• v • i ш г I n a p 1 a c e n a u goto v u Cena Din 2'- SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVE ZA SOKOLA KRALJ EVINE JUGOSLAVIJE И ESEĆMI PRILOC SOKOLSKO SELO* Čuvajte Jugoslavifu ! Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske čtedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, 20 septembra 1935 God. VI - Broj 35 0 školi za telesno vaspitanje ,2iava ministra za telesno vaspitanje g. M. Komnenovića Svodom rešen ja o osnivanju ško-teiZa telesno vaspitanje, ministar za n(5sn?, vaspitanje naroda g. M. Komel j°^ ^ao ie pretstavnicima štamne sicdecu izjavu: »Danas se u školama i prazničnim ecajevima u smislu Zakona o obavez-telesnom vaspitanju bavi oko ’ naše omladine, a dobrovoljno ® Sokolstvu ; sportovima ioš 640.000 °mladinaca. Za ovaj broj omladinaca imamo tam° 2.500 nastavnika telesnog vaspi-an.la dovoljno stručno spremnih za y°.i poziv, a to znači da na 824 omla-•naca dolazi jedan nastavnik telesnog pitanja. Takvo brojno stanje nastavnika e esnog vaspitanja ni izdaleka nije f? ovoljavajuće te ie prvo naša briga > da se to stanje što pre popravi. Sem toga, spremanje u većem bro-ju naših ljudi na stranim visokim ško-^•na za telesno vaspitanje, ma kako ? su ove odlične, mogle bi uneti straš- 1 Primeša u sistem i metodu telesnog ,?8Pitanja naše omladine, što ne bi 7° Poželjno. S druge strane školova-?,e na stranim visokim školama za te-vaspitanje večeg broja naših štipendista zahteva veče novčane izdat-e’ što bi išlo na štetu rada na razvoju Jnapredivanju telesnog vaspitanja u ko' A kao i mnogi drugi razloži, ru-0rv°diii su me, da na osnovu čl. 2 ^Jedbe o uredenju Ministarstva fizič- .. * vaspitanja naroda rešenjem svo- 10 osnujem stalnu školu za telesno oSPitanje i da Uredbom toj školi dam osnove za život i rad, Blagodarečj odličnom shvatanju i ^umevanju potreba za ovom školom eznjom da se moralnom, nacionalni i telesnom vaspitanju omladine °sveti sva potrebna briga i pažnja, j ^-ievska vlada izvolela je doneti od-g u kojom Gradskom poglavarstvu u e°gradu ustupa državno zemljište u ančevačkom ritu, u vrednosti zemlji- šta Gradskog poglavarstva u Beogradu zvanog »Stara Zvezdara« (opservato-rija) na Zapadnom Vračaru. Vrlo mi je prijatno da naročito istaknem ne samo predusretljivost Gradskog poglavarstva u Beogradu, no i njegovo shvatanje razloga iz kojih je škola za telesno vaspitanje mogučna jedino na pomenutom mestu stare op-servatorije. Blagodareči tome shvatanju bilo je mogučno ostvariti i želju svih sokolskih i sportskih radnika za osnivanjem škole za telesno vaspitanje. Škola če biti smeštena u novom sokolskom domu »Matica«, u Đorđa Jovanoviča ulici broj 27, a od toga doma do Bulevara oslobodenja — Šuma-dijska ulica, na prostoru od preko 21.000 kvadratnih metara, izgradiče se uzorna školska vežbališta i igrališta, a verovatno i plivalište. Škola je zajednička za lica iz gra-danstva i gospodu oficire. vojske i mornarice, kako bi se postepeno i u vojne škole kao i jedinice vojske i mornarice, unelo sistematsko i metodično telesno vaspitanje. zasnovano na naukama, koje najpovoljnije utiču na snaženje duha i tela i čeličenje zdravlja. Po sporazumu sa g. Ministrom vojske i mornarice školovan je g. g. oficira trajače godinu dana, dok če slušaoci iz gradanstva provesti u školi dve go-dine. U nadi da če ova škola svojim stručnim radom opravdati nade koje u nju polažu kako Kraljevska vlada, tako i svi viteški sokolski i sportski radnici, škole, praznični tečajevi, mno-gobrojna sokolska društva i čete i 'sportska udruženja, škola če početi rad 1 novembra o. g. Do toga vremena posvetiče se briga celokupnoj organizaci ji škole, koja če biti internatski uredena. a po nate-čajima izvršiče se izbor nastavnog, ad-ministrativnog i pomočnog osoblja škole, kao i slušalaca iste.« ■ Sokolsko sla vije u Miločeru Sokoli Cetinjske župe defiluju pred Nj. Vel. Kraljem Pet rV' rodendan Nj. Vel. Kralja Pro«? ° vlat^aoca Jugoslavije, v0„ ‘fljcn je na Miločeru, kraj pla-Ijuh' ^rana. uz oduševljene i rodo-(j0 1Vc manifestacije Sokolstva. Povo-tin: [ t°C rodendana Sokolska župa Cc-Va^ Zakazala je jednodnevno logoro-*ivnJe U ®Ut^vi za I j II okružje. Po-sVc fd logorovanje odazvale su se г0г se^6 su sokolske fanfare i mu-ђј^’ 'koje su stizale raznim prevozna ,бГе.^54у'та: brodovima, kamioni-cc' ,aut*ma i kolima. Sokolske jedini-Ha’ ^/uštva i. čete, počele su pristizati i i®te, svrstane u svojim gustim Uju^Prekornim redovima več rano O Vije jvf|a?ak u manastiru Praskvici, «oVa ^dočera, zakazan je bio u 10 ča-žatj 'i Jfr blagodarenje imalo odr-0(j 11 časova. Razlegale su se gore žicama sokolskih četa. koje su u Sfanc Sn'm narotbinn nošnjama svr-•Ha e,P°d svojim sokolskim zastava-9tl Krafilc i išle u praveu zborišta. ^i'a^ • jev°g dvorca pa do manastira nlttraV^e' Па jednog i po kilo- lfu8t: ’ c*efile su držali Sokoli u svojim (j redovima. 11 kom Sat' Pojavio se dvorski auto Hja, K,fc bili: Ni- VcI- Kraljica Ma- &ka, L-1, Vel. Kraljica Marija Runiun-^ri^c Va*jeviei Tomislav i Andrej, ,4k fsandar i infantinja od Špa- p‘.10. Yt i liiiiiiiiiiija ou ko|jCa 'nebesni poklici Sokola i So f> ^’atili su ih sve do manastira. Sok odiržanom blagodarenju sve su oiskc jedinice svrstale za pa- radni marš, dok su se Nj. Nj. V. V. vratila u dvor. da bi se mogla pojaviti na balkonu u zajednici s Mladim Kraljem. Župa Cetinje nastupila je paradnim maršem na čelu sa starešinom i ostalim starešinstvom župe i d ruš tava uz zvuke četiriju muzika, odavajuči pozdrav svome Starešini, a sada Mla-dom Kralju Jugoslavi je. Kralj je pri-mao te pozdrave otpozdravljajuči vrlo ljubazno. Prodefilovalo je 2500 Sokola i Sokolica neposredno pored balkona na kojem je On neprekidno sta-jao. Defile je trajao 14'A minuta u četvororedu u zbijenim kolonama. Posle svečanoga defilea sve su se sokolske jedinice prevezle za Budvu, gde je nastalo narodno veselje. To je bilo u znak velikog dana, prvog rodendana našega Kralja, naše narodne i sokolske Uzdaniee, Kome se celoga dana frenetično klicalo, pevalo i orilo. Pred sam mrak počele su se sokolske jedinice I i II okružja razilaziti, pračene velikim rasvetljenjem po br-dima, pucanjem prangija, raketa i dr. eksploziva. Prvi talas ljubavi Sokola gorštaka mladoga Kralja proslavljen je na Miločeru i Budvi baš onako kako je tre-balo da bude, jer je to slavlje priredila Sokolska župa Cetinje, koja nosi ime rodnog mesta Njegovog Velikog Oea-Kralja. Viteza i Mučenika. Prvi talas ljubavi Sokola gorštaka i Primoraca na Svoj prvi kraljevski rodendan osetio je naš Mladi Kralj. K. G. Prvensivo članova Saveza SKJ u plivanju 1935 U nedelj u 8 septembra 1935 odr-žane su u Splitu na plivalištu Jugoslo-venskog sportskog kluba »Jadran« III plivačke utakmiee za prvenstvo Saveza SKJ. Takmili su se samo članovi iz 5 župa i 6 sokolskih društava. Osetila se otsutnost takmičara iz jakih sredi-šta sokolskog plivanja: primorske župe Sušak-Rijeka i Šibenik-Zadar nisu poslale ni jednog takmičara! Isto tako ni Beograd, Ljubljana, Karlovac i druge. Ipak, uspesi prisutnih takmičara su odlični i pokazuju kako vršne pli-vače imamo u sokolskim redovima. Naročito ističemo da su društva Split 1 Zagreb 2. koja su vodila glavnu reč na ovim utakmicama postavila samo one plivače, koji su kao redoviti vež-bači nastupili i na društvenoj javnoj vežbi u ovoj godini! Dakle ne samo dobre plivače več i svoje vredne i dobre članove! U subotu 7 sept. održao je pročel-nik plivačkog otseka tehničkog odbora Saveza SKJ br. H. Macanovič tro-satni tečaj za plivačke suče. Polazili su taj tečaj 23 brata, svi članovi zbora sudija za prvenstvene utakmiee. Zato su se utakmiee i odvijale savršenim redom, bez i najmanjeg priziva ili ne-sporazumka. Uspesi takmičenja su ovi: 50 metala slabodno: 1) Vedran Palčok (Korčula, župa Mostar) 2S.2 sekunde, u prednatecanju 27.4(!), 2) Mladen Ivie (Vranjie, župa Split) 29. u iz-lučnom 28.2, 3) Hugo Pavišič (Zagreb 2, župa Zagreb) u 29.7, u izlučnom 29.5, 4) Ante Lovrieevič (Korčula) 30, u izlučnom 28.9. 100 metara slobodno: 1) Tonko Gazari (Zagreb 2, ž. Zagreb) 1 minutu 2 sekunde (!), 2) Vedran Palčok (Korčula, župa Mostar) 1.04,6, 3) Zoran Bogdanovič (Split), 4) Kruno Bešker (Split). 400 metara slobodno: 1) Tonko Gazari (Zagreb 2) 5.23,8, 2) Alfred Brainovič (Split) 5.53,2, 3) Ante Lovri- čevič (Korčula) 6.04,7, 4) Nilo Nonko-vič (Split) 6.26,7. 