GEOGRAFSKI INSTITUT J. N. A. TOPOGRAFSKI ZNACI za karte 1:25.000 do zaključno 1:100.000 BEOGRAD 1952 /55 Joj 153203 N A R E D B A Br. 46 UPRAVE GEOGRAFSKOG INSTITUTA JNA OD 19. AVGUSTA 1952 G. Da bi se radovi na izradi karata nove podele u razme¬ rama: od 1:25.000 do uključno 1:100.000 vršili jedno- obrazno, „propisuju se ovi TOPOGRAFSKI ZN£CI Isti se imaju smatrati 1 kao .privremeni, ali obavezni za sve radove na pomenutim kartama koji se vrše u G1JNA. Ovo izdanje štampati samo za potrebe G1JNA u 1.500 primeraka. Sve naknadne izmene i dopune koje če zahtevati daljnja praksa na izradi ovih karata propisivače Uprava G1JNA svojom naredbom. Pošto se kroz praksu utvrdi definitivan izgled zna- kova, pristupiče' se njihovoj izradi i štampanju, po propisima koja vaze za izdavanje pravila u JNA. SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU! NAČELNIK INSTITUTA General-ppukovnik Marčič Karel, s. r. I D KO VRSTA I VELIČINA SLOVA za ispisivanje karata od raz 1:25.000 do zaključno 1:100 000 VRSTA I VELIČINA SLOVA ZNACI ZA PREDMETE NA ZEMUIŠTU 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 13 A) OBJEKTI 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 (Opštinski narodni odbor ONO, Ško/a Šk. J Staniča narodne milici je SNM | Zadružni dom Z D, Sel j. rad. zadr.SRZ ' Ekonomsko dvorište Ek. D Usam/jeni hote/ Hi mehana Šumareva Hi lovačka kuča Razvalina veča i manja Silos Kula (od tvrdog materijah Hi drveta za razgledanje okoline) Usamljeni grob Hi usamljeni krst Religiozni znaci Veče Hi manje hriščansko groblje H 12 Veče Hi manje muslimansko groblje CH io Veče iti manje jevrejsko groblje $ 1-8 Zapis Hi ikona na drvetu 08 t on Putokaz ir? 0-8 + r t i-2 ± t I 1-6 £{V3 - m fbr. □LO Tci-3 Kalorično-e/ektrična centrala sa i bez dimnjaka Fabrika Hi kombinat sa i bez dimnjaka Veča fabrika Hi kombinat koji se črta u razmeru Plinara (Plinska centrala) 40 Naftovod, nadzemni Hi podzemni 55 5l 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 o-5 Pruga normalnog ko/oseka (jedon kolosek ) 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 17 -i_I_L Pruga normalnog ko/oseko (Poreč automobi/skog puta) Pruga normalnog ko/oseka u gradenju Električna železnica Pruga uskog koloseka 1.00 m. Pruga uskog koloseka 0.76 m. Pruga uskog koloseka 0.60 m Pruga uskog koloseka u gradenju 0 28 Žičana železnica b) Putevi Tramvajska pruga j ^ 1'2 : 1-2 1 - 2:0 4 - Autostrada (Dvojni automobi/ski put) Automobi/ski put / reda Automobi/ski put II reda Automobi/ski put III reda 18 81 82 83 84 Bolji ko/ski put [krčanik) Napušteni automobilski put II reda Automobilski put u gradenju 0 ' 2 fi Običan ko/ski put o-25 Lošiji ko/ski put Boljo konjska staža Lošija konjska staža Pešačka staža Pešačka staža mestimično neuočljivo na zemtjištu ajTačkice označavaju da auža vozila ne mogu Serpentine savladati krivinu odjednom bJ. Črtice označavaju us- pon veči od / 0 % C) DET ALJ! KOD KOMUNIKACIJA 93 Tune! (tune / za vodu črta se plavoJ I 19 Galerija (Tunel s jed ne strane delimično otvoren) Zaštitni zid (broj označava relativnu visinu) Potporni zid Komunikacije na nasipu (broj označava relativnu visinu) Železnička pruga u useku (broj označava relativnu dubinu) Komunikacije u useku (broj označava relativnu dubinu) Drvored Pojedino drveče pored puta Ukrštavanje komunikacija (u nivou) Nadvožnjak i podvožnjak Železnička stanica (veča) Železnička stanica (manja) 20 r 10 • ro Postaja Prolaz automobi/skih puteva kroz naseljena mesta a) Veliki D) MOSTOVI - f r fi 1 *1 T r — Gvozdeni, betonski Hi kameni most sa stubovima Gvozdeni, betonski Hi kameni most bez stubova Drveni most sa stubovima Drveni most bez stubova Most na plovnim objektim a T' b) Mati Veliki most za autoput i prugu Gvozdeni, betonski Hi kameni most 115 Drveni most 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 c) Propust/ 21 d) Brvna 1-8 --W-- 10 .$-*. a) Pijače ® n 9 " 9 i-i 10 9 °' 7 1-2 "(V 2-0 © M t 15 0-8 na železnicama na automobilskim putevima na običnim putevima Brvno za stoku i ljude Brvno samo za ljude E) VODE Rezervoar vode u vidu kute Jak izvor (preko 101. u jednoj minuti) Slab izvor Česma Bunar sa dermom Bunar bez derma Arteski bunar 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 b) Tekuče 0-2 Kanal Hi jaz širine ispod 5 m. 23 Potok sa strmim obalama samo u ravničastom zem/jištu (broj označava visinu obale u m. nad vodenom površinom) Jaruga-povremeno sa vodom- (kod uskih jaruga^bez plave Unije) J aru ga u brdovitom i p la n insko m zemljištu i u ravnici kad po razmeru ne može u karta da stane 142 <=*— 1-7 143 ■■ ■' ■ —= ± = 1 -^ o~a 1-5 : o-5 Kanal Hi jaz na nasipu Ponornica Akvadukt Potok i kanal povremeno sa vodom c) Stajače Jezero i bare 145 Lokve 24 | ^ss, Ribnjok so ustavama 5 i s : v5 —X 1 * 0 Prohodno močvarno zemljište T- — A 2-0 Prohodno močvarno zemljište ~7— so ševarom Neprohodno močvarno zemljište msčiim Neprehodno močvarno zemljište vmilm' so ševaro/ jp=T| i 10 151 t v h »P -' V /« ° Treset » 11 !; - \ ft ", m * Živi pesok ■■ — Pesak pored reke 25 F) PREVOZI I PRELAZ! PREKO REKA Že/eznička ske/a (trajekt sa mostom za pristajanje) Motorna ske/a (Hi parna) sa mostom za pristajanje Ske/a za prevoz kola, stoke i ljudi Ske/a za prevoz stoke i ljudi Ske/a za prevoz /judi Gaz za ko/a kod bo/jih kolskih puteva Gaz za kola Gaz za stoku Gaz za /jude 163 164 165 166 167 168 169 170 171 172 173 174 175 176 177 178 4 G) DETALJ/ NA REKAMA Pravac toka vode Vodopad Drvena ustava Kamena . ustava Sprud Kamena brana Drvena brana Ledobran Ledobran kod mosta Kameni odbijač vode Drveni odbijač vode Parobrodska stanica Csa mostom za pristajanje lade) Plovnost reke za parobrode Plovnost reke za manje lade (uzvodno i nizvodno) Plovnost reke za sp/avove Kilometarska oznaka pored reka 27 H) PRETSTA VKA RELJEFA ZEMLJIŠTA 1). Izohipse —-t—— 0-2 Glavna horizontala - oi Osnovna horizontala _—___ Polu horizontala .. Četvrt horizontala , 20 . .'o Osminka horizontala (samo za 25000 kartu) 28 I) NASIPI, JARUGE, STENOVITI OTSECI o O ( Vrtača (koja se ne može pretstaviti horizontalama) Udolje Nasip Rov ili usek broj označava relativnu visinu iti dubinu Suvi rov dubine do / m. 185 Udubljenje' u ravničastom terenu 29 3.) Stene, plazine i lednici 4. J Krš -kras a.) Lako prolazan krš b.) Teško prolazan krš 188 189 190 191 192 193 194 195 196 197 198 199 J) KULTURE □Bil] r*»" i n Njiva Livada Pašnjak iti utrina Hmelj Vinograd Vinograd talijanskog tipa Bašta povrtnjak ili rasadnik Vodnjak Park Uredena šuma sa prosekom Lisnata šuma - belogorica Ig/ičasta šuma - crnogorica 31 3 4 4 Makija Džbunje so i bez odredenih granica Pirinčano polje Utrina ilj livada sa grupama drveča Hi džbunja Lako uočljivo i daleko vidljivo drveče (lisnato i igličastoJ Pojedino drveče i grupe drveča Red drveča K) OGRADE Zidana ograda Hi od nas/aganog kamena Ograda od dasaka Plot Hi vrljika Ograda od žice Živa ograda 212 213 214 215 216 217 218 219 220 221 222 223 L) ZNAC/ ZA USTANOVE U NASELJU (crtaju se ispod naziva) M) GRAMCE I GRANIČNI PREDMETI Državna granica 33 224 Republička granica 225 __o-3 Autonomna, pokrajinska i oblasna g ra niča N) ZNACI ZA VIŠINE I STALNE TAČKE 235 A Trigonometriska tačka 236 237 238 239 240 241 242 243 244 245 246 247 248 O) DET ALJ! NA MORSKIM OBALAMA I MORU Izobata od 2 metra 249 250 251 252 253 254 255 256 257 258 259 260 35 t A T a a iti * tt? i J. J. 4 - X A t Sidrište za manje brodove Sidrište za veče brodove Zabranjeno sidrište Zidana oznaka Stupovi, stupovne konstrukcije Motke Označne plutače Svetleče plutače Svetionici, svetla uopšte Stalna morska struja Struja plime Struja oseke Veštačka obala i gotovi za pristajanje. Lukobran, valobran. Parobrodska sta ni ca i pristan iste 36 Za razmer : 1:25000 37 Vratnik Greben Uva/ica Sidrište ZALIV OTOČIČ a) Strma obala b) Podvodne stene uz obalu koje se pri niskoj vodi pojave iznad površine. c) Š/junkovita obala d) Peščana obala e) Ravna obala Solana - ' SKRAČENJA I OBJAŠNJENJA NAŠIH I STRANIH RECI U UPOTREBI NA KARTAMA SKRAČENJA JUGOSLOVENSKIH RECI 44 