—  96  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim 
novinskim tekstovima o koronavirusu
Anita Pa vić Pintarić
Sveučilište u Zadru, Ul. Mihovila Pavlinovića 1,  
HR 23000 Zadar, apintari@unizd.hr
Pandemija koronavirusa je leta 2020 povzročila številne spremembe v življenj -
skem slogu in vedenju ljudi. Nanjo so bile vezane tudi teme v časopisnih člankih 
v obdobju med marcem in junijem 2020 in prav na podlagi teh je bil oblikovan 
korpus za to raziskavo. Časopisni članki so se osredotočali na boj proti virusom, 
odzive na zaprtje, gospodarstvo po zaprtju in načine spopadanja s krizo v EU in 
svetu. Analiza temelji na teoriji konvencionalnega figurativnega jezika in je upo -
rabljena z namenom raziskovanja, kako so omenjene teme v izbranem hrvaškem 
in nemškem korpusu predstavljene z idiomi oz. metaforičnimi izrazi. V izhodišču 
so bila postavljena raziskovalna vprašanja o tem, pri katerih s koronavirusom 
povezanih temah se pojavljajo idiomi, kateri ciljni koncepti so v njih izraženi, 
katere metafore in izvirne koncepte je mogoče v njih prepoznati in ali obstajajo 
podobnosti med hrvaščino ter nemščino.
The coronavirus pandemic in 2020 led to a number of changes in people’s lifestyles 
and behaviour. These were the topics covered in newspaper articles in the period 
between March and June 2020, which created the corpus for this investigation. 
Newspaper articles focused on the fight against viruses, reactions to lockdown, 
the post-lockdown economy and how the EU and the world were coping with the 
crisis. The analysis in this paper is based on the Conventional Figurative Lan -
guage Theory (CFLT) in order to investigate how these topics are represented 
by metaphorical idioms in a selected Croatian and German corpus. The research 
questions in this paper are as follows: In which topics related to coronavirus do 
idioms appear? What target concepts are expressed using idioms? What metaphors 
and source domains can be identified in idioms? Are there any similarities between 
Croatian and German?
Ključne besede: koronavirus, metaforični izrazi, teorija konvencionalnega figu -
rativnega jezika, hrvaški jezik, nemški jezik
Keywords: coronavirus, metaphorical idioms, conventional figurative language 
theory (CFLT), Croatian language, German language
1 Uvod
Koronavirus je od početka pandemije zaokupio pozornost u različitim poljima 
i djelatnostima mijenjajući dosadašnji način života. Budući da su novinski 
1.01 Izvirni znanstveni članek – 1.01 Original Scientific Article

—  97  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima o koronavirusu
tekstovi o pandemiji za vrijeme karantene izlazili svakodnevno u velikom broju, 
bilo je s jezikoslovnog aspekta zanimljivo promatrati koja se jezična sredstva 
koriste kako bi se dočarala njegova opasnost, širenje, a posebno hvatanje u 
koštac s pandemijom te njeno suzbijanje.
1
 U ovom članku pozornost se daje 
metaforičkim idiomima koji se pojavljuju u hrvatskim i njemačkim novinskim 
tekstovima o koronavirusu.
Idiomi su višerječne sveze riječi sa stabilnim oblikom i prenesenim zna -
čenjem te različitim stilskim obilježjima (razgovorni, šaljivi, podrugljivi), 
npr. zabiti glavu u pijesak, oprati uši nekome, (ne) piše mu na čelu. Često se 
upotrebljavaju u novinskim člancima kako bi se dočarala neka situacija, opi -
sali novi trendovi, izrazilo mišljenje ili stav, a sve zahvaljujući ekspresivnosti, 
pokazivanju emocionalnog značenja (npr. slomiti srce komu), vrednovanja 
(npr. biti dobar kao kruh), eufemističkog, ironičnog te humorističnog značenja 
kao i sposobnosti modifikacije (usp. Pavić Pintarić 2015). Idiomi se istražu -
ju s različitih aspekata, i to klasične frazeološke teorije, interkulturalnosti, 
primijenjene interdisciplinarnosti, korpusne lingvistike, kognitivne znanosti 
(Omazić 2015: 29f.) te teorije evaluacije. U ovom se istraživanju idiomima 
pristupa iz perspektive teorije konvencionalnog figurativnog jezika (Conven -
tional Figurative Language Theory, CFLT) prema Dobrovol’skij i Piirainen 
(2005: 5) kojom se utvrđuje konceptualna struktura utemeljena na mentalnoj 
slici na kojoj počiva značenje figurativne jedinice. Ovaj je pristup izabran jer 
omogućuje povezivanje slikovne komponenta metaforičkog idioma sa ciljnim 
konceptima te time daje mogućnost usporedbe upotrijebljenih idioma vezanih 
uz obrađenu temu.
Cilj ovoga istraživanja usporedba je idioma u tekstovima koji obuhvaćaju 
izvješća, intervjue i kolumne sakupljene na online portalima hrvatskih i nje -
mačkih novina ( Večernji list, Jutarnji list, 24 sata, Glas Istre; Die Zeit, Der 
Spiegel, Frankfurter Allgemeine Zeitung) između sredine ožujka 2020. kada su 
uvedene mjere karantene te sredine lipnja 2020. kada se opet pojavio veći broj 
zaraženih. S obzirom na ručno prikupljanje korpusa u ograničenom razdoblju, 
analiza će se provesti kvalitativno. U tablici 1 prikazan je ukupan broj rečenica 
u novinskim tekstovima u kojima su utvrđeni idiomi. Ubrojene su i rečenice u 
kojima su se idiomi ponavljali:
Tablica 1: Broj rečenica s utvrđenim idiomima
Jutarnji list 107
Večernji list 84
24 sata 30
Glas Istre 6
Der Spiegel 77
Die Zeit 56
FAZ 30
 