300 metara mešovito (po 100 m prsno;, ledno, slobodno) pojedinac: 1) Mladen Ivic (Vranjie, ž. Split) 4 minuta 59,2 sekunde, 2) Valter Cekelius (Zagreb 2) 5.06,3, 3) Grga Kaliterna (Split) 5.17,4. Odeljenja: 3 po 50 metara slobodno: 1) Split 1 minutu 27,5 sekunde, 2) Zagreb 2, prvo odeljenje u 1.29,6, 3) Korčula u 1.29,7, 4) Zagreb 2, drugo odeljenje. Odeljenja: 3 po 100 metara mešovito: 1) Zagreb 2, prvo odeljenje u 4.14,8, 2) Korčula u 4.15,1, 3) Split u 4.22, 4) Zagreb 2, drugo odeljenje u 4.55,2. Skakanje s daske od 3 metra: 1) Gojmir Gaia (Trbovlje, ž. Celje) 74.54, 2) Grgo Kaliterna (Split) 66.08, 3) Pc-tar Ljujič (Split) 44.04, 4) Dušan Stam-bolija (Novi Sad) 31.95. Polo u vodi: Split pobeduje Zagreb 2 sa 7 : 1 (3 :0). Utakmiee je vo-dio savezni načelnik brat prof. dr. Alfred R. Pihler. Pretsednik zbora sudija bio je brat Bogomir Doležal, za skokove i polo brat H. Macanovič. Uspeh društava je sledeči: 1) Zagreb 2, župa Zagreb sa 37, 2) Split, župa Split 34, 3) Korčula, župa Mostar 20, 4) Vranjie, župa Split 7, 5) Trbovlje, župa Celje 4, 6) Novi Sad, župa Novi Sad 1. Uspeh župa je:. 1) Split 41, 2) Zagreb 37. 3) Mostar 20, 4) Celje 4, 5) Novi Sad 1. Ovi uspesi su izračunati ovako: prvo mesto 4, drugo 3, treče 2, a če-tvrto 1 bod. Za odeljenja dvostruko. Svima takmičarima podelio je pro-čelnik plivačkog otseka na dar jednu svoju knjigu. — H. M. Savezni lečaj za plivanje u Splitu od 8 do 15 IX 1933 U Splitu održan je od 8 do 15 septembra o. g. II tečaj Saveza SKJ za prednjake nastavnike plivanja. Tečaj je polazilo 35 tečajnika iz 15 župa i 25 društava, i to ova brača: Župa Beograd: Stevan Nušič (dr. Beograd I), Svetomir Romelič (Beograd II), Andrija Ruman (Beograd IV), Vojmir Panič (Beograd VIII). — Celje: Gojmir Gala (Trbovlje). — Karlovac: Milan Milosavljevič (Karlovac). — Ljubljana: Marjan Skrbinšek (Ljubljana Matica) i Rafael- Ban (Ljubljana Matica). — Maribor: Vekoslav Primc (Maribor II). — Mostar: Božo Jeričevič (Korčula). Vedran Palčok (Korčula), Zoran Palčok (Korčula), Ante Lovričevič (Korčula). — Novi Sad: Marko Vilič (Novi Sad), Dušan Stambolija (Novi Sad). —• Novo Mesto: Anton Valentinčič (Novo Mesto). — Osijek: Đorđe Kolarov (Osijek Matica). — Sarajevo: Daromir Joksi-movič (Sarajevo Manica). — Split: Kruno Bešker (Split), Petar Ljujič (Split), inž. Vlaho Linardovič (Split), Obren Kokič (Makarska), Ivo Katu-šič (Omiš), Ante Brkljača (Supetar), Jožo Avelini (Hvar). Vjdkoslav Alfi-revič (Kaštcl Sučurac), Niko Mladinič (Milna). — Skoplje: Petar Trajkovič (Skoplje II). — Sušak-Rijeka; Delimir Krmpotič (Senj) \ Viktor Križanec (Sušak). — Šibenik-Zadar: Milan Filipi (Šibenik). — Zagreb: Josip Bingu-la (Zagreb H), Pran Dvoržak (Zagreb II), Milan Lubin (Zagreb II), Milan Kobali (Zagreb II). Tečaj je vodio brat Hrvoje Macanovič, pročelnik otseka za plivanje u Saveznom Tehničkom odboru, a otvorio ga je savezni načelnik brat prof. dr. Alfred R. Pihler. Tečajci su bili smešteni u Domu »Jadranske straže« u Splitu, vežbali su na plivalištu Jugoslovcnskog sportskog kluba »Jadran« u neposrednoj bližini doma,_ i tamo su sc hranili, tako da su čitavo vreme tečaja proveli doslovno na moru. JJstajanje bilo je u 6.30, zajutrak do 7 sati, u 7 sati zbor i počctak zanimanja. Svakog dana bio je drugi tečajnik u službi starijeg člana, i on se brinuo za red. Od 7 do 8.30 ili 9 sati vežbalo so na suhom, ili su odr-žana predavanja, a od 9 do 11.30 ili 12 se vežbalo na plivalištu. U 10 sati bio je odmor za doručak. U 12.30 ru-čak i odmor do 15.30 sati. U 15.30 opet zbor i nastavak vežbe. I to u moru do 17 sati, a posle toga teorija do 19. U 17 bila je južina, a u 20 sati večera. Spavanje u 22 sata. Svakog dana radilo se u tečaju 8 sati, od to- ga barem 4 u moru. Ali rad je bio tako rasporeden, da su svi tečajnici svladali napore kupanja i plivanja i potpuno zdravi završili tečaj. Predavanja i predavači u tečaju bili su ovako rasporedeni: 1 sat »Pregled sokolskog sustava« — dr. R. A. Pihler, načelnik SSKJ. — 1 sat »Sokolska misao« — H. Macanovič, proč. pliv. otseka SSKJ. — 1 sat »Sustav plivanja« — H. Macanovič. — 5 sati »Metodika plivanja« — H. Macanovič. — 3 sata »Teorija plivanja« — H. Macanovič. — 3 sata »Vežbe na suhom za plivače« — D. Ulaga1, proč. pliv. otseka župe Split. — 4 sata »Podučavanje ne-plivača« — D. Ulaga. — 4 sata »škola stila« — D. Ulaiga. — 2 sata »Vežbe po-jedinaca« — H. Macanovič. — 2 sata »Skupne vežbe u vodi« — D. Ulaga. — 1 sat »Plivačke utakmiee« — H. Macanovič. — 2 sata »Igre u vodi« — H. Macanovič. — 2 sata »Masaža pli-vača« — D. Ulaga. — 1 sat »Spasava-nje utopljenika« — D. Ulaga. — l eat »Naši u Italiji« — Stipe Vrdoljak, urednik »Sokola na Jadranu«. — 1 sat »More i pomorska politika Jugoslavije« — dr. Mirko Buič, star. župe Split. Jedno posle podne otišli su svi tečajnici s nastavnicima na izlet po moru tenderoin Kr. ratne mornarice u Divulje, pomorsku stanicu zrako-plovstva. Vodio ih je kapetan korvete br. Lenarčič, koji je tumačio sve po-jedinosti. Izlet je trajao od 15 do 20 sati. Poslednjeg dana rada svi su tečajci na jedrilicama Jedrilačkog kluba »Labud« pratili medudržavnu utakmi-cu u jedrenju jugoslovanskih i češko-slovaekih jedritica pred -splitskom lu-kom. Tumač je bio uz brata H. Maca-noviča i brat Zdenko Kizhmajer, Jedi en je je trajalo od 13.30 do 17 sati po jakom vetru i s najboljim takmi-čarskim jedrilicama. Večina tečajaca iz unutrašnjosti po prvi put se tom prilikom vozila na jedrilici. L^z stručne nastavnike braču II. Macanoviča i D. Ulagu pomagali su u radu tečaja i poznati plivači i prva-ci brača Ante Senjanovič. Darko Prvan, Dane Matošič, Tonko Gazari, Uroš Marovič. Vjeran Birimiša i drugi. Tečajci imali su prilike da vide najbolje jugoslovenske plivače i pli-vačice na delu i da po njima nauče najdoteranije načine plivanja. Vreme je bilo vrlo lepo, prekrasni letnji dani. Jedino su drugog dana ki-ša i vetar prisilili tečajce da pokažu svu svoju dobru volju i srčanost. Ni za pola minute nije smanjen rad, niti izmenjen raspored, a zdravlju nije ovaj napor nimalo š/kodio. Disciplina u tečaju bila je vrlo dobra. Tečajci večinom vrlo dobri i dobri. Samo par slabijih. Liz ovih 35 redovitih slušača dolazili su na predavanja i drugi članovi splitskog i okolnih društava, kao vanredni slu-šači, pa i podoficiri ratne mornarice. Tečajci su u tečaju prošli čitavo gradivo naprednog i doteranog plivanja, sa svima pomoenim veštinama. Polagali su usmeno i praktički ispite za prednjake nastavnike plivanja i vežbali se za sudenje i vodstvo plivačkih utakmica. Opšte je uverenje da je tečaj uspio i da je koristio napretku te letnje grane svestranog i raznovrsnog sokolskog vežbanja. — H. M, Na osnovu rešenja O, Br. 6328 od 4 septembra 1935 godine, propisujem: UREDBI) O ŠKOLI ZA TELESNO VASPITANJE U BEOGRADU Član 1. Stalna škola za telesno vaspitanje nosi naziv: »Škola za telesno vaspitanje«. Sedište škole je u Beogradu. Član 2. Zadatak škole: a) Da sprema nastavnike telesnog vaspitanja za sve škole i stručnjake za pojedine grane telesnog vaspitanja; b) da sprema oficire vojske i mornarice za nastavu telesnog vaspitanja u vojnim školama i u jedinicama vojske i mornarice; v) da vrši naučna istraživanja na polju telesnog vaspitanja i da dobljenim rezultatiina usavršava sistem i metodu telesnog vaspitanja; g) da prireduje tečajeve za sprema: nje stručnog osoblja za rad u vojsci i mornarici, u prazničnim teeajevima osnovanim po Zakonu o obaveznom telesnom vaspitanju, Sokolstvu i viteškim i sportskim udruženjima; d) da prireduje javna predavanja iz oblasti moralnog, naeionalnog i telesnog vaspitanja. Član 3. Škola za telesno vaspitanje viša jei stručna škola i stoji neposredno pod1 Ministarstvom fizičkog vaspitanja naroda, a vojno odeljenje stoji još i pod Ministarstvom vojske i mornarice u disciplinskom i vojno - nastavnom pogledu. Član 4. Škola za telesno vaspitanje internatski je uredena i ima gradansko (mu-ško i žensko) i vojno odeljenje. ^SLOVENSKO jOKC LSTVC Jačanje narodno-odbranbene snage u češkoslovačkom Sokolstvu Za poslednjih godina sve se višo ukorenjuje ti češkoslovačkom Sokolstvu mišljenje, da se mora svim silama raditi na torne, da se sav narod što bolje pri premi na odbranu zemlje. To nalaže i sam sadanji položaj u svetu kao i naročiti teritorijalni položaj Če-škoslovačko Republike. U ovome pogledu Sokolstvo je uvefc prednjačilo to je i postiglo več znatne uspehe. Tako je 1934 god. priredilo zajedno sa 1326 društava dan narodne odbrane. U 391 društvu prednjači su se bavili s nevež-bačima i vežbali ih u raznim odbran-benim vežbama, a mnogo stotina društava prilagodilo je telovežhački načrt ovoj svrsi. Ima takodor i društava, ko-ja priređuju tečajeve s bivšim vojni-cima, u kojim se tečajevima pona'vlja-ju vojne vežbc. Uzbudne priredile su 1152 jedinice za sve članstvo, a 730 njih eamo za vežbače, dok su 603 jedinice priredile takve uzbune samo za nevežbače; ukupno je priredilo ovakve uzbune 2585 jediniea. Osim toga prire-duju se i bojna takmičenja, koja su se prošle godine održala u 144 društva za članove, u 152 za naraštaj i u 163 za decu. Oikriče spomenika dru Janu Podllpnom u Pragu U nedelju 22 o. m. biče u Pragu otkriven spomenik dru Janu Podlip-nom, dugogodišnjem i zaslužnem pr-vom starešini Češke obce sokolske i Saveza slovenskog Sokolstva, koji je niz godina bio i gradonačelnik Praga, u kojem je svojstvu stekao za ovaj grad velike