Poštarina plaćena u gotovu Cena 2 Din Organ Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije ff Izlazi 1., 11. i 21. svskog meseca ♦ Godišnja pretplata 50 Din ♦ Uredništvo i upravu u Ljubljani, Narodni dem « Telefon 2543 <> Račun pošt. šted. 12.943 ♦ Oglasi po cenika Si' God. I. Ljubljana, 9. jula 1930. Broj 15. Zahvala Saveza SKJ učesnicima svesokolskog sleta Brado! Sestre! Prvi svesokolski- slet Sokola Kra= Ijevine Jugoslavije završen je. Iz cele svoje sokolske duše i srca blagodarimo svima vama, koji ste pod slavnim sokolskim zastavama došli u Beograd da se sakupite u veličanstven sokolski tabor. Sokolstvo Jugoslavije doživelo je svetle dane pobede svojih fizičkih i moralnih snaga. Ovi dani bili su u toliko lepši, jer su nas posetila naša braća iz Amerike, jer su nam došla brada iz slovenskih zemalja: Sokoli Čehoslovaci, Lužički Srbi, Poljaci i Rusi. Medu nas su došli * Pretstavnici prijateljskih naroda v’ancuske i Rumunije i vojska čeho* slovačka i rumunska. Svima naša sokolska i bratska za« hvalnost. Koja je to čudotvorna snaga koja je uzdrmala celu Jugoslaviju i čitav slovenski svet i dovela nas u Beograd? To je ideja Sokolstva, duh Miroslava Tyrša, to je slovensko sokolsko brata stvo. Mi Sokoli hočemo u širinu Sloveni! stva, hočemo kroz svetlost sokolskih ideala u visinu kulture i civilizacije, hočemo da se lepršaju sokolske za« stave svugde, gde se ceni snaga duha * gde se uvažuju plodovi moralnog i Material nog bogatstva. Sokolstvo mora napredi Iz pro= slosti kroz sadašnjicu vodi Sokolstvo ?v°j narod u budučnost. Preko gudura 1 Prepreka u širinu slobode do pobede tetine i pravde vodi jedan put: put sokolskog rada i sokolske žrtve. Sokoli su željni svega lepog, veli* k°g i istinitog. I lepo, veliko i istinito Pokazali ste, bračo i sestre, na našem slefu. Pored svog sokolskog rada, sa« kupili ste se svi u Beogradu, poklonili ste se prestonici Kraljevine Jugosla« v*je Beogradu, koji je ostao gord u svima vekovima — da kao žiža Jugo* slavije uzme u svoj zagrljaj i naše So« kolstvo. Svima vama, bračo i sestre, koji ste učestvovali svojim sokolskim ra« dom i omogučili slet, šaljemo sokolski pozdrav: Zdravo! Savea: Sokola kraljevine Jugoslavije 3£------------- & Kralj Sokolstvu ZNa Фidovdan SV/. Фel. SKralj podario je Savezu Sokola ^Kraljevine Jugoslavije zastavu Kraljeve reči SoJcolima Sokoli i Sokolice! Od Sokola ^Kraljevine ^Jugoslavije, koji je nedavno stvoren pod starešinstvom 4M,oga ZBrvorodjenoga Sina, Naslednika Prestola ZBetra, očekuje se da bude zdravi vaspitač omladine, pobornik bratstva i ljubavi, zatočnik velike jugoslovenske misli, nosilac viteškog i nacionalnog duha. On ima da kod svojih pripadnika razvija i jača plamen rodoljublja i plemenitog odušev-Ijenja, da im bude škola gradjanskih vrlina. ZPored toga, on ima da bude spona sa velikom sveslovenskom sokolskom zajednicom. ‘U znak Svoje Фladalačke pažnje prema tim velikim zada-cima i njihovom izvršenju, podarujem Sokolu ^Kraljevine ^Jugoslavije ovu zastavu i razvijam je sa zeljom: da bi se uvek gordo lepršala na čast i slavu ^Kralja i Otadžbine! &od ovim znamenjem, Sokoli i Sokolice ^Jugoslavije, celičite vaše mišice, oblagorodjujte vašu dušu, naoružavajte sokolskim vrlinama vaše srce. U nikada ne zaboravite, da vaš sjajni polet i sve vaše odlike uvek dugujete velikoj i ujedinjenoj ‘Jugoslaviji, da njoj pripadate svojim mislima i svojim delima. Od kolevke do groba dužni ste služiti samo Jugoslaviji i jugoslovenskoj ideji, njene su vaše mišice i vaša srca, njene imaju da su sve vaše radosti i ideali, vaše težnje i sva vaša pregnuća. %o traže od vas vaše sokolske tradicije, to je amanet onih, koji padoše za veličinu Otadžbine, to vam je ГЖој ^Kraljevski pozdrav. 2>dravo ! Poslanica br. dra. Josipa Scheinera Sokolstvu Br. dr. Josip Scheiner, starosta Československe Obec Sokolske i pret« sednik Saveza Slovenskog Sokolstva, koji se radi bolesti nalazi na lečenju u Tatranskoj Polianci i radi toga nije bio u mogučnosti da učestvuje sveso« kolskom sletu u Beogradu, uputio je Sokolstvu sledeču poslanicu: »Zdravo budite Sokoli! Iako udaljen, ipak sam u duha s vama. Čujem šum hiljada krila sokol* skih, koja ispunjuju obzorje na daleko i široko nad slavnom kraljevskom preš stonicom Beograda. Osečam žar zraka i topli dah ju* načkih grudi stisnutih u nepreglednom mnoštvu pod sokolskom zastavom i viteško takmičenje i vežbe slovenske omladine, koja sa pobožnim odušev* ljenjem veličanstveno izražava svoju disciplinovanu snagu i lepotu. Srcem sam s vama. Vidim kako se veliki snovi Tyrša utelovljuju u delo, kako slovenski redovi, uzrasli u školi muževnosti, nepokolebivosti, ukra* šeni moralom i disciplinom, koračaju rame uz rame u svesti krvnog pobra« timstva i kako krče puteve buduče sudbine duhovno ujedinjenog Sloven* stva. Zdravo budite Sokoli! Muževi, ju* naci i žene, i ti nadobudni naraštaju, vama je sreča dodelila da dočekate žetvu najvatrenijih želja dedova i oče« va naših. Velike misli najoduševljenl* jih duhova koje je ikada Slovenstvo rodilo, nalaze u Sokolstvu ispunjenje i vi učestvujete, kada u kraljevskom Beogradu podaju ruke sinovi i kčeri svih slovenskih naroda na zajednič« kom putu i radu ka preporodenju i uzajamnoj obrani sveg slovenskog roda. U ovim radosnim i ganutljivim časovima obečajte to jedan drugome i na dnu vašeg srca položite svetu za* kletvu, da nas budučnost vidi udru« žene u jednoj celini, gde uvek verno i zajednički nastupamo za sokolskom zastavom, za zastavom slovenskom, u miru i u borbi, u radu i u boju, jedne misli i jedne težnje za slobodu, napre« dak i slavnu budučnost Slovenstva. Nazdar! Dr. Scheiner, pretsednik Saveza Slovenskog Sokolstva.« Naš prvi slet Nakon krasnog sleta naše srednjo« školske omladine, sjajnih dana naše hrabre vojske, dana naše poletne i na« dobudne uzdanice sokolskog naraštaja, osvanuše pred nama suncem ožareni glavni dani velikog sokolskog i narod« nog slavlja, kojima prethodiše viteška takmičenja za slovensko prvenstvo i za .prvenstvo Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Hiljem čitave naše lepe otadžbine .zao se tih dana neopisiv val jednog s og } spontanog oduševljenja. Od gorde i slavne naše prcstonice Beo« grada, pa uzduž i popreko jugosloven« ske zemlje, od ponosne gore do uba« vog dola i smjeg mora, podhrtavaše osecaj radosti i veselja prodahnut ne« običnim ponosom, što je Sokolstvo kadro da snagom i veličinom svoje ideje ustalasa srcem čitavog naroda i da iz njega izvabi ne iskru, več veli« čajni plam ljubavi prema svojoj naciji i prema velikoj ideji slovenskog brat« stva. Iz dalekih gnezda, iz prostranih krajeva, poleteše silna jata Sokolova, Pračena toplim pozdravima sreče i naj« lepših želja doma, a dičikaše ih ljubav bratska, toplo srce prestonice. I suza radosnica bila je mnogima pozdravna reč dobrodošlice. Jednakom, nepodeljivom ljubavlju i toplotom srca, kao i sinove svoje rodene grude, primio je i dočekao Beograd, iskreno i bratski pretstavnike prijateljskih naroda Francuske i Ru« munije i svoju slovensku braću sa se« vera: Čehoslovake, Poljake, Ruse, bra« ču iz malene Lužice i Sokole — sinove svoje — koji dohrliše sa dalekih ame« ričkih strana. Bujica naroda, mnoštvo Sokola i Sokolica vrvilo je pri dočecima. A ko« liko ih je samo bilo! Dan ju i noču sa svih strana stizalo je na desetke vo« zova — a i lada — prepunih Sokola i Sokolica. Stizali su razni pretstavnici iz zemlje, a naročito iz inozemstva. Svi bejahu najsrdačnije dočekivani, svima je ukazivana najlepsa paznja, dužno poštovanje i srdačnost. Burni poklici i pozdravi mnoštva naroda i Sokola mešahu se sa zvucima glazba i hukom usopčenih lokomotiva, koje dovadaše drage goste. Retko je ikada beogradska staniea pružala tako šaroliku i brzu izmenu prizora, kojima blistave sokolske zastave, živopisni krcjevi narodnih nošnja i ervene so« kolske košulje davahu naročitu plasti« kit i neobičan čar. Sve staniee u zemlji, kuda su pro« lazili vozovi sa Sokolima, gostima i učesnicima sleta, bile su okičene zele« nilom i državnim zastavama. Posvuda slctske goste pratili su srdačni po« zdravi pri odlasku i dolasku. Naročito srdačno na svima stanicama dočekiva« na su naša brača Sokoli Čehoslovaci, Poljaci, Rusi, Lužički Srbi i Sokoli iz Amerike. Veliko oduševljenje vladalo je u tim danima u celoj našoj zemlji. Naročito oduševljenje, zanos, ži« vost i veselje vladalo je u Beogradu, koji je ceo mesec dana imao u svojoj sredini nepregledno mnoštvo Sokola i sletskih gostiju. Nikada Beograd, a na« ročito kao u tri poslednja sletska dana, nije bio preplavljen tolikim mnoštvom naroda kao tada. Beograd bio je u pu« nom svečanom ruhu, iskičen zelenilom i morem naših državnih zastava, pored koji se je vijao velik broj prijateljski^ naroda. Jedna ogromna masa naroda pomaljala se je u tim danima od rana jutra do kasne noči beogradskim uli« cama. Svuda veselje i živost, svirka i pesma. Terazije svojom čarobnom ras« vetom i u tom silnom mnoštvu kroz koje su vrvile sokolske odore odavale su jedan veličanstven prizor. Sve zgra« de u Beogradu, javne i privatne, u centru i na periferiji, bile su okičene našim državnim zastavama, a isto tako bile su ukrašene sve radnje raznim so« kolskim emblemima, zastavama i sli« kama. Naročito lepo bila je iskičena zastavama palata Izvozne 'banke na Terazijama u kojoj se nalazi Savez Sok()la kraljevine Jugoslavije i sletska kantelarija. 