1
 O slici nekadašnjih epidemija u starijim novinskim tekstovima piše Ulčnik (2020).

—  98  — Slavia Centralis 2/2022
Anita Pavić Pintarić
Nakon utvrđivanja metaforičkih idioma u tekstovima, podijeljeni su prema 
temama i konceptima koje izražavaju (npr. borba protiv virusa, reakcija na 
lockdown). Analiza se provela supostavno, a idiomi se analiziraju prema sa -
stavnicama slike („image components“, usp. Dobrovol’skij, Piirainen 2005), 
izvornim i ciljnim domenama. Značenje frazema provjereno je na Hrvatskom 
jezičnom portalu (https://hjp.znanje.hr/), u Bazi frazema hrvatskog jezika 
(http://frazemi.ihjj.hr/), rječniku Duden online (https://www.duden.de/) i na 
portalu Redensarten-Index (https://www.redensarten-index.de/suche.php). Pri 
određivanju ciljne domene te konceptualne metafore koristio se popis metafora 
Master Metaphor List (Lakoff et al. 1991). Istraživačka pitanja u ovom radu 
glase: U kojim se temama vezanim uz koronavirus pojavljuju idiomi? Koji se 
ciljni koncepti izražavaju u idiomima? Koje se metafore i izvorni koncepti mogu 
utvrditi u idiomima? Postoje li sličnosti između hrvatskog i njemačkog jezika?
2 Koronavirus
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nazvala je koronavirus virusom 
SARS-CoV-2 (SARS-coronavirus-2), a bolest koju uzrokuje COVID-19 ( coro-
navirus disease). Koronavirusi čine soj virusa koji izazivaju bolesti od prehlade 
do opasnijih bolesti.
2
 Koronavirus se u Europi posebno proširio tijekom ožujka, 
tako da je Europa do sredine ožujka postala središtem epidemije, s preko 40% 
od globalno potvrđenih slučajeva, a 28. travnja 2020. godine 63% smrtnih slu -
čajeva u svijetu zabilježeno je u Europi.
3
 Mediji su među ostalim svakodnevno 
izvješćivali javnost o brojevima zaraženih i umrlih te prenosili izjave i prognoze 
poznatih virologa, epidemiologa i infektologa. Ubrzo se razvio vokabular vezan 
uz novu epidemiju. Štrkalj Despot (2020: 1-2) navodi znatan broj neologizama 
u hrvatskom jeziku (npr. kovidiot, koronaludilo, koronafriz, koronamoda, koro-
našpek, šmrcosram, kašljosram) i ujedno složenica ( koronakriza, koronamjere, 
koronapravila, koronafobija, koronamanija, koronaprofiter, koronakriminal) 
te posuđenica (primarno iz engleskog jezika poput koronafree, koronaparty, 
lockdown ili prevedenica poput socijalna distanca i imunitet krda), kao i ulazak 
medicinskog žargona u opći jezik (npr. COVID-19, koronavirus, asimptomatski 
bolesnik, komorbiditet, lokalna transmisija, nulti pacijent, respirator, respira-
torna bolest, respiratorna infekcija, serološko testiranje).
U za ovo istraživanje prikupljenim hrvatskim i njemačkim tekstovima koristili 
su se nazivi poput „prvog vala“ ( prvi val, die erste Welle), „socijalne distance“ 
(socijalna distanca, soziale Distanz), „karantene“ ( karantena, lockdown, zatva-
ranje; (Corona-) Lockdown, Quarantäne, Kontaktsperre) te „novog normalnog“ 
 2
 https://www.euro.who.int/en/health-topics/health-emergencies/coronavirus-covid-19/
novel-coronavirus-2019-ncov (pristup 17. rujna 2020.)
 3
 Izvor WHO: https://www.euro.who.int/en/health-topics/health-emergencies/coronavi -
rus-covid-19/novel-coronavirus-2019-ncov (pristup 17. rujna 2020.).

—  99  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima o koronavirusu
(novo normalno, die neue Normalität).
4
 Novinski tekstovi sadržavali su i novo -
tvorenice vezane uz koronavirus, npr. korona kriza, korona kruzer, nastava na 
daljinu i sl.
5
 U hrvatskim se tekstovima najčešće spominje Krizni stožer koji je 
svakodnevno davao izvješća o broju zaraženih i načinu širenja bolesti te donosio 
mjere za suzbijanje širenja bolesti. O koronavirusu se u oba jezika pisalo kao o 
nevidljivom neprijatelju i borbi ( Kampf, rat)
6
 (primjeri 1 i 2), u hrvatskim teks -
tovima kao o maratonu/utrci ili utakmici (3, 4) te ga se usporedilo i s diktatorom 
(5), a u njemačkom još o pandemiji kao o vozilu koje jako ubrzava (6).
(1) Budući da je ovaj novi rat još uvijek u početnoj fazi i da najteža vremena i iskušenja 
tek dolaze, neophodno je da Beroš i Plenković zadrže status junaka, a upravo im 
se počinju događati greške u koracima. (Večernji list, 29.3.2020.)
(2) Tatsächlich haben Länder und Kommunen im Kampf gegen das Virus häufig das 
letzte Wort.
7
 (Der Spiegel, 9.4.2020.)
(3) – Ovo nije utrka na kratke staze, nego maraton. Ovo nije vrijeme za traženje pro -
pusta i krivice, niti kod ljudi, niti kod zdravstvenog sustava. Trebamo suradnju 
i razumijevanje, a pogotovo suosjećanje prema oboljelima i njihovim obiteljima, 
poručila je Valić. (Jutarnji list, 1.4.2020.)
(4) – Uvjeren sam da smo na pravom putu i da mjere daju rezultate. Ovo je utakmica 
na duge staze i znam da ovi rezultati daju ljudima nadu da bi se neke mjere mogle 
ublažiti. (Jutarnji list, 1.4.2020.)
(5) Turizam čeka da diktator COVID-19 sruši željeznu zavjesu
 Sezona je propala, sada je osnovno držati turistički sektor na respiratoru do iduće 
godine u nadi da će doći lijek protiv diktatora (Večernji list, 14.5.2020.)
 4
 Na stranicama Instituta za njemački jezik u Mannheimu može se pronaći rječnik 
vezan uz pandemiju koronavirusa: https://www.owid.de/docs/neo/listen/corona.jsp# -
coronawelle te brojni članci s jezikoslovnim raspravama o pandemiji: https://www.
ids-mannheim.de/sprache-in-der-coronakrise/.
 5
 U engleskom su jeziku zabilježene novotvorenice poput covidiot, morona, coronalusi-
onal, coronacation, corona break, hamsterkaufing. https://www.kcl.ac.uk/news/coro -
naspeak-the-language-of-covid-19-goes-viral (pristup 9. listopada 2020.). Klose-Küc -
kelhaus navodi nove riječi iz njemačkog jezika poput Coronatsunami, Hygieneritter, 
Quarantäneblase, Wellenbrecher. https://www.ids-mannheim.de/fileadmin/aktuell/
Coronakrise/klosa_Bilder_und_metaphern.pdf
 6
 Ovakav se način govora o pandemiji kao ratu i borbi često kritizira. Štrkalj Despot 
(2020: 5) daje pregled konceptualizacije epidemije metaforom rata u različitim novin -
skim člancima, ne samo hrvatskih, već i francuskih, španjolskih i kineskih novinskih 
članaka. Navodi kako medijskim diskursom „dominira konceptualizacija koronavirusa 
kao neprijatelja, sprječavanje njegova širenja kao borbe ili rata protiv opasna nevidljiva 
neprijatelja, kojega je nužno što prije poraziti.“ Pritom se pojavljuju riječi i izrazi poput 
stožer, prva linija obrane, front, napad, bitka, nevidljivi neprijatelj, prijetnja. No, mnogi 
dionici javnog diskursa, posebno zdravstveni radnici ne slažu se s upotrebom ratnih 
metafora. Primjerice španjolski zdravstveni radnici govore da nisu vojnici te da liječe 
znanošću. Za njih je koronavirus virusna infekcija. Štrkalj Despot (2020: 7) navodi 
kako jezikoslovci često zagovaraju promjenu ratnog diskursa o koronavirusu te nude 
drugačiju konceptualizaciju, npr. metaforu putovanja, veslanja ili plesa.
 7
 Zapravo, države i općine često imaju posljednju riječ u borbi protiv virusa.

