treći sirćetnom vrenju, a četvrti deo samoinfekciji j to za vreme od 10 časova. Zatim su sokovi na isti način prethodno izdvajani kao gore pomoću krečnog mleka. Drugi deo pri 70° C dao filtarski broj od 7.23 minuta, a sa dodatkom od 0.05% kalcium hlorida 2.30 minuta. Treći je deo dao pod istim uslovima filtarski broj od 10.43 minuta, a sa dodatkom od 0.05% kalcium hlorida 3.04 minuta. Četvrti je dao filtarski broj od 5.58 minuta, a sa dodatkom od 0.05% kalcium hlorida 3.03 minuta. Ukupan alkalitet izdvajanih sokova, je bio praktično jednak. Iz toga se vidi, da se sposobnpst za filtriranje može znatno poboljšati opisanim postupkom, i onda, kad su u pitanju različite vrste infekcije. Pri tome je sedimen-tisanje bilo uvek brže, kad je soku dodavao kalcium klorid. Prekomerna količina oksidaicionog sredstva može ipak katkada da još (pogorša rezultate. Tako je na pr. nađeno, da je prvobitni solk dao filtarski broj od 7.50 minuta, sa dodatkom od 0.05% kalcium hlorida 2.55 minuta, sa 0.1% kalcium hlorida 3.10 minuta. Po dodatku 0,25% kalcium klorida, pri čemu se u soku već razvilo mnogo gasova i nastala tako zvana gasma emulzija, filtarski (broj je bio 10.55 minuta i to pri jednakom ukupnom alkalitetu, t. j. uvek približno 0. 250% CaO. Kod drugih je ogleda ispitivano dejstvo kalium ipermamganata u kiselom mediju. Tako je pomoću raizblažene sumporne kiseline na koagulacioni optimum izdvajani cedeni sok pui 70° C dao filtarski broj od 17.00 minuta, po dodatku 2 cm3 m/io KMnOr na 100 cm3 soka, i pri istoj kiselosti filtrata samo 10.30 minuta. U fabrikaciji šećera 'može opisani postupak n. pr. biti tako izvođen, da se pri — na proizvoljan način izvođenom — izdvajanju difuzionog soka krečom jednovre-meno dodaje približno 0.05% kalcium hlorida ili kakva ogledima utvrđena količina, koja daje najbrži sedimentisanje i najbolju sposobnost za filtriranje. Opisani postupak može dalje korisno biti upotrebljen kod čišćenja koloidnih tečnosti životinjskog porekla, kao n. pr. kod ispuštanja upotrebljene vode iz Mamca. Ogledima može biti podražavan takav rastvor n. pr. rastvorom krvnog praha.. Rezultati ogleda su bili n. pr. siedeći: i 'Vo-ni 'rastvor krvnog praha koji je za vreme od deset časova bio prepušten sa-raoinfekciji, dao je po izdvajanju krečnim mlekom na koagulacioni optimum pri 30° C filtarski broj od 1.41 minute, a po dodavanju 0.05% kakiium hlorida pod jednakim uslovima, 0,51 minute. Pri 70" C je filtarski broj prvobitnog izdvajanog rastvora bio 1.40 minutu, a po dodavanju 0 05% kailcium hlorida palk samo 0.08 minuta. Sedimentisanje je po dodavanju kalcium hlorida bilo uvek brže. 1 u kiselom mediju se pokazala uspešnost perniauganata. Pri 25° C je n. pr. nitarski broj po koagulisanju pomoću sir-ćetme kiseline bio 1.30 minuta sa dodatkom 1 om3 n/10 KMnCh na 100 cm3 rastvora krvnog praha i pri istopi aciditetu 1.00 minulu, pod istim us 1 ovima. Pri 70° C je prvobitni rastvor krvnog praha dao filtarski broj od 0.30 minuta, a po dodatku per-mangamta samo 0.17 minuta. I po dodatku permainganata je sedimentisanje bilo uvek brže. Iz ovili ogleda izlazi, da je pri uiskoj temperaturi već u pitanju znatno dejstvo oksidacionih materija. Patentni zahtev: Postupak za uklan janje koloidnih materija iz tečnosti biljnog ili životinjskog porekla po osnovnom patentu br. 10.268, naznačen time, što se u cilju ubrzanja sedi mentisan ja koloidnih materija i povečanja sposobnosti za filtriranje ovih tečno- sti, naime kad su one inficirane, kao n. pr. šećerni sok ili ispuštana upotrebljenu voda i t. sl. osim sredstva za izdvajanje dodaju u ogledima utvrđenoj količini po sebi poznate oksidacione materije, kao hlor, hipohloriti i slične materije u alkalnioim mediju ili penmanganati i slične materije u kiselom mediju. • uVV ;i . i o i i . , i ,i>;;. , . k ii ' i'i ■ ;!/■ , .. !