SKRACENJA ITALIJANSKIH RECI Gostionica Manastir Vodovod Osmatračnica Šuma, šume Vrh Zaliv (ulaz) Pastirska kuča Varošica (kuče pored puta) Glava Kuča Zaseok Lovačka kuča Planinska kuča Kasarna Planinsko krovište Kučiča, stražarnica Dolina Kanal Brodogradillšte Putareva kuča Koliba Manastir Tvornica hartije Vodopad Zamak Rupa (jama) Vrh Groblje Brežuljak Klisura Opštinski Manastir Rog. vrh Salaš Obala Predionica Lokalni pat Greben Magazin Carinarnica Donji Gornji Reka Tvor niče Majur (salaS) Železnička st. Topionica, železara Feudalno dobro Predionica Ušče Šuma Usečeno sedlo (prevoj) Široko sedlo Visoka peč (ciglana) Tvrdava Česma, izvor Jaruga, rov Žičana železnica Tunel Lednik Veliki Pečina Donji Lekovit (-a banja) Ostrvo Jezero-a Kuča Majur Veliki Mlin Planinsko sklonište Srednji Južni Mali Planina Opština Rudnik Planina Plovni kanal Snežanik Novi Radionica Hotel, gostionica Bolnica Gostionica 48 Ruševina Sveti Školj, hrid Pilana Sedlo Šuma Grob Svilara Predgrade Izvor, vrelo Ispod Plaža Odliv Postrojenje Železnička st. Bara Senjak na planin, zaravni Staja Plitak Državna cesta nad, iznad Gornji Bajiča Poljsko dobro Glava, vrh Nemački Ribolov Rov Toranj 49 SKRAČENJA NEMAČKIH RECI * Skračenja označena zvezdicom odnose se na nazive nemačkih naseljenih mesta (t. j. njihov zovršetak reči) te se nemogu prevesti na naš jezik. 50 5G * Skračenja označeno zvezdicom odnose se na nazive nemačkih naseljenih mesto (t. j. njihov zovršetok reči) te se nemogu prevesti na noš jezik. SKRAČENJA MADŽARSKIH RECI 58 rc ccj SKRACENJA RUMUNSKIH RECI Ad&ne Dubok Apa Voda Apus Zapad Punct astronomic Astronomska tačka Balta Močvara Baragan Stepa, pustara Batran Stari fil Put, staža Željeznica Polje Gostiona Salaš Brdo Šivara Vrh Zaobljen vrh Stražarnica na žel. pr. Kača Opština (teritorijal. Rt podela) Gornji Donji Brdo, Brežuljak Nasip, valoban U dolini Na brdu Srednji Salaš Bunar, česma Velika reka Fabrika Željeznička stanica Reka Postaja Prolaz Ribnjak Ostrvo Izvor, vrelo 62 Podnožje Pašnjak u vis.plan. Potok Šuma Proplanak Kamen, stena Reka Rumunski Istok Sveti Selo Ravnica Cesta Staja, tor Skata, stena Izvor Trg To ran j Tor Dolina Vrh, šiljak Star Vinograd OBJAŠNJENJA BUGARSKIH REČI Bo^Ha ejieKTpHHecKa ueHTpajia Bo^eHHpa Boleroma Ha Jio^Ka BbTbpHa MejiHHpa HbpBeHa nocTpoiiKa /lT>CKOpT3 3Ha JI>KaMHH M30CTaBeHa MHHa Kojinba (Kornapa) KaMeHHa KapHepa JleTHme JleCHHMeHCKH flOM MejiHHua c MOTopHa cHJia MnHa b eKcnjioaiauHfl HHBejianHa Mapna HexpHCTHBHCKH rpoČHma OpneHTHpOB. ^bpBeia OT^ejieH Kpbd Ch\nejieH xaH KpbHMa OTJieJIHH IIOCTpOHKH riapaKJiHc (o6poHHme) riemb 3a Bapb riemepa riaMeTHHK riocTpofiKa c HaBec. norpaHHHeH nocT riocTpoftKa c TpnaHr. TOHKa ribTenoKa3aTejT Pa^HOCTaHUHH Pa3B3JIHHH '• Električna centrala na vod. pog. Mlin Mlin na čamcima Vjeternjača Drvena zgrada Pilana Džamija Napušteni rudnik Koliba Kamenolom Aerodrom Sumareva kuča Motorni mlin Rudnik u pogonu Nivelmanska tačka Nehriščansko groblje Markantno drveče Usamljeni krst Usamljena krčma Usamljena kuča Kapela Visoka peč Pečina (špilja) Spomenik Zgrada sa visokim kro vom Karaula Zgrada sa trigonometri skom tač. Putokaz Radiostanica Ruševine 65 CrapH KpenocTHH CTeHH Grapo yKpenjieHHe Tejierp. h Tejiecj). CTamiHH TenaBHiuua 4>a6pnKa c komhh. a6pHKa c MOTopHa CHjia XpHCTH8HCKH rpofiHUia MepKBa Zidine stare tvrdave Staro utvrdenje Telegraf, i telefon. Sta¬ niča Kovačnica Fabrika sa dimnjakom Fabrika sa motornim pogonom Hriščansko groblje Crkva. SKRACENJA GRCKIH RECI Ag Agios Sveti Akra Akra Rt Ano Ano Gornje Aspros, Levkos Aspros, Levkos Beo Kato Kato Don je JJmni Umni Jezero Mavros Mavros Cm Met. Metohi Imanje Mn. Man Moni, Monastirion Manastir Mag. Magula Zaobljeno uzvišenje Megas, Megalos Megas, Megalos Veliki Mikros Mikros Mali SKRAČENJA ALBANSKIH RECI Barz Breg Buni Č, Čafa, Qafa Ere Fuša, Fusha Beo Humka, breg Naselje Sedlo, prevoj Novi Ravan, ravnica (>7 SKRAČENJA TURSKIH RECI SKRACENJA ČEŠKIH RECI c., cist.(cisterna) cih. (cihelna) cukr. (cukrovar) dul dv. (dvur) el. (elektrarna) hdj. (hajovna) hlin. hlinište host (hostinec) j. (jeskyne) kap. ( kaple) kas. (kasdrna) kl.(klašter) kruh. (kruhovka) lih.(lihovar) lom (kamenny lom) ml. (mlyn) mysl.(myslivna) nddr. (nadraži) nakl. (nakladište) pila pisk. (piskovna) piv. (pivovar) prach.(pracharna) prist. (pristavište) pr. , prm.,(pramen) ps. ,(pusta) st., std. (studna) šterk., (šterkovna) Cisterna Ciglana Fabrika šečera Banja Majur Elektrona Šumareva kuča Majdan boksita Mehana Spil ja, pečina Kapela Kasarna Manastir Pekara Trgovina Kamenolom Mlin Lovačka kuča Železniška Staniča Železniško skladište Strugara Majdan peska Pivara Ložionica Pristanište Izvor Pusta Bunar Majdan šljunka 74 SKRACENJA SLOVACKIH RECI SKRACENJA RUSKIH RECI 78 OBJAŠNJENJA ENGLESKIH REČI 80 81 construction J konstrakšen Road roud Road 1 roud meteld metalled ? ouver 5 m. over 5 m J Road metalled roud meteld under 5 m. ander 5 m. Road unmetalled and earl track Stenje Železnica | Železnička Staniča | Normalni kolosek | Uskotraini kolosek Industriski kolosek Žičana-železnica Železnica u f izgradnji Put 1 Savremeni ili ? uvaljan put J iznad 5 m. širine Uvaljan put ispod 5 m. širine roud anmeteld end j Krčanik ili kolski kart trek I put neuvaljan II DEO UPUT ZA ISPISIVANJE KARATA i OBJAŠNJENJE ZNAKOVA 87 II Deo NAČIN ISPISIVANJA KARATA 1) Ispisivanje naziva na vojnim kartama sviju razmera treba da bude čitko i jasno. Na¬ ziv treba da bude tako ispisan da se nedvo- Smisleno tačno zna kome objektu pripada i da ne pokriva ni jedan važan detalj karte. Položaj reči treba da bude takav da se može lako da čita i bez obrtanja karte, a jasnoča slova takva da se nazivi mogu da čitaju i pri slaboj svetlosti u vozilu, na konju i u pokretu peške. 2) Načelno naziv naseljenog mesta ili ma kog drugog objekta ispisuje se istočno, a u nedostatku prostora ili ako bi se time pokrio kakav drugi važniji detalj, naziv se ispisuje u bližini objekta, južno, severno ili zapadno i to paralelno sa južnim okvirom. Nazive uzvišenja treba ispisati po moguč- stvu iznad ili ispod znaka višine, a nazive pla¬ ninskih linija, kosa, grebena, reka, dolina, klanaca, jaruga, pojedinih predela i komuni¬ kacija, koji se prostiru u dužinu, ispisuju se u pravcu njihovog protezanja, zbijeno ili raz- vučeno. Ako se takav jedan naziv pruža u pravcu j. z. — s. i. odnosno s. i. — j. z. tada se takav naziv ispisuje sa juga ka severu, ako se naziv pruža u pravcu s. z. — j. i. odnosno j. i. — s. z. tada se takav naziv ispisuje sa se¬ vera ka jugu. 88 Pri ispisivanju naziva večih vodenih povr¬ šina treba iste ispisati po mogučstvu na samim vodenim površinama u pravcu protezanja ili paralelno sa južnim okvirom (zbijeno ili raz- vučeno). 3) Ako za ispisivanje naziva naseljenih me¬ sta ili pojedinih važnijih objekata nema do- voljno mesta u bližini tada se iznimno taj na¬ ziv može ispisati i malo dalje na nekom po- godnom mestu, no u tom slučaju treba od na¬ ziva povuči strelicu u pravcu objekta kome pripada. Razdvajanje naziva dozvoljava se sa¬ mo izuzetno i to samo tada, ako se time ne stvara nikakva pometnja. 4) Kada dva ili više naselja ili objekta koji su medu sobom blizu imaju zajednički na¬ ziv a razne prideve, tada se zajednički naziv ispisuje na najzgodnijem mestu u sredini, a pridevi se ispisuju svaki kod svog objekta, pri čemu se na kraju svakog prideva stavlja po- vlaka, a kod naziva svakog objekta, povlaka se stavlja ispred početnog slova naziva. Gornji — Srednji — — Miholjac Donji — Kod raštrkanih naselja, naziv može da se ispiše i više puta, no u tom slučaju centar se ispisuje propisnom veličinom slova a ostali delovi se ispisuju sitnije, ali se naziv može da ispiše i razvučeno kad je to naročito potrebno pokrivajuči pritom čelu prostoriju raštrkanog naselja. 5) Kod razvučeno ispisanih naziva treba se pridržavati sledečih pravila: a) Slova ne smeju biti suviše razmaknuta da se nebi gubio kontinuitet čitanja. (Razmak slova da ne' prede trostruku visinu malih slova). b) «Ne menjati naglo pravac protezanja na¬ ziva. c) Nazivi se ne smeju ukršteno ispisivati. 