—  100  — Slavia Centralis 2/2022
Anita Pavić Pintarić
(6) Wenn wir weiter hinter der exponentiellen Kurve herlaufen, wird es sehr schwer, 
das Ruder herumzureißen. Das kennen wir von vielen Infektionskrankheiten, Ebola 
zum Beispiel. 2014 und 2015 gelang es nicht, das Virus zu stoppen, die Epidemie 
nahm an Fahrt auf und raste an uns vorbei.
8
 (Die Zeit, 28.04.2020)
Nakon karantene govorilo se o tome da moramo naučiti živjeti, odn. plesati s 
virusom (7), nakon što se epidemija usporila oštrim mjerama odn. čekićem.
(7) Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji nakon popuštanja protuepidemijskih 
mjera, takve su države mogle relativno brzo normalizirati život. Nakon „čekića“ 
kojim su suzbile epidemiju, nastavile su „plesati“ s virusom kontrolirajući njegovo 
širenje dobro prilagođenim mjerama, ili su uspjele sasvim iskorijeniti virus, poput 
Novog Zelanda i Islanda, što te zemlje mogu zahvaliti povoljnom zemljopisnom 
položaju. (Večernji list, 23.6.2020.)
U medijskom diskursu primjetna je uporaba metafore rata u kontekstu go -
vora o pandemiji. Štrkalj Despot (2020: 6) razmatra zašto je baš ta metafora 
dominantna u ovoj situaciji. Prije svega temelji se na iskustvu borbe virusa i 
antitijela. Kroz povijest su rat i bolesti bili povezani zbog siromaštva. Stanje 
društva u pandemiji je izmijenjeno, kao i u ratno vrijeme: „donose se strategije 
na nacionalnoj razini, svakodnevica uključuje bol, patnju te strah za vlastiti 
život i život bližnjih, svakodnevno slušamo o broju umrlih i prema tome 
ocjenjujemo uspješnost ‘bitke’...“. Pasler (2020: 57) također obraća pozornost 
na metaforičku objavu ratnog stanja kao znak izvanredne, neuobičajene situ -
acije, jer takva metaforika „prenosi očekivanje i pripremu na teške životne 
uvjete, odricanje i gubitak“ (Pasler 2020: 58). Štrkalj Despot i Ostroški Anić 
(2021) utvrdile su da se u hrvatskom diskursu o pandemiji pojavljuju ratne 
metafore i to prije svega koronavirus je neprijatelj (u ratu/borbi). Tako -
đer, istražile su konceptualne metafore u medijskim tekstovima i utvrdile da 
se pojavljuju sljedeće (Štrkalj Despot, Ostroški Anić 2021: 190) : stanja su 
lokacije, uzroci su sile, djelovanje je kretanje, smisleno djelovanje 
je (ciljano) kretanje duž puta, način djelovanja je način kretanja . 
Za njemačka je online izvješća Kaczmarek (2021) utvrdila najzastupljenije 
konceptualne metafore koronavirus je rat, koronavirus je agresor i ko-
ronavirus je kretanje.
3 Teorija konvencionalnog figurativnog jezika (CFLT)
U gore navedenim primjerima vidljivo je bogatstvo metafora koje se upotre -
bljavaju za pisanje o pandemiji, a one su zastupljene i u idiomima. No, idiomi 
kao konvencionalne figurativne cjeline nemaju mogućnost stvaranja kreativnih 
 8
 Ako nastavimo zaostajati za eksponencijalnom krivuljom, postaje vrlo teško preokrenuti 
stvari. To znamo iz mnogih zaraznih bolesti, na primjer ebole. U 2014. i 2015. nije bilo 
moguće zaustaviti virus, epidemija je dobila na brzini i projurila pored nas.

—  101  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima o koronavirusu
i okazionalnih metafora, već čine dio mentalnog leksikona, dakle ne stvaraju 
se slobodno ovisno o situaciji. Sastavnice idioma ponekad, ovisno o stupnju 
motivacije, a posebno one koje su metaforički motivirane (usp. Burger 2015: 
65), mogu imati i doslovno i preneseno značenje. Burger (2015: 92) tako ističe 
da doslovno i frazeološko čitanje moraju biti povezani, shvatljivi, odnosno 
njihov odnos mora biti leksikaliziran tako da doslovno čitanje služi kao izvor 
za sliku određene metafore. Nadalje, pod idiomatskom slikom Burger (2015: 
93) podrazumijeva različita senzorna područja, ne samo vizualno, već taktilno 
(etwas in die Hand nehmen, uzeti stvar u svoje ruke), auditivno ( wer nicht hören 
will, muss fühlen, čuti kako trava raste ), olfaktorno ( den Braten riechen, miriše 
na prijevaru), gustativno ( die bittere Pille schlucken, progutati gorku pilulu), 
motoričko ( festen Boden unter den Füßen haben, imati čvrsto tlo pod nogama ).
Teorija CFLT (Conventional Figurative Language Theory) koju su razvili 
Dobrovol’skij i Piirainen (2005: 6), naglasak stavlja na slikovnu sastavnicu kao 
važan element leksikaliziranog značenja konvencionalnih figurativnih jedinica, 
a definira se kao specifična konceptualna struktura koja povezuje leksičku 
strukturu i značenje figurative jedinice. Upravo stoga se u ovom radu polazi 
od pristupa navedene teorije koja je izrađena posebno za frazeološki materijal, 
a omogućuje objašnjenje nepravilnosti kod konvencionalnog figurativnog jezika 
te objašnjenje pragmatičkih i semantičkih osobina idioma.
Pri kontrastivnoj analizi idioma u dva jezika obično se pozornost poklanja 
utvrđivanju sličnosti i razlika te funkcionalnoj ekvivalenciji semantički sličnih 
idioma. Dobrovol’skij i Piirainen (2005: 80) predlažu uključivanje kriterija 
motivacije, jer kako su pokazale ranije studije, govornici često ne mogu ra -
zlikovati doslovno od prenesenog značenja idioma. „Stoga se mentalna slika 
(mi je nazivamo image component) motiviranog idioma mora promatrati kao 
dio njegova sadržaja ( content plane) u širokom smislu“
9
 (Piirainen 2005: 80). 
Motivaciju Dobrovl’skij i Piirainen (2005: 81) shvaćaju kao mogućnost inter -
pretacije mentalne slike u okviru kombinacije riječi u značenju koje joj se 
konvencionalno pripisuje te kažu kako „motivirana leksička jedinica uključuje 
u svojoj konceptualnoj strukturi ne samo značenje i slikovnu komponentu već 
i konceptualne veze među njima“. Postoje jako motivirani idiomi kod kojih se 
„konceptualne veze između aktualnog značenja i slikovne sastavnice mogu 
odmah shvatiti. Postoje i idiomi čije motivacijske veze nisu tako očite ali mogu 
biti (re)konstruirane na donekle subjektivnoj bazi, a naposljetku postoje idiomi 
za koje većina govornika ne vidi motivaciju“ (ibid. 86). Navode primjere to go 
bananans (poludjeti; jako se naljutiti, razbjesniti, izgubiti kontrolu) i spick and 
span (jako uredno, čisto). U prvom idiomu nema sličnosti između slike fiksirane 
u leksičkoj strukturi idioma i njegova značenja. U drugom idiomu sastavnice 
ne dopuštaju doslovno tumačenje i ne može se pronaći slikovna komponenta 
(Piirainen 2005: 86).
 9
 Izvore s engleskog jezika prevela autorica članka.