1 ovi spoljašni znakovi ve« selja i radosti Beograda prema svojim gostima u srcu svakoga učesnika sleta ostavili su jedan dubok i neizbrisiv dojam najprijatnijih osečaja. Dolazak Sokola i gostiju Kakogod su vozovi stizali, izvan« redni ili redoviti, dolazili su sa njima mnogobrojni Sokoli i gosti. Članovi sletskog odbora svakoga su srdačno dočekivali, pozdravljali ih i pratili na odredena boravišta. Medu prvim Sokolima sa strane prispeli su brača američki Sokoli 25. juna jutarnjim zagrebačkim vozom u 8'40. Pored pretstavnika Sletskog od« bora na čelu sa I. zam. starešine Sa« veza br. Ganglom i zam. starešine i pretsednikom Sletskog odbora br. Paunkovičem, na stanici nalazili su se gg. Mardarije, episkop naših američkih kolonija, N. Krstič, potpretsednik beo« gradske opštine, M. Marjanovič, di« rektor presbiroa, odred Sokola sa glazboin i mnoštvo naroda. Celim putem do Beograda brača američki Sokoli bili su najsrdačnije pozdrav« ljani i dočekivani. Njih je došlo 108 na broju pod vodstvom br. Ivana Mia« dineo, starešine društva u New Yorku. Pri dolasku voza uz svirku glazbe bra« ča američki Sokoli bili su pozdravljeni burnim poklicima. U ime beogradske opštine najprvi zaželio im je u lepom govoru dobrodošlicu potpretsednik g. Krstič, a iza njega u ime Sokolstva pozdravio ih je srdačno i bratski brat IV V, T'****• V ».'Vv Nastup flanlca SKJ Članice ČOS Članovi ČOS Dolazak Njihovih Veličanstva Kralja i Kraljice Naročito srdačan dočck spremao sc je našoj braći čehoslovačkim Soko* lima, koji su stizali u šest specijalnih vozova preko Austrijc i sa dve lade iz Bratislave. Veoma leip i srdačan doček prire* dio je na prolazu brači Čehoslovacima, koji su stizali ladom, Novi Sad. Čeho* slovački Sokoli tu su bili dočekani i toplo pozdravljeni od pretstavnika naših vojnih i civilnih vlasti. Članice SKJ ga dana sletski odbor od ranog jutra dočekivao je sa odredom Sokola i sa glazbom goste, koji su imali da stignu. Prvi stigao jc zagrebački voz prepun Sokola iz Sušaka, Zagreba i ostalih mesta zagrebačke župe. Odmah iza njega stigao je voz iz Ljubljane sa So* koiima iz Slovenije. Ncšto pre 7 sati dolazio je voz sa bračom Lužičkim Srbima. Na peronu stanice bila jc tada več masa sveta, a naročito pred izla* Lužičkih Srba došlo je 35 pod vod* stvom starešine Iužičko*srpskog Sokol* stva br. Jakuba Šajbe. U prolazu preko grada do njihovog obitavališta brača lužički Sokoli bili su najsrdačnije po* zdravljani. Ponovo ulazi u stanicu drugi voz sa slovenačkim Sokolima, zatini voz iz Kruševca i okolice pa voz sa Kosova, koji je doveo 30 devojaka u krasnim i živopisnim narodnim nošnjama. močnik ministra vanjskih poslova g. Bakotič u pratnji ostalih prestav* nika ministarstva. Dok je vojna muzika svirala marš sišao je iz voza g. Morino, državni podsekretar za fizičko vaspitanjc u pratnji pukovnika g. Maršala. Muzika jc na to intonirala francusku i jugo* slovensku himnu. Nakon pozdrava sa pretstavnicima naše vlade _ poslanik g. Dar pretstavio jc g. Morinou zam. starešine br. Paunkoviča. Gangl. Za njim pozdravio ih je lepim rečima g. Marjanovič. Na pozdrave u ime američkih Sokola odgovorio je i zahvalio se srdačnim rečima br. Mia* dineo. Nakon toga Sokoli su svrstani u povorku prošli kroz varoš burno aklamirani od ostalih Sokola i gradan* stva. Kad je povorka stigla pred ame* ričko poslanstvo, gde ih je sa balkona pozdravio na engleskom jeziku ame* rički otpravnik poslova g. Peri, koji za* zom iz stanice. Pored Sokola, koji su ovde redovito dočekivali svoje goste i članova slctskog odbora na čelu sa bračom Ganglom i Paunkovičem, našli su se i činovniei nemačkog poslanstva kao i činovniei ministarstva vanjskih poslova i mnogi prijatelji Lužičana medu kojima br. Mihajlo Lukič, pret* sednik udruženja lužičko*srpskih prija* telja. Voz ulazi. Glazba intonira marš. Članovi SKJ Nastup članova SKJ menjuje poslanika g. Prinsa. G. Periu uzvratili su srdačnim otpozdravom brača Mladineo i Gangl. Nakon toga američki Sokoli bili su otpračeni do svojeg hotela. Tokom čitavog dana i noči stizali su sa raznih strftna vozovi sa Sokolima i gostima. 26. juna stiglo je na beo* gradsku stanicu 47 vozova. Svakih če* tvrt sata stizali su vozovi. Nikada ta* kovog prometa i tolikog mnoštva. To* Mnogi vozovi imali su, što je u takovom prometu i posve shvatljivo, izvesno vreme zakašnjenja. To je bio slučaj i sa bračom Poljacima. Njihov voz stigao je tek u 10 sati. Muzika, pri ulazu voza u stanicu, intonira poljsku državnu himnu. Naši Sokoli kliču: Zdravo! — Poljaci otpozdravljaju: Czolem! Lome se pozdravi i poklici na sve strane. Oduševljenje je silno. Vani pred stanicom masa naroda, So* kola i Sokolica oduševljenim dugo* trajnim pozdravima kliče brači sa se* vera. Njih je stiglo 300 Sokola i 150 Sokolica pod vodstvom saveznog na* čelnika br. Fazanowicza. Starešina poljskog Saveza br. Zamoyski i sa* vezna načelnica sestra Jadwiga Za* moyska stigli su u Beograd pred ne* koliko dana te su i oni dočekali svoje. Prolazeči kroz gradske ulice do svoga odredišta brača Poljaci sa svih strana bili su obasipani srdačnim pozdravima na ko j e su oni živo otpozdravljali sa: Czolem! Na slet je stiglo i 12 poljskih So* kola biciklista. kapetana, dva poručnika i 10 podofi* cira. Kako pri izlasku iz voza tako i celim putem do Vojne akademije Ru* muni su bili živo aklamirani i srdačno pozdravljam. Sa Rumunima stigao je takoder velik broj naših Sokola i Sokolica iz Sombora. Dok su se očekivali Poljaci i gosti iz Francuske meduvremeno došlo je nekoliko putničkih vlakova sa velikim >rojem brače Sokola iz Bosne. Ponovo val oduševljenja i bura pokliča. Naro* čito srdačno bili su pozdravljeni naša brača Sokoli seoskih četa i stare ustaše iz Mostara, Sarajeva i okolice. Velik broj ove brače stigao je u svojim na* rodnim nošnjama, što je naročito među gradanstvom izazvalo veliko Seljnčke čete Odmah za Poljacima stigao je voz iz Skoplja prepun Sokola, mnogi pak u lepim narodnim nošnjama. — Zdra* vo! Zdravo Skopljanci, prolamali se poklici. Ovim vozom stigli su Sokoli iz južnosrbijanskih mesta. Zatim sti* gao je voz sa velikim brojem Sokola iz Maribora. Opet pozdravi i burni poklici. Voz sa Rumunima također imao jc prilično zakašnjcnje. Stigao je nešto iza dva i po sata. Pored Sokola, na peronu bila je postrojena počasna četa II. puka, te su se medu ostalima videli komandant Beograda general g. V. To* mič, generali gg. Nenadovič, Čolak* Antič, I. Brašič, Marič te veči broj viših oficira, rumunski vojni ataše g. Postija, otpravnik poslova rumunskog poslanstva g. Papinju sa ostalim osob* jem poslanstva. U ime našeg Sokol* stva tu su se nalazili članovi starešin* stva Saveza i Sletskog odbora na čelu sa br. zam. starešine Paunkovičem. Kad je voz dolazio vojna glazba into* nirala je rumunsku himnu, a vojska i Sokoli stajali su u stavu mirno. Pot* pukovnik g. Palandano, koji je provo* dio rumunske goste, izišav iz voza pozdravio se je sa generalitetom, pret* stavnicima Sokola i oficirima. Ovim vozom stiglo jc odeljenjc rumunske vojske i gimnastičari »Soj,ni Karpo* cilo«, njih 100 muških i 30 ženskih, pod vodstvom univerzitetskog profesora g. dra. Hacengan. Pored ovih stiglo je 40 muških i 20 ženskih članova rumun* skog društva za fizičko vaspitanje predvodeni po g. Stojanesku. Odclje* nje vojske brojilo je 110 ljudi sa dva oduševljenje. Iz Bosne i Hercegovine stiglo je preko tri hiljade Sokola. Sa Simplon*ekspresom stizala je francuska delegacija. Na