6) Nazive reka treba načelno stavljati ta- mo gde one primaju pritoke, tako da ne bude sumnje koja je glavna a koja sporedna reka. Ako se dve reke slivaju u jednu, koja več ima svoj naziv, tada se nazivi ovih reka, odnosno manjih reka uopšte stavljaju u bližini sliva. 7) Nazivi naseljenih mesta ispisuju se ona- ko kako se zvanično nazivaju. U slučaju da neko naselje ima dva naziva, tada če se glavni ili novi naziv ispisati propisnom vrstom i ve- ličinom slova, a drugi se ispisuje nešto sitnije u zagradama ispod ili pored prvog naziva, u koliko to razmer i jasnoča karte dozvoljava. Koji je naziv zvaničan saznače se od mesnih narodnih vlasti. Ispod naziva ucrtava se u za¬ gradama višina tog naselja, znak za postu i telegraf, znak sreza ili cisternu ako je naselje bez vodovoda, izvora ili bunara. Ovi se znaci kod velikih gradova ne meču. Istoriski nazivi ispisuju se tankim blok slovima u zagradi. 8) Imena željezničkih stanica i pos+aja is¬ pisuju se prema njihovom zvaničnom nazivu, označenom u redu vožnje. 9) Nazivi turističkih kuča ili planinskih skloništa, ispisuju se prema podacima dobive- nim od odgovarajučih planinskih udruženja ko- jima dotični objekti pripadaju. 10) Nazivi koji nisu ozvaničeni (delovi re- ljefa, šume, vode i t. sl.) pišu se onako, kako ih narod dotičnog kraja izgovara. 11) Nazivi se mogu i skračeno napisati, ali samo oni za koje postoje skračenja i objašnje- nja uz topografske znake. Kratke nazive ne treba skračivati. 12) Svaka pojedina sekcija smatra se kao 90 zasebna celina, te na njoj ispisani nazivi mo- raju biti potpuni a ne ostavljati neka slova za susedni list. TOPOGRAFSKI ZNACI Topografski znaci su utvrdeni, uslovljeni znaci, kojima se na planovima i kartama iscr- tavaju predmeti koji se nalaze na zemljištu. Oblik znakova je za sve karte od razmere 1 : 25.000 do zaključno 1 : 200.000 isti. Topograski znaci rasporedeni su u sledeče grupe: A) Objekti B) Komunikacije C) Detalji kod komunikacija D) Mostovi E) Vode F) Prevozi i prelazi preko reka G) Detalji na rekama H) Prestavka reljefa zemljišta I) Nasipi, jaruge, stenoviti otseci J) Kulture K) Ograde L) Znaci za ustanove u naselju M) Granice i granični predmeti N) Znaci za višine i stalne tačke O) Detalji na morskim obalama i moru i P) Uobičajeni nazivi u Jadranskom Pri¬ morju. O NASELJENIM MESTIMA 1) Na planovima i kartama razmere 1:25.000 zaključno do 1:100.000 naseljena mesta crtaju se na sledeči način: a) Zbijena naselja. — Spoljni oblik naselja, ulazi, izlazi, simetrale ulica i raskršča, crtaju se na svom mestu. Oblik ulice na planu treba da odgovara obliku ulice u prirodi. Ako se ši¬ rine ulica ne daju u razmeru, onda se ulice kroz koje prolaze automobilski putevi, odnosno glavne ulice, crtaju sa dve paralelne linije sa meduprostorom od 0,5 mm. Ostale ulice crtaju se (u koliko mogu da stanu u plan, kartu) sa .meduprostorom od 0,3 mm. Objekti (kule, veče gradevine, fabrički dimnjaci, crkve) koji su odredeni numeričkom ili grafickom triangula- ciom, crtaju se na svoja po položaju odredena mesta. Gradevine na ulazu i izlazu kao i u centru naselja i važnije veče gradevine crtaju se po svom obliku i približno na odgovaraju- čem mestu. Sve ostale zgrade ucrtavaju se bez obzira na broj zgrada tako, da se dobije ka- rakterističan izgled naselja. Ako su u naselju kuče nepravilno raspore- dene, ulice se prestavljaju sa dve tanke lini¬ je, kako je to napred opisano bez obzira na po¬ ložaj kuča, a kuče se iscrtavaju tako da se dobije karakterističan izgled naselja. Spomenici, usamljeni grobovi, religiozni ki- povi, škole, krstovi, table sa nazivom, kilome- tarski stubovi, izvori, bunari, obične crpke i cisterne ne crtaju se. Pored škola, mesnih na¬ rodnih odbora i t. sl. ne ispisuju se kratice. Isto tako se ne ucrtavaju propusti, a mostovi krači od 4 metra crtaju se samo onda, ako se nalaze nad znatnijom preprekom. b) Rasturena naselja. — Putevi koji prolaze kroz takva naselja crtaju se svojim znacima, a svi ostali objekti ucrtavaju se koliko to razmer dozvoljava. A) Znaci za pojedine objekte I— 9 Crkve, džamije, sinagoge, kapele, tul- beta i manastiri ucrtavaju se upravno na južni okvir lista a u izuzetnim slučajevima mogu biti pod uglom od 45°. Male crkve, džamije i sinagoge, koje se po svom spoljašnjem izgledu ne razlikuju od običnih kuča, ucrtavaju se kao kuče za stano¬ vanje. One crkve, džamije i sinagoge van naselje¬ nih mesta, koje pored bogomolje imaju još i zgrade za stanovanje sveštenika, posluge i za prijem gostiju, crtaju se sa kvadratom kao manastiri. Centar kruga odnosno presek dia¬ gonala pokazuje tačno mesto na kome se ob- jekat u prirodi nalazi. Pod kapelom ili tulbe- tom podrazumevaju se one bogomolje u ko- jima nema mesta za više od 20 ljudi. 10 Kao zamak ucrtava se samo onaj obje- kat, koji ima više prostorija za stanovanje i po svome spoljnjem izgledu se ističe kao takav. Veliki zamak ucrtava se prema njegovoj os¬ novi i položaju na zemljištu. Mali zamak ucrtava se uslovnim znakom i to tako da je sredina osnovice znaka na svom odrcdenom mestu. Znak za zamak črta se upravno na južni okvir. II— 14 Kao zgrade crtaju se one gradevine od tvrdog ili slabijeg materijala (kamen, ci- gla, brvna, naboj sam ili ojačan gredama ili ciglama, barake stalnog tipa) u kojima se može stanovati leti i zimi. Ovde ‘ spadaju i zidane stale, šupe, ambari i ostale gradevine u koji¬ ma bi se vojska mogla i zimi smestiti. Znaci za zgrade crtaju se po uslovljenom znaku tako da presek diagonala znaka poka¬ zuje tačno mesto gde se objekat na zemljištu nalazi, a sam znak da je tako orijentisan, ka¬ ko je orijentasana dotična zgrada u prirodi. 15 Znakom za bacila (pojate) crtaju se sa¬ mo one gradevine stalnog tipa od jačeg ili sla- bijeg materijala, koje se nalaze u planini ili daleko od naseljenih mesta, u kojima se mo¬ že nočivati, a pored toga, tu se gaji stoka za mužu i izradu mlečnih proizvoda. Centar kru- ga nalazi se na merenjem dobivenom mestu. 16 Nastrešnice su gradevine sa krovovima od 4 stuba bez zidova, a kolibom se sma- traju one primitivne gradevine od slabog ma¬ terijala trske, ševara, dasaka, šiblja, koje ipak imaju karakter stalnosti. Nastrešnice i kolibe ucrtavaju se samo van naseljenih mesta kada služe za orijentaciju ili kada su grupisane u večem broju i mogu poslužiti kao skloništa. Presek diagonale pokazuje tačno mesto na ko¬ me se nastrešnica, koliba u prirodi nalazi. 17 Kozole je gradevina od jednog reda-stu- bova, koji su pokriveni uskim krovom i služe za sušenje žita i trave. Črta se samo van na¬ seljenih mesta i to tako da sredina znaka bu- de na merenjem dobivenom mestu, pri čemu orijentacija mora da odgovara onoj u prirodi. 18 Kao spomenici ucrtavaju se samo oni objekti, koji su od monumentalne vrednosti, kao na primer Knez Mihajlov spomenik, Spo¬ menik Neznanog Junaka itd. Ovim znakom se ne prestavljaju nadgrobni spomenici pa ma to bili i usamljeni grobovi. Znak spomenik črta se upravno na južni okvir, a sredina osnovice bez senke črta se na svom mestu dobivenom me¬ renjem. 19 Opštinski narodni odbor (Op. NO), Škola (ŠK), Staniča narodne milicije (SNM), Zadružni dom (ZD), Ekonomsko dvorište (Ek. D). Ovim znakom označavaju se samo one gradevine, koje 94 su za tu svrhu naročito gradene. Gradevine u ko- jima su samo privremeno smeštene napred po- menute ustanove, crtaju se kao obične gradevi¬ ne bez natpisnih skračenica. Ove skračenice ne •meču se ni onda, kada se ti objekti nalaze u gusto naseljenim mestima. 20 Usamljeni hotel ili mehana — gostionica je ona usamljena gradevina u kojoj se obavljaju ugostiteljski poslovi. Napušteni hoteli ili me- hane bez naročito poznatog imena, crtaju se kao obične zgrade. Planinska kuča, koja pruža pre- nočište ili opskrbu, črta se znakom usamljenog hotela, inače kao obična kuča. Ovaj se znak črta orijentisan kao u prirodi, a barjačič tako da uvek bude ispružen u severoistočnom pravcu. 