—  102  — Slavia Centralis 2/2022
Anita Pavić Pintarić
Kognitivna teorija metafore ( The Cognitive Theory of Metaphors, CTM) 
temelji se na šest principa: metafore se ne temelje na jeziku već na konceptima, 
zauzimaju središnje mjesto u semantici, temelje se na međukonceptualnom 
mapiranju, mapiranja zadržavaju kognitivnu tipologiju izvorne domene, meta -
fore pokazuju različite razine apstrakcije i brojne metafore su zapravo idiomi 
(Dobrovol’skij, Piirainen 2005: 122). Autori smatraju da primjena CTM nije 
univerzalna, da ne uzima u obzir kulturno utemeljene koncepte pa za analizu 
idioma predlažu Conventional Figurative Language Theory (CFLT) koja po -
kazuje kako prethodno navedene karakteristike figurativnosti (a prije svega 
slikovna komponenta) utječu na semantičke i pragmatičke osobitosti konven -
cionalnih figurativnih jedinica (Dobrovol’skij, Piirainen 2005: 130). Autori 
naime smatraju kako su rijetki slučajevi da je idiom motiviran konceptualnom 
metaforom, a da nema bogatu sliku (Dobrovol’skij, Piirainen 2018: 12).
Za Dobrovol’skoga i Piirainen (2018: 11) metaforička motivacija idioma zna -
či da se slikovna komponenta proširuje na usporedbu između izvorne i ciljne 
domene. Može se analizirati na dvije razine: konceptualnom metaforom (na 
nadređenoj razini, sličnost između izvorne i ciljne domene) te na podređenoj 
razini kategorizacije temeljenoj na okviru. Motivacijsku vezu na ovoj razini 
daje konceptualna struktura koju autori nazivaju bogatom ili konvencionalnom 
slikom, a kodirana je u leksičkoj strukturi idioma.
4 Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima
U ovom će se poglavlju prikazati rezultati analize i to prvo teme pronađene u 
oba korpusa, a poredak prikaza je napravljen prema zastupljenosti metaforičkih 
idioma koji su utvrđeni po temi. U hrvatskim je tekstovima najveći broj idioma 
utvrđen u temi „Borba protiv virusa“, a u njemačkim „Reakcije na lockdown“, 
odnosno na rad od kuće i školu na daljinu.
HRV: borba protiv virusa, reakcije na lockdown, ekonomija nakon lockdowna, kako se 
EU i svijet nose s krizom
NJEM: reakcija na lockdown, borba protiv virusa, kako se EU i svijet nose s krizom, 
ponovno otvaranje nakon lockdowna.
Unutar tema utvrđeni su idiomi te se ispituju metafore i izvorne domene koje 
se odnose na konceptualne strukture ispod značenja idioma. Te se strukture 
temelje na mentalnim slikama koje posreduju između leksičke strukture i stvar -
nog značenja idioma. Polazi se od toga da se sadržajni dio idioma ne sastoji 
samo od značenja tj. aktualnog smisla koji označava neki referentni objekt već 
uključuje i tragove doslovnog čitanja ispod značenja.
Slijedi prikaz tema i unutar njih utvrđenih značenja te idioma u oba jezika.

—  103  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima o koronavirusu
TEMA 1: Borba protiv virusa
U tablici 2
10
 nalazi se prikaz izvornih koncepata utvrđenih u idimoma koji se 
odnose na koronavirus, a ispod tablice prikazani su odabrani primjeri.
Tablica 2: Idiomi u okviru teme „Borba protiv virusa“
HRV NJEM
kontrola (biti pod kontrolom)
nadrealna situacija/neočekivano ( kao u filmu, 
ni u snu (nadati se, misliti))
obrana ( prva linija obrane, kao švicarski sir)
trud ( dati sve od sebe)
izdržljivost ( na duge staze)
strah (sakriti se u mišju rupu)
loše iskustvo ( puhati i na hladno)
odlučivanje ( biti na stolu)
kontrola (im Griff haben)
brzi razvoj ( Fahrt aufnehmen)
povjerenje (auf etwas setzen)
provjera, test ( auf die Probe stellen)
dopuštenje ( grünes Licht geben)
otkrivanje slabosti ( einen wunden Punkt 
berühren)
promjena (das Ruder herumreißen)
U nastavku će se prikazati odabrani primjeri.
(1) U ovom ratu iz 2020. ne da ne treba svatko, nego gotovo svatko smeta. Od svih se 
traži da ništa ne rade, da se sakriju u stanove, mišje rupe i da svatko misli isključivo 
na sebe i svoju obitelj, a da se jedino zajedništvo s drugima postiže elektronički, 
širenjem humora ili crnog humora. (Večernji list, 29. ožujka 2020.)
U gornjem se primjeru epidemija izazvana koronavirusom uspoređuje s ratom, 
a najbolji je način borbe zatvaranje u kuću i izolacija. Idiom sakriti se u mišju 
rupu evocira sliku male tamne rupe u koju se mogu uvući samo mala bića. 
Izvorni bi koncept bilo smanjivanje u tolikoj mjeri da nestanemo i sakrijemo se 
od opasnosti. Ciljni bi koncept bilo skrivanje iz straha: strah se može opisati 
kao smanjivanje veličine i sakrivanje u spremnik od izvora opasnosti te se može 
povezati s konceptualnom metaforom sigurnost je u spremniku, a u smislu 
mišje rupe koja se nalazi negdje pri dnu zida i s metaforom kontrola je gore .
(2) Morate znati da smo mi morali tako djelovati jer je Istra regija koja je najbliža 
Italiji i bilo je dnevnih migracija. Bili smo izbušeni poput švicarskog sira - priznaje 
Kozlevac. Kaže da je da zadovoljan situacijom i moli još jednom sve da se strpe 
jer se mjere još neće ublažavati. (Jutarnji list, 08.04.2020.)
I u ovom se primjeru na epidemiju referira kao na opasnost odnosno napad ko -
jem smo izloženi i u kojem se mora djelovati, a njime se realizira konceptualna 
metafora pandemija je bitka. Pritom je naša obrana nedovoljno čvrsta, tj. ima 
rupe poput švicarskog sira. Ovaj poredbeni idiom evocira sliku mekanog sira s 
 10
 U tablicama koje prikazuju idiome u okviru teme navodi se leksikografski oblik idioma, 
a kod navođenja ciljnih domena idiomi upotrijebljeni u tekstu. 