peronu pred dvorskom čekao* nicom stoje postrojem naši Sokoli uz članov.e Sletskog odbora sa pretsedni* kom br. Paunkovičem. Tu se nalazi francuski poslanik g. Dar sa osobljem poslanstva, pretstavnik francuske gim* nastičke fedcracijc g. Kasteran i mno* gi odfičnici francuske kolonije. U ime naše vlade goste su dočekali ministri gg. Kumanudi, Švegl, Frangeš i po* Pretstavnicima francuske zemlje bio je prireden veoma srdačan prijem. G. Morino pri svojem dolasku dao je veoma laskavu izjavu o bogatstvu, na* pretku i lepotama naše zemlje. Toga dana posle podne g. Morino pošao je na Avalu, gde je u ime fran* cuske vlade na grobu Neznanog juna* ka položio palmu. Specialnim vozovima stigli su dal* matinski Sokoli župe splitske i šibe* ničke u impozantnom broju. Njima je također prireden lep i srdačan doček. Oni su bili večim delom nastanjeni u Zemunu. Sa Poljacima stigli su skoro u isto doba i brača ruski Sokoli u veoma lepom broju pod vodstvom starešine raskog zagraničnog Sokolstva br. dr. Verguna i saveznog načelnika b,r. Todta. Pored naših Sokola dočekali su ih na stanici i pretstavnici ruskog So* kolstva u Jugoslaviji na čelu sa stare* šinom br. Artamonovom. Brača Rusi bili su kao i svi ostali srdačno i brat* ski dočekani. Tokom dana 26. stigli su več svi Sokoli iz svih krajeva naše kraljevine. Vozovi su stizali jedan za drugim. U časovima ulazila su u stanicu po dva i po tri voza. Svi sokolski vozovi bili su okičeni sa zelenilom. Mnogi Sokoli i Sokolice donašali su sa sobom cvčča, kojim su ih pri odlasku i na putu da* rivali. — Zdravo! Urnebesni poklici pro* lamaju se stanicom. — Zdravo! Zdravo! Brača Lužičani u svojim živopis* nim narodnim nošnjama i sokolskim odorama srdačno otpozdravljaju i mašu rupčičima. Na njihovim licima otsevala je neobična radost. Po izlasku iz voza u ime Sokolstva i u ime prijatelja lu* žičkih pozdravio ih je br. Lukič srdač* nom, bratskom dobrodošlicom. Brače ШЖ d^SsSralž' ,*> '-■«" .лУт лЧмТ*? God. br. 15. Str. 3. Prvi voz braće Čehoslovaka stigao je 27. nešfo iza osam sati’ jutrom. Stas niča je već od rane zore veoma živa, a tada vrvilo je tu več mnoštvo So* kola i gradanstva. Sletski odbor ne* umorno je u pokretu na čelu sa zame* nieima starešine bračom Ganglom i Paunkovičem. Čehoslovački Sokoli sa lađom stigli su več 27. naveče. Na stanici, pored pretstavnika Saveza, bili su postrojeni naši Sokoli, vojna glazba, pretstavnici štampe, frojni fotografi i mnoštvo sveta. Vojna glazba pri ulazu voza udara marš, Zaoriše burni pokliči: Zdravo! Na zdar! Jedno neopisivo oduševljenje i zanos odrazivaše se u srdačnim po* zdravima i burnom i frenetičnom apiauzu. Pri izlazu iz voza redali su se bratski pozdravi čehoslovačkih So* kolova sa pretstavnicima našeg Save* za i Sletskog odbora. Drugi voz Čehoslovaka stigao je nešto pre 9‘30 sati, treči desetak časa doenije, četvrti nešto pre deset, a pre podne stigla su još dva voza. Sa če* tvrtim specijalnim vozom, u 9'40, sa Sokolima iz Budjejovica stigao je nam. staroste br. Stepanek. U 10'1 Osati sti* gao je specijalni praški voz sa župom Jungmanovom', Podbjelohorskom i Ba* rakovom. Brača Čehoslovaei stigli su na naš slet u jednom impozantnom broju. Njih je došlo 5600 od toga 2800 žen* skih. . Delegacije i prestavnici sa strane Pored zvaničnih pretstavnika fran* cuske vlade gg. Morinoa i Maršala te pretstavnika rumunske vojske i gim* nastičara, na slet su stigli pretstavnici čehoslovačke vlade na čelu sa mini* strom narodne odbrane g. Viškovskim » načelnikom generalnog štaba g. Siro* zatim odelenje čehoslovačke voj* ske i delegacija čehoslovačkih legiona* koju su sastavljali gg.: dr. Preja, Pelih, Legat i Vejvoda. Svi čla* npvi ove delegacije služili su kao ofi* е?Г? .Dobrovoljci u našoj vojsci u Ru* s,Ji i na solunskom frontu. Nadalje na slet: su stigli pretstav* jjik pariške opštine, potpretsednik g. Kejmon Loran u pratnji sekretara g. , dra. Besona. Iz Bukurešta stigao je pretsednik bukureštanske opštine g. Uobresku sa četiri odbornika, a tako* đer stigli su i pretstavnici praški op* štine. Sve delegacije i pretstavnici sa strane u tim danima posetili su grob našeg Neznanog junaka i položili ven* ce, a takoder posetili su svoja kao i grobišta naših palih ratnika, na koja su položili cveče. .... Takoder i svi naši veči gradovi ’‘i su na sletu zvanično zastupani po Sv°jim pretstavnicima, medu kojima se videli načelnik Zagreba g. dr. *>rkulj i načelnik Ljubljane g. dr. Puc. Čehoslovački, poljski i rumunski avijatičari Za vreme našeg prvog svesokol* skog sleta upriličen je bio takoder i slet aviatičara Male Antante i Poljske. Ovaj slet bio je organizovan inicijati* V0?1 na**eS Aero*kluba. Ekipe čehoslo* vackih, rumunskih i poljskih aviati* čara stigli su bili na zemunski aero* »Iron te su u danima našega sleta sa našim aviaičarima održali nekoliko in* teresantnih aviatičkih priredaba, a učestvovali su u letu i za vreme naše sokolske povorke 29. juna. Prvi dan sleta 27. juna Učestvovanje Ni. Vel. Kralja i Nj.Vel. Kraljice sa Prestolonaslednikom Petrom Prvi glavni sletski dan osvanuo je neobično topao. Več za rana jutra sletište je bilo preplavljeno Sokolima i Sokolicama, ko ji su vršili probe za poipodnevni nastup. društava iz Jugoslavije, Čehoslovačke, Poljske i Francuske. Njihove vežbe sa kopljima, koje je sastavio br, Je* fanov, izvadane su sa največom pre* ciznošču i u krasnom skladu. Vežbe su bile veoma efektne i vežbači su nagradeni oduševljenim dugotrajnim odobravanjem. Ruski Sokoli napustili su sletište ipevajuči. Sada nastupilo je šesnaest člano* va lužičko*srpskog Sokolstva sa četiri članice, koje su bile u krasnbj lu* žičko^srpskoj narodnoj nošnji. Na sletište nastupili su sa zastavom i sa jednim trubačem, koji je pred vežbu zatrubio »Hej Sloveni!« Njihov na* stutp publika je popratila dugotrajnim frenetičnim odobravanjem. Lužičani izvadali su simbolične vežbe »Oslo* bodenje«, sastavljene po podnačelni* ku Saveza br. Meltki, koji ih je i pred* vodio. Njihove vežbe izvedene veoma uzorno, bile su od največeg efekta i dražesti. Publika ih je nagradila srdač* nim ovacijama. Sledile su iza njih vežbe na spra* vama. Ova točka pružila je gledaocima takoder izvanredan užitak. Oko gle* daoca letelo je s jedne siprave na dru* gu i svugde je u izvedbi n-alažilo to* liko lepote, pune vitkosti i elegancije, koja je kod svakoga izazivala divlje* nje. Svaki vežbač bio je nadaren obil* nim priznanjem, a naročito srdačnti su bili pozdravljani naši prvaci, medu kojima se isticao br. Štukelj sa .svos* jim vežbama na karikama, kojega je publika burno aklamirala. Sledila je zatim točka nastupa na* še vojske. 200 momaka inžinirske 'pod* oficirske škčle iz Maribora pod vod* stvom poručnika Branka Šusterja stu* pilo je na sletište. Njihov nastup, oštar, odrezan, pozdravljen je silnim oduševljcnjem. Oni su izvadali vežbu »Oslobodenje«, koju je sastavio br. Viktor Černe po muzici Posfpišila. Največim uzorom, disciplinom i skla* dom, iz vežbe su sc redale slike, od silnog efekta. I izvedba kao i sastav vežbe odlikovali su se naročitom le* potom. Ova tbčka ostavila je kod svih najjači dojam. Odobravanje bilo je entuzijastičko. U šest sati Njihova Veličanstva Kralj i Kraljica sa Pres.Jolonasled.ni* kom Petrom, uz sviranje himne, bur» no i dugotrajn'o pozdravljani, napu* stili su sletište. U šest i četvrt naime, pretstavnici Saveza Slovcnskog Sokol* stva kao i delegacije i pretstavnici prijateljskih država bijahu 'pozvani od N j. VeL Kralja nsi čaj, koji >86 jc ser« virao u dvorskoj baštii. Poslednja točka ovotga dana bila je štafetna trka 4 + 100im. U trčanju učestvovala je naša, čehoslovačkat, polj'ska i ruska četvorica. Pobedili su Čehoslovaei u 45'2 sek. u sastavu Vykoupil, Plcfi, Uchlif i Richaček. Druga je bila poljska štafeta, treča jugoslovenska u sastavu Mađarević, Sik. Pavšič i Stepišnik. Nakon ove točke velika masa učesnika počela je da se razilazi u svim ipravcima. Od mnoštva ulice su upravo bile zakrčene. Mnogi su osta* jali i oko samog sletišta, gde su se na* lazili razni paviljoni za okrepu. Naveče priredene su bile sokol* ske akademije i druge priredbe. Na sletištu toga dana bilo je oko 35.000 ljudi. Mnoštvi je naime stiza* valo u kasnije vreme, kad je sunčana žega nešto popustila. i Drugi dan sleta Vidovdan Nj. Vel. Kralj dariva zastavu Savezu Sokola Kraljevine Jugoslavije Osvanuo je Vidovdan, dan pun sunca i sjaja. Ovaj naš veliki