21 Šumareva i lovačka kuča je gradevina u kojoj stanuju šumari, lovci ili uopšte osoblje šumskih uprava. Ovi znaci crtaju se samo izvan naseljenih mesta i to tako da su rogovi znaka uvek orijentisani na sever, a presek diagonale zhaka da je na svom mestu. 22 Veče razvaline koje mogu u razmeru da se snime, crtaju se u obliku njihove osnovice, a manje se predstavljaju uslovnim znakom. Uslo- vni znak črta se orijentisan prema severu i to tako, da unutrašnji ugao znaka bude na svom mestu. Kao razvaline crtaju se samo ruševine zamkova, utvrdenja i u opšte govoreči samo ru¬ ševine masivnih gradevina, debelih zidova. Ru¬ ševine običnih kuča, čiji zidovi još stoje, crtaju se kao kuče, a ako su zidovi porušeni i nema izgleda da če kuča biti skoro obnovljena, onda se na tom mestu ne črta ništa. 23 Silos ucrtava se tako da signatura bude uvek orijentisana prema severu, a severozapa- dni ugao črnog kvadratiča črta se tačno na onom mestu koje odgovara mestu na zemljištu. 24 Kula — razgledni stub. Ovim znakom ucr- 95 tavaju se gradevine stalnog kafaktera od tvrdog materijala ili drveta, podignute u cilju razgle- danja okoline. Osmatračnice (granične, lovačke itd.), ne ucrtavaju se. Znak je orijentisan premE severu, a sredina osnovice bez senke, črta se nE mestu, koje tačno odgovara onom u prirodi. 25—26 Usamljeni grobovi, krstovi i religiozni znaci, ucrtavaju se samo onda, ako su tako soli¬ dno gradeni da se decenijama neče izgubiti i slu- že dobro kao orijentacioni objekti. Pored pute- va ovi se znaci črta ju na onoj strani puta na kojoj se u prirodi nalaze. 27—29 Veča groblja crtaju se u razmera pre¬ ma svojoj osnovi. Sva manja groblja, koja se ne mogu u razmera uneti po osnovi, ucrtavaju se uslovnim znakom, no s tim da se presek diago¬ nala signature takvog groblja črta na mestu koje odgovara prirodi. 30 Zapis ili ikona na drvetu, ucrtava se samo van naseljenih mesta i to onda, ako je u izgledu da če se održati dugo vremena. Znak je orijen¬ tisan prema severu, a presek stabla sa senkom ucrtava se na svoje mesto. U šumama crtaju se ovi znaci uvek. 31 Putokazi, ucrtavaju se samo van naselja i to onda ako mogu poslužiti dobro za orijen- taciju. U šumi ucrtavaju se svi putokazi. 32 —35 Znaci za kalorične centrale, fabrike i plinare crtaju se orijentisani prema severu tako da sredina osnovice znaka bez senke bude na svom mestu. Ako je fabrika bez dimnjaka, te liči na običnu kuču a u unutrašnjosti ima ugra- dene fabričke mašine črta se znakom obične ku- če sa dodatkom kratice »fbr.« Dimnjaci večih fabrika crtaju se kružičima čiji su centri na mestima koji odgovaraju onima u prirodi. 36 Znakom za radiostanicu obeležava se stub antene, ako ima više stubova, onda se odreduje i tim znakom obeležava onaj stub antene, koji sa daljina najviše pada u oči. Znak se črta ori- jentisan prema severu, a sredina osnovice bez senke, črta se na mestu koji odgovara onom na zemljištu. Ostale zgrade ucrtavaju se prema po¬ ložaju i mestu na planu — karti. 37 Znak za meteorološku stanicu črta se sa¬ mo onda, ako je dotična stanica snabdevena ce¬ lokupnim uredajem za vršenje meteorološke slu¬ žbe. Črtani znak je orijentisan prema severu, a centar črnog trougla nalazi se na odredenom mestu. 38 Znak za izvor nafte ucrtava se orijentisan prema severu, stim da mu je sredina osnovice bez senke na svom mestu: Ako ima više izvo¬ ra, pa ne mogu da stanu na plan-kart.u, tada se ucrtavaju najvažniji, odnosno oni, koji se na- laze na ivicama polja. 39 Znak za rezervoar nafte, ucrtava se sa cen¬ trom kružiča na svoje mesto. Da bi se ovaj znak ucrtao potrebno je da pošto ji solidno gradeno postrojenje za prijem nafte. 40 Naftovod se ucrtava samo van naseljenih mesta i to samo tada, kada se iznad površine zemlie jasno raspoznaje, a ucrtava se tačno na mestu ko j e u prirodi zauzima, a pored komuni¬ kacija i objekata ucrtava se približno. Pri ukr- štanju sa drumovima znak za naftovod se pre- kida. 41 Sa znakom za hidroelektričnu centralu ucrtava se glavna zgrada u kojoj su mašine i to tako, da centar kružiča bude na svom mestu. 42 Električni nadzemni vod, ucrtava se samo van naseljenih mesta. Kad vod prelazi preko te¬ rena, onda tačke preloma linije moraju biti ta¬ čno odredene i na svoje mesto u plan ucrtane. Pored drumova, linija električnog voda črta se sa one strane druma kao što je u prirodi, ali po položaju ne mora da bude na svom mestu, več se ucrtava približno. Pri ukrštanju sa dru- movima ovaj se znak prekida. 43—48 Strugare i mlinovi crtaju se tako da budu orijentisani prema severu, a centar kru- žiča da bude na svom mestu. Napuštene stru¬ gare i mlinovi, u kojima nema više uredaja za struganje odnosno za mljevenje, crtaju se kao obične kuče, ako postoji mogučnost. stanovanja, inače kao nastrešnice. 49 Mlin na čamcima ucrtava se na samoj re¬ ci, približno na onom mestu, na kome se u pri¬ rodi nalazi. 50 Znak za vetrenjaču ucrtava se orijentisan prema severu, a sredina osnovice je na svom mestu. 51 Znak za parnu ciglanu ucrtava se orijenti¬ san prema severu, a sredina osnovice je na svom odredenom mestu. Opkop se črta u razmeru ili kao znak. 52 Kod običnih ciglana ucrtava se sredina pravougaonika znaka na mesto na kome se na¬ lazi glavna gradevina u prirodi. Opkop, u koli¬ ko se ne može da ucrta u razmeru, črta se kao znak. Veliki opkopi oko ciglana, koji mogu po razmeru da stanu u plan, ucrtavaju se u raz¬ meru po svom obliku. 53—54 Znak za parnu i običnu krečanu, ucr¬ tava se sa centrom kružiča na odgovarajuče me¬ sto, s tim da se dim parne krečane orijentiše na sever. 55 Znak za majdan ucrtava se na mesto, ko- je odgovara mestu u prirodi, orijentisan prema severu, a pored znaka ispisuje se početno slovo onog materijala, koji se u tom majdanu kopa. 56 Znak za rudnik ucrtava se orijentisan pre¬ ma severu s tim, da presek čekiča označuje ta- čno mesto glavnog okna u prirodi. Uz znak se ispisuje ruda koja se tu vadi (ugalj, zlato, sre¬ bro, gvožde, bakar itd). 57 Znak za napušteni rudnik ucrtava se sa¬ mo onda, ako u prirodi postoji još vidni trag napuštenog rudnika, a koji se neče u dogledno vreme izgubiti. 58—59 Pečine sa i bez vode i bezdani, ucrta- vaju se prema prirodnom položaju pečine ili bezdana tako, da je ulaz okrenut kao u prirodi. Ako pečina ili bezdan, ima svoje naročito ime onda se i ono daje pored znaka. 60 Telegrafsko-telefonske linije crtaju.se sa¬ mo onda, kada vode preko terena odvojeno od drumova. Signatura se črta tačno na mestu koje odgovara u prirodi. 61 Aerodrom se snima u razmeru, a znak se meče u sredini ogradene prostorije aerodroma. 62 Vezduhoplovni svetionik črta se orijenti- san prema severu s tim, da mu je centar črnog kružiča na odredenom mestu, koje odgovara u prirodi. 63—64 Znacima za TB iLB ucrtavaju se samo oni objekti, koji se održavaju. Centar kru¬ žiča črta se na odredenom mestu, a strelice su upravljene u pravcu otvora puškamice. 65 Znakom za tranšeje ucrtavaju se sve po- stoječe tranšeje, koje su u prirodi još potpuno jasne i dublje od jednog metra. Tranšeje koje su preoravane ili skoro zatrpane ne ucrtavaju se. Simetrala signature odgovara tačnom polo¬ žaju u prirodi. B) Komunikacije a) Željeznice 66—74 Željeznice se klasificiraju i ucrtavaju prema svojoj vrsti, širini, broju koloseka i vrsti pogona. 99 Širina normalnog koloseka iznosi 1,435 m a širina uskih koloseka iznose 1 m, zatim 0,76 m (ovo je najrasprostranjenija pruga putničkog i teretnog saobračaja Bosne i Hercegovine) i pru¬ ga uskog koloseka 0,60 m (večinom industrijska pruga). Sve ove pruge ucrtavaju se svojim uslovnim znakom tako da simetrala znaka pruge, koja pre¬ stavlja simetralu pruge u prirodi, bude na svom odredenom mestu. Kada pruga prolazi uz sam drum tako da je nemoguče prugu i drum u raz- meru ucrtati na svoje mesto, tada se črta drum na odredeno mesto, a pruga se črta približno pored njega. Od ovog se može u izuzetnim slu- čajevima otstupiti, na pr. kada drum prolazi pored prave pruge na dužini od više kilometara, tada če se pruga črtati na svoje pravo mesto. Kad pruga vodi sasvim uz reku ili potok, ona se črta približno zadržavajuči svoje oblike, a reka ili potok črta ju se na svoje mesto. Znak za prugu u gradenju normalnog ili us¬ kog koloseka ucrtava se samo onda, ako su ra- dovi u toku; ako je u prirodi označena samo trasa (koljem, usecima, propustima) a radovi u toku leta neče otpočeti, tada treba snimiti trasu, označiti je na planu-karti duplom tankom lini- jom na razmaku od 0,5 mm i u legendi obja¬ sniti. Ovim znakom obeležiti i trase razgradenih pruga, ako su u prirodi dobro vidne i nisu po¬ stale putevi. Trase razgradenih pruga, koje su meduvremeno postale putevi, pretstaviti signa- turom odgovarajučeg puta. 