Kraljevina Jugoslavija Upr ti v a za zaštitu Klasa 1 O (1) Patentni Spis industrijske svojine Izdan 1 decembra 1935 Br. 11870 Kumer Ivan, Maribor, Jugoslavija. Udara slobodan spoj tračnica. Prijava od 20 maja 1934. Važi od Dosada uobičajen spoj tračnica sastoji se u torne, da su spojeni krajevi tračnica pos-trence pomoću dviju trakastih spojki a između tračnica pušten je međjprostor, koji je potre-banza deldaciju, i da dođe ležati sudar tračnica između dva pr ga, čije međusoboo otstoja-nje odgovara dužini trakastih spojki t.j. njihovo otstojanje je manje od međusobnog otstojanja ostalih pragova. Ne gltdeči na to, da se razmakom između tračnica vozački materijal na ivicama tračnica oštećuje i da su udarci za putnike vrlo neugodni, nastaje još i ta velika šteta, da se oba praga na sudarnim mjestima tračnica na unutrašnoj strani ne mogu u istoj mjeri podb jati kao na spolješnoj strani. A pošto se upravo ovi pragovi, uslijed prelazom svakog točka na-stajućh udaraca, izvrgavaju mnogo većem terećenju od ostalih pragova, potrebno je njihovo skupo stalno ponovno podbijanje odnosno često smjenjivanje. Ti nedostatci otklone se spojem tračnica prema ovom pronalasku a sem toga postigne se ta korist, da otpada upotreba obih dosada uobičajenih bočnih trakastih spojki i duplih pragova i da se održi prelaz točkova s jedne tračnice na drugu bez svakog udara. U nacrtu prikazan je jedan primjer izvođenja takvog udara slobodnog spoja tračnica i to: Si. 1 prikazuje pogled odzgora a na desnoj polovici presjek u visini rupa za vijke, si. 2 pogled sa strane, si. 3 pogled sa strane na kraj lijeve tračnice a si. 4 poprfčni presjek po crti A-B, si. 5 po crti C-D, si. 6 1 decembra 1934. po crti E-F, si. 7 po crti G-H a si. 8 po crti J-K iz si. 1. Iznad poprečne krajne plohe L (si. 3) noge M tračnice, mostič N kao i glava 0 tračnice produženi su jezičasto (NjOJ do preko podnožne ploče 3 slijedećeg praga Ug (sl. 1 i 2) a glava tračnice koso je prirezana do podnožne ploče 1 praga Uj, koji leži pred sudarnim mjestom L noge M (si. 1). Mostič N (si. 3) tračnice pojačava se po-stepence napram kraju jezika (sl. 1, desna polovica) te se odvraća svojom unutrašnjom plehom od središnje ravni račnice (si. 1) toliko, da dođe ležati jezik N, na bočnu plohu mostiča N slijedeće tračnice. Mostič N previđen je pred mjestom sudara L (si. 3) noge dugoljastim rupama i, k, 1, a na unutrašnjoj strani (sl. 1 i 3; sa dugoljastim udubinama m, n, napram tome most ć Ni jezika, koji stiči preko sudarnog mjesta L, proviđen je kružnim rupama jj, Kj, llt i okruglim istaknutim čepovima mt nj Dvije ovako podešene tračnice polože se prema sl. 1 i 2 jedna pored druge tako, da ostaje između obih krajnih pleha L svake noge M tračnica razmak ili eđstoja je, što je potrebno radi dilatacije tračnica. Pd tome dospijevaju čepovi m i mi mostiča N, (si. 5 i 6) desne tračnice u udubina n,m (si. 3) mostiča N lijeve tračnice a čepovi mt nt moslića Nj lijeve tračnice u udubine m,n mostiča N desne tračnice (si. 1). Pošto odgovara visina udubina m,n prečniku čepova nij Oj, a njezina dužina je veća od prečnika čepova mj nj, može vazda nastajati među Din. 15.— sobno premicanje krajeva tračnica uslijed rastezanja, napram tome međusobno premi' canje u vertikalnom pravcu isključeno je tako, da se opterećivanje prelazećim vozovima prenaša vazda jednakomjerno na oba kraja tračnica. Uslijed dugoljastog oblika rupa 1, k, i na mostiču N lijeve tračnice, moguće je, da i vijački čepovi S (sl. 1 i 8), što su protaknuti kroz kružne rupe h, k,, ii nasuprot ležećeg mostiča Nt desne tračnice (si. 1) prate horizontalno uzdužno premicanje krajeva tračnica a pri tome sprečavaju ujedno međusobno premicanje krajeva tračnica u vertikalnom pravcu. Između čepova trij Pj i udubina m n mogu biti previđena oba mostiča NNj na uobičajen način užljebinama T T, (si. 4, 7 i 8), u svrhu umanjenja težine. Na si. 7 prikazano je, da su na su-darnom mjestu L noga MM tračnica (presjek G H iz sl. 1) mostić Nj i glava 0, lijeve tračnice (si. 1) posvema jednaki mostiču N 1 glavi 0 desne tračnice (si. 1). Dalje se vidi iz si. 7. da su proviđene ploče P3 (sl. 1 i 7), koje pritežu noge M tračnica na podnožnu ploču 2 sudarnog praga U2 (si. 2), sa unutrašnjim sklopnim plohama Rs koje služe kao bočni oslon mostiču N odnosno Nj, da se uslijed opterećenja prelazećim vozovnim parkom mostić Nj odnosno N, koji sjedi na kosoj plohi noge M tračnica, ne bi mogao postrance odmicati. Istoj svrsi služe i unutrašnje sklopne plohe RjR2 (si. 4) stegačkih ploča PjPj na susjednim pragovima Uj U, (si. 2). Gibanju, koje nastaje uslijed toplinom prouzročenog raztezanja, pridolazi još i ono uzdužno gibanje tračnica, koje nastaje uslijed mehaničkog učinka toČKOva na tračnice prigodom kočenja, na usponima i t. d. Da bi se sprečila promjena položaja pragova napram tračnicama uslijed ovog dodatnog relativnog gibanja t. j. plazenje u uzdužnom pravcu, uslijed č