dan, posvečen uspomeni naših palih heroja za slo* bodu, ove godine naročito svečano proslavljen je u našoj prestonici. Či* tavo jugoslovensko Sokolstvo sa svo* jom slovenskom sokolskom bračom Čehoslovacima, Poljacima, Rusima, Lužičkim Srbima i američkim Sokoli* Unatoč silne i neizdržive žege, koja tih dana naročito osečala, po* podne, več davno pre odredenog sata, počelo je silno mnoštvo da sa svih strana nagrče prema sletištu. Svi ula* zi u Ratarskoj i Bitoljskbj ulici bili su zakrčeni mnoštvom naroda i Sokola, koji su čekali da udu u sletište. Tri* bine bile su več dobro napunjene. Desnu zauzeli su ponajviše Sokoli i Sokolice. slednikom stupili u ložu,, celim sleti* štem zaorili su gromki pozdravi uz neobično oduševljenje, koje je potra* jalo nekoliko časaka, Sve oči bile su uprte u Kraljevu ložu i tisuče i tisuče grla najsrdačnije aklamiralo je kra* ijevsku porodicu. Njihova Veličan* siva bila su prijavno dirnuta ovim srdačnim dočekom te su sa Prestolo* naslednikom Petrom ljubazno otpo* zdravljala. svakoga jedan neobično snažan i du* bok utisak. Po svojem sastavu one stavljaju na vežbača velik i težak za* htev. jer nisu komibinovane u cilju jednog jeftinog efekta, več jedan in* tenzivan. sistematski i savestan rad može da iz ovih vežaba, punih diskret* nih i niansiranih kretnja, poluči u oku gledaoea sklad pun o* čito Sokolstvo priredilo je u tom času Njihovim Veličanstvima i Prestolona* sledniku najsrdačnije ovacije. ma uveličalo je ovu narodnu sveča* uast. kojoj je j 't stvovalo nepregledno mnoštvo naroda. Jugoslovensko Sokolstvo sa svo* jom ostalom slovenskom bračom u potpunom broju bilo je postrojcno na desnoj strani od Dvora pa sve do Sabome crkve. Tu su se sakupile i na* še seoske čete. Iza Sokola u gustim redovima stajalo je nepregledno mno* štvo naroda, očekujuči, kad če Njilio* va Veličanstva Kralj i Kraljica proči na pomen u Sabornu crkvu. Pored Sokola, Sokolica i seoskih sokolskih četa, bio je tu naniean je* dan divni venac učesnika sleta u svo* jim živopisnim i krasnim narodnim nošnjama iz raznih krajeva naše otadžbine. — Živeo! Zdravo! — Na zdar! Czolem! Kralj je prijazno otpozdravljao Sokolstvu i narodu. Iza Nj. Vel. Kralja, u Viktoria a la Domom kolina sa četveropregom vozila se Nj. Vel. Kraljica Marija u pratnji dvorske dame gde. Švrljuga. Ponovo zaredaše burne i odušev* ljene ovacije, na koje je Kraljica pri* jazno otpozdravljala. U crkvi nalazili su se več svi mi* nistri sa generalom g. Petrom Živko* vičem, diplomatski kor, generalitet i admiralitet, pretstavnici opština Pari* za, Praga i Bukurešta, vojna izaslan* stva, pretstavnici Sokolstva, beograd* ske opštine i ostali odličnici. Nj. Vel. Kralj razvaja i predaje Savezu SKJ zastavu Oko 10 sati promarširao je 18. puk u punoj ratnoj opremi sa zastavom. Malo iza ovoga naišao je jedan odred konjiče Kraljeve garde i pitomci Voj* ne akademije. Svi su bili oduševljeno pozdravljeni. Ovi odredi vojske držali su špalir od Dvora do Sabornc crkve s leve strane. Nešto iza 10 sati začuli su se bur* ni pozdravni pokliči. Od Dvora tru* bač je zatrubio: »Mirno!« Zapoved poletela je od usta do usta. Za nekoliko časaka pojavio se je Nj. Vel. Kralj jašeči na konju, u prat* nji generala g. Hadžiča i svite. Urne* besno klicanje izvilo se je tada iz grla onog nepreglednog mnoštva, koje je poput mravi prekrilo beogradske ulice. Sokolstvo je naročito oduševljeno pozdravljalo Kralja. Nakon dovršene crkvene funkci* je, na povratku Njihova Veličanstva bila su ponovo oduševljeno i burno pozdravljana. Popodnevna vežba Nj. Vel. Kralj prigodom podarenja zastave održao je Sokolima govor Več u tri sata sve tribine i sta* jača mesta bila su dupkom prepunje* na. Na sletištu sleglo se je preko pe* deset tisuča ljudi. Prizor je bio veli* eanstven. Tačno u 3‘45, kad je glazba zasvi* rala himnu. Njihova Veličanstva Kralj i Kraljica sa Prestolonaslednikom Pc* Za vreme govora I. zam. starešine Saveza br. Gangjla šinstvom Naslednika Prestola Petra, prima iz ruke Vašeg Veličanstva kao poklon ovu divnu zastavu, moja je prva dužnost, da izrečem Vašem Ve* ličanstvu najsrdačniju zahvalnost nas s vi ju za ovo največe odlikovanje. U toj zastavi simbolizovana je ljubav našeg Vladara prema veličajnoj ideji Dr. Miroslava Tyrša, koji je n jom probudio sve Slovene ka novom radu i životu, ka samostalnom mišle* nju, ka samopouzdanju i stvaranju onih dobara, koja su sadržaj i srčika narodnog, moralnog i fizičkog zdrav* lja. U toj zastavi pak ima vidan izra* žaj i naša ljubav, ljubav naših sokol* skih srdaca prema Vašem Veličanstvu, prema Vašem uzvišenom Domu, pre* ma našem narodu, prema našoj Otadž* stvu naše slovenske brače i sestara Čehoslovaka, Lužičkih Srba, Poljaka i Rusa. Sjaj i veličina ovog trenutka upliče se u naše duše kao alem kamen u kraljevsku krunu. Od ove zastave razdvojiče nas samo smrt! Na kraljevski pozdrav odgovaram sa sokolskim pozdravom odanosti i vernosti: Vaše Veličanstvo, carstvuj na sreču nam, carstvuj na strah vra* gam! Zdravo! Govor 1. zam. starešine br. Gan* gla bio jo popračen oduševljenim po* kličima. Tada je zastavu primio savez* ni barjaktar br. inž. Radulovič. Govo* rili su zatim br. dr. Murnik, čehoslo* vački ministar narodne odbrane Viš* kovski nam. staroste ČOS br. Mašek, KUP ARI! НАЈВЕЋЕ MOPCKO КУПАЛИШТЕ HA ЈУЖНОМ J A Д P A H У СОБЕ ОД ДИН 20 — КУПАРИ! •••••••••••••••••••••••••••••e NEJVETŠI MORSKE L A Z N E NAJIŽNIM JADRANU POKOJE OD DIN 20-- KUPALIŠNI HOTELI 15 MINUTA AUTOM OD DUBROVNIKA NAJVECE MORSKO KUPALIŠTE NAJUŽNOM JADRANU SOBE OD DIN 20-— ••••••••••••••••••••••••••••v* NAJWIEKSZE MOR S KIE KAPI E LE NA POLUDINOWYM ADRJATYKU POKOJ OD DIN 20 — f ašlo da to hude baš O Uda saprnza brijanjet (Shaving SticKJ Jer ^ daje brzo obilnu pjenu, 5^ omekšava za čas najtvrdju brada, ^ nikada ne škodi ni najosjetlivijoj koži i jer je vrlo izdašan. starosta poljskog Sokolstva br. Za* moyski, starosta ruskog zagraničnog Sokolstva br. dr. Vergun, starosta Lu* žičko*srpskog Sokolstva br. Šajba i pretsednik cetinjske opštine br. Milo* ševič. Ovini je bila završena svečana predaja zastave, koja je zatim u prat* nji bila odnesena na načelnički most, gde se je za celo vreme vežbe ponos* no vijala. U tom času svi odeli napu* stili su vežbalište osim članova naše« ga Saveza. Oni su počeli tada da pre* ma glazbi br. Vidmara izvadaju vežbe po sastavu br. dra. Murnika. Vežbači, puni oduševljenja, izvadali su vežbe sa retkom preciznošču, koja je očara* vala. Publika je više puta burno po* Pravila vežbače, a takoder pri njiho* v°m odlazu razlegao se gromki aplauz . Odmah, dok su članovi napuštali yežbalište, unilazile su strana naše članice izvadajuči upravo u divnom skladu rajalni nastup. Po glazbi br. Vidmara, one su i danas izvele teške vežbe br. dra. Murnika jednom gra* cioznom lakočom i prirodenom ele* ganciom, što je izazivalo opšte divi j e* nje. Koli nastup — toliko vežbe i nji* hova izvedba, ostavile su na gledaoca trajan i najlepši utisak. Bile su nagra* dene srdačnim i zasluženim prizna* njem. Iza njih nastupilo je na vežbalište 40 čehoslovačkih Sokola i Sokolica, Sokoli u kroju, a Sokolice u narodnim nošnjama. Burno pozdravljeni počeli su da izvadaju divnu »Češku besedu«. Izveli su je prekrasno. Njihova igra bila je vedra, vesela, puna slovenske krvi i temperamenta. Gledaocima pri* ustili su jedan redak užitak. Publika pozdravila ih je sa največim odušev* ljenjem. I kad je pred konac njihovih vezaba pušteno sa sletišta 680 golubo* va, koji su poncli u bratsku čehoslo* vačku zemlju pozdrave sa našega sle* ta, bio je to neopisiv prizor, u kojem je oduševljenje došlo do vrhunca. Po* kliči: — Na zdar! Zdravo! — odjeki* vali su celim sletištem. Takoder još jedan krasan prizor ukazao nam se, kad je na vežbalište nastupilo osam parova poljskih So* kola i Sokolica u narodnim nošnjama, koji su izveli »Mazurku«. Njihova igra bila je puna poleta, koji je ele* ganeiji ritma podavao naročiti čar. Svojom igrom oduševili su gledaoce koji su ih nagradili burnim odobrava* njem. Nastupila su tada 24 rumunska gimnasta, koji su uzorno izvađali pro* s|c vežbe. Njihova izvedba bila je t'astična, puna elegancije.i ritma. Nji* ,10ve, Vežbe i skupine na ručama po* kazale su nam, kako oni uvelike cene nas sokolski sistem, kojeg su prihva* t'.l’ 11 ?v«Ju"vežbama. .Izvedba njiho* vin vezaba bila je nagradena srdačnim odobravanjem. Sada dolazila je na red jedna od najetektmjih tocaka programa Pod vodstvom br. Kovača, u jednom div* nom clegantnom nastupu, pojavilo se na sletištu 400 naših mornara, golih prsiju brončane boje, u belim hlačama i belim kapama. Krasan je bio to pri* zor i gromki poklič »Živela naša mor* narica!