'TS^nak za žičanu željeznicu ucrtava se sa- m^Pl^a ?ko na planu-karti nije krači od 1 sm. Sasvim^prknitivne žičane željeznice ne ucrta va¬ lu so,, • J 76' Tramvajska pruga črta se tako da sime¬ trala put$/>stane na svom mestu, a pruga se 100 črta prema uslovnom znaku. Kroz ulice naselje¬ nih mesta pruga se ne črta. b) P u t e v i 77 Autostrada ili dvojni automobiiski put je put najbolje kakvoče, naročito izraden za br- zi saobračaj za sva pa i za najteža motoma vo¬ zila. Saobračaj se obavlja odvojeno u oba prav- ca. Podloga je najsolidnije i najčvršče izgrade- na, a kolovoz je od asfalta, cementnog betona, granitnih ili bezaltnih kocki. Objekti su od ka¬ mena, betona ili gvožda. Ukrštanje sa ostalim ko¬ munikacijama nisu nikada u nivou, več preko nadvožnjaka ili podvožnjaka. Ako se autostrada sastoji u prirodi iz dva, travnjakom odvojena puta, onda se kao simetrala znaka za autostra- du uzima simetrala meduprostora tih puteva. 78 Automobiiski put I reda ili usavršeni šose je tip našeg autoputa Subotica — Beograd — Niš — Sofija, put Bratstva i jedinstva. Podloga ovog puta izradena je od najsolid- nijeg materijala za saobračaj svih, pa i najtežih motornih vozila. Upotrebljiv je po svakom vre¬ menu i u svako doba godine. Širina planuma je 8 do 11 m, širina kolovoza najmanje 6, širina banketa po 1 m. Kolovoz je od cementnog betona, sa uzduž- nim i poprečnim dilatacionim otvorima ispunje- nim bitumenskom masom sa asfaltom, a na us- ponima i večim krivinama, granitnorn ili bez- altnom kockom. Objekti su od betona, kamena ili gvožda. Ne mora da ima nadvožnjake ili podvožnjake, a može da ima ukrštanje u nivou. Krivine i us- poni omogučavaju koriščenje največih brzina motornih vozila, sa izuzetkom na serpentinama gde se brzina mora da uspori. hm 79 Automobilski put II reda ili običan šosc. — Podloga mu je izradena od solidnog materi- jala, a kolovoz je izraden od makadama ili slič- nog postupka. Upotrebljiv je u svako doba go- dine i za sva motoma vozila. Širina kolovoza je najmanje 4 m. Ukrštanje je u nivou. Radi večih i oštrijih krivina, brzina kretanja motornih vo¬ zila u srednjem je do 40 km na sat. 80 Autoput III reda (nekadanji sreski put), ima čvrstu podlogu, koja je naročito gradena, ili je dugogodišnjim nasipanjem dobila zadovo- ljavajuču čvrstinu. Kolovoz je izraden od maka¬ dama, širine najmanje 3 m. Objekti mogu biti i drveni. Brzina kretanja motornih vozila je oko 25 km na sat. Upotrebljiv je za sva motorna vozila u svako doba godine. 81 Bolji kolski put (nekadanji krčanik) bez naročito gradene podloge, a kolovoz se održava izravnjavanjem rupa, isušivanjem, nasipanjem tucanog kamenja, cigala ili šljunka. Širina kolo¬ voza je 3 m naviše. Objekti su večinom dr¬ veni za teret do 3 tone. Za automobilski saobra- čaj i veče terete upotrebljiv je samo u suvo vre¬ me, a i tada je ptrebno prethodno rekognoscira- nje. Naročito široki banatski i sremski putevi, koji ne odgovaraju prednjim uslovima, crtaju se onom signaturom kojoj njihov kvalitet odgo- vara, a pored signature puta črta se još i gra- nica oranice, koja ne mora da bude u razmeru. 82 Napušteni automobilski put može biti au¬ tomobilski put ma kojeg reda, kada mu je ko¬ lovoz i podloga toliko iskvaren da se saobračaj po njemu ne može vršiti (ovo če biti slučaj kod gradenja novih varijanti). Ovim se znakom ne može obeležiti put, čiji je kolovoz iskvaren, ali postoji mogučnost. nje¬ gove opravke u skoroj budučnosti, što se raza- 102 bire po dovlačenju materijala, raspitivanjem kod gradevinskih sekcija i td. 83 Automobilski put u gradenju. — Da bi se ovaj znak nacrtao, potrebno je da je buduči put u prirodi jasno obeležen, trasiran, da se na nje¬ mu več vrše radovi (useci, nasipi, mostovi i sl.). 84 Običan kolski put je širok seoski put bez podloge, koji se ne nasipa i ne održava, ali svo- jom širinom ipak omogučava mimoilaženje kola i da se rupe (ulokani koloseci) zaobidu. U suvo vreme mogu poslužiti za prevoz srednje teških motornih vozila. Ovi putevi obično služe kao glavni spojevi izmedu naseljenih mesta. 85 Losi ji kolski put je prirodan put koji se ne održava, a širina mu je tako mala da se seoska vozila na njemu ne mogu na svakom mestu da mimoidu. Obično služi samo za lokalni saobra- čaj sa mesnim prevoznim sredstvima (za dovoz žetve, drva i t. sl.). Za motorni saobračaj ovi putevi nisu sposobni. U ravničastom terenu i ra¬ vnici, svi putevi koji služe za polj opri vredne svrhe, a ne služe za direktno vezivanje naselja, crtaju se znakom za lošije puteve. 86 Bol ja konjska staža je put za tovamu stoku, širine najmanje 1 m. Na ovom putu ne sme biti nikakvih prepreka (veliko kamenje, ka¬ meno klizavo tlo, prestrmi usponi), natovarena stoka može lako da se mimoide, na strminama napravljene su serpentine. 87 Lošija konjska staža je put u brdovitom i Planinškom zemljištu u prirodi dobro uočljiv, po kome jahača i natovarena stoka može još bez opasnosti da se kreče. One staže, na kojima ima mesta preko kojih natovarena stoka ne može da prede ni pretovarom, ucrtavaju se kao pešačke staže. Ako se takva mesta mogu pretovarom i prenosom na rukama da produ i stoka da preve¬ de i ponovo da natovari, tada se taj put ipak 103 daje kao lošija konjska staža, a ako takvih de- lova ima više, tako da sumirani dostignu tre- činu dužine cele staže, tada se daje znak peša- čke staže. Isto tako kada konjska staža postaje neupotrebljiva za natovarenu stoku, črta se od mesta gde joj se menja klasifikacija kao pešač- ka staža. 88 Pešačka staža je put u brdovitom i Planin¬ škom zemljištu po kome može da se kreče samo pešak, a u izuzetnim slučajevima i jahač ili la- ko natovarena stoka. U ravnici i ravničastom terenu, tim znakom crtaju se sasvim uske sta¬ že, kojima saobračaju samo pešači a prolaze kroz šumu ili pretstavljaju naročite prečice. 89 Pešačka staža, mestimično na terenu ne uočljiva, daje se isprekidanim znakom, no sve dotle dokle je staža dobro uočljiva, daje se pro- pisanim uslovnim znakom. 90 a) Kada je zavoj serpentina drumova tako oštar da kamion od 5 tona ne može bez mane- vrisanja da ga prode, tada se na tim mestima ucrtavaju u belinu puta 5 tačkica. b) Mesta na kojima uspon prelazi 10% ozna- čavaju se propisanim uslovnim znakom. C) Detalji kod komunikacija 91 Znak za kilometarski stub črta se tako da mu vrh znaka viri na onoj strani signature puta na kojoj se stub u prirodi nalazi. Ovi znaci ot- stupaju od svojih pravih položaja u prirodi za polovinu širine signature komunikacije. 92 Viadukt je u stvari višespratni most, koji prelazi znatna udubljenja. Veliki viadukt ucrta- va se u razmeru i to tako, da krajevi simetrale signature budu ucrtani na svojim odredenim mestima. Mali viadukt ucrtava se tako da cen- 104 tar viadukta bude na svom odredenom mestu, a signatura pravilno orijentisana. 93 Znak za tunel ucrtava se tako da ulazni i izlazni portal bude sa svojo.m simetralom na odredenom mestu. Ostali delovi podzemne trase ucrtavaju se prema planovima gradevinskib sekcija. Pored znaka ispisuje se i naziv ako ga ima. Tunel za vodu črta se plavo. 94 Galerije, to su objekti slični tunelima, raz- likuju se od tunela samo u torne, sto su sa Stra¬ ne prema dolini otvorehe. Znak za galerije ucr¬ tava se na isti način kao i znak za tunele. 