—  104  — Slavia Centralis 2/2022
Anita Pavić Pintarić
puno rupa, koji dakle nema čvrstu strukturu. Izvorni je koncept slaba obrana u 
bitci koja je uspoređena s mekanom i izbušenom površinom, a ciljni se koncept 
može opisati metaforom obrana je čvrsta površina.
(3) Die meisten hätten sich nicht bei dem Gottesdienst, sondern erst danach zu Hause 
angesteckt. Die Einzelfälle würden nun nachverfolgt, so Gottschalk: „Wir haben 
das gut im Griff.“
11
 (Der Spiegel, 24.05.2020.)
U njemačkom se primjeru referira na kontrolu nad situacijom, odn. nad pojedi -
nim slučajevima zaraze. Slika koju evocira idiom etwas im Griff haben je objekt 
u rukama. Izvorni se koncept odnosi na to da događaje i stvari kontroliramo 
ako ih čvrsto držimo, a ciljni se koncept može opisati metaforom mentalna 
kontrola je fizička kontrola .
(4) Wenn wir weiter hinter der exponentiellen Kurve herlaufen, wird es sehr schwer, 
das Ruder herumzureißen. Das kennen wir von vielen Infektionskrankheiten, Ebola 
zum Beispiel. 2014 und 2015 gelang es nicht, das Virus zu stoppen, die Epidemie 
nahm an Fahrt auf und raste an uns vorbei. (Die Zeit, 28.04.2020.)
U gornjem se primjeru na epidemiju referira kao na kretanje i to vožnju odn. 
veslanje. Na svom putu epidemija može dobiti na brzini i preteći nas, odnosno 
mjere koje poduzimamo. U ovom se primjeru očituje konceptualna metafora 
pandemija je putovanje u smis l u kretan j a po p u tu s određ enim c il j em. U 
idiomu das Ruder herumreißen izvorni je koncept poduzimanje odlučujućih/
snažnih mjera u teškoj situaciji. Izvorna je slika mijenjanje kursa broda zama -
hom vesla, no kurs je teško promijeniti ako se previše udaljimo s pravog puta. 
Odabiranje pravog smjera će kasnije biti nemoguće. Ciljni se koncept stoga 
može opisati metaforom promjena stanja je promjena smjera.
Analiza ovih i ostalih primjera vezanih uz temu borbe protiv virusa pokazuju 
sljedeće ciljne domene, prikazane u Tablici 3.
Tablica 3: Ciljne domene u okviru teme „Borba protiv virusa“
HRV NJEM
sigurnost je u spremniku; kontrola je 
gore (sakriti se u mišju rupu)
pandemija je bitka; obrana je čvrsta 
površina (izbušeni poput švicarskog sira)
pandemija je dugotrajna utakmica 
(utakmica na duge staze)
kontrola je gore (biti pod kontrolom)
iskustvo je oprez (puhati i na hladno)
mentalna kontrola je fizička kontrola 
(im Griff haben)
pandemija je putovanje (Fahrt aufnehmen, 
grünes Licht geben)
pandemija je putovanje; promjena 
stanja je promjena smjera (das Ruder 
herumreißen)
 11
 Većina se nije zarazila na misi već tek nakon nje kod kuće. Pojedini su se slučajevi 
pratili, prema Gottschalku: „Imamo to čvrsto u rukama“. 

—  105  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima o koronavirusu
TEMA 2: Reakcije na lockdown
Zatvaranje društva kao što je vidljivo iz donje Tablice 4 povezano je uz izra -
žavanje emocija, upravljanje krizom, izvore informacija, školu na daljinu, 
dezinfekciju i ponašanje.
Tablica 4: Idiomi u okviru teme „Reakcije na lockdown“
HRV NJEM
emocije (pucati po šavovima, biti /s kim/ 
na istoj valnoj duljini, izgubiti živce)
suočavanje s problemom ( rješavati /što/ u 
hodu, (dobiti, staviti komu u ruke, uvaliti 
komu) vrući krumpir)
izvor informacija ( doznati /što/ iz prve 
ruke)
promjena (okrenuti /što/ naglavačke)
život u karanteni ( između četiri zida)
ponašanje (maske su pale)
potpunost ( od glave do pete)
emocije (zum Heulen, keinen Bock haben, 
Nerven verlieren)
suočavanje s problemom ( auf den Kopf 
stellen, Hände sind gebunden, Felsen in der 
Brandung)
izvor informacije ( eine Runde machen)
donošenje odluka ( in die Falle tappen, auf 
einer Linie halten, das letzte Wort haben)
povjerenje (jmdm nicht über den Weg trauen)
razumijevanje ( Bahnhof verstehen)
potpora (im Stich lassen)
brzina reakcije ( aus dem Boden stampfen)
(5) Korona virus je u mjesec dana promijenio svijet naglavačke. Znopako! Ništa više 
nije kao prije. Neka svojevrsna karantena, poluizolacija naše je odnose zatvorila 
u četiri zida. U ovo krizno vrijeme ili korona vrijeme, odnosi su na kušnji. (Glas 
Istre, 23.3.2020.)
U ovom je primjeru koronavirus opisan kao promjena koja je sve okrenula 
naopako. Kada se svijet okrene naglavačke znači da ne postoji kontrola nad 
tijelom. Osim toga, međuljudski su odnosi suženi i poluizolacijom tj. kranate -
nom ograničeni na četiri zida, na spremnik, na vlastiti životni prostor. Izvorne 
se slike idioma dakle odnose na zatvorenost u prostoru i nemogućnost kontrole 
situacije. Ciljni su koncepti iznenadna promjena gubitak kontrole ( kontrola 
je gore) te zatvaranje iz straha (sigurnost je u spremniku), što može dovesti 
do velikih izazova u međuljudskim odnosima.
(6) Jako je teško takvo dijete zadržati u ‘četiri zida’, trudimo se zajedno da ostanemo 
pozitivne, da ne klonemo duhom i brojimo dane do završetka svih ovih nedaća. 
Ja imam sreće što je moja Magdalena takva kakva jest tako da još nismo osjetile 
dosadu i međusobnu zasićenost, još uvijek su nam dani ispunjeni. (Jutarnji list, 
16.04.2020.)
I u ovom se primjeru nalazi izvorni koncept spremnika. Dijete koje je inače 
radoznalo i živahno zatvoreno je u stambenom prostoru koji je izvorni koncept 
u idiomu u četiri zida. Majka govori o tome da treba razmišljati pozitivno i opti -
mistično, a ne se prepustiti beznađu dok se nestrpljivo očekuje rješenje situacije. 

—  106  — Slavia Centralis 2/2022
Anita Pavić Pintarić
Izvorni je koncept kretanje prema dolje ( klonuti duhom može biti realizacija 
konceptualne metafore vrlina je gore), a ciljni se koncept odnosi na pesimizam. 
Dok smo zatvoreni tijekom karantene, moramo ostati strpljivi. Izvorni je koncept 
povezan s odbrojavanjem dana preostalih do završetka karantene, a idiom se može 
promatrati kao realizacija konceptualne metafore vrijeme je predmet.
(7) Technische Fallstricke gibt es reichlich: Natürlich sind nicht alle Lehrer und vor 
allen Dingen nicht alle Schulen darauf vorbereitet, binnen weniger Wochen ein 
perfektes digitales Lehrprogramm aus dem Boden zu stampfen.
12
 (Frankfurter 
Allgemeine Zeitung, 28.04.2020.)
Primjer se referira na poteškoće u prilagođavanju nastave novim, pandemijskim 
uvjetima. Škole i nastavnici nisu pripremljeni za izvođenje izvrsnog nastavnog 
programa unutar nekoliko tjedana. Ovdje je izvorni koncept rast nečeg dobrog 
iz zemlje, a ciljni se koncept odnosi na to da za izradu kvalitetnih sadržaja 
treba vremena i iskustva. Ovim se idiomom realizira koncept dobro je gore.
(8) Eine Regelung wie in Niedersachsen, die mindestens acht Quadratmeter Nutzfläche 
pro Person vorsieht und Kindern den Aufenthalt in derartigen Monteurunterkünften 
verbietet, gibt es in Baden-Württemberg nicht. „Uns sind die Hände gebunden“, 
sagt der Höfener Bürgermeister.
13
 (Der Spiegel, 2.5.2020.)
Značenje ovog idioma odnosi se na nemogućnost djelovanja odn. reakcije na 
zadane mjere. Izvorna je slika vezanih ruku, a ciljni se koncept odnosi na 
konceptualnu metaforu mentalna kontrola je kontrola rukama.
Tablica 5: Ciljne domene u okviru teme „Reakcije na lockdown“
HRV NJEM
kontrola je gore (okrenuti 
naglavačke) vrlina je gore 
(klonuti duhom)
gubitak kontrole je 
neprototipično ponašanje 
(izgubiti živce)
sigurnost je u spremniku 
(zatvoriti u četiri zida)
vrijeme je predmet (brojiti dane)
opasno je vruće (vrući krumpir) 
kontrola je gore (auf den Kopf stellen)
gubitak kontrole je neprototipično ponašanje 
(Nerven verlieren)
pandemija je požar (Fels in der Brandung)
mentalna kontrola je kontrola rukama
(Hände sind gebunden)
dobro je gore (aus dem Boden stampfen)
povjerenje je kretanje duž puta (jmdm nicht 
über den Weg trauen)
neugodna situacija je zamka (in die Falle tappen)
 12
 Postoji mnogo tehničkih zamki: Naravno, nisu svi učitelji i, iznad svega, sve škole 
spremne stvoriti savršeni digitalni nastavni program iz temelja u roku od nekoliko 
tjedana.
 13
 Propis poput onog u Donjoj Saskoj, koji predviđa najmanje osam četvornih metara 
korisne površine po osobi i zabranjuje boravak djece u takvim stambenim objektima za 
montera, ne postoji u Baden-Württembergu. „Ruke su nam vezane“, kaže gradonačelnik 
Höfena.

—  107  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima o koronavirusu
TEMA 3: Ekonomija nakon lockdowna
Gospodarske djelatnosti su tijekom lockdowna puno pretrpjele i tražili su se 
načini kako pomoći poslodavcima i zaposlenicima. U novinskim su tekstovima 
zabilježene rasprave o različitim poteškoćama vezanima uz ovu temu.
Tablica 6: Idiomi u okviru teme „Reakcije na lockdown“
HRV NJEM
oprez (sačuvati/zadržati hladnu glavu, 
puhati na hladno)
donošenje odluka ( biti na tragu, povući 
pravi potez)
teškoće ( baciti /koga/ na koljena)
rješenje problema ( svjetlo na kraju tunela)
način rada ( biti u punom pogonu)
suočavanje s problemom ( gledati istini u 
oči)
brzina ( preko noći)
oprez (in Teufels Küche kommen, in jds 
Haut sein)
kontrola (in den Griff bekommen, es steht 
nichts im Wege)
neuobičajena situacija ( in Kauf nehmen, 
sich an den Kopf fassen)
postupnost ( in kleinen Schritten, Schritt für 
Schritt)
(9) – Ako ništa drugo, prisiljava nas da pogledamo istini u oči. A istina je u odgovo-
rima na nekoliko ključnih pitanja: jesmo li samodostatni u proizvodnji hrane, to 
jest imamo li osiguranu prehrambenu sigurnost i neovisnost? Ako nismo, koji su 
uzroci toga stanja u hrvatskom agraru? Kako pokrenuti resurse u razdoblju koje je 
pred nama? – navodi dr. Buturac. Mjere koje treba poduzeti u trenutku kad nam na 
glavu pada nova ekonomska kriza mogu se podijeliti na kratkoročne i dugoročne. 
Pozitivna je okolnost da neka priprema za sve njih postoji, a negativna da se malo 
toga može napraviti preko noći. Ipak, mogu se donijeti važne i dugoročno ozbiljne 
odluke: sad je pravi trenutak za to – poručuje dr. Koprić . (Večernji list, 6.04.2020.)
U gornjem se primjeru problematizira ekonomska kriza te mjere koje se mogu 
poduzeti kako bi se proizvelo dovoljno hrane. Pri tome se koristi idiom po-
gledati istini u oči u značen j u su oča v an j a s pro b l em o m. Pro b l em j e u o v o m 
idiomu personificiran, a izvorna je slika izravno gledanje u istinu, odn. trenutnu 
situaciju. Drugi se idiom odnosi na promjene i mjere koje se ne mogu donijeti 
brzo i nepromišljeno, preko noći. Izv o rna j e s lika da se n e m o že vi d j eti što 
se događa u noći i ne može se shvatiti kako se nešto brzo dogodilo. Ciljni su 
koncepti suočavanje s problemom i promišljanje o pravilnim mjerama, a oba se 
idioma mogu promatrati kao realizacija konceptualne metafore razumijevanje 
je gledanje.
(10) Ali u kriznim situacijama, ma koliko loše i neizvjesno sve skupa u nekom trenutku 
izgledalo, treba zadržati hladnu glavu i imati f okus na širu sl iku. N aime, i ova 
će kriza proći, baš kao i sve prije nje. Važno je učiniti sve kako bismo sačuvali 
radna mjesta, a istovremeno gledali i u razdoblje nakon krize, kada će nam svaki 
od radnika itekako trebati - ukazuje naš sugovornik. (24 sata, 05.05.2020.)

—  108  — Slavia Centralis 2/2022
Anita Pavić Pintarić
Ekonomska kriza je predmet i ovog primjera, u kojem je upotrijebljen idiom 
zadržati hladnu glavu koji se odnosi na konceptualnu metaforu glava je 
spremnik emocija. Ciljni se koncept odnosi na to da se u situaciji u kojoj se 
nalazimo, ne smije dopustiti zagrijavanje glave odnosno emocija koje bi mogle 
zamagliti razumno razmišljanje.
(11) Schritt für Schritt will Bundesgesundheitsminister Jens Spahn eine Normalisierung 
der deutschen Wirtschaft aus der Coronavirus-Starre ermöglichen.
14
 (Der Spiegel, 
09.04.2020.)
I u njemačkom se gospodarstvu osjećaju posljedice korona krize te se također 
raspravlja o normaliziranju gospodarske situacije. Pritom se ne donose nagle 
odluke već se ide postepeno, korak po korak . Ciljni je koncept polaganim kre-
tanjem doći do rješenja, odn. mjera koje će biti od pomoći gospodarstvu. Idiom 
se može promatrati kao realizacija konceptualne metafore način djelovanja 
je način kretanja
(12) Aber wir dürfen es auch nicht übertreiben. Wenn jetzt jeder machen dürfte, was gut 
für ihn ist, kämen wir in Teufels Küche. Corona ist schließlich nicht vorbei, ein biss-
chen Einschränkung darf man schon noch verlangen.
15
 (Der Spiegel, 12.06.2020.)
U ovom se primjeru problematizira što se može ograničiti, a da se ne dopusti 
da svatko radi po svom. U suprotnom se dolazi u probleme. Izvorna je slika 
problema odn. teške situacije vražja kuhinja kao mjesto vječnog mučenja u vatri. 
Ciljni je koncept teška situacija, a idiom je realizacija konceptualne metafore 
problemi su spremnici.
Tablica 7: Ciljne domene u okviru teme „Ekonomija nakon lockdowna“
HRV NJEM
glava je spremnik emocija (zadržati 
hladnu glavu)
djelovanje je kretanje (biti na tragu)
kontrola je gore (baciti na koljena)
znati što će se dogoditi je gledati 
kamo ideš (svjetlo na kraju tunela, preko 
noći)
razumijevanje je gledanje (gledati istini 
u oči)
glava je spremnik emocija (sich an den 
Kopf fassen)
djelovanje je kretanje (es steht nichts im 
Wege)
kontrola je držanje u rukama (in den 
Griff bekommen)
problemi su spremnici (in Teufels Küche 
kommen, in jds Haut sein)
način djelovanja je način kretanja 
(Schritt für Schritt)
 14
 Korak po korak, savezni ministar zdravstva Jens Spahn želi omogućiti njemačkom 
gospodarstvu normalizaciju od rigidnosti koronavirusa.
 15
 Ali ne smijemo ni pretjerivati. Kad bi sada svatko smio raditi ono što je dobro za nje -
ga, završili bismo u vražjoj kuhinji. Uostalom, korona nije gotova, još se uvijek smije 
zahtijevati malo ograničenja.

—  109  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima o koronavirusu
TEMA 4: Kako se EU i svijet nose s krizom
Jedan broj članaka posvećen je osvrtu na način upravljanja krizom. On se 
opisuje zajedničkom borbom, ali upravljanje krizom često doživljava i kritiku.
Tablica 8: Idiomi u okviru teme „Kako EU i svijet vode krizu“
HRV NJEM
obrana ( prva linija obrane; druga linija 
obrane)
oslabiti ( baciti na koljena)
slična situacija ( biti u istom brodu)
način rješavanja ( rješavati /što/ u hodu)
nada (svjetlo na kraju tunela)
plan djelovanja (Kurs halten)
iznenadnost (auf einen Schlag)
kritika (am Pranger stehen)
emocije (auf die Palme bringen)
objelodaniti ( die Katze aus dem Sack 
lassen)
nepoštovanje (auf der Nase herumtanzen)
oporavak (wieder auf die Beine kommen)
(13) Sezona će u svakom slučaju biti teška, financijski se nećemo približiti prethodnim 
godinama, ali otprije nekoliko dana vidimo svjetlo na kraju tunela – rekao je di-
rektor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić. (Večernji list, 23.05.2020.)
Tijekom pandemije turizam je imao puno gubitaka. Svjetlo na kraju tunela 
je idiom čije značenje ukazuje na nadu za turizam nakon karantene. Izvorna 
je slika osobe koja se nalazi u tamnom tunelu, u teškoj situaciji, ali kako se 
kreće duž tunela on dolazi kraju i vidi se svjetlo na izlazu kao ciljni koncept. 
Idiom je realizacija konceptualne metafore znati što će se dogoditi je vidjeti 
kamo ideš.
(14) Kazao je i kako Vlada razgovara s europskim partnerima, HNB-om, bankama i 
drugima i čini sve da se osigura financiranje gospodarskih mjera. - Moramo biti 
svi u istom brodu. Mi to i jesmo. Vjerujem da su ove mjere dobro kalibrirane, one 
su nastavak prvog seta mjera, one su isto bile dobro kalibrirane u tom trenutku. 
(Večernji list, 02.04.2020.)
U ovom primjeru prikazano je da sve zemlje imaju slične probleme i rješavaju 
ih na sličan način. Idiom biti u istom brodu ima izvornu sliku problema koji nas 
kao voda okružuju, ciljni se koncept odnosi na to da smo svi u sličnoj situaciji. 
Idiom je realizacija metafore tijelo i v o d a i to ljudi s istom sudbinom su 
ljudi u istom brodu.
(15) Coronakrise Hat Italien das Schlimmste überstanden?
 In Italien gibt es mehr Geheilte und weniger Neu-Infizierte. Der harte Kurs soll 
vorerst weiter gelten – aber die Regierung überlegt, wann sie die Regeln lockern 
könnte.
16
 (Der Spiegel, 1.4.2020.)
 16
 Corona kriza Je li Italija preživjela najgore? U Italiji ima više izliječenih i manje no -
vozaraženih. Zasad bi se trebao nastaviti pratiti strogi kurs – ali vlada razmatra kada 
bi mogla ublažiti pravila.

—  110  — Slavia Centralis 2/2022
Anita Pavić Pintarić
Talijanska vlada je donijela određene mjere za suzbijanje pandemije, te su mjere 
stroge i trebaju ostati takve. U ovom je primjeru zastupljena metafora pandemija 
je putovanje i to točno usmjereno prema jednom cilju. Kurs je zadan i treba 
ga se držati ako želimo okončati pandemiju. Idiom je realizacija konceptualne 
metafore promjena stanja je promjena smjera.
(16) Eurobonds erwähnte sie wohlweislich nicht. Einen Tag später ist der Anschein 
kaum noch korrigierbar, dass die beiden Kommissare von der Leyen ungestraft 
auf der Nase herumtanzen können. Es ist nicht das erste Mal, dass die Kommis-
sionschefin den Eindruck hinterlässt, nicht mehr Herrin des Verfahrens zu sein.
17
 
(Frankfurter Allgemeine Zeitung, 7.4.2020.)
U ovom se primjeru opisuje način rada predsjednice Europske komisije, Ursule 
von der Leyen, za koju piše da ne gospodari situacijom i da se dva suradnika 
ne odnose prema njoj s poštovanjem, da joj skaču po glavi, odn. plešu po nosu 
(auf der Nase herumtanzen). Izvorna se slika dakle odnosi na ponašanje prema 
drugoj osobi koja dozvoljava različite neuobičajene postupke, a ciljni je koncept 
kontrola nad radnjom je kontrola nad pokretom.
Tablica 9: Ciljne domene u okviru teme „Kako EU i svijet vode krizu“
HRV NJEM
kontrola je gore (baciti na koljena)
pandemija je bitka (prva linija obrane; 
druga linija obrane)
tijelo i voda; ljudi s istom sudbinom su 
ljudi u istom brodu (biti u istom brodu)
način djelovanja je način kretanja (u 
hodu)
znati što će se dogoditi je vidjeti kamo 
ideš (vidjeti svjetlo na kraju tunela)
kontrola je gore (wieder auf die Beine 
kommen)
pandemija je brzo kretanje (auf einen 
Schlag)
promjena stanja je promjena smjera; 
pandemija je putovanje (der harte Kurs)
ljutnja je životinjsko ponašanje (auf die 
Palme bringen)
um je spremnik; ideje su fizičke stvari u 
spremniku (die Katze aus dem Sack lassen)
kontrola je javna izloženost (am 
Pranger stehen)
Kontrola nad radnjom je kontrola 
nad pokretom (auf der Nase herumtanzen)
 17
 Razborito nije spomenula euroobveznice. Dan kasnije, teško se može ispraviti izgled 
da dva povjerenika von der Leyen mogu nekažnjeno plesati po nosu. Nije prvi put da 
šefica povjerenstva ostavlja dojam da više nije zadužena za proces.