« orio se celim stadionom. Nji* hova vežba sa veslima izvadana je upravo savršeno i takovom preciz* nošću, koja zapanjuje. I vežbe, koje je sastavio br. Kovač, i njihova iz* vedba frapirala je gledaoce. Zatim kombinatorni razdvoj u nastupima kada su po svršenim vežbama svojim telima orisali na vežbalištu inicijale Nj. Vel. Kralja — A. II. —, kod gle* daoca je tada jedno neopisivo i dugo* trajno oduševljenje. Iza njih nastu* pila su 72 pitomca Pom. voj. akade* mije, i u osam karea majstorskom vir* tuoznošču izveli su pretešku kompo* ziciju br. dra. Murnika »Turski marš« od Bethovena. Njihova izvedba iza* zvala je pravo ushičenje, koje je našlo svog pravog izleva tada, kada su po svršenoj vežbi, jednim krasnim kom* binatornim nastupom svojim telima očrtali inicijal Nj. Vel. Kraljice M. Našoj mornarici bile su tada prirede* ne burne ovacije. Nastupilo je zatim 30 poljskih So* kola pod vodstvom svog saveznog na* čelnika br. Fazanowicza. Njihove vež* be bile su odlične, te su svojom iz* vedbom pobudile največi efekat. Bili su najsrdačnije pozdravljeni od celog sletišta. Kad su Poljaci završili svoje vež* be, u 7 sati, Njihova Veličanstva Kralj i Kraljica sa Prestolonaslednikom Petrom — uz sviranje himne — pra* čeni burnim i oduševljcnim pozdravi* ma napustili su sletište. Sada se je održalo štafetno trča; nje 4 X 75 m za slovensko prvenstvo članica, u kojoj je pobedila Čehoslo* vačka u 42 sek„ dok je Jugoslavija po* stigla drugo, a Poljska treče mesto. Poslednju točku današnjeg dana simboličnu vežbu s puškama »Za kra* Ija i domovinu«, koju je sastavio br. Bogunovič, izvadalo je 160 vojnika 4. peš. podof. škole iz Zagreba. Ove lepe vežbe po svojoj preciznoj, oštroj i brzoj izvedbi bile su najjačeg efekta. Čitavo sletište pozdravljalo je našu vojsku največim oduševljenjem. Nakon ove točke publika se je počela razilaziti. Treći dan sleta 29. juna. Pohorka Poslednjeg sletskog dana velikog sokolskog slavlja priredena je veličari* stvena sokolska povorka, koja je bila jedna od najsjajnijih manifestacija snage i veličine sokolske misli i sloven* skog bratstva i uzajamnosti. Več ranim jutrom celokupno So* kolstvo bilo je na okupu za formira* nje povorke na »Slaviji«. Neopisivo mnoštvo naroda natisnulo se u gustom špaliru počev od »Slavije« pa po svim ulicama, kuda je imala da prode po* vorka, te sve do Kalemegdana i na* kolo opet do samog sletišta. Čelo povorke pravilo je osam Ko* njanika trubača mariborskih Sokola na belim konjima. Za njima opet išlo je 24 konjanika iz Kragujevca. U c!e* vet sati povorka je krenula. Za ko* njanicima stupao je načelnik Saveza br. dr. Murnik, iza njega deset Sokola vodnika. Nastalo je jedno neopisivo urnebesno pozdravljanje Sokola i na roda. Za načelnikom br. drom. Murni* kom išao je barjaktar sa saveznom za. stavom, koju je darovao Kralj, zatim starešinstvo Saveza Slovenskog Sokol* stva pa onda gosti: Rumuni, Lužički Srbi, američki Sokoli, Čehoslovaci, Po* ljaci, Rusi i zatim jugoslovenski Sokoli sa Savezom i Sletskim odborom na čelu, iza kojeg je stupaO zam. načel* nika Saveza br. Vojinovič, a za njim Sokoli. Naši Sokoli stupali su redom po banovinama i prema svojim župama pred kojima su nošene table sa napi* som odnosne župe. Ispred svake ba* novine i župe išla je po jedna glazba Na čelu svake župe nošene su zastave. U celoj povorci bilo je 143 sokol* ske zastave i 38 glazba, od tih 10 če* hoslovačkih. U povorci bilo je sedam* naest tisuča učesnika, od tih pet po tisuča čehoslovačkih Sokola i Soko* lica, Iza naših Sokoia stupak 5U b roj ne seoske sokolske čete. Povorku završa* vali su poljski biciklisti i sokolska ko* njica, naša i čehoslo vačka. Pred novom skupštinom, na Alek* sandrovoj ulici, izveden je defile pred Njihovim Veličanstvima Kraljem Kraljicom i Prestolonaslednikom Pet* rom, koji su se sa svitom i članovima Kraljevske vlade sa pretsednikom ge* neralom g. Petrom Živkovičem, nala* zili u specialno podignutom paviljonu? Dok je povorka prolazila mimo Kraljeve lože, Sokoli, na zapoved »Mirno!« — barjaktari sa oborenim zastavama — stupahu paradnim mar* šem odavajuči počast. Celokupno Sokolstvo naj odušev* ljenije pozdravljalo je Kralja narodne krvi i Njegov Dom. Klicanju nijc bilo kraja. Suvereni sa Prestolonasledni* kom Petrom neprekidno su ljubazno otpozdravljali. Posvuda, kuda je ova veličanstve* na povorka prolazila, nastajalo je ne* opisivo oduševljenje, spontano i sr* dačno pozdravljanje i otpozdravljanje. —• Na zdar! — Zdravo! —- Czolem! Sa prozora i balkona padala je kiša cveča uz oduševljene pokliče i mahanje rupčičima. Publika na troto* arima — prem je sunce i te- kako žeglo — stisnuta u snopove, čovek na čove* ka, oduševljeno, srdačno, toplo i ose* čajno pozdravljala je ovaj triumfalni hod Sokolstva. Frenctični i burni aplauzi odjekivaše ulicama. Nikada Beograd nije doživeo ta* kovo oduševljenje, nikad se Beograd nije tako oduševio. Svi su bili podjed* nako bratski primljeni i pozdravljani. A Čehoslovaci! Kad njihovi, dugi i nepregledni redovi stupaše, kolikog li oduševljenja! Pa Lužičani, Poljaci, Rusi, Američani, naši i seoske čete. Svi, svi su bili najoduševljenije po* zdravijani; preko dvesto tisuča ljudi pozdravljalo je tada Sokole i Sokolice i naše goste. Povorka je trajala skoro puna dva sata. Fopodnevna vežba U tri sata popodne sletište je bilo prekrcano. Sva mesta u ložama i na tribinama bila su prepunjena. Stajača mesta takoder tako, da se nije moglo prolaziti. Pred početkom javne vežbe mega* foni javljaju da je Nj. Vel. Kralj od* likovao sa redom Sv. Save III. stepena zastavu tehoslovačku, poljsku, lužič* ko*srpsku i rusku, a ministar g. Mo* rino, u ime francuske vlade odlikovao je sa zlatnom medaljom Za fizično vaspitanje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije, Československu Obec Sokolsku, Poljski sokolski Savez i Ru* munski Savez za vaspitanje i fizičku kulturu. U ime Sokolstva odana je u tom času srdačna blagodarnost. Točno u 3 30 počele su vežbe. Najprvo nastupilo jc 150 starije brače ČOS u vežbi sa štapovima. Di* vota je bilo gledati njihovo izvadanje vežab-. Mcđu njima bio je velik broj potpuno sedih ljudi. Bili su H^jpdu* ševljenije pozdravljeni. Zatim nastupilo jp 750 članova seoskih četa, pred kojima je išlo 25 zastava. Njihov nastup bio je urne* besno' pozdravljen. Svoje vežbe, koje su bile od silnog efekta, izveli su u največem, skladu i uzornom redu. Pu* blika ih je nagradila oduševljcnim, spontanim odobravanjem O vi Sokoli mostarske i tuzlanske župe nastupili su pod vodstvom br. P. čoliča. Za nji* ma nastupilo je ješ 240 seoskih So* kola, kojima su prethodili stari herce* govački ustaši. I njihove vežbe bile su veoma skladno izvedene i popra* cene oduševljcnim odobravanjem. Za njima nastupilo jc 240 članova SKj; starije brače u vežbama sa šta* povirna po sastavu br. Burgstallera prema glazbi Booba. Izvedba je bila odlična i prccizna. Sklad i disciplina sa toliko požrtvovnosti, izazvalo je kod gledalaca najsrdačnije odušev* Ijenje. Tada nastupila je pod vodstvom br. Kovača naša mornarica u vežbama na spravama, potezanju konopa i od* bcivanjem sa platnom, što je na čita* vom stadionu izazvalo največe vese* lje. Takoder odi o mornara priredio je i štafetno trčanje od 10X100 m. U to doba glazba je intonirala himnu i Njihova Veličanstva Kralj i Kraljica pojavili su se u loži naj'ođu* ševljenije pozdravljeni od čitavog stadiona. U Njihovoj pratnji nalazili su se zamenici starešine Saveza brača Gangl i Paunkovič, U ložama nalazili su se članovi Kraljevske vlade sa pret* sednikom generalom g. P. Živkovi* čem. Na želju Nj. Vel. Kralja ponovile su se vežbe seoskih Sokola. Zatim, sa tri strane, naslupala je naša vojska (1620 ljudi). Sletištem za* orilo je burno pozdravljanje. Nastup vojske bio je imipozantarv Iz kolona vojska je formirala kvadrat i izvela upravo sjajno vežbe sa puškama. Na* stao je pravi entuziazam u odobrava1* nju i pokličima. Sada, u krasnom, uzornom i disei* plinovanom nastupu, jpojaviše. se gu* sti redovi članova ČOS. Njih je na stuipiio sov. Gd'JŠPvljenje bilo jc silno, koje je trajalo za sve vreme izvafla* nja njihovih vežaba, koje -su bile od najjačeg efekta. Izvedba sjajna Nastupilo je 6 američkih Sokola pod svojo,m zastavoim. Izveli su jedan sastav prostih vežaba i simboličnu ftočku »Borba«, кбја je pobudila vam redan dojam. Bile su im priredent silne i oduševljene ovacije. Najsrdač nije pozdravljeni uz buru aplauza na pustili su sletište. Nastuipali su odredi čehoslovačke vojske pod vodstvom ppuk. Sedlačka Njihov 'nastup, kao i uvek, burno j pozdravljen. Nastupilo ih jc 86. Izvo* dili su raznovrsne vežbe i igre. U tim raznolikim disciplinama telovežbe, vi deli smo, ,sa kako naročilom pažnjom i jednim utvrdenim vežbačim siste* rnom goje fizičku kulturu. Ova interesantna točka program;« pobudila je veliko oduševljenje. Za Čehoslovacima nastupio ц: odred rumunske vojske pod vod vom ppuk, g Palandcana,. Nastupi!