i trajne zasluge. Pošto je dr. Jan Podlipni bio i uticajni javni radnik, pretsednik Narodnog saveta i narodni poslanik, to če se ova značajna svečanost izvršiti pod protektoratom grada Praga, ČOS i Narodnog saveta, a spomenik podiže društvo, koje je osnovano u tu svrhu. Svečano-stima učestvovače lično gradonačelnik Praga dr. Baksa, starešina ČOS brat dr. Bukovski i praško Sokolstvo. Olkriće spomen-ploče dr. Jindri i Karlu Vanjlčku u Sušlcama Dne 28 septembra otkiriče uz velike narodne svečanosti Sokolsko društvo u Sušicama spomen-ploču pokojnem načelniku ČOS, bratu dru Jindri Vanjičeku, a njegovom bratu Karlu spomen-ploču na sokolani. Svečanosti učestvovače starosta ČOS brat dr. Stanislav Bukovdki, a vladu zastupače mi-nistar vojske brat Fr. Mahnik. Ovirn činom odužiče se Sokol u Sušicama uspomeni dvojice velikih sokolskih ira-denika, koji su niz godina dolazili u ovo ubavo mestance na letnji odmor i pri tome uvek savetom i radom pomagali tamošnjem sokolskom društvu. Delovanje Američke obec sokolske Američko češko Sokolstvo, udru-ženo u Amcričkoj obci sokolskoj, te Američko slovaeko Sokolstvo, koje imaju svoju vlastitu organizaciju, pri-rediče u letu god. 1937 zajednički sa-vezni slet u Čikagu. Istodobno održa-če se i takmičenja obaju saveza. Prema tome, priredivač sleta biče Savez češkoslovaekog Sokolstva u Americi, a ne Američka obec sokolska i Slo-vačka jednota. Kao prva priprema za ovaj veliki siet održače se niz raanih manjih nastupa. takmičenja, a osim toga sve župe prirediče bar 14-dnevne 7>rednjačke tečajeve, da bi sc na vež-banje privukk i omladina. Nadalje če sc po svim društvima provesti propagandne nedelje, u kojima če svaki član i članica biti dužni da osobito medu oirtlad’inom pridobi ju što više izvršu-jučeg članstva. Zadnji zbor načelnika i načelnica bavio se je pitanjem uredenja redovnih vežbi. Što se pak tiče strojevnih vežbi, uvešče se one, kakve ima američka vojska, a naravno s češkoslovačkom komandom. God. 1936 češkoslovaško Sokolstvo u Americi učestvovače na proslavi stogodišnjice postojanja države Teksas; tada če prirediti i veliki javni telovežbački nastup. Svečanosti Sokola u Češkim Budjejovlcama U okvir propagandnih preredaba, koje je održala župa Husova u Češkim Budjejovicama, spada i simbolična igra »Legenda lipe«, koja se jc prika-zivala prošlih dana uz veliko učešče gledalaca. Dne 15 o. m. održala su se tamo i župska takmičenja u prostim granama, u kojima je pobedilo pogra-nično društvo Češke Vclenice, društvo u Budjejovicama. Na javnom po-podnevnom nastu.pu nastupila je • uzorna vrsta ČOS na vratilu i razboju. II Tirševe igre u Zlinu Po uzoru na^ praške Tirševe igre, koje prireduje ČOS i češkoslovačka amaterska atletska unija, prireduju i Sokoli u poznatom središtu Batine industrijo u Zlinu Tirševe igre uz sude-lovanje tamošnjih sportskih krugova i udru žen ja Batinih radnika. Ove godine ovc igro u Zlinu održane su 8 o. m., i učestvovalo im je 8 sokolskih društava. U borbi za prelazni štit pobedilo je društvo Olomuc, društvo Brno I. Isto tako pobedile su Sokolice iz Olomuca ostala društva. Takmičilo se je u sledečim prostim granama: članovi: u trčanju na 80 m, u bacanju kugle, u troskoku, u trčanju na 1500 m, u skoku s palicom, u trčanju na 400 m, u bacanju diska, u skoku u visinu i u daljinu, u trčanju na 3 km i u bacanju kopija; članice pak takmičile su se u trčanju na 60 m, u skoku u daljinu i u visinu, u bacanju kugle, u bacanju diska i kopija, te u trčanju na 4 X 190 metara. Pored toga 6 društava učestvovalo je u olimpijskom trčanju, u čemu je opet pobedilo društvo Olomuc. Razne vesli iz slovenskog Sokolstva U vremenu od oktobra do novembra o. g. održače se tri prednjačke ško-le ČOŠ. Prva od ovih biče od 6 do 19 oktobra, dakle 14 - dnevna, i imače karakter opče prednjačke škole, za-tim če se održati jednonedeljni tečaj za vodnike naraštaja, i to od 3 do 9 novembra, a 10 novembra počeče druga 14-dnevna prednjačka škola. Ostali deo meseca oktobra odreden je za ženska odeljienja. U nedelju dne 8 o. m. otvorilo je društvo Plzenj IV svoj dom, koji je ujedno i starosta župe Plzenj. Iako Plzenj ima veči broj sokolskih društava te je po svojoj ogromnoj večini tipično veliko industrijsko mesto s pretežnim brojem radničkog stanovništva, ipak ovaj^grad pretstavlja u sokolskom životu u Češkoslovačkoj jedno od naj-jačih kula, što je znak, da se za Sokolstvo u istinu zanimaju svi slojevi naroda, a posebice još radništvo, i to unatoč tome, što su takoder i radničke telovežbačke jedinice (DTJ) u Plznju veoma jake. Delatnost plzenjskih sokolskih društava najbolje se očituje u lepim javnim nastupima, u uspešnom sabiranju sredstava za što bolju opre-mu letnjih vežbališta i naravno i za podizanje društvenih sokolskih domova. Japanski visokoškolci, koji su sre-dinom avgusta o. g. posetili Tiršev dom u Pragu i tamo na javnom nastupu pokazali visoki nivo telesnog uzgo-ja njihovog naroda, na povratku iz Ne-mačke ponovno su se zadržali više dana u Pragu i učestvovali na prednja-čkoj školi ČOS i u njenome radu. Novi takmičarski ired ČOS za mu-ški naraštaj, koji je bio odobren na sednici ČOS u proleču o. g., izdala je sada ČOS u posebnoj knjižici. Glasovi o potrebi sokolSkog dnevnika u češkoslovačkoj nikako ne prestaja. Ipak izgloda, da je večina članstva več prešla preko tog pitanja i da se još javljaju samo pojedinci. Za sada, medutim, nema izgleda da bi u Češkoslovačkoj počeo da izlazi kakav sokolski dnevni list. Sokolsko društvo u Kromeržižu proslavilo je svoju 70 - godišnjicu na veoma svečan način. Tom prilikom poklonila je momčad drugog inženjerskog puka društvenoj zastavi spomen-traku. Vojniči ovoga puka učestvovali su sa Sokolima i u vojnim takmičenjima. Nastupili su nadalje i na javnom nastupu i tako pokazali tesnu saradnju izmedu vojske i Sokolstva. »Sokolske novine«, glasilo župa Moravsko-šleske, Tješinske i Povaške, izlaziče u buduče svakili 14 dana ume-sto do sada svakoga meseca. Ijaju se na raspoloženje Ministru vojske i mornarice radi postavljenja za nastavnike telesnog vaspitanja u ško-lama i jedinicama vojske i mornarice. Član 17. Sve administrativne poslove vodi sekretar škole. On mora imati fakul-tetsku spremu i najmanje 5 godina javnog rada na polju telesnog vaspitanja. Član 18. Ekonom je organ za poslove celo-kuipnog snabdevanja i nadzora nad imovinom škole; rukovalac je inven-tara škole, a postavlja se iz redova svršenih učenika trgovačkih akademija, ili sličnih visokih škola. Član 19. Administrativno osoblje postavlja Ministar fizičkog vaspitanja naroda po Zakonu o činovnicima i službcnicima gradanskog reda, a mogu biti razvrsta-ni i honorarni. Član 20. Za obavljanje pomočnih poslova u školi za telesno vaspitanje kao i za održavanje zgirada, prostorija, vežbališta, pribora i spremo u ispravnom stanju i za potrebe internata odreduje se potreban broj pomočnog osoblja. Ovo osoblje prima u službu, ras-poreduje i otpušta direktor škole. Raz-vrstano pomočno osoblje postavlja Ministar fizičkog vaspitanja naroda. Član 21. Škola ima laboratorije, kabinete, biblioteku, vežbaonice, vežbališta i igrališta, bazen za plivanje, klizalište, strelište, potrebnu radionicu i potpun inventarski uređaj. Pravilnicima propisače se njihovo uredenje. Član 22. Kada ministar fizičkog vaspitanja naroda nađe za' potrebno narediče otvaranje specijalnih tečajeva u svrhu spremanja stručnog osoblja za rad u (Nastavak sa 1 strane) Unutarnje uredenje pojedinih ode-ljenja škole propisače pravilnikom Ministar fizičkog vaspitanja naroda, u sa-glasnosti s Ministrom vojske i mornarice. Član 5. Školovanje traje: u gradanskom odeljenju 2 godine (4 semestra), u voj-nom 1 godinu (2 semestra). Školska godina traje od 1 oktobra jedne do 30 septembra naredne godine. Član 6. Nastava u školi obuhvata gradiva iz nauke o vežbanjima, o zdravlju, o vaspitanju i upravljanju. Nastava re slobodna, a vrši se u granicama nastavnog plana i programa, koje predlaže nastavničko veče škole. a odobrava Ministar fizičkog vaspitanja naroda. Nastavni plan i program za vojno odeljenje odobrava Ministar vojske i mornarice. Član 7. Organi škole za telesno vaspitanje jesu: a) direktor, b) nastavničko veče, v) starešina odeljenja, g) nastavnici, d) školski lekari. d) slušaoci, e) administrativno i pomočno osoblje. Član 8. Direktor škole za telesno vaspitanje postavlja se Kraljevskim ukazom na predlog Ministra fizičkog vaspitanja naroda. On je s fakultctskom spremom i treba da je upoznat s radom na polju telesnog vaspitanja. Direktor upravlja školom i odgo-vara za celokupan rad i uspeh iste. Član 9. Nastavničko veče sačinjavaju direktor i svi nastavnici škole. Član 10. Svako odeljenje škole, gradansko (muško i žensko) i vojno ima svoga starešinu. Starešina vojnog odeljenja je akti-van oficir vojske, starešina ženskog odeljenja je žena Starešine gradanskih odeljenja odreduje svake godine direktor iz redova nastavnika škole. a starešinu vojnog odeljenja odreduje Ministar vojsko i mornarice. Član 11. Nastavnici škole za telesno vaspi-tanje uzimaju se iz redova svršenih daka visokih škola za telesno vaspitanje i stručnjaka na polju telesnog vaspitanja i ostalih grana nastave.