—  111  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima o koronavirusu
5 Zaključak
U ovom se članku prikazao novinski korpus na njemačkom i hrvatskom je -
ziku, u kojem se pojavljuju idiomi vezani uz izvješćivanje o koronavirusu. 
Metaforički idiomi su analizirani prema slici koju sadrže te izvornim i ciljnim 
konceptima. Utvrđene su četiri glavne teme u kojima se ovi idiomi upotre -
bljavaju u oba korpusa: borba protiv virusa, reakcije na lockdown, ekonomija 
nakon lockdowna, kako se EU i svijet nose s krizom. U oba je korpusa veći 
broj idioma utvrđen u okviru teme „borba protiv virusa“ te „reakcija na lock -
down“. Raspored tema s obzirom na broj idioma utvrđene u njima je sljedeći:
HRV: borba protiv virusa, reakcije na lockdown, ekonomija nakon lockdowna, kako se 
EU i svijet nose s krizom
NJEM: reakcija na lockdown, borba protiv virusa, kako se EU i svijet nose s krizom, 
ponovno otvaranje nakon lockdowna.
Idiomi su analizirani prema teoriji CFLT, a analiza pokazuje kako su u oba jezi -
ka zastupljene slične konceptualne metafore. Najmanje sličnosti imaju koncepti 
u temi borbe protiv virusa, a najsličniji su koncepti zastupljeni u temi reakcija 
na pandemiju. To i ne čudi jer svaka država prema svojoj politici upravlja kri -
zom, a reakcije na lockdown su bile slične jer su ljudi odjednom morali raditi 
od kuće, školovati se na daljinu i ostati izolirani. Idiomi se odnose na emocije, 
izvor informacija te ponašanje i povjerenje u državno vodstvo. U korpusima 
nisu zabilježeni idiomi s istovjetnim sastavnicama.
U temi borbe protiv virusa u oba se korpusa pojavljuju idiomi vezani uz 
kontrolu i konceptualnu metaforu kontrola je gore, mentalna kontrola je 
fizička kontrola. U hrvatskom se korpusu pandemija idiomima predstavlja 
kao bitka i dugotrajna utakmica, a u njemačkom kao putovanje i brzo kretanje.
U temi „reakcije na lockdown“ zajednički su idiomi kojima se izražavaju 
emocije, izvor informacija i suočavanje s problemom. Konceptualne metafore 
su kontrola je gore i gubitak kontrole je neprototipično ponašanje. 
Idiomi ukazuju i na vrućinu kao opasnost sadržanu u slikama idioma vrući 
krumpir i Fels in der Brandung.
Tema „ekonomija nakon lockdowna“ ima zajedničko značenje opreza koji 
se pokazuje u oba korpusa. Zajedničke su konceptualne metafore glava je 
spremnik emocija i djelovanje je kretanje.
U posljednjoj temi „kako se EU i svijet nose s krizom“ pokazuje se sličnost 
u konceptualnoj metafori kontrola je gore.
U oba se korpusa pokazuju sljedeći zaključci vezani uz pandemiju. Kako bi 
se obuzdao koronavirus, potrebno ga je zgrabiti i držati u rukama kako bi ga 
se kontroliralo. Virus je izazvao lockdown i postao je velika prepreka kretanju. 
Život u karanteni je ograničen na zatvoren prostor, u kojemu se radi, školuje, 
dobivaju informacije i proživljavaju sve emocije.

—  112  — Slavia Centralis 2/2022
Anita Pavić Pintarić
LITERATURA
Harald BURGER, 2015: Phraseologie. Eine Einführung am Beispiel des Deutschen. 5., 
neu bearbeitete Auflage. Berlin: Erich Schmidt Verlag.
Dmitrij DOBROVOL’SKIJ, Elisabeth PIIRAINEN, 2005: Figurative Language: Cross-
cultural and Cross-linguistic Perspective. Current Research in the Semantics/Pragmatics 
Interface. Volume 13. Amsterdam et al: Elsevier.
– –, 2018: Conventional Figurative Language Theory. Yearbook of Phraseology 9/1, 5–30.
Hanna KACZMAREK, 2021: Coronavirus(-Pandemie) in Sprache und Denken. Ein 
Exkurs anhand der deutschen online-Nachrichtenmeldungen. Linguistische Treffen in 
Wrocław 9/I, 107–118.
George LAKOFF, Jane ESPENSON, Alan SCHWARTS, 1991: Master Metaphor List. 
Cognitive Linguistics Group, University of California at Berkley. Dostup 7. 9. 2022. na 
http://araw.mede.uic.edu/~alansz/metaphor/METAPHORLIST.pdf.
Marija OMAZIĆ, 2015: Phraseology through the looking glass. Osijek: Sveučilište Josipa 
Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.
Malte PASLER, 2020: Zur Kriegsmetapher in der Corona-Krise. Kritik in der Krise. 
Perspektiven politischer Theorie auf die Corona-Pandemie. Ur. Clara, Arnold, Oliver 
Flügel-Martinsen, Samia Mohammed, Andreas Vasilache. Baden-Baden: Nomos Ver -
lagsgesellschaft. 49–60.
Anita PAVIĆ PINTARIĆ, 2015: Deutsche und kroatische Idiome kontrastiv. Eine Analyse 
von Ausdruck und Funktion. Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, 
Oxford, Wien: Peter Lang.
Kristina ŠTRKALJ DESPOT, Ana OSTROŠKI ANIĆ, 2021: A war on war metaphor: 
Metaphorical framings in Croatian discourse on Covid-19. Rasprave 47/1, 173–208.
Kristina ŠTRKALJ DESPOT, 2020: Kako koronavirus mijenja jezik kojim govorimo (i 
mislimo)? Hrvatski jezik 2, 1–7.
Natalija ULČNIK, 2020: Podoba epidemije v starejših poljudnostrokovnih in publici -
stičnih besedilih. Slavia Centralis 13/2, 31–49.
IDIOMI V HRVAŠKIH IN NEMŠKIH ČASOPISNIH ČLANKIH O 
KORONAVIRUSU
Članek raziskuje idiome oz. metaforične izraze, uporabljene v časopisnih člankih o 
pandemiji koronavirusa. Za namen raziskave so bili zbrani članki od sredine marca 
2020, ko so bili uvedeni karantenski ukrepi, do sredine junija 2020, ko se je ponovno 
pojavilo več okuženih. Izbrana so bila poročila, intervjuji in kolumne s spletnih portalov 
hrvaških in nemških časopisov ( Večernji list, Jutarnji list, 24 sata, Glas Istre; Die Zeit, 
Der Spiegel, Frankfurter Allgemeine Zeitung), v katerih so uporabljeni idiomi. V prvi 
fazi so bili idiomi identificirani, v naslednji fazi pa analizirani glede na teme, v katerih 
so bili uporabljeni. Uporabljena je bila kontrastivna metoda, idiomi pa so bili analizi -
rani glede na komponente slike, izvorne in ciljne domene. Pomen besedne zveze je bil 
preverjen na hrvaškem jezikovnem portalu, v bazi hrvaških jezikovnih fraz, spletnem 
slovarju Duden in na portalu Redensarten-Index. Glavni seznam metafor je bil uporabljen 
za določitev ciljne domene te konceptualne metafore.

—  113  —
Idiomi u hrvatskim i njemačkim novinskim tekstovima o koronavirusu
Ugotovljene so bile štiri glavne teme, v katerih se idiomi uporabljajo v obeh korpusih, 
in sicer: (1) boj proti virusom, (2) odzivi na zaprtje, (3) gospodarstvo po zaprtju in (4) 
način spopadanja s krizo v EU in svetu. V obeh korpusih so bili najdeni številni idiomi 
v okviru prvih dveh tem. Analiza je pokazala, da se v korpusu ne pojavljajo idiomi z 
enakimi sestavinami. Poleg tega je v hrvaškem korpusu pandemija predstavljena kot 
bitka (npr. prva linija obrane, druga linija obrane) in dolga tekma (npr. utakmica na 
duge staze), v nemškem pa kot potovanje in hitro gibanje (npr. Fahrt aufnehmen). Kljub 
temu pa so v obeh jezikih prisotne podobne konceptualne metafore. Najmanj podobnosti 
imajo pojmi na temo boja proti virusu, najbolj podobni pojmi pa so zastopani pri temi 
odzivov na pandemijo. Običajne konceptualne metafore so: nadzor je gor, duševni 
nadzor je fizični nadzor, izguba nadzora je neprototipsko vedenje, glava je 
sredstvo čustev in dejanje je gibanje.