« ih je 96. I oni su nam podaji кгазпг primer fizičkog vasipitanja. Bili su ta koder najoduševljenije pozdravljeni. Poslednja točka, kojom su se >;< vršavao sletski program na sletištu bio je divan nastup dvanajstero ofi eira konjanika Kraljeve garde pod vodstvom ppuk. ig. VI. Se u ti i ga. Izveli su »Raprfse manege«. Preskakanjem prel^o zapreka 'izazvali su silno oduševljenje gledaoca. Sletištt ih je oba sulo najsrdaenijim odobravanjem. Po završetku ove točke, več se je hvatao mrak, glazba je intonirala h m nu i Njihova Veličanstva Kralj i Kra Ijica, pračeni najsrdaenijim pozdravi ma Sok'ola i naroda, napustili su .sle tište, izjavivši pretstaVnicima našegs Saveza Svoje veliko zadovoljstvo 11 u sjajnim uspehom 1 svesokolskog sle is Sokola kraljevine Jugoslavije. Time je završio, punim, sjajninn uspehom naš prvi slet, koji je bi;, jedna od najveličanstvenijih sokolski!) manifestacija na slovenskom jugu. Pratstavnici Saveza Slovenskog Sokolstva na sednlci 27. juna u Beogradu S; >> i Ш Kr. mornarica Str. 6. ______»SOKOLSKI GLASNIK«_______________________ ROSIJA-FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD God. I. — br. 15. Takmičenja za slovensko prvenstvo Ova najteža i najvažnija sokolska takmičenja vršila su se zadnji put pre 18 godina, prigodom svesokolskog sle« ta u Pragu g. 1912. Onda je pobedio Slovenac br. Stane Vidmar, drugi je bio Čeh Svoboda, a treći opet Slove« nac br. Karel Fuks. Onda je talmičilo 26 Čeha, 7 Slovenaca i 2 Hrvata. Pri« godom sleta u Pragu g. 1926. bilo je i takmičenje raspisano, ali nije imalo prave vrednosti radi abstinence Jugo* slovena. Interes jja ovo takmičenje, koje se posle tolikog vremena vršilo na sve« sokolskom sletu u Beogradu, bio je ogroman u celom slovenskom Sokol« stvu. Posebnu važnost je imalo ovo takmičenje i zato, jer su bile kao ob« vezne vežbe na spravama propisane vežbe za međunarodno takmičenje u Luksemburgu. Takoder discipline lake atletike bile su iste, samo su mere bile nešto niže i to trčanje 100 m za \2'k sek., penjanje 7 m, bacanje kugle 7V\ kg 10 m, skok motkom 2*80 m. Prvi dan takmičenja 23. juni bio je odreden za proste vežbe i sprave, sledeči dan za laku atletiku. Takmičenju pristupilo je 15 naših Sokola, 10 čehoslovačkih i 1 poljgki. Žrebom bio je određen vršni red te su bili onda razdeljeni u tri skupine. I. skupina: 1. Rvbak Julius, Praški Sokol (ČOS), 2. Čelhar Ivo, Maribor (SKJ), 3. Primožič Jože, Ma« ribor (SKJ), 4. Žilič Stanko, Ljubljana matica (SKJ), 5. Tintera Jindrich, Pra« ha Vri. (ČOS), 6. Antosiewits Edvard, 7. dr. Orel Vlado, 8. Šumi Peter, svi Ljubljana matica (SKJ). II. skupina: 9. Zupančič Neli, Ljubljana matica (SKJ), 10. Tikal La« dislav, Vinohrady (ČOS), 11. Gregor« La Boris, Ljubljana matica (SKJ), 12. Lofflcr Emanuel, Vinohrady (ČOS), 13. inž. Effenbreger Jožef, Smiehov (.ČOS), 14. Pavlacky Ferdinand. Olo« mouc (ČOS), 15. Machotsky Rudolf. Vinohrady (ČOS), 16 Lapajne Stanko, Maribor (SKJ), 14. Jetmar Antonin, Vinohrady (ČOS). III. skupina: 18. Štukelj Leon, Maribor (SKJ), 19. Ban Rafael, Ljub« ljana matica (SKJ), 20. Rajmer Slavko, Metlika (SKJ), 21.. Šupčik Bedrich, Nusle (ČOS), 22. Gajdoš Jan, Brno I (ČOS), 23. Daniel Tadeus, Krakovo (PSS), (Takmičio je eledsči dan, jer je kasno stigao), 24. Malej Anton, Ljub« ljana I. (SKJ), 25. Zupančič Gabe, Ljubljana matica (SKJ), 26. Porenta Ivan, Ljubljana I. (SKJ). Na žalost favoriti nisu bili zajed« no u jednoj skupini, tako su bili Pri« možič i Šumi u prvoj, Loffler i Effen« berger u drugoj a, Šupčik Gajdoš i Štukelj u trečoj. Suci su bili za proste vežbe Havel (ČOS) i Vrhovec (SKJ), na ručama dr. Pechlat (ČOS) i Osvald (SKJ), na ko« nju Jirsak (ČOS) i Drganc (SKJ), na preči dr. Klinger (ČOS) i Smrtnik (SKJ), na karikama Erben (ČOS) i Trček (SKJ). Na spravama bili su odlični: ve« čina Čehoslovaka, a od naših Primožič i Malej. Ali pred svima je triumfirao Štukelj, koji je postigao prvo mesto na preči i na ručama, a na karikama je nezasluženo ostao na drugom me« stu. U ukupnoj klasifikaciji na spra« vama bio je 2 tačke pred drugim. Na završctku prvog dana (proste vežbe 1 sprave) stvorila 'se jedna vodeča skupina sa malom diferencijom: Gaj« doš 146'50, Štukelj 146*45, Loffler 145 70, Šupčik 145*20, Primožič 144-75, Effenberger 143-85 i Malej 14L85. U utorak 24. juna takmičenje se nastavilo. Kod penjanja nije se mšta prOVnenilo, jer su svi favoriti primili najvišu ocenu. Kod skoka u dalj te kod bacanja kugle ispadnu radi losih rezultata Štukelj, Šupčik, Malej i Ef« fenbcrger.gf a na površini ostaju samo 2 Čehoslovaka Loffler i Gajdoš te naš Primožič sa minimalnom diferenci« jom. Skok sa motkom nije doneo od« luke, jer su sva trojica preskočila pro« pisanu meru od 2*80 m. Tek zadnja di« sciplina trčanje na 100 m odlučila je pobedu u korist br. Emanuela Loffler«a. Trčao je za 8 bodova (Primožič za 7 a Gajdoš samo za 4) i postigao počas« ni naziv slovenskog prvaka. Konačni je sjetječi: II. Primožič 19P25 „ 1.1. Loffler 192-70 bodova, II. Primo« žič 19125 bodova, 111. Gajdoš 18750 bodova, 4. inž. Effenberger 185"85 bo« dova, 5. Rybak 183 30 bodova, 6. Tin« tera 18P85 bodova, 7. Šupčik 174-20 Jbo« dova, 8. Malej 173‘85 bodova, 9. Štu« kelj i73*45 bodova, 10. Tikal 169 95 bo« dova, 11. Ban 169-75 bodova, 12. Šumi 168'45 bodova, 13. Jetmar 166*65 bo« dova, 14. Gregorka 160-60 bodova, 15. Pavlacky 153-45 bodova, 16. Žilič 147*90 bodova, 17. Rajmer 147*05 bo« dova, 18. dr. Orel 146*50 bodova, 19. Zupančič N. 145’30 bodova, 20. An« tosie\vits 138’05 bodova, 21. Zupančič G. 135*65 bodova, 22. Čelhar 132*20 bo« dova, 23. Machotsky 124*— bodova, 24. Lapajne 118*90 bodova. Br. Porenta je odstupio. Jer je ovo takmičenje bilo ujedno i takmičenje za jugoslovensko prven« stvo, br. Primožič Jože postaje jugo« slovenski prvak. Takmičenje članica. Istovremeno sa takmičenjem čla« nova vršilo se također i takmičenje članica za slovensko prvenstvo, kojem su pristupile 3 Čehoslovankinje, 3 Po« Ijakinje i 6 Jugoslovenka. Ovo je prvo takmičenje članica za slovensko pr« venstvo. Takmičilo se u sletskim pro« stim vežbama, na karikama, na ruča« ma, u preskocima preko konja u šir sa hvataljkama, na visokoj gredi, u bacanju kugle od 4kg za 16 m (des« nom i l.evom), u bacanju lopte 2 kg za 50 m (desnom i elvom), u skoku u da« ljinu 4*00 m, u skoku u visinu 1*30 m te u trčanju na 100 m u 14 sekunda. Kod takmičenja pokazala se veli« ka premoč čehoslovačkih Sokoliea, koje su zauzele prva tri mesta. Takmičenje poteklo je u najlep« šem redu pod vodstvom savezne na« čelnice s. Elze Skalar. Kao sudkinje fungirale su naše, čehoslovačke i polj« ske Sokolice: Rezultati: I. Lorencova Marie iz Duehcova (ČOS) 88*93%. H. Dekanova Vlasta iz Žižkova (ČOS) 83*39%. III. Jaruškova Vlasta iz Vinohrady (ČOS) 82*64%. 4. 'Kovač Vera iz Celja (SKJ) 67*70%. 5. Križmanič Marija iz Celja (SKJ) 65*02%. 6. Ga\valkic\vnezo\vna Štefanija iz Varšave (SSP) 63*03%. 7. Martinek Tereza iz Vršca (SKJ) 61*41%. 8. Križmanič Milka iz Celja (SKJ) 59*32%. 9. Lojk Milka iz Celja (SKJ) 51*41%. 10. Nunkovič Marija iz Slav, Bro« da (SKJ) 47*75%, 11. Glaboivna Halina iz Varšave JV. (SSP) 47*71%. 