^ Broj nastavnika odreduje Ministar fizičkog vaspitanja naroda prema potrebi škole. Nastavnici škole za telesno vaspi tanje mogu biti redovhi, honorarni i konfcraktualni, a postavlja ih Ministar fizičkog vaspitanja naroda po Zakonu o činovnicima i shtžbenicima gri-danskog reda, po raspisanom natečaju. Nastavnike za vojni deo nastave odreduje Ministar vojske i mornarice iz reda aktivnih ili rezervnih oficira. Izuzetno mogu i strani državljani, prvenstveno Sloveni, biti postavljeni za nastavnike u školi za telesno vaspitanje. Član 12. Škola ima svoje stalne lekare, spe-cijalizirane u granama medicinske nauke. na kojima se osniva i vrši telesno vaspitanje. Pored redovne dužnosti, oni vrše i naučna istraživanja na polju telesnog vaspitanja i nastavnici su ,| škole. Član 13. Slušaoci škole za telesno vaspitanje su redovni i vanredni, a mogu biti muškog i ženskog pola. Kao redovni slušaoci primaju sc: a) Za građansko odeljenje lica koja su svršila srednju ili njoj ravnu ško-lu sa svedočanstvom o položenom is-pitu zrelosti, odnosno diplomskom is-pitu, i koja nisu starija od 25 godina; prednost između muških, pri jednakim kvalifikacijama, [maju rezervni oficiri; b) za vojno odeljenje primaju se oficiri vojske i mornarice, koji su služili u jedinicama istih najmanje dve godine i nisu stanji od 26 godina. Redovni slušaoci mogu biti samo neoženjena i neudata lica. v) Vanredni slušaoci su om koji nemaju uslova za redovne slušaoce. Oni se primaju po predlogu Nastav-ničkog veča i odobrenju Ministra fizičkog vaspitanja naroda^. Vanredni slušaoci mogu se osposobiti samo za pojedine grane telesnog vaspitanja. Član 14. Prijem slušalaca izvršiče se posle lekarsko-komisijskog pregleda i polo-ženog prijemnog ispita. Pravilnikom o školi propisače se uslovi za prijem slušalaca škole. Član 15. Slušaoci za svoje izdržavanjc u stalnoj školi za telesno vaspitanje pla-čaju mesečno potrebnu sumu novca, koju če povremeno odredivati Ministar fizičkog vaspitanja naroda po predlogu direktora škole. Slušaoci siromašnog stanja, a vrlo dobrog učenja i vladanja, po predlogu direktora škole i odobrenju Ministra fizičkog vaspitanja naroda, dogu biti oslobodeni plačanja sume za izdržavanje. Član 16. Slušaoci polažu na kraju školske godine godišnji, a na kraju školovanja diplomski ispit. Slušaoci gradanskog odeljenja, koji polože propisani diplomski ispit, stiču višu stručnu spremu za nastavnike telesnog vaspitanja u svim školama, a postavljaju se za pripravnike VIII položajne grupe i mogu napredovati do IV grupe 1 stepena zaključno. Diplomirahi slušaoci škole za telesno vaspitanje stavljaju se na raspoloženje Ministru prosvete radi po-stavljerija. Diplomirani slušaoci vojnog odeljenja škole za telesno Vaspitanjd stav- Službena saopćenja »Hej Sloveni« — sokolska himna Svim bratskim jedinicama Več davno se osečala potreba, da se pored državne himne peva na sokolskim priredbama i sokolska himna, koja nam je nedostajala. Savezni prosvetni odbor predložio je dla! se za zva-ničnu sokolsku himnu uzme poznata pesma: »Hej Sloveni«. Ovaj svoj predlog obrazložio je time, što je ova pesma svojim tekstom najprtkladnija, što se nezvanično pevala i do sada na sokolskim priredbama, što je najpo-znatija kao sokolska pesma i što se pevala a i danas se peva kod svih slovenskih naroda. Ovogodišnja .glavna skupština Saveza ovaj je predlog u celosti prihva-tila, pa je njegova prov.edba obave-zatna za sve bratske jedinice, o čemu se ovim upozoravaju. Izmene i dopune u pravilniku za sokolske čele — Rok održavanja skupština sokolskih društava Svim bratskim sokolskim župama Zbor župskih refercnata za sokolske čete, održan u Beogradu dana> 21 ja-nuara 1934 g., podneo je izvršnom odboru Saveza SKJ sledeči predlog: »Da se u § 12 pravilnika za sok. četo, u vezi s predlogom izmene pravilnika o sokolskim četama gledom na njihovo autonomiziranje doda, da i čete prema potrebi mogu da biraju svoju upravu.« Povodom ovog, uprava Saveza usvojila je ovaj predlog, a glavna skupština prihvatila: »da se drugo začelo 12 § - a pravilnika za sokolske čete stavi van snage, te da mesto dosa-danjega začela 2 tač. glasi: »starešinu, zam. starešine, tajnika, načelnika, zam. prazničnim točajevima osnovanim P? Zakonu o obaveznom telesnom vaspitanju, Sokolstvu, viteškim i sportskim udruženjima, ili za usavršavanje u P°* j edinim granama telesnog vaspitanja. Specijalni tečajevi otvarače se i za oficire i podoficirc na predlog Ministra vojske i mornarice. Član 23. Ministar fizičkog vaspitanja naroda propisače u saglasnosti s Ministrom vojske i mornarice pravilnike o sKO za telesno vaspitanje. Ovi če sadrza ■ uredenje pojedinih odeljenja sko , dužnosti i prava školskih vlasti, sl,lSv_ laca i ostalog osoblja i njihove slu bene odnose; uslove za postavlja nastavnika, uslove za prijem slusalae , njihove godišnjc i diplomske isP‘ • podelu na semestre i trajanje .se ■ stara, nastavni plan i program, “is plinska pravila kao i sve osta^le P trebne odredbe za uspešan rad sk Član 24. Prvi izbor nastavničkog škole za telesno vaspitanje vrši v natečaju Ministar fizičkog vasP taV. naroda, a za vojne predmete nfls niko odreduje g. Ministar vojske mornarice. Član 25, Dok se škola ne snabde potre^na® sredstvima za naučna ispitivanja i stavu u školi, po specijalnom °“°? nju, škola če se, po dobijenim odo ^ njima, moči služiti potrebnim nas nim sredstvima Centralnog higijensk в zavoda i Medicinskog fakulteta gradskog Univerziteta. Član 26. kad Ova Uredba stupa na snagu se obnarodujc u »Službenim no nama«. O. Br. 6329 Ministar 4 sept. 1935 god. fizičkog vaspdaTo Beograd. naroda, M. Komnenovič,s.r- načelnika, prosvetara, blagajnika, 5 10 članova, 5 zamenika, 3—5 reviz i 3 zamenika«. , , U Nadalje na prošloj godišnjoj skup' štini Saveza u celosti primljen je P^ log župe Celje, da se izmeni čl. 21 <* . štvenih pravila u tom smislu, da glavne skupštine sokolskih drusta j moraju održati do 15 februara sv .( gođine. U vezi s time ima se iznae j § 13 župskih pravila, da se moraju z jr ske glavne skupštine održati u mes j martu svake godine. ,лцј Pa se prema tome u prvom aaC:z,! paragrafa društvenih pravila imade j meniti tekst koji glasi: »do 10 janua s tekstom »do 15 februara«, a da ^ kao 2 začelo 13 §-a župskih Р^а'пе' doda tekst tkoji glasi: »župstoe skupštine imaju se održati u mes martu svake godine.« Glede iraženja podataka od bralskih jedinica Svim bratskim jedinicamal U slučajevima, ka'da pojedini__vla novi sokolske organizacije lPr£s*u*£e-iz jedne sokolske jedinice u d-fugu, , j sto se desi prilika, da se od te so-K . ske jedinice zatraže izvesni poda , naročito katastarski broj, godina P 1 stupa u društvo ili što slično. jfap; tim, vrlo se često događa, da te bf ■ ske jedinice, na koje se obrača, ^f smatraju za potrebno ni za svoju . i nost da na takva pitanja odgovor da pošalju zatražene podatke. -s Savezna uprava radi toga obr pažnju svim bratskim jedinic bez ikakvog zavlačenja daju odgovna. na pitanja koja im se postavljajo, ■ ročito u onim slučajevima, gde se. _ . o skračivanju vojnog roka našim, jedinim članovima, o podatcima;,^, ’ su kao nadopune potrebnpstatistic 0: otsecima ili o 'konstataciji eventu svojevoljno unesenih ispravaka na kolskim ispravama i t. d1. KILONIK^ Svečana proslava 50 - godišnjice društva Sv. Ćirila i Metodija. U nedelju 15 septembra 1935 god. odr-žana je u Ljubljani sa svečanom jubi-larnom skupštinom proslava 50-godiš-njice narodno-odbranbenog i školskog društva sv. Cirila i Metodija. Skupšti-ni, koja je imala karakter lepe patriotske i kulturne manifestacije, učestvovali su pretstavnici vlaisti to zastopnici gradonačelnik Ljubljane brat dr. Ravnihar, delegacija Sokolstva i zastupni-ci narodnih i kulturnih društava. Istog dana otvorena je u zgradi novog gradskog muzeja vanredno zanimljiva i poučna narodno-odbranbena izložba, a nedelju dana pro održan je za akadern-siku i srednjoškolsku omladinu prakti-čan narodno-odbranbeni tečaj. _ Društvo sv. Cirila i Metodija ima još i da- §as svoje podružnice u sVith večitn fajčvima Dravske banovine, koje pn-ku'bljaju sredstva za ciljejffe'ovdg van-recino važnog i potrebnog društva. . R||* Otkriče spomenika don Fram ^ ; licu u Zagrebu. U nedelju dne- U otkriven jc na veoma svečan j* „ spomenik našem slavnom ar ^,:TiuO don Frani Buliču, koji i°. prošle godine 29 jula. Otkrice sP ^r(y. nika izvršeno je uz učešče ja naroda i u prisustvu PrSts^eba M javnog i kulturnog života Zag iz mnogih drugih naših kraljeva. ,rfl menik je delo našeg poznatog sto>ru g. Kršiniča i postavljen je pri- pred Univerzitctskom biblioteKon • ^ likom otkriča na spomenik je loženo oko 40 venaca. Medunarodni aeronautički k® vj§e u Dubrovniku. Naša zemlja ? . postaje predmet naročite Pa!