95—96 Zaštitni i potporni zid gradenj su od kamena ili betona. Ovi znaci u večini slučajeva neče biti po položaju na svom mestu ucrtani, več če samo simbolično označavati mesta gde se potporni odnosno zaštitni zidovi nalaze. Ucrta¬ vaju se samo onda, ako im je ; višina od 0,5 m na više, kada su viši od 1 m tada se njihovo relativno nadvišavanje označava brojkama. 97—99 Komunikacija na nasipu ili useku. Uslovni znak za nasip ili usek, črta se samo onda kada je nasip odnosno usek visok odnosno dubok 0,5 m ili više; kada su viši odnosno du- blji od 1 m tada se njihova relativna višina (dubina) označava brojkama. Ovaj znak se črta pored signature za komunikacije na 02, mm (ne bliže) tako, da se ne sli j e sa signaturom komu¬ nikacije. 100—101 Drvored pored puta črta se oiiako kako je to uslovnim znakom dato, a pojedino drveče se črta tako da odgovara slici u prirodi. 102 Iscrtavanje ukrštanja komunikacija vrši se tako da se signatura lošije komunikacije pre- kida. 103 Nadvožnjaci i podvožnjaci črta ju se kao i svi ostali mostovi, jer su i istog značaja. Pod- vožnjak je ono mesto .gde kakva komunikacija prolazi ispod mosta druge. 104 Veča željeznička stanica črta se po svo- joj spoljnoj konturi u razmeru. Oblik stanice treba da odgovara njenom obliku u prirodi. Gla¬ vne zgrade treba ucrtavati na svoje mesto. 105 Manja željeznička stanica u koliko ne može u razmeru da stane, ucrtava se uslovnim znakom, zgrada stanice i simetrala pruge treba da je na svom 'mestu. »Z. st.« dodaje se uz si- gnaturu prema potrebi. 106 Znak za postaju stavlja se na onom me¬ stu otvorene pruge gde putnički vozovi zastaju. Ako postoji kakva zgrada na mestu zastanka, ta se zgrada črta na svom mestu, a znak se črta pored nje. 107 Prolaz automobilskih puteva kroz nase¬ ljena mesta objašnjen ie u odeljku o naseljenim mestima. UJice kroz ko je prolaze autoputevi čr¬ ta ju se tako da budu široke kao beli medupro- stor signature komunikacije. D) Mostovi 108—115 Dužina velikih mostova črta se u razmeru (širina po signaturi), simetrala počet- ka i završetka mosta ucrtava se na svoje odre- deno mesto. Stubovi (ako ih ima) ucrtavaju se samo kao uslovni znak. Mali mostovi ucrtavaju se po svom znaku, s tim što sredina signature mosta označava tačno mesto u prirodi. 116 Propusti su mali otvori ispod koloseka komunikacije, koji služe za odvodenje vode s je- dne na drugu stranu. Površina nad propustom izradena je kao i na ostalom delu komunikacije. Propusti čiji je radius ispod 0,5 m ne ucrtava¬ ju se. 117—118 Brvna su prelazi preko reka preko kojih zbog njihove male širine nemogu preči nikakva vozila. E) Vode 119—125 U kartu 1:25.000 ucrtavaju se uvek svi izvori i bunari, a u karte sitnije razmere samo oni koji su za orijentaciju važni ji. U vo¬ dom oskudnim krajevima ucrtayaju se svi iz¬ vori i bunari u karte svih razmera do zaključ¬ no 1:100.000. Centar kružiča, elipse, pravougaoni- ka, odgovara tačnom mestu na kome se rezer¬ voar, izvor, bunar ili česma u prirodi nalazi. Kod bunara sa dermom i kod arterskog bunara presek vertikalne crtice signature sa senkom, odgovara tačno mestu na kome se bunar u pri¬ rodi nalazi. Kod izvora i česama, crtica je uvek upravi j ena u pravcu toka vode. 126—127 Cisterne služe za skupljanje atmo- sverske vode, koja se upotrebljava za pice — pri oskudici izvora i bunara. — Sa znakom ci¬ sterna (ima stalno pijače vode) označavaju se samo one veče cisterne, kod kojih voda neče da nestane ni za vreme dužih suša. Sve ostale ci¬ sterne označavaju se propisnim znakom (ima povremeno pijače vode). Presek dijagonala signa¬ ture označava tačno mesto cisterne u prirodi. 128 Vodovod se ucrtava samo onda, ako stvarno snabdeva neko naselje vodom, ako se nad zemljom jasno raspoznaje, ako dobro služi za orijentaciju i ako mu je dužina tolika da na planu, karti nije krači od 2 sm. 129—132 Crpke sa električnim, parnim pogo¬ nom ili na vetar, su stalna postrojenja za va- denje veče količine vode; obična crpka ili dolap, je manje primitivno postrojenje sa pogonom za konje ili volove i služi za navodnjavanje bašta. 107 Centar kružiča nalazi se tačno na mestu koje odgovara prirodi. 133—135 Reke i kanali, koji po svojoj širini mogu da se pret,stave u razmeru, ucrtavaju se sa dve plave linije. Svaka obala črta se na svoje odredeno mesto uzimajuči u obzir srednje vodo- stanje. Ako je obala reke usečena, tada se na odredeno mesto ucrtava gornja ivica odrona, a plava linija vode povlači se u torne slučaju do vrhova zubaca. Reke i kanali, koji po svojoj širini ne mogu da se pretstave u razmeru, ako im je širina 5 i više metara, a dubina vode pti srednjem vodo- stanju 1 m i više, ucrtavaju se na kartama 1:25.000 sa dve plave linije na rastojanju od 0,3 mm jedna od druge. U kartama 1:50.000 i 1:100.000 sa dve linije črta ju se samo one reke i kanali koji po razme¬ ru nemogu da stanu, čija je širina veča od 10 m a dubina takva da se nemogu pregaziti. Izu- zetno crtaju se i one reke uže od 10 m koje na večoj svojoj dužini pretstavljaju ozbiljnu pre- preku. Kada su reke i kanali pretstavljeni uslovnim znakom a ne u razmeru, tada je simetrala znaka ucrtana na svoje odredeno mesto. 136—137 Reke, potoči i kanali ispod 5 m ši¬ rine crtaju se sa jednom linijom no tako, da se reke u izvomom delu crtaju sasvim tanko, pa prema ušču postepeno zadebljavaju, a kanali se crtaju na svojoj celoj dužini jednako debelom linijom. Jaz je plitak kanal, koji odvodi vodu iz reke radi navodnjavanja ili radi pogona mlina. 138—140 Potok sa strmom obalom ucrtava se tako da simetrala potoka bude ucrtana na odre¬ deno mesto, a znak za strmu obalu ucrtava se prema prostoru. Ako je razmak strmih obala ta¬ ko velik da se obale mogu u razmeru da snime, 108 tada se svaka obala posebno ucrtava, tako da gornja ivica obronka bude na svom mestu. Sve ovo važi i za jaruge. Kada u planu nema dovolj - no mesta, tada se u planinskom i brdovatom ze- mljištu jaruga pretstavlja običnim linijama boje horizontala bez zubaca. Ovim znakom može po- nekad da se pretstavi i strma obala u ravnici. Kada je dubina strme obale — jaruge veča od 1 m, tada se pored signature stavlja brojka koja označava dubinu. 141 Kanal ili jaz na nasipu ucrtava.se tako da simetrala vodotoka odgovara mestu i pravcu u prirodi. Ako je kanal ili jaz širok preko 5 m i dublji od 1 m tada se vodotok ucrtava sa dve linije, a nasip se ucrtava po svom uslovnom znaku, no tako da se signature ne sliju. Ovim znakom crtaju se i oni kanali izmedu dva nasi¬ pa manjih dimenzija, koji se po razmeru plana ili karte kao takvi ne mogu pretstaviti. 142 Znak za poniranje ili ponovno izviranje reke črta se srazmerno na onom mestu plana- karte, na kojem se u prirodi nalazi; znaku za po¬ novno izviranje dodaje se strelica, koja ozna¬ čava pravac toka reke. Ova crtica dodaje se uvek uz ponornicu kada se na karti ne raspo- znaje pravac toka reke (ponornice). 143 Akvadukt služi da se voda prevede preko udolja. To je u stvari most sa vodovodnim ce- vi.ma ili koritima. Ucrtava se samo tada ako je stalnog karaktera i solidne izrade. 144 Potok ili kanal povremeno sa vodom, poznaje se u prirodi po jasno vidljivom tragu toka vode (imaju vode samo za vreme topljenja snega ili mnogih kisa) koji za vreme leta ili su¬ še presušuju ili imaju samo mestimično vode; crtaju se svojim znakom prema propisu za čr¬ tanje potoka i kanala sa stalnom vodom. 145 Jezera, bare i lokve snimaju se i ucrta- vaju po svome obliku u razmera pri normalnom vodostanju. Bare su vodne površine nešto pliče od jezera, večinom su sa blatnjavim dnom i ne- prolazne, cesto su obrasle ševarom ili trskom, nepresušuju. Lokve su manje površine vode sa blatnjavim tlom, često neprolazne, leti obično presušuju. .146 Znakom za ribnjak označavaju se samo one vodne površine u ko j ima se gaji riba i ko j e su za to naročito uredene. 147—148 Prohodno močvarno zemljište je obi¬ čno pokrito bujnom travorn, trskom ili ševarom, tlo ie vlažno ili meko, ali čovek ili stoka može da ga pregazi. Leti i za vreme duže suše, po nje¬ mu se mogu kretati i lakša vozila i natovarena stoka. 149—150 Neprohodno močvarno zemljište je ono zemljište preko koga se ni pešak van pute- va ne može kretati; uvek je pokrito vodom ko- ja nikad ne presušuje, ili bujnom vegetacijom (ševar, trska, barska trava). 151 Treset je zemljište cimo crvenkaste ili mrke boje, sastoji se iz izumrlih raspadnutih i čvrstih biljaka, zemlje i vode. Kad se isuši upo- trebljava se za gorivo. Dubina sloja treseta je različita; površina je pokrivena korom od bilja ili je obrasla mahovi- nom i travorn, često prošarana blatnjavim ka- nalima sa vodom koji otežavaju kretanje. 152—153 Znak za živi pesak i pesak pored re¬ ka, daje se samo na onim površinama zemljišta koje su gole i ne obraduju se. F) Prevozi i prelazi preko reka 154 Željeznička skela (trajekt) služi za prevoz željezničkih vozova. Ucrtava se samo onda ako je stalnog karaktera. 110 155—158 Skele se ucrtavaju samo onda ako su stalnog karaktera. Skela nosivosti preko 3 to¬ ne, dobija uz odgovarajuči znak broj, koji ozna- čava nosivost u tonama. 159—162 Kao gazovi odgovarajuče kategorije, ucrtavaju se samo ona mesta na rekama, koja su kao takva upotrebljiva pod normalnim uslo- vima vremena. Da bi se reka mogla gaziti, dno treba da je ravno i peskovito (ne mulj), brzina vode treba da je 1 do 2 m u sekundi, dubina vode pri normalnom stanju maksimalno da bude za vozila 0,60 m, za konjiču 1,3 m, a za pešaka 1 metar. G) Detalji na rekama 163 Pravac toka vode ucrtava se na pogod- nom mestu u bližini ili kod samog naziva reke tako da strelica pokazuje pravac toka reke. 164 Vodopad se ucrtava na svim vodenim to- kovima ako je višina pada vode 5 m i više, niži vodopadi neucrtavaju se. Ako vodopad ima svoje ime, onda se i ovo ispisuje. 165—166 Ustave služe za zadržavanje vode i crtaju se tako da kvadratič znaka bude uzvod- no nacrtan. 167 Sprudovi se crtaju u razmeru i to samo onda, ako se iznad vode vide kod srednjeg vo- dostanja. Sprudovi koji nastaju usled velike su¬ še, ne ucrtavaju se. 168—169 Brane su postrojenja u rekama koja služe za odvračanje vode u kanale za mlinove itd. Črtice se crtaju nizvodno. 170—171 Ledobrani su postrojenja za zaštitu plovnih objekata ili mostova na rekama od plo¬ večih vodenih santi. Crtaju se uvek uzvodno od objekta koga zaštičuju. 172—173 Odbijači vode su gradevine u reka- (11 ma koje služe za osiguranje obale od podloka- vanja. *Crtaju se uslovnim znakom prema ma- terijalu od koga su sagradene. 174 Parobrodska stanica. — Ovim znakom označava se ono mesto na obali reke, na ko jem postoji stalan plovan objekat za pristajanje bro- dova. 175—176 Znakom plovnost reke za parobrode označavaju se samo oni delovi reke na kojima se oba vi ja redovan parobrodski saobračaj. Zna¬ kom plovnost reke za manje brodove, označa¬ vaju se oni delovi reke, na kojima nema paro- brodskog saobračaja, a dubina reke i njene osobine dozvoljavaju saobračaj manjih brodo- va do 10 tona nosivosti. 177 Znak plovnost reke za splavove črta se na onim rekama na kojima se splavovi puštaju, a koje nisu plovne za brodove. Znak za plovnost reke, bilo koje odgovarajuče signature, ucrtava se u sredinu reke odmah blizu okvira sekcije, a ako reka nije plovna na celoj svojoj dužini te sekcije, tada se taj znak meče tamo gde počinje ili gde prestaje plovnost. Ako reka ima više rukava, znak za plovnost meče se u one ruka- ve; kroz koje se obavlja saobračaj. Kad je neka reka označena kao plovna za parobrode* onda druge oznake otpadaju. Ako je neka reka samo delimično plovna za parobro¬ de (na jednoj sekciji), tada se u sledečem delu reke stavlja znak odgovarajuče plovnosti. 177a Osigurana obala kamenom, drvetom. — Ovim znakom se označava ona kosa obala koja je osigurana od odronjavanja nabacanim, nasla- ganim ili ugradenim kamenjem, ili je njeno osi¬ guranje izgradeno od solidnog drvenog materi- jala (fašine). Kej je od kamena, talasastlh gvozdenib plo- ča, betona ili solidnog drvenog materijala (pi¬ loti) vertikalno izgradena obala. 178 Kilometarska oznaka pored reka, ucrta- va se samo onda, ako je izgradena od čvr- stog materijala i ako se u prirodi vidno uočava. Presek vertikalnog štapiča signature sa sen- kom, ucrtava se na mesto ko je odgovara prirodi. H) Prestavka reljefa zemljišta 179 Prestavka reljefa zemljišta vrši se ho¬ rizontalama. Ekvidistancija se odredu j e prema razmeru karte. Za jasnije i detaljnije izražava- nje reljefa upotrebljavaju se polu i četvrt ho¬ rizontale. Na topografskom snimanju u ravnici, mogu se upotrebiti i osminke. Pomočne hori¬ zontale se ne crtaju tamo, gde je nagib jedno- stavan, a osnovne horizontale mogu se na me- stimično vrlo strmim padinama da prekinu. 180 U ravničastom zemljištu, za pretstavku izvesnih nijansi terena, koji se ne mogu ni po- močnim horizontalama da pretstave, mogu se upotrebiti crtice — senčanice (šrafe). Senčanicama se pretstavljaju samo oni delo- vi zemljišta, čija se strmina u prirodi vidno uo¬ čava. Iscrtavanje se izvodi tako da se one u po- četku crtaju tanke i kratke skoro kao tačkice, sa nagibom postepeno se produžuju i zadeblja- vaju, a pri nestanku nagiba opet postepeno ne- staju u tačkicama. U karsnom i ravničastom terenu obavezno je na vrhovima i grebenima označiti pravac pada pomoču crtica pada (bergštrih) na horizontala¬ ma. Male vrtače, koje se ne mogu u razmeru da pretstave, ucrtavaju se uslovnim znakom. Da bi se reljef lakše čitao stote horizontale treba na zgodnim mestima označiti njihovim apsolutnim višinama u boji horizontala na pri¬ mer 1200, 1300, 1400 i tako dalje. Horinzontale se prekidaju duž ulica, drumo- va, nasipa i useka. Stene i lednici. — Iscrtavanje stena treba da odgovara prirodi tako, da se raspoznaju greben¬ ske linije, sedla i oblici onih delova koji su još delimično obli. Osnova stena črta se nešto ve¬ ča, nego što bi po razmeru trebala da bude. Da bi se plastika stenjaka bolje istakla potrebno je pri iscrtavanju stena izvršiti i senčenje pri za¬ misli kosog osvetljenja. Stene se crtaju u boji horizontala. Veliki, pojedinačni kameni blokovi iscrtavaju se karakteristično prema svom obliku. Lednici se prestavljaj u horizontalama zelen¬ kasto plave boje i senče se istom bojom. I) Nasipi, jaruge, stenoviti otseci 181—182 Vrtača i udolja (starača) čija se oba¬ la jasno raspoznaje a ne može da se pretstavi ho¬ rizontalama, prestavlja se črticama pada ili po uslovljenom znaku. 183—185 Nasipi, stepenasta uzvišenja, rovovi, terase, udubljenja sa strmim, odronjenim obala¬ ma, ucrtavaju se samo onda, ako im višina .od¬ nosno dubina u prirodi nije manja od 0,5 m Ako su viši, odnosno dublji od 1 m onda se po- red znaka stavlja i relativna višina. Znak se čr¬ ta tako, da se pri smanjenju višine (dubine) zub- ci crtaju sve krači, dok ne predu u tačke, gu- beči se tamo gde se nasip, usek, gubi. 186—187 Kod jaruga sa strmim stenovitim stranama ili strmim stranama od zemlje, sni- maju se i na odredeno mesto u plan ucrtavaju obe gornje ivice obale i najdublji tok jaruge. Stene, odnosno strme obale od zemlje, koje se ne mogu pretstaviti horizontalama, crtaju se sli- kovito uslovnim znakom. Ovim znakom crtaju se samo one strme strane od zemlje, koje su izlo- kane, podrte i po njima se ne može kretati bez pomoči ruku. J) Kulture Kod pretstavljanja kulture treba imati u vidu samo normalne prilike. Zbog toga se na pr. upar- ložena njiva mora pretstaviti kao oranica a ne kao utrina, krčevina koja je više godina obra- divana pa opet pošumljena prestavlja se kao šu¬ ma, posečena, a neprokrčena šuma smatra se šumom. Sve kulture sem oranica ucrtavaju se u razmeru i orgraničavaju tankom crnom lini- jom unutar koje se stavlja odgovarajuči znak ili se oboje odredenim bojama. Sve granice kulture otpadaju kad se one po- klapaju sa komunikacijom, potokom, rekom, na¬ sipom, ogradom, tj. kad ovi služe kao granica izvesne kulture. Granične linije crtaju se samo izmedu delo- va razne vrste kulture, izmedu parcele iste vr¬ ste kulture one se ne crtaju. Manje parcele kulture, koje ne mogu po raz¬ meru da stanu u plan a važne su za orijentaciju, ucrtavaju se prema svom obliku i svom znaku, ma i nešto uveličane. Zaparložene njive mogu da se crtaju kao paš- njaci samo onda ako su se več toliko zaravnile da po svom izgledu daju utisak pašnjaka. 188—190 Njiva je površina zemlje koja se ore ili kopa. Livada ima bujnu travu i redovno se kosi. Pašnjak ili utrina, to su delovi zemljine površine, na kojoj raste slaba trava, ne kosi se i isključivo služi za ispašu stoke. Ovome se ubra- jaju i zapuštena, papratom obrasla polja, zatim površine u brdima gde trava samo na pojedi- 11 nim mestima raste i peskovite površine, koje su takode siromašne travom. 191 Površine zasadene hmeljom raspoznaju se naročito izgradenim postrojenjem za gaj en j e te kulture. 192—193 Vinogradi se crtaju u razmera, no ako se radi o više parcelica koje po razmera ne mogu da stanu u plan, onda se sve sajuze po svom spoljnjem obliku u jednu parcelu, a u unutrašnjosti te parcele karakteristično se na- znači da to nije sve vinograd več da tu ima i druge kulture. 194 Kao bašta označavaju se sve kučne bašte (okučnice) i one površine na kojima se redovno gaji po vrče razne vrste. Pojedine veče ili man je površine povremeno zasadene povrčem, ucrta- vaju se kao oianice. Ovim znakom označavaju se i rasadnici. 195 Vočnjaci se crtaju po svom obliku u raz¬ mera, a ako su tako mali da po razmera ne mogu da stanu u plan, ucrtavaju se samo po obliku, nešto uveličani. 196 Parkovi se ucrtavaju po svom spoljnjem obliku u razmera. U unutrašnjosti parka ucrta¬ vaju se samo glavne aleje u koliko stanu i svi drumovi. 197—201 Sume se ucrtavaju po svom obliku u razmera; kada šuma po razmera ne može da stane u plan, tada se signatura črta nešto uve- čana. Ako je mreža proseka vrlo gusta za raz¬ mera, ucrtavaju se samo važniji. Oni proseči kroz koje vode kolski putevi uvek se ucrtavaju. Svi proplanci u šumi ucrtavaju se u razme¬ ra, a ako su tako mali da u razmera ne mogu uči u plan, ucrtavaju se nešto uveličani. Vrsta drveča u šumi označava se karakteri¬ stičnim znakom za drveče (lisnato ili igličasto). Gde je šuma mešovita upotrebljavaju se oba znaka jedan pored drugog, prvi znak označava nadmočnost dotične vrste. Ovaj znak treba u dovoljnom broju ucrtati, tako da se na prvi po¬ gled može da odredi karakter drveča šume. Vi¬ šina i debljina drveča označava se razlomkom na primer: 30/0,25 m (brojitelj označava visinu, a imenitelj obim drveča). Ako je drveče na nekoj površini tako retko da zbijeno - nebi zauzelo dve trečine te površine, onda se ta površina označava kao utrina ili li¬ vada sa drvečem, a ne kao šuma, u tom slučaju se na odgovarajuču površinu črta pojedino i grupe drveča tako da karakteristika odgovara prirodi. Granicu izmedu visoke šume i makije ili žbu- nja u koliko u prirodi vidno pošto ji, treba ucrtati. Žbunje se najčešče sastoji iz šiblja, malog niskog trnjaka sa ponekim zakržljalim drvetom. Ako žbunje ima jasnu granicu onda se ona ucr- ,tava po obliku i u razmeru, a ako je nema onda se ona i ne črta; pojedine signature za žbunje crtaju se tako da postepeno nestaju kao i u pri¬ rodi. 202 Pirinčano polje črta se po svom obliku i u razmeru, a ukoliko nebi moglo u razmeru da se ucrta, ucrtava se nešto uveličano, ako je od važnosti za orijčntaciju i ako ima karakter stal¬ nosti. 203 Površina zemljišta koja je pokrita gru¬ pama ili retkim drvečem ili žbunjem, ucrtava se ovim znakom, no tako da što više održi slič¬ nost sa prirodom. 204 Znakom za lako uočljivo drveče označava se samo ono pojedino drveče, koje se svojim oblikom i veličinom markantno ističe i koje se u prirodi daleko vidi. Ovaj znak črta se prema karakteru drveta tako, da presek stabla i senke bude tačno na odredcnom mestu. 205—206 Znak za pojedino drveče i za red dr¬ veča, ucrtava se približno od oka, pojedine gru¬ pe drveča označavaju se karakteristično prema svom obliku, jednake ili različite veličine, raz- meštaj signature pojedinog drveča treba da dš situaciju sličnu prirodi. K) Ograde 207—211 Načelno ograde koje nisu stalne i one, koje se mogu brzo i lako da uklone ne ucr¬ tava ju se. Kao zidane ograde crtaju se sve ograde od ci- gala, betona, zidanog kamena pa i od naslaga- nog kamena, ako je samo pravilno u vidu zida naslagano (suvo zidanje). Žičana ograda ucrtava se samo onda, ako je solidno izgradena (da ima dobro pobiveno kolje i da je višestruko žategnuta). Živa ograda je ograda od visokog gustog dr¬ veča normalnog rasta i razvoja (obično bagrem), pojedinac se lako provlači kroz takvu ogradu; može biti i od trnja, kupina, divljih ruža, šimši- ra ili uopšte od niskog kresanog rastinja, tada je teško prolazna i za pojedinca. L) Znaci za ustanove u naselju 212—222 Ovi znaci stavljaju se ispod naziva naselja (izuzetno i pored naziva), prema torne šta se od tih ustanova u dotičnom naselju na- lazi. Kod velikih gradova meču se ispod nazi¬ va samo oni znaci za ustanove, za koje nije op- šte poznato da ih u dotičnom mestu ima kao na pr. znak za električno ili plinsko osvetljenje, se- dište sreza, lekovite vode za kupanje i pice, ci¬ sterne. Red ucrtavanja ovih znakova je sledeči: se- dište oblasti, sedište sreza, pošta, telegraf i te¬ lefon, telegraf, telefon, naselje sa električnim osvetljenjem, naselje sa plinskim osvetljenjem lekovite vode za kupanje, lekovite vode za pice, cisterna i nadmorske višine u zggradama. M) Granice i granični predmeti 223 Državna granica črta se uslovnim znakom bez prekidanja znaka, izuzimajuči slučajeve kad granica ide rekom. Kad granica ide rekom koja se sa dve linije črta, tada se njen znak prekida i ucrtava mestimično u sredini reke. Ako gra¬ nica ide duž reke koja je črtana sa jednom li- nijom, duž potoka, jaruge, nasipa ili puta, tada se znak za državnu granicu prekida no tako da se delimično črta čas sa jedne čas sa druge Stra¬ ne reke. potoka, jaruge itd, no i ovde treba odr- žati kontinuitet znaka. Na kartama pored gra- ničnog znaka za bolje isticanje granice rastri- ra se granični pojas. Kada se nema dovoljno prostora, na pr. na uskim brdskim grebenima, u rekama pretstavljenim sa dve linije — grani- čne linije mogu da se črta ju i tanje nego što je to uslovnim znakom propisano. 224 Republičke granice ucrtavaju se svojim znakom na isti način kao i državna granica, no samo na kartama sitnije razmere. U topografske originale ta se granica ne ucrtava, več samo u oleatu naziva dotičnog originala. 225—227 Autonomna, pokrajinska, oblasna, sreska i granica narodnog odbora ucrtava se sa¬ mo u oleate naziva uz elaborat terenskog origi¬ nala. 228 Granične karaule ucrtavaju se na svoja odredena mesta, orijentisana kao što stoje u pri¬ rodi, a ako imaju naziv, onda se i taj naziv ispi- suje ukoliko ima mesta. 229—232 Granični stub, tablu ili krst kao granični znak, treba ucrtati samo na onim me- stima gde put ili reka prelazi granicu, na mar¬ kantnim uzvišenjima i važnijim prelomima gra¬ nične linije. Na mestima gde su ucrtani granični stubovi, table ili krstovi, znak za granicu se čr¬ ta na 0,5 mm do samog takvog znaka. Ako granični stubovi table ili krstovi imaju i svoje brojeve, tada se i oni upisuju kraj znaka, no tako da ne pokrivaju važan detalj karte, niti graničnu liniju. Broj numerisanih graničnih zna- kova koji treba da se ucrtaju zavisiče od raz¬ mere karte. N) Znaci za višine i stalne tačke 233—244 Ovi znaci ucrtavaju se u plan, kar- tu, samo onda, ako u prirodi postoje belege ili gradevine. Kada je kapela, fabrički dimnjak, ve- trenjača, kula, kuča, most ili ma koji čvrst ob¬ jekt odreden trigonomet.riskim putem. tada se znaci za pomenute objekte iscrtavaju po ključu, a da bi se istakli kao trigonometriske tačke, vi¬ šine im se ispisuju zaokrugljene na decimetre. Višine nivelmanskih tačaka zaokrugljuju se na santimetar, a višine svih ostalih kota zaokru¬ gljuju se na metar. U velikim ravnicama kao što su Srem, Banat itd. višine običnih kota za¬ okrugljuju se na desimetar. O) Detalji na morskim obalama Kao obalska linija smatra se linija do koje dolazi voda za vreme plime. Sve signature u moru i neposredno na obali iscrtavaju se prema uslovnim znacima hidro- grafskog zavoda JRM. Izobate su linije ko je vezuju tačke iste du- bine.