12. Adamczykowa Jadviga iz Var« šave IV. (SSP) 42*78%. Sokolska izložba Dne 25. juna, u zgradi Trgovačke akademije u Beogradu, uz učestvova« nje pretstavnika Saveza Slovenskog Sokolstva, otvorena je sokolska izlož« ba na kojoj su izloženi sokolski pred« meti iz istorije našeg Sokolstva. Iz« ložbu otvorio je I. zam. star. SKJ br. Gangl ovim rečima. Braćo! Sestre! U ovim dvoranama, koje če pre« leteti naši pogledi, sabran je i uređen materijal u reči, slici i skulpturi, ko« jega je Sokolstvo na slovenskom jugu sabiralo i sačuvalo od 1863, godine, kad je osnovano u Ljubljani prvo so« kolsko društvo u sadašnjoj našoj do« movini »Južni Sokol« —1 danas — »Ljubljanski Sokol«, kolevkit Sadaš« njeg našeg Sokolstva u kraljevini Ju« goslaviji. U ovom trenutku uzdižu me ose« čaji uzvišene pobožnosti, sveta vatra oduševljenja plamti mi u grudima, ka« da se u brzim slikama razvija preda« mnom istorija našeg Sokolstva, kojega nemi — a ipak toliko rečiti — svedoci stoje uporedeni pred nama. Zašto to? Zbog toga, što tu stoje dokumenti naše tamne, a u svetlu sokolskih ide« ala tako krasne i sjajne prošlosti — dokumenti, koje nije pisao, ertao i sa« birao pojedinac, več dokumenti, na kojima su radili čitavi rodovi, čitave generacije se starale o njima i tako pisale istoriju našeg naroda u dobi ropstva i zavisnosti za vreme slobode i samostalnosti. Duh čestitosti, ponosa i nesalom« ljive volje, duh nepobedive sokolske ideje, čiji je tvorae i propovednik ve« liki Tyrš, piri po ovim prostorijama, diše iz svake stvari i napunjuje naše duše. Iz daleke prošlosti sve do danas vije se jedna jedina erta u hiljadama krivulja i krugova pokazivajuči čežnju naših predaka i savremenika, kako bi svaki u svomc području sa upotreblji« vanjem svih svojih moralnih i mate« rijalnih snaga namaknuo svomc na« rodu to, što je zamisao sokolske ideje — ideale bratstva i slobode i puno živo osečanje neprocenjive vrednosti moralnog i fizičkog zdravlja. Sve što je bilo u toj dobi velikog i večitog ostvarena za nas sve, u sva« koj grani javnog rada i života, svega ovoga ne bi danas bito, i!i barem ne u tolikoj meri i u tolikoj potpunosti, da nisu sokolske ruke spremile i izva« dile iz pesnica tvrdog usuda našeg naroda, iz bodljikavih ruža, trnovog venca naše prošlosti, izvile ove sitne uspomene, koje gledamo na ovoj iz« ložbi. Tako se sve ovo okolo nas, svaka slika, svaki kip, svaki venac i traka — sve ovo, što vidimo, što šutke govori i govoreči šuti, sabira i raste u sporne« nik narodne snage i slave, njegovih podviga, poniženja, bojeva i pobeda — u »menumentum aere perenius«. Sve nam ovo priča i dokazuje, kako je Sokolstvo uvek odano i verno služilo svojim visokim idealima, kako nije nikada klonulo, kako je u svemu na« šem radu, u svem našem nastojanju, u svima našim podvizima bivala, ja« čala nas jedna sveta i velika misao, dajuči nam snagu i nadu, misao, koju označuju slovenačke rečenice: »Naše roke vse kot ena dlan, V vseh le ena volja zmagovita: Beograd, zdaj slava je razlita Od Soluna ti v Koroško stran. Vsak pogled zre hrepeneče na te: Združi in zjedini naše brate!« Na nas gleda i pozdravlja nas starcslavna zastava »Južnog Sokola«, koja je prva zaklonila kolevku Sokol« stva u našoj zemlji, ili bolje, koja je prva lepršala na čelu sokolskih redova u pohodu napred i u vis! Samo još je« dan brat živi, koji je prvi položio za« kletvu na ovu prvu zastavu — to je brat Petar Graselli u Ljubljani. Ko« liko bura duvalo je u nju, koliko bor« ba je gledala, koliko pobeda je doži« vela! Uvek su se našle jake sokolske ruke, koje su je držale u vis, kamo su uvek bila i biče upravljena živa so« kolska srca, iz kojih plamti vatra odu« ševljenja, mladosti i ponosa! Nisu sabrani ovde svi trofeji iz davnih dana, mnoge je uništilo i upro« pastilo vreme; a ovo, što je ovde, mo« že nam biti na ponos, jer ubedljivo priča, da je naše Sokolstvo pošteno i verno vršilo svoju misiju. Kada otvaram ovu sokolsku iz« ložbu, gledam u duhu pred sobom dugi red dvorana, još tamnih i praznih. Tu če doči dokumenti budučnosti. Želim iz punc duše, da bi se nad sokolskim muzejem, kojega če sagraditi mišici i srca buduče generacije blistao natpis: U Tvorne taboru je Jugoslavija! 'Izložba je otvorena! — Zdravo! Sledeči broj lista izlazi 15. o. m. Uredništvo. ZENSKE S poslednje pariške mode ima u ogromnom izboru i prodaje u čast sokolskog sleta po izuzetno niškim cenama največa radnja 9. Milkić, Beograd, Knez Mihajlova 3 MALI O Oglase p rima po naplati uprava Sokolskog Glasnika u Ljubljani, Narodni dom. Svaka reč pri svakom objavljivanju 50-para, najmanji iznos 5 Din m REUMATIZAM Ischias, ukočenoat žila, ko* stobolju, zubobolju, jflavo-bolju itd. liječi na jsigurnije „ANTIRHEUMIN", koji je kroz kratko doba stekao bezbroi priznanja. Cijena orig. flaši 35 Din, a pokusnoj 18 Din. FERRALBUMIN je izvanredno sredstvo proti malokrvnosti, opčoj slabo* ći, pomanjkanju teka itd. Cijena orig. flaši 35 Din Oba lijeka dobivaju se u apotekama ili kod proizvadača: Mr. A. Mrku-šiea, apotekara — Konjic (Hercegovina), koji šalje franko pouze-čem 3 orig. flaše za 105 Din, a 1 za 40 Din. Pokusne 3 flaše „Antirheumina11 za 65 Din, a 1 za 25 Din. — (U inostranstvo šalje franko 6 orig. flaša za 300 Din, a 6 pokusnih „ANTIRHEUMINA" za 160 Din, doznačivši unapred novac), 1 ŠTAMPILJE PEČATNJAKI ETIKETE ITD. Solidno, ta£no, jeftino kod SITAR »SVETEK Ljubljana,Sv. Petra c.18 Obaveštavam braču Sokole, da bojadišem (barvam) platno, žuticu i grade! na drnk avim bojama (barvama) i na glatko u svim baj^m«. Bojadisanje (barvanje) stoji po I m duljine a 0*80 m širine samo Din 2*5u„ fja taj način dolaze mušterije do jeftinije robe (pp metru 1 Djn j više), nego d$ kupuju gotovu ropu. РовОјкц od prekp 5Q0m prima naručitelj franka. Sve ostale upule mogli se dobiti kod mene. Preporuča se svima Sokolima i Sokoficama Ljudevit Wachtersbach, Čakovec bojadisar (barvarlja) ORIENT BAZAR UZEIR H. HASANOV1C SARAJEVO SARAĆI BR.18 Največi izbor svih bosanskih i orientalskih ru-kotvorima u srebru, bakru, narodnog veza, čilima i antikviteta. NOVI C 11E N IK A Tambura v šalje badava tvornica tambura sumil«, slin. siat n. ...... UPOZORITE i Vaše znance, da ču ih posve badava zauvijek osloboditi neugodnog znojenja nogu pa makar se to znojenje pojavilo i za jako toplih ljetnih dana. Nije to nikakav lijek, nego posve jednostavni naravni postupak. Molim marku za odgovor J. LUSTIK, OSIJEK KREŽMINA ULICA Preporučamo tvrtke, koje oglašuju W u Sokolskom Glasniku! TP® A. Golob & Comp., Ljubljana Puharjeva ulica Izdelovanje emajliranih peči. Prezidava Lucovih peči, strokovnjaška izvršba. — Splošno kleparstvo. Zaloga Samotne opeke! Konkurenčne cene! Продајетехничких производа друштво c o. j. „ХАМАР ЉУБЉАНА КНАФЉЕВА УЛИЦА БР. 4 Геодетски инструменти и помагала сиију врсти. Neka odmah jave svoje točne adrese one osobe, koji bi htjele da od nas nauce lijep, cist i lagan kučni obrt, pa da si tako pribave stalno i osobito unosno kučno zanimanje ili nuzzaradu. Neka se jave samo oni, koji raspolažu sa svotom od najmanje Din 3650* , PaU*a tako mogu nabaviti i za to potreben stroj. Poduka je besplatna, zarada 10 do 12 Din na sat. Materijal za rad dajemo mi. Osim privatnih narucitelja može svatko stalno raditi i za našu tvrtku, jer i mi u svako doba uz gotov novac preuzimljemo svaku količinu gotovo izradjene robe, što i pismeno jamčimo, Za odgovor treba priložiti marku Grauert, tvornica Strojeva d. d., Generalno zastopstvo i skladište, Osijek I., Krežmina ul. 13 i................ma Prvoklasni na samoj morskoj obali s vlastitim parkom i kupalištem uz umjerene cijene. IIIIIII.IIIH.MU...........................lil,..!,!!..'.'!'.',1 ita II Ljubljana, Dunajska cesta 12 priporoča vedno sveže delikatesne izdelke ter pristna domača in tuja vina. Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska, ličarska, sobo- in črkoslikarska delavnica IVAN BRICELJ LJUBLJANA, Dunajska cesta 16 Strokovna izvršitev telovadnega orodja. Delo solidno, cene zmerne Fotograf, atelier „VIKTOR** LJUBLJANA, KNAFLJEVA ULICA 4 (nasproti Narodni tiskarni) izvršuje moderne portrete, povečave in reprodukcije po vsaki sliki, skupine, slike za legitimacije itd. Prvovrstno delo. — Zmerne cene. Slike mam Okvlrjenje slik inaiii Slike Najnovejši vzorci okvirjev! Velika izbira! Knjigoveznica izvršuje vsa v to stroko spadajoča dela. mo Min n HUM, Sv. Florijana ulica 12 SOLIDNO DELO! ZMERNE CENE! Г Mestna hranilnica ljubljanska Ustanovljena 1.1889. / Gradska štedionica TELEFON ŠTEV. 2016 * POŠTNI ČEK 10.583 Ljubljana, Prešernova ulica Stanje vloženega denarja nad 435 miljonov dinarjev. Sprejema vloge na hranilne knjižice kakor tudi na tekoči račun in sicer proti najugodnejšemu obrestovanju. Hranilnica plačuje zlasti za vloge proti dogovorjeni odpovedi v tekočem računu najvisje mogoče obresti. Jamstvo z« vse vloge in obresti, tudi tekočega računa, jo večje kot kjerkoli drugod, ker jamči zanje poleg laslnega hraniIčnega premoženja se mesto Ljubljana z vsem premoženjem ter davčno močjo. Vprav radi tega nalagajo pri njej sodiSea denar nedoletnih, župnijski uradi cerkveni in občine občinski denar. — Nasi rojaki v Ameriki nalagajo svoje prihranke največ v- naSi hranilnici, ker je denar tu popolnoma varen. Posojilnica v Mariboru Ustanovljena leta 1882. 