*nA^. \ o*?' zavari j a inostranstva, pa se prij. gddine raznim drugim ^^onauti^' družio i medunarodni a®r jeleg*tfl kongres, kome učestvuje ^ua' k®0' kongres, kome ucestvujo ^^ iz raznih zemalja sveta. Del ^а^геb°’ gresa sikupili iu sc bili u r rumunski princ Bibc-°> koji je u svome govoru izrazio v ераЈ^ Pijeteta svih člano- a federacije prema svetlo j uspomeni ,.a?enopočivšeg Viteškog Kralja Ujeti1 -i3, Nakon svečanog otvorenja _ ngres je nastavio svoj redovni rad. sefT at* kongresa ovom prilikom polh su okolinu Dubrovnika, Lovčen i ne ’ 'm ’e ^an ^е^ке banovi-c.*. S- Mujo Sočica, priredio svečan Prijem. Skgutski tabor u Beogradu. Ovih j-P3 Priredeno je u Beogradu veliko lip °\TV-nje skauta iz čitave naše zem- • Našim skautima stigli su u goste t Praca Bugari, Čehoslovaci i Poljaci, si 0 c’a je ovaj tabor dobio značaj tJ^k°g skautskog sastanka. Otvo-sta U *а^.ога Prisustvovao jo i mini-M.r, za fizičko vaspitanje naroda, g. d Z 0 Komnenovič. Dne 6 septembra S*Kj.u prisutnosti izaslanika Nj. Vel. »•it ’ naši skauti osvetili su svoju s_ vy> dar Nj. Vel. Kralja. Ovoj sve-№osti učestvovalo je preko 2.000 i dr -i. ^ao takoder i zastupnici vlasti su organizacija. Toga dana skauti r„ ,HcestvovaIi i velikoj vojničkoj pa- na Banjici. liflni?azDe kulturne vesti. U dobrovo-бке T1 nase^u Tomislavci, kod Ba-nači Po^e’ bio je na veoma svečan nri ® »tvoren i osvečen Narodni dom nca Tomislava. Ovoj lepoj sveča-ucestvovali su izaslanik N j. Vel. l. POtpukovnik Ante Brankovič, bački S. Irinej Čirič, zastupnici na. grada Novog Sada, Sokolstvo i ostala udruženja. Ovaj novi dom jed-na je od najlepših zgrada te vrste u tom kraju; stajao je oko 400.000 tli-nara. Več po drugi put izložio je ovih dana u Splitu svoje slike, motive s našeg Jadrana1, poznati nemački slikar Valter fon Vekus, rodom iz Diseldor-fa. koji je toliko zavoleo lepote naše obale, da tarno dolazi svake godine. Svojim uspelim slikama ovaj slikar ujedno vrši u Nemačkoj reklam u za naše more. U Amsterdamu održan je pre nekoliko dana šesti botanički kongres, kojemu je učestvovalo oko hiljadu na-učnika-botaničara iz svih zemalja sveta. Kongresi ove vrsti održavaju se od godine 1900, kada je prigodom svetske izložbe u Parizu bio sazvan i prvi botanički medunarodni kongres. Pretsednik Češkoslovačke Republike darovao je češkom univerzitetu u Brnu, koji nosi njegovo ime, rektorski lanac, sa zlatnom medaljom, koja nosi lik pretsednika Masarika. Masa-rik je lično u gradu Lani izručio ovaj lanac rektoru brnskog univerziteta prof. dr. Krejčiju. Češki univerzitet u Brnu je osnovan tek posle rata i dosa-da još nije imao svojih insignija. U nedelju 8 septembra u Domažli-cama svečano je proslavljena uspome-na na mučeničku smrt Jana Sladkog Kozine, češkog Matije Gupca, koji je bio mucki ubijen pre 240 godina. Ujedno je proslavljena i 40-godišnjica po-stavljenja spomenika ovom borcu za narodna i seljačka prava. U Targu Jiu otkrio je rumunjski kralj Karol II spomenik nacionalnoj junakinji Rumunije, poručniku Katarini Teodoriu, koja je u svetskom ratu pala na čelu svoje čete, kada je četa navalila predvođena ovom junaokom devojkom-oficiTom na ne prijateljske pozicije. U Varšavi umro je ovih dana poznati i veoma cenjeni poljski novinar Stevan Olševski, šefredaktor bivšeg velikog lista »Varšavski džienjik narodovi«, koji je 'kasni j e bio pretvoren u uticajni list »Gazetu Varšavsku«. Olševski je bio neumoljivi protivnik ger-manofiiske politiko današnje oficijelne Poljske. Nakon oslobodenja Poljske bio je tri godine i u diplomatskoj službi i to kod poljskog poslanstva u Sofiji. Kasnije se vratio novinarstvu, u redakciju pomenutog lista,ju ko jem se je žestoko borio za drukčiju politiku svoje zemlje, koju ie nada sve voleo. U NASI H 2UPA t)HU S TAVA i C ETA SVIM BRATSKIM JEDINICAMA ђјс-^^tavaju se sve bratske jedi-jjij.se izveštaji o proslavama i aam svečanim priredbama, ko j e j.jOoavezne za celokupfn HaS cciuKupuo ok:f.e...Sokolstvo, u buduće neće U bivati, u našem listu, a to s raz-nesvrsishodnosti ovakvog izvešta-u masama o ovakvim prired-sv5*® i. što je te izveštaje nemoguće ^ objavi« u vreme njihove aktuel- ske ^ad! toga izveštavaju se sve brat-sjj- J^iniee i njihovi novinski izve-гјјц1- da izveštaje o proslavama i pri-^ nama gore pomenutog karaktera ne upućuju na objavljivanje. Uredništvo. Zttpa Banja Luka 8Vet?.^NJA LUKA. - Žup&ki pro-ečai- U svom nastojanju za što emjom organizacijom prosvetno-Svetn' iU sokolskim jedinicama Pro-^rired'° • or Sokolske župe Banja Luka Zg 10 je ove godine svoj treči tečaj 7?svVe.tare sok. društava i četa. v° 28 » ' -*e trajao od 23-8 do uključi-tečai ' * u njemu je učestvovalo 29 UŽJti]8^’ koji su bili mahom učitelji ili su ЈДИ!е narodnih osnovnih škola. To ^ušt ^*anovi i-И prosvetari Sokolskih Otokava odnosno četa iz Banje Luke, Gla_ e\ Sanskog Mosta, Bos. Krupe, Вб0иг°Dobrljina, Obrenovca (župa Qa, pa?'’ Gor. Sanice, Trubara, Sljiv-stas Hidže, Bistrice, Bjelakca, Ba-rr,1 fomine. i »p- / uuiine. Rovo^-i je otvorio br. dr. Mile Prija De, br.'f' ko jim je ispred starešine žu-^favi Lazara Markoviča, po- ^aju° te^aice i preporučio im da na ‘tebe Stećeno znanje s vest rano upo-Ј<гПа !.raclu u svojim društvima i če-'^jaC inie če te'k biti ostvaren uspeh л * ј^ђја Vfk.° .iutro i svako večer za tra-ek>V(vjLCa,a održan je po jedan čas ^edava e’-a °®talo vreme popunjeno je iv P,rpa"jima iz svih oblasti Sokolstva. su: brat Muratbegovič vetnQ ?okolskoj ideologiji, sok. pro-h^atcirL' ^teramom radu, savremenim P1, 2adata • Sokolstva, sokolskoj štam-m.a Pfosvetara u društvu i °š‘rafjkovinskim isečcima. zbirei fo-1 so.kolskom muzeju, te o go- vorništvu; brat dr. Mile Prija o isto-riji gimnastike i Sokolstva, te o zakonu o fizičkom vaspitanju naroda; brat Puhalo Milan o metodici odgoja sokolske mladeži; brat Jankovič Milan o sokolskoj štednji, taborovanju, izletima i o trezvenosti; brat Vajner Sla viša o sokolskoj organizaciji; brat dr. Vjeko-slav Kaleja o pesmi i muzici u Sokolstvu; brat Sekanina Dragutin o vaspitanju sokolske dece i naraštaja, narod-nom prosvečivanju i saradnji s drugim kulturnim organizacijama; brat Vlaho Pečenac o lutkarstvu; brat Dušan Cvetkovič o istoriji pozorišta, glumi i osni-vanju diletantskih pozorišta; brat dr. Pero Stjepanovič o fiziološkom učinku telovežbe na dečiji telesni razvoj; brat Miloš Volk o sistemima telovežbe, Tir-ševom sistemu i o osnivanju sokolskih četa; setra Vinka Storeli o Sokolstvu i ženi u gradu i na selu. Brat Muratbego-vič istakavši važnost govorništva u so-kolskom prosvetnom radu održao je kroz nekoliko časova praktične vežbe, u toku kojih je svaki tečajae bez pret-hodnog spremanja govorio o temi, koja mu je bila zaidata. Za vreme j uta rn j ih i večernjih te-Iovežbi držali su tečajci govore pred vrstom raznih kategorija o unapred zadatim temama j to: Za članstvo: Veeito kretanje — ve-čito nezadovoljstvo (br. Petko Braje-vič); U zdravom telu — zdrav duh (br. Nikola Stanišič); Samo istrajan rad vodi do uspeha (br. Mihajlo Trklja); Bratstvo, jednakost i sloboda (br. Ju-suf Granov); Sokolstvo i šport (br. Ili-ja Šukalovič); Ni koristi ni slave (br. Tihomir Dimitrijevič); Lepa je stvar čovek, kad je čovek (sestra Frana Ilja-dica). Za naraštaj: U malom sokolskom »Ti« leži veliko sokolsko srce (br. Miroslav Lehner); Uloga omladine u Sokolstvu (br. Marko PerišičT; Pojedinac ništa — celina sve (s. Rozalija Senek). Za decu: Sokolski pozdrav »Zdravo« (br. Savo Milovanovič); Budi hra-bar. brate! (s. Vukica Jelič); O pošto-vanju starijih (s. Veselka Trklja); Brat je mio koje vere bio (br. Simo Milanič); U mislima domovina, u srcu od-važnost, u mišici snaga (sestra Avgusta Deretel). Go\rornike pred vrstom kritiko-vala su po dva kritičara i tom prilikom so je razvijala živa diskusija o temi. U ovoj diskusiji, u kojoj su pojedini tečajci iznosili svoja mišljenja o fermi i sadržaju održanog govora, pokazalo se ono živo interesovanje teča-jaca za Sokolstvo, sokolski rad i probleme, koje ih je dovelo na tečaj. Diskusiju je obično završavao br. Miloš Volk iznoseči tačne i pogrešne momente u shvatanjima govornika i kritičara i dajuči konačnu ocenu održanog govora. Osim toga je sestra Lepa Kragu-Ijevič vrlo lepo i s mnogo razumevanja referisala o temi: Kako su i koliko uti-cale olimpijsike igre na stvaranje Sokolstva. Tečaj je završen zajedničkim izletom u Banju Slatinu kod Banje Luke, gde je izmedu brače Muratbegoviča i Vajnera i tečajaca održana konferen-cija o metodama rada na selu, na kojoj je palo mnogo dobrih i korisnih primedaba i sugestija. Na koncu tečaja izdan je šaljiv list: »Sokolski jež«, u kojemu su pojedini predavači i članovi tečaja bili duhovito karikirani. Za vreme tečaja vladalo je medu tečajcima onaj bratski sokolski duh i srdačan odnos, kakav samo Sokolstvo poznaje, pa je i u tom pravcu tečaj imao svoju naročitu vaspitnu vrednost. DRVAR. — Izlet u Oštrelj i sed-nica ekružnog načelništva. U nedelju 18 avgusta Sokolsko društvo u Drvaru u zajednici s bratskim društvima Bos. Petrovac i Oštrelj i njihovim četama priredilo je za svoje članstvo izlet u Oštrelj. U Oštrelju se je okupilo pfeko 150 Sokola svih kategorija. Održane su za-jedničke vežbe, lakoatletska takmiče-nja i vesela bratska zabava. Za to vreme, dok su se mlada brača zabavljala, održana je sednica načelništva drvarskog okružja, na kojoj su uzeli učešča pretstavnici svih triju spomenutih društava. Podnešen je izveštaj o javnim časovima društava, priredenim izletima i o učestvovanju okružnih jedinica na javnom času u Ključu i na sletu u Jajcu. Još jednom podvukla se potreba održavanja pred-njačkih tečajeva, te je zaključeno da se u tome pogledu najenergičmeje pora-di ove zime. Govorilo se još o sletovi-ma u Ljubiji i Drvaru, pa su i po tome pitanju donete odluke. Župa Beograd BEOGRAD IX. — Poselo. Dana 31 avgusta t. g. u 21 čas otpočelo je poselo Sokolskog društva Beograd IX u prostranom restoranu »Košutnjak«, koji se nalazi u Košutnjaku - Beogradu. Prva tačka programa bila je pozdravna reč gostima, koju je održao brat Mileta B. Petrovič, upravitelj osn. škole »Dura Jakšič« i pretsednik Pro-svetnog odbora Sokolskog društva Beograd IX, koji je zatim pomenuo ime Viteškog Kralja Aleksandra I Uje-dinitelja sa »Slava Mu« i uzvikom da Živi Mladi Kralj Petar II. Odmah je žetim muzika Kraljeve garde intoni-rala državnu himnu. Brat Petrovič je posle toga održao, pred prepunom salom publike, predavanje o Sokolstvu. Dalje su se izvodile uspele sokolske vežbe i recitacije pod vodstvom sestre Gajič, načelnice. Zatim je bila igranka uz sudelovanje muzike Kraljeve garde. Župa Cetinje CETINJE. — Rad sokolskih jedinica. Početkom meseca avgusta starešina Sokolske župe Cetinje br. Gavro Miloševič, s nekoliko članova uprave, obišao je društva i čete u Primorju i Boki Kotorsikoj radi kontrole rada u starim jedinicama i osnivanja novih jedinica. Pregledan je rad u društvima: Budva, Kotor, Prčanj, D. Lastva, Tivat, Bijela i Herceg Novi. Rad u društvima teče normalno i svako društvo, više manje, stoji na višini sokolskih zadača i smerova. Prilikom obilaženja tih društava, bila su tri svečana momenta, koje je vredno pribeležiti i to: 1) Osnivanje Sokolske čete Podostrog (kod Budve), 2) Javni čas čete u Krtolima i 3) Javni čas društva u Zelenici. Prvom sveča-čanom aktu bili su prisutni, osim delegata župe i uprave društva iz Budve, još i čete iz Primorja: Maine, Bečiči, Pobori, Prijevor i dr. U svemu je bilo prisutno oko 300 Sokola. Lepo je bilo gledati, kako su Sokoli - sel jaci skoro istovremeno počeli silaziti s pesmom sa svojih planinskih visova u staro-drevni manastir Podostrog, nekadašnju rezidenciju Vladike Njegoša, koji je ovde pisao svoje besmrtno delo »Gorski vijenac«. Skupštinu je otvorio starešina društva Budva br. Jovan Dab-kovič, koji je, pošto je pozdravio sve prisutne i objasnio cilj skupštine, po-zvao članove nove čete Podostrog da polože svečanu sokolsku zakletvu, što je bilo i učinjeno. Zatim je bilo 'konsti-tuisanje uprave nove čete, a nato je uzeo reč starešina župe br. Miloševič, koji je izneo značajnost momenta osnivanja ovc čete baš u zidinama ovog starodrevnog manastira; govorio je o značaju Sokolstva u istoriji osnivanja naše države. Govor br. Miloševiča bio je nagraden dugotrajnim aplauzom. Na javnom času u Krtolima bilo je prisutno starešinstvo župe i društva Tivat kao i veliko mnoštvo sveta iz svih mesta Boke. U izvodenju vežba pored članova društva Tivat uzeli su učešča Sokoli iz Krtola i čete iz Boda- šiča. Sve tačke programa bile su izvedene besprekorno na sveopšte zadovoljstvo prisutnih. Na javnom času u Zelenici zajecl-nički su istupili članovi matičnog društva Zelenika, Tivat, Herceg Novi i Sarajevo. Program je bio vrlo obilat i vrlo interesantan. Sve su vežbe bile izvedene besprekorno. osobito ženskog naraštaja i pitomaca Mornarske škole. Pre početka javnog časa starešina društva Zelenika brat Jovan Dunderovič pozdravio je prisutne, a zatim je održao govor starešina župe br. Miloševič, koji je prikazao zadatak Sokolstva i njegovu misiju u stvaranju naše države. U veče na istom mestu bila je održana sokolska akademija, koja je ta-kođe uspela u svakom pogledu. N. D. CETINJE. — Sokolsko slavlje na Lovčenu. — Prvi godišnji pomen Vi-teškom Kralju Aleksandru I Ujedini-telju. — Sokolska župa Cetinje priredila je logorovanje obližnjih sokolskih jedinica na Lovčenu. Ovo je učinjeno u svrhu da se održi prvi godišnji pomen Viteškom Kralju Aleksandru Prvom Ujedinitelju, a tako isto i uspomena na desetogodišnjicu Njegove posete Lovčenu, kada je s onakvim triumfom uzdigao besmrtnog Njegoša na Visu, s kojega su ga neprijatelji bili zbacili. Ovom prilikom održan je pomen i go-spodarima Crne Gore Vladici Radu i Vladici Daniiu kao sečanje na dvesto-godišnjicu smrti poslednjeg. Rano ujutru počele su pristizati četo i društva Boke, Primorja i Crne Gore. Mnoge su jedinice i uveče bile stigle. Sem toga uzele su učešča u ovom slavlju i druge kulturne ustanove, osobito vredno cetinjsko pjevačko društvo »Njegoš«, kao i društvo »Knjeginje Zorke« i druga. Zbor je bio na Ivanovim Koritima, odakle su uz zvukove dveju muzika otišli k manastiru, gde je bila služba Božija. Osim Sokoila oko manastira okupila se je masa naroda iz plemena Njeguša na čelu s pretsed-nikom opštine i videnijim prvacima plemena. Na službi i pomenu odgova-ralo je muzičko društvo »Njegoš«. Pošto je završen parastos u pri-sustvu s'koro dveju hiljada duša održao je br. Gavro Miloševič, starešina župe. govor veličajuči Kralja Ujedini^ telja i P. P. Njegoša. Nakon govora br. Miloševiča ot-svirana je narodna himna, pa je pretsednik opštine njeguške br. Bovo Du-rovič pozdravio Sokole govoreči u istom duhu kao br. G. Miloševič, žup-ski starešina. Posle ručka nastalo je narodno veselje uz zvukove gusala, vojne muzike, koju je za ovu svečanost župi stavio besplatno na raspoloženje komandant Zetsko divizijske oblasti' na Cetinju, div. den. g. Petrovič, i orkestra br. Sokolskog društva Bijela. Na čuvenim Ivanovim Koritima, ruševinama Ivanovog manastira i Lov-čenskim čuvenim guvnima, koje je Njegoš opevao u Vijencu, milina je bilo gledati Sokole i Sokolice gde slušaju Božju leturgiju, pevaju narodno pesme i vode narodna kola, nadmeču se vi-teškim narodnim igrama i lakom atle-tikom. Na svom jednodnevnom taborovanju Sokoli Crne Gore, Boke i Primorja, sečajuči se Kralja Mučenika, Njegoša i Vladike Danila, kušali su silu svojih sokolskih mišica, koje ‘nam služe kao največa garancija za sreču i prosperitet kako svetle sokollske ideje, tako i za prosperitet čitavog našega naroda. Milina je bila gledati kako naši Sokoli sa sela iz četa: Srednje Maine, Podostrog, Sitvara. Kavač, Krtoli, Mi-rac, Čekliči Grbalj i Bajiče dolaze na svoj sokolski tabor pešačeči po nekoliko kilometara u savršenom i bes prekornom radu i njihov discipiUnovan nastup prikazao je svima prisutnim na kakvoj zavidnoj višini kod njih stoji nepokolebljiva i dobrovoljna sokolska disciplina. I bratska Sokolska društva: Tivat, Bijela, Budva i Kotor, blagodareči kako sokolskom shvatanju svoga članstva, tako i agilnosti svojih uprava, bila su u velikom broju zastupljena na taboru. Ovo jednodnevno sokolsko taboro-vanje učmilo je da se još jače i bolje zbliže i uzajamno upoznaju brača iz Crne Gore, Boke i Primorja, pa je želeti da i ostala bratska sokolska, društva i četo organizovana u svojim okružjima, učine slične zajedničke izlete i taborovanja. K. G. BIJELA. — Zabava. Sokolsko društvo Bijela priredilo je na dan 24 avgusta ove godine zabavu u svom sokol-skom domu. Tačke su izvodili članovi podmlatka. Program je bio obilat i izveden je dobro na opšte zadovoljstvo publike. Buduči su sv« tačke programa izvodila sokolska deca poseta je bila velika. Naročito je lepo izveden balet: »Ribarev san«. Na priredbi je svirao društveni orkestar. Župa Karlovac SRPSKE MORAVICE. — Javna vežba. Dne 4 avgusta o. g. priredilo je naše društvo svoju X javnu vežbu. Več uoči toga dana okitili su meštani svoje kuče zastavama. Na sam dan u jutro rano bila je budnica glazbe brat- & CIKORIJA !9‘—2 H B skog Sokolskog društva Karlovac. Do-šli su i naši dragi gosti iz Ogulina, Go-mirja i ostalih susednih društava i četa. Kod poslednjeg voza. kojim je sti-gao i izaslanik bratske župe Karlovac brat Dušan Bordoški formirala se povorka, koja jo na čelu s našom divnom društvenom zastavom i glazbom prošla Kolodvorskom i Sokolskom ulicom do Sokolskog doma, oduševljeno pozdravljena od prisutne publikii. Javna vežba počela je u 17 sati, na kojoj su nastupile sve kategorije našega društva i to: ženska deca •— proste vežbe župske (20), muška deca — proste vežbe okružrae (16), muški naraštaj — proste vežbe župske (15), ženski naraštaj — proste vežbe župske (12), članovi — proste vežbe župske (7), članovi — sprave (13), članice —- proste vežbe župske (11), narodno kolo — koje su odigrale sve kategorije — s kojim je završen program javne vežbe. Pred svrstanim članstvom i mno-gobrojnim gostima održao je pozdravni govor starešina br. Pero Dakič, koji je prisutnhna prikazao nastojanja našeg društva, pozvavši članstvo na jos aktivniji rad, a ostale prisutne, da nas u tome radu pomognu. Nakon toga govorio je izaslanik bratske župe, koji je u lepom i; sažetom govoru istaknuo smernice tog sokolskog rada, koji je vrlo težak ali tim uzvišeniji, naročito u sadašnje doba. Tom zgodom predao je na svečani način dipilomu našega društva, koju je glazbeni otsek dobio na proslogodiš-njem glazbenom natecanju Saveza SKJ prigodom sleta u Sarajevu, osvojivši prvo mesto II kategorije tamburaških zborova sisačkog sistema. Pozvao je članstvo, da mu ova skromna trofeja bude potstrekom za daljnje uspehe. Župa Kragujevac ĆUPRIJA. - Slet Ćuprijskog okružja. U nedelju 8 septembra o. g. održan je u Čupriji slet Čuprijdkoj* okružja na kome su sudelovala ova društva: Čuprija, Jagodina, Paraoin, Scnjski Rudnik, Ratvna Reka, Sisevac, Bare i Sokolska četa Senje. Program javnog nastupa bio je obiman. Ujutru, Sokoli na čelu sa sokolskom konjicom izišli su na Staniču da dočekuju Sokole s pruge D. Čuprija-Ravna Reka. Tim vozom stiglo je mnogo Sokola iz rudarskih kolonija, kao i dve sokolsko limene glazbe, jeefna iz Senj. Rudnika, a druga iz Sisevca. Formirana j« ipovorka, koja je prošlai kroz varoš. Do podne vršeni su pofleusi vež-bi, dok jo sisevačka muzika koncertirala kod hotela »Dardaneli«. Po podne bio je skup Sokola kod sokolaine (u fabrici šečera). Tu je formirana povorka, koja je krenula kroz varoš. Soikoli su srdačno pozdravljeni. Čim se povorka približavala kasarni, gde je bio prostor za javni čas, jedan ugledni ovd. gradanin prišao je pročel-nisu finansijskog. otseka, te iako nije član društva, predao 100 dinara kaf' svoj prilog. Ovo dokazuje koliko je lep utisak ostavila povorka na gradant. Na vežbalistu je več oko 3 sata bilo više stotina lica. Došao je i načelnik Sokolske župe Kragujevac, brat Jo sif Prohaska. Javan čas je počeo oko 4 sata himnama: državnom i sokolskom. Pe vao je hor pitomaca Art. podofic. škole, pod upravom brata R. Skočibušiča. Program je bio dosta velik. Trajao je punai dva sata. Sve su tačke izvedene vrlo dobro, zastupljene su bile sve kategorije. Nastupilo je i jedno .^deljenje daka Osnovne škole u Čupriji (u sokolskom odelu). koje je spremio br. Rude Skočibušič, učitelj. Najbolje tačke bile su: ženskog naraštaja, članova proste vežbe i Sokoloske čete Senje. Ne sme se preči, a da se ne pomene brat Milan Stanojlovič. učitelj u Čupriji, koji sebe nije štedeo te je za dve nedelje uspeo da spremi četu Senje. Selo jc udaljeno od varoši 10 km, a br. Stanojlovič je to vreme proveo u selu i uspeo da četu »na papiru«, oživi. Posle ovoga ima puno izgleda da četa u Senju krene napred, a več sada se misli i na to da četa nabavi sebi zastavu. Muški naraštaj Bare-Resava izve® je vežbu: »Oj, letni sivi sokole«, odlično. Članovi Senjski Rudnik izvoli su »Šesticu« ROSIJA-FONSIEU # društvo sza osiguranfe i r e osi g ur etn je # Beograd Naročita živost zavladala j>e onda kada su na vežbalištu nastupile sve grupe: tri odeljenja na spravama, jedno odeljenje voltežovanje i jedno odelje-nje muške dece. Članice iz Jagodine nastupile su s prostim vežbama za Subotiču vrlo dobro. Pitomci Artilerijske podoficirske Skole vežbali su odlično vežbe puškama. Poslednja tačka bila je nastup sokolske konjiče, koju su prisutni pra-tili s interesovanjem. Uveče je u kantini fabrike šečera priredeno drugarsiko veče, a u hotelu »Dardaneli« narodno veselje. Materijalna korist javnog nastupa je prilična, kada se uzme u obzir niška cena ulaznica, a moralna dobit je vrlo velika. B. N. Župa Cfublfana KAMNIK. — Javni nastop. Kamniški Sokol je imel 17. avgusta zvečer na svojem lastnem telovadišču pred smodnišnico svoj vsakoletni javni telovadni nastop. Lepa udeležba je pokazala, da je ideja večernih sokolskih nastopov prav posrečena. Sobotni telovadni nastop je pokazal lepe sadove sokolskega dela. Ob pol 20. so se zbrali Sokoli na spodnjem kamniškem kolodvoru, kjer so sprejeli udeležence iz Mengša, Domžal, Radomelj in Trzina, nato pa so v sprevodu z godbo odkorakali čez Šutno in mesto na telovadišče. Telovadni nastop je otvorila moška deca, ki1 jo je pripeljal na telovadišče učitelj br. Emil Rus. Dosegla je lep uspeh. Prav tako tudi ženski naraščaj in zlasti ženska deca, ki je lepo izvajala telovadno skladbo »Mak, mak sredi polja kima ...« Sledila je orodna telovadba moškega naraščaja in članov, kj je pokazala lep napredek posameznih članov. Na j večji aplavz pa so vzbudile s svojimi prostimi vajami članice pod vodstvom načelnice Mari Jurca. Nastopu članov, ki jih je vodil načelnik br. Jurij Nemec, je sledila orodna telovadba izbrane vrste kamniških in domžalskih telovadcev na krogih. Sest ženskih naraščajnic kamniškega Sokola jo nato izvajalo baletno točko, ki jo je sestavila načelnica sestra Mari Jurca. Točka je vsem tako ugajala, da so zahtevali ponovitev. Po vajah članic z robci so nastopile članice in člani domžalskega Sokola, ki so izvajali lepo telovadno skladbo »Buči morje Adrijansko«. Sestavil jo je načelnik domžalskega Sokola br. France Vidmar. S to točko je bil zaključen telovadni nastop, na katerega je kamniški Sokol lahko ponosen. Župa Mostar DONJE SELO. — Javna vežba. Dne 8 septembra o. g. priredila je ova četa svoju II javnu vežbu, koja je u svakom pogledu uspela. Poseta je bila mnogobrojna. Sa strane sudelovale su obližnje Sok. čete Oelebiči, Podorašac i Bradina, a zapažena je velika poseta članova Sok. društva Konjic sa starešinstvom. Nastupile su sledeče vrste: članovi četa zajedtoioki i posebno čete Donje Selo, te seoska deca i naraštajci Sok. dlruštva s prostim vežbama. — Zatim je sva(ka od ovih vrsta izvela po jednu posebnu 'piramid u. Naročito 'je bila efektna simbolička figura piramide »Marseljska tragedija«, izvedena po članovima čete Donje Selo uz zvukove državne himne koju je internirala va-trogasna glazba. Iza toga naraštajci i članovi Sok. društva nastupili su u vcžbamai na spravama. Članovi sok. četa priredili su štafetno trčanje na 100 m. — Ko-načno je četvero sokolsko seoske dece dcklamovalo vrlo lepo prigodne deklamacije. Naikon javne vežbe izvršen je mimohod svega članstva od’avanjen počasti i pozdrava sokolskim zastavama i starešinstvu. Iza toga potstarešina brat Svetozar Mužijevič održao je prigo-dan govor o značaju i dužnostima Sokolstva. Nakon toga nastalo je narodno veselje s pesmom i igrankom uz pratnju vatrogasne glazbe iz Konjiča. I ovom prigodom, pokazalo se je, da je naše Sokolstvo zahvatilo duboki koren u našim selima, a sve na dobro Kralja i Jugoslavije. lflO—35 Kllflli ■fo&g*pfyc ali na/Sc KUiARNAff'DiUJ ЧШЦдшвмишшоудИ' GLAVATIČEVO. — Javna vežba. Dne 8 septembra' o. g. priredila je ova četa svoju I javnu vežbu, koja je uspela iznad očekivanja. Ispred matičnog društva Konjic posetilo je ovu javnu vežbu nekoliko delegata, a sudelovale su i obližnje Sokolske čete Borci, Kula i čičevo, te četa Kruševljani. Nakon pozdravnog govora starešine brata Riste Bjelice održana je javna vežba s nastupom članova četa i naraštajaca čete Glavatičevo. Izmedu ostalog priredena je konjska trka i guslarska utakmica uz veliko interesova-nje. Po završetku programa održao je prigodan govor brat Avdo Sofo, načelnik Sok. društva Konjic, ističuči značaj i koristi Sokoltva, naročito za selo. Nakon toga nastalo je narodno veselje uz pevanje i igranje narodnih pe-sama i narodnih kola. KONJIC. — Poljoprivredna izložba. Sokolsko društvo u Konjiču prire-diče dne 29 septembra o. g. svoju III sokolsku poljoprivrednu izložbu, na kojoj če članovi društva i područnih 13 sokolskih četa izlagati proizvode iz svih grana poljoprivrede kao i ručne radove. Uz ovu izložbu istodobno biče priredena i higijenska izložba po Domu narodnog zdravlja iz Mostara. Za ovu izložbu vlada veliki interes naročito kod članova sokolskih četa, te se očekuje, da če odaziv izla-gača kao i broj izložbenih predmeta biti sasvim zadovoljavajuči. Župa Sovi Sađ STEPANOVIĆEVO. — Javna vežba. Naša četa održala je svoju javnu vežbu dne 25 avgusta o. g. i to uz su-delovanje bratskih sokolskih društava Novosadskog okružja I. Javna vežba uspela je vrlo dobro kako s moralne tako i s materij alne strane. Posle javne vežbe priiedena je akademija. Javnu vežbu pratila je sokolska fanfara iz Novog Sada. STEPA NO VIĆEVO. — f Sestra Velinka Ružič. Dne 5 septembra o. g. preselila se je u večnost naša omiljena i neprežaljena sestra Velirika Ružič, u najlepšoj svojoj mladosti života, u 30-toj svojoj godini. Sestra Velinka bila je opče voljena sa svoje skromnosti i radinosti. Sokolska četa ispratila je svoju se-stru Velinku 6 septembra 1935 do njene večne kuče i položila joj na grob lovorov venac. Neka je laka zemlja našoj miloj sestri Velinci! Župa Novo mesto NOVO MESTO. - Župne vesti. Sokolski dan v Št. Lovrencu na Dolenjskem. Na Mali Šmaren sta slavili Mirensko sokolsko okrožje in njena delavna edinica bratsko Sokolsko društvo Št. Lovrenc na Dolenjskem petletnico svojega dela. Da to obletnico dostojno proslavi je Mirensko sokolsko okrožje priredilo na ta dan pri bratski ediniei Št. Lovrenc svoj IV. okrožni zlet, ki je bil obenem združen z I. okrožnimi lahkoatletskimi tekmami. Takoj zjutraj po prihodu vlaka so se kmalu po 8. uri zbrali na tekmova-lišču-travniku br. Bregarja v Št. Lovrencu tekmovalci, tekmovalke in sodniški zbor k tekmam. Udeležba pri tekmah je bila prav lepa in so se razen št. Ruperta odzvale prav vse okrožne edinice, tako, da so bile prave okrožne tekme. Člani so tekmovali v 6 vrstah, in sicer: Mirna, Žužemberk po 5 tekmovalcev, Št. Janž in Št. Lovrenc z 6 tekmovalci in Trebnje z 8 tekmovalci. Skupaj je tekmovalo 35 bratov, in sicer v tekih na 100 m in 200 m, v skokih v vis, daljino in v metih (čl.) diska, krogi je in damskega kopja. Uspehi, ki so jih dosegle vrste in posamezniki so naslednji: I. mesto Mirna z 1604 točkami, II. Trebn je z 1598 toč., III. Št. Janž — 1517 toč., IV. Št. Lovrenc — 1027 toSk, V. Žužemberk — 1012 točk in VI. Mokronog — 947 točk. Kot posamezniki pa so dobili: I. mesto br. Srpan Janez — Trebnje — 510 točk, II. br. Jenko Marjan — Mirna — 414 točk, III. br. Hotko Slavko — Žužemberk — 407 točk. Prav lepi so bili rezultati, ki so jih dosegli člani v posameznih panogah. Tako sta tekla na 100 m v času 11,8 sek. (najbojši čas!) brata Srpan_Edi iz Trebnjega in Hotko Slavko iz Žužemberka. V teku na 200 m je imel najboljši čais 24 sek. br. Hotko* S. iz Žužemberka. Naj višji skok v višino z znamko 1,54 (izven konkurence 1,60 m) je imel br. Srpan Janez iz Trebnjega. Enako je skočil v daljino br. Srpan J. iz Trebnjega 5,63 m. Krogljo je vrgel obojeročno največ br. Jenko Marjan iz Mirne 18,70 m. V disku je zmagal zopet br. Srpan Janez iz Trebnjega z znamko 33,20 m. damsko kopje pa je vrgel naj dalj e 37,45 m br. Žbogar Drago iz Mirne. Poleg gori omenjenih bratov so dosegli zelo lepe uspehe tudi bratje: Mazgon Dušan in Razbornik Gustl iz Št. Janža in Uhan Julij iz Mokronoga. Prav tako pa niso zaostale za uspehi pri tekmah tudi sestre, ki so tekmovale v teku na 60 m, v obeh gornjih skokih in metih krogle (člc.) ter dam. kopja. Udeležba žal pri sestrah ni bila tako odlična, kot pri bratih in sta tekmovali le 2 popolni vrsti po 5 tekmovalk iz Trebnjega in Št. Janža ter 4 iz Mokronoga in 3 iz Žužember- ka. Skupaj je tekmovalo 17 članic iz 4 edinic Mirenskega sok. okrožja. Škoda, da so ostale doma še sestre iz ostalih edinic — pa so se zato te, ki so sodelovale pri tekmah prav dobro držale in dosegle kot vrste in posameznice sledeče uspehe. Kot vrsti sta se plasirali na I. mesto Trebnje z 742 točkami, II. mesto Št. Janž s 708 točkami. Med posameznicami pa ima I. mesto s. Žerak^ Anica Trebnje — 311 točk, II. s. Kragelj Štefi — Št. Janž — 204 točk, III. s. Založnik Nada — Mokronog z 193 točkami. V posameznih panogah so tudi sestre pokazale prav lepe znamke. Tako je v teku na 60 m dosegla najboljši čas 8,9 sek. s. Žerak Anica iz Trebnjega, ki ima prva mesta tudi v skoku v daljino z 4,35 m, krogljo (met oberočno) 16,50 m in kopje 16,90 m. V skoku v višino pa sta dosegli najvišjo znamko 1,17 m sestri Beber Minka iz Žužemberka in s. Okrajšek Mici iz Št. Janža. Prav lepe uspehe pa so imele v nekaterih panogah še sledeče sestre: Kragelj Štefi iz Št. Janža, Založnik Nada iz Mokronoga, Polda Tratar, Drenik Julka in Anžič Olga, vse iz Trebnjega in Šprajc M. iz Žužemberka. Takoj po zaključku tekem, ki so se vršile v hitrem tempu in v naprej določenem vrstnem redu se je kmalu po 11. uri začel štafetni tek članic 4X60 in članov 4 X 100 m. Prijavljenih je bilo četvero štafet članic iz 4 edinic okrožja in so imele sledeč čas: I. Trebnje —■ 36,9 sek., II. Mokronog — 37,9 sek. III. Št. Janž — 38,1 sek. in IV. Žužemberk— 39,9 sek. Sledil je tek članskih Štafet, ki so bile prijavljene iz 5 edinic okrožja. Končni rezultat je bil: I. Štafeta Št. Janž — 55 sek. II. Žužemberk — 56,1 sek., III. Mokronog — 56,5 sek. Škoda, da sta odstopili med tekom štafeti Trebnje in Mirna, ki sta bili v prav dobri formi. Tekme s štafetami so se končale po 12. uri. V sodniškem zboru so poleg članstva iz okr. edinic sodelovali tudi člani žup. načelništva in ŽTO, med katerimi je bil tudi žup. načelnik br. Papež Ljudevit. Lepa udeležba s starani vseh okrožnih edinic in doseženi razveseljivi uspehi so znak, da je led prebit in prav bi bilo, ako bi okr. načel-ništvo imelo take tekme v vsakoletnem programu. Končno so ugajale tudi občinstvu, ki je ves čas v. prav lepem številu prisostvovalo borbi sokolskih tek-movalcev(lk), med katerim smo opazili zlasti mnogo našega ljudistva. Tekmovališče, kot tekališče (cesta) sta popolnoma odgovarjali zahtevam in zasluži br. društvo Št. Lovrenc za ureditev vso zahvalo. Med tem časom pa so se že zbirali kmalu po poldnevu oddelki naše mladine in Sokolstva, ki so prihiteli iz vseh edinic M. S. O. na zlet. Posebno vlak iz Novega mesta jo pripeljal več bratov iz središča župe, med katerimi je bil br. žup. starosta dr. 1. Vasič in žup. tajnik br. Matko. Tudi iz bližnje Ivančne gorice in Višnje gore so Pohiteli Sokoli v goste. Z vlakom se jo pri" peljala tudi novomeška godba, ki F spremljala pri skušnjah in na nastopu vse oddelke. Po skušnji, ki sc jo vrsija od 14. do 15. ure na tekmovališču, Ju odkorakalo vse telovadeče in nctelova-dečo Sokolstvo v skromni povorki s'ko-zi vas na zletišče, ki je bilo prav okrašeno z zelenjem, cvetjem in urz; trobojkami, nakar se je ob ogromni udeležbi občinstva, kakršnje St. L°v' renc še ni videl vršil okrožni telov. nastop pod vodstvom okr. načelništva. Najmlajša m. in ž. deca je P°_ vodstvom s. Rakove zapela in telovadila župne, posncmovalne vaje: SjJaJ’ sijaj sončece. Le škoda, da je bilo dec® tako malo! Enako je bil malošttviie oddelek st. m. dece, ki je pod brato Zakrajškom podal župno sestavo n® Triglavko koračnico. Žal, da ni t>i skladnosti ! St. žen. deca je pokaza ^ s s. vodnico D. Čebuljevo župne sest ve, nakar je moški naraščaj z brat<> Herbstom strumno od telovadil^ 3 s_ vezne sestave. Tudi žen. narašča; s • Čebuljevo je ugajal, le velika skoa , da sta oba oddelka nastopila ta oslabljena! Zanimiva je bila too ■ Odbojka, ki sta jo odigrali elan?• _ moštvi Novega mesta proti komibi rani sestavi Trebnje-Mirna. Odigra sta bila 2 seta z obojno zmago mesta 15 : 6. Igra je zelo ugajala, r vodstvom okr. načelnika so člani o telovadili vse letošnje savezne vaje,j|a za njimi še članice, ki jih je okr. načelnica s. Draga K°len.cei/ Zadnja točka bogatega programa Jc . ‘ la orodna telovadba članov, članic m. naraščaja, pri kateri smo viden, znajo naši bratje in sestre tudi • Mnogo pozornosti je vzbudila . bratov iz Novega mesta na krogih. Yje vrsti članov okrožja pa sta pokaz^ tov nekaj lepih skokov v višino in kroglje. Ob 17. uri je bil ves n®6 ... zaključen, nakar se je razvila o® ranju godbe lepa narodna veselica^ Župa Vetrov grad GUDURICA. — Izlet. Dan* j* VIII 1935 god. priredila je naša c izlet za članstvo i goste na obližnju . ku Karoš. Izlet je u svakom uspeo na opšte zadovoljstvo učesni ^ Prilikom izleta predeno peške 4 № kolima 26. . Sahrana. Dana 2 IX 1935 sahranili smo odličnog vežbača Šnclera Jakoba, koga je iznenadna lest za tri dana odnela u grob. Pogreb je bio veličanstven. preterivanja može se kazati, da J© g pogrebu bilo celo selo. Pokraj gf°?. „ leve i desne strane išli su Sokol* . odorama, ispred lesa vod narastaJ ^ dece, članovi upravnog odbora, o° su članovi vežbači nosili vence. Ako želiš imeti moderno, ceneno in solidno izdelano sobno slikarijo se obrni na naslov Ljubljana, Emonska cesta 25 191-2 188-35 Telefon štev. 31-75 Oglašujte u »»Sokolskem glasniku«! •! 'L,**”-' tc>V0' u ečV5°<'<0 e . -m i ^ \e90p ^ 5 P ’ лв •* JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICAl u Ljubljani regislrovana zadruga s egranlčenlm Jamstvom 189-36 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuce ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa? čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska malica, Ljubljana, Narodni dom Pošfansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-43 Zahtevajte cenik1 Izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gasigl) • Glavni I odgovorni urednik Sljepan Celar • Ureduje Redakcijski olsek • Tiska Učiteljska tiskarna (pretslavnik Franci Štrukelj)» A