0 r. z. z o. p. ф Telefon štev. 108 Narodni dom - I -= Sprejema hranilne vloge v tekočem računu in na knjižice in jih obrestuje z dnevno razpolago po б °/o, proti odpovedi na 3 mesece po 7 °/o. Daje posojila proti vknjižbi po 8°o, na menice po 9° o. Stanje hranilnih vlog nad Din 80,000.000'—, rezervnih zakladov nad Din 5,000.000'—. QKTADm d- . odjei za poljoprivredne D. " Strojeve --- Središnjica ZAGREB, Preradovičeva ulica 4 Brzojavi: SNOP ZAGREB Tel.fon int. 47-03 Ispostava: OSIJEK, RADIČEVA ULICA 20 Brzojavi: SNOP OSIJEK Telefon int. 6-59 J e d i n o zastupstvo tvorni c e NICKERL & Co., WIENf — INZERSDORF svjetska tvornica aparata za umjetno lezenje peradi. Glavno zastupstvo tvornice SOBOTIN - MORAVIA specijalne tvornice svih vršacih Strojeva i motora. Glavno zastupstvo i prodajno skladište Osječke Ijevaonice željeza i tvornice Strojeva, Osijek. Prodajno skladište R. Bacher-Fr. Melichar, največe evropske tvornice plugova, sijalica i kosilica., F o r d s o n - traktor i. Zastupstva u svim večim mjestima. P. M. Petrovič Trgovina porculana i stakla Sušak, Strossmayerova 8 Iv. BrunčiE 8 Fl.l pleskarja in ličarja se toplo priporočata vsem cenj. naročnikom. — Delo solidno! — Cene zmerne! Ljubljana, Kotnikova ulica Индустрија соколских потрепштина филијала београд Бранко Палчић Централа: Загреб Улица Краљиде Марије 6 Добављач Савеза Сокола Крал>евине Југославије Брзојавни наслов: Трикотажа Загреб Телефон број 26-77 Балканска 28 Хотел Праг Израђујем све врсти со-колских потрепштина за јавни и излетни наступ чланова.чланица и деце тачно no пропису СКЈ. Надаље препоручам се браНи за израдбу најмо-дернијих цивилних оде-ла, која по наЈновијем кроју израђујем у вла-ститој радионици. USTANOVLJENO 1874 Vrtnarstvo in cvetličarna шишшшшиш Aleksadrova cesta — Vrtača 3 se priporoča vsem br. društvom. Aranžmaji, dekoracija, sveže cvetje, žalni venci in šopki, trakovi vedno na zalogi. TELEFON *2341 Bratskim društvom 10% popusta Postrežba točna in solidna. Cene brezkonkurenčne. »Kavana Medulic", Zagreb, Iliča 59 Elegantna i najmodernije uredena kavana. Evi domači i inuatrsni časopisi. Iz kavane vozi lift u prvi sprat, gde se nalaz! največa DVORANA BILJARA sa osam biljara i separirane igračnice. Vino i pivo na čaše. Sastajalište Sokola! V1 a s n i k: Ćiril Tratnik H »2 H m H d % šA i vseh vrst po foto* ijrafijahalfrizhah izvriuie za vsakovs sten tisk najsolidnsje KUŠARNA-STDEU UUBURNflDRLfffiTINOVAfI R.I.Vrignanin-ftojanovU —milili1 вдииртааш Sušak Ugao Strossmayerove i Draškovićeve Prodaja šivačih Strojeva, narodnih, sokolskih, sportskih, uspomenskih, porculanskih, staklenih i svih kuhinjskih bazarskih predmeta. / Prodaje takodjer i rabljene šivače Strojeve uz niške cijene KAFANA I RESTAURACIJA „VOLGA44 SARAJEVO, FRANA JUKIČA 25 Poznate pjevačice Kaja i Stana. — Prvorazredni orkestar poznatog primaša Paje Todoroviča. — Prvoklasno pice i kuhinju preporučuje vlasnik M. MAZUR ———---—-— _____ TRGOVAČKA TISKARA G.KRALJETA ===SUŠAK STROSSMAYEROVA ULICA br.7 UTEMELJENA GODINE 1890 BRZOJAVI! KR LJE A S U šAKJ жшии ИМШ mm i umi REGI ST KOVANA ZADRUGA S OGRANIČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija. NASf.OV: JUGOSI.OVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 25-43. — POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 18.831 Zahtevajte ceniki I. NEŠKUDL A LJUBLJANA, SV. PETRA CESTA 25 Zavod za umetno vezenje in tvornica društvenih zastav itd. se priporoča p. n. sokolskim društvom za nabavo vsakovrstnih SOKOLSKIH PRAPOROV Na željo predložim vzorce, načrt in proračun franko gratis! Semena za polje in vrt nudi SEVER & K0MP. LJ UBLJANA Zahtevajte ponudbo! MEDIĆ -ZANKL TVORNICE OLJA, FIRNEŽA, LAKOV IN BARV, D. Z O. Z. CENTRALA V LJUBLJANI — LASTNIK FRANJO MEDIČ TVORNICE: LJUBLJANA-MEDVODE PODRUŽNICE IN SKLADIŠČA MARIBOR — NOVI SAD LASTNI DOMAČI PROIZVODI: Laneno olje, firnež, vse vrste lakov, emajlno-Iakastih in oljnatih barv. Kemično čiste in kemično olepšane kakor tudi navadne prstene barve vseh vrst in barvnih tonov, čopičev, steklarskega kleja itd. znamke „M E R A K L“ za obrt, trgovino in industrijo, za železnice, pomorstvo in zrakoplovstvo. CENE UMERJENE. * TOČNA IN SOLIDNA POSTREŽBA. DEŽNIKE IN v največji izbiri priporoča po nizkih cenah L. MIKUŠ——— ILJUBLJANA, MESTNI TRG 13 Pomodna manufakturna radnja Ismet Bičančić Sarajevo Serači ulica broj 31 аааалаааааааааалаалаааааааааАаА M HOTEL DE L’EUROPE SARAJEVO Hotel prvog reda Kafana „ŠADRVAN" Komično pozorište sa Cocom i Mocom. — Orijentalni plesovi, bosanske sevdalinke itd. Najugodnije zabavište u gradu. — Posluga brza i tačna. — Ulaz besplatan. Vlasnici: Pašić i Serdarević Mesna konzerve in mesne izdelke najfinejše kakovosti dobavlja vsako količino F. Slamič LJUBLJANA Gosposvetska c. 6 Tvornica mesnih izdelkov in konzerv / Za izlete in potovanja najprikladnejši provijant Za sokolska društva tvorniške cene / Brzojavi: Slamič Ljubljana Telefon: 29-73 / Cene ugodne! Trgovina sokolskih potrepština i krojačka dvorana GRGA HORVATEK — ZAGREB FRANKOPANSKA ULBR.9-"1— Izradjujem sve vrste prepisanih sokolskih svečanih i vježbačih odijela, za sve kategorije muško i žensko članstvo. Prodaja svih sokolskih potrepština uz vrlo umjerene cijene. — Robu razašiljem pouzečem. Vanjskim društvima obavljam brzu otpremu. Restauracija VAROSKA PIVNICA ZAGREB, GAJEVA ULICA 9 Poznata stara zagrebačka gostionica u sredini grada. Domača kuhinja, prvorazredna vina i najbolje pivo. Na ražnju pečeni janjci, odojci, race itd. Velika letna senasta bašta. Svake subote i nedelje koncerat vojne glazbe. Sastajalište Sokola! Cene umerene! Vlasnik: Čiri! Tratnik Specialna mehanična delavnica za popravila pisarniških strojev, registrirnih blagajn, foto, gramofonov in nalivnih peres. — Priporoča se LUD. BARAGA + LJUBLJANA ŠELENBURGOVA ULICA ŠT. 6 Telefon 29-80 Telefon 29-80 Tvornica gimnastičklh 1 = sportskih sprava = J.Oraiem Ribnica, Dolenjsko OSNOVANA 1881. GOD. izradjuje sve sokolske vežbače sprave, opreme čitavih društvenih i školskih vežbaona, sportske potrepštine za laku atletiku, sprave za letna vež-bališta, kupališta i bašče lju-Ijanke, sprave za decu itd. lzrada savršena i elegantna, poslužba najsolidnija, cene naj-umerenije. - Miomi cenik besplatni- «5r je najmoderneje urejena in izvršuje vsa tiskarniška dela od najpreprostejšega do najmodernejšega/Tiska šolske, mladinske,leposlovne in znanstvene knjige/ Ilustrirane knjige v enobarvnem ali večbarvnem tisku / Brošure jn knjige v malih in največjih nakladah / Časopise, revije in mladinske liste /Okusna oprema ilustriranih katalogov, plakatov, cenikov in reklamnih listov/Lastnatvornicašolskih zvezkov / Šolski zvezki za osnov., mešč., sred.šole/Risanke, dnevniki, beležnice/ Notni papir/Zvezki za okroglo pisavo Kr as n e J/e/ne one Br. 17—22 Din 69*— 23-26 „ 89*— 27—30 „ 99-— 31—35 „ 129 — Moderna udobna cipelica za djevojčice. Krasne za Vašu kčerkicu. Din 229* Obljubljena moderna dekolte - cipelica sa ukusnom mašnicom, u boji braun ili bež. Din 229 Cipelica u boji samum ili sunburn sa tamijim obrubnim ukrasom. Din 199 'nimum Br. 17—22 Din 69*— 23—26 „ 89*— 27—30 „ 99-— 31—35 „ 129 — Raskošna lakovana cipelica, prostrana i široka oblika, odgovara potrebi rastuće dječje nožiče. M, « 3 Din 269*— Din 229 — Za svaku prigodu odgovarajuća cipelica. Kombinovana u modernim bojama i luksusno perforirana. Din 229*— > Kraljica medju našim ljetnim modeiima. Naročito elegantna, svojim nježnim ukrasom ugadja oku. Din 229 Krasna ljetna cipelica, izradjena od kožnog pletiva raznih boja u izabranim desenima. Ove cipelice naš su svjetski novitet. Din 269 — Muška sandal - polucipela sa bušenim ukrasom, radjena Muška polucipda poluokruglog oblika od mekanog Apartna ,asono- u dve boje. ševroa, zamjenjuje svojom elegancijom lakovanu polu- Kombinovana u modernim bojama. cipelu. Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl). - Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelar. — Urednje Redakcijski odsek. - Za upravu i oglase odgovara Mica Koščeva . — Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani.