RADIOLOGIA 
IUGOSLAVICA 
Anno 6 Septembar 1972 Fase. 3 
PROPRIETARIUS IDEMQUE EDITOR: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE SOCIALISTICAE FOEDERATIVAE REI PUBLICAE IUGOSLAVIAE 
BEOGRAD 
\ 
REDACTOR PRINCIPALIS: 
M. MAGARASEVIC 
J 
Radlol. Iugosl. UDK 1115.849 (05) (497.1) 



BUKISTAT 
.-C 
'< 
Ovaj ureaaj izveden je kao zidni srativ i služi za sve vrste buki snimanja pacijenaL,, u stojecern, sedecem i ležecem položaju. Predviaen je za snimanje normalnem ili tehnikom tvrdog zracenja. Narocita je podesan za snimanje lobanje, srca, toraksa, abdomena, karlice, kicme, bubrega, kao i za ginekološka snimanja. 
Posebno je pogodan u kombiniciji sa buki stolom tako da se dobija jedno univerzalno radno mesto koje odgovara savremenim zahtevima u rendgen dijagnostici. Stativ je izveden sa dva vertikalna stuba za pricvršcivanje na pod i zid. Duž stubova krecu se kolica sa nosacem buki blende uravnotežena kontra tegovima u stubovima, tako da je veoma lake podešavanje buki blende prema vislni pacijenatu Koiica se mogu fiksirati mehanickom kocnicom u svakom izabranom položaju. Nosac sa buki blendom se može okrenuti za 3600 u jednoj prstenastoj vodjici, cime je omoguceno njegovo postavljanje u položaj koji ne smeta pacijentu. Pogodne skale za visinu i nagibni ugao osiguravaju da se svaki snimak tacno podesi i eventualno ponovo reprodukuje. U bocne šine na prednjoj pleci može se postaviti potreban pribor: naslon za pacijenta, držac glave i kompresorijum. 
Kao buki blenda upotrebljena je katapult blenda sa motornim pogonom rastera. Kretanje rastera u pocetku je veoma brzo, a u toku vremena brzina se smanjuje. Zahvaljujuci ovakvom kretanju izbegnuta je pojava rastera na snimku i pri vrlo kratkem vremenu snimanja. Prikljucak katapult blende na neki odgovarajuci rendgen vrši se preko jednog utikaca i posebno višežilnog kabla. 
Osnovni podaci: 
® 
ELEKTRONSKA INDUSTRIJA 
Ukupna visina 205 cm Površina na podu 66,98 cm Grupacija medicinskih ureilaja Ukupna težina oko 150 kg i aparata -Niš 

o ­
G) 
1 
o 
:C 
m 
s: ­
m 
(/) 
(/) C '3' 
< DI 
DI :: 
-· ':s' 
c, DI 
m 
C 


:C :C en 
o o Q) ­
::s ::s 
-C 
en 
o -¦ 
< -C -C 
7' 
en 
Q) Q) >< @) 
!l) 
Q. C, C, 
.... 
N< 
.-o 
.-"S. -· o o 
Q. 3 
!l) 
o ::s ::s 
.?l .... 
:::J @) @) CD 
O" 
.... o :::J 
N Q. 
"O 
o co 
o. 
en Q. C') CD 
N :::J 
CD :::J (D ...... !l) 
en 
-· o ""I o 7' 
:::, en < ::::; 
(D o 
-:=: ..=: 
en 
C) C" . -7' 
_<· ""I o 
.... CD 
. .... :::J ­
.?l 7' o 
o -1 .... 
o 
:::J :::J -en 
en .... . 
7' !l) 1\) "O :::J 
en 
o 0) :::J o 
-
:::J co 
en 
:s. o 
o .... 
en 
en co CD 
7' :::J .... Q. 
o !l) en 
!l) N C) -3 2: C -< 
:::J o 

TRGOVSKO PODJETJE NA DEBELO IN UVOZ 
SANO LABOR 
LJUBLJANA, CIGALETOVA 9 Telefon: 317 535, 311 540, 311 260 
nudi: 
e MEDICINSKE IN LABORATORIJSKE APARATE INSTRUMENTE OPREMO 
9 RENTGEN APARATE IN PRIBOR e ELEKTROMEDICINSKE APARATE IN OPREMO ZA 
FIZIOTERAPIJO e OBVEZILNI MATERIAL 9 BOLNIŠKO OPREMO IN TIPIZIRAN TEKSTIL 
• LABORATORIJSKO STEKLO 


lodamide® 
Najnovije i najbolje poclnošljivo kontrastno sretstvo za angiografiju i intravenoznu pielografiju 
IODAMIDE-lnfuslja 
metilglukaminska so joclamicla za i. v. infuzionu urografiju 
IODAMIDE 300 
metilglukaminska so joclamicla za i. v. urografiju i angiografiju 
IODAMIDE 380 
metilglukaminska i natrijeva so joclamicla za angiografiju i i. v. urografiju 

e 
BRACCO 
INDUSTRIA CHIMICA S. p. A. MILANO ( ITALIA) 
KONTR AST NA SRE DSTV A OD SCHERI NGA POJA M U CITAVOM SVETU 
za oralnu holecistangiografiju 



BIL OPTIN 
ampule i gotov pribor za infuziju 
za intravenoznu urografi1u 
za sve vrste angiografija: 

UROVI SON 
niska viskoznost 
kod visokog sadržaja joda 
NOV O: 
cista metilglukaminska so diatrizoata za bolju podnošljivost kod angiografija 


ANG I OB RAF IN 
za prikaz gastro-intestinalnog trakta oralnim putem ili pomocu klizme 

GASTRO GRAFI N 
za histerosalpingografiju, fistulografiju i za prikaz šupljina 

ENDOGRAFIN 
i vec poznati preparati 
BILIGRAFIN i UR OGR AFIN 
Za pojedinosti kao što su sastav preparata, tehnika pregleda, kontra­
indikacije i doziranje stoje na raspoloženju naši prospekti. 
SCHERING AG BERLIN-BERGKAMEN 
HOLEVID -trijodno kontrastno sredstvo za p e r o r a 1 n u holecistografiju i holangiografiju 
OPREMA .. 
fiola sa 6 tabl. 
KRKA. tovarna zdravil Novo mesto 
Trgovsko podjetje z larobatorijskim in fotografskim materialom na debelo in drobno 


lumMeevu -f,oto.e 
uvoz -izvoz 
LJUBLJANA, Trg Revolucije 2 
nudi po konkurencnih cenah in veliki izbiri: 
APARATI, KEMIKALIJE, LABORATORIJSKA STEKLOVINA, LABORATORIJSKI PORCELAN, FILTER PAPIR, TERMOMETRI, AREOMETRI, 
LABORATORIJSKA PLASTIKA IN OSTALI LABORATORIJSKI MATERIAL FOTOGRAFSKO BLAGO 
NOVO MESTO -JUGOSLAVIJA 
Tovarna farmacevtskih in kemicnih izdelkov Pharmaceutical and Chemical Works Novo mesto, Cesta komandanta Staneta 19 

KRKA 
Telefon: (068) 21 090 -Telex: 33 713 yu krka 
Kolektiv Krke ustvarja letno 440 milijonov dinarjev celotnega dohodka. Vec kot 30 odstotkov svoje proizvodnje izvaža na za­hodna in vzhodna tržišca. Osnova za uspešno poslovanje tovarne je dolgorocno planiranje razvoja in raziskovalna dejavnost, ki ju omogoca lasten znan­stveno-raziskovalni inštitut. Paleta proizvodnje zajema farmacevtske surovine in gotova zdravila, kemicne izdelke, kozmeticna sredstva itd. Antibiotiki širokega spektra, psihofarmaki in antituberkulotiki zavzemajo poleg jodnih kontrastnih sredstev osrednje mesto v proizvodnji in izvozu. Krka je med jugoslovanskimi farmacevtskimi tovarnami edina, ki izdeluje tudi jodna kontrastna sredstav. Kolektiv Krke ostvaruje bruto produkt od 440 milijona din. Preko 30 % proizvodnje izvozi se na zaapdna in istocna tržišta. Uspešnost poslovanja tvornice temelji se na naucnoj djelatnosti i dugorocnom planiranju razvoja. Vlastiti naucno-istraživacki institut uz odgovarajucu kadrovsku strukturu radi na naucnoj problematici teoretskog in primje­njenog karaktera. Paleta proizvodnje obuhvaca farmaceutske sirovine i preparate, kemijske proizvode, kozmetska sredstva itd. Antibiotici širokog spektra, psihofarmaci i antituberkulotici uz jodkontrastna sredstva cine važne stavke proizvodnje i izvoza. Krka je jedini proizvoclac jodkontrastnih sredstava u Jugosla­viji. A turnover of 440 million dinars is realized by the Krka staff. More than 30 per cent of the output ,is exported to both West­ern and Eastern markets. The firm's prosperity is due to the far-sighted planing of de­velopment and scintific reasearch. At the Krka Institute of Scientific Research, both fundamental and applied research are carried out by properly qualified per­sonnel. The range of products comprises pharmaceutical specialities and pharmaceutical raw materials, chemical products, cosmetics, etc. Broad-spectrum antibiotics, psychopharmaca, antituberculotics and iodine contrast media cover a large field of work at Krka and occupy an important place among the firm's exports. Krka is the only manufacturer of iodine contrast media in Yugoslavia. 
Podjetje za promet s farmacevtskim materialom 



" Kemofarmacija" 
Uvoz -izvoz 
LJUBLJANA, Metelkova 7, 
Poštni predal 143 Telefon: 312 333 Brzojav: Kemofarmacija, Ljubljana Telex: Kemfar 31-334 Tekoci racun pri NB 501-1-221 
Trguje na debelo z zdravili, obvezilnim materialom, veterinarskimi pripomocki in kozmetiko 
Izvršuje vse uvozne in izvozne posle: opremo za bolnišnice, lekarne in laboratorije 



RADIOLOGIA IUGOSLAVICA 
PROPRIETARIUS IDEMQUE EDITOR: SOCIETAS RADIOLOGIAE ET MEDICINAE NUCLEARIS INVESTIGANDAE SOCIALISTICAE FOEDERATIV AE REI PUBLICAE IUGOSLA VIAE 
BEOGRAD 
RENDGENDIAGNOSTIKA 
ANNO 6 SEPTEMBAR FASC. 3 KONTRASTNA SREDSTVA 1972 
Collegium Redactorum 
M. Bašic, Zagreb -B. Bošnjakovic, Beograd -M. curcic, Beograd -M. Dedic Novi Sad -V. Gvozdanovic, Zagreb -S. Hern:ia, Ljubljana -B. Mark, Zagreb -N. Martincic, Zagreb -Z. Merkaš, Beograd -J. Novak, Skopje -F. Petrov­cic, Zagreb -B. Ravnihar, Ljubljana -M. Smokvina, Zagreb -M. Špoljar, Zagreb -D. Tevcev, Skopje -B. Varl, Ljubljana 
Redactor principalis 
M. Magaraševic, Beograd 
Redactores 
I. Obrez, Ljubljana -S. Plesnicar, Ljubljana -M. Prodan, Ljubljana -J. Škrk, Ljubljana -L. Tabor, Ljubljana 
Radiol. Iugosl. 1 UDK 615.849 (05) (497.1) 



Lektor za srpskohrvatski jezik: Stjepan NINKOVIC, Ljubljana 
Univerzalna dedmalna klasifikacija: prof. Sonja GOREC, Ljubljana 
Tajnica redakcije: Milica HARISCH, Ljubljana 
su sledece ustanove, instituti, zavodi, 
BOSNALIJEK, Saraj,evo BRACCO INDUSTRIA CHIMICA, Milano CILAG-CHEMIE, SchaHhausen ELEKTROMEDICI'NA, Ljubljana ELEKTRONSKA INDUSTRIJA, Niš FOTOKEMIKA, Zagreb INTERIMPEX, Skopje KEMOFARMACIJA, Ljubljana »KRKA«, tovarna zdravil, Novo mesto KULTURNA SKUPNOST SLOVENIJE, Ljubljana LEK, Ljubljana ODBOR ZA KOORDINACIJO ZNANOSTI IN TEHNOLOGIJE SFRJ, Sarajevo ONKOLOŠKI INŠTITUT, Ljubljana PLIVA, Zagreb SCHERING, A. G., Berlin SANOLABOR, Ljubljana VEB FILMFABRIK (ORWO), Berlin 
SADRŽAJ 
Kontrastna sredstva: preteklost, seda­njost, bodocnost (Obrez, I.) . . . . 293 
Rezultati anlcete o kontrastnim sred­stvima . . . . . . . . . . 297 
osvrti na anketu o kontrastnim sred­stvima (Gvozdanovic, V.) . . . . . 313 
Pomen evidentiranja reakcij pri pre­iskavah z jodovimi kontrastnimi sredstvi (Stropnik, J.) . . . . . . 321 
Nuzpojave i komplikacije pri upotre­bi suvremenih lwntrastnih sredstva­va (Simunic, S., E. Schuster, S. Sla­kovic) . . . . . . . . . . . 325 
Današnje tumacenje komplikacija na­stalih lrnd primjene parenteralnih kontrastnih sredstava (Horvat, Z.) . 337 
Današnji nazori na terapiju akutnih incidenata kod upotrebe lrnntrast•11l1 sredstava (Janjic, I., E. Peruško) . . 343 
Naša zapažanja o nuzpojavama i lrnmplikacijama kod lumbalne mije­lorafije s Dimer X i Conray 60 '!o (Marinšek Cicin-Sain, V., A. Sabolic, 
I. Papa) . . . . . . . . . 347 
Klinicko-radiološka opažanja u 640 Propyliodon-Cilag bronhografija (Car, Z.) . . . . . . . 351 
carotis-cavernosus fistula u cerebral­nom angiogramu (Lovrencic, M., Z. Vidakovic, H. Kumar, B. Mark, v. Herman) . . . . . . . 361 
Angiografija dojl,e (Us, J., J. Košir) . 373 
Ulaga limfografije u medikamentoznoj limfokinezi (Cižek, I., P. Krajnovic) 377 
Korištenje limfokinetika u limfografiji (Cižek, I., P. Krajnovic) . . . 383 
Cetverogodišnje iskustvo sa i. v. uro­grafijom razlicitim kontrastnim sred­stvima (Ježek, L., P. Fanton, J. Sto­janovic) . . . . . . . . . . 387 
Naša iskustva sa Micropaque-om (Ci­cin-Sain, S., R. Gilrtl) . . . . . . 391 

Solcoray -novo sredstvo za ubrzanje pasaža crijeva (Schuster, E., S. Ci­cin-šain, s. šimunic, M. Smokvina) 399 
TABLE OF CONTENTS 
Contrast media: past, present, future (Obrez, I.) . . . . . . . . . 293 
Results of the inquiry on contrast media ............. 297 
Some comments concerning the in­quiry on contrast media (Gvozdano­vic, V.). . . . . . . . . . . . . 313 
The significance of recording the untoward reactions in examinations with iodinated contrast media (Stropnik, J.) . . . . . . . . . . 321 
Untoward reactions and complications associated with application of the modern contrast media (Simunic, s., 
E. Schuster ,S. Slakovic) . . . . 325 
Current views on the pathogenesis of complications associated with the application of parenteral contrast media (Horvat, Z.) . . . . . . . 337 
Current views on the therapy of acu­te incidents following the use of contrast media (Janjic, I., E. Pe­ruško) . . . . . . . . . . . . . 343 
Our observations on untoward reac­tions and complications at lumbar myelography wit11 Dimer X and Con­ray 60 % (Marinšek Cicin-ašin, v., 
A. sabolic, r. Papa) . . . . . . . 347 
Clinical and radiological observations at 640 bronchographies using Pro­pyliodon-Cilag (Car, Z.) . . . . . 351 
Carotid-cavernous fistulae visualized by cerebral angiography (Lovrencic, M., z. Vidakovic, H. Kumar, B. Mark, V. Herman) . . . . . . . . 361 
Angiography of the breast (Us, J. J. Košir) . . . . . . . . 373 
The role of lymphangiography in the Jymphokynesis induced by drugs (Cižek, I., P. Krajnovic) . . 377 
The use of lymphokynetic drugs in Jymphangiography (Cižek, I., P. Krajnovic) . . . . . . . . . . . 383 
our experiences in intravenous uro­graphy with different contrast me­dia in a four-year period (Ježek, L., 
P. Fanton, J. Stojanovic) . . . 387 
Our experiences with Micropaque (Ci­cin-San, š., R. Gilrtl) . . . . . 391 
Solcoray -a new agent accelerating the intestinal pasage (Schuster, E., š. Cicin-Sain, s. šimunic, M. Smok­vina) . . . . . . . . . . 399 
Ronpacon cerebral 280 u decjoj rend­genologiji (Prodan, M., M. šilc) . . 409 
Moderna kontrastna sredstva v rent­genski dianostiki urotrakta otrok (Prodan, M.) . . . . . . . . . . 413 
Rendgenska istraživanja novih jodnih kontrastnih sredstava za bronhogra­fiju (Ilijaš, B., M. Sehic, A. Povše, 
F. Sankovic, P. Zupet, D. Gomercic) 417 
Zakljucci intersekcijskog naucnog sa­stanlrn radiologa SR Srbije i SR Makedonije održanog od 23.-25. maja 1969. godine u Nišu po pitanju kom­plikacija kod primene kontrastnih sredstva u radiologiji . . . . 427 
Zakljucci na osnovu »rezultata anke­te o kontrastnim sredstvima« i ma­teriajala obradjenog na VI. sastan­ku radiologa Hrvatske i Slovenije u Zagrebu 5. i 6. studenog 1971 i ra­nije donešenih zakljucaka radiolo­ških sekcija SR Srbije, SR Malrndo­nije i SR BiH .. ........ 431 
Osvrti: 6. sastanal, radiologa Hrvatske i Slovenije 433 
Obavjesti 434 
Bibliografski bilten 436 
Spisak revija 475 
Ronpacon cerebral 280 in the pediatric roentgenology (Prodan, M., M. šilc) 409 
Modern contrast media in the pediat­ric roentgenology of the urinary sy­stem (Prodan, M.) . . . . . . . . 413 
Roentgenologic experiments with new bronchographic iodinated contrast agents (Ilijaš, B., M. Sehic, A. Pov­še, F. Sankovic, P. Zupet, D. Go­mercic) . . . . . . . . . . . . 417 
The standpoints of the intersectional scientific meeting of the Serbian and Macedonian radiologists, held May 
23-25 1969 at Niš, concerning the complications associated with the use of contrast media in radiology 437 
The standpoints based on the »re­sults of the inquiry on ::ontrast me­dia« as well as on discussions of the 6th scientific meeting of Croatian and Slovenian radiologists (Zagreb. November 5-6, 1971) and on stand­points of earlier meeting of the Ra­diologic Sections of SR Serbia, SR Macedonia and SR Bosnia and Her­cegovina . . . . . . . . . . . . 431 
The sixth scientific meeting of Cro­atian and Slovenian radiologists 433 
Informations . . . . . . 434 Subject and author's index 436 Index of journals . . . . 475 


KONTRASTNA SREDSTVA:PRETEKLOST,SEDANJOST,BODOCNOST 
Obrez I. 
UDK 616-073.755.5(091) 
Naša generacij,a je prica izrednemu napredku kontrastne diagnostike v zadnjih desetletjih. 
Kdo bi pred dvajsetimi leti predvideval, da bo superselektivna kate­terizacija arterij pankreasa tehnicno izvedljiva; da bomo angiografsko ugo­tav1jali mesto krvavitve v gastro-intestinalni trakt in s selektivnimi infu­zijami vazopresorjev tudi zdravili te krvavitve; da bomo s selektivno an­giografijo ledvic po transplantaciji odkrivali znake zavrnitvene reakcije? Koronarna angiografija pred desetimi leti še ni bila varna, zanesljiva in široko uporabljena metoda; kako enostavno sedaj uvedemo selektivni ka­teter v koronarno arterij•o ! 
Takšen napredek so v veliki meri omogocila prizadevanja plejade raz­iskovalcev, ki so razvili nove preiskovalne metode ter kvalitetnejša, manj toksicna kontrastna sredstv,a. 
Zamisel, da bi z ustrezno snovjo napravili »vidne« notranje organe, se je verjetno porodila ,takoj po znamenitem Rontgenovem odkritju. Becher (1896) je že tri mesece zatem objavil prvo radiografijo prebavnih organov pri morskem prašicku. Istega meseca sta Haschek in Lindenthal (1896) in­jicirala Teichmanovo mešanico v žile amputirane r,oke in s tem nakazala možnosti za prikazovanje ožilja. Roux in Balthazar,d (1897) sta prva prika­ZJala cloveški želodec z bizmutovim subnitdtom; barijev sulfat pa sta uve­dla v splošno uporabo Bachem in Gilnther (1910). P.rve angiografije pri živem cloveku sta naredila Berberich in Hirsch (1923) s stroncijevim bro­midom. Egaz Moniz (1927) je injiciral raztopino natrijevega jodida v arte­ri!je ,glave, vendar ga je zaradci huJCltih reaikcilj kasneje zamen1al s ko[oidal­nim torijevim dioksidom. Leta 1929 je Swick uporabil kot kontrastno sredstvo prvo organsko jodovo spojino, Selectan; sintetizirala sta ga Binz in Rath. Selectan so kmalu zamenjale druge organske jodove spojine. Ne­katere, n,a primer dijodni Per-Abrodil, ponekod še uporabljajo. Za mielo­grafijo, bronhogirafijo, uretrografijo in ventrikulografijo sta Sicard in Fo­restier (1932) prva uporabila jodirano olje. Graham in Gole (1924) sta uve­dla koncept specificnih kontrastnih sredstev, ko sta s kalcijevim tetra­bromftaleinom prikazala žolcnik. Manj reakcij in boljše diagnosticne re­zultate sta pri holecistografiji dosegla Dohrn in Dietrich (1940) z jodalfion­§ko kislino. Langecker in sodelavci (1953, 1964) so nazvili soli adipiodonske in 1iog1'i!kamske ki!sline ,za initravensko holegirafijo. K:iilJmonJthovo odkritje 
Radio!. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
(1952) je odprlo pot široki klinicni uporabi limfografije. Sinteza trijod­benzoeve kisline in njenih derivatov (Wallingford, 1952) predstavlja osnovo za številna sodobna, kvalitetna kontrastna sredstva kot so: dia,trizoati, metrizoati, iotalamati, jodamidi itd. 
Zaradi specificnih zahtev zavzemajo kontrastna sredstva med zdravili poseben položaj. Za te snovi želimo, da na organizem nimajo takšnega »zdr•avilnega ucinka«, ki bi po aplikaciji spremenil funkcionalno ravno­težje. Zahtev,ano inertnost so v veliki meri že dosegli -nekatere med temi snovmi so poznane kot najmanj toksicne med zdravili. Vendar pa ob njihovi uporabi vseeno beležimo doloceno morbiditeto in mortaliteto, predvsem zaradi strem1jenj,a, da bi aplicirali nova, manj toksicna kontrast­na sredstva v vecjih dozah kot starejše in bolj ,toksicne substance. S tem dosežemo boljše radiografske rezultate, obenem pa tvegamo neželjene re­akcije organizma, od katerih so nekatere celo nove in nepdcako-vane. Bistvena zahteva pri kontrastnih sredstvih je radioopacnost, ki jo dose­žemo po vecini z molekulo joda in ustrezno kemicno strukturno mrežo. Druga osnova za uporabnost k·,
ontrastnih sredstev je njihova usoda v orga_ nizmu v najširšem smislu besede, vkljucujoc odsotnost resorbcije (barijev sulfat), adherenco na sluznici (prebavni in dihalni trakt), pasažo skozi druge celularne plasti (žilni endotelij) ter nacine in poti izlocanja; pre­ostali del molekule je tu pomembnejši od vsebnosti joda. 
Kljub številnim prizadevanjem narave ucinkov kontrastnih sredstev na nivoju medsebojne akcije celica -substanca in povezave ter ucinkov s kem1cno strukturo snovi vecinoma še ne poznamo. Novejše raziskave so deloma pojasnile nekatera vprašanja nevrotoksicnosti in nefrotoksicnosti kontrastnih sredstev ter mehanizme njihovih hemodinamskih efektov. Nova spoznanja o vezavi kontr.astnih sredstev na beljakovine ter o inhibi­torni funkciji na enzime (Lasser, 1971) nam pomagajo razložiti dolocene toksicne pojave. 
Inci!denco hudih realkcij in smrtnih pr1merov po uporaibi kontrastnih sredstev poznamo iz vecjih preglednih retrospektiv,nih študij (Pendergrass, 19q8;,Frommholid, 1966; Tcmiiolo, 1966 in drugi). Lz novej1šili poff'ocH (An­sell, 1970) lahko ocenimo smrtnost z razmerjem 1 : 40.000 urogr.afskih in angiografskih preiskav. Tako kot smrtnost se tudi incidenca hudih reakcij ni bistveno zmanjšala, kljub uporabi modernih metod oživljanja. Kot možne vzroke za ta pojav naj omenimo natancnejšo registracijo simpto­mov in reakcij v zadnjih prospektivnih študijah, nove metode kontrastnih preiskav, uporabo vecjih doz kontrastnih sredstev ter širše indikacije in manj skrbno izbiro bolnikov za kontrastne preiskave. !zgleda, da so reak­cije pri infuzijski urografiji v primerjavi z navadno trikrat pogostejše, verjetno zaradi uporabe vecjih doz kontrastnih sredstev in slabše splošne kondicije bolnikov. 
V rpogostosti reakdj so med rposameznimi 1intravazatlnimi !kon:trastnimi sredstvi razlike: bronhospazem je pri uporabi cistih metilglukaminskih soli štirikrat pogostejši, kot pri uporabi natrijevih soli; prav tako povzrocajo ciste metilglukaminske soli, 1injicirane v koronarni obtok, srcno fibrilacijo pogosteje, kot mešane metilglukamin-natrijeve soli. Nasprotno pa naj bi imele metilglukaminske soli protektivni efekt na cerebralno cirkulacijo. 
fagleda torej, da je prišel razvoj v fazo, ko bomo na posameznih po­drocjih dajali prednost razlicno sestavljenim kontrastnim sredstvom. 
Osnovno pravilo, da uporabimo v vsakem primeru najmanjšo možno 
kolicino in koncentracijo kvalitetnega kontrastnega sredstva, ostane slej ko prej v veljavi. 
V prizadevanjih, da bi i2iboljšali obstojece in razvili nove kontrastne substance, l,ahko razlocimo vec smeri. V zadnjih letih je bilo najvec po­skusov usmerjenih v delno ali popolno zamenjavo anionskega ali kation­skega dela molekule (npr.: delna zamenjava natrijevega jona s kalcijevim alii maginezijevim, uvedba j,odamida in i<ok!sitalams'ke kisline) ter v raz­Li<cne formulacije pozanih 1k:ontrasitnih sredstev (npr.: cis>te metilglukamin­ske soli, razna razmerija mešanih metilglukamin-natrijevih soli). 
Vec avtorjev je predlagalo sintezo polimerov poznanih kontrastnih sredstev z namenom, da bi zmanjšali stranske ucinke zaradi hipertonic­nosti. Tako so nastali: dimer iotalamata (Hilal, 1964), kasneje dimer dia­trizoata kot metilglukamtnska sol, dimer metrizoata (Bjork, 1969), trimer iotalamata (Hilal, 1968) in kompleksni polimeri metrizoata (Almen, 1968). V novejših kompleksnih polimerih, ki so pokazali ugodne lastnosti kot kon­trastna sredstva, so jod nadomestili z drugimi elementi. 
Tudi poskusi z novimi elementi so že pok,azali zanimive rezultate, na primer uporaba tantalovih spojin pri gastrografiji (Dodds, 1970), pri cisto­g,rafiji (Edmund, 1970) in pri bronhografiji (Blank, 1970). Zanimiva je za­misel, da bi za pregled gastrointestinalneg,a trakta uporabili železove pre­parate, ki bi jih usmerjali od zunaj z magnetom. 
Mikroinkapsulacija molekul kontrastnih sredstev se v praksi ni ob­nesla. 
Najnovejša stremljenja so usmerjena v razvoj kontrastnega materiala, ki bi zacasno adheriral na endotelijske površine. Tako bi z manjšimi do­zami dosegli boljši in daljši prikaz vaskularnega sistema. Z dodatkom poli­merov je tako snov že uspelo sintetizirati (Sovak, 1971). 
Omenimo naj še poskuse s skoraj »monokromatskimi« snopi rentgen­skih žarkov, katerih spektrum bi lahko prilagodili doloceni kontrastni snovi. V kombinaciji s sistemom elektronske subtrakcije bi lahko tako po­veca•l:i k:ontrast nekaj ti<sacikrat, ,s cimer bi ,bistveno 2imanjšali potrebno kolicino kontrastnega sredstva. 
Moderne »instrumentalne« diagnosticne preiskave zahtevajo ust.rezno izvežbane strokov,njake. Sodobni rentgenolog prevzame polno odgovor­nost za bolnik,a v fazi nacrtovanja, izvedbe in analize kontrastne preiskave, torej je razum1jiv,o, da so kontrastna sredstva in problemi v zvezi z nji­hovo uporabo v središcu njegove pozornosti. Hiter prenos informacij iz raziskovalnih centrov do klinicne fronte mu omogoca, da sproti prilagodi izbiro kontrastnih sredstev, nacin njihove uporabe ter tehniko in meto­diko preiskav. 
Nedavna anketa o kontrastnih sredstvih je imela znacaj retrospektivne 
študije. Z objavo njenih rezultatov in gradiva naslednjih razprav, se re­
dakcij,a revije »Radiologia Iugoslavica« pridružuje skupni nameri, da po­
enotimo nekatera osnovna stališca v zvezi s kontrastnimi sredstvi in jih 
prilagodimo mednarodno veljavnim normam. 
Naslov avtorja: Ivo Obrez, M. D., Se. D. Department of Radiology Stanford University School of Medicine, Stanford, California 94305. 

:=a G1:::J
8JE) 
.EJ 
(5.. 
ca c::::8 
EJ. 
EJ . 
E5 
.·. 
(
§§8 S3 

<.'1) 
c;:::;:: 
(5. 
@;e) 
c::::8 
C3 
E) 
UDRUZENJE ZA RADIOLOGIJU I NUKLEARNU MEDICINU SFRJ Komisija za kontrastna sredstva 
REZULTATI ANKETE O KONTRASTNIM SREDSTVIMA 
Material za diskusiju uredili su clanovi komisije I. Obrez, V. Gvozdanovic i S. Ledic uz suradnju O. Zaletel 
UDK 616-073.755.4(083.4) 
Uvod 
U mnogim zemljama niz godina intenzivno i sistematski se proucavaju problemi u vezi s kontrastnim sredstvima. 

Postoje opširni statisticki pregledi o teški,m reakcijama i smrtnim slu­cajevima pri upotrebi kontrastnih sredstava (Pendergrass 1942, 1955, 1958; Coliez i sur. 1955; Dehomre 1965; De Backer 1950; Frommhold i Braband 1960; Toniolo i Buia 1966). štaviše, Intfflllacionalno udruženje za radiolo­giju osnovalo je Komisiju za lwntrastna sredstva (naš predstavnik u toj komisiji je V. Gvozdanovic) kako bi se koordinirao znanstveni i istraži­vaoki rad na podrucju kontr.astni:h sredstava; ikamisija ce svoje clanove uvi­jek prav,odobno obaveštava1Ji o novim sipoznanjima na 1lom podrucju. 
I u našoj zemlji se diskutiralo o kontrastnim sredstvima na više kon­gresa i strucnih sastanaka. Mnogi domaci autori su publicirali svoja isku­stva i osvijetlili parcijalne probleme u vezi s primjenom kontrastnih sred­stava. 

S obzirom na stalni porast broja kontrastnih pretraga i na ozbiljnost problema s tim u vezi, Udruženje za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ osnovalo je nacionalnu Komisiju za kontrastna sredstva sa željom da dobije opci pregled situacije u pogledu kontrastnih sredstava u našoj zemlji. Zadatak te komisije jeste i održavanje veze s internacionalnom ko­misijam, koordiniranje znanstveno-istraživackog rada naših autora na podrucju kontrastnih sredstava i informiranje naših clanova o novim do­stignucima. Komisija bi trebala po mogucnosti uskladiti razlicite stavove 

o nekim ;problemima. Tako bi Udruženje mog1o odlucnije utjecati na našu proizvodnju kontrastnih sredstava, na njihov uvoz, a samim tim i na re­dovnu opskrbu našeg tržišta kvalitetnim kontrastnim sredstvima, a u kraj_ njoj konzekvenciji na bolje rezultate pri kontrastnim pretragama. 
Metoda i rezultati ankete 

Komisija za kontrastna sredstva provela je uz pomoc »Krke«, tovarne zdravil iz Novog mesta, anketu o kontrastnim sredstvima kako bi dobila 
Radio!. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
osnovne informacije o stanju na našem tržištu (s obzirom na godišnji broj pretraga, asortiman upotrebljavanih kontrastnih sredstava itd). Komisija je temeljni upitnik proširila da bi ukljucila u anketu i neke druge proble­me (npr. testiranje), kako bismo na osnovi odgovora i diskusije mogli doci do jednostavnih stavova. 
Anketni list sa 29 pitanja poslan je svim radiolozima u zemlji prema posljednjem adresaru Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ. 
Ukupno je poslano 400 anketnih listova. 
Ukupno je primljeno 119 individualnih odgovora (oko 30 %). 
U anketi su sudjelovali radiolozi iz 91 zdravstvene ustanove. 
U nastavku su prikazani rezultati ankete, sabrani u tablicama. 
Ustanove su tabelarno podijeljene u tri skupine: klinicke, bolnicke 
poliklinicke (poliklinike, domovi zdravlja i drugo). Komisija je odlucila da pri.kaže samo u anketi ustanovljene cinjenice uz najnužniji komenitar, jer želi .da se u diskusiji uz suradnju najšireg kruga radiologa formiraju zajednicki konacni stavovi. Broj imdiv1idualnih odgov,ora ,po vrstama ustainova i ireipublikama pri­kazuje tablica broj l. 
Tablica br. 1 
Broj individualnih odgovora po republikama i vrstama ustanova 
------·--·-·---···---··-··· ---------·--------
Polikl. 
Ukupno 0/n Klinike· % Bolnice % 01 ;O 
ustanove 
Ukupno 
119 100 29,3 64 54,0 20 16,7 
Hrvatska 
39,5 19,4 5 4,2 19 15,9 
Srbija 28 23,5 7 5,9 15 12,7 6 5,0 
Slovenija 
20 16,8 5 4,2 
11 
4 3,3 
Bosna i Hercegovina 15 12,6 3 2,5 9 7,6 3 2,5 Makedonija 9 7,6 1 0,8 6 5,0 2 1,7 
Broj odgovora po repwblikama i vrstama ustanova prikazuje tablica broj 2. 
Tablica br. 2 
Broj odgovora po republikama i vrstama ustanova 
Polikl. 
Ukupno  %  Klinike  %  Bolnice,  %  ustanove  O/o  
Ukupno  .  91  100  22  24,2  52  57,1  17  18,7  
Hrvatska  32  35,2  9  9,9  18  19,8  5  5,5  

Srbija 24 26,4 6 6,6 13 14,3 5 Slovenija 16 17,6 5 5,5 8 8,8 3 Bosna i 
Hercegovina 10 10,9 1 1,1 7 2 2,2 
Makedonija 9 9,9 1 1,1 6 6,6 2 2,2 
Iz tablice se vidi da je u anketi sudjelovala vecina radioloških institu­cija u našoj zemlji, pa se rezultati ankete u tom pogledu mogu smatrati vjerodostojnima. 
Kao temelj za ocenu godišnje potrošnje kontrastnih sredstava uzet je broj izvršenih kontrastnih pretraga godine 1969 .tablica broj 3 i 4). 
Tablica br. 3 Broj kontrastnih pretraga u godini 1969. po vrstama pretraga i ustanova 
Polikl. 
Ukupno  Klinike  Bolnice  ustanove  
·--­---- 
Ukupno  136.766  51.956  74.076  10.734  
Urografske  67.888  24.311  39.006  4.571  
Angiografske  8.798  6.544  2.254  o  
Biligrafske  36.540  13.509  20.318  2.713  
Bronhografske  4.329  2.635  1.689  5  

Ostale 19.211 4.957 10.809 
Tablica br. 4 
Broj kontrastnih pretraga u godini 1969. po republikama i vrstama ustanova Ukupno Hrvatska Srbija BiH Slovenija Maked. 
Ukupno  136.766  55.893  41.603  14.907  13.720  10.643  
Urografske  67.888  27.496  20.646  9.490  5.676  4.580  
Angiografske  8.798  3.006  3.176  416  1.477  723  

Biligrafske 
36.540 13.456 12.277 5.292 2.020 
Bronhografske 4.329 1.391 1.849 484 394 Ostale 19.211 10.544 3.655 1.022 881 3.109 
Razumljhr,o je da je godišnji broj kontrastnih pretraga, naveden u an­keti, manji od u praksi izvršenih kontrastnih pretraga godine 1969. S obzi­rom da vecina odgovora ankete potjece iz radioloških institucija, tu nisu obuhvacene pretrage koje su obavili specijalisti drugih specijalnosti (npr. urolozi, -internisti, ka,ridioJozi itd.). U svakom slucaju, u anketi je obuhva­cena vecina radioloških institucija u zemlji. Na pitanje o smrtnim slucaje­vima pri upotrebi kontrastnih sredstava u poslednjih pet godina od 119 odgovora dobili smo 115 negativnih odgovora, cetvorica nisu odgovorili a samo jedan je odgovor pozitivan. 
U tom odgovoru navode se 3 smrtna slucaja: jedan u 1967. godini kod cerebralne angiografije, jedan u 1968. godini kod bronhografije s Joduro­nom B i jedan slucaj kod intravenozne holegrafije s Biligrafinom u 1969. godini. 
Incidenciju teških reakcija pri upotrebi kontrastnih sredstava u vre­menu 1960. do 1965. i 1965. do 1970. pokazuju tablice broj 5 i 6. 
299 
Tablica br. 5 Godišnja incidencija teških reakcija u razdoblju 1960. do 1965. po ustanovama 
Polikl. 
Ukupno Klinike Bolnice 
% % % % 
ustanove 
Ukupno 91 100 22 23,8 52 57,2 18,7 
1-2 teže reakcije 18 19,8 7 7,7 9 9,9 2 2,2 
3-4 teže reakcije 4 
o 
2 2,2 2 2,2 
5-10 težih reakcija 8  8,8  4  4,4  4  4,4  o  
više težih reakcija 5  5,5  1  1,1  4  4,4  o  
nema odgovora 56  61,5  10  10,9  33  36,3  13  14,3  
-­ 

-··---
Tablica br. 6 Godišnja incidencija teških reakcija u razdoblju 1965. do 1970. (po ustanovama) 
Polikl. 
Ukupno % Klinike % BoLnice % % 
ustanove 
18,7 Ukupno 91 100 22 24,2 52 57,1 
1-2 teže reakcije 38 41,7 9 22 24,1 7 7,7 
3-4 teže reakcije 5 1 1,1 4 4,4 
o 
5-10 težih reakcija 12 13,2 3 3,3 8 8,8 1 1,1 više težih reakcija 4 4,4 2 2,2 1 1,1 1 1,1 
nema odgovora 32 35,2 7 17 18,7 8 8,8 
Relativno velik je broj anketnih listova bez odgovora na to pitanje (61,5 % u tablici 5 i 35,2 % u tablici broj 6). 
Pojedinosti o vrsti reakcija iz odgovora nisu uocljive. 
Odgovori o izvodenju kontrastnih pretraga sabrani su u ,tablici braj 7. 
Tablica br. 7 
Vodstvo kontrastnih pretraga s obzirom na strucnost izvodilaca (individualni odgovori) 
Polik1. 
Ukupno % Klinike % Bolnice % % 
ustanove 
------· 
Ukupno 119 100 35 29,5 53,7 20 16,8 
specijalist radiolog 65 54,6 16 13,5 34 28,5 15 12,6 
specialist i specializant radiol. 31 26.1 16 13,5 15 12,6 o o 
specijalist radiolog i tehnicar 14 11,8 2 1,7 10 
2 1,7 
specij alist druge struke 6 5,0 1 0,8 5 4,2 o o 
lijecnik op. prakse 1 0,8 o o 1 0,8 
nema odgovora 2 1,7 o o 2 
Tablice broj 8 i 9 pokazuju da je u poslednje dve g,odine više od 50 % radiologa i ustanova upotrebljavalo dva ili više kontrastni,h sredstava za istu vrntu pretrage. 
Tablica br. 8 
Upotreba jednog ili više kontrastnih sredstava za istu vrstu pretrage u poslednje dve godine (individualni odgovori) 
Polikl. 
Ukupno Klinike Bolnice 
% % % % 
ustanove 
Ukupno 
119 100 29,4 64 53,8 20 16,8 
jedno kontrastno sredstvo 
13 10,9 29 24,4 12 10,1 
dva ili više kontrastnih sred. 61 51,2 22 18,5 33 27,7 6 5,0 
nema odgovora 
4 
o 
2 1,7 2 1,7 
Tablica br. 9 
Upotreba jednog i1i više kontrastnih sredstava za istu vrstu pretrage u posled­nje dve godine (po ustanovama) 
Polikl. 01 
Ukupno Klinike Bolnice 
% % % 10 
ustanove 
""---·-------.. . . 
Ukupno 91 100 22 24,2 52 57,1 17 18,7 jedno kontrastno 
sredstvo 
41,8 5 23 25,3 10 11,0 
dva ili više kon­trastnih sredst. 
53,8 17 18,7 27 29,6 5 
nema odgovora 4 
o 2 2,2 2 2,2 
Upotreba urografskih kontrastnih sredstava u 1969. godini pokazuju tablice broj 10 i 11. 
Na tablicama vode trijodni preparati diatrizoatne skupine Urografin­Schering i Urotrast-Krka metrizoat Ronpacon-Cilag i Urovison-Schering. Relaiti vno 'Visoko mjiesto ipmpada dijodnim preparaitima J oduro111u-Cilag i Per-Abrodilu-Bayer. Distribuoiju upotrebe Joduvona i Per-Abrodila po republikama i vr­stama ustanova pdkazuje tablica broj 12. 
Tablica br. 10 Upotreba urografskih kontrastnih sredstava u 1969. godini (po ustanovama) 
Polikl. 
Ukupno Klinike Bolnice 
ustanove 
Ukupno 91 22 17 
l. Urografin . 67 19 38 10 
2. Urotrast 
19 31 
3. Ronpacon . 59 19 34 6 
4. 
Urovison 


15 23 
5. 
Joduron 

12 21 
6. Trijoden 31 10 19 2 7. Per-Abrodil 30 10 17 3 8. Angiografin 14 7 7 o 9.Conray . 11 6 5 o 10.Jodamid 9 5 3 1 11. Triopac 9 5 4 o 12. Angioconray . 3 2 1 o 
13. 
Uromiro 3 3 o o 

14. 
Isopaque 2 2 o o 

15. 
Vasurix 2 2 o o 

16. 
Contrix 1 1 o o 

17. 
Hypaque 1 1 o o 

18. 
Renografin 1 1 o o Ukupno 380 139 203 38 


Tablica br. 11 
Upotreba urografskih kontrastnih sredstava u 1969. godini (individual. odgovori) 
-·.----­ 
o C o. ;:l . p  . o  Q) . ·a -. .  -C o- Q) <.) ·a o p::i  _c o~  Q) ,....; :> .o -. C 'o. P.. til ;:l  -o ­ 
-----"--­--~-- 
Ukupno  119  35  64  20  
l. Urografin  .  90  75,6  31  26,1  48  40,3  11  9,2  

2. 
Urotrast 82 68,9 31 26,1 41 34,4 10 

3. 
Ronpacon 


. 
62,2 23 19,4 44 36,9 7 5,9 
4. Urovison  56  47,1  18  15,1  32  26,9  6  5,1  
5. Joduron  42  15  25  2  
6. Per-Abrodil  38  12  23  3  
7. Trijoden  36  14  20  2  
8. Conray .  16  8  8  o  
9. Angiografin  14  6  8  o  
10. Triopac  12  6  6  o  
11. Jodamid  11  5  5  1  
12. Angioconray .  3  2  1  o  
13. Uromiro  3  3  o  o  
14. Isopaque  2  2  o  o  
15. Vasurix  2  2  o  o  
16. Contrix  1  1  o  o  
17. Hypaque  1  1  o  o  
18. Renografin  1  1  o  o  
Ukupno  484  181  261  42  
302  

Tablica br. 12 
Upotreba Jodurona i Per-Abrodila u ustanovama po republikama (individualni odgovori) 
Joduron Per-Abrodil 
"-
Ukupno 
ukup. klin. bol. pol. u. ukup. klin. bol. pol. u. 
··--·--------····-···-­
·--·---
Ukupno 65* 12 21 2 30 10 17 3 
Hrvatska  26  14  6  7  1  12  6  5  1  
Slovenija  14  9  3  6  o  5  2  3  o  
Srbija  13  8  1  6  1  5  1  4  o  
BiH  8  3  1  2  o  5  1  2  2  
Makedonija  4  1  1  o  o  3  o  3  o  

* Svi ne upotrebljavaju Joduron i Per-Abrodil. 
Od 119 anketiranih radiologa 91 je bio zadovoljan s primjenjenim uro­grafskim kontrastnim sredstv,
ima (tablica broj 13). 
Tablica br. 13 
Primjerenost primijenjenih urografskih kontrastnih sredstava (individualni odgovori) 
Polikl. 
Ukupno % Klinike %1 Bolnice % 0. 0 
ustanove 
Ukupno 119 100 35 29,4 64 53,8 20 16,8 Da 91 76,5 25 21,0 51 42,9 15 12,6 Ne 17 14,3 7 5,9 7 5,9 3 2,5 Nema odgovora 11 9,2 3 2,5 6 5,0 2 1,7 
Na pitanje koja bi kontrastna sredstva ostalih grupa (bronhografska, mijelografska, limfografska itd.) moraila 1biti u dovoljniim kolicinama na tržiš-tu, dobili smo ove !iindiv,idualne odgovore: 
LIPIODOL 23 PROPYLIODON 48 PANTOPAQUE. 12 JODURON US 10 MIODJiL 7 CONRAY , 10 SALPIX 3 U-LEO . 4 DIONOSIL 3 
Problem1ma pri testiranju u anketi posvetili smo dosta poe:ornosti. Od­govori na ,opce pitanje o ocestalosti testne metode, prikazani su u tablici broj 14. 
Tablica br. 14 Primjenjivanje testnih metoda (individualni odgovori) Polikl. 
Ukupno % Klinike % Bolnice % % 
ustanove 
Ukupno 
119 100 29,5 64 53,8 20 16,8 
Redovito 53 44,5 12 10,1 29 24,3 12 10,1 Povremeno 48 40,3 19 15,9 26 , 21,8 3 2,6 
Nikada 14 11,8 4 8 6,7 2 1,7 
o 
1 0,8 3 2,6 Nema odgovora 4 
Iz tablice se vidi da ukupno 84,8 % anketiranih radiologa redovito ili povremeno testira bolesnika. 
Vrste primjenjivanih ,testnih metoda pokazuje tabhca broj 15, a vri­jeme izvodenja testnih metoda s obzirom na kontrastne pretrage tablica broj 16. 
Tablica br. 15 Vrste primjenjivanih testnih metoda (individualni odgovori) 
Polik. 
Ukupno Klinike Bolnice 
ustanove 
Ukupno 213* 70 116 13 
Intravenozna metoda 102 32 Neposredno prije 
41 12 20 9 
pune doze 
14 17 2 Konjunktivalna metoda 
Intrakut. metoda 16 4 9 3 Supkutana metoda 15 4 11 o Epikutana metoda 5 4 1 o Epimukozna metoda 1 o 1 o Intramuskularna 
o o o o 
metoda Skarifikaciona metoda o o o o 
* Neki radiolozi navode više metoda. 
Tablica br. 16 Vrijeme izvodenja testnih metoda u odnosu na vrijeme primjene kontrastnog sredstva (individualni odgovori) 
PolikL 
Ukupno Klinike % Bolnice °lc:l % 
0/rJ usta/llove 
Ukupno 119 100 29,5 64 53,6 20 16,8 
sata 
46,2 21 17,6 31 26,0 3 2,5 
˝-1 sat 18 15,1 o 11 9,2 7 Neposredno 17 14,2 6 5,0 7 5,8 4 
2 ili više sati 8 
3 2,5 4 3,4 1 0,8 
Nema odgovora 21 17,6 5 4,2 11 9,2 5 4,2 
O vrijednosti testiranja s poznatim metodama mišljenja su oprecna (,tab­
,Lica broj 17). 
Tablica br. 17 Pouzdanost rezultata testiranja s poznatim metodama (individualni odgovori) 
Polild. 
Ukupno % Klinike % Bolnice %% 
ustanove 
-----·----
Ukupno 119 100 35 29,4 64 53,8 20 16,8 
Pouzdani 25 21,0 10 10 8,4 5 4,2 
N epouzdani 87 73,1 25 21,0 50 42,0 12 10,1 
Nema odgovora 7 5,9 
o 
4 3 2,5 
73,1 % anketiranih radiologa drži da rezultati testiranja nisu pouzdani. Mišljenja o pouzdanosti testiranja s poznatim metodama i istinskim izvodenjem testiranja usporedili smo u tablici broj 18. 
Tablica br. 18 
Usporedba odgovora o pouzdanosti testiranja i istinskom izvodenju testiranja (individualni odgovori) 
Polild. 
O! 1 Klinike Bolnice 
Ukupno lll %1 %, %, 
ustanove 
····-·---·· 
Ukupno 119 100 Redovito 
29,5 64 53,7 20 16,9 
testiranje 21 Test pouzdam 
Redovito 
17,6 8 9 7,5 4 3,4 
testiranje 29 24,4 4 Test nepouzdan 
Po vremen o 
17 14,3 8 6,7 
testiranje 3 2,5 2 Test pouzdan 
1 0,8 
o 
Po vremen o testiranje 45 37,9 17 14,3 25 21,0 3 2,6 Test nepouzdan 
Nikad testirano 1 0,8 o o 1 0,8 Test pouzdan 
Nikad testirano 
Test nepouzdan 12 10,1 4 3,4 7 1 0,8 
Nema odgovora 8 6,7 o 5 4,2 3 2,6 
Oprecna su mišljenja o torne da li treba nacin testiranja, koji se danas izvodi ,obavezno i1i neobavezno, primjenjivati dalje i1i ga treba ukinuti. Individualni odgovori i odgovori ustanova na to pitanje sabrani su u tab­licama broj 19 i 20. 
Tablica br. 19 Opravdanost daljnjeg primjenjivanja testnih metoda (individualni odgovori) 
··--··· ---­-------· · -
 
Ukupno  %  Klinike  %  Bolnice  %  Polikl. ustan.  %  


64 20 16,9 UkUJ)no 119 100 35 
Uktnuti 
36,1 16 13,5 24 20,0 3 2,6 
18 15,1 7 5,9 Obavezna primjena 35 29,4 10 
Neobavezna primj. 37 31,1 9 7,6 21 17,6 7 5,9 
Nema odgovora 4 
o 
1 0,8 3 2,5 
Tablica br. 20 Opravdanost daljnjeg primjenjivanja testnih metoda (odgovori ustanova) 
Polikl. 
UkUJ)no 01 Klinike Bolnice 
/O % % % 
ustan. 
Ukupno 
100 22 24,2 57,1 17 18,7 
Ukinuti 26 28,6 8 8,8 15 16,5 3 3,3 
Obavezna primjena 27 29,7 7 15 16,5 5 
Neobav. primjena 37,3 7 21 23,0 6 6,6 
Nema odgovora 4 4,4 o 1 1,1 3 
U tablici broj 21 pri,kazani su ,odgovori na pitanje da li je uz ampulu kontrasta potrebno obavezno dodavati test-ampulu ili na posebnu želju, i1i uopce ne davati. 
Tablica br. 21 
Dodavanje test-ampule uz kontrastno sredstvo (individualni odgovori) 
Polikl. 
Ukupno Klinike Bo1nice 
% % % % 
ustan. 
Ukupno 119 100 35 29,5 64 53,7 20 16,8 
29,4 11 19 15,9 5 4,2 Obavezno 35 
Na posebnu želju 41 15 12,6 18 15,2 8 6,7 
9 
Ne 
32,8 
26 21,8 4 3,4 1 0,8 
3 
Nema odgovora 4 3,3 
o 
2,5 
75,6 % anketiranth radiologa želi da se umjesto test-ampule kontrast­nom sredstvu za istu cijenu doda sterilna štrcaljka i igla za jednokratnu primjenu (tablica broj 22). 
Tablica br. 22 
Dodava.nje štrcaljke za jednokratnu primjenu uz kontrastno sredstvo umjesto test-ampule (individualni odgovori) 
Polikl. 
UkuPDiO o;a Klinike % Bolnice % o;d 
ustanove 
---· 
Ukupno 119 100 29,5 53,8 20 16,8 
Da 90 75,6 27 22,7 50 42,0 13 10,9 Ne 15 12,6 5 4,2 9 7,6 1 0,8 Oboje 6 5,0 2 1,7 3 2,5 1 0,8 
Nema odgovora 8 6,8 1 0,8 2 1,7 5 
Iskustva anketiranih radiologa (ukupno 85) s U11otras,tom (meglumin­_Na-diatrizoat -Krka) priikazana su u tablici brnj 23, a •broj tih radiologa koji rezultatima Urotrastom jesu odnosno nisu zadov,oljni taiblica 24. Medu uzrocima nezadovoljstva na prvom je mjestu nesta1na opskrba. 
Tablica br. 23 
fskustva anketiranih radiologa s Urotrastom (Krka) (individualni odgovori) 
Polikl. 
Ukupno % Klinike % Bolnice % % 
ustanove 
Ukupno 119 100 29,5 64 53,7 20 16,8 
Da 85 71,4 29 24,4 46 38,6 10 8,4 
Ne 
26,9 6 5,1 18 15,1 8 6,7 
Nema odgovora 2 1,7 o o 2 1,7 
Tablica br. 24 Dobri ili slabi rezultati Urotrastom (Krka) (individua1ni odgovori) 
Polikl. 
Ukupn,o % Klinike % Bolnice % % 
ustanove 
. --·· 
Ukupno 
85* 100 29 46 10 11,8 
Imaju iskustva i zadovoljni su 72 84,8 26 30,5 41 48,4 5 5,9 
!maju iskustva a nisu zadovoljni 13 15,2 3 
5 5,9 5 5,9 
* Svi radiolozi ne upotrebljavaju Urotrast. 
Zelje radiologa o ,iJome koja bi urografska kontrastna sredstva morala stalno biti na našem tr21ištu u dovoljnim kolicinama donosi tablica broj 25, a želje o obliku pakovanja kontrastnih sredstava tablica broj 26. 
2* 307 
Tablica br. 25 
Uro grafska kontrastna sredstva ko ja bi mo rala bi ti stalno na tržištu u dovoljnim kolicinam a (individu alni odgovo ri) 
Ukupno  Klinike  Bolnice  Polikl. ustanOIVe  
Ukupno .  119  35  64  20  
Uro grafin  43  9  28  6  
Uro trast.  41  12  23  6  
Ronpacon  30  6  17  7  
Urovison  28  7  17  4  
Pe r-Abrodil  4  o  2  2  
Tri joden  5  1  4  o  
Conray  2  1  1  o  
Angi o grafin  2  1  1  o  
Jodu ron.  2  1  1  o  
Reno grafin .  1  o  1  o  
Jodam id.  1  o  1  o  
Nema  odgovo ra .  12  3  6  3  
Ukupno .  171 *  41  102  28  

* Po jedini radi olozi navode više kontrastnih sredstava. 
Tablica br. 26 Želje o obliku pak,ovanja kiontrastnih sredstava (individu alni odgovo ri) 
Poliklinicke 
UkUll)nO Klinike Bolnice 
ustanove 
Ukupno . 
118 20 
amp. 20 X 20 ml . 65 23 5 
amp. 5 X 20ml. 27 5 21 1 amp. 20 X 25 ml . 20 8 9 3 amp. 1 X20ml. 17 2 14 1 bocica 50 ml 16 4 9 3 amp. 1 X 25ml. 15 6 3 6 amp. 5 X 25ml. 15 6 8 1 
drugo . 
amp.  1 X 10 ml.  11  5  6  o  
amp.  20 X 30 ml .  10  4  4  2  
amp.  5 X 30ml.  5  1  3  1  
amp.  1 X 30 ml.  9  3  5  1  
nem a  odgovo ra  7  2  1  4  
Ukupno  .  217  69  120  28  

Lskustva cradiologa :s :tviarnicki ,pr,ipremljenom Jnfuzij:skom ·otorpiil1om kontrastnih sredstava i pdborom za infuzijsku urograf,iju prikazana su u tablici br.oj 27 iz koje se v1di da samo 40,3 '% radiologa ima takva iskustva, uglavnom u vecim centrima. 
Tablica br. 27 
Iskustva radiologa s tvornickim pakovanjima i priborom za infuzijsku urografiju 
Polikll. 
Ukupno % Klinike % Bolnice % % 
ustan. 
Ukupno 119 100 35 29,4 64 53,8 20 16,8 
DA 48 40,3 17 14,3 27 22,7 
4 
NE 64 53,8 17 14,3 36 30,3 11 9,2 
Nema odgovora 7 
1 0,8 1 0,8 
5 
4,3 
Situacija u vezi s intravenoznim i peroralnim holegrafskim konstrast­n1m sredstvima, upotrebljavanima u 1969. godini, pokazuju tablice broj 28 i 29. 
Tablica br. 28 
Intravenozna holegrafska sredstva primjenjivana u 1969 godini (indiv. odgovori) 
Polikl. 
Ukupnol Klinike Bolnice 
ustanove 
Ukupno . 151* 80 24 
Biligrafin 107 32 60 15 Jodipamid 26 7 15 4 Bilivistan 9 5 4 o Nema odgovora 9 3 1 5 
* Neki radiolozi navode više preparata. 
Tablica br. 29 
Peroralna kontrastna sredstva primjenjivana u 1969. godini (individ. odgovori) 
Poli:kl. 
Ukupnei Klinike Bolnice 
ustanove Ukupno 210* 68 113 29 
Holevid 
27 50 16 
Biloptin  .  67  21  42  4  
Cistobil  25  13  7  5  
Iopan .  11  2  7  2  
Sulobilopin  8  4  4  o  
Orabilix .  o  o  o  o  
Teridax  .  o  o  o  o  
Nema odgovora  6  1  3  2  

* Neki radiolozi navode više preparata. 
Tablica broj 30 pokazuje koje su preparate za preglede ge.strnintesti­nalnog trakta upotrebljavali radiolozi u 1969. g,odini. 
Tablica br. 30 
Preparati za preglede gastrointesti,nalnog trakta koji su primjenjivani u 1969. godini (individualni odgovori) 
Polikl. 
Ukupno % Klinike, % BolIJJice % % 
ustanove 
Ukupno 170* 100 48 28,3 96 56,4 26 15,3 
20,6 8 
BaS01, 
67 39,4 24 14,1 
34,7 9 
Citrobar 
36 21,1 14 8,2 
Mixobar  14  8,2  2  1,2  10  5,8  2  1,2  
Gastrografin .  25  14,7  9  5,3  15  8,8  1  0,6  
Barotrast  .  2  1,2  2  1,2  o  o  
Nema odgovora .  3  1,8  2  1,2  o  1  o,i;  

* Neki radiolozi navade više preparata. 
Tablica br. 31 Preparati za preglede gastrointestinalnog trakta koje bi radiolozi željeli primjenjivati (individualni odgovori) 
PolikliIJJicke Uk\.lipno Klinike· Bolnice ustanove 
Ukupno 124* 38 65 21 Micropaque 14 13 o 1 Mixobar. 11 3 6 2 Barotrast 7 3 2 2 Gastrografin 7 o 5 2 Unibarit . 6 o 6 o Eubar 3 2 o 1 Nema odgovora 76 17 46 13 
* Neki radiolozi navade više preparata. 
Na pitanje da li bi Udruženje za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ moralo preko svojih organa odlucnije utjecati na domacu proizvod­nju i na asortiman uvoza kontrastnih sredstava, velika vecina radiologa odgovorila je pozitivno (tablica broj 32). 
Tablica br. 32 
Potreban veci utjecaj udruženja na produkciju i uvoz kontrastnih sredstava 
· 
(individualni odgovori) 
Polikl. 
Ukupno % Klinike % Bolnice 0/r, 0. 0 
ustanove 
Ukupno 119 100 
29,3 64 53,8 20 16,8 
DA  111  93,3  30  25,2  61  51,3  20  16,8  
NE  2  1,7  1  0,8  1  0,8  o  
Nema odgovora .  6  5,0  4  3,3  2  1,7  o  

Temeljne misH u primjedbama, koje je poslalo 46 radiologa od 119 an­
ketiranih mogu se ukratko rezimtrati: 
l. Vecina radiologa po2idravlja anketu o kontrastnim sredstvima kao pocetak sistematslmg rada na tom podrucju. 
2. 
Vectna misli da bi od 1akve suradnje mogli imati direktne koristi (npr.: redovita opskrbljenost itržišta kvalitetnim kontrastnim sredstvima, redovita info11miranost o novim preparatima, jedinstveni stavovi o nekim problemima itd.). 

3. 
Vecina radiologa želi ,da Udruženje -u skladu s usvojenim prijed­lozima -poduzme odlucne korake da se razmotre sva pitanja u vezi s kon­


1trastnim sredstvima. Komisija ce sa zadovoljstvom prihvatiti inicijative radiologa za daljnji rad (npr. o nacinu informiranja clanova, o centralnom registru smrtnih slucajev,a i teškim reaikcijama pri upotrebi kontrastnih sredstava na jedin­stvenim formularima, o koordinaoij,i istraživackog i znanstvenog rada na podrucju lwntrastnih sredstava itd.). Komisija za kontrastna sredstava daje clanovima Udruženja rezultate ankete. Oni treba da posluže kao baza za diskusiju. 
VITAMINSKO 
P L I 
,, 
MINERALNI PREPARAT 



FORTEVIT kapsula 
Za terapiju i profilaksu vitaminsko mi­neralnog deficita u organizmu 
Sadrži vitamine A, B, C, D, K, te želje­zo (feroglicinsulfat) i kalcrje (kalcij dvo­
V A 
bazicni fosfat) 
Oprema: 60 kapsula 
VI SASTANAK RADIOLOGA HRVATSKE I SLOVENIJE TEMA: »KONTRASTNA SREDSTVA« -UVODNO PREDAVANJE 
OSVRT NA ANKETO O KONTRASTNIM SREDSTVIMA 
Vladimir Gvozdanovic 
UDK 616-073.755.4(083.4) + (048.07) 
Tema »Kontrastna sredstva« možda ce se nekome uciniti zastarjelom, preživje1om. Pa ipak ona ce tako dugo biti aktuelna dok ne cemo moci bez opasnosti od jncidenata, mirno, i recimo iskreno -ibez straha -vršiti 
,naše lmntrastne pretrage. Nakon I Kongresa radiologa Evrope u Barceloni 1967., XII Internacionalnog radiološkog kongresa u Tokiju 1969., IX Neuro­radiološkog simpozija u Goteborgu 1970., Simpozija angiografija/scinti­grafija u Mainzu 1970. i II Kongresa ,radio1oga Evrope u Amsterdamu 1971. godine, javiti ce se ova »vjecna tema« ponovno na XII Internacio­nalnom radiološkom kongresu u Madridu 1973. godine. Formular koj,i je priložen rezultatima naše ankete, a iwadio ga je predsjednik Internacio­nal.nog odbora za kontrastna sredstva dr Shehadi samo je pokušaj da se kompjuterskom obradom na velikom ma:teriijalu dobiju podaci o tolikim stvarima koje j,oš nisu razjašnjene. Taj bi formular trebalo ispuniti u tri­
,plikatu za svaklog bolesnika kod kojeg se vrši inj1iciranje kontrasnog sred­stva, bez obzira da li je u 'toku pregleda došlo do nuspojava i komplikacija lli nije. Opsežnost formulam stavlja u pitanje njegovu prakticku vrijednost iako bi kompjuterska obrada podataka na veliikom materialu mogla do sli­jedeceg intemacionalnog kongresa bitno dopriinijeti formiranju zajednic­kih stavova koji još prakticki ne postoje. V:jerujem da ce ispunjavanje 
podataka na formularu preuzeti dobrovoljno samo pojedine ustanove. Licni stav dr Shehadi-a o vrijednosti testiranja (u pismenom odgovo-ru na moje pitanje povodom ovog sastanka) je slijedeci: »Testir,a 
anje je nepouzdano dalje lijecniku lažan osjecaj sigurnosti. Metliko-legalna vrijednost testiranja je problematicna, a možda više i ne postaji. Injicir,1tva 1-5 min prije aplikacije 
anje 0,5-1 ml kontrastnog sredscjelokupne kolicine kroz ,i,glu koja ostaje u krvnoj žili do završetka uštr­cavanja, još je uvijek u širokoj upotrebi i možda predstavlja jedinu pri­hvatljivu formu testiranja -iako njena vrijednost rrije dokaZJana niti ,opovrgnuta. Testiranje zasebnim injiciranjem kontrastnog sredstva 30 min do 24 h prije pregleda nije prihvatljivo i u praksi je napušteno, Uslijed tog,
a proizvadjaci kontrastnih sredstava ne prilažu vec dugo vremena test­ampule.•« 
Radio!. Iugosl., vol. G, fasc. 3. sept. 1972 
Vladjmir Gvozdanovic 
Kako vidimo i ovo mišljenje jednog od najistaknutijih strucnjaka sadrži dva »možda« i ukazuje na aktuelnost kontrastne pro:blematike. 
Želio bih da na današnjem sastanku utvrdimo iskreno i otvoreno što znamo, a što ne znamo, što radimo, a što ne radimo u ve:zi s priimijenom kontr,astnih sredstava kod naših bolesnika. Veoma sam zahvalan preda. vaci:ma, koji su se pozivu na suradnju odazvali u velilwm broju. Oni ce licnim iskustvima i zapažanjima oživjeti sUJhoparne numericke podatke ankete pa cemo nakon :aavršene diskusije o ,rezuHa1Jima ankete pokušati da donesemo zakljucke koje naši lwlege od nas ocekuju. 
Problem redovnog opskrbljivanja radiološke služ:be kvalitetnim kon­tr.astnim sredstvima (k. s.) potakao je Udruženje da 3. IV 1970. godine u Novom mestu o.drži sastanak kome su prisustv,ova1i predstavnici Udruže­nja (Tevcev, Gvozdanovic, Obrez, Strohal, Tavcar -odsutni Ledic i Dedic) s predstavniciima tvornice lijekova »Krka-«. Osim poteškoce redovne op­skrbe tržišta domacim k. s. razmotreni su i problemi koji se javljaju u vezi s neredovitim uvozom. Utvrdjeno je da kao uv,oznik tk. s. može nastu­piti svako poduzece koje ima devize i uvoznu dozvolu -dakako bez oba­veznog kriterija i poznavanja kva1itete uvezenog materij,ala. Posljedica toga je golemo šareni'lo svi,h vrsta k. s. -samo za intravenoznu urogra­fiju i angiografije postoji na tržištu 18 preparata -situacija koju bi bilo teško naci u bilo kojoj zemlji istoka i zapada. Mnogo više od šarenila k. s. nadiologe ometa u radu neredovita opskrba tržišta, jer tek što je upoznao kvalitete nekog k. s. na dovoljnom :broju slucajeva, zaliha koju je uvoznik obavio »usput-« uz casopise i1i zamrznuto •meso, je iscrpljena. A našem ra­diologu ne preostaje drugo vec da se upozna sa slijedecim k. s. koje se sticajem prilika nalazi na tržištu. 
Problem cijene, obzirom na naš cjenik usluga odredjen po komunalnim zavodiJma, ne može se zarnema!l'iti. Kod opisanog sistema ,opska:1be -oijene ce varna1ti tj. ,ovis•iti ,o us1oVJima ,pod ik,oj:iJma su u danom momerntu naibav­,ljena devizna sredstva, pri cemu me ,treba zaibmaviiti fakto.re kao Teval­vacija, devalvacija i fluktuacija. Kako se t·o odražava na firnanoijski ucina!k naš·ih us:tarnova 1pokazuje rprimjer ,iz bliiže :proš1osti. Nakon povišernja cijena pojedimih k. s. za 20 % i više Komunalni zavod u Zagr,ebu p:niznao je povi­šenje samo za 10,8 % koliko je bila povecana stopa doprinosa za zdravstvo uaZagrebu.a
Sma<trali smo da bi Udlt'Uženje moralo imati više UJpH,v:a piri rnaibavia
k.as., pri cemu bi kao osnova <trebali s}užiti zahtjevi clarn,ova Udiruženja.aKako u tom smislu nisu postojali nikakovi podaci zakljuceno je da se uaformi ankete ,omoguoi clarnovima Udruženja da iZIDesu sv,oje želje. U tomasmislu ,oblikovana su piita1nja: koja k. s. sada primjenjujet,e i koja bi že­lje1i primjenjivatii, da li želite test-ampulu ili sterilnu štrcaljlku za jedrno­krra:tnu Uip,o,trebu, ka,lwve obhke paiko,želite, 1i upotrebljava1tea
vainja da tvornicka pak,ovanja za infuzijsiku UJriografiju i ,t. d. Kaklo bi upo,tr.jebiliaa1n1ketu i:stovrremeno i za -doibivarnje podataka o k,od nas još uvijek službe.noanerješenim p11oblemima -forenziclko ZJnacenje i mediciinska vrrijednostatestiira:nja holesnika prije upotrebe k. s., hroj wncidenaita, k,ompliJkaoija, [l1US­pojava i fatalnih slucajeva kod UJPOttrebe k. s. -uV1rstili smo u aJI1Jk:etuaadekva1tna pitarnja. OsnoV'[l1a ip.tanja ankete utvlt'djena su rna sastanku uaNovom mestu i dostavljana clanovima Komisije (Obrez, Ledic, Gv,o,:Z)da­
Osvrti na anketu o lrnntrastnim sredstvima 3'15 
novic) na dopunu. Taj maiterijal predan je na obradu psihol,ogu, još jednom revidiJra111 i 1k,onacno štampan te dostavljen ,po rnspoložlj,ivim adresama 400 clanova Udruženja. Kako je to bila prva anketa te v,rnte, došlio je dakakio i do stanovitih promašaja. Analizirajuci odgovore uocili smo da pojedina pitanja 111isu bila dov,na 
oljno jaS1110 postavljena. TaJ.w pr. podaoi o pozitiv­nim odnosno negaitivnrim ,opažainjima u upotrebi pojedinih k. s. nisu k,o,ri­šteni u »Rezul1tait1ima« ii.a,k,o su obradjeni, jer je vecina kolega zao1ill'u;bila vem br-oj k. s. k,oje su u stvall'i upotrebljavali, ali u veciln:i slucajeva nisu specificirnli na kioje se k. s. zapažanja odnose. Rezu1tate ankete obradili su striucno i sfatistJic:kli prim. dr Obrez i mr. Zaletel uz lrnnzulfaciju i pri­mjedbe doc. dr Ledica ii. mene. Štaimpanje upitniJka i o:ezulrtarte ankete kao i dostavu sviim clanovima Udruženja ,preuzela je »Krka«. Rezu1ta1ti ankete breba da posluže ka,o osnova za diskusiju na ov,om 111ašem sastanku, l!la k,ojem lbi 1breba1o formiraiti zaikiljucke odnosno preporuke ii tako donekle rješd,ti ,pr,obletme koji lllas vecinu muce. 
All1ketu smo vje11ojaitnro mogli provesti i na taj nafan da smo piJtanja dostavihl samo 15-20 vodecih radiJoJ.oških zav,oda u naš-oj Ziemlj,i. Ne vje­rujem medjutiJm da 1bi rezuJ.taiti bili identicni. Velike ustanove u pravilu se S111alaze lalkše od malih i užiivaju stanovite ·privileg,i,je u ,naibavci. Mi smo medju,tim želj,eli saznati ,mišljenje i potrebe veliilwg b11oja naših kolega koji sami u maliim J.aiborntorijlima saimostalno ili s još po kojim suradni­k,om wše piontrski, aJi cesto muk,otr,pni r-ad, aHrmkajuci našu struku u teškim uvj,etima, samoprijeg,orno i po.tvovino. Njima olakšaiti rnd bio j,e jedan od oi,ljeva ,ove ainkete. 
Na 400 irazaslanih anketnih u,pitll1ii!ka odgovorHo je 119 kolega iz 91 ZJdravstvene ustainQIVe. 
Ta cinjen:ica zaslužuje ana1izu. 
laiko 111as eta1tisiticarii. uvjera.vaju da se odaziv od 30 O/o može shva,titi ka,o zadov,oljavajuci i ,prwkladan za staitisti6ku obradu -moram reci da s odzivom obzill'om na u,loženi kud i dobru volju ,ne mažemo niJkako biti zadQIVoljni, ite da se itreba nad tam ctnjenicom zamisliiti i ,prnlllaci UZiroke. 
Kaiko saim spomenuo pita1J1Jja ankete dostavujena su i psihologu, ikoji je proivjerio da u njima nema »a,gresivnih« momenaita, k,oji bi mogli odbiti pojedill1ce od sudje}ovanja. Ka,kio bi se izviršto stainovi:ti »morailni prrtisak« a ,is,tovireimeno ola!kša1o odgovaTanje, uz u,pi!i:mike j,e priložena frank.kana omotll1ica s ,Obreza. Anketa ,n;ije bila anoirnmna, jer joj je 
adresom pr,im. namjena bila &tirucno..,medicinska u skladu sa zadacima Udruženja. Medju raz1ozima sla,bog odazii.va navesti cu 1neke: Ankete k,od 1nas nisu po'PuJ.a:rllle, 
,,,
aniOllli:mne ka,o i lllean01ITimne ;r,ijetko dosrtdžu od 50 °!o odgovora. Dio upit­nika n.je mogao biiti urucen :radi ®riive adrese, pa je v,s 
racen 02illa,k,om ,,neporz:ma,-:revizija adresara seikcija neophodno je potrebna. P1,edpo­
t« stavljam da 1p01jec:Lill1i kolege irad:i posla ni;su stigli odgovoriti, llleki ne vole da1 va,ti pismeno mišljenje, neki su bili suviše samokriticni, iailw su sastav­ljaci sma,trali da na ,pi<tanja a1nkete može odgoV\ori1ti svaki speaijalist ra­diolog. Obzirnm na 111amjenu aiD!kete teško je vjerQIVa,ti da su poSJtojali prrl.ncipje1111i &taV\ovi prema a,kcij,i Udruženja. 
Cinjenica da 119 r-adiologa, k,o,ji su odg,ov,ovilii na anketu ,
predistavljaju 91 :radioJ.ošiku UJStainovu, da,je •rezulrtatima ankete pov.olj1niju sta,tis,ticku vri­jednost. Iail<Jo u naš•oj zemlj,i ne ,postoji tocna evi:dencija o broju :ramolio­
Vladjmir Gvozdanovic 
ških ustanova na ;repulbhlckom ni.iti saveznom nivou navederui b11oj ,odgo­v,oca vjerojatno il'eprezentiira ,oko 40-50 % naših iradiioloških zavoda. Sita­naviti :br,oj odgov,oca ustanova ipo!bpisao je sao:no predsrtoj111iik iaiko su oni uivecin,j slucajeva bili rnzu1tat d,og,ov,svih kolega.i
orn PrecLpostavljadu6i da d.mate rezultate ankete pred sooom osvrnuo bih se samo na neke tablice. fako su numericki podaci o ib11oju odg,ovora po !l'epublilkama u taiblici 1 i 2 otocni, postoci su netocm jer su staitisbicaini zanemarili nejednoJ.Ji.lku distribuciju radi!o1oga po !l'epubli!kaima. Nailwn što je izracunart odnos iz­medju ibroja ,poslanih upi,tnika ri ipl'imljenth odgovOII'a dobiveni su biitno razliciti ipostoci o odazivu -rencLgenologa iz pojediinih republiika kailw slijedi: 
Bosna i Hercegoviima 23 upi,tnika 15 odgovora 65,2% Hrvatska 95 upitnilka 47 odgovora Slovenija 50 u1pitntka 20 ,odg.vora 40,0% Maikedonij a 40 upi,tnika 9 odgovora 22,5% Snbija 180 upitnika 28 odgovorn 
,15,5% C[ma Gora 12 upi,tn:iJka O odgovora o% 
Tablice 3 i 4 daju prilicno impozantnu brojku od 136 766 ukupno izvr­šenih kontras1mih pretraga •od itoga 67 888 urog,rafija. Alko uzmemo u oibzir bnoj odgovora može se ,pretpostawti ,da je br,oj ,pregleda u ,stvari i zna1bno veci. 
Tablice 5 !i. 6 ipotv,rdjuju predvidjanja da se u ve61ni .radioloških usta­nova IIle v,odi sistematska evidencija ,o nuspojavama i k,ompLikacijama. •Kako je brnj odgov,ora za ,peri!od 1965/70. veci (64,8 %) neg,o za perdod 1960/65. (38,5 %) to je ,ocito ,da se u poslednje vrijeme 1Jom problemu po­svecuj,e više pažnje. 
Tablica 7 daje vjeroja.1mo netocain podaitak da samo 3,8 % ;prertJraga wše nerendgenol!02n. Taj ,broj je sigurno ve6i buduci da ,obzi.ir,na pl'Ln­
om ciip anketii..ra1nja clanova Udruženja, nerendgenol!ozi (ur,olozi, ,g:iJnekofozi, pecLijatri, k:avdi!ol!ozi-neuroki!rurzi ii. dirugi) 1rri:su bili UJk;ljuceni u aniketu pa se spomenuti poda,tak ,odnosi samo na 1pre1Jra.ge izvršene u okvill'u !l'adio­Loških ustan01Va. 
Tablica 9 pokazuje da 53,8 % ustanova upotrebljava dva !i.J.i više k. s. za istu vrstu ,pregleda, što je ,posljedica situacij,e na tdišitu. U velikim usta­novama u inozemstvu s ,hroj,em pregleda, rijet:k,o se za istu me­
golemim todu upotrebljava više inegio jedno k. s. ,koj,e je ,dugogodiŠIThj1om upotrehom 
,•deta1jno ispi,ta.no. '.Do dakaiko ne i·
skLjucuje ,povremenu upotrebu nov,og k. s. uisvil'hu ispi1tivanja.i
Tablica 10 ,veo,ma je instruillbi'Vina. Medju 18 ik. s. i 380 podartaka naiUirog,rafin, Ur,obrast, Ron,paoon i Ur,0V1ison obpada 228, 1na Jodu,ron, Tdj•o­den i Per-Abrod11 96, a ostalih 11 k. s. samo 56. 
Zacudjuje 1.:11p,01treba Tirijoden »Krka-« koga je samo tv,ornica zamijenila s Urntrastom. Još je 1neobicnija upo1Jreba dijodinog Joduvona i Per-Abr,odila koji su pra.1Jicki povuceni iz pDodaje. Kako su mii. sami zastupnici tvu:,tke ,,Ci,la,g-« i »Bayer« saopcil1i, oni su u cudu ,kada moraju naruciti te pre­pa,rart;e. 
Osvrti na anketu o kontrastnim sredstvima 
Tablica 19 pokazuje med,jUJtirm da ,od 35 liij.ecni!ka rk1oji upat:rebljavaju Jodooon Žlele ga li dalje UJpo1Jrebljavati samo 2, Per-Aibr.odil od 30 samo 4, a T,rijoden od 31 samo 5. To je dokaz da naTUdŽlbe v:rše !l1es1lrucna lica pvema fakiturinim listama iz 1945/50. g,i -da cr:adio1ozi još uvijek !l1e­
odine maju dovo1jno utj,ecaja ,pri 1narucivanju k. s. 
,Od narocitog 1su interesa rnzulitati tablica 15-23: 
'
Test primijenjuju redovno 44,5 %, povremeno 40,3 % -ukupno 84,8 % radiologa. 
Radiolozi up01treb}javaiju irazne metode rtestirainja -119 .rndi!ologa dalo je 213 odgovora. Aipsolutno dominira intravenozni test naveden u 102 od­gmnora, primijenjivan ,doze. Ko­
od 41 rradiologa ,neposredno prije pUJne njunkti!valni test spomimje se u 33 odg,ovora, a tri 
,modifikacije ki02Jnog testa ukupno u 36 odg,ov,ora. 
46,2 % ;radioJroga vrši itestiiranje 24 h 1prije rpregleda a 36 % !isitog dana. 
Testiranje smatra nepouzdanim 73,1 % radiologa a samo 21 % po­
uzdanim. 
Ia:k,o smaitraju ,test nepouZ!dantm rad1olozi ga u 24,4 % rvrše redovno a u 37,9 % rpOI\T,remeno. Cinjenica da 73,1 % radioLogro smatra test nepouz­danim, a da ipak 83,8 % vrši testiranje redovno iLi povremeno, jasno poka­zuje diLemu u 1kOlj,oj se mi svi 1ITalazimo usprk,os zaikljucaka sv!ih dosadaš­njih kongresa. Da li ce s'U!d u slucaju fatalnog ishoda ,pr,egleda kod boles­ni!ka 1koji 1nije prethodno testiiralll ,ocijenirti to kao nehat ;i.1i se pr'.iikl.onriti tezi ,o inepouzdanostli ,testa, ov!isiiti ce prakiticki o izjavi strucnjarka -vje­Maika, a to bi u pravdlu itn.bao ,bi,ti radiolog. Nafalost l1Ji. tu nije s1gurno, kakav ce stav ,radiolog zauzeti, jer ,se ,iz taiblice 20 vidi da samo 36,1 % smatra da test>iira1nje treba ukin'Ulti, 29,4 % smaitra itestirm1nje o,bav,eznim, 31,1 % 1neoibaveznim. PirQlblem rpredstavljaju rodgovo,ci o 1neobaiveznoj pri­
,,mijeni testa, tier .om za suca 1ne znace ffi1I1,ogo. Vjerujem da su kolege pod tom f.oirmulacij,om smatrali ,da je ,testtranje obaveZ!no samo u slucajevima anamnestiaki utv,rdjenih zmaJmva alengickih ireaikoija. Unartoc toga samo 
i,29,4 % tra2Ji da se paiko,vanju oba·vezno dodaje test.ampula, 34,5 % 1Jraž·i dodavanje samo na posebnu želju, 32,8 % smaitm da test-ampula u01pce nije ,poilrebna. Vrlo su uvjerljivi rezultati tablice 22 -75,6 % radiologa je za dodava­nje sterilnrog ilnstrumentairija uz k s., 12,6 % za test-ampule, a 5 % za oboje. Ti odgov,ooi pokazuju da su 1D.aši iradLo1ozi prihvatil,i ,pnincip je,d!l1o­kiratne ·U1p011Jrebe ilnstrumenata, koji je vec ,odavino priihvacen u USA i ive­cem drijelu Ev;ro1pe a ta:k,odjer mioŽlda upozoravaju 1na poteš.koce sa sterili­zaciijom i sumnju u njenu efiikasin,ost. S doma61m u.otirasito,m ima !i.skustva 71,4 % ,radiologa. Od U!kupno 85 radiologa !kioji su a:-aid:ili s Uinotr.astom 72 su zadorv.olj1ni, a 13 msu -a:-azlozi nisu ;to,cn,o preciziiratl11i. Pirema ibroju 1individualiITih odgovora, domina,ntna ,k. s., !kioja bi ,naši radi,o,1o2li željeli uipotrebljavati su u.og,raf.in (43), Urntras1t (41), Ro:n.paoon 
(30)e,i Uroviison (28). Oc.g'ledno je da ,s,u uvozna k. s. ,u ovoj grupi još uviljekecešce upotrebljaivana ,o,d domacih, š:to je djelio,mice poslj,edica ipomall1jkanjaeimfuzionrog paikovall1ja domaceg Uiro,trasrta.e
Oci.gledno :je da su Žlelje o 01bliku paJmvainja veo,ma a:-az1ic1te -traženo je da,
pace 11 :razliciitih vrsta pakova!l1ja. 
Vladjmir Gvozdanovic 
Neoceikivano su slaha iskootva naših •radiologa 1s tvarnickim paikova­njem O!topine ,i ,priibo,ra za iimfuziju -oni su pozina1Ji 1prema rta:b. 27 samo po1ov:ini ik:1imickih, 2/5 bolnickih li. 1h :polli.klinickih ;radiologa.j
T.a,bhca 28 po,kazUJje da kod iv. hOllegirafije na itdi:štu domi111iira B:ili­girafin, u oooosu na domaci JodiJpamid (107 : 26), dok je lwd pern1ra1ne holegirafije domaci Holevid cešce u,potrebljavan od Biloptima (93 : 67). 
Kako se v:idi tiz itab. 30 i 31 za preglede gastr,ointestinalnog trakta naj­cešce se upoilrebljava Ba SO, i CttrobaT. ViPlo vdcsok postotak radiologa, dapace 40,4 % ruije medjutim zadovoljan sa k. s. za preglede gastriointe­
,
srtinaJnog ilraikita -praikibicki najcešfom v1nsrtoo:n kontras1Jnih pregleda kod n:as, rpri cemu se slaba i nestalna kvaliteta m:avodi kao uzmok nezadovolj­stva prakticik:i u 95 % odgovora. Zacudju1je da unafoc ,toga 76 ,od 119 rndio-­loga nije nav,,nove 1prepa<rate za preglede 
elo lmje bi željeli rprimijenjiva,ti gas•t<r0intestimal111oig ,,
trakta. Ooigledno je da novi, zmatno kvalitetmj.i pre­parnti rusu j oš positiglii 21asJuženu populairinost. Medju tim ,prepail"atima uvjerJjivo v,ode Miioropaque (14) i Mixobar (11). Jedan od najvjemjatnijih razloga za razmjffi'Qlo rijetku prti.m:ijenu novih, kvalitetnij1ih k. s. u gas,t!J'.'o­intestina1n,aijena u usporedbi s klas:icnirrn 
oj dija,gnostici je nj:iihova viša 
k.js. Fiinancijsk,o-ek,onomsko 2miacenje pouzdainijih :i tocruij!i,h dijagnoza zajnašu pniv,redu ni;je j,oš ociJto našlo svoje mjesto u našoj zdra<vstvenojjpoH,tici.j
Da su imtencije Udruženj•a 1k,od naših kolega ,pootigle pU1110 ra:21umje­vanje i pod,r.šku 1pokazuje g,O!tovo jednodušan ,odgovor na pitanje da 1i bi Udruženje moralo odlucnije utjecait:i na domacu ,proizvodnju ,
i ,aso['lhlman uvoza ik. s. Od 119 anketiranih adgovorila je sa (93,3 %) a »ne« 
.»da« 111 samo 2 (1,7 %) ,dok nisu u01p6e ,odgovorila 6 (5 %). cini ,nam se da je to istowemeno i ,poitvinda opra<vdainos,1Ji ankete, koj,om se nastojalo omogu6it:i kolegama, da !iz,raze svoje želje li potrebe. ,Bez tih podartaka svaka buduca akctja ibiJa bi iluZio,rna. 
Na :piJtanje »Vlaše primjedbe« priimili ,smo 46 odgovora -iz Hrvaitske 19, S;r,bije 10, Bosne d. Hercegov,iine 9, Slov,6 ;i Makedo1nije 2 -tj. 
enije uku:pno 38,5 % imdi,o]oga dalo je u odg,ovorti.ma i sv<oje sugestije kao licni d01prinos uspjehu ankete. Vecina odgov-ora sa,drži prepoo:uke da Udruženje Ultjece na opsklrbu k. s. !i. filmovdima d01bre kvaJ,irtete, te osiguira dov,olj111e kolioine na ,trfušitu. Ko1ege smatmju rpotrebnim da ,naša domaca fa,rmaceut­sika industrija ,proizv,odi k. s. -s,taibiJ:ne tk<vaJrutete uz dodatak sterilne štrcalj­ke i igle, da ti 1pI10:izvodi budu staiLno prisutni 111a tržiš-tu u dov,o1jnoj k,oliioini, a cijena da ne hude veca od uvoznih ,prepa1rata. Na:pomi.Jnde se da bi Udxuženje .t1I'eba1o zauzeti defiOJ.it:iivan stav o potrebi i nacinu itesti­ranja, nocm:irnti indikacije i kontradindtk,acije za preglede, borbu prot:iv šoka i prepocuc1ti prim:ijenu najboljih k. s. ,od kojih b:i harem 2-3 t:rebala stalno bili 111a trfuštu. Neki domovi Zidravlja ne rade tntravenoZille metode, dok neki medicimski centri navade da ne mogu nabaviti preko aipoteka,r­ske mrr:eže U::r,oviison u tv,opremi za infuziju. Interesantno je i 
ormtickoj oprav.dano traženje ,pa1kovanja k. s. po 50 ccm uz dodaita,k odgovarajuce ster:i1ne štrca1jk1e, a upoilreba sv,e ve6ih 1kolicina visokokoncenilr1ranih k. s., najcešce 40-50 ml, uz pa,k,QlV,ainje u ampulama od 20 ml i uštrcavanje sa štrcaJjtkama od 20 ml ,predstavlj,a svak,odnevni problem na našim zavodima 
,pri cemu i cuvanje ster.iliteta dolaZii u pitanje. 
Osvrti na anketu o kontrastnim sredstvima 
Rezultati a111Jkete :prnbvi!.'djuju da naši [',adiolozi smatrnju da samo za­kljucci ,doneserni na sasitanoima Sekcija Hi na Kiong['esu radi,oJ.oga Ju,g,osla­v;ije mogu hi!ti ,obave21ni u okvku naših vepublilka odnosno naše z,emlje. PiI'ema torne je za:da6a svih nas da na osn,ovu ankete i diskusije na o,vom sastan!ku zauzmemo po 11nogucnosti .jed,iJns,tveno stanovište rndiologa Hrvat­ske d. Slovenije. Takove zaiklju&e doni.o je vec Intersekcijs:ki saSttana,k ra­dio,loga S:r:bije li Maifoe:donlije u Nišu 1969. godine. Tehniclwm g,riješkom :ra­dfo[uzi Hrva-tske i Slovenrrde nisu o fome bili 01ba:vješterni. Taj zakljucak pnihvatio je !i. Jintersekcijski sastanaik il'achologa Bosne li He:rceg,ovJne, S1r:bije i Maiked-Olllije odrižan u Sarnjevu 15. i 16. listopada 1971. godilne na kojem su ['eZJulitaiti an1kete vec p11ošli »vat:r,eno k,rštenj,e-«. Koliko sam informiJran rezm1tait!i. ank,ete su od ve6iine ucesnika prihvaceni kao pozi,ti1van doprino\S Ud:ruženja ')J['IOlblemaitici k. s. 
Aln!keta je ,pokazala da 1k. s. 1koja se nalaze na tržištu za in,travenoznu umo,g:rafoju zardiovioLja,vaju 76,6 % rndi,o,loga, za i1ntravenozinu holegrnfiju da1pa,ce 89,1 %, a za ,preglede gastr,o<intestinalno,g tra:k!ta samo 57,1 %. Sva­kaiko je inaipa.idno velliik postotak rndio1oga Jmj'.i. su nezadov,Olljni sa prepa­ra1tilma za ,preglede gastroruntesitd.nalrnog rbraikita š:to traži organiziranu inter­venciju na trž,išrt;u i kloi!:ekciju cijena od.,ob:renih za te pregJede. 
Svjesn,i smo poteškoca na 1koje ce Udruženje inaici u :pokušaju da rn­ci,ona1no smanjli. šatrenilo ik. s. na rbržištu j,er se sukobljava s im:teresima pr,oi.zVl()ldjaca, uvioZJnik:a ii. p:riopa,gafora. Moralna podtrš:ka 93,3 % clanova obavezuje Ud:ruženje na tu akciju. 
Smatram da bi u današnjoj uv,ozn,o-deviznoj s'.i!tuacij,i ,trebalo dati po­ticaj d,oma6oj industrijli. da proizvodi još holja i je:fitli.Dlija stabilna k. s. i da ih hude &taJino dav,oljno na rbržištu. Ono što ne možema pmizvesti treba uvesti, ali pi!:ema sugestijama radi101oga, njihov,og Udružernja ii.1ii Se:kcija. 
Kako sam isrtakao u neikoliiko inavil',ata anketa je pr,ovedena s mnog,o oobire voLj,e ii. optimizma. Ona i!Jreba da nam 1pomogine u formiranju prepo­ruka odnosno zakljucaka koje ce harem donekle .rješiti dileme u vezi s pri­lTili.jernmn k. s. 
Adresa autora: prof. dr. Vladimir Gvozdanovic, Zavod za radiologiju Meclicin­skog fakulteta, Klinika Rebro, Zagreb. 






Antibioti Cl 
BEMYCIN  ORBENIN  
kapsule, dražeje,  kapsule, injekcije  
sirup, kapi  
GEOMYCIN  PENBRITIN  
kapsule, sirup, kapi,  kapsule, sirup, injekcije  
injekcije, mast  
GEOKORTON  PYOPEN  
klapi za oko i uho, mast,  injekcije  
spray  
NISTATIN  RIMACTAN  
dražeje, kapi, mast,  kapsule  
posip  
CEPORIN  METACIKLIN  
injekcije  kapsule  

PLIVA -Zagreb 
KLINICNE BOLNICE V LJUBLJANI -INŠTITUT ZA RENTGENOLOGIJO 
POMEN EVIDENTIRANJA REAKCIJ PRI PREISKAV AH Z JODOVIMI KONTRASTNIMI SREDSTVI 
Stropnik J. 
UDK 616-073.755.4(083.4) 
Problem reakcij pri rentgenskih preiskavah z jodovimi kontrastnimi sredstvi se vlece skozi vso rentgenološko ero od leta 1896 dalje, ker ideal­nega kontrastnega sredstva še vedno ni. Najboljša potrditev tej trditvi so številni preparati ,razlicnih kemicnih struktur, ki so danes na tržišcu. V knjigi H. L. Abrams: Angiography, 1971 sta W. Strain in S. Rogoff zibrala okrog 400 imen za vodotopna jodova kontrastna sredstva, ki jih izdelujejo razlicne firme po vsem svetu (1). 
V pmksi se posamezni rentgenolog težko znajde v tej masi kemicnih formul. V zacetku se obicajno opira na izkušnje ustanove, ki ga je izo­bmzila. Nato si postopoma na osnovi literature in lastnih izkušenj izgra­juje svoje stališce. Kasneje le nerad odstopa od osvojenih principov in gleda z zadržanostjo na množico novih kontrastnih produktov na tržišcu. Izpostavljen je vplivu trgovske propagande, a zaveda se, da je medsebojna primerj,ava preparatov in objektivna ocena lastnosti možna le na osnovi preoucevnja številnih primerov. 
V taki situaciji je bilo nujno, da se je ustanovila komisija za kon­trasitna sredstva pri Združenju za rndiologtjo in nuklearno medicfo:l'O SFRJ, ki je kot prvo delo izvedla jugoslovansko anketo o kontrastnih sredstvih. Tako nam je prvic dana prilika, da ob rezultatih, zbranih iz vse Jugosla­vije, kri,ticno ocenimo lastna stališca. 
Osnova za nadaljnje delo pa naj bo obvezno izpolnjevanje obrazca za prijavljanje komplikacij pri ,rentgenskih kontrastnih preiskavah, ki ga predlaga komtsdJja za kontrootna sredstrva pri Initernacionalnem združenju za radiologijo, ,ter organizacija zbiranja in proucevanja teh prijarv. 
Rentgenologi, kot potrošniki kontrastnih sredstev smo dejansko raz­širjeni faboratorij proizvodnih firm. Interes proizvajalca je, da se vzdržuje proizvodnja in prodaja posameznega produkta cim dalje casa. S strani nas potrošnikov pa mora prihajati signal o dobrih in slaibih lastnostih pro­dukitov in delovalti kot gonlHna sila za odipravJjanje pomanjklj1lvosti. 
Radio!. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
322 Stropnik J. 
Raizprave o nevamostih intravazalnih kontrastnih sredstev temeljijo danes le na objektivnih in ,obsežnih statisticnih podatkih. 
Objavljanje posameznih primerov komplikacij ali objavljanje stati­stik o komplikacijah na majhnem številu primerov bolj zavaja v subjek­tivizem in le malo prispeva k objektivni presoji uporabnosti posameznih kontrastnih sredstev. Danes ko so na ·raz;polago podatki o pogostnosti kom­plikacij, izracunani na masi vec milijonov urografij ali vec tisocev angio­kavdiogrnfij, zveni že kar malenkostno indivtdualno objavljanje podatkov na manjših serij,ah. 
Za splošno orientacijo o kontrastnih sredstvih so torej pomembne ve­like serije. Te kažejo, da je z novimi kemicnimi strukturami kontrastnih sredstev in kemicno vse bolj precišcenimi produkti ,cedalje manj reakcij. Zabrišejo namrec razliko v pog.ostnosti komplikacij med posameznimi in­stitucijami z razlicnimi delovnimi pogoji. Primerjava podatkov posamez­nih ustanov med seboj, pa ceprav na osnovi man}ših serij, lah!ko privede do dr:ugih, a prav tako pomembnih zakljuckov. 
Dolocene razlike v pogostnosti komplikacij pri upornbi kontrastnih sredstev se pojavljajo v vseh statistikah. Kaj je vzrok za te razlike? Ali morda prebivalci razlicnih pokrajin razlicno reagirajo? Ali morda otroci reagirajo drugace kot odrasli? Ali so vzroki razlik med posameznimi usta­novami v tehniki dajanja kontrastnega sredstva, ali v težini obolenj, ki se v dolocenih ustanovah zdravijo? Drugacne primere pregleduje triažna polik1iniicna služJba kakor pa klinicna ustanova. Tudi primerjaiva kompli­kacij pri preiskavi razhcnih organov daje razlicne podatke, npr. cerebralne angiograf.ije v primerja·

vi z urografijami. Ce se v zgoraj navedenih primerih kažejo raz1ike v pogostnosti kom­plikacij, .potem ne more biti vsa krivda na kemicni sestavi kontrastnega sredstva in na alergiji ali idiosinkraziji, ,temvec sodelujejo pri nastajanju komplikacij •Še številni drugi momenti. To so npr.: kliniono stanje preisko­vanca pred preiskavo, mesto aplikacije ,kontrastnega sredstva, psihicna uravnovešenost preiskovanca pred in med preiskavo, vpliv osebja in oko­lja zdravstvene ustanove na bolnika, metodiJka preiskave in podobno. O teh vprašanjih pa daje .podatke le primerjava teh malih, lahko bi rekel individualnih statisticnih serij posameznih ustanov a1i celo ,posamez­nega zdravstvenega ,teama. ce bodo te razlike statisticno signifikantne, potem bodo bližje resnici tiste domneve, ki trdijo, da vzrok težkih kon­trastnih komplikacij ali celo smrtnih primerov ne leži toliko v kontrastni 
substanci sami, ampak v pretežnem delu v osnovnem obolenju preisko­vanca in v metodicno tehnicnih nepravilnostih pri opravljanju preiskave. Pri potrditvi taki:h domnev -izgubi seveda testiranje pred preiskavo 
vsak pomen. Teža odgovornosti za neškodljiv potek preiskave se ,prevali na pravilno izbiro indikacij za preiskavo z ozirom na klinicno stanje bol­nika in na drugi strani, na pravilno izbiro in tehnicno popolno izvecrbo 
nacina preiskave. Na nas samih leži torej odgovornost ali bomo preje ali pozneje prišli do pravega spoznanja oziroma do odkritja vz;rokov komplikacij. Objek­tivno navajanje podatkov po rubrikah anketnega lista bo najihitrejša ,pot do cilja. Obvezno prijavljanje bo zajelo podatke o komplikacijah, ki jih 
Pomen evidentiranja real,cij pri preiskavah z jodovimi kontrastnimi sredstvi 323 
hranimo sedaj le :individualno, in dalo možnost primerjave in zakljuckov v jugoslovanskem merilu. 
Smatram, da vzrok sorazmerno majhnemu številu objavljenih prime­rov komplikacij v Jugoslaviji ni ,toliko v naši sramežlj,ivosti ali strahu pred javnostj,o, temvec bolj v dosedanji situaciji, ko ni bilo nikogar, ki bi orga­niziral bazo za primerjalne študije. Sedaj se ta baza ustvarja. Uspeli bomo le, ce bomo sprovedli v prakso navodila komisije. 
Da ni kontrastno sredstvo edini krivec komplikacij dokazuje Fromm­hold, ki je analiziral triletno obdobje uvajanja novega kontrastnega sred­stva ,v klinicno uporabo in spremljajoce reakcije (2). Ugotovil je, da so s porastom uporabe narašcale vzporedno komplikacije le eno leto in pol, nato pa je kljub številcnemu porastu preiskav z istim kontrastnim sred­stvom pricelo število komplilkacij padati. Frommhold pojasnjuje ta pojav z zacetno neizkušenostjo pri tehnicnem izvajanju preiskav z novim kon­trastnim sredstvom. S tem je bil podan nov, statisticno potrjeni dokaz 
o raznornkosti V:zJrokov za nastajanje reakcij pri kontrastnih preiskavah. Evidenca reakcij na rentgenska kontrastna sredstva, ki jo pripravlja­mo, bo združila izkušnje številnih posameznikov v veliko skupno izkušnjo. Objektivna presoja posameznih vzrokov reakcij ali kombinacije vec škod­ljivih faktorjev je namrec mogoca le na osnovi primerjave podatkov šte­vilnih individualnih in skupinskih statistik. Z evidentiranjem in nacrtnim preucevanjem reakcij bodo naše kon­
trastne preiskave dobile znacaj raziskovalnega dela, ki nas edino lahko približa rešitvi te prnblema:tike. 
Rezime 
Na temelju statistickih podataka autor raspravlja o istraživanju uzroka reakcija kod pretraga s jodnim kontrastnim sredstvima. 
Reakciju kod bolesnika ne izaziva samo kontrastno sredstvo kao kemijska supstancija. Važnu ulogu imaju i rnzliciti drugi faktori, iako njihova uloga nije dovolj no istražena i dokumentirana. To su npr.: životna dob bolesnika, klinicko stanje i psihicka uravnoteženost bolesnika prije i u toku pretrnge, mjesto apli­kacije k.ontrastnog sredstva i metoda pretrage, tehnika izvodenja pretrage, utje­caj bolnickog osoblja i okoline na bolesnika .prije ,i u toku pretrage. Objektivno prosudivanje pojedinih uzroka komplikacija i1i kombinacije štetnih faktora mo­gufa je samo na temelju usporedenja podataka oipširnih skupinskih ili indivi­dualnih statistika. Evidentiranjem i planskim statistickim proucavanjem reak­cija, svaka rendgenska pretraga dobiva znacaj istraživackog rada i jedino se na taj nacin dolazi do rješenja problematike. 
Su mmary 
The article deals with the investigations of reactions to iodine contrast media on the basis of the statistical data. The reaction does not depend on the contrast medium only. A definite role should be attributed to the patient, con­sidering especially his age, physical condition and psychical state. On the other hand, the technique and the way of application of the contrast medium, the 
3* 
324 Stropnik J. 

influence of the surroundings and of the personnel before and during the exa­mination should not be neglected. A critical evaluation of the corn,plications and of the combination of noxious factors causing such complications would be pos­sible only in comparative studies of individual experiences and IPOOl studies. 

An accurate and statistically well documented analysis of iodine contrast medium reaction would give every such X-ray examination the character of a research work and thus bring us nearer to the solution of the problem. 
Literatura 
l. Strain W. H., S. M. Rogoff: The Radiopaque Media: Nomenclature and Chemical Formulas. V: Abrams, H. L.: Angiography, Little, Brown and Co., Boston 1971. 
2. Frommhold, W.: Ro.-Bl. 21, 329, 1968. 

Naslov avtorja: asist. dr. Jože Stropnik, Klinicne bolnice Ljubljana, Inštitut za rentgenologijo. 
ZAVOD ZA RADIOLOGIJU MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUCILIŠTA U ZAGREBU 

NUZPOJAVE I KOMPLIKACIJE PRI UPOTREBI SUVREMENIH KONTRASTNIH SREDSTAVA 
šimunic, S., E. Schuster i š. šlakovic 
UDK 616-073. 755.4-06 
Uvod 
Broj ·radi,o1oških ik.cmtrastnih ,pregJeda i metoda je u cijelom sVlijetu uaiz.razi,tom poras,tu.a
Pripremaju6i ovaj referat pregledali smo sistematski pr:istupaClllu nam literarturu, 1prete.no iz razdioblja 1967-1970. g,odine, u nadi da cemo doci do nekih jedinstvenih stanovišta. Mecl.utim, utvrdili smo da su mišljenja p,ojedinih autorra li danas bitno razliaita, a statisticki podaci disik.repantni. 
,To je ,razumljiv,o ak,o uzmemo u ,obzir mnog,01b:r,oj1ne fak,tore, k,oji sudjeluju k,od izazivanja reakcije na k!onkas1mo sredstv.o, a bitno se ['azlikuju u ma­terijalu pojedim.ih autora. T,o su npr. dob boles,ni!ka i njegov.o opce sta111je, oonorv,na bolest, vr.st k,onkastnog sredstva, ,k,olicina i ,nacin ill1jiciranja od­
,1nosno isp1tivam,o p,odrucje, 1te medikamentOZU1a i psthlioka ,priprema boles­nika. T,o je jas,no vidljivo na taibeli 1, gdje je prikazam letalitet ikod kon­ocastinog ,prikaza kardii,ovaskula,rnog sistema. 
Tabela I 
Dotter i Jackson (1950) 6 842 angiokardiografije 26 1: 262 
McAfee (1957) 13 207 aortografije 
1 : 357 
Abrams  (1957)  1 706  aortografije  29  1 : 59  
Sutton  (1962)  10 000  razne angiografije  2  1 : 5000  
Lang  (1963)  11 402  aortografije  7  1 : 1629  
Toniolo  i Buia (1966)  61 000  razne  angiografije  15  1 : 4067  

Zbog naprijed liznese1110,g, u našem se ,predavanju ,ogf'anicavamo samo na •prikaz nekih .podataka iz novije liiterature, kloji bi mogli 1poslužili 1kao baza za diskusiju o Jmnkastn!im sredstvima. 
Ranije su se kOIIltTastna s,redstva u rrad!iološkioj dija,g,111,ostici uprnoceb­ljavala samo na ilnst:ututima i ikl:inikama, dok ih danas Ulpoocebljavaju i u 
Radio!. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
šimunic, s,, E. Schuster i š. š!alrnv;c 
poli.Jkld.nickoj službi, pa i ne samo raclio1ozi. Ne smije se zaiborn'Viti, da kon­trasitma sredstva nisu indiferen1me supstance, i da njihova primjena ,n,osi uvijek odredeni J.'izi.ik. Taj se rizik oclmiosi kak,o na nepoželjne ilakše i teže nuz.pojave, taikio i na ,opas,n,ost od smvtnih slucajeva. 
Tako inpr. Cresrpi-P.01'1110 i De Santis u sv.ojoj publikaciji (2) iznose po­daitke o teškim incidentima, pa i smrtnim slucajevima, koje su skupili iz literature. Oni su utvrdili da je njihov broj zadnjih godina u porastu i to vijerojatno u vezi s porastom 1broja rpretraga. Prema njihovim podacima su nu:zipojave ·kiod i. v. urngrafija lalkše i manje br,ojne, nego k,od i. v. hole­grnfija i angLogrnfija. Isti autol'li navode i mišljenje, da ni jedna kontrastna pre1Jraga ne bi smje,la birb.i izvedena izvan bolnicke usta1I1ove, jer je za vri­jeme izv,oclenja k,onitrastne pretrage neophodna tijesna surndnja izmedu radi,o1oga i anestetifarn, a po potrebi i mogu6nos,t pružanja adekvatne strucne :intervencije na odjelu za reanimaciju. 
Kerip i suradnioi (3) nav;ode u svojoj radnji, da je intravenozna pd­mjena j,odnih l.wintrastnih sredstava i k,od danas upotreblja'Vanih lp!repa;rata povezaina s opasnošcu od oZJbiljo:l!ih nuzp,ojava, pa i pojeilinih smrtnih slucajeva. 
Testiranje 
Prognozirnti pojavu neželjenih reakcija na :lmilltraS<tiI1o sredstvo, tj. unaprijed ,otk,riti ug,r,ožene o.sobe, pokušava se vec dulje v.remena, 111pr. i. v. da'Vanjem male !mlici111e kontrastnog sredstva pnije pregleda. Ovaj test medutim mnogi aurtoni (Elbilllghaus, F11ommho1d, G110theusmalllll i dr.) sma­braju nekiorisnim. Poznaiti su srrn:imi. slucajevi (Dolan, Fir,
ommhold, Morse, Ol.sson, Wystrach) do kojih je došlo, iak,o su doticni bol6Sl.11!i.ci bili p;ret­hodno rt;esitiirao:l!i. 
Sa,opcenje Ev;r,opsikiog rendgeno1oškiog društva na k,ongresu 1967. go­iline u BaTceloni odnosi se na pretežno nepouzdane xezultaite ii. v. testa. Tada je utvrdeno, da u sadašnje virijeme j,oš nema klilnickih ili laboratorij­skih tes1Jova, koji bi s1gmno mog1ii ,predvidjeti teške Lncidente i1i smrtne slucajeve nak,on primjene k,o,n,1Jrastnih s,redstava. 
Crespi-P.orro i De Santis (2) smatraju da dosadašn\je metode testiranja 
i.ev. davanjem male ilmlicme kontrasta nisu podesne, jer i 111a!kon negativ­n,og rezultata testa mogu kod naknadnog davanja velikih kioilicina kontrn­sta nasit1.11piti teške nuzpojave Z!bog eventualne senzilbilizacije izazvane pret­hodnim testirranjem.e
Kerp i surradinici (3) smaitraju da do sada nema statisticki p:rihvatl.jlivih isipiiti!vanja o iklinickoj pouzdam,osti intirak'Ultainog testa za dosadašnja kon­trastna sredstva. 
U želji da se pred<vide reakoije na kiontrast1110 sredstvo .pokušavalo se i pokušava ;raznim metodama otkrttii o.sobe, k,oje su ,osjetl.jive na kon­trastno s,redsitvo. Liess i Leyda (5) smaitxaju da je l.mnjuktivalm.i test u preko 77 '% slucajeva nepouzdan, intra,dermalm.i u 50 %, a intra'Venozni u 150/o. 
Kerp i su:rado:l!ici su 1970. godine opisali (3) sv.oju metodu intirakutanog temirainja, kaio i njezi111e rezultate. Oni su testi['ali illltraikutanim davanjem 
Nuzpojave i komplikacije pri upotrebi suvremenih kontrastnih sredstava 327 
nera:m:ijeden,o,g i1i .razcijedeno,g kot11Jtrasta s 0,9 % otopinom NaCl 1 : 10, 
1 : 100 i 1 : 1000. IIIljiciraJi su na v,olamoj strani podlakitice 0,05 ml i to 12 do 14 sati ili 20 min:uta prije pregleda, tj. aiplikaoije glavne kolicine kon­trasta. Ši:rem.je eriJtema i ,otok ocitavani su na,kon 10 mirrm,ta. Po njihovom iskustvu ka,o ,poziitivtTIJi nalaz vtdjedi IIlaSitUipanje eritema kod rnzrjedem.ja kiontrasta 1 : 100. 
Statisticki podaci o letalitetu 
Razliciti autoci u literaturi iznose i .raz1icite ,podaitke o ucestalosti ne­željelilih u:-eakaija ,kiod prirojene kioortrasitnih sredstava, tka,o i o ucesta1osti smrtnih sJ,ucajeva. Sipomenuti se ipodaai vitle na rtabeli II, III i IV. 
Tabela II (Letalitet, Liess i Leyda, 1963) 
Frommhold  i.0v. biligrafije0 6,2 mil. pregleda  0,00035 %  
Pendergrass  i.0v. urografije0 12,2 mil. pregleda  0,0012%  
Tonnis i Schieffer  cerebralne  31 225 pregleda  0,2%  
angiografije  
Dotter i Jackson  cerebra1ne  6 842 pregleda  0,38%  
angiografije  
Loffler i Roth  angiokardiografij e  .  1,00/o  

Tabela III (Letalitet kod i. v. urografija, Ottolenghi, 1967) 
Pendergrass 1105640000 99 1 : 116 000 0,00086 % Dehouve 912 000 15 1 : 60 000 0.00166 % 
Toniolo 1200 000 1 : 85 000 0,00118 % 
Coliez  300.000  9  1 : 33.000  0,00303 %  
Jungmichel  81.000  2  1 : 40.500  0,00247 %  
De Backer  60.000  1  1 : 60.000  0,00116 %  
Borel  15.000  1  1 : 15.000  0,00606 %  
prosjecno 1 : 58.000 = 0,00171 %  
Tabela IV  
(Letalitet kod i. v. holegrafija, Ottolenghi, 1967)  
Frommhold i sur.  8,800.000  22  1 : 400.000  0,00025 %  
Perceck  850.000  3  1 : 283.000  0,00036 %  
Toniolo i sur.  700.000  19  1 : 37.000  0,00270 O/o  
Zschoch i sur.  242.000  1  1: 242.000  0,00046 %  
Wichert i sur.  100.000  1  1 : 100.000  0,00100 %  
Maurer i sur.  85.000  1  1 : 85.000  0,00111 %  

prosjecno 1 : 190.000 = 0,00098 % 
Šimunic, s., E. Schuster i š. šlakovic 



Analiza nekih smrtnih slucajeva 
Klumair (4) izvještava o dva slucaja sa smrtnim ishodom nakon apli­cirn1nog Biligrafina. Kod jedn,o,g se slucaja radHo o holesni,ku s lezijom mioka,rda i Wilso:novim b1dlmm i poliamtritisom. Do smrti je došfo zbog akutnog srca1110g zastoja, ,k,oji je uslijeclio na k.raju umjiciranja. Kiod drugog se slucaja radil,o o holesnici sta.noj 70 godina ,s uzna,predova1om lwrionar­nom skler,o,z,o,m. Oko 70 minuta naJwn injiciiranja k,ontrasta, kad su vec u6injene snimke veliikih žuon:ih vodova, doš1o je !iznenada do ci,nkulatoirnog k,olaipsa, a 10 minuta kasnije usprk,os intenzivne tera1pije pacijentica je umrla. Na ,obdukciji je naden svježi .predmji infar,M. Naipormnjemo da je k,od obje pacijentice ;prethodini i. v. test bio nega:tivan. 
Možda nisu 111einteresa111tni podaci, !k,oje iznosi Pender,g,rass, iiako se od[lose pa·e:težno 1na starija dij,odna ,lmntrastna sredstva. On je analizin:ao 98 smrtih slucajeva kod i. v. urografije i utv11dio da ih je 76 umrlo u prvih 5 minuta nailmn .iJnjekcije rkontras·tnog sredstva, daljnjih 20 u slijedecih 25 minuta, a samo 4 do 1 sait iza injekcije. 
Pendergrass je takoder analizirao grupu od 104 smrtna slucaja i utvr­dio da kod 35 nije bilo izvršeno nikakvo prethodno testiranje, a kod 69 je smrt nastupila iako su ,prethodni razmri. testovi bili negartiVini. Od toga je 31 pacijent bio testi-ran i. v. metodam, 11 lwnjuktivalmom, 10 intrnkuta1nom, a cak 17 pac:ijenata kombini['anim metodama. Rrema ,torne, može se -reci, da poznata testiranja kao i 1nj1ihove kombinacije ne daju niikakvu garnnciju da ce izostati fatalne posljedice a1k,o je 111alaz testa negativia:n. 
Valek, Kacl i Taichmann (8) izvještavaju o renal111im ,oštecenj.iJma u smislu a111urije, ilrno ,o ozbiljnoj rea'kciji 1nak,on davanja kontrasta. Radi se o 13 slucajeva akutnog ,oštecenja bubrega -anuriji, do koje je doš1o 48 sati nakan 1pregleda. Od ,toga su petor.ica umrla. Na ,obdukciji je u jednog boles­nika nadena .pulmona]ma embolija (bolesnik je :inace bolovao ,od ilff•onicnog gl,omerulonefoi>tisa), k,od d-rugog je 111aden ,p1'u6ni edem (bo1ovao je ,od ter­minamog pijelonefoitisa). Zadnja su dva bolesnika umrla ,od hi,perkalije­mije. Smnt je 1nastup.ila prnsjecno 7 da:na nalmn nastupa anurije. Kod pre­živjelih je anurija trajala pr,
osjecno 11 dana. 

Statisticki podaci o ucestalosti nuzpojava 
Podaci o ucestalosti nuzpojava kod i. v. holegrafija su razliciti prema raznim autorima i iznose 5-32 %. To se isto odnosi i na podatke kod i. v. urng-rafija, gdje nalazimo rnspo,n od 14-18,6 °/o. 
Prema Klumairr-u (4) kod i. v. holegrafija ,dola'.,?ji do nu'.,?jpojava k,od svako,g 12. ,pregleda, a k,od i. v. ur,ografija kod svak,og 30. 
Kerp i sur. (3) su u seriji od 500 pregleda s Biligrafin forte utvrdili nuz,pojave kod 230. št,o i:zmosi 46 %. Isti su autori rkiod ,primjene Urogirafina na 500 boles,nika našli 53 nuzpojave, š:t,o iznosi 10,6 %. Oni takoder iznose 
,
i ,podatak o nuzpoja'Vama k,od Conray 70, gdje su 111a 627 pregleda našli nuzpojave kod samo 43 bolesnika, .§to izmosi 6,9 %. T,o se prreglednije v:idi na tabeli V, gdje se ujedno vidi i ucestal,ost nu'.,?jpoja.va prema stupnju ilil­tenZliteta. 
Nuzpojave i komplikacije pri upotrebi suvremenih lrnntrastnih sredstava 329 
Tabela V Ucestalost i odnos nuzpojeva kod Biligrafin forte, Urografin i Conray 70 Kerp i sur. 
Nuzpojave Kontrastno sredstvo lakše srednje teške O/o. 
reagiranja 
Biligrafin forte n= 5C0 270 148 39 43 46,0 
Urografin n= 500 
32 12 9 10,6 
Conray 70 n= 627 584 20 18 5 6,9 
Kerp i sur. su takoder utvrdili, da je kod bolesnika s pozitivnom re­akcijam na in traku tani test s Biligrafin forte u 72,4 % došlo do manifesta­cija nuzpojava. Ali, inuzpojave su se ja;vile d. u 17,2 O/o k,o,d rtes:t negatii.v,nih bolesnika. Dakle, i oni su utvrdili da makar je probni intrakutani test po­ziiti vain ne mora uvijek doci do man!ifestii.ranja nuzpojava u toku !J)Te­gleda, kao i to da negativini intrakuta111i test nije gaTa111cija da ce nuz;re­akcije bostaiti. Odnos ,i itest negativnih bo­
nu:apojava kod test 1poz.vi11'ih lesnika kod primjene BiHgrafin fo,rte, UQ',ogirafin i Oonray 70 vidi se na tabeli VI. 
Kerp i sur. su proucavali jednu drugu seriju bolesnika, kod kojih je primijenjen Biligirafin forrte. Radil,o se o 518 bolesniika u kojih je intraku­tani test hio ,p,ozi-ti'Van. Od toga je 257 bolesinika ,pruje ,pregleda profilaktic­ki ,primilo i. v. antihistaminiika. K,od njih su se IIluzpojave smanjile od 72,4 % na 17,1 %, tj. svedene su na broj onih, koji su bili nezašticivani, jer su bili testi negativni. To se preglednije vidi na tabeli VII. 
Utvrdeno je takoder da se broj nuzpojava kod test negativnih boles­nika ne sma1njuje maka1r im se prije tpregleda daje antihistamimska zaštita. Zbog toga se predlaže tzv. ciljana ;profilaiksa kod bolesnika s pozitivnim iintrakutani,m testom rk!od Bilig•rafilll :forte. 
Klumaik usporeduje nu:apojave lwd kontrastnih sredista'Va s OII1ima kod 
i.av. davanja kalcija. I on smatra da prethodni i. v. test nije pouzdan,aa rutinska premedikacija (kalcij-antihistaminika) nije indicirana, alia.ie potrebna kod onih bolesnika, koji u anamnezi daju podatke o sklo­nosta alergicnim ,reakcijama. Da ,bi se iz;bjegli dincidenti ,an preporuca oba­vezno vodenje hrige o vec 1pozna•tim kantrainrukacijama za primjenu kon­trnstnih sredstava: oboljenja jetre i bubrega, latEll11tne tetainije, k,OTonarnaairnsuficijoocija, preboljeli infarkt srca, tkeotok<Sikoza i multiipli mijelom.aNamcitu pažnju ,t-reba posvetiti bolesnicima skl01I11m alergicnim reakcija­ma, preosjetJ.jiivim na k,ontrastno sredstvo ili ,onim koji su vec rnnije k,
oda
kontrasti11'ih metoda imali nuzrea:kcije.a
Opažem.,o je 1taikoder da nema bi1.mije Q'azhke u ,pojavi nuzreakcija iz­medu oruh bolesnika koji inisu, i onih kojd. jesu vec r.a111ije primili neko k:OITT.trastno sredstv,o. ,bolesnik kod il:'ainije kontrastne 
Medutim, aiko je IIleki pretrage pokazivao nuzreakcije, ,postaji veca mogu6nost •pojave nuzreaikcija 

Tabela VI Odnos nuzpojava kod test pozitivnih i test negativnih bolesnika kod primjene Biligrafin forte, Urografin i Conray 70 

n = 627 
'­
.Conray 70 
Tabela VII Odnos nuzpojava kod test pozitivnih bolesnika, sa i bez profilakticke pripreme antihistaminikom 
497 test negativnih 518 te·st pozitivnih bolesnika 400 bo lesnika 213 
257 s antihistaminikom 
267 bez antihistaminika 
72 
72 
41 
l:':::::':'::I . 
23 
13 
. 
. 
.===. 
. 
11,1 O/o 
LEGENDA: 
. 
bez pojava lakše pojave srednje pojave težke pojave 
Simunic, s., E. Schuster i S. Slakovic 
kod ,pom,ovnog ipregleda, nego kod onih, koji fakve pojave kod ranijih pre­gleda nisu pokazivali. 
Pacijenti s anamnestL6kim ,podacima o alergLcnim pojavama, koje na­stupaju brzo (u!l::tikarija, Quinckeov edem, peludn1i riniitis) poikazivali su s1gnifikantini ,porast neželjem.ih :reakcija u ,odnosu rna .druge bolesnike. Me­dutim, ostali alergi6ni bolesnici ustprkos disipoziciji za ale11gi6ne reakcije kod ,ponavlja,nih injiciranja kontrnstinog sredstva nisu ,pak.ivali ,poveca­nje :r<iz:i:ka nastajanja nuzreakcija. T,o se pregleclinije v,idi na tabeli VIII. 
Tabela VIII 
Ucestalost i odnos nuzpojeva kod alergicnih bolesnika nakon a) prvog i b) po­novljenog davanja Biligrafin forte Kerp. i sur. 
Nuzpojave 0 lakše srednje teške 
% 
Alergicari, koji nisu ra­
nije primili sredstvo n=90  kontrastno  39  27  10 14  43  
Alergicari, koji su ranije primili kontrastno sred­stvo n= 116  57  41  13 5 49  
Klas ifik acija nuzpojava  
Klumai,r  nuzpojave ,dijeli  na  dvije girupe.  U  prvu  je  grn,pu  svrtao  

1 o k a 1 ne p,r;omjene u smislu ,oštecemja žila odnosno intime: -paravazatia-lokalna oštecenja žilaa-spazmi žilaa--lokalne hli:poksemije i nek:r,oze (kod selekitiVlne angi,og:rafije maliha
žila) -smetnje permeabiMeta u kaipila,rnom podrucju.aU cl:rugu je pak grr-upu svrntao o p c e prnmjene:a-kao:diovasikularni s1mptomi s padom tlaka i smetnjama u ritmua
S!l:'ca, te &paZJmima korona,rnih a,rtenija, -pod:ražaj cerntraLno,g nerV1n,og sistema s tont6ko-'kloo:rickim grcevima,a-alergione :reakcije ,od urtikariije do edema gl.otisa i pluca.a
Crespi-'Pol'lro i De Santiis smatraju da treba ra,zl.kovati ,sli,lm preosjet­ljivosti rna koru1mastn,o s·redsitv,o od 1posljedica iritacije na mjestu aplikacije (što .irnace može izazvati 1prolazne twmboflebi.tise) i 1psih:icke ,reakcije straha od uboda dJgle (što moiže izazvati akutnu hipotoniju i smetnje ci,rkulacije). 
Kerp i s'U!radnici daju ,ovu klasifakaciju, a ujedno i ucestalos:t nuzpo­jav,a k,od 230 bolesniika, što se vidi na tabeli IX. 
t,,:) 
Nauzeja 
.I ,. 
Podražaj na 
povracanje 
[/l( 
.... 
CI> 
§" 
'd 
...... 
o 
s 
.... 
Osjecaj vrucine 
Glavobolja Vrtoglavica 
Svrbež 
o .o. 
o 
o 
o' .oco 
o 
o 
co .ot,,:) ­
C: 
("), 
"' 
rl-
p, 
rl-
C/l 
. >-s 
::s 
s:: 
t .,"" 
.... 
o CX) 2. 2. na koži o' N 
u, p, p, 
'd §. Podražaj na t:,;" <: . . 
. o. p, 
o kihanje o p.. o 
s "" 
.... "" :>:: H 
o 
Kašalj 
. O" 
.o­
o 
o 
ro "' 
::s . 
. p, 
.m 
Povracanje o w (D ..., 
o '.9., 
o 
Generalizirani t,,:) 
egzantem . . 
.ll'-o 
.t,,:) 
f-3 
(]) .. 
N< Dispneja co 
a: 
­
CI> ·t,,:) o 
§' 
'd ..... Kardiocirkulatorne . .. 
o 
smetnje 
­
2. 
Tresavica 
-':': ..t,,:) 
o 
Abdominalni 
simptomi o 
a 
Lokalne reakcije 
'O 
šimunic, s., E. Schuster i š. šlakovjc 
Ottolenighi (6) je neipoželj,ne reakcije k1asifici.Tao kako je vidljivo na tabeli X. 
Tabela X 
Klasifikacija nuzpojava izazvanih kontrastnim sredstvima 
(Ottolenghi, 1967) 
LOKALNE: -crvenilo na mjestu injiciranja ili u okolici, -upala i bol na mjestu injiciranja ili u okolici, -venospazmi i -tromboze i flebitisi. 
OPCE: slabije: -rinitis, kihanje, rinoreja, -konjuktivitis, lakrimacija, edem palpebre, 
-kašalj, -crvenilo, pruritus, urtikarija, -nauzeja, vomitus, -cefaleja, -zimica; 
jace: -re.iratorne: -disponeja, -bronhalna astma, -edem larinksa, -edem pluca, 
-kardiovaskularne: -anginoidni bolovi, -strah, -lipotimija, hipotenzija, -palpitacije, tahiaritmija, 
-neurogene: -hiperrefleksija, -konvulzije, -dugotrajniji konfuzioni status, -afazija, -tranzitoma ili definitivna hemiplegija, -hemianopsija ili sljepilo. 
LETALNE: -respiratorne paralize, -kardiocirkulatorni kolaps, -cerebralni edem, -laringealni edem, -pulmonalni edem, -alergicni šok. . _ 
Nuzpojave i komplikacije pri upotrebi suvremenih kontrastnih sredstava 335 
Zakljucak 
Zakljucno se može reci da ,prema podacima iz navli.je literaiture kon­trasitna savremena sredstva još uvijek ,predstavJjaju ,potencijalmu opasnost za pacijente. Iako je broj smrtnih slucajeva manji, potrebno je posvetiti pUJnu pažnju uzima111ju anamneze, i kod indici<ranih slucajeva pr,oves,tii. ,pro­firaksu antihistammicima. U (kJinickim i 1po1ikliinickim ustanovama tre:ba1o bi .oc.ganizir:ati pružanje SUV['emooe hi.Jtne pomoci u slucajevti.ma te.kih komplikadja, a ,o IIlUZipojav:ama i ikompliik:acijama ,obavezno v,eviden­
oditi ciiju. Mišlijen:ja orvr1jedn:asti, !testiranja ,su još urvi1jek rae:lii,ci:ta'imožJda bi biilo upu1tno na vecem materiJalu rpr:ovjeriti Tefer,Lra,ne podatke o koristnosti ill1­1xaikutanog testa. &natiramo, da je ,potreblt1o misliti na sve IIlavedene mo­menite s orbzi!rom da je broj ,kont!rastnih 1pretmga i metoda u stalnom po­rastu. 
Sadržaja
Prikazani su današnji stavovi u pogledu komplikacija i nuspojeva kod upo­trebe parenteralnih kontrastnih sredstava. Graficki je prikazana ucestalost kom­plikacija kod razlicitih kontrastnih sredstava. Posebno je prikazana ucestalost kod test-pozitivnih i test-negativnih osoba. Nadena je povecana ucestalost kod alergicara. Autor zakljucuje, da je obzirom na mogucnost komplikacija nužno tražiti podatke o alergicnim zbivanjima u anamnezi, dok pitanje testiranja još nije definitivno riješeno. Potrebno je voditi ev:idenciju nuspojava i komplikacija i uciniti sve, da bude lecenje komplikacija promptno i efikasno. 
1
Summarya
The actual aspects on side effects after application of parenteral contrast media are presented. The frequence of side effects in various contrast media is shown graphically. No significant difference between the test-positive and test­negative groups of patients could be found. In allergic persons a significant in­crease of complications has been registered. A definit opinion about testing for contrast media intolerance cannot be yet obtained. According to possibility of different complications it is of greatest significance to search for allergic mani­festations already passed. Complete equipement for urgent treatment must be arranged. 
Liateraturaa
l.aCrespi-Porro R.: Incidenti e reschi da colangiocolecistografia. MinervaaMedica, 59., 1968., 3910-3917. 
2.a
Crespi-Porro R., De Santis L. A.: Mezzi di contrasto ed incidenti acutianella pratica urografica. Minerva Radiologica, 13., N. 3., 1968., 142-150. 

3.a
Kerp L., Kasemir H., Aust D., Zahradnik H., Leu P. und Weissleder H.:aInrakutane Vortestung und gezielte Prophylaxe der Nebenwirkungen von intra­ven6s angewendeten Rontgenkontrastmittel. Deutsche Medizinische Wochen­schnift, Nr. 5., Jahrgang 95, Stuttgart, 30. Januar 1970., 197-204. 

4.a
Klumair J.: Ueber die Haufigkeit des Kontrastmittelzwischenfalles.aWiener Medizinische Wochenschrift, Nummer 44., 2. November 1968., 118 Jahr­gang, 931-933. 


336 Simunic, s., E. Schuster i S. S!akovic 
5. 
Liess G. und Leyda H.: Kontrastmitte1nebenwirkungen und Ueber­emfindlichkettserscheinUIIlgen. Radiologia diagnostica, Band 4., 1963., Heft 4., 409-419. 

6. 
Ottolenghi G.: Sui fenomeni di intoleranza nell'impiego dei mezzi di contrasto organo-jodati idrosolubili per via e. v. Minerva Radiologica, 12., 1967., 490-508. 

7. 
Toniolo G. e Buia L.: Risultati di una inchiesta nazionale sugli incidenti mortali da irniezione di mezzi di contrasto organ,o-jodati. La radiologia Medica, Vol. LII., Luglio 1966., Fasc., 7., 625-657. 

8. 
Valek A., Kacl J., Taichmann V.: Acute renal failure after X-ray con­trast substances. Acta Universitatis Carolinae Medica, Universita Karlova, Prag, Vol. 13., No 7/8., 1967., 591-597. 


Naslov autora: Dr. Šimunic S., Dr. Schuster E., Dr. šlakovic S., Zavod za radiologiju Medicinskog fakulteta, Zagreb. 
INTERNA KLINIKA MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUCILIŠTA U ZAGREBU 


DANAŠNJE TUMACENJE KOMPLIKACIJA NASTALIH KOD PRIMJENE PARENTERALNIH KONTRASTNIH SREDSTAVA 
Dr Zvonimir Horvat 
UDK 616-073.755.4-092 


»Injekcija strane supstance u ljudsko tijelo uvijek je stanoviti rizik«. To je jedna od uvodnih recenica clanka u kojemu Pendergrass 1958. go­dine govori u nuzpojavama i reakcijama covjecjeg organizma nakon apli­kacije parenteralnih kontrastnih sredstava. U materijalu koji autor pri­kazuje i koji se odnosi na veliki broj izvršenih rendgenoloških pretraga u toku 20 godina nepoželjene reakcije zbog primjene kontrastnih rend­genološk.ih 1sredstava bile su doduše ri!jEitike, aili su ociitavale nizom raz­licitih simptoma od sasma blagih, prolaznih do teških sa slikom anafilak­ticnog šoka i smrti (1, 2). Zahvaljujuci temeljitom ispiUvanju brojnim pokusima i povjeravanjima podnošljivosti parenteralnih kontrastnih sredstava na životinjama prije njihove primjene na covjeka, nepoželjne reakcije su zaista danas rijetke. Na njih treba upozoravati pogotovo u naše vrijeme kada su rentgenološke pretrage kontrastima vrlo ceste, svako­dnevne, gotovo kod svakog bolesnika, bilo u bolnicama ili ambulantnoj praksi. Za to je važno upoznati prirodu, karakter mogucih nepoželjnih reakcija kako u s-vrhu provodjenja preventivnih mjera tako i adekvatnog lijecenj,a kada one nastanu. Parenteralna kontrastna sredstva po svojoj strukturi su tri-jodni spojevi niske molekularne težine. Kod intravenske primjene dospiju u krvotok a zatim se izluce iz organizma bilo putem hepatobiliarnog trakta ili mokracom, osim nekih koji se mogu i duže za­držati u tijelu (kontrast za prikaz spinalnog kanala). Gotovo za sva paren­teralna kontrastna sredstva postoji upozorenje da i:h se ne primjenjuje kod oboljenja bubrega s teškom funkcionalnom lezijom tog .organa, kod teške lezije jetra, teške lezije srcanog mišica s poremecenom cirkulacijom krvii, kod 1mijeloma, h'iipel'iJireoze, amilloiidoze i kada postoje podaci o aler­gicnoj sklonosti bolesnika. Kod talmvih stanja pretragu kontrastnim sred­stvima izbjegavamo jer komplikacije možemo predvidjeti i ocekivati (1). Sasvim su druge okolnosti u bolesnika kada ne postoji ni jedna od na­brojenih kontraindikacija za ipretragu intraveno:zmim kontrastnim sred­stvima. Nepoželjne reakcije kod takv,ih bolesnika upravo su one kojih se 
Radio!. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 



Dr Zvonimir Ho1-vat 
plašimo jer ih ne možemo predvidjeti. Zato je potrebno upozoriti na njih i razmotriti •kako one nastaju. Takve reakcije opisane su od brojnih autora i danas se klasifiiciraju u literaturi na razlicite nacine. Najcešce se ozna­cujiu kao lokailni toksiicnci efeikiti, Oipci tokisicni efe:kti i simptomi pre­osjetljivosti. Nathaniel govori o gPupi tzv. prolaznih, bezazlenih promjena i -on:ih znacajnih opasnih (3), Pendergrass govori o »nefatalnim« i »fa­talnim« te »reakcijama alergijske prirode« (1). Bez obzira na bilo kakvu klasifikaciju treba istaknuti da se nepoželjne reakcije mogu ocitavati ni­zom razlicitih simptoma. Na mjestu injiciranja kontrasta katkada dolazi do osjecaja bola koji se širi proksimalno a samo mjesto može b1ti i toplo (kontrast dan paravenozno). 
U opce simptome ubrajaju se: glavobolja, osjecaj vrucine, grcevi cri­jeva, karpopedalni spazmi, opca slabost, mucnina, sinkopa. OzbHjnjiji i teži •simptomi su: dispneja, prestanak disanja, plucni edem, po:remetnja rada srca, srcani arest, akutna rena1na insuficijencija, ur.Ukarija, medika­mentozni generalizirani egzantem, angioneurotski edem, te hemato1oške promjene s leukopenijom tromboc.topenijom, hemoragicnom dijatezom, anafilakticki šok i smrt. 
Lokalni 'simptomi odn. promjene na mjestu 1i111jkiranja tumace se vazo­spazmom i 1oka1nim flebitisom i upalnom infiltracijom u pedvaskularnom tkivu uslijed paravenozno danog kontrasta. Takve su promjene danas rijetke. 
Opci simptomi kao što su glavobolja, sla!bost, sinkopa, hipotenzija, cr­veni!Lo lica :irod., mogu se ,javiti ili 'k.ao izolJirani laikši poremecad ili kao po­pratni simptom ,u sklopu oštecenja pojedinih m:,gana (,poremecenog rada srca, poremecene pulmona:lne oirlkuJlacije i resipiraci!je 1itd.). Dispneja (,glad za ,zrakom), apnoa, spazam bronha, h.otenzija, 1brni1kardija, mogu nastati zibog kontakta parenteraLnog rengenološkog •kontrnsita :sa senzornim recep­torima, koTIJta:kta sa sluzni-com di:šnih puteva, pa nastaja bronhospac2am, edem, s1UJznica, loša resp1raoilja, edem pluca, poremetnija rprucne cirkula0irje i za:tajiJvanje rnda srca. 
Nelk!i od preparata mogu izazJva!t1 promjene rna stijenkama krvnih žila. Natdjeve soli jodnih preparata mogu se odlagati ru stijenkama krvnih žilaa
1i izazvaiti. humorailine i ciJtokernij1ske promjene u ,stanicama s povecanjem propust'ljivost 1in1j[hovih membrana (4). Efelklt se može ocitov.ati na 'Srcanom rardu, njegovom udarnom vd1umenu i frelkvenci!ji, poremetnj'i ritma i u arestu. NagJa, jaka vazodilatacija može izazvati hipotenziju i kolaps. Mišicrn'i ,trzajevi verovatno su posljedi:ca crtokemiijsik'iih promjena u samim stanicama mišica, poremetnji elektrolita i acidobazne ravnoteže. Uzrok neurološkiih i'Spada najverovatnije trelba traži,ti u nastalim cerebral­nim promjena:ma -vjerojatno edemu. Hematološke promjene (opisane prije) posljedica su vjerojatno poremecenog ekvilibrija histamina i krvnih koag:ulansa. Urtikarija, generelaziirani egzantem, angioneurotski edem, anafilak­ticki šok, tumace se alergicnim 2ibivanjima, preosjetljivošcu organizma na taka:v kontrast. U tumacenju patomehanike nastanka spomenutiih nepoželjnih reakcija redovito se govori o alergiji, o preosjetljivosti organi:zrrna na kontrast (5, 6, 7, 8). Prema torne alevgicni bolesnik stvara antitijelo koje u kontaktu s 
Današnje tumacenje komplikacija nastalill kod primjene parenteralnill . . . 339 
antigenom (u ovom slucaju kontrastom) dovodi do alerg1cne reakcije s pri­je opisanim &imptomima. To antitijelo je i:munoglobulin lmji ima odredje­nu strukturnu formu u odnosu na tzv. determi:nantne grupe antigena. Stvoreno antitijelo može biti slobodno i cirkulirati u krvi, ili se veže na stanice pojedinih organa, postane fiksno, stvaraju se tzv. »reagini«. Iz ovoga se vec vidi da slika alergicnih reakcija može bHi i kvalitativno i kvantitativno razlicita. 
Razmatrajuci pitanje alergicne prirode reakcije organizma na kon­trastna pairenteralna sreds,tva, treba ,spomenuti postaivke Doerira (9) koje kažu da se alergicnom reakcijom u klinicnom smislu može smatrnti pojava: 
l.aako je organ1zam vec prije bio u ikontaikitu sa tOlffi supstam.com,a
2; ako organizam drugacije reag1ra na supstanou nego drugi orga­nizam, 
3.aako je reakcija specificna, tj. ako je reakcija nastala na onu sup­stancu s kojom je vec prethodno organizam bto u kontaktu. 
Možemo slobodno kazati da tumacenje nastanka nepoželjnih reakcija i diskusije po tom pitanju još nisu završene. Nije još riješeno radi li se o pravim alergijskim reakcijama ili ne u svakom slucaju. Kod toga treba istaknuti slij edece: 
l.aznaci nepodnošljivosti, odnosno nepoželjne reakcije nastaju veci­nom naglo, u tofou inj'iciranija ilii neposredno naiikon toga, 
2.a
reakai!je magu hiti raz'11i:ci'te, od 1blagiiih rt:o teških,a

3.a
cešce se susrecu u osoba u kojih postoji alergicna sldonost.a


To doduše govori u prilog alergije kao osnovnog patomehanizma nji­hovog nas,tanka, ali treba upozoriti i na slijedece: 
l.areakcije nastaju kod osoba koje nisu bile u kontaktu s tim kon­tra\Sitnim sredstvom, dakle nilje bHo senzibilizacije, 
2.a
reakcije se zapažaju i onda ako je prethodno testiranje s malomadozom kontrasta bilo negativno, dakle reakcija je nastala na vecu dozu kontrasta nego što je bila prva, 

3. 
postoje zapažanja da su reakcije izostale onda kada se parenteralniakontrast davao polagano tzv. infuzionom tehnilkom, cak više ako je i kod takvih 1bolesniika prethodno test bio pozitiivan (10), 

4.a
u slucaju reakcije redovito nije uspjelo dokazati cirkulirajuca anti­tij ela u serumu, 

5.a
svi testovi koji se vrše prije rendgenološke pretrage smatraju seanepouzdanima u otkrivanju eventualno predstojecih nepoželjnih reakcija organizma (11). 


Sve ovo pak govori protiv klasicnog alergicnog procesa, kao patome­
hanizma u nastanku nepoželjnih reakcija. U ,takvim okolnostima u litera­
turi možemo naci mišljenje da se ,radi o tzv. idiosinkraziji, metalergiji; ne­
kaida se rearkciije :trumace teodjom hap'tena ili 1pak ISIPOsobnošcu ko!lltrastnih 
sredstava da oslobadjaju histamin. 
Miostnkirazija je narociJta forma preosjetljivosti ikoja nide strecena 
vec prirodjena, a karakteristicno je da covjek reagira sa znadma preosjet­
ljiv:osti vec pri prvom kontaktu. 
Metal&g,ija je pojava da senzibiliziranii 011gan1zam nekim antigenom može reagirati sa znacima preosjetljivosti i na neki drugi antigen, tj. ne samo na ovaj specificni s kojim je senzibilizi,ran. Oblik reakcije je gotovo 
4* 
Dr Zvonimir Horvat 
isti kao i na specificni antigen. Po tom shvacanju kontrastna sredstva u ne­kih 1judi imala bi ulogu metantigena. Ovakva metalergija 1nace se spo­minje u ,tumacenju cinjenice da monovalentni alergicari (astma, dermatitis itd.) mogu na speceficni nacin reagirati i sa nespecificnim antigenima, dakle ne samo s onim antigenima koji su uzrokovali astmu, odnosno der­matitis (9). 
Teoriju haptena, neipo1Jpund:h antilgena, sUJsrecemo u tumacernju rearkcija koje nastaju uslijed klon,trasta s nek,im 111eproteinsi:1.1m tva­rima koje same po sebi nemaju antigenih svojstva. Takve tvad medjutim, steknu antigenost kada se vežu na molekulu bjelancevine u plazmi. Takvi hapteni mogu biti spojev:i joda, barbiturati, živa, ar.sen itd. (12). 
Prema svim ,
tim ,teorijama odigrala bi se alergijska reakcija i to uglav­nom ,ovako: antigen (injicirani <kontrast) veže se na antHijelo koje se na­lazi na površini stanica, pa nastane: 
a)a
depolarizacija stanicnih proteina, promjena ,koloidnog stanja sta­nicne membrane i promjena njene :propustljivosti, degradacija sfanica, smrt stanice, ili 

b)a
stanica pocinje oslobadjati histamin, uz to niz enzimatskih aktivnihasupstanca (serotonin, acetilholin, bradikinin itd.). To dovodi do kontrakcije glatke muskulature, povecane propustljivosti malih krvnih žila, leuikope­nije, razarnnja trombocita, ipromjena u ikoaigulactji 'krvi, pada tlaika, u,spare­nog rada srca, paida komplementa v krvi 1td. 


Patoihistološki takva alergicna reakcija ociituje se slil.om m1kroslmp­skom poput serozne upale, katkada s jakim hemoragijama. Klinicki pak može biti burna, nagla reakcija sa slikom anafilakticnog šoka. 
S obzirom na pride spomenute okolnosti, koje govore protilv klasicne alergicne ,reakcije organizma, interesantno je mišljenje o mogucnosti da kontrsatna sreds·tva mogu ,cJ:jelovalti ikao ,.histamin l!iiberatoTli«. 
Shehadi :i drug:i. ikažu da je takvo nesped1:fii:cno osldba:djanje histamina moguce nakon dava:nja rkon1tr.astnih tsredstava. Kod toga anhgen i antilbrjelo ne bi imali nikakvu ulogu, organizam nije prethodno senzibilizira:n. Reak­cija koja nastane nema imuni karakter i ne spada u simptom preosjetlji­vosti, •kako se to definira u imunologiji. Kod toga anafilaktoidni šok kli­nicki je gotovo jednak onom ,
uslijed prave alergicne reakcije (9, 13, 14). Unatoc svim .tim teorijama pojava nepoželjnih reakcija na rendgenska kontrastna :parenteralna ,sredsltva ipaik niiije jasna. Vidjeli smo da ima elemenata koji govore u prilog alergicnom zbiva­nju, ali i protiv toga. 
Prihvatimo !li objašn1jenje o idiosin1kr.a,21ilj., mEitailergtiij1i, haiptenu itd., rješenje problema je samo pri·vidno, jer smo tirne patomehanizmu dali ime, ali nam mnoge stvari ,ostaju nej,asne. I:pak, u izvjesnim slucajevima mo­žemo prihvatiti da se radi o pravoj alergicnoj reakdj,i, naime u slucaje­vima alergicne sklonosti bolesnika. Eventualna mogucnost djelovanja pa­
1
renterailnih 1kontrootnth sredsta'Va rkao »ihistaimin ,J:tberatora•« rani se inte­resantnom, jer bismo tako mogli shvatiti da nepoželjne reaikcije mogu na­stavi 1vec <kod ,prwog davanja kontrasta, da mogu naistaili kod :davainja ipune doze kontrasta, potrebne za rendgenološki pregled a bez reakcije pr,ilikom prethodnog testiraJ11ja. Lsto talko pojavu da 111epoželjne ,reaikoiije ne nastaju kod infuzione tehnike pregledavanja. 
Današnje tumacenje komplikacija nastalih kod primjene parenteralnih . . . 341 

Zakljucak 
l.aDo danas nije razJasnJen karakter nepoželjnih reakcija na paren­tera1na kon1trastrr1a 1o,redst,va. Ni!je stgurno da se uviijek radi 10 pravim aler­gicnim reakcijama. Alergicni nacin reakcije mogao bi se prihvatiti kod osoba, inace IJ)Oznatim po njihovoj aler,gicnoj sklonosti. 
2., Testovi, koji se izvode ,prije rendgeno1oške pretrage, nisu pouzdani niti su bilo kakva garancija za podnošljivost kontrasta. Potreban je oprez kiod svake rendgeno}oške pretrage parenteralnim kontrastima, pa i onda kada je ,prethodni test bio negativan. Utorne se slažu svi autori, pa i pret­hodne testove ne smatr.aju cak obaveznim. Cini se da testove prije rendge­nološke ,pretrage ipak ne bi trebalo potpuno odbaci-ti vec raditi, jer nam u slucaju ,pozitrvnog ,testa uka:zuju na mogucnost predstojece nepoželjne re­akcije u toku pretrage. Medjutim, test bi trebalo izvršiti neposredno prije namjeravane pretrage davanjem minimalne kolicine kontrasta s kojim ce se pretraga izvršiti. 
Sadržaja
Autor navodi u sastavku današnje stavove u pogledu patomehanizma aler­gi.ckih zbivanja odnosno reakcija nepodnošljivosti u vezi sa intravazalnom apli­kacijam vodotopivih kontrastnih sredstava. Smatra, da stupanj današnjeg poznavanja tih mehanizama ne omogucava definitivno riješenje pitanja vri­jednosti testiranja i zakljucavanja u pogledu podnošljivosti kontrastnog sredstva. Kao relativno najpouzdaniji smatra se intravenozni pokus sa minimalnom koli­cinom jodnog kontrasta neposredno prije davanja cijelokupne doze. 
Summarya
The current views on pathological mechanisms of untoward reactions, connected with the intravasal application of of hydrosoluble contrast media, are exposed. The present knowledge of these mechanisms does not alove either a definite evaluation of testing or conclusions on possible frequency and severity of reactions. A relative value may be contributed to the intravenous method of testing with small amounts of contrast media just prior to the full dose. 
Liateraturaa
l.aPendergrass, E. P. iadr.: Am. J. Roentgenology, 74: 262, 1955.a
2.a
Pendergrass, E. P.: Radiology, 71: 1, 1958.a

3.a
Nathaniel, F. i dr.: Radiology, 71: 15, 1958.a

4.a
Fischer, H. W. i Cornell, S. H.: Radiology, 85: 1013, 1965.a

5. 
Porstmann, W.: Radiologica diagn., 4: 395, 1963.a

6.a
Klumair, J.: Wiener Med. Wschr., 44: 931, 1968.a

7.a
Kerp, L. i dr.: Deutsche Med. Wschr., 5: 197, 1970.a8.aKnoefel, P.: Radiology, 78: 13, 1958.a


9.a
Medicinska enciklopedija. Leksikografski zavod SFRJ, 1957.a

10.a
Vlastita zapažanja.a

11. 
Tuff. L.: Am. Pract. Dig. Treat., 3: 722, 1952.a

12.a
Landsteiner, K.: The Specifity of Serological Reactions, Charles C. Tho­mas, Publischer, Springfield, Illinois 1936. 

13.a
Feldberg, W. i Paton, W. D. H.: J. Physiol., 114: 490, 1951.a

14.a
Shehadi, W. H.: Am. J. Roentgenol., Radium Therapy, Nucl. Med., 97:a762, 1966. 


Adresa autora: Dr. Zvonimir Horvat, Zubna klinika Medicinskog fakulteta Zagreb. 



M 1 X 
o 

B A R 
MIXOBAR 
je kontrastno sredstvo za radiološku dijagnostiku. 

SASTAV: 
100 ml suspenzi je sad rži 
Barii sulfas 100 g 
Corigentia i destil. voda od 100 ml 

OSOBINE: 
Stabilna homogena suspenzija barijum-sulfata Viskoznost na 25 c oko 15 000 cps 
Osigurava dijagnostiku visokog stepena zbog savršene slike koja se njime postiže. 
lzbjegava se loša disperzija, vece cestice i mjehurici zraka, koji prate sliku kod korišcenja suvog barija. 
Ne dolazi do sedimentiranja. 
Ne mora da otstoji, niti da bubri, pa se postiže ušteda u vremenu. 
Na Mixobar ne vtice razlicita Ph sredina želudca i crijeva. 

CUVANJE: 
Suspenziju treba cuvati od zamrzavanja. 

PAKOVANJE: 
Plasticna boca od 5 1. 
Proizvodi: BOSNALIJEK -Sarajevo u saradnji sa: ASTRA -Sodertalje (švedska) 
ODJEL ZA ANESTEZIOLOGIJU I REANIMACIJU KLINIKE ZA KIRURGIJU MEDICINSKOG FAKULTETA U ZAGREBU 

DANAŠNJI NAZORI NA TERAPIJU AKUTNIH INCIDENATA KOD UPORABE KONTRASTNIH SREDSTAV A 
I. Janjic i E. Peruško 
UDK 616-073.755.4-08-039.74 
Vecina kontrastnih rentgeno1oških metoda predvida i uporabu u vodi topivih org,anskih jodnih spojeva za parenteralnu primjenu. S obzirom na važnost ovih pretraga, lijecnik svjesno preuzima i rizik nepoželjenih re­akcija, koje su srecom vrlo rijetke. Medutim, nenadani nastup, nepred­vidivost i težina klinicke slike ovakvih reakcija u najve6oj mjeri ugrožava život bolesnik,a. 
Postoji ipak grupa bolesnika, kod koje možemo s vecom vjerojatnosti predvidjeti nastup neželjenih reakcija. To su oni bolesnici, u cijoj se anam­nezi nalazi podataka o patološkom odgovoru na primljene lijekove, od­nosno o razlicttim alergickim pojavama. Kod ovakvih bolesnika, s »viso­kim riztkom«, upuceni smo na najveci oprez prilikom injiciranja kontrast­nih sredstava. 
Postaje dva ti.pa teških akutnih •reakcija na primljeno kontrastno sred­stvo, koji se vidaju usprkos negativne reakcije na »test dozu« odnosnog kontrasta. 
Rede nastupa opsežna urtikarija s edemom usana i ocnih kapaka te otežan:im dilsanj em ,zbog u.a,ri111gospazma i ibronhospazma. Klini-ckom slikom domLnira resprratorni poremecalj, koji uzrokuje hipoventilaciju pluca. Hipo­ksemija remeti opskrbu mozga i miokarda kisikom i ova dva organa su iz;ravno i na prvome mjestu ugrožena zbog svoje osjetljivosti na manjak ,kistka. Kada nastupi nesvjest, pad korijena jezika ili povraceni želucani sadržaj potpuno -onemogucuje disanje. Angioneuroticki edem larinksa oci­tuje -se stridoroznim disanjem, afonijom i otežanim inspirijem. Bolesnik se tuži na gušenje in nedostatak zraka. Nerijetko se vida cijanoza, ciji razvoj ubrzava motoricki nemir i naporan rad respiratorne muskulature, cime se naglo povecava potrošnja kisika. Sama hipoksija pojacava laringos.pa­zam i tonus poprecno prugaste muskulature. Terapijske zahvate posebno otežava visok tonus masetera. Bronhospazam uzrokuje »donju respirator­nu obstrukciju-«, koja se oci:tuje tipicnim auskulatorinm nalazom, produ­ženim izdisanjem. U krajnjem slucaju disanje može po.tpuno zatajiti s odgovarajucim posljedicama po kardiocirku1atomi sustav. Nešto je cešca 
Radio!. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
r. Janjic i E. Peruško 
reakcija u obliku kardiovaskularnog kolapsa ,s padom arterijskog tlaka, tahtkar.diijom, dispnejom, ipomucenjem svi!jesti i konacno prestankom a1k0ije srca. Nastuipa generarhzirana vazodJii1:a:tacija sa smanjenrjem ,perifernog ot­
1pora i izbacaja sroa. Gubitak svijesti ,je posljedica hipoksije mozga. U kraj­njem slucaju gubi se puls na perifernim arterijama, tonovi srca se ne cuju, zjenice postaju široke, a boja kože sivopepeljasta. Potraje li ovako stanje duže od tri do cetiri minute, neizbježno je teško, vecinom ireparabilno ishe­micko oštecenje moždane kore. Terapijski prnblem otežan je nepovoljnom okolnosti, da se ovi incidenti javljaju vrlo rijetko, i na odjelu, koji ima znacajke konzervativne medi­cine, dok njihovo lijecenje za:htijeva poduzimanje urgentnih i agresivnih reanimacijskih zahvata. Stoga je potrebno terapiju unaprijed planirati i uvježbati njezino provodenje, jer priprema potrebnih instrumenata i lije­kova, ka:da je bolesnik vec vitalno ugrožen, obicno ne tece uredno zbog uzbudenja i žurbe, koji prate ovakve iznenadne dogadaje. Reanimacija obuhva6a tri faze: 
l. hitnu oksigenaciju CNS; 
2. 
opravljanje spontane cirkulacije krvi, i 

3. 
intenzivno lijecenje. 


Prve je faze moguce uspešno povjeriti i laiku, koji se nade uz boles­nika. Nesvjesnom bolniku prvo t-reba osigurati prehodnost gornjih disaj­nih puteva podizanjem donje celjusti, zabacivanjem glave i aspiracijom povracenog želucanog sadržaja, ako je ovaj prisutan, pomocu prikladnog izvora negativnog tla<ka. U tu je svrhu preporucljiv AMBU uredaj na nožni pogon. Afoo se nakon ,ovih zahvata ne oporavi spontano disanje, treba nastaviti umjetnim disanjem usta-,nos ili usta-usta sve dok nije moguce savršenijim nacinom foontrolirati respkaciju. Postoje li znakovi zastoja akcije srca, vanjska masaža srca je metoda izbora. Moramo naglasiti, da je ova metoda djelotvorna samo kada se provodi na propisani nacin, na tvr­doj podlozi i dovoljno energicno. Umjetno je disanje u velikoj mjeri olak­šano pomocu narocitog balona, koji se sam širi, pa za njegovu primjenu nije potrebno k:omprimirati kisik. Dokle god je efek:at ovih zahvata ocit -zuženju zjenice, puls na iperifernoj a,rterilji ,koj<i iprati lk:ompreS:iju ster­numa i nestanak: cijanoze, treba ih neprekidno i bez oklijevanja provoditi, makar to trajalo satima. Ove zahvate smo spomenuli na prvome mjestu 
.j

.:·:.. 
Oslobadanje gornjih dušnih puteva i vanjska masaža srca za umjetno disanje 
usta-nos 
Današnji nazori na terapiju alrntnih incidenata kod uporabe kontrastnih . . . 345 
Olofsonova kanila 
jer su oni djelatvorni upravo kod najtežih oblilm incidenata o kojima je rijec, a mogu ih izvotliti svi oni koji su upoznati s modemom tehnikom 
prve pomoci, to jesti bez instrumentalnih ipomagala. 
Kcd blaže >izražein'ih reakcija na injekciju lwntms,tnog sredstva, u prvome se planu nalazi medikamentozno lijecenje, koje dovoljno rano za­poceto, može sprijeciti dramatican tijek zbiv;anja. Prema našem iskustvu antihistaminici nemaju znacajnijeg djelovanja nakon što se reakcija vec pojavila i skloni smo vjerovati onima ,koji smatraju, da je navjeca njihova vrijednost u prevenciji ovih reakcija. Zato se oni primjenjuju prije pre­trage kod bolesnika s prije spomenutim »visokim rizikom-«. Ipak redovito injiciramo fenergan i diadril-kalcij i nakon što se incident dogodio. Pri spastickim pojavama na glatkoj muskulaturi respiratornog sustava dajemo bronhiolitika iz grupe beta adrenergickih stimulatora, kao što su izopre­nalin i orciprenalin. Kada cirkulatorni poremecaj nije znacajno izražen, vrlo polagano injiciramo i aminofilin. Adrenalin izbjega,vamo zbog neiz­bježne •tahikardije i hipenz:ilje sve dok ne ipostoje znalkovi zaistoja akcije srca. Kortikosteroide primjenjujemo intravenozno u maksimalnim doza­ma, koje se danas preporucuju (100 do 1000 mg pro <losi), u svrhu sma­njenja edema respiratorne sluznice, inhibicije lokalne alergicke reakcije i blokiranja sinteze histamLna iz histiidina. Kod pojave znakova slabosti desnoga srca primjenjujemo i kardijaka. 
Pri kolapsu infundiramo otopine zamjenika plazme, najcešce dekstra­na i1i uravnoteženu otopinu elektrolita (Ringer-laktat). Buduci da je u kolapsnom stanju vrlo teško kanilirati venu to preporucujemo, da se vec kontrast injicira kroz Olofsonovu kanilu, koja ostaje in situ sve do zavr­
I. Janjic i E. Peruško 

šetka pretr,age. Pos.toji li sumnja ili se jave znakovi edema mozga, treba odmah infundirati otopine sorbita ili mannita, koji imaju dobar osmo­onkoticki efekat. U ovoj akutnoj fazi diuretika, frosemid i aldakton pot­pomažu smanjenju edema. 
Iskustva pokazuju, da je ranom energicnom terapijom moguce nad­vladati i vrlo teške reakcije na kontrastna sredstva. Stoga preporucujemo, da se u prostoriji u kojoj se vrše kontrastne metode rentgenske pretrage nalaze slijedeci medikamenti i uredaji, uz shema ticku upu tu za terapiju: 
l. Diadril-calcium amp. 
2. 
Phenergan amp. 

3. 
Adrenalin amp. 

4. 
Aludrin amp., Alupent amp. 

5. Solu-medrol, Solu-cortef, Dexamethasan amp. 
6. 
Aminophyllin amp. 

7. 
Hemodex boce, Ringer-la!ktat boce, Ringer-acetat boce. 

8. 
Mannitol, Sorbitol boce, Lasix amp. 

9. Sistemi za infuziju i plasticne štrcaljke za jednokratnu uporabu, 
10. 
Bal01I1. za umjetno disanje ,tipa AMBU, 

11. 
Vacuum-aparat. Ovo je kratak opis hitnih terapijskih zahvata, pri pojavi neželjenih 


reakcija na kontrastno sredstvo. Oni ce biti to djelotvorniji, što se ranije podu:?Jmu, za plan reaniimadjl9kog postupka <treba uvježbati osoblje koje do1azi u mogucnost, da ih treba primijeniti. U bolnickim uvjetima treba 
iskoristiti suradnju anestezi:ološ.og odjela. koji raspolaže odgovarajucim lijecnicima i tehnickom opremam, i na kojima se može uspješno provesti treca faza reanimacije -intenzivno lijecenje. 
Zakljucak 
Autori opisuju klinicne znakove nuspojaiva pri'lilkom upotrebe paren­teralnih kontrastnih sredstava i savremene nacine nji!hovog lecenja. 
Summary 

The clinical patterns of the main untoward reactions to contrast media and the current concepts of their treatment are described. 
Literatura 
l. Couch, N. P.: The clinical status of low molecular weight dextran, Clin. Pharm. Therap., 6: 656, 1965. 
2. 
Euler von U. S., K. D. Bock: Shock, Int. Symposium, Stockholm 1961. Sprin,ger Berlin. 

3. 
Lawin, P.: Praxis der Intensivbehandlung, 1971. Georg Thieme Verlag Stuttgart. 

4. 
Lawin, P., H. Barden, F. W. Warnstedt: Therapeutische Anwendungen von Mannit-und THAM-Losungen, Z. prakt. Anaesth. 1: 1, 1966. 

5. 
Podiumsgesprech bei der Jahrestagung des Berufsverbandes Deutscher Anasthesisten am 8. Nov. 1969, Berlin. 


Adresa autora: I. Janjic, E. Peruško, Klinika za kiirurgiju Medic. fakulteta, Zagreb. 

ZAVOD ZA RADIOLOGIJU MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUCILišTA U ZAGREBU 

NAŠA ZAPAŽANJA O NUSPOJAVAMA I KOMPLIKACIJAMA KOD LUMBALNE MIJELOGRAFIJE S DIMER X I CONRAY 60 % 
Marinšek Cicin-šain V., A. Sabolic i I. Papa 
UDK 616.831./.832-073.755.4-06 
Arnell i Udstrom uveli su 1931. godine monojodne vodotopive kon­traste (Albrodil, Contwrex CH2JSO3H) lmd lUJmbalne mije1ografije. 
Budu6i da su ti kontrasti jace podraživali karjene spinalnih živaca i medulu, morala se je prethodno izvesti spinalna anestezija, s cesto nepo­vo1jni:m rezultaitima i kompli:kadjaima u ,smiJSlu pada krvnog traka, a i re­spiratarrnih poteš,lwca, narocirto lmd visoko i'.Zlvedene a!Ilestezije. To je po-­nekaid dovoclilo i do sekllildarnih komplikacija u smislu edema pa i ne­k,roze medu.le. 
Preko 30 godina l.llpotrebljavali su se mcmojodni kornrasti kod lum­bailne mijelografd.je (Albrodil, Conturex, Skiodan, d. 1kan,trast U-leo). Kod pri­mjene Abrodil-a spominju se u literaturi cesto komplikacije, koje smo imaJii prilike i sami vidjeti kod svojih bolesn1ka. To su bild. bolovi, pa lo­kallili ili opci gr,cevi, paireze donjih ekstremiteta, retencija Uirina, impoten­cija te pr,omjene u likvoru. 
Zbog tih cestih lwmp1ilkacija, koje su bile djelomicno posljedica ane­stezije, a djelounicno samog kontrasta, nastojalo se pirona6i neko novo kon­tirastno sTedstv.o, k,oje bi isipu!Iljavalo slijedece uvjete: 
l.eda ne 1podTažU1je živcane korjene, medulu spinalis i moždanu koru,e
2.e
da se brzo resorbira i izluci bez oštecenja bubrega ili jetre,e

3.e
da vrijeme resorpcije bude kirai1Jko, ald. ipak toliko dugo, da bi seemogle uciniti i dopunske snimke i napokan, 

4.e
da uzl."'Oikuje sjene dov,oljno jaJwg i:ntenziteta.eU tom nastajanju su Kodoma i sur. 1963. godrline na osinovu eksperi­menarta na živ,otinjama objarvili svoje rezultate primjenom novog viodo­top.iviog tk,cmrtTasta, na0va1I1og Coniray. Godiinu dana kasnije CampbeH i sur. izvještavaju vec o primjeni Ccm­


ray-a 282 kod lumbalne mijelografije, a da prethodno nisu provodili lum­balnu anest0'.Zliju. 
Radio!. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
348 .Marinšek Cicin-Sain v .• A. Sabolic i I. Papa 
Na simpozijumu u Parizu 1968. godine izneseni su rezultati 847 izvrše­nih mijelog,rafij,a sa Coinray Meglumine 282. U tom ma•terijalu sipo,rmnje se j,edan smntni slucaj .bog mi,okilonije. 
Na ,našem smo zav,odu ,posljednju g,odiiJnu dana pnimjenjiva1i Conray 60 (ciji je sasta:v metiJglukamimska ikiiselina sa 282 a:ng j,
oda u jedinom miliu.iitru) i i:?Jveli s nj1me 102 lumbal[le mijelog.raf.ije, taikoder bez pr•ethodne lum­balne anes,tezije itaimo da s,mo p,omiješa1i 5 ccm 1ko[ltrasta sa 2 ccm likv-ora. K,01111:,rasit .s,rno injiciJrali u ležecem 1po,Ložaju bo1esnika s [lagibom stola za 30° od horiz·Za vrijeme .im.j,ic.iJranja nismo c1oživjeli niikalk:Vlih incide­
ontale. na:ta. Iz pr11oženih tabela I. i II. v}di se, da smo k!od 38 holesnika imali neke nuspojave i lakše komplikacije. Kod jednog bolesnika pojacali su se bolovi uiekstremitetima za vrijeme pregleda. Najcešce se javlja glavobolja ne­posredno ,naikon pr•egleda i to !kod 20 bolesmka, a .lwd ,tri bolesnika tek 1I1a­lwn 8 sati. SUJbfebrilne temperaiture do 37,5° imaLo je sedam bolesni'ka.iD-osta cesto su se pojacali :bolovi ,na,kon preg,leda i rto kod 12 bolesrriika, doikisu se kod cetiJri :boJ.esnika aru jaiv.i1i is,tom drugog ,dana. Mucmna i pcwra­
,cainje javili su se koid ,ooam pacijena,ta [laikon 1pregleda, a samo kod dva kaS1I1ije. T,oniciki ,sipa,;.,mi dOllljih eksitremLteta .kod naša dva hoil:esll!ika bili su slabo ,iziraženi i 1brz,o su izcezli naikon injekcije Valium-a. 
Tabela 1 Broj pregleda i ucestalost nuspojava i komplikacija s Conray 60 °/0 
Broj bolesnika s nuspojavama 
Broj pregleda 
i komplikacijama 
102 38 
Tabela  2  
Vrste  nuspojava i komplikacija  
Tijekom p,regleda  Neposredno nakon pregleda ----
 Kasne  
Glavobolja  - 20  3  
Mucnina i povracanje  - 8  2  
Temperatura  - 37 do 37,50 C  
Radikularni bolovi  - 4  
Pojacani bolovi  1  12  4  
Lumbago  - 1  
Lagano kocenje vrata  - - 1  
Tonicki spazmi d. ekstr.  - 2  

PairaJelno s primjooom Conray-a ispitiv,ali smo Dimer X kod 21 bo-­lesnilka. Njegov 1je kem:1j1s<ki sa:stav rrneg1uminska :sol iokanmin1s,ke kiseline. Ni kod tog preparata nije bila potrebna nikakva priprema bolesnika. Kod toga smo uv:ijek pazili -na JmntraindiJkacij,e, kaio ,što su pnimjecice epileprt;ic­ki napadaji, zatim tek ,pred 8 da[la iz'V.ršerra lumbaJna punkcija i [la!poikon Oipca preosjetljivosit bole.s,ruika na j,odine pr,epairate. 
Upotreibili s,mo islbi omjer lwntrasta i likvom 1kao i spomenuti poliožaj bolesn:ika pri ilnj,iciJranju i sn:imanju. 
Naša zapažanja o nuspojavama i komplikacijama kod lumbalne . . . 349 
Iz priloženih tabela III. i IV. vidi se da smo imali nuspojave i kom­plikacije kod šest bolesiruiJka. Glavobolje su se poja'Vile 1kod tri bo'1esnika nailmn osam sati, a kiod jedmrog ne:posredino naik,cm pr,egleda. Subfebrilne temperait'Uire 111asitupile su kod tri boJesruika, a isto :tol:iikio, bilo je ,pojaca111ih bo1ova. Kod jedno,g se je ja•vila bol za vriijeme pregleda i trajala je 111eko­Lik10 sati iza toga. Mucn:i111u i poviracanje imao je samo jedan bolesnik. 
Tabela 3 Broj pregleda i ucestalost nuspojava i komplikacija s Dimer X 
----------····-·-
Broj bolesnika s nuspojavarna Broj pregleda i komplikacijama 
21 6 
Tabela 4 Vrste nuspojava i komplikacija 
Tijekom pregleda  Neposredno nakon pregleda  Kasne  
Glavobolja  1  3  
Mucnina i povracanje  1  
Temperatura  37 do 37,5° C  
Pojacani bolovi  1  2 (3)  

Zakljucak 
Frema 111ašem ,iskusitvu s primjenom Conray ikod 102 bolesnika i Di­mer X kod 21 boleS1111iJka iznosimo, da 111i 'U jednom slucaju .niismo doživlje1i oz;biljll11ih kompli!kaoija, koje smo vrl.dali \kod rpD.mjene Abrodil-a uz rpn.t­hodnu lumbalnu anesteziju. 
Pregled je jednostavniji, vremenski kraci i za bolesnika ugodniji, jer je ,on ibiio za 1vrijeme pregleda kao i 111aiIDon toga pokl'eta111. Zbog mjera opreza, holesnik je morao zadržart:i rpolusjedeci položaj 6-8 saiti 1ITakon pre­gleda. 
Ii11jicirani Lkcmtrast dava,o je intoo2iivnu sje111u, ,tako da smo mogli pod diijaskiopij,om odirectivaiti visinu kontrastnog stu:pca i odrediti 01ptimal111i po­ložaj bolesnika za utvrdivanje patološkog procesa. Najcešce nuspojave, gla­v,obolja, muclITina, pow:acainje i rpojacani bo1av'i ja'Vljali su se kiod jedinog te istog bolesnika. Kod toga nismo zaJboravili, da je jednom dijelu tih nus­pojava svakako uzrok lumbalna punkcija. 
Tonicki spazmi donjih ekstremiteta brzo su izcezavali nakon injekcije 1
Va]ium-a. Ma111ji rbrdj nusipojava ima!li smo s Dimer X. 
Sadržaj 
Autori prikazuju vlastita iskustva sa upotrebom Conray 60 i Dimer X u lumbalnoj mijelografiji. Graficki je prikazan broj nuspojava kot upotrebe gornjih preparata. Autori zakljucuju, da smo ovim preparatima dobili odlicna kontrastna sredstva koja uz manji rizik komplikacija daju vrlo dobar diagno­sticni kontrastni efekt. 

Marinšek Cicin-Sain v., A. Sabolic i I. Papa 
Summary 
The experiences with contrast medja Conray 60 and Dhner X in lumbar 
myelography are discussed. Comparative results of studying the side effects in two contrast media are shown graphically. The conclusion can be made that both contrast media have excellent properties giving a good contrast effect and even the risk of side effects can be established as much lower. 
Literatura 
l. Arnell, S., and Lidstriim, F., 1931, Acta Radiologica (Stockh.), 12, 287. 
2. 
Kodoma, J. K., Butler, W. M., Tusing, T. W., and Hallett, F. P., 1963, Exp. Molecular Path., Suppl. 2,65. 

3. 
Campbell, R. L., Campbell, J. A., Heimburger, R. F., Kalsbeck, J. E., and Mealey, J., jun., 1964, Radiology, 82, 286. 


Adresa Autora: Dr V. Marinšek Cicin-šain V., dr. A. Sabolic, dr I. Pa;ria. Zavod za radio­logiju Med. fakulteta, Zagreb. 
ZAVOD ZA TUBERKULOZU I PLUCNE BOLESTI, ZAGREB BOLNICA JORDANOV AC 


KLINICKO RADIOLOŠKA OPAŽANJA U 640 PROPYLIODON-CILAG BRONHOGRAFIJA 
Car Zlatan 
UDK 616.2-073.755.4-06 
Mjesto bronhografije u kontrastnoj problematici 
Rezultati ankete o kontrastnim sredstvima rezimirani od komisije za kontrastna sredstva Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ (1) pokazuju da se pitanje bronhografije i njezinih kontrastnih sred­stava, ne može kvantitativno ni kvalitativno mjeriti sa problematikom intravazalne aplikacrje kontrnstnih s,re,distava. IIllternacionalna su srta1jali­šta (2, 3), sporadicne publikacije (4, 5, 6, 7), pa i naša iskustva takova, da u svojoj primjeni bronhografija ne predstavlja onu fatalnost i ak.tuelnost poput drugih parenteral.nih kontrastnih pretraga. Pošto nema analogije u primjenjivanju, onda takoder ne može biti general1zacije ni u incidentima, a niti u zakljucivanju. Zato treba u ovoj diskusiji o kontrastnim sredstvi­ma, iskustvo s bronhografijama izdvojeno tretirnti. 
Vec je sam nacin unošenja kontrastnog sredstva kod bronhografije negdje na sredini izmedu parenteralne i peroralne aplikacije. Konrtrastna se sredstva uvode kroz pri.rodni otvor u preformirane putove, doduše na­silno, ne ulaze u krvotok i dok se ne izluce ostaju u organu u koji su une­šena. Do nedavno se je upotrebljavao u bronhografiji pored uljn1h kon­trastnih sredstava i barijev sulfat u ca1.1boxymethyl-celuloznoj suspenziji pa je ,takav medij struktureln,o i makroskopski slicio peroralnom kontrast­nom sredstvu. Još na XI Internacionalnom radiološkom kongresu u Rimu, 1965. god. referirano je (8) 125 bronhografija sa barijem. Rezime tog pri­kaza sveo se je na jednostavnost primjene, bezopasnost i i2Jbjegavanje jodne alergije. I u nas se dešava rijetko i slucajno da barijev sulfat ude u bronhe, kod aspiracije pri pregledu digestivnog trakta ili kod ezofago­bronhijalnih fistula. Takav je incident do sada uvijek prolazio bez regi­striranih komplikacija. Danas je prakticki cijela radiologija napustila barijeve spojeve u bronhografiji, odbacena je i bronhog,rafija sa jodnim uljima kao štetna (9) a prihvacena su vodotopiva jodna kontrastna sred­stva (10). Od njth se posebno u nas u vrlo visokom postotku upotrebljava 
Radiol. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
352 Car Zlatan 
Propyliodon-Cilag. I mi uglavnom s njime radimo. Prema torne u našim !3u prilikama prilicno stabilizirane radiološke želje i iskustva po pitanju bronhografskog kontrasta. Potražnja za drugim bronhografskim kontrast­nim sredstvima je mala. Premda je u nas prihvacen Propyliodon-Cilag kao poduzdano kontrastno sredstvo a bez vecih pismenih ili usmenih diskusija (11, 12, 13), nije suvišno ako se radiološko-farmakološke osobine kvalitet­nog bronhografskog kontrastnog sredstva ponove. Osnovna intencija i im­perativ svakog kontrastnog sredstva je da bude sigurno, a da bi se što više približilo ,idealu mora u pulmologiji ispunjavati još i slijedece posebne kriterije: 
l. da je visoko radiokontrastno; 
2. 
da je sposobno da pokriva bronhalne stijenke jednolicno i brzo; 

3. 
da ne smije penetrirati alveolarne duktuse i alveole; 

4. 
da mora bi>ti kompletno izluceno iz pluca poslije bronhografije; 5, da mora biti fiziološki i farmakološki inertno. 


Za :raiz·lilku od svojfo UJljrrrih prethodnilka Pmpyliodon-Cillag dobro i'lpunjava tražene uvjete. Možda odatle i proizlazi smanjeni interes za kontraste u bronhografiji jer vec 20 godina raspolažemo sa Propyliodo­nom-Cilag, kao pouzdanim 1kontrastrni.m sredlstvom. Nijime se praktroki zad­njih 10 godina vecina naših radiologa služe, tako da mu je dominacija apsolutna sa minimalnim brojem incidenata pri kontrastnoj aplikaciji. Neobicno je da se u ovo vrijeme medicinske dinamike, nagle progresije i velikih promjena, jedno kontrastno sredstvo tako dugo održava bez kon­kurencije. Ta je pojava upravo obratna od potražnje i ponude kontrastnih sredstava na ostalim podrucjima radiologije. I dok se opcenito stalno uvode nova kontrastna sredstva, a zahvaljujuci njima proširuju i metodološke mogucnosti, kod bronhografije kao da je posttgnut maksimum. Zato se postavlja pitanje da li treba samo diskutirati o kontrasifoom sredstvu :kod bronhografije ili o bronhografiji samoj kao metodi. Stagnacija u interesu i ponudi kontrastnih sredstava za bronhografaju postaje sugestivna da se l sa znacenjem cijele te metode s vremenom ipak nešto mijenja. O pred­nostima i mogucnostima bronhografije u zadnje vPijeme se iz radioloških krugova, narocito kod nas sve manje cuje. Kao da se u praksi uspostavilo mišljenje o bezopasnosti kontrastne aplikacije kod bronhografije, a taiko zapravo je ako gledamo iskljucivo iz pozicija radiologije. Zato smatramo da je neophodno te naše radiološke opservacije proši11iti na klinicko pul­mološko podrucje. Tu zapocinju i naša zapažanja. Mislimo da je proble­mati!ka kontrastnih sredstava idealni primjer analize prelaza kvantitete u kvalitetu. Nije isto ako rezimiramo rezu1tate jednog iskustva na velikom materijalu, ili na nizu manjih grupa. Može i mora se desiti da su ispiti­vanja u manjim grupama nerealna. Koncentracija broja i kazuistike na jednom mjestu daje bolji uvid u prednosti i posljedice, namece vece mo­gucnosti fr1cidenata a istovremeno je takav rad u realnijoj poziciji da prati ne samo pozitivne rezultate metode nego koji puta za nas radiologe ne­vidljive i nepriznate komplikacije. Iz tih razloga mislimo da proceduri bronhografije u aplikaciji kontrastnih sredstava nije obracena uvijek i svagdje adekvatna pažnja. Možda se najveci nedostatak medicinske aktu­elnosti primjecuje u pitanju postavljanja bronhografske indikacije. Još se uvijeik dešava da zahtijev za bronhografijom proizlazi ponekad jedino 
Klinicko radiološka opažanja u 640 Propyliodon-Cilag bronhografija 353 
iz sumacione snimke. Takav radiogram bez ostale rendgenološko-klinicke obrade ne može temeljito opravdati potrebu za bronhografijom, a pogo­tovo ne otkr,iva kontraindikacije. Kod svake bronhografije treba koristiti prednosti timskog rada. U takovoj suradnji medu strukama centralno mjesto zauzima radiolog koji po:maje metodu i njezina sredstva, ali je ne­ophodno detaljno ispitati i sve kondicije bolesnika sa pulmološko inter­nistickog stajališta. Dok se ovdje zalažemo da se pitanje indikacije za br,onhografiju treba postavljati multidisciplinarno, istovremeno naglaša­varno da samu metodu treba provadati iskljucivo u režiji radiološke ekipe. 
Mjesto hronhografije u pulmološkoj dijagnostici 
U analizi torakalnih struktura ne mogu se bronhi izdvajati, njihovo prikazivanje treba forsirati pocevši vec od prve sumacione snimke. Tu teh­nika tvrdim zrakama ima ocite prednosti prema konvencionalnim snim­kama. Velike bronhe može se osim na PA sumacionoj snimci vrlo dobro prikazati i na tomogramima u frontalnim slojevima, a periferni bronhi dobro se vitle cak i dalje od subsegmentalnih ogranaka na kombiniranim tomogramima u frontalnim i sagitalnim ravninama. Takav prikaz još bolje dolazi do izražaja u patološkim stanjima kada je radi zadebljanja stijenke bronha i okolne infiltracije kontrastni efekt stupca zraka u njima još izra­zitiji. Na torne se bazira danas vec svagdje usvojen pojam zracnog bronho­grama i bronhiolograma. Makar mi nikada u praksi posebno ne naglaša­varno pozitivna i negativna bronhografija, ocito je da zracna bronhografija sa ,prirodnim kontrastnim postaje sve veci konkurent pozitivnoj radiokon­trastnoj bronhografiji a ponekad je cak i potiskuje. 
Od svih tehnika u toraksu kada bi se zakljucivalo po impresivnosti onda je bronhografija na prvom mjestu. No taj efekt ne treba koristiti ako nema opravdane indikacije ili ako bi se isti medicinski podaci mogli postici i bez pozitivnog kontrastnog sredstva. Važnije je organizirati put do dijagnoze nego forsirati metodu koja je vrlo impresivna, ali ne uvijek neizbježna. Na primjer zašto centralni karcinom bronhograf,se 
irati ako vidi 1bronhoskopski i kada se može dodatnim pretragama postaviti citolo­ški ili histološki zakljuca:k, cemu periferni karcinom bronhografirati ako se može kateterizacijom bronha sa biopsijom ili ,transtorakalnom punkci­jom dectdirano verificirati, i napokon cemu sve bronhiektazije bronho­grafirati, kada se minucioznom tomografakom obradom može ustanoviti njihov opseg, raspored a spirometrijski odredihl respiratorna funkcija i tako ,odluc1ti da H je operacija moguca ili kontratndicirana. I takovih pri­mjera ima još mnogo a poanta bi bila u torne da bronhografija gubi na nek1i nacin svoj primat. Naše je gledršte da se ne može intenzivnost rada jednog pulmološkog odjela mjer1ti po broju bronhografija, nego po reper­toaru svih onih pretraga koje prethode bronhografiji. Iz iskustva znamo da se brojna patološka stanja mogu dokazati i drugim jednostavnijim me­todama. Da se ne shvate ove koncepcije kao odgovaranje od bronhografije mi sa naših 100-150 bronhografija godišnje na 300 puLmoloških kreveta sticemo dragocjena tehnicka i dijagnosticka iskustva, i stoga bi u iduca dva poglavja iznijeli naša opažanja sa tog podrucja. 
354 Car Zlatan 
Provodenje metode 
Tri faze ove pretrage kompleksno shvacene predstavljaju bronhograf­sku cjeliinu, a to su priprema, manipulacija pod rendgen ekranom i post bronhografski tretman. Makar je bronhografija u principu bezopasna me­toda, ipak treba is,pita.ti da li se do istog, i1i cak 1boljeg rezu1tata može doci jednostavnijim odnosno direktnijJm putem. Prema torne o potrebi bron­hografije može se govoriti tek nakon završene obrade sumacionim i slo­jevnim snimkama. 
Nativne snimke trebaju dati uvidau topiku i rasprostranjenost procesa, donekle reci nešto o njegovoj naravi, a da bi se br,onhografiji moglo pri­stupiti. Takav nalaz odlucuje o redosljedu bronholoških pretraga. Naime cesto se u praksi postavlja pitanje da li se radi smanjenja inzulita boles­ntka bronhoskopija može udružiti sa bronhografijom. Ako su promjene koje se ispituju difuzne ili ,pretežno u gornjim režnjevima i ako je nalaz, koji se od brnnhografije ocekuje, odlucujuci, onda se po našem iskustvu treba raditi izolirano. Najcešce onda bronhografija dolazi na red iza bron­hoskopije, ali harem nakon 7 dana. 
Medutim, ako je patološki supstrat u podrucju srednje i donje etaže, može se bronhografija nadovezati na bronhoskopiju s tirne da se kateter uvede kroz usta. U takovim je slucajevima intrnbrcnhijalna manipulacija kateterom otežana, kontrast obicno bolje ispunjava donje režnjeve, lingulu i srednji režanj, a prikaz gornjih režnjeva je nacešce insuflicijentan. Kada je postavljena odluka za bronhografiju, onda treba ispitati i kontraindi­kacije (14). Osim onih klasicnih u opce medicinskom smislu važne su i specijalne pulmološke kontraindikacije. Naime -iz samog se rendgenogra­ma ili klinickog pregleda stanje respiratorne površine ne može uvijek ocje­niti, pa bi u slucaju njezine još jace jatrogene redukcije, makar i prolazne, a rendgenološki nevidljive, moglo doci do još težth smetnja nego prije pregleda. Zato smatramo da je orijentacija u tom smislu putem spirome­trije neophodna. Pošto su sve naše bronhografije uc-injene u lokalnoj ane­steziji, psihicka je priprema bolesnika vrlo važna. Oni bolesnici koji su bili u stanju shvaititi važnost suradnje, svojim subjektom postaju po.godan objekt ,za izvršavanje pretrage. Naprotiv neshvacanje ili opozicija prakticki onemogufavaju metodu. Za.to se svaka rijec utr,ošena na objašnjenje pro­cedure i na njezin cilj obicno isplati. Uložen ·trud oko tumacenja onog što slijedi doprinosi smirivanju bolesnika i vraca se pregledavacu u formi ra­zumnog stava pregledavanog. Dobar bronhografski pregled djelomicno se sastoji . u njegovoj kratkoci. Psthicku pripremu treba nadopuniti adekvat­nom premedikacijom. Ona se sastoji od opce sedacije, depresije kašlja i smanjenje sekrecije. Sam pregled zapoctnje lokalnom anes,tezijom, mi upotrebljavamo u formi spreja 6-8 com 1 % Pantocaina (15, 16, 17). Me­tras kateter uvactamo pod konitrolom dijaskopije transnazalno i kroz njega anesteziramo ako je potrebno rimu glotisa, zatim traheju i glavne bronhe. Ve6i:nu od 640 [)regleda !iizvrsilii smo stojeci. ,Bunjenje Propyil'iddonom-Cilag zapocinje najcešce ciljano patološke zone a nakon toga cijelog bronhalnog 
1stabla ,te straine radi dobrog preglednog bronhograma. Upotrebljava se uglavnom 20 ccm, rijetko 30 com, a izuzeto 40 ccm Piropyliiodona-CiJ.ag. Snima se sa FF udaljenosti od 1,5 m, 3 ekspozicije, u što bržem slijedu sa 
Klinicko radiološka opažanja u 640 Propyliodon-Cilag bronhografija 355 
tipicnim namještajem (PA, polukoso i cisti profil). Poslije snimanja tra­žimo od bolesntka da odmah izbaci što više kontrasta. Dajemo mu upute 
o zauzimanju položaja u svrhu daljnje ekspektoracije. Kontroliramo tem­peraturu do 7-og dana, nadalje prvi i sedmi post bronhografski dan vrši­mo spirometriju i kompariramo sa nalazom prije bronhograrije. 



Vlastita opažnja 
Od 1967. godine analizirali smo sistematski klinicko-radiološke pojave kod broohografij,a. U našem smo materijalu •imali 589 bolesnika, od toga 367 muškaraca i 222 žena. Obostrana je bronhografija ucinjena 51 puta, tako da je ukupni broj naših bronhografija u periodu od 5 godina izno­sio 640. 
Tablica 1 Pregled materijala 
Broj bolesnika  589  
Muškaraca.  .  367  
Zena ..  222  
Broj bronhografija  640  
Unilateralnih  589  
Bilateralnih  .  51  

U tom smo materijalu 30 puta nadovezali u istom aktu bronhografiju na bronhoskopiju, što iznosi 5,9 %, a 8 puta nije se mogao kateter uvesti kroz nos, radi deformacije septuma ili odbijanja suradnje bolesnika. Tako je u 1,25 % kateter uveden transoralno, direktno i bez pomoci rendgen ,ekrana. Smatramo da je jedan od uvjeta i mogucnosti objektivizacije pod­nošljivost bronhografije klasifikacija bolesnickog materijala po dobi. Zato smo pregledavane grupirali u dekade. T,o je samo jedna od mogucnosti pnistupa analizi jer pored dobi važnu ulogu igra etiološki moment, stupanj bolesti, faza aiktivnosti procesa, respiratorna redukcija uvjetovana drugim promjenama itd. U pocetku bi prikaza našeg materijala podjeljenog po dobnim grupama i izraženog u postocima iznijeli nacin kaiko su bolesnici reagirali na bronhografiju. Podnošljivost smo klasificirali u 3 kategorije: dobra, srednja ti. loša. Medutim, ne baš sasvim objektivnim odgovorima na postavljeno pitanje o toleranciji donekle su stabilnost kriterija ocuvali uvijek isti pregledavac, te potpuno konstantni ostali medicinsko tehnicki uvjeti. Dobrom toleranoijom smatrali smo onu, kada je metoda provedena ,glatko, bez otpora, kašlja, hipersekrecije, spazama Hi drugih poteškofa kod man.pulacije ka1teterom, lbez •cl:iisipnoe, iprelijevanja :kontrasta, arvec[ar1zaci­
1,je, djanoze, nemira, ,gušenja 1Ni drugih inoiidenata 1koj1i 'bi mogli poremetiti 
.li omesti analizu. U djelolkupnoj ovoj reviljti. »dctbro« 1je reagiraiLo na bronho­gr,afiju 75 % naših bolesnika. 25 'J/o pregledanih imalo je tokom bronho­grafije smetnje koje su klasificirane u 18 % kao osrednje a u 7 % kao teške. U grupi srednje jakih reakcija smatramo one, kada su bolesnici za vrijeme bronhografije pružali otpor, imali gušenje, izraziti kašalj, tako da 
5* 
356 Car Zlatan 
Tablica 2 Toleranca po godinama 
Dobra Srednja Loša 
I. II. III. IV. v. 
18-29 (15 %) 11% 4 % 30-39 (18 %) 16% 2 % 40-49 (28 %) 23% 5 % 50-59 (25 %) 19% 4 % 2 % 60-69 (12 %) 6 % 2 % 4 % 70-(2 %) 1 % 1% ukupno (100 %) 75% 18% 7 % 
Stupac I dobne grupe, stupac II ucešce u %, stupac III dobra reakcija u %, stupac IV srednja reak. u %, i stupac V loša reakcija u %-
se je pregled morao prekidati, odgadati i punjenje nekad ponavljati. Takve manipulacije osjetljivo utjecu na sam kvalitet pretrage. Loša je tolerancija zastupljena svega 7 °/0, manifestirala se je izrazitom tahipnoom, nemirno­fom, kolapsom, gušenjem, cijanozom, pa se je metoda naglo morala zavr­šavati, a ponekad i nedovršena prekinuti. Kod mladih ljudi do 50 godina bronhografija je radena cešce, ukupno 61 % dok starijih ljudi od 50 go­dina u 39 %. U grupi do 50 godina loše reakcije u toku same bronhografije nije bHo. Mladi ljudi siigurm.o vehementnije doživljavaju itu metodu, ne­svjesno se jace opiru, na primjer vecim spazmom glotisa, jactm kašljem, ali usprkos toga kod njih je brnj dobre tolerancije veci od srednje a loše i nema. Teže reakcije javljaju se dakle u dobnoj grupi od 50 godina. Sta­riji su ljudi mirniji i svjesnije primaju potrebu pregleda, smirenije uzi­maju prijedloge i sudbinu, spremni su za suradnju ali iz niza razloga ne mogu onako indiferentno akceptirati ovu dijagnosticku traumu kao što to cine mladi. Prema torne od 50 godi.na života dolazi u nas do fenomena slabije podnošljivosti, ali je još uv,ijek loša tolerancija daleko manje pri­sutna nego dobra i srednja. Mi smo inace starost uzimali kao jednu od relativnih kontraindilmcija, pogotovo ako je udružena sa drugim uzrocima tešlwg opceg stanja. Važno je istaoi da u bronhografskoj toleranciji ne igra ulogu samo kontrastno sredstvo, nego i ostali faktori kao premedi­kacija, anestezija, osnovna bolest i niz drugih momenata. Oni se ne mogu uvijek izdiferencirati niti konkrehzirati. Ako smo tmali incidente onda su se oni uglavnom odnosili na kateterizaciju sa sanguinacijom, anesteziju sa konvulzijama, spazme sa dispnoom i cijanozom, per,iferni kolaps i slicno. 
Bronhografska je kvaliteta takoder analizirana i ustanovili smo da je veliki broj od 503 bronhografija ili 70,7 % imao dobru opacifakaciju. Taj je omjer povoljan jer su sve bronhografije radene na patološkom te­renu, a ponekad cak i vrlo teškom. Pod dobrom opacifiikacijom misli se onakav prikaz bronhalnog stabla lmji dozvoljava precizno medicinsko za­kljucivanje. 37 puta smo imali insuficijentno punjenje, nepotpun prikaz, lošu opacifikaciju ili prebrzo iskašljavanje kontrasta. Primjetili smo da za izbjegavanje ,ove neželjene pojave a prvenstveno prerano izbacivanje kontrasta važnu ulogu imade brzina manipulacije. Jer koliko god dobro 
Klinicko radiološka opažanja u 640 Propyliodon-Cilag bronhografija 357 
pripremimo bolesnika, kontrast koji primjenjujemo je ipak za organizam strano tijelo i ono ga se nastoji riješiti. Zato treba uvadati kateter, puniti i eksponirati u brzom slijedu u tipicnim projekcijama bez gUibljenja vre­mena oko traženja optimalnog položaja. Smatramo da se za vrijeme pre­trage sva pažnja treba koncentrirati tehnici a analize vršiti kasnije kada su bronhogrami suhl. U 58 slucajeva imali smo prelijevanje kontrasta uslijed kašlja i kontralateralno punjenje usprkos stojeceg stava i pravilne pozicije katetera. Ova pojava ne onemogucava potpuno a{ializu ali ipak može dovesti do konfuzije što otežava zakljucivanje. U 42 puta došlo je u nas do takozvane alveolarizacije. Taj je fenomen jasan ako smo sami stvorili pretlak u jednom segmentu, medutim javlja se ponekad i kada je kateter u glavnom bronhu za režanj, a tlak ravnomjerno rasporeden na sve segmente. Najcešce dolazi do alveolarizacije pod takviJm uvjetima u onom segmentu koji je patološki promjenjen. 
Pitanje bronhografije i termickih reakcija dade se prilicno objekti­v,izirati, makar opet ne do kraja jer svaki febrilitet nije vezan samo na primjenu kontrasta. Mora se predpostaviti da febrilnost nastupa i uslijed traume kateterom, zatim uslijed unašanja infekcioznog materijala tz gor­njih dišnih puteva, eventualne propagacije upale d.li reaktivacije starog žarišta i niza drugih momenata. što se samog kontrasta tice primjeceno je da doza veca od 20 ccm naglo povisuje febrilne reakcije. 
Visoki broj od 84 % bili su nakon bronhografije apireticni .tablica 3). 
Tablica 3 Tolerancija kontrasta i termicke reakcije 
l. apireticka grupa 84% 
2. 
grupa do 330 C . 140/o 

3. 
grupa preko 380 C 2 % 


Febrilne reakcije podjelili smo na lagane do 38° C u kojoj je grupi bilo 14 % bolesn1ka i jace preko 38° C sa 2 % ibolesnika. Tako da je svega 16 % bolesnika poslije bronhografije imalo temperaturu. Vremenski je karak­ter,isticno i nastajanje temperature (tablica 4). 
Tablica 4 Nastup termicke reakcije 
Od 1-7 dana  160/o  94 bolesnika  
Od 1-3 dana  110/o  65 bolesnika  
Od 3-7 dana  5 %  29 bolesnika  

Od 94 bolesnika što je na ukupni broj 16 % koji su febrilno reagirali na bronhografije, 65 (11 'J/o) je imalo temperaturu neposredno nakon pre­trage pa do treceg dana, dok je manji broj od 29 bolesnika (5 %) imao febrilnu reakciju kasnije od ,treceg do sedmog dana. Post bronhografsku febrHnost analizirali smo i u odnosu na dobne grupe pregledavanih (tablica 5). 
358 Car Zlatan 
Tablica 5 Termiclie reakcije po godinama 
I. II. III. IV. v. 
18-29 88 (15 %) 29 (5,0 %) 
30-39 106 (18 %) (4,0 %) 
40-49 165 (28%) 14 (2,3 %) 50-59 147 (25 %) 9 (1,7 %) 60-69 71 (12 %) 18 (3,0 %) 
12 (2 %) 6 (1,0 %) 
Stupac I dobne grupe, stupac II broj pregledanih, stupac III % pregledanih, stu­pac IV broj febrilnih, stupac V % febrilnih. 
Postoji reciprocitet sa podacima iz tablice 2. gdje se ispitivala bronho­grafska tolerancija po godinama. Mladi ljudi bolje podnose pregled, do­duše uz ve6i psiho-somatski otpor a stariji su bolesnici opušteniji ali usprkos toga lošije podnose samu pretragu. Obrnuta proporcionalnost bolje podnošljivosti mlad1h ljudi sa vecim postotkom termickih reakcija je logicna. Mladi ljudi žešce reagiraju sa kašljem, ekspektoracijom i cijeli proces primjene bronhografskog kontrasta doživljavaju intenzivnije. Tu intenzivnost tjelesnih reakcija prati po našem opažanju paralelno post bronhografska febrilnost. Prema torne iz ta:blice 5. vidi se kontinuirani pad termicke reakcije kod mladih prema starijim dobn.m grupama sa izuzetkom VII dekade gdje je 3 % bolesnika reagiralo sa temperaturom. Sama ta termicka reakcija nije komplikacija koja bi dovodila u pitanje metodu. Ona nije razlog da se bronhografija izbjegava i1i da se pristupa njoj sa stra,hom od propag,acije osnovne bolesti ili stvaranja novih infek­cioznilh žarišta. Na!jcešce se ,ra:dii o ,krai1Jkiiim epizodama fehriiliteta 1koje su prošle spontano ili na anti:biotsku terapiju. 
Mi smo povremeno analizirali i druge osobine kontrasta kao lucenje i eventualno deponiranje u paranazalnim šupljinama. Tu nismo našli kon­trast a takoder ga nikada nismo ustanovili rendgenološko-morfološki sed­mi post bronhografski dan niti u toraksu. Dakle ukupno u našem materi­jalu od 640 bronhografija nismo imali egzitusa, šoka, alergicne manifesta­cije, jace redukcije respiracije a ni ostalih neželjenih pojava pri upotrebi Hropyriodana-Oi1ag. Time što nismo ustanoV'Hi vece iimcidente ne znaci •da ta metoda nije štetna. Baš zato jer bronhografija nije ostavljala vidljive tragove odlucili smo da njezine moguce posljedice ispitujemo i funkcio­nalno. Tako smo u rutinu uveli spirometriju, koju vršimo prije, dan po­slije i sedmi dan nakon :bronhografije. Ta su ispitivanja do sada mala u odnosu na ukupni brnj ali pokazuju da je respiracija ipak poremecena i to najjace neposredno nakon ibronhografije u smislu prolaznih opstruktiv­nih smetnji. Sedmi post bronhografski dan uglavnom se spirometrijske vrijednosti normaliziraju. Zajedno sa postojanjem piretickih reakcija to je u neku ruku potvrda da je bronhografija ipak trauma za organizam, koja traži ,opservaciju ako ne i ,tretman barem sedam dana nakon ucinjene pretrage. Taj tjedan smatramo kritickim reparatorniim intervalom u ko­jem ne bi trebalo istu metodu ponavljati cak ne i na drugoj strani a isto tako ne poduzimati ni druge intrabronhijalne manipulacije. 
Klinicko radiološka opažanja u 640 Propyliodon-Cilag bronhografija 359 
Sadržaj 
G1.edište autora je, da se danas brojna patološka bronho-pulmonalna stanja mogu rendgenološko-klinicki detaljno razjasniti i dobro dokumentirati i bez upotrebe bronhografije. To omogucava ekipni rad i medudisciplinarna suradnja u torakalnoj diagnostici. Indikaciju za bronhografiju treba postavljati ne samo radiološki nego iz svih raspoložljivih klinickih podataka, jer se na radiogra­mima brojna stanja a pogotovo ona koja mogu biti kontraindikacija, ne vide. Ako se bronhografija radi, najbolje je da sve manipulacije oko nje pocem od premedikacije budu na jednom mjestu i u režiji jedne ekipe. Samo se tako mogu sumirati sva iskustva u provodjenju ove metode. I nakon ucinjene bron­hografije koristan je nadzor nad bolesnikom od barem 7 dana da bi se stekao uvid u sve eventualne post bronhografske reakcije. 
Kada se metoda provodi treba nastojati da za bolesnika bude što pošted­nija a snimke tehnicki savršene. Psihicka priprema bolesnika omogucava brži rad. Mi preferiramo lokalnu anesteziju, tramsnazalno uvadanje katetera, sni­manje u prosjecno 3 tipicne projekcije sa FF distancam od barem 1,0 do 1,5 met. 
U Propyliodonu-Cilag imamo sa klinicko-radiološkog stališta pouzdano kontrastno sredstvo, koje dobro ispunjava tražene kvalitetne kriterije u bronhi­jalnoj kontrastnoj aplikaciji. Incidencija neželjenih pojava je niska, pretežno sa kratkotrajnim post bronhografskim febrilnim epizodama dok vecih kompli­kacija, ;pogotovo uvjetovanih samim kontrastnim sredstvom u našem materijalu nije bilo. Takova nas konstatacija pri upotrebi Propyliodona-Cilag može zado­voljiti, ali ne i zaustaviti na medicinskom putu sticanja iskustva sa bronhogra­fijama i njezinim kontrastnim sredstvima. 
Summary 
Nowadays numerous pathologic bronchopulmonary conditions can be stu­died and interpreted in detail roentgenologically-clinically and documented in a satifactory ma1nner also without the broncography. This is possible by team­work and by interdisciplinary collaboration in thoracic diagnostics. 
The procedure should cause as little discomfort to the patient as possible, while the roentgenograms must be technically perfect. Psychical preparation of the patient enables to acomplish the procedure more quickly. Local anaesthe­sia, transnasal introduction of the catheter, and shooting in 3 typical pro­jections on an average, with a focus distance of at least 1,0-1,5 meter are used. 
Propyliodon-Cilag is, from the clinical-radiologic aspect, a reliable contrast medium, which satisfies well the required quality criteria in bronchial contrast application. The frequency of untoward reactions is low, occurring mainly as brief post-bronchographic febrile episodes, but on our material we could not notice any serious complications, notably not conditioned by the con­trast medium itself. This results in the application of Propyliodon may well satisfy us, but not stop us along the medical route of gaining eXil)erience with bronchographies and other contrast media. 
Literatura 
l. Udruženje za Radiologiju i nuklearnu med. SFRJ, Komisija za kontrast­na sredstva: Rezultati ankete o kontrastnim sredstvima (1971). 
2. 
Bernhard, H. J., and Bernhard, F. M.: The Emergency Treatment of Reactions to Contrast Media, Radiology, 91 (1968): 74. 

3. 
Pendergrass, E. P.: Symposium on Contrast Media Reactions (Intro­duction), Radiology, 91 (1968): 61. 

4. 
Agee, O. F., and Shires, D. L.: Death after bronhography with a water­soluble iodine-containing medium, J. A. M. A., 194 (1965): 459. 


360 Car Zlatan 
5. 
Lang, E. K.: A comparative study of febrile reactions to Hytrast, aque­ous Dionosil, and oily Dionosil in bronhograiphy, Radiology, 83 (1954) : 455. 

6. 
Light, J. P. and Oster, W. F.: A avtudy of the clinical and pathologic reaction to the bronhographic agent Hytrast., Amer. J. Roentgenolog., 92 (1964): 615. 

7. 
Le Roux, B. T., and Duncan, J. G.: Bronhography with Hytrast, Thorax, 19 (1964): 37. 

8. 
Chun Hsu: XHh International Congres of Radiology, Transtratracheal bronhography using barium sulphate as a contrast medium. Rome, 22-25. sep. 1965. 

9. 
Fischer, F. K.: Die J odolbronchographie als schadigender diagnostischer Eingriff, Schweiz. med. Wschr. 80 (1950): 273. 

10. 
Stutz, E. und Vieten, H.: Die Bronhographie, Georg Thieme Verlag­Stuttgart, 1955. 

11. 
Gvozdanovic, V.: Naša iskustva sa Joduronom B kod bronhografija, Lijec. Vjesnik, 1 (1950): 13. 

12. 
Matagic, ž: Die Propyliodon Bronhographie, Therap. Umschau, Jahr­gang XIV, 12 (1957): 335. 

13. 
Tomich, E. G., Basi!, B. & Davis, B.: The properties of propyliodone, British J. of Pharmacology, 8 (1953): 166. 

14. 
Fischer, F. K.: Technik, Indikationen und Ergebnisse der Bronchographie mit wasserloslichem viskosem Kontrastmittel (Joduron »B«), Schweiz. med. Wschr., 80 (1950): 723. 

15. 
Fischer, F. K.: Bronchialbaum, Technik der Bronhographie. In Schinz, Baensch, Friedl, U ehltnger: Lehrbuch der Rontgendiagnostik, Bd. II Thieme­Stuttgart, 1952. 

16. 
Fischer, F. K.: Anasthesieprobleme bei der Bronchographie mit wasser­loslichen, wiskosen Kontrastmitteln, Fortschr. Rontgenstr. 79 (1953): 581. 

17. 
Fischer. F. K. und Mully, K.: Beitrag zur Technik der Bronchograiphie mit wasserloslichem Kontrastmittel Joduron B, Schweiz. med. Wschr. 78 (1948): 1027. 


Adresa autora: Dr. Zlatan Car, Zavod za tuberkulozu i plucne bolesti, Bol­nica J ordanovac, Zagreb. 
ZAVOD ZA RADIOLOGIJU I NUKLEARNU MEDICINU I NEUROLOŠKA KLINIKA KLINICKE BOLNICE »DR M. STOJANOVIC« U ZAGREBU 


CAROTIS-CAVERNOSUS FISTULE U CEREBRALNOM ANGIO.GRAMU 
Lovrencic, M., Z. Vidakovic, H. Kumar, B. Mark, V. Herman 
UDK 616.133-073.755.4 
Spoj a,riterija 1i vene s prijelazom aderijske k!rvi u vensku ciJrkulaciju izaziva niz hemodinamskih pr,omjena, koje uzr,okuju subjek!tiiVtne i objek­tivne smeimje bolesniik:a. K.liJnicki znaci fistule airterije ,karotiis imterne i 
.imus kavernozusa su: pulzirajuci egzoftalmus na jednom ili oba oka, šum uasupra,ocbitalnom podrucju, edem ocnih kapaka, ,proši.renje vena spojmicea
1oka, a lka1:Jkaida i pare12a abducensa, okulomotor1usa ·i trohlearisa [Loclke (1),aGm(;alves (2), Gerlach i sur. (3), Mingrimo i surr. (4), Sedzimir i sur. (5),aSitem d. sur. (6), Sanders i sm. (7), Madsen (8), Bynke i sur. (9)l Rendigeno­loške zna.J.wve ovih promjena su opisivali Wolff i sur. (10), Pa,rson i sur.a(11), Gvozdainovic (12), Leslie i ,(13), Vujic (14), a spominju se 
sur. i u neu­roradiolo.§kim udžbenicima [Decker (15), Ta'Veras 1i sur. (16), Schechter (17), Krayen!biihl i ,sur. (18), Waokenheim (19).] 
Fistula, tj. direkrtna lmmunikacija arterije i vene nastaje majcešce kao posljedica direkrtne iJi fa1din:-01krtne traume. Kod kaT101lis-"kavennozus fistule ista nastaje u mtra.kavernozmom dijelu airterije kaLrotis interme ka,o po­sljedica traume u 77 % slucajeva, a u ostalih 23 % kao posljedica sponime r,upture aneurizme toga dfjela anterilje [Locke (l)l Mnogo su riijede fiJsitule i:zmedu ogra:natka ,arter,i,je karo:tiJs eksterne i sinus ikaivernozusa [Ming,rino i sur. (4), Rosoobaum i sur. (20).] 
Anatomija 
Sinus kavennozus prema Johnst>01nu i sur. (21) prtpada anteroinfernoj grupi sinusa. Smješ•ten je ok,o trupa sfen,oidne kosti. Njegova velicina iz­nosi 2 X 1 cm. Krioz sinus kavernozus prolaze: arterija karrot:is interna i živci: okulomotorius, trnhleaLris i trtgemi1nus. U sinus kavermozus utj ecu: gornje ofitalmicke vene, neke bazalne vene, vena cereb:rd. mediija i sfeno. pairijeitalmi sinus. Oba simus kavernmmsa su medusobno poivezani preko prednjih i stražnjih in:J.iterkavernoznih sinusa i bazalnog pleksusa. Komu­niJkacij e simus kavernozusa su vd.šestruke: s venom jugulairis preko donj eg 
Radiol. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
Carotis-cavernosus fistule u cerebralnom angiogramu 
sirnus petr,ozusa, s sinus s1gmaideusom ili tramsverzusom preko g,ornjeg sirnus petr,ozusa, s sinus saigttalis superiQII',om preko vene ceJ:1ebri medije Ii. Trriolardove vene, s venom magnom :i sirnus rekltusom ,preko vene bazalis i sa facijalm:iim venama ,preko of,talmickih vena. Postoje još neke mamje ana­stomoze, ik;oje nemaju bitnijeg z;nacenja kod karotis..,kavernozus fistule, kao što su one s pterigoird111im i vertebralnim ,pleksusom. Poznavanje svih ovih odnosa važno je k,od postojanja fistule li. 1tumacenja tijeka cirrikulacije. 
Patofiziologija rengenoloških promjena 
Kak!o klinicka sil.irka, tako je i rendgenološka simptomalogija uvjeto­vama pQII'emecenom hemodirnaa:n:ik,om cije1okupne cerebralll1e vaS1kulariza­cije, ,kioja je na.stala spojem a,rter,ije i vene. U sinus rkavermozusu nastaje povecani tlak kioji uzrokuje njeg,,p11oškenje i usporenu dr<kulaciju. 
ovo Po­višeni se ,tlak iz sinusa ,prenosi na olwwne venoz;ne strukitwe i izaziva u njTuna obrmuti smjer krrvne sstruje. Sve navetlene promjene ,ovise •o v,
elicini fistule. U arterijs:lmm sistemu rt;akocler ,dolaz;i do 1p11omjena. U suprakaver­noznom dijelu arterije :karot:is i111terne, ,to jest iznad mjesta fistule, dolazi do smanjenja rblaka, a a1k,o je fistula vehka, može doci i do slli.1ke a['rterijskog ,,steala«. U •tom slucaju u artemji o:fitalmici naistaje obmuti smjer krvne struje. 
SVll'ha cerebralll1e angiografije je dokazati :i. prikazati mjesto fistule, njenu velicinu i oblik, kao i cijeli venoz;ni sistem, ,Jwji se preko ,ove puni br,ojll1im ,dov,odnim. :i. odv.odnim ,putevima. Da 1bi se 1Jo postig1o moramo pri­mijeniti neke posebne uvjete rendgenske tel:mi'ke. Ubrzana a:rteri:jska cir" kolacitja traži :primjenu ibrze serijske arng,iografije [Dedker (15), Taveras i sur. (16), Waokenheim (19).] Ka<ko je cjelokupni žilnri S!]Jlet mozga bogaltiji ,treba ,povecati kolicinu ubrizgam,og ilmnrt;rasta na 15 ml. Radi urt;vrclirvanja amatomskih ,odnosa porbrebno je angiiografd.rati i sup11otnu stranu, te slika­nje ,pon01Viti s kompresijom k,o,ntralateralne aa:,terij,e karotis. Kod egz;of,tal­musa na suprotnoj strami ,od fistule aksijalna ,snimka baze može jasnije pokazati in,odnose 
ter-1kavernozne [Tavera:s d sur. (16), Waokenheim (19).] Moderna 1tehndcka pomagala 1lrno elektronska supstrakoija, kod analize rendgenog,rama može biti ,os,obito dragocjena kod manjih fistula. 
Rromjene u cerebralmo,m angiogramu ovisne su o velicini fistule. 
l.aU rano,j arterijalnoj fazi cerebralmog ang.tograrrna iprci:kazuje se siinusakavernozus. StU1pac kioirntrasta napuš,ta wrntrakavernoz;ni dio a1rterrije karotis interne i boji sinus kavernozus u ,obltku manje :iJ.i vece 1k0in:trastne mrlje. Sdmus kavernozus je mamje ili više proširen, ,ovisno ,o velicini ftistule. 
2.aVene ,kioje vode u sinus kavernozus se irano, retrogradno pume. Toasu .g,ofta,lmtcke rvene, ,o:rnji i dO!Ilji sinus ipetrozus, T,rolar,dova 
QII'nje g,vena i bazalne rvene. Pirekio oVliih spojeva se pune siJnus sagiJtalis superiQII', ,vena ma.g,na i sinus ,rektus, smus transversus ,odnosno siJgmoideus i vena jrug,u­la,Ove postojece veze (sl. 1) u rendgeno.giramu su shematski vr1o pre­
ris. •gledno pri:kazali Wolff i sur. (10). Kod iproširenja ipostojecih anatomskih veza kavernoznih sirnusa prikazuje se sinus suprotme strane. U takvom uvecanom sinusu se imože jasn,o uociJti negaitivna sjena arterije karn,tis in­terne [Gvozda:nov:ic (22)]. 
Lovrencic, M., Z. Vidakovic, K. Kumar, B. Mark, V. Herman 




o. J, 



'J d. 
Slika l. Shematski prikaz oticanja kontrasta iz sinus kavernozusa prema Wolffu i Schmidtu. a) 0ticaj kontrasta preko gornjih ofta1mickih vena, angularnih vena uavene lica. b) 0ticaj preko sinus petrozus inferior i bazalnog pleksusa u venuajugularis. c) 0ticaj kontrasta preko Trolardove vene u sinus sagitalis superior.a
d)a0ticaj kontrasta preko vene bazilaris u venu cerebri magnu i sinus rektus.a
3.a
Brošiirenje gorrmj:i.h oftalm:i.okih vena je ovisno o ,prilivu k1rVli, od­noon,o 10 velicini fistule. P.roširenje je c:i.lind:niono, varikozno lili ipolimod1I10. Iz ovih vena kontrast ,prelazi u proši['ene vene lica, 

4.a
Incliirek,1mi znak fistule je ;izražen na a,rterijskom sistemu. Prikazacerebra11I1:i.h ogrnnaka je slab. To se 1poglavito odnosi na arteriju cerebri amrt;,er:i!or, a manje na al'teriju cerebri mediju i njene ,ogranke. Te pr,ounjene 


•nastaju ma,njtk,om kontrasta lwji prola.:m. iz arntemje u venu. 
Osim ovih angiografskih ,promjena mogu se ,ka1Jkada naci i cpromjene na ikoštanom sistemu [Dedker (15)] ;kao što 1su: 1pro1Jirenje f,.sure 'oT1bitaH1S, sužemje etmo;i,dnih celija i zasjenjenje sfenoodnog sinusa. 
Naši slucajevi 
C.aV. 13 ,g,
odina staa:-, dolazi ;,;bog pulziTaju6eg egzoHalmusa lijevog oka,akoji se je :razvi-o 1I1ak,on trnume ,glave. Kod cerebralne angiografije ili!jeve strane vitdi ,se uredan iprikaz arte-1.'ije karn,tis interne do njezino,g ililtrakavernoznog dijela (sl. 2), gdje se vec 
Carotis-cavernosus fistule u cerebralnem angiogramu 
Slika 2. Profilni angiogram: prelaz kontrasta iz arterije karotis interne u sinus kavernozus ( +---1 ). Oticanje kontrasta preko gornje oftalmicke vene ( <--). 
Lovrencic, M., Z. Vidakovic, K. Kumar, B. Mark, V. Herman 
s:ilrn 3. a) Prikaz detalja: prosirena gornja oftalmicka vena ( <--). b) Iz oftal­mickih vena preko angularnih vena kontrast otice u vene lica ( <-<). 
u al'terijskoj fazi puni k,ontrastom i ,pr.rkazuje povecani si.inus kavernozus. Iz sinus kavernozusa k,ontrast prelazi u prošti-ene, izvijugam.e vene, k,oje 
.du gornjim idijelom otrbi!te, neposredino 1is,pod kmva (sl. 3 a). Iz prnfurenih oftalnuckih vena kontras,t otice u vene lica (sl. 3 b). U supraka,ve,rnoZJI11om dijelu anterije kar,otis interne vidi se blijedo ipunjenje njenog sifona kOIIl­,trastom, a od ovoga li dio ogranaka a,nterije cerebri medije. 
Kod dopunske cerebralne angiografije desne strane (sl. 4 b) dolazi prek,o prednje k-omunikantne art-2,r,ije do spontanog prikaza arterija su-
Slika 4. Anteroposteriorni angiogram: a) Prikaz punjenja sinus kaverno­zusa ( -<---,) i oftalmickih vena ( -<---). b) KontralateraLni angiogram: spontani prikaz arterija obih hemisfera preko prednje komunikantne arterije. 
Carotis-cavernosus fistule u cerebralnom angiogramu 

Slika 5. A-P angiogram: Prikaz ukupnog venoznog sistema punjenog kroz karotis kavernozus fistulu: l. a. karotis interna 2. desni stnus kavernozus 3. lijevi sinus kavernozus 4. intrakavero2lni spoj 5. gornja oftalmicka vena 6. intraorbitalni ogranci 7. v. bazilaris i v. cerebri magna 8. uzlazna površinska vena 9. sinus se­gitalis superior 10. a. cerebri anterior 11. a cerebri medija 12. negativna sjena 
arterije karotis. 
Lovrencic, M., Z. Vida,kovic, K. Kumar, B. Mark, V. Herman 367 
priort;ne hemisfere. Nepos!redno ispod rncviš-ta aTterije cerebri anteri,or i ao:iterije cerebri medtije vidi se u anteriji ikarotis ri.nternoj s lijeve strane Taz­rijedenje ko1111trasta neko:niiJrasitnom k<rvi. Kod kompresije k<Ollltrnlat&alne airterije ka,
rotis nalaz je u cije1oo,ti nepr,omijenjen. Bolesll1iik L. Z. 57 godina stair diolazi zoog obostirainog egzoftalmusa, jace iziraženog lijev,sa oftalmo,plegij,om desno, nastalom 111akon 
o, traurne gilave. 
Cerebralna anigiograftja desne sfrane pokazUije u,r,edno rka,libriTanu ar­ter.i'ju kar10tis iil11ter,nu sve do :njenog iintrakavernozmog dijela, .oda1kle .kon­brast pr,elazi u pr,ošiireni desni sinus kavernozus (sl. 5). Putem p:P,ošiirenih interka.vernoznih spojeva pumi se Jijevii sinus lmnurastom, a u ,ov,om se vi,di defek,t ipunjenja negartiiv,ne sjene a1rterije kar,otis iJniterne. Iz deStnog sinus 
a
kaivennozusa se ipuni srplet malenih ,proširenih intrio11bitalnih vena. Iz ltije­v,og sinus kavernozusa k,ontirast otice ,putem pr,ošiJrenih ,gornjli.h ,of,talmi6kih vena. S baze se ,prreko jednog uzlaZiilog og,ranka puni i sli.nus sagitalis su­periroir. Prreko go,nnjeg i donjeg sinus rpetrozusa 1k,ontrnst otice u sinus sig­moideus li. venu jugula1ris (sil. 6), a 1preko vena bazilaris u venu mag:nu i sinus ,rektus (sl. 7). Pri,kaz amemija je slab, a pri:k,azane su ,obje hemisfere. 
Cer,ebralna angiograf!iJja lijeve strnne pokazuje spOD1tano punjenje ar­,terija obih hemisfera iz lijeve a111terije kan:-,otis rilnterne putem prednje ko­,munilkantne wterije. 

Diskusija 
Fistule all'terije ka,rotis interne i silnus kavernozusa ne pri.Jpadaju ce­1:tim bolestima i ,prema .podacima materijala Livenpools:tmg neurnlki.Jrurškog cenltrn iznose 0,3 ofoo [Sedz;iiffiiT ti sur. (5)]. Gvoz;cl,an•av1ic (22) ,
je d0kazao da korntrastni ,prikaz sinus kavernozusa u norma1nom fl.ebogramu mozga uspjeva u 1preko 50 % i to izmedu 3-5 sek. iza injekcije foo,ntl'asta. Kod intenzivno pU1Ujenog sinus kavernoz·usa ovi:sno o pr,,omjeru vene cerebri medije isti je autoir ,o,pisao fenomen ;negativne sjene, 1koji odgovarra all'teidji kaPcitis ,Prikaz sinus 1kaiveT111ozusa u ranoj arterijskoj fazi iz arte­
intmnoj. rije lkraoti\s iruterne i.rli ek:sterne s tokom J.rnntrnstat u prnširene gornje of.tailim'i:Cllle vene na strani d':iJstule opisuju mnogi avitoni [Ganc;a'lves (2), Ger­
1lach a. sur. (3), Ming,rino i sur. (4), Madsen (8), Leslie i SUIT. (13), Decker (15), Taveras i sur. r,(16), Krayenibfrhl i sur. ,i sur. 1(20)]. Ta1kav 
(18), R:osenJbaum je slucaj bi,o kod našeg prrv,og bolesnika. To je i rrazumljivo buduci su gor­nje ·ofta:lmicke vene mjesto najsla1bijeg otipora. Te •vene leže u .rahLom ve­z.vu orb:iJtalllle šupljine, a ikak,o :nemaju zalista1ka :kivvna struja je moguca ueOiba ismjera. Ri:jedi .je 1p:r1ill.mz of,
talmicki:h vena na suprdtnaj stll'anQ [Bynlkeei sur. (9), Tawer.
as ii sur. (16), Girarrd !i. sur. (23)], 1kao što je 1slucaj ikod našege
drngog tbolesnika. Vli.šestruki otok koniiJrasta ,postojecim a111aitomskim ve­
zama je ll'ijeda!k. .SedzLmir i SUIT. (5) ga nalaze jednom na 12 000 ,boles:nika.e
Taveras li. sur. (16) opisuju jedan slucaj otoka lkoniiJrasrt;a iz sinus kaverno­
zusa 1pr,oši.Jrenom ascendentnom venom u sinus sag:iJtalis supmior, a nakone
op&ativne revrizije ka;r,otis_Jkaive1mozus fistule.e
Naš drugi bolesnik je imao ,obostrani egzoftalmus, a kod angiografije 
nismo dobili pa:'ikaz g,oll'njih -oftalmickih vena s ,obih strana. Maleni splet 
prošir,enih intraorbitalnih vena nije nam mogao objasniti klinicku sliku 
oibootrnnog egz,oftalmusa i •ofitalmople,oka. smo shvaitili gije desnog Nju 

Slika 6. Profilni angiogram: Prikaz sinus kavernozusa ( . ), vene jugularis ( -<--), sinus sigmoideus (-<-<), s1nus rektus (-<---11), gornje oftalmicke vene (..,_ 
Lovrencic, M., z. Vidakovic, K. Kumar, B. Mari,, V. Herman 
Slika 7. Profilni angiogram: Prikaz sinus kavernozusa ( +-). Oticaj putem vene 
bazilaris i vene cerebri magne ( +--) u sinus rektus (+-le). 
Carotis-cavernosus fistule u cerebralnom angiogramu 
jedino trombozom g,ofttalmiokih vena. PU!lljenje silnus ik.avernozusa 
orinjrih na supr,otnoj strani od fistule, rputem 1pr,ošio:enih .iJnterkavernozm.i.h s,pojeva sa ipr,ošiirenjem .oftalmriokih vena uzr,okuje eg2lofitalmus na strallli suprotnoj od fis,tule. U ovakv,,na 
om 'PO\'eca,no,m i ,dob:r,o punjenom sinus kavennozusu suprotinoj s'1irani ,od fis,tule apaža se [legartiivna sjena arnterije karr,otis in­tenne, kojega je Gv,ozdanovic (22) ,opisa,o [la rprofiJnim s,niimkama, a vidjeli smo takoder da je on izražen i u slucajevima Sedzimira i sur. (5) i Tave­rasa d. sur. (16). U ,avom ,slucaju smatramo ga važnim kak,o se [16 bi zami­jenio s trombozom s.iJnusa. 
Stwpanj rpovecarnja sinus ikavennozusa ovisi o velicini i ,dužini trajanja fistule. P,ovecani tlaik. se prenooi i ,na ,ostale s,,tru,k,ture i stvara obrnutii rtijek venozne struje :krvi u sinusima i venama mozga. Bosljedica <toga je rami prikaz sinus ,petrozusa, bazalnih vena i ,pov,ršilnskiih vena, si[lUS sagital1is su,periorra kao i sinus rektusa. 
Zakljucak 
Kod svakog pulzirnjuceg eg2lofitalmusa i sumnje na ipostoja,nje fistule i=edu arterije karr,atiis interm.e odnosno eksterne i silnus kavernozusa, po­trebno je izV['š1ti cerebralnu arngiografiju obih strana, ,poglavito u slucaju operativne ,fistule. jasno pokazuju poreme­
.orekcije Rendgenološiki znaci cenu hemodinamiku, ,prnmijenjene anaitomske -odnose cijelog žilnog su­stava mo2lga. Brza serijska arngi,ogrnfija i mogucnost elekrtronske supstrak­cije poboljšavaju rendgenološku dijagnostiiku. 
Sa držaj 
Autori opisuju rendgenološke promjene kod dva bolesnika s postraumat­skom fistulam izmedu unutarnje karotide i kavernoznog sinusa. Kod jednog bolesnika kontrast iz arterije karotis interne puni sinus kavernozus preko fistule i otice putem proširenih gornjih oftalmickih vena u facijalne vene. 
Kod drugog bolesnika postoji mnogostruki otok kontrasta iz sinus kaver­nozusa i to: preko ascendentne površinske vene u sinus sagitalis superior, preko bazilarnih vena u venu cerebri magnu i sinus rektus, preko sinus petrozus in­feriora u venu jugularis internu. Uz to postoji i široka komunikacija izmedu oba sinus kavernozusa, pa je preko ove punjen i sinus na suprotnoj strani od fistule. Iz njega otice kontrast proširenom venom oftalmikom, što izaziva egzo­ftalmus na toj strani. U sinus kavernozusu na suprotnoj strani od fistule je izražen fenomen negativne sjene arterije karotis, koji se ne smije zamijeniti sa trombozam. 
Summary 
The authors present roentgenogra,phic changes in two patients with post­traumatic carotis-cavernous fistula. In one case contrast media filled the caver­nous sinus from the internal carotid artery by fistula and drained into the facial veins by the dilated superior ophthalmic veins. 
In the second case there was a multiple draiinage of the contrast media from cavernous sinus through ascending superficial vein into the superior sagit­tal sinus, by basilar veins into the Galen's vein and straight sinus, and by in­ferior petrosal sinus into the jugular vein. Besides, the wide communication between both caver>nous sinuses was found, so in that way the opposite sinus was also filled. From this sinus the drainage exists by the superior ophthalmic vein which is the cause of exophthalmos contra -lateraly. In this opposite sinus the negatvie shadow of the internal carotid artery was present and that should be differentiated from the thrombosis. 
Lovrencic, M., z. Vidakovic, K. Kumar, B. Mark, V. Herman 371 
Literatura 
l. Locke Ch. E.: Intracranial arterio-venous aneurism or pulsating exo­phthalmos. Ann. of Surg. 80 :1, 1924. 
2. 
Gancalves P.: -0-ber etnen Fall von Carotis-Cavernosa Fistel. Zbt. flir Radiol. 77:70, 1963. 

3. 
Gerloch J., Jensen H. P., Spuler H., Viehweger G.: Traumatic carotico­cavernous fistula combined with persisting primitive hypoglossal artery. Jour. of Neurosurg. 20 :885, 1963. 

4. 
Mingrino S., Moro F.: Fistule between external carotid artery and ca­vernous sinus. Jour. of Neurosurg. 27: 157, 1967. 

5. 
Sedzimir C. B., Occhleshow J. V.: Treatment of carotid-cavernous fi­stula by muscle embolization and Jaeger's maneuver Jour. of Neurosurg. 27 :309, 1967. 

6. 
Stern W. E., Brown W. J., Alksne J. F.: The surgical challenge of caro­tid-cavernous fistula. Jour. of Neurosurg. 27 :298, 1967. 

7. 
Sanders M. D., Hoyt W. F.: Hypoxic ocular sequele of carotid-cavernous fistulae. Brit. Jour. of Ophthalm. 53:82, 1969. 

8. 
Madsen P. H.: Carotid-cavernous fistulae. Acta Ophthal. 48 :731, 1970. 

9. 
Bynke H. G., Efsing H. O.: Carotid-cavernous fistula with contralateral exophthalmos. Acta Ophthal. 48 :971, 1970. 

10. 
Wolff H., Schmidt B.: Das Arteriogram des pulsirenden Exophthalmus. Zbt. flir Neurochir. 4:241, 1939. 

11. 
Parson J. L., Guller E. J., Wolff H. G., Dunbar H. S.: Cerebral angio­gra,phiy in carotid-cavernous communications. Neurology 4:65, 1954. 

12. 
Gvozdanovic V.: Angiografije. Medicinska Enciklopedija, Leksikograf­ski Zavod 1957, Zagreb. 

13. 
Leslie E. V., Smith B. M., Zoll J. G.: Value of angiography in head trauma. Radiology 78 :930, 1962. 

14. 
Vujic I.: Prikaz jednog sluca,ja fistule nutarnje karotide sa kavernoznim sinusom. VIII kongres radiologa Jug. 1968. 

15. 
Decker K.: Klinische N euroradiologie, G. Thieme, 1960 Stuttgart. 

16. 
Taveras J. M., Wood E. M.: Diagnostic Neuroradiology, 1964, Baltimore. 

17. 
Schechter M. M.: Antiography of the head and neck. Vascular Roentge­nology, 1964. 

18. 
Krayenbtihl H., Yasargil M. G.: Die zerebrale Angiographie, 1965. 

19. 
Wackenheim A.: Lesion traumatique intracraniennes, Encyclopedie Electro-Radiologique. 

20. 
Rosenbaum A. E., Schechter M. M.: Exter:nal carotid cavernous fistulae. Acta Rad. Diag. 9 :440, 1969. 

21. 
Johnston T. B., Whillis J.: Gray's Anatomy, London, 1947. 

22. 
Gvozdanovic V.: Neka zapažanja o normalnom flebogramu mozga i o njegovim varijantama. »Rad« Jug. Akad. 291:33, 1952. 

23. 
Girard P. F., Boucher M., Allegre G., Leclerc F., Bochu M.: Fistule carotido-caverneuse a expression ophthalmologique contralaterale. Confi. Neuro. 28 :276, 1966. 


Adresa autora: Dr. Marijan Lovrencic, Zavod za radiologiju Klinicke bolnice, »Dr. M. Stojanovic« u Zagrebu. 
6* 

Tel.: hišna centrala 321 395, teh. sektor 310 762, 
direktor 322 223 Telegram: Elektromedicina Ljubi jana Poštni predal 245 
Podjetje za izdelavo ter popravila domacih in tujih elektromedicinskih aparatov in instrumentov -Zastopanje inozemskih firm -Opravljanje zastopniških storitev 
Proizvaja: 
rentgen aparate s priborom in zašcito aparate za fizioterapijo aparate za laboratorije aparate za dezinfekcijo in sterilizacijo 

Vrši servis, remont in montaže: 
rentgen aparatur in vseh drugih medicinskih aparatov 

Zastopamo na podrocju SFRJ: 
francosko firmo Thomson Medica! Telco 92 -St Cloud ( Pari s) 
ki proizvaja najmodernešje elektronske aparature za zdravstvo: 
-naprave za merjenje raznih parametrov pri kontroli pacientov med operacijo pri kateterizaciji srca in v drugih kriticnih trenutkih 
-aparate sistema VIGIL za intenzivno nego bolnika ( tako imenovana elektronska medicinska sestra) 
-aparate sistema »CARDIOTOP« (sestav: Kardioscop, Defibrilator in elektronski kardiostimulator) za oživljanje pacientov na mestu prometne nesrece, požara ipd . 
Na željo vam pošiljamo prospekte in cenike, dajemo navodila ter svetujemo pri nabavah medicinskih aparatov 
NAŠI STROKOVNJAKI SO VEDNO PRIPRAVLJENI SODELOVATI Z VAMI 
ONKOLOŠKI INŠTITUT IN INŠTITUT ZA RENTGENOLOGIJO MEDICINSKE FAKULTETE V LJUBLJANI 



ANGIOGRAFIJA DOJKE 
Us, J. i J. Košir 
UDK 618.19:616.13-073.755.4 
U rendgenskoj dijagnostici tumorskih procesa dojke primenjuju se sledece metode: 
-nati'vni snirnak 
-tomografija 
-:pun,jenje 1izlaznih karna'la :J.mntrastom. 
Prve izveštaje o angiografiji nalazimo u 1967. godini (F. Feldman sa saradnioima). O torne &u rpisali još i H. A:naoker i Oh. Gros ,sa sara:dnicima. 
Relativno kasnu aplikaciju inace priznate metode u dijagnostici obo­lenja dojke objašnjavamo sa prividno komplikovanom vaskularizacijom toga organa. 
l. Anatomija: Unutrašnje kvadrante dojke snabdevaju krv1ju a. tho­racica interna i prve cetiri interkostalne arterije (rr. perforantes). Spoljaš­nje kvadrante snabdevaju krvlju: a. thoracoacromialis, a. thoracica late­ralis a. thoracica dorsalis i a. subscapularis. Izvor svih nabrojanih arteriija, izuzev interkostalnih, je arterija subclavia. Ako kateteriziramo a. subkla­v,iiju, prema torne možemo prikaza,ti sve navedene arterije, i tirne prak­ticno prikažemo ceo parenhtm dojke. Deo interkostalnih arterija u snabde­vanju dojke krvlju možemo zanemariti. 
2, Indikacije: Metodu upotrebljavarno kada sa standardnim metodama ne uspemo dbjasni,ti prirodu pramena u dojci. 
3. 
Pristup: Zbog spazma a. aksilaris kod direktne punkcije i moguc­nosti tromboza, ipreporucUljemo ,pristup ikr<oz a. femoralis po Se:J.dingeru. 

4. 
Rezultati: Sa angiografijom možemo abjasniti prirodu lezije. Ka­rakteristicki »maligni krvni sudovi-«, spiralan put arterija, arteriovenozni shunti, karakterišu malignu prirodu lezije. Kod displazija tih pramena nema, arterije su izravnane, kod cista i fibroma arterije imaju oblik ko­šarice. Ch. Gross tvrdi da sa angiografijom razlikuje prirodu rezidualnog nodusa po terapiji zracenjem. Diferencira pramenu kao ostatak malig­noma, odnosno post-radijacijsku fibrozu. 

5. 
Komplikacije: Od komplikacija navodi Anacker samo prelaz kon­trasta u zid intime, kada injekcijski pritisak prekoraci 4 atmosfere. Inace nisu opazili komplikacija. 


Radiol. Iugcsl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 

Slika l. Nativni snimak leve dojlrn: Mastopaticna kondenzacija parenhima leve dojke. Rentgenska diagnoza u takvim situacijama nije sigurna. 
Angjografija dojke 
ANGIOGRAFIJA DOJKE 
Slika 2. Angiogram leve dojke u trecoj sekundi. Vide se sledece arterije: 
l. a. subclavia; 2. a. thoracica interna; 3. a. thoracica lateralis; 4. a. thoraco­acromialis (ogranak); 5. anastomoza izmedju interkostalne arterije i a. thoracicae 
lat. 
Us, J. i .J. Košir 
6.a
Naši primeri: Opisanu metodu smo upotrebili krajem 1971. godineadva puta. Oba primera nisu rendgeno}oški bila ja:sna, citološka kontrola je ukaiZirvala na maligni znaca:j i]Jromena. 

7. 
Upotrebljena tehnika: Crveni KIFA kateter oblikovali smo za ka­teterizaciju arterije subkla-vije. Na distalnom kraju izbušili smo cetiri stran­ske rupe zbog ravnomernog rasporeda kontrasta u sve arterijalne grane. Kateter smo uveli u arteriju subklaviju retrogriadno kroz arteriju femo­ralis po Se1dingeru. Sa Gi!dlun!davom a:utomatskom štrca:ljkom Ulbriizgali smo 30 com 60 % Urografina pri injekcij1skom ipr:iitisJku od 3 atmol'>fera. 


Sea:i1ja ise 1je ,sastojaila od 16 snimaka. Pocetaik iserije 1sli:ka smo raispo­redili tako, da smo prvu sliku napravili kad smo ubrizgali 5 ccm kontrasta. Ritam slikanja je sledeci: prvih 5 sekundi dve slike u sekundi, zatim 6 sekundi po jedna slika u sekundi. 
Pregled je bio obavljen sa rendgenskim aparatom Tridoros-Siemens. Radio<loške !konstante: 65 KV, 48 mAS (400 mA, 0,12 sec.). Udal'.jenost fokusa o dobjekta: 100 cm. Za bolju rezoluciju rendgenograma kod jedne pacijentke smo upotre­bili masku od olovne place debeljine 0,2 mm. 
U oba naša primera smo angiografijom ustanovili mastopaticne pra­mene na dojkama. Jedna bolesnica je kasnije bila operisana, histološki nalaz se poklapao sa našom dijagnozom mastopatije. 
Kod aplikacije koni1kod jedne 1bolesnice na,stupio je vomitus. 
trasta 
Zakljucak 
A!utori upozoravaju na dia:gnost1cku metodu, 1koja može davati dobre rezulitate te ju u diferencijalnoj dijag1rwstioi pramena u dojoi kqje uobica­jeniim neoperativnim metoda,ma ne mažemo ,protuma,ci1ii ,preporucuju. 
1 
Sadržaj 
Autori opisuju angiografsku diferencijalno-dijagnosticku metodu za razjaSnJa­vanje pramena u dojci. Opisana je tehnika pretrage koja je bila upotrebljena krajem 1971. godine dva puta na Onkološkom institutu u Ljubljani. 
Summary 
Angiography as an differential-diagnostic method of examination of the pathological processes in the breast is described. The technics, used twice at the end of 1971 at the Institute of Oncology in Ljubljana, are presented. 
Literatura: 
l. Feldman, F., D. V. Habif, R. J. Fleming, I. E. Kan ter, W. B. Seaman: Arteriography of the breast, Radiology, 89 (1967), 1053. 
2. 
Feldman, F.: Angiography of the cancer of the breast, Cancer, 23, 4, 1969, 803-808. 

3. 
Anacker, H., A. Gaul, P. Bernet: Die Arteriographie des Mamrnakarzi­noms, Ro-fo, 113, 4, 1970, 448-456. 

4. 
Gros Ch., P. Warter, P. Haehnel, J. Tongio: L'arteriographie mammaire, J. Radiol. Electrol. 52, 6-7, 1971, 353-356. 

5. 
Haagenson: Diseases of the breast, Sanders, 1956, 17-25. 


Naslov avtorjev: Dr. Jurij Us, Onkološki inštitut Ljubljana, dr. Jože Košir, Inštitut za rentgenologijo, Klinicne bo1nice, Ljubljana. 
ZAVOD ZA RADIOLOGIJU MEDICINSKOG FAKULTETA U ZAGREBU U OPCOJ BOLNICI »DR. O. NOVOSEL«, GINEKOLOŠKI ODJEL OPCE BOLNICE »DR. O. NOVOSEL«a

VLOGA LIMFOGRAFIJE U MEDIKAMENTOZNOJ LIMFOKINEZI 
Cižek, I., P. Krajnovic 
UDK 616.42-073.755.4-085.015.3 
Usa•vršavanjem našega znanja Qla ,podrucju fizialog.je i patologilje limf­nog sistema dolazi se i&V•e više do spoznaje da smo do sada lmd ['azmh obo­ljenja ce.sito zaQlemarritli važnu u1og,u ovog organskog sistema. To je faikoder jedan od razloga da limfografija dobiva sve važniju ulogu u klinickoj di­jagnostici. 
Limfografija može takoder služiti kao jednostavna i vrlo zorna metoda kod ispitivanja dijelovanja raznih farmaka na limfni sistem. 
Za doikazivanje dijelovanja neke substance na dina:miiku limfnog si­stema su do sada upo1Jrebljavane vr1o k,omplicirane metode hi1o u životinj­skom bilo u klini<ckom eikspertimentu. Ovi interesa:ntni eliks,perimentalni na­
1lazi dali su nam ,pobudu za limfogrrafaka i.sip1Jtivainja (1, 2, 3). Da bi dokazao farmakodinamsiko dijelovarnje neke supstarnce na limf­nJ. sistem sil:už:iJo se Fo1di sa surradnicima kanilirranjem ductus thoracicus, te is,pi;tivao k,oilicinu limfe rneposredno prije ·davanja farmaika (Esberiven forte) ,ka,o ;i, poolije davanja farmaka. Ci11.1kulacija JJimfe može se povecati i do 263 % (4). Ba:r1Još i Brzeik ukazuju na slicne rezu1tate lmd sitrujanja limfe prije i posi.ije davanja farmaka. Oni se služe takode kand.lira[ljem ductus tho­racicus (5). Za naše eksperimente kiod ,lmjih se prv;i puta upota.·ebljava limfogrrafija za dokaz limf,odabrali smo preparat 
okri.tnetickiog djelovanja meke supstance, Esberiven forte (6). Umfokineticko djelovanje tog preparata bazira na nje­giQIVoj kumarinsikoj kom,parnenti. Ovaj ,preparat me utjece na cerntralni ve­nozni tlaik, a ,niti na ikTVII1li tlak, ne mijenja niti focmcentrnciju bjelancevina uaserumu, a niti ima an1Ji.k:oagulaciono drjeleovanje (5). faveli smo ciljeli nizapokusa na .ivotiQljama .psiima) u a:-aznim varijaintama, a kasruije smo ste­ceno iskustvo primjenili i na bolesnicima.a
Kod limfografije služiH smo se klasicnom K.1nmonthovom tehnikom modificiranom po Rfrtilimarunu (7, 8). Hsi su o:iabrani ,izmedu 23 1n 26 kg 
Radiol. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
Cižek, I., P. Krajnovic 
L 
Slika l. Pas, desno se daje 2 ml. Esberivena f. endolimfatioki.. Lijevo samo kon­trastno sredstvo. Snimka 12 min. nakon pocetka injekcije. Desno se prati kontrast do visine kuka, lijevo do distalne trecine dijaflze femura. 
težine. Limf,og.raf:ija je izvedena u kemi!talnarlmzi„ a Jrno kantrastno sred­stvo u.rpatrebljav.a se Lipiodol ulitrafl.utd Ľ do 11.i ml na ,kg težiine. Bsi su promartrani kr,oz 20 dana, :k.rVIIla sl1ka .i. krvnii. tlak tokom cije1og V1Demena ostaju nocmalni. 
U 1prv,om nizu p,O!kusa daje se u isprepard1ran:u limfnu žilu ina desnom sbražnjem eikslbremitetu pokusne životinje 3 ml IJ:ipiodol u. f. i 2 ml. Toberi­ve1n forte. Lijevo se daje samo 5 ml Lipiodol u. f. Srrimke :su ucinjene 3, 6 i 12 min. nakon pocetka injekcije. Iz ovih ,sniimaka je vi:dljivo da se limfne žile :kao i limfni cvorovi desno .zna.Jtno prije prikazuju nego Jijevo. U dr.ugom nizu :pO'kusa illmjenili smo strane te dobi'lii. >iste re:z;ulit.aite (:sl. 1). 
Iz •ovih 6 poku:sa slijedi da je ci:rikulacija limfe endolimfatiokim doda,t­kom farmaka znaitno ubrzana. 
Uloga limfografije u medikamentoznoj limfokinezi 
U slijedecem nizu dabivaju 3 pokusine žiVlotinje 15 mm. prije instrl.lacij,e k,01ntraSJtniog sTeMtva ,]infuziju od 2 ml Esbedvena fonte u fi2li.o1oolmj oto­pini. Snimke su ucinjene takoder u intervalu od 3, 6 i 12 min. Limfne žile kao i limfne žilijezde su obostrall1lo jednakomjenno 1prikazane (sl. 2). 
Dalje 3 Žlivotlnje dolbiju Estberiven intramusk,ularno 10, 20 i 30 min. prije a;plikaoije :k,ointrasta. Snimke su uciinjene u intervalima kao i u pret­
1h,odnrnn pokusu. Limfille žile su prikazale obos1Jrano si,metriano samo je cir,kuiJ.acija znatno ·sporija nego u prethodnom Trtzu pokusa, g•dje su Hmfni cv,orn:v:i fosse poplitaee prikazani vec nakon 6 mrin., a u ov,om pokusu tek nakon 12 min. Kod limfografije na pacij011Jti,ma apliciran je takoder Esbenivem. Ra­di,lo se iskJjuciv,o o pacijen1Iima gdje je treba1o isikljuciti, odnosno potV['di<ti prirnar,nu ili sekundarum neoplazmu. Prepairat je daivan endolimfaticki. 
,
Slika 2. Pas, Esberiven f. je apliciran intravenozno, kontrast putuje obostrano si­metricno do visi,ne L 5 kralješka. 
Cižek, I., P. Krajnovic 
Slika 3. U dorsum pedis bolesnika daje se desno 2 ml. Esberiven forte i 8 ml. kon­trasta. Lijeva se daje 10 ml. kontrasta. Nakan 60 min. se prati kontrast desno do visine L 3 kralješka, lijeva samo do S 2 segmenta. 
Na ovom ,nizu snimaka davan1,o je 2 ml Esberiven fo11te deS1I10 endolim­fa:ticki plus 8 ml Lirp:iodol u. f., 1iljevo se daje samo kontrnstno sredstvo. Snimke su sniman1e u irrterva!lu 5, 10, 20, 30 i 60 min'l.llta od pocetka insfala­cije ik.ontr.asta. 
Nakon 5 min, prati se desno jedina limfna žila sa tibija1ne strane pot­koljenice !i. femura. Lijevo još nema kontrasta u hmfnim :žJilama. 
N aikon 10 miin. se prati desno lwrutra:st u 1imfnim žilama do sredine femura. Nakon 20 min. se desno vitle brojne limfne žile do visine malog trohantera, doik. se lijev,
o nazire samo jedan oskudni tracak kontrasta. 
Uloga limfografije u medikamentoznoj limfokinezi 381 
Na,lmn 30 m:im. su desn,o v.rlo dobr,o -pr.iJkazane limfne žile i žlijez;de do imigvina1ne regije, dok je lijevo prikaz v:rlo oskudan do vis:ime malog t1r,o­hantera. 
Nakan 60 min. su desino limfne žile i liimf1ne žlijezde v.r1o izdašno pu­njene ,d,o krn-nij•alnog !I'Uba L 3 lk!ralješka, dOlk su lijevo limf1ne žile i žlijezde mnogo oskudnije purnjem.e svega do vlisirn. S 2 segmenta. 
Iz ovih r.azmatranja je vidljivo da je 1imfogirafija podesna metoda za dokazivanje limfo:kinetskog djelovanja neke sUJpstance bilo na pokusnoj ži,votilnj!i., bilo kod dol.mz.ivanja njenog kH!nickog dje1ovanja na pacijentu. 
Zakljucak 
U iZJnesen!i.m ,pokusima se limfogirafija p.rvi puta upota:ebljava kao do­kaz limfokmewlmg djel,ovanja nek,og ,prepairaita, u ov,om slucaju Esberiven forte. Usipijeli S11Too dotkumentacij,om pomocu limfogrnf:ija potViDd!i.ti vec m­nije ekspeirimentaln,o dokaza111,o limfokinetsko sv,ojstv,o doticnog p.reparr:aita. 
Dokazani smo da je djelovanje preparr:aita davanog endolimfatioki ili u ob1.ku ililfiuz<ije jace nego ak.o se preparnt daje intramuskularno. 
Ovi eksipertmenti :nas navode na prakiticno razmata:a111je mogucnosti modif.iikacije temilke limfografije. U.koliko bi se dodatkom farmaka mogla smanjiti kolic!i.na korrtrastnog s,redstva smanjio bi se i •rizilk i skratio bi se dug,otrajll1i za pacijente dosta mucni pregled te bi CJ1Va modifilkacija bila iz­vjeS1I1a prednost u tehn:ici limfogirafije. 
Sadržaj 
Limfografija se prvi puta upotrebljava kao dokaz limfokinetskog djelo­vanja farmaka. Opisuju se razne varijante pokusa na psima. Dokazana je ubr­zana cirkulacija limfe; endolimfaticna aplikacija farmaka kao i intravenozna su znatno efikasnije od intramuskularne. 
Stecena iskustva primijenjena su i na bolesnicima. 
Summarya
Lymphography has been p1'.oved as a testing method of the lym,phokynetic action of different pharmaca. Various experimental models on the dogs are described. The lymphokynetic effect was found to be significantly increased after giving active substance (Esberiven foste) endolymphetically or endo­venously compared to intramuscular aplication. The results in animals have been usefully applied in patients. 
Literaturaa
l.aFoldi, M. (1968): Pharmacologie des voies lymphatiques et therapeu­tiques medicales des lymphangiopathies. Angeiologie, 20, 67. 1968. 
2.a
Shimamoto, K. und S. Takaori (1965): Pharmakologische Untersuchungenamit einem Melilotus-Extrakt. Arzneim. -Forsch. 15, 897-899. 

3.a
Foldi, M. und 0. T. Zoltan (1965): -0-ber den Wirkungsmechanismus einesaMelilotus-Praparates, Arzneim.-Forsch. 15, 1965. 899-901. 


Cižek, I., P. Krajnovic 

4. 
Foldi, M., A. G. B. Kova.eh, L. Varga und 0. T. Zoltan (1962): Die Wir­kung des Melilotus-Praparates l!:šberiven auf die Lymphstromung. Arzneim.­l!'orsch. 16, I/99-102. 

5. 
Bartoš V., Brzek V.: Die Wirkung von Esberiven f. auf die Lymphstro­mung im Ductus thoracicus des Menschen. Med. Klinik 65/39, 1970, 1701-1703. 

6. 
Kra,njovic P.: Lymphogra[)hische Untersuchung uber die medikamen­tose Beeinflussung del Lymphkreislaufs Arztl. Forsch. 23/11, 1969, 381-384. 

7. 
Kinmonth, J. B., G. W. Taylor and R. K. Harper (1955): Lymphangio­graphy. A technique for its clinical use on the lower limb. Brit. Med. J. I.: 940. 

8. 
Ruttimann, A., M. S. del Buono und J. Kobler (1962): Die Lympho­graphie mit oligen Kontrastmitteln. Technik und vorlaufige Ergebnise. Fortschr. Rontgenstr, 97, 551-576. 





Adresa autora: Dr. Ilona Cižek, Zavod za radiologiju, Opca bolnica »Dr. O. Novosel«, Zagreb. 
ZAVOD ZA RADIOLOGIJU MEDICINSKOG FAKULTETA U ZAGREBU U OPCOJ BOLNICI »DR. O. NOVOSEL«, GINEKOLOŠKI ODJEL OPCE BOLNICE »DR. O. NOVOSEL« 



KORIŠTENJE LIMFOKINETIKA U LIMFOGRAFIJI 
Cižek, I., P. Krajnovic 
UDK 616.42-073.755.4-085.015.3 
1FoJtdi i suradnri:ci (1), ikao i Shimamoto (2) i njegovi isuraidniici služe se vrlo korrnipilioiranim mettodama da lbi dolrnza,li id\jelov,anje lJimfokinetika na žiivotinjama. Prema fammakološkim ilsipiitivanijima ima ·liimfokinettsko djelovanje ek1strakt meililotu:sa, !Zarpra:vo njegova 1kumarinska komponenta. Misilliln (3) dakatzU'je in vitro na izo1iranoj limfnoj ,ž:il:lJi aniotropno djelovanje kumarina na glai11ku musikulaturu žHne 1siti:jen:ke. Stiimu1l,irajuce djelovanje od!nooi se na tonus limfnih žila, kao i frekvenoiju ,i amplitudu njihove pulzaoije. Da hi do1kazali djelovanje JJimfokinetika limfografijom, poceli smo još 1967. godine pOlkuse na 0iivo.tinjama (psiJma). Za rte rpakUJse odaibralii smo kuma,rin:ski prepairait »EsbarJiven«, za koji de dokazano da ne djeluje na centralni venoznii 'Vlak, a niti na krvni tlaik. Koncentracija tbjelancevina ui
Djelwanje farunaika na limfni sistem r,azmjerno je malo ,ispittano.i
1serumu ,se ne mijenja, ,is,to tako nema niti antilwagulaciono djelovanje (4). Narša ,yec rani.je opisana iisikusrt;va na žJivotinjama primijenHi smo i na coV1jeka (5). Preparat je davan iu1,tramuSikU1larno, intravenozno i endolim­fartiickii. Na ,temelju sistematskih &nimanih rendgenograma dokazali smo, rda je na.1aice d1elovanje kod endola:mfaticike .aipliikacije, što su ka1snije rpotvrdili Sandmann (6) i Collard (7) (srnka 1). Ovi ekisiperimenti su nas naveli na razmatranje mogucnositi moddfika­cije ikilaisicne Kinmon:thove (8) ;tehnike (direktna punkcija limfne žile) što su ju usavršilri Ru:1:itimann (9) i suiradnioi. Ruttimanin uzima 1/3 ml kon:tra­Sita (Liipiodol UF) na kg tjeloone težine, abicno ne prekoracuje sveu!mpnu kolicinu ,od 20-25 mil. Brzina i:nj'ickanja regulirana je automaitom, 0,1 ml uiminuti. Pod '1Jim uvjelti.Jma iznosi injekcioni tlak 0,4 atmosfere. To jeiopti.Jmalni priltitsoJk, kod ikojeg ne ,do1az;i do 1difuzije kontrasta, a ni11:ii doirUJpiture ililmfnih žiiJ.a. Kod t0:g tlaka su komplQkaci!je 1svedene na minimum.i
I:z 1tog iratloga no.smo mijen:jali tbrz;inu injicir.arrja.i
Radiol. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
Cižek, I., P. Krajnovic 
Slika l. Lijevo j.e davano endolimfoticki 2 ml limfokinetika (Esberiven) i 7 ml kon­trastnog sredstva (Lipiodol UF). Des­no se daje samo kontrastno sredstvo. Jasno je vidjivo koliko je lijevo cir­kulacija življa, a limfne žile su znat­no brojnije prikazane i bolje punje­ne. Nakon 60 min. vidi se lijevo kon­trast do visine S 1 kralješka, dok se desno prati samo dovisine acetabulu­
Slika 2. Prikaz limfnih šila (angiofaza) si­multanim ubrizgavanjem limfokine­tika i kontrasta. Limfne žile su vrlo izdašno punjene i brojne što uvjetuje i bolje punjenje limfnih cvorova. 
Izveden je DJilZ pelvinih limfografija (30) gdje se daje u svaku nogu endolilmfarbicki 2 ml limfakinetilk:a i 7 ml ik.ontrastnog sredsibva. N apredo­vaTIJje konbrnsta praceno je di:jaskopijom sa elekltroniskim rprenosom .rernd­genske slike. Pri koncu injekcije (90 min.) 1mali smo kontrnst u limfnim putevima ,do cisterne h;ili i u ductus thoracicus, odnosno arngulus venosus. Svega u jedinom slucaju nam nije uspjelo prikazati ductus thoraciclliS. Kod k!l.asicne metode smo samo u polo,vici slucajeva pni koncu injekcije (120 ,min.) mogli prikazati duotus thoracicus. Kod 6 od 30 slucajeva bio je kO'Il'brast vec nal.wn 70 min. u ductus thomcicus (slike 2.-3.). 
Unatoc smanjene ikoliJcine konbraista i skracenog tV•remena dobii1i smo uvijek vrlo \dolbar limfangiogram s hrojnim ii. dobro punjenim žilama. Do difu2Jilje kontrasta nilkaida nije došlo. 
Adenofaza prilka:zuje kao i !kod klasicne rtehm!tke dobro ,punjene limfne cvorove, nelkaida su caik i znaitno 1brojniije prikaizani. Rubni sinusi su jasno vidJ!jivi, a struktura je dolbro izražena. Pdkaiz lli.mfrnth cvorova sa sma:nje­
Korjštenjc limfol<:inetika u limfografiji 
Slika 3.  Slika 4.  
Pri  koncu  injekcije  (90')  Snimka  24  sata  nakon  završetka  injekcije  
prikazane su limfne žile do  (Adenofaza). Limfni cvorovi su vrlo dobro pri­ 
cisterne hili, duktus toraci­ kazani,  struktura  je jasno izražena  i  dobro  
kus prati se do angulus ve­ prikladna za analizu.  
nozus.  Vidi se izrazito povecani limfni cvorovi sa dje­ 
lomice ocuvanim, a djelomice izbrisanim rub­ 
nim sinusima.  
Struktura je vakuolizirana, mjestimice isprana.  
Snimka unatoc smanjene kolicine kontrastnog  
kolicine kontrastnog sredstva (14 ml) ne zaosta­ 
ja u jasnoci strukture sa onom ucinjenom sa  
20-25 ml kontrastnog sredstva.  

nom 1koH:cinom kontrnsta (1/5 ml/kg) uz dodataik limfokinetika ije adekvatan onom :sa 1/3 ml :na kg težine. Limfogrami dobiveni ovom :tehni!kom ne zaostaju u kvaliteti za onima iz·vedenim klasicnom metodom, te su vrlo ddbro ipvi!kladni za analizu. Niti u jednom slucaju izvedenom ovom tehnitkom nismo imali kom­plikacije. 
Cižek, I., P. Krajnovic 
Zakljucak 
Dodatkom Qimfak:inetiika kod limfog,raf'ilje usp jeli smo ,postiici: 
l. Kvalitetni'je limfograime 1koj1i su uislrjE!d bolje punjen'ih ilimfrni.h ži.iJ.a i cvorova priik[adniji 1za anali!zu. 
2. Vrineme ilimfografije je sikraceno najmanje iZa 30 m11n., što je pred­
nost za pacijenta, jer je dugo nepomicno ležanje pri.licno mukotrpno. 3., Smanjenjem lkori'cine kornbras<ta je i rizik kompltkacija smanjen. 
Sadržaj 
Nakon brojnih pokusa na životinjama koji dokazuju limfokineticko djelo­vanje nekih farmaka primijenjuje se dobiveno iskustvo za modifikaciju klasicne limfografske metode (Rilttiman i sur.). Odabire se najpovoljnija varijanta apli­kacije limfokinetika. Endolimfaktickom aplikacijam farmaka može se trajanje limfografije znatno skratiti, a istovremeno se može smanjiti kolicina kon­trastnog sredstva da se dobiju vrlo kvalitetni rendgenogrami, koji su vrlo pri­kladni za analizu. 
Summary 
After numer,ous experiments on animals, proving the lymphokinet!ic effect of certain drugs, the experience gained has been aplied to modify the classical lymphographic method (Ruttimann et al.). The most favourable variant of aipplication of lymphokinetics is selected. With the endolymphatic application of drugs the duration of lymphograiphy can be appreciably shortened. At the same tirne it is possible to diminish the amount of contrast medium in order to obtain high-quality roentgenograms. 
Literatura 
l. Foldi, M. (1968): Pharmacologie des vois lymphatiques et therapeutiques medicales des lymphangiopathies. Angeologie, 20, 67, 1968. 
2. 
Shimamoto, K., S. Takaori, 1965: Pharmakologische Untersuchungen mit einem Melilotus -Extrakt, Arzneim. Forsch. 15, 897-899 

3. 
Mislin, H.: Dber die Wirkung von Esberiven sowie dessen Hauptwirk­stoff 5, 6. Benzopyron (Cumarin) auf die Funktion des Lymphangions. Arznei­mittel Forsch. 21 (1971), 852-853. 

4. 
Bartoš, V., Brzek V.: Die Wirkung von Esberiven forte auf die Lymph­stromung im Ductus thoracicus des Menschen. Med. Klinik 65/39, 1970, 1701-1703. 

5. 
Cižek, I., Krajnovic, P.: Uloga limfografije u medikamentoznoj limfo­kinezi, Radiol. Jugosl. u (štampi). 

6. 
Sandmann, W.: Lymphografische Befunde bei intraarterischer u. intra­lymfatischer Applikation eines Cumerinpraparates, Herz/Kreislauf 3, 1971, 124-196. 

7. 
Collard, M.: Radiologische Studie liber Wirkung von Pharmaka auf die Lymphgefasse der unteren Extremtaten, Fortscher. Rontgenstr. 115, 1971, 643-649. 

8. 
Kinmonth, J. B., Taylor, G. W., Harper, R. K. (1955): Lymphography. A Technique for its clinical use on the lower limb. Brit. Med. J. 

9. 
Rilttimann, A., M. S. del Buono, U. Cocchi: Neue Fortschritte in der Lymphographie, Schw. med. Woch. 91, 1460, 1961. 


Adresa autora: Dr. Ilona cižek, Opca bolnica »Dr. O. Novosel«, 41000 Zagreb. 
SLUŽBA ZA RADIOLOGIJU MEDICINSKOG CENTRA BJELOVAR 

CETVEROGODIŠNJE ISKUSTVO SA I. V. UROGRAFIJOM RAZLICITIM KONTRASTNIM SREDSTVIMA 
Ježek, L., P. Fanton, J. Stojanovic 
UDK 616.6-073.755.4(083.4) 
Svakom lijeciniiku, a naipose :racli,o1ogu, kad uvlaci kontrastno sred&tvo uainjekcionu štrcaljku, podsvjesno se namece misao o posljedicama koje seamogu desi,ti, ika,o n:-eakcija na kontrastno sr,edstv;o.a
Ta rnzmišljanja i odgov<Olilllost tim su ve6i, što se pregled wši u manjioj ootarrwvti, a narociito ako se pregled wši u ustainovama polcrajine, gdje je ces>to komplikacija kod bolesnika, vez,ana uz ime Jijecinika, ik:Joji tog mo­menta .breme medicinske odgovornost<i, povecava pa,rameclicilnskom odgo­V>OII'nošcu. 
Upravo ti razl,ozii. naveli su nas, da u ,našoj ustanovi stalino v;odimo po­sebnu brigu o bolesnicima, kod kojih vršimo intravenoznu aplikaciju kon­trasta. 
S,toga vodimo racuna o svim fak!torima, lrno što su J.mnka,idikacije, pri prema irnsttrumentarija, a ipooebn,o obracamo pažinju na ,ponašanje bolesni­ka za 'Wijeme davanja k,01I1Jtrasta, ,pa smo došli do nekih zaipažalllja koja cemo ow](je iooljelti: 
Na prvoj taibeJJi Vli.idii se uikiU1Pan broj i •v. urografija koje su rpracellle u vrijeme ,od l. I 1968. do l. VI 1971. g,odiillle, sa podjelom ipo spolu (Taib. 1). 
Tabela 1 
i.av. urografije od l. I. 1968 do l. VI. 1971. god.a
Muški ženski Ukupno 420 522 942 
Druga tabela prikazuje broj ,odjelnih (bolmickih) li. broj ambulantnih bolffiniika. Tabela 2 
i.av. urografije prema uputcimaa
Odjelni Ambulantni 496 446 
7* Radiol. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
Ježek, L., P. Fanton, J. Stojano,vic 
Na <trecoj 1iaibeli holesmici su ,podjeljeni u itri dobne skupine ikako sli­jedi: ,od 1 do 15 g,oclilna, od 15 do 60 godina, i bolesnike ;iznad 60 godina 
Tabela 3 
i.av. urografije prema dobia
1-15 god.a15-60 god.a60 god. i dalje Ukupno 
58a790a9,1 
Ce1Jvmta taibela ilustr.iira ukupan br,oj bolesnvka testiira111ih imtiravenoz­norrn metodiom 24 sata prije ,pregLeda, i br,oj bolesniu-:a koji lnije testiiran 
Tabela 4 Bolesnici Bolesnici 
Ukupno 
testirani i. v. metodam bez testiranja 496 446 942 
Na pet-oj itaibelli se vidi, ·k>oju s,mo va:stu k,cmtrasta upotrebljavali, izrn­ženo u broju i postoiJk,u. Tabela 5 Vrsta upotrebljenih i. v. kontrastnih sredstava 
-
Braj 
Vrsta kontrasta % 
bolesnika Urografin 76 % 471 50 Urotrast 75 % 383 30 Urovison 94 10 Ronpacon 94 10 Ukupno 942 100 
Tabela šest se odnosi na ilwmplikac-ije nak,on davainja kontrasta. Kom­plikacije su podjeljene prema intenzitetu reakcLje, a odnose se na ,prikazan broj bolesnika, ,te su :izražene i u postotcima. 
Tabela 6 Ucestalost komplikacija kod bolesnika nakon i. v. davanja kontrasta kod 
i.av. urografija na 942 bolesnikaa
Broj bolesnika % 
A.aSlaba reakcijaa
l.aCrvenilo ili bljedocaa4,0 
2.aMucninaa 113  11,9  
3.aPovracanjea 28  2,9  
4.aMetalni okus u  ustimaa 18  1,9  
Ukupno  197  20,9  
B.aJaka reakcijaa 
l.aPoremetnje u vrijednosti tlakaa 12  1,2  
2.aHladni znoja 25  2,6  
3.aPruritusa 9  0,9  
4.aUrtikarijaa 7  0,7  
Ukupno  53  5,6  

Cetverogodišnje iskrstvo sa i. v. urografijom ... 
··--
Broj bolesnika 0.1 ,o 
C.aTeška reakcijaa
l.aEdem lica i sluzniceagornj. resp. traktaao o 
2.a
Grceviao o 

3.a
Porcmetnje disanjaao o 

4.a
Poremetnje pulsaao o 

5.a
Edem plucaao o 


G.aEdem mozgaao o 
7.aSmrtao o 
Poslednja sedma taJbela odnosi se na Uicestalost rnalkcija na i. v. apH­clran:i kontraS!t, kod 1teslbiranih 'i netestiranih •bolesnilka. 
Tabela 7 Ucestalost reakcije na kontrast kod testiranih i netestiranih bolesnika 
Broj Slaba Jaka Teška bolesnika reakcija reakcija reakcija 
--· 
Testirani bolesnici 496 94 28 o 
Netestirani bolesnici 446 103 25 o 
Ukupan broj bolesnika 942 197 53 o 
Mora,mo na,g1as.i:ti, da u svim slucajevi,ma »slabe reakcije« nismo upo­trebljavali mkaikovu medilkament,o=u teraipiju, vec smo nastavili sa pre­gled.om, pa ;i kod slucajeva k,oji su povracali, ali smo obratili maiksimalmu pažnju na bolesniika, .imajuci u pripremi sredstva za reanimaciju. 
Kod slucajeva ja1ke reallrnije, pregled smo :prekinuli i ,medi.!ka,mentoono ilntEIDVenirali, ukljucuju6i da vanje kisika, narncito u slucajevima k,od 1k,ojlih se ipojavila varijacija tlaika i hladan znoj. U ,našoj službi pootoje sredswa za reanimaciju bolesrrrika (antial&,g:i-'6na i antišak :teraipija), a u slucajevima kod poreme1mje ,puba, odnosno kard:ijalnog zaitajivanja, ,postoji mogucnost intervencije jedinice intenzivne njege, koja je formirana u okviru naše bolnice. 
Zakljucak 
U v-remenu od l. I. 1968 do l. VI. 1971. godine pra:tili smo 942 i. v. urro­g,rafije, !k.oje su bile izvode111e u našoj službi ,razhautim 1kantras.tnim sred­stvima .p:rema torne k,oja su hila na tTžištu). Najviše smo upofa·ebljavali 76 % Uo:-ogirafin (50 %) a iza 111jega 75 % U:ratrast (30 %). 
Od ukupnog broja bolesmaka :imaJi smo 496 odjelnih i 446 ambulantnih paoijeinata razlicitih dobnih skupina. 
Od reakcija imali smo najviše »slabih reakcija« od lwjlih isticemo po­javu mucnine k,ao najcešcu. Od »jakih reakcija« najcešce se javljao hladan znoj, -koji preval1ra u ukupnom hro.ju »jaikih ,reaikcija«. »Teške :reakcije« nismo irrnali. 
Ježe!{, L., P. Fanton, J. Stojanavic 
Odje1Dli. 1bolesnici (496 bolesinika) tes.tiirani su pri.je l]_)il'egleda intTa;ve­no=om metodom, a ambulantni (446 bolesnika) n1su rtestilrani, ali se za Vll'ijeme aplikacij,e kOIIl11Jrasrta, u pr;ve ,d,;v-ije minute (cca. 2-5 om) da1;va,o 
.Oilltirast vdo pola,gano. 
Znacajniih ra21lika u .»reaikcijama« na komtraist kod rtestiranih i netesti­ra111ih bolesnika 111ismo u našem materijalu zaipaz:i:Li. Posebne ll'azhke u reak­
1cij'i na ikonJtrast ndsmo uo:cJilii u admoisu na dOlbne skupine i sipol, niti u in­temziitetu, a ni:tri. u broju. Mišljenja smo, da nije llleophodno ipotTebno testi­ra'll'je ibo·ali 'je neoiphodno ipotrebno na ij)Ocetlku arJ)'l'i­
lesn.ka ,prije pregleda, kacij kontrasta ,davati 1kontrast polagan,o, uz ,stalno 1proma1tranje boles­nika. 
K,od ,bolesrnika koji posjeduju u a111amnezi alergicne >bolesti, neO!phod­no 1 je potrebno rtest1ranje pritie :i:zvodffil!ja pregleda •jednom od test -metoda. 
Ovo naše d:zla,gainje treba shvatHi ika,o prJlog neda'Vlno iprovedenoj an­keti o ik,onrtras11Jnim sredstvima. 
Sadržaja
Autori prikazuju rezultate promatranja komplikacija u vezi sa davanjem kontrasta kod intravenozne urografije. Graficki je prikazana ucestalost komplikacija nakon davanja razlicitih kontrastnih sredstava. Posebno su raz­matrane komplikacije kod testiranih i netestiranih pacijenata. Autori insistiraju na bio1oškom testiranju na pocetku davanja parenteralnog kontrastnog sredstva, a kod alergicnih pacijenata treba izvesti obavezno jedan od nacina testiranja. 
Summaarya
A four year follow-up study of side effects in intravenous urography is surveyed. The incidence of side effects using different contrast media espe­cially in tested and nontested groups of patients is shown. The authors recom­mend the biological test before giving the whole amount of contrast medium in all patients. In allergic persons, however, the usual tests must be performed. 
· Adresa utora: Dr. L. Ježek, dr. P. Fanton, dr. J. Stojanovic, Medicinskiacentar Bjelovar. 
ZAVOD ZA RADIOLOGIJU MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUCILIŠTA U ZAGREBU 



NAŠA ISKUSTVA SA MICROPAQUE-om 
Cicin-Šain, š. i R. Gi.irtl 
UDK 616.34-073.755.4 
Vec uvudrrio želimo reci da 1rendgenorog 1pri promatrnnju i ,prosucJ..iva,nju patoloških promjena probavnog trakta treba cim bolje izabrati, prirediti i upotrebiti suspenziju barijeva sulfata, a uz to mora dobro poznavati i fun­damentalne fizikalne, kemijske i koloidalne osobine toga kontrasta. 
Skoro kroz 40 godJina klasicni je bariUJm sulfurilkum shužio kao stan­daJDdno ,sredstv,o u dijagnostici dbaljenja iprobavnog trnkta. Za to citavo vri'jeme morailo ,se cesto »za;tva,rati oci-« ,zibag izraiZilto slabog intenziiteta, jalke fJakuladje i opsežne sedimentaoije. U ,za,doba kada pakuša­
drrije se vaiju uocir1Ji najfinije promjene rslUJznice, on je iposve i12)gubio na svojoj vri­jednosti. 
Cestice barium sulfurikuma suspendirane u tekucini, talože se pod djelovanjem sile teže. Taloženje je tim vece što su cestice u promjeru vece. Kod toga smo uvijek mogli jasno razbrati oštru separacionu granicu iz­medu istaloženih barijevih cestica i samog otapala. 
Na klasicni nacin priredena kontrastna kaša nije bila prava koloidalna oto;pina. Da lbi ,se 1posti,gla prava koloidalna otop.na, ipotrebno je da u ota­palu bude što manje cestica barium sulfur.ikuma. Takva otopina zbog ma­lene sposobnosti apsorpcije rendgensk1h zraka nije nikada mogla zadovo­ljiti potrebe rendgenologa. 
Istodobno barijeva kaša zbog brze neutralizacije površnog elektricnog naiboja, kao prava liofobicna otopina vrlo brw precipitira, pa ju se mora svaki cas ponovno miješati prije upotrebe. 
U kontaktu sa sluznicam probavnog trakta pokazuje i fenomen flo­kalacije, cemu napase doprinosi mucin želuca. Upravo stoga i dolazi do za­mucenja shke reliefa [Frazer i sur. (1), Holmes (2)]. 
Da ne bi došlo do tih pojava, potrebno je takvoj suspenziji dodati ve­like kolicine elektrolita, koji ce na površini liofobickih koloida stvoriti za­štirtu [Margulis i Burhenne (3)]. 
cesitice !barijeva sulfalta rpokušaivalo \Se miješa'ti sa želatiinom, aga:rom, gumiaTabikom, kazeinom i biološkim rterkucinama kako bi se ipostigla Jiofi­licka otopina i tirne sacuvao stabilitet. U tu svrhu su brojne tvornice na-
Ractiol. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
Cicin-Sain, S. i R. Gi.irtl 
stojale pronaci supstance ko,ie pridodane barium sulfurikumu sprijecavaju sedimentaci,iu i flokulaciju. 
Medu njima su poznati: BAKONTAL, LACTOBARYT, BARO­TRAST, VERI-O-PAQUE, GASTRILOID, MICROTRAST, NEOBAR i CI­TOBAR, te kod nas u upotrebi MIXOBAR. 
Sve nabrojene suspenzije kao koloidalne otopine pokazivale su jace ili slabije pjenušanje. 
Zbog svih do sada nabro.jenih loših osobi!na bar,ium sulfuriikuma, k::iji je kod nas bio donedavna standardno kontrastno sredstvo, zaslugam tvor­nice KRKA iz Novog mesta, izva·šili sm::i analize kod 345 bcles!Ilika uz po­moc MICROPAQUE-a. 
Primjenom toga kontrasta, postigli smo sve ono što se od kontrasta zahtjevalo, a uz to još i visoki kvalitet sn.maka. 
MICROPAQUE je stabilna, vec prigotovljena tekuca disperzija, koja sadrži 100 °/o težinski volumen negativno nabijenih cestica barijeva sulfata. Preparat je zbog toga stalne konzistencije i jednakog viskoziteta neobicno prikladan za prirkaz sluznickog reljefa i kod onih bolesnika sa izrazitom hipersekreci,i om. 
Niti kod jednog od ispi,tivanih bolesnika nismo zapazili flokulaciju. Ovome je razlog što su cestice MICROPAQUE-a u1trafine, velike svega 0,5 mikrona, pa nam ,ie bez ikakvih poteškoca uspjelo prikaza.ti ne samo stan­dardnu s!Lku sluznickog reljefa (makro-reljef) (Sl. 1), vec i njegovih finih 
Slika l. Reljef stražnje stijenke želuca sa širokim, malobrojnim naborima donje trecine korpusa i antruma želuca. Velika krivina jace je nazubljena. Biopticko­histološki nalaz: Gastritis chronica atrophica. 
Naša iskustva za Micropaque-om 
Silka 2. Mikro-reljef antruma želuca kod slucaja pocetnog atroficnog gastritisa. Nalaz potvrden biopticko-histološki. Tijekom male kriv-ine antruma i kanalisa, kao i u prelaznoj zoni aree gastrike su velike, manje uzdignute, više poligonalne sa vrlo uskim i plitkim interareolarnim su1kusima. Uz velike krivine, kao i neposredno uz nju aree gastrike su pravilnije, manje, okruglaste. Izmedu njih nekoliko znatno širih area. Interareolarni sulkusi uz veliku krivinu su znatno 
dublji i širi. 
struktura (area gastrika), (Sl. 2), što nam je posebno služilo u finijem ispi­tivanju promjena sluznice u ,problemu gastr1tisa i njemu slicnih promjena. 
Ka1ko su si1tno p:ulverizirane cestice 1kontra1sta negativno elektricki na­bijene dodatkom izabranih koloidalnih soli topivih sulfata i klorida u ko­licini od 0,02 %, te su se cestice zbog istog elektriokog naboja medusobno odbijale i nije dolazilo do pojave globulacije. Stoga nije potrebno nikakvo prethodno miješanje, a što smo bili prisiljeni uvijek raditi kod pregleda sa standardnim barium ,sulfurikum. 
Elektricki negativno nabijene cestice u kontaktu sa pozi,tivno nabije­nim ce.sticama gluko,prc,.eina želucane sluznice stvarale su poput finog vela tanki sloj kontrasta izvanredno jake saturacije. 
Ovo srno mogli postici vec sa svega 20 ml kontrasta, što je bilo od po­sebnog znacenja. Kako je viskozitet kontrasta vrlo malen, a ipak dov,
oljno sacuvan do­datkom od 3,0 % muciloginoznih posrednika, lako se uvlacio i u najmanje defekte na sluznici, lrno i interphkarne sulkuse. Osim toga bila je na taj nacin i maksimalno reducirana osmotska iritacija membrane sluznice, pa nije ·dolazilo do pojave medusloja hipersekreta. Ovu smo karakteristiku kontrasta posebno koristili za tehniku ,prikaza sluznice uz pomoc dvostru­kog kontrasta (Sl. 3). 
Cicin-šain, S. i R. Gilrtl 
Slika 3. Standardna slika makro-reljefa stražnje stijenke želuca. Na mjestu jedva primjetljive brazgotine peptickog ulkusa granicnog dijela korpusa i an­truma želuca u centralnim partijama, vidi se nazinacena devijacija nabora po 
tipu rozete. 
Posebno treba naglasiti postojnost otopine MICROPAQUE-a, taiko da nije dolazilo do sedimentacije barijevih cestica u pokusnim epruvetama niti nakon 7 dana. 
Irutenzitet kontrasta je izvanredan i ne da se upoce usporediti sa bilo 
,kojim od slicnih preparata koje smo imali na raspolaganju. Svoj intenzitet je tako reci posve sacuvao i onda kada smo ga pomiješali sa istom kolici­
nom vode zagrijane na temperaturu tijela, što smo cinili za prikaz odljeva citavog želuca i1i kod analiza tankog crijeva. 
Kontrast je vrlo ugodnog ukusa, jer sadrži i izvjesne kolicine laktoze i korigencija ukusa, koji medutim ne dovode do pojacane sekrecije. Stoga su ga lako podnosili i ,teški bolesnici, 1kao i oni sa labilnim neuro-vegeta­tivnim sistemom, a poglavito djeca. 
Naša iskustva za Micropaque-om 
Slika 4. Prikaz veceg dijela tankog crijeva nakon 25 minuta iza što je bolesnik popio 50 ml. Micropaque-a. 
MICROPAQUE pjenuša, pa bi se moglo prigovoriti da nije podesan kada se nastoji diferencirati organske lezije od mjehurica zraka. Pjenuša­nje nastaje kao i kod drugih manje viskoznih otopina, što je analogan slu­caj kod pive ili urina. 
Nama je pjenušanje upravo dobro došlo u dijagnosticke svrhe ako smo uz pozitivni kontrast morali pristupiti tehnici dvostrukog kontrasta, jer nismo trebali upotrebiti »šumeci pmšak«, kojim se gubi na intenziitetu kontrasta uslijed njegova ra2ll'edenja. 
Kod pregleda tankog crijeva nikada nismo doživjeli nepoželjnu floku­laciju i diluciju, što je u velikom broju slucajeva pojav,a kod klasicne ba­djeve kaše [GoMen (4), Miller (5), Stacy i Lope (6)]. Zbog 1toga rrije moglo 
idoci niti do dijagnostickih zamjena sa iz;vjesnim stanjima u poremecaju aipsorpci1je kao npr. kod sprue malapsonpcije i1i disahar:izode [Peterson i sur. (7)]. MICROPAQUE se nadolaiskom u 1taniko cri:jevo koncentrira (Sl. 4) a;psorpcijom vode pa mu je intenzitet bio posve jednak kao i onda kad se nalazio u želucu. Stoga je bio pogodan i kod onih slucajeva gdje se klinicki sumnjalo na mehanicku zapreku. Za razliku od klasicne otopine bari um sulfurikuma, MICROP AQUE se vrlo br.z;o transportim ,kroz crijevne vijuge, tako da vrijeme potrebno za p·ri'kaz i analizu citavog tankog crijeva nije bilo duže u prosjeku od 60 mi­nuta. Zbog toga je stvorena mogucnost da u vrlo kratkom vremenu ispi­tamo svaki dio tankog crijeva, pri cemu nismo nepotrebno i dugotrajno 
Cicin-šain, S. i R. Gilrtl 
Slika 5. PoHpoza distalnog segmenta izdužene i u luku svedene sigme primjenom tehnike dvostrukog kontrasta. 
izlagah bolesnika nepoželjnom biološko-somatskom djelovanju rendgen­skih zraka. Za prikaz debelog crijeva, napose kada smo željeli primjeniti tehniku dvostrukog kontmsta (Sl. 5) ponovo je pokazao svoje izvaniredne sposobnosti. Za takve preglede upotrebljavali smo 2 dijela vode i 1 dio konJtrasta u ukupnoj kolicini od 300 do maksimalno 400 ml. 
Zakljucak 
Sumirajuci naša zapažanja o MICROPAQUE-u smatramo da je zbog ultra.sitnih cestica bariuma koje su negativno elektricki nabijene, zbog niskog viskoziteta, izvanrednog intenziteta sjene i stabilnosti, kontrast lmkvog vec godinama tražimo. 
Primjenjujuci ga za brzi prikaz tankog crijeva, te detaljno analizi>ra­nje sluznice debelog crijeva u inace malenim kolicinama, na koncu ispada jeftiniji od ,klasicne banijeve baše, i t'O zbog toga što \Se nj1iime može izvršiti i najsuptilnija pretraga probavno,g tmkta, pa nije potrebno preglede po­navljati 
Sadržaj 
Autori izlažu zapažanja u vezi sa upotrebom Micr,opaque-a u gastroin­testinalnoj diagnostici. Razmatrano je njegovo preimucstvo nad klasicnom ba­rijevom suspenzijam. Prije svega Micropaque daje vrlo dobru reliefnu sliku slu­

Naša iskustva za Micropaque-om 

zokiože uz konstantan intenzitet kontrasta. Nepogodnih fizikalnih promjena, kao što su pjenušanje, flokulacija i dilucija nema. Pogodno je i brzo transportiranje kontrasta kro.z tanko crijevo uz mogucnost prikazivanja istoga u cjelini. Po­sebno je efektno prikazivanje debelog crijeva 1.Jipotrebom Mkropaque-a i insuf­lacijom vazduha tj. tehnikom dvostrukog kontrasta. 
Summary 


The experiences with Microipaque are reported. The advances over the routinely used barium suspension are discussed. Micro,paque gives a very fine mucosal pattern and good contrasting effect. The flocculation and dilution of contrast were not observed. Further, accelerated passage of the bowel and excellent double contrast visualisation of the colon were noted. 
Literatura 

l. Frazer, A. C., French, J. M. and Thompson M. D.: Radiographic studies 
,showiing induction of segmentation pattern i small intestine in normal human subjects. Brit. J. Radiol. 23: 123, 1949. 
2. 
Holmes, H. N.: Laboraitory manual od colloid chemistry, ed. 3, New York, 1934. John Wiley & Sons, Inc. 

3. Margulis, A. R. and Burhenne, H. J.: Alimentary Tract Roentgenology. Vol. I. The C. V. Mosby Com.pany, Saint Louis 1967. 
4. 
Golden, R.: Tehnical factors in roentgen examination of the small inte­stine. Amer. J. Roentgenol. 82: 965, 1959. 

5. 
Miller, R. E.: Bari um sulfate suspensions. Radiology 84: 241, 1965. 

6. 
Stacy, G. S. and Lopp, J. W.: Unusual small bowel diseases, methods and observations. Amer. J. Roentgenol. 92: 1072, 1964. 

7. 
Paterson, D. E., David, R. and Baker, S. J.: Radiodiagnostic problems in malabsorption. Brit. J. Radiol. 38: 181, 1965. 


Adresa autora: Dr. Cicin-Šain š., Dr. Gi.irte R., Zavod za radiologiju, Medi­cinski fakultet, Zagreb. 

ZAVOD ZA RADIOLOGIJU MEDICINSKOG FAKULTETA REBRO I KABINET ZA RADIOLOGIJU DNZ »PESCENICA« 


SOLCORAY -NOVO SREDSTVO ZA UBRZANJE PASAŽE CRIJEVA 
Schuster, E., S. Cicin-Sain, S. Simunic, M. Smokvina 
UDK 616.341-073.755.4 
Rentgenološke pretrage gastro-intestinalnog trakta doživljavaju iz go­dine u godinu nove i sve vece dijagnosticke uspjehe, poglavito što se tice jednjaka, želuca i debelog crijeva. Dijagnostika promjena na tankom cri­jevu razvijala se je i napredovala znatno sporije. Zato ima više razloga, koje želimo istaknuti i potanje objasniti. 
Tanko crijevo zbog svoje dužine traži i u normalnim slucajevima ceste i opetovane kontrole. To je veliko opterecenje, poglavito pri poliklinickom radu, a nije manje ni pri radu sa bolesnicima bolnickih odjela. Zato se vec odavna traže nove metode, koje bi omogucile hrži prolaz kontrasta kroz tanko crijevo, a istovremeno i što bolji prikaz postojecih morfoloških pro­mjena, kao i vecu mogucnost promatranja funkcionalnih pojava, bilo nor­malnih bilo patoloških. 
Mnogi su autori pokazali, a još i danas pokazuju veliki interes za to podrucje. Tako su nastale brojne i vrijedne studije o motilitetu i tonusu zdravog i bolesnog tankog crijeva, a napose saznanja o kolicini i brzini prolaza njegova sadržaja. Tokom vremena primjenjivane su u tu svrhu razlicite metode pretraga. 
Vec Zimmer (9, 25) napominje da i sadržaj korigencija u barijevoj kaši ima izvjestan utjecaj na tok pasaže crijeva. Osnovni je zahtjev da svako kontrastno sredstvo, pa tako i ono koje služi za pregled probavnog sustava nije toksicno, i da je bez mirisa. Za rentgenologa je dakako najvažnije, da sredstvo hude dovoljno kontrastno, da se njime mogu prikazati što bolje anatomske strukture crijeva. 
O svim tim zahtjevima vodi farmaceutska industrija racuna, pa zato imamo danas pravu poplavu razlicitih konkurentskih preparata od kojih svaki ima po neku prednost, ali i nedostatak. 
Oboljenja tankog crijeva su relativno cesta, pa ona u rentgenološkoj diagnostici zauzimaju sve više mjesta. Vec godinama se pokušava razlici­tiim preparaitima, kao i dodacima kontrastnom sredstvu ubrzati 1pasažu zbog tanko crijevo, a da se pri torne ne bi bitno utjecalo na njegovu normalnu sliku. To je teško postici, jer se na svaki dodatak obicnoj kontrastnoj kaši 
Radio!. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
Schuster, E., S. Cicin-Sain, S. Simunic, M. Smokvina 

javlja u toku pregleda tankog crijeva znatno jace lucenje sekreta, što ote­žava tacnu analizu utvrdenih promjena pri diaskopiji i na snimkama. 
Vrijeme prolaza kontrastne kaše kroz gastro-intestinalni trakt znatno varira, kao što su vec mnogi autori naglasili. Henderson (18) 1948. god. kod djece, te Lonnerblat (18) 1951. god. i French (18) 1952. god. opisali su razne varijacije kod odraslih. Svakako se smatra da suspenzija obicnog barijevog sulfata u vodi ne može nikako biti fiziološki stimulator za prolaz kaše kroz crijeva. Ima razloga za tvrdnju, da pomanjkanje hrane naprotiv nije ni­kakova novost. O torne su vec referirali Kolta (7) 1931. god., a Sanstrom (7) 1946. gad. i Rawl'in (7) 1936. god. sa svojim suradn
icima kao i nek,i drugi 
lautori navode, da dodatak masti, proteina i ugljikohidrata dovodi do pro­mjena u brzini i trajanju prolaza kroz tanko crijevo, te bi tirne bila ispu­njena jedna od važnih fizioloških kondicija. Ipak treba spomenuti, da ti dodaci neminovno dovode, kao što je vec spomenuto, do povecanja sekre­cije, i do segmentiranja kontrasta, što je za analizu utvrdenih promjena izrazito negativno. Bilo je još mnogo pokušaja sa raznim dodacima barijevoj kaši, kao npr. SCMC -Carmethose -probni uzorak CIBE, što su ga ispitivali Kirsch i Spellberg (6). Taj dodatak u suspenziji vode barijevoj kaši daje stabilnu otopinu, koja brzo prolazi kroz tanko crijevo, a prema tim auto­rima vrlo dobro prikazuje sluznicki reljef, medutim samo kod pacijenata, kod kojih nema patoloških promjena na crijevu. Zimmer (7) smatra, da je dodatak SCMC-a, koji je protektivni koloid veoma koristan, jer on ne samo da ubrzava pasažu, vec i otežava tenden­ciju flokulacije. Ako se doda manja kolicina od cca 2,5 O/o SCMC-a, barijeva suspenzija se stabilizira, skracuje se vrijeme pasaže, poboljša se crtež sluz­nice crijeva, ali kako je vec spomenuto samo kod normalnih slucajeva. Gotovo je identicna situacija kad se dodaje barijevoj kaši suspenzija metil-celuloze. Njezin tvornicki naziv je Methocel (13). Taj dodatak takoder cini disperziju djelica barijeve kaše trajnom. Po torne moramo zakljuciti, da dodatak stvara izoelektricnu otopinu, što nam fizikalno dokazuje stabilnost cestica.Methocel se dodaje isto u 2,5 O/o iznosu, koji je dovoljan da dovede do trajne suspenzije, te deflokulacije. Nažalost prolaz kroz digestivni trakt s tim dodatkom nije jednak kod svih slucajeva, tako da kod pojedinih može biti vrlo brz, a kod drugih se produži cak na 36 h. Sadk (18) je ipreparaitom »DialbenO'l« izradenog kod Byk-GuMen-a ,posti­zao ubrzanje pasaže kroz crijevo kod nekih 80 O/o pregledanih s optimal­nim vremenom od 60 min., da se prikaže terminalni ileum. Njegov naj­veci interes je bio prikazati poslednjih 50-80 cm ileuma zbog najcešcih patoloških promjena upravo u torne dijelu crijeva. Autor takoder prepo­ruca da pacijenti uvece prije pregleda uzmu osrednju kolicinu nekog bla­gog laksativnog sredstva u tekucem stanju. U kasnijem cemo izlaganju vidjeti, da upravo taj dodatak laksativnog sredstva je jedna od izrazito loših strana opisane metode. Jaiko uibmanje palsaže op'
1sali su Weintraub i W@'1iams (24) 1949. god., kad ,bi se narkon uzimaTJJja 1bard1jeve lkaše 1poipiila ,odgovara<juca kolMina le­dene vode. Pojacani motilitet sa ubrzanjem pasaže kontrastne kaše kroz tanko crijevo javlja se kod oko 50 O/o normalnih slucajeva. Kaša dospjeva za nekih 90 min. do d1I1a cekuma. 



Solcoray -novo sredstvo za ubrzanje psaaže crijeva 
Kontrastna kaša sa Solcoray-om dospjela nakon 2 hpc. u % 
Jejunum 
5% 
Ileum terminalni ileum 
dno cekuma Kolon ascendens Flexura hepa,tica 
Kolon transversum Flexura lienalis Kolon descendens Sigma i rektum 
Na izdvojenom materijalu od 100 pacijenata vidljiv je postotak prispjeca kon­trastnog stupca nakon 2 h. p. c. 
Kako smo vec spomenuli ispitivalo se i djelovanje dodavanjem manjih kolicina tekucih laksativnih sredstava barijevoj kaši u nadi da ce se tirne ubrzati pasaža, ali se došlo do zakljucka da ta sredstva jako iskrivljuju normalnu sliku sluznickog relijefa, a uz to dovode i do obilne sekrecije crijeva, te flokulacije kontrasta i segmentacije. Zato se od primjene laksa­tiva odustalo. 
Shehadi (2) izveštava o ubrzanju pasaže s pomocu kontrastnog sred­stva kojem je dodao Hypaque u 40 % otopini, ili pak originalnu otopinu »Gastrografina«. Jedan od osnovnih nedostataka, kada se upotrebljava samo jedno od navedenih sredstava bez barijeve kaše je da kroz crijevo dolazi do njegova sve jaceg razredenja tokom prolaza, što dakako dovodi do pada intenziteta sjene. Zbog toga autor preporuca mješavinu ionizira­nog, u vodi topivog kontrastnog sredstva u 25 % otopini u jednakom omje­ru s otopinom BaS04. 
Schuster, E., š. Cicin-šain. S. šimunic, M. Smokvina 
Snimak 1, prikaz tankog crijevav 30 min. nakon uzimanja kontrasta sa dodatkom Solcoray-a. 
Ti se kontrasti daju i1i oralno i1i kroz -Muller-Albbotovu sondu, kada se želi detaljno prikazati mjesto opstrukcije, ili uopce patoloških procesa na odredenom segmentu crijeva. 
Autor smatra, da ce tek daljnja ispitivanja dati definitivne rezultate. Mora se spomenuti da radi visokog zadržaja joda u spomenutim otopinama treba biti oprezan zbog ev. alergicnih pojava kao i zbog relativne kontra­intlJrkaciije kod patoloških prom'jena štiitne ž]!je2Jde, a nairocito ikod Mb. Basedowa. 
Brandt i Teschendorf (22) opisali su djelovanje »Gastrografina« na pa­sažu i ocijenili ga kao relativno povoljno. Goin (3) je još 1945. god., spomenuo da izvjesnu ulogu pri pasaži kroz tanko crijevo ima i psihološko stanje pacijenta. 
Porcher i Caroli (15) 1957. god. kao i Sovenyi i Varro (21) 1959. god. spominju dobre rezultate pasaže tankog crijeva dodatkom Sorbita u bari­jevu kašu. 
Možda je s obzirom na naše izlaganje važno reci, da je Sorbit šecer koji se dobiva hidrolizom glukoze. U pocetku se dobivao iz oskoruša, raznog vo­ca, vocnih bobica i duhana, a danas se on proizvodi sintetski. Ima ugodan ukus, topiv je u vodi, toksicnost mu nije dokazana, a uz to ima i djelovanje 
Solcoray -novo sredstvo za ubrzanje psaaže crijeva 
Snimak 2, prikaz tankog i debelog crijeva 90 min. nakon uzimanja foontrasta sa dodatkom Solcoray-a. 
holagoga. Prema spomenutim autorima ne djeluje na motoriku i sekreciju želuca, a Reinhard (17) je medutim oprecnog mišljenja. 
Pasaža kontrasta kroz tanko crijevo je i prema Meot-u (8, 21) znatno ubzrana, a da se pri torne ne javlja hipersekrecija ili flokulacija. Razlicita su mišljenja o torne koliko je potrebno Sorbita dodati barijevoj kaši, kako bi omje,r bfo najdje1otv,orniji. Neki uzimaju 50 g Sorbita, dok drugi ema­t,raju da je 10-20 g dovoljno. 
Povecanje kolicine Sorbita nije dovelo do ocekivanog ubrzanja pasaže. 
U našoj zemlji su vršena ispitivanja na Institutu za Radiologiju Medi­cinskog fakulteta u Beogradu. O njima je na kongresu radiologa 1961. go­dine u Skopju referirala dr Bošnjakovic. Ona je došla do rezultata da Sor­bitol daje optimalne uvjete za pasažu kroz tanko crijevo, bez toksicnosti, kao i 1bez nežel1jenih rentgenskih nuspojava, 1lrnje 1smo vec više puta spo­menuli. 
Farmako-dinamski mehani!zam djelovanja i nadalje ostaje nepoznat. Kad vec spominjemo preparate s kojima se pokušalo naici na idealniji ubr­zivac pasaže ne smijemo izostaviti Merck-ov »Karion F«, ciji je takoder osnovni sastav Sorbit u 75 % otopini. Normalnoj porciji barija od nekih 200 ml. dodaje se 20-30 ml. tekuceg Karion-a F. 
8* 
Schuster, E., š. Cicin-šain, s. šimunic, M. Smokvina 
Snimak 3, prikazane su vijuge JeJunuma i ileuma, prikaz reljefa sluznice je zadovoljavajuci. 
»Bavium Wander« o kojem nam je tnajviše podataka da,o Zimmer (5) ima cvisoki •sta;biil.itet suspenzii'je, otopina se vrlo lako rpri,prema, a ;pri.>ka,z re­ljefa sluznice je odlican i ibez iizrnzi,t1h negatilvnih nuspojava. On sadrži 4 % sUJhe supstancije Sorbita i 1 % Pek!tina. Mora se reci, da svalkako ide medu preipairate, ,kodi daju vr'lo d01bre rezultate, kaJko u pogledu uibnzane pasaže, ta;ko i ::zJbog iz;vrsnog pri[kaza reljefa sluznice. 
Zadnjih godina javio se na tržištu Solcoray, koji proizvodi firma Solco 
A. G. Basel (8, 23). Osnovni sasrtojaik novog preparata takoder je Sorbiit 16 %, te Pektin 2,5 %. 
Solcoray nije izazvao nikakvu senzaciju, medutim prema našim isku­stvima, kao i po iskustvima drugih autora na evropskom kontinentu on ima sigurno velike prednosti, koje želimo u ovome izlaganju narocita istaknuti. Za jedan pregled treba normalnoj kolicini barijeve kaše (upokebiljavali smo »Mixobar« Bosnal1jek) dodati po pacijentu 30 ml. Solcoray-a (tri jušne .žJlice), pa ga dobro promilješati da bi otopina posta:la jednolicna. 
Solcoray -novo sredstvo za ubrzanje psaaže crijeva 
Snimak 4,90 min. posle uzimanja, kontrastna kaša je dospjela do lienalne fleksure kolona, a vijuge terminalnog ileuma su sada dobro prikazane 
Solcoray smo prema tvornickoj uputi dodavali kolicini od oko 150 do 200 ml. baa:-ijeve kaše. Pac'ii,ien1Ji su bez ikakVrih tegobe uzimali kontrastni obrok, a niti jedan se nije potužio na bilo kakve nuspojave. Zamjetili smo medutim za razliku od ostalih autora, koji su pisali o Solcoray-u, da se u toku pregleda želuca javlja jaca hipersekrecija i nešto pojacana peristal­tika želuca. Da bi izbjegli tu pojavu koja nam je ometala pregled želuca, a ujedno da bi sprijecili razrijedivanje kontrastne kaše u kasnijoj smo fazi naših ispitivanja dodavali Solcoray maloj kolicini barijeve kaše tek nakon izvršenog pregleda želuca. Kod svih naših slucajeva zapazili smo da je pri­kaz tankog crijeva vrlo dobar, cak bi se moglo reci idealan, bez znakova hipersekrecije i bez pojave flokulacije i segmentacije, tako da je analiza bila vrlo dobra i uspješna. Optimalni prikaz tankog crijeva dobiva se za nekih 40-120 min. kada kontrastni stupac dopire do podrucja ileocekalne regije, pa i dalje. 
Diaskopskim kontrolama kao i na snimkama uspjeli smo ustanoviti po­jacanu peristaltiku ileuma uz tipicni radni reljef njegove sluznice. Kod vi­
Schuster, E., S. Cicin-Sain, S. Šimunic, M. Smokvina 

tora, koji mogu bfrti i vegetativno uslovljeni. l'Sik!ustva drugih autora u tom se pogledu po'klarpaju s našim. 
Dok smo u Poliklinickom pogonu DNZ-a uz diaskopiju vršili snimke nakon 2,5 i 7 h., na Zavodu za Radiologiju Rebro pravljene su snimke pre­ma propisima u dokumentaciji tvornice tj. nakon 30 min., 90 min. i zatim nakon 3 i 6 h. Od slucaja do slucaja ta smo vremena mijenjali. Kao obraz­loženje za promjenu vremena snimanja spominjemo u prvome redu štednju materijala, a u drugom redu cinjenicu što smo prethodnim iskustvom u radu sa preparatom ustanovili, da se velike partije tankog crijeva vec sa dijefovima debelog cri:jeva najlbdlje prilkazuju naJkon 2 sata. 
Sadržaj 
Kao što je u literaturi opisano i naša iskustva pokazuju, da je Solcoray veoma koristan i djelatvoran preparat. 
On nam omogucava da u toku jednog jutra osim doista odlicnog prikaza tankog crijeva, a dijelom i debelog, završimo pasažu u cijelosti uz idealan pri­kaz terminalnih vijuga ileuma, a u vecini sl.ucajeva dolazi i do punjenja apen­diksa. Time je uveliko olakšaina dijagnostika patoloških promjena tankog crijeva, a orijentaciono nam pregled s tim preparatom daje dobar uvid u patološke pro­mjene na debelom crijevu, kao što su organske stenoze„ adhezivne promjene na konturama, patološki pomaci, divertikuloza. 
S obzirom na uštedu vremena, materijala, a uz ostale spomenute prednosti preparata moguce je prema opisanoj shemi dijaskopija i snimanja u velikom postotku kompletirati pregled crijeva uz relativno malenu cijenu porcije Solco­ray-a po pacijentu. 
Mora se spomenuti i to da radom sa Solcoray-om štedimo od nepotrebnog zracenja ne samo pacijenta vec i radiologa i njegove pomocnike, a pri torne ostvarujemo medicinski vrijedan i kvalitetan pregled. 
Summary 
Solcoray is a non-toxic and highly efficient preparation which accelerates the passage through the small intestines. This property of Solcoray is extraordinarily important, since the examination can be completed in 2-6 hours on an average, with an ideal visibility of the small intestine mucous mem­brane. 
The advantages of the preparation are saving of the tirne, low ,price and a reduced irradiation of the patients, radiologist and assistants, provided that the roentgenograms have been made according to the instructions given by the manufacturer. 
In the opinion of the authors, Solcoray is recently among the leading prepa­rations available on the market. 
Solcoray -novo sredstvo za ubrzanje psaaže crijeva 
Literatura 
l. Bergstrom, B., Dahlquest, A., Lundh, G. and Sj6vall, J.: Studies ,of in testi­nal digestion and absorption in the human. J. clin. Invest. 36 (1957) 1521. 
2. 
French, J. M.: Radiological aspects of the small intestine in steatorrhea. In. Modern trends in gastro-enterology. Butterworth, London 1952. 

3. 
Goin, L. S.: Radiological study of the small intestine. Amer. J. Gastro­ent. 21 (1954) 325. 

4. 
Good, C., and Fletcher, M. E. H.: The roentgenologic examination of the small intestine J. med. Ass. Ga 37 (1948) 67. 

5. 
Kaiser, H. W.: Der Radiologe 6 J. g. (1966) 291. 

6. 
Kirch, I. E. and Spellberg, M. A.: Radiology 60 (1953) 701. 

7. 
Kolta, E. und Schoultz, A.: Rontgenuntersuchung des Magens mit Ei­weiss und Fett enthaltend Kontrastmitteln Med. Klin 37 (1931) 1305. 

8. 
Laser, S.: Schweiz. med. Wschr. 19 (1966) 633. 

9. 
Lehner, H. H., Marki, W., Zimmer, E. A.: Gastroenterologia 74 (1948/49) 193. 

10. 
Lenz, H.: Fortschritte Rotgenstr. 97 (1962) 147. 

11. 
Manecke, H., Schidt, F. W.: Fortschritte, Rontgenstr. 97 (1962) 142. 

12. 
Marks, M. M.: The Amer. J. of Surgery 81 (1961) 9. 

13. 
Mattsson, O., Perman, G., Lagerlof, H.: Acta Radiologica 54 (1960) 335. 

14. 
Medicinska enciklopedija: II (1958) 572. 

15. 
Porcher, P. und Caroli, J.: Arch. mal. app. digest. 46 (1957) 663. 

16. 
Prev6t, R.: Fortsch. Rontgstr. 62 (1940) 341. 

17. 
Reinchardt, K.: Fortschritte Rontgstr. 92 (1960) 78. 

18. 
Sack, G. M.: Fortsch. Rontgstr. 99 (1963) 337. 

19. 
Schinz, Baensch, Frommhold, Glauner, Uehlinger, Wellauer: Lehrbuch der Rontgendiagnostik V (1965) 279. 

20. 
Shehadi, W. H.: Amer. J. of Roentg. 89 (1963) 740. 

21. 
Sovenyi, E. und Varro, V.: Fortsch. Rontgstr. 91 (1959) 269. 

22. 
Teschendorf, W.: Lehrbuch der Rontgen. Differentialdiagnostik II. (1964) 


427. 23. Viragh, C.: Rontgen-Blatter 19 (1966) 648. 
24. 
Weintraub, S. and Williams, R. G.: Amer. J. Roentg. 61 (1949) 45. 

25. 
Zimmer, E. A.: Gastroenterologia, 74 (1948/49) 208. 

26. 
Zoltner, D.: Lij. vjes., 86 (1964) 591. 


Adresa autora: Dr. E. Schuster, Zavod za radiologiju Medicinskog fakulteta, Zagreb. 

KLINICNA BOLNICA ZA OTROŠKE BOLEZNI V LJUBLJANI 
RONPACON<R> CEREBRAL 280 U DECJOJ RENDGENOLOGIJI 
Prodan, M., Šilc 
UDK 616.6-053.2-073. 755.4 
o.g:iji izbor pa:rernteralnog ikontrastn,og srndstrva žan je iz slede6ih uwoka: 
-za diagnozu trebala bi biti dovolj na jednokratna pretraga;e
-,priprema deteta za lrointrastne pretrage je problematicna rl. zahtev­nija, lllego ,J.md odiras1og paoijenta (uticaj ishrame, opasnost metaholiokih smetinji zbog st:ra!danja, cišcenja ->>'Vlodna ,iJntoksiikacija« i sl.); -sudjelovanje ipacijenta u decjoj rendgeno1ogijli je variarbilan fak<toc,ek,oji veoma utice na uspeh verndgensike pretrage; 
-odg,CJ1V01Tnost, lmju S1I1,ose pedijaitar koji pretraigu lindiciira i rend­genolog :koji je rizv,odi zahteva u,potrebu lmntrastnog siredstva kiod kojeg je rizilk od IIlepoželjniih efekaita odlll,osno Jmmpllikacija što manji. 
U po1Jrazi za dobrJm 1kontrastnim s,redstvima za parentera1nu primenu uedecjoj ,rendgeno1ogiji iprobalrl. smo RONPACON(R) Cerebral 280 firme Ci­lag-Chemie, a u,potrebili smo 1ga kod 60 pacijenata. Kod svih pacijenata bilaeje izvršena il11trarvenozna u;r,ogrnfija i lto kod 49 pacijelllata sa dfreiktnomeinjekcij,om k,oru1Jrasta, a kod 11 ipacijenita rl.nfuzi,OllJJim metodom. Ovu me­todu primenili smo redov,tto ik,od dece do 2 godiJne starosti i iznimno kod star'i!je dece obzirom na klinioku indilkaoiiju, odnosno \k.od ZIIlakova bubrežne 1nsuficijendje tj. u slucajevima sa relativnom kon:traindikaoijom za intra­
U decjoj rendgen,oJ,va­
,Vel!loznu urogrnfiju (visok RR, IIlliska koncentracija unina). Kolicina kon­trasim,og sredstva iznosiil.a je kod diireiktne in1Jrav:enozne metode 0,5 do 1,5 ml/ikg telesne itežine. K!od direktne met,ode uvek s,mo izveli biološku priabu sa intravenoznom .iJnjekoij,om 1 ml kon1Jrasta, nak,on toga produžilii smo posle 5 miinuta sa injiciranjem preostale ,kolicine Jmntrastnog sredstva. Kod upotrebe infuzione metode kolicina kontrastnog sredstva iznosila je 1 do 4 ml/kg telesne \težine. Kontrastno sredstvo raizredili smo istom koli­cmom 5 % glukoze. UpotrebiJi smo standa:rdllle aipirogene illlfumone sisteme za jednok,ratnu upotrebu. 
Z:bog ,boljeg uvida i boJje evaluacije u našem materijalu p:rikazane su odvoj,erno grupe sa iru1Jravenoznom metodom i i,nfuzionom metodom. U svakoj grnpJ ana11izirani su slucajevii. hez k!ompli:kacija kao i slucajevi sa lmmplikacijama naikon injekcije lmrntrastnog sredstva. 
Radiol. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
410 Prodan, M., M. šilc 
Tabela I. 
DIREKTNA INTRAVENOZNA UROGRAFIJA (49) 
Prikaz:  
Odlican  10  
Dobar  27  
Zadovoljavajuci Slab  8 2  
Bez  komplikacija  44  1  1  S a k o m p 1 i k a c i j a m a  5  1  
---- 
 
Starost pacijenata 2-15 godinaKlinicna diagnoza: infekt urop. trakta 29 glomerulonephritis 2 urolithiasis 3 malformacija urop. trakta 1 ostalo 9 Podataka o alergijskim obolenjimau anamnezi nema Podatak o pozitivnoj kutanoj probina jodni kontrast 1 Biološka proba negativna44 Tok pretrage normalan 44  Starost pacijenata 2-15 godinaKlinicna diagnoza: infekt urop. trakta 5 Podataka o alergijskim obolenjimau anamnezi nema Podatak o pozitivnoj kutanoj probina jodni kontrast 1 Biološka proba negativna 3 pozitivna 2 Tok pretrage -pretraga nije završe­na kod 2 pacijenta sa pozitivnom biološkom probomZnacaj komplik aci ja: nauzea 1  
povracanjetahikardia  2 1  
tahipnoe 1  

kijavica 
Tabela II. INFUZIONA UROGRAFIJA (11) 
Prikaz: Odlican Dobar Slab  6 3 2  
B e z k o m p 1 i k a c i ja 11 1 ----­---­------­-Starost pacijenata 4 mesecado 6 godinaKlinicna diagnoza: infekt urog. trakta 7 nephritis interstitialis1 ostalo 3  1 Sa komplikacijama  o  

Podatka o alergijskim obolenjima uanamnezi nema 
Ronpacon Cerebral 280 v decjoj rentgenologiji 

Zakljucak 
RONPACON<R> Cereibral 280 firme Oilag-Chemie je dobro rbri­j,otdno k(J!tltrasitno sredstvo za pa'l:em.terctlnu iprimenu ,kod dece. P.re svega daje d01ba,r lfoontrasimi efekat i tirne smanjuje potrebu ponavljanja odnosno dodaunih ,p;retraga (mogucno.sit oistourewog<rafije u vezi sa dm.travenozm.om u,oografaj,om). Hrepara,tom smo bili nar,ociito zadov;olj111i k•od infuzi,one uu:,o­grafije, kod koje uz vrlo dobar kontrastni efekat nismo primetili ni u jed­nOlffi slucaju :nepoželjnih k,omplikaoija. K,od ,direk1Jne intra'Venozne uir,oga-a­fije nismo ,primetili više nepoželj:nJih uzg<rednih efekaita 111ego ,kod drugih sredstava slicnih hemijskih ti fi"ilikaJmih osobina. Po težill1i se lwmplikacije mogu svrstati kao lake. Kolicina kontrastnog sredstva kretala se je kod direktne u.r,ag<rafije JOd 10 do 20 ml, a 1kod infu2Jione ur:ogrnfije od 12 do 30 ml. Zibog nizke vd.skozinosti lfoontrastll1o sredstvo može se tinjicirn,ti k['oz vrlo uske ka:niile. Konac.no daje embalaža sa 10 ml ampulama mogucnost ek•cnog .tr,,
0111omi,ošenja kontrasi1Jnog sredstva. 
Sadržaj 
U ispitivanju efikasnosti i pojavljivanju nuspojava kod upotrebe savreme­nih kontrastnih sredstava autori su testirali i preparat firme Cilag Chemie RONPACON(R) Cerebral 280 primenjujuci se kod urografije u decjoj radiolo­giji. Utvrdili su njegove kvalitete u pogledu kontrastnosti, a ucestalost nuspojava nije bila veca nego kod drugih savremenih preparata. 
Suammarya
RONPACON{R) Cerebral 280 (Cilag-Chemie) has been used for intra­venous urography in children. 
Analysing the results, it was concluded that the visualisation of the collecting system was excellent and the frequence of un.toward reactions not higher than in other contrast media of similar chemical composition. 
Adresa autora: dr. Prodan M., dr. Šilc M., Klinicna bolnica za otroške bo­lezni, Ljubljana. 

KLINICNA BOLNICA ZA OTROŠKE BOLEZNI V LJUBLJANI 
MODERNA KONTRASTNA SREDSTVA V RENTGENSKI DIAGNOSTIKI UROTRAKTA OTROK 
Prodan M. 
UDK 616.6-053.2-073. 755.4 
Vredno,tenje ikvaJii.1tet parenteraln1ih kootrarstmri.h sreds,tev v ob:oški rent­genski ,diiag1nosttiiki .zahteva upošteva'111je specifacnih pogojev v klinicni pedia­tricni diiagnootiiiki. 
a)i
V zgodnjem življenjskem obdobju je koncentmcijisk,a sposobnos,tiledvicnega parenhima relati,v,no slabša, kar zmanjšuje efekt vizualiziranja sbrukitur uropoetsikega tira.kita. 

b)i
Živahnosit din obcurt;Ij,iivos,t metabolicnega sosredja narekujeta upo­šteV1anje disbala1nsa za.radi injiciiranja telesu tUljih substanc oziroma tekocin. 1

c)i
še ne do kraja ,poznani iiml..l!Ilobiiiolioški mehaniizmi odgovora naikiontrarstna ,sredstva dopušcajo možnosti reakcij, Mjub itemu, da jlih prejme še alergološko gledano inita1kten indiv.dum, pri cemer pa me gre ,zanemadti možnosti :z;g,odnji,h lin prenešen.h senzihi.liizacdij ozimma fa,miltiarno.h di-sqJO­zicij k alerigi:cn'i.m reakcijam. 

d)i
Koncno so tu še specificni ped1atmicni momenti kot so otrokovinemiT, nezmožnost dela v popdlni apnoi .aradti otrdkovega nesode1ovanja, pmblem apl;ikacij za:raidii slabo irazv.ega ož,ilja .pd. 


Vse navedene akolruooti nais v pediaitdcni ,ren,tgenologij,i sli.liti o k iskanju in pri.'cakov,alfl:ju »ddealnega« kontrastnega sredstva. 
Od ,diij1odmh ikJOITTJkastniih sredstev, ki so 1c1o1go dominiralti. v k,ontrastni uJ'.'lo1oški diag:n1ootiikli, smo v zadnjlih letih popolnoma prešli k uporabi mo­dernih ,t6j,odnlih sred&tev razlicnih ikemicnlilh in fizi:ka1nih lastnosti. Z namenom z,agatoviiiti našim pacien:tom oim manjše tvegan1j,e v zveZJi s kon­kastno ,preiskavo in iprri. tem doseci cim boljši diagnosticni efekt smo pri naših ,pacierntih pre[zkusl±i preparrat IODAMID<Rl 380, ki ga p'Poiz­vaja firma KRKA po licenci :firme BRACOO. Pirepaira,t smo testi1rali pr,i otrocih z om,am n,a prenašanje in na diiaignostiono v-redTI!osrt. Kemicna s:trUJkltura IODAMIUA je 3-acetilaminometil -5-acetiilamino -2, 4, 6­trri.jodben:z;ojeva kiislina. V koncenrtraoiji 380 znaša V'Sebnost vodne razto­pine 80 %. Specificna teža je 1,43 pr,i 20° C, viskoznost 10,7 cP pri 37o C. 
Urološke rentgenske preiskave smo v,rši.li po klasicni i,n,trnvenozni metJodt in z infuzijsko metodo, 'katero uporabljamo v zadnjem casu vedno pogosteje, oziroma v zadnjem letu i2JklJjucno pri vseh pacientih. 
Radiol. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
414 Prodan M. 
Tabela 1 -število lintrave:noznih ur.ografij v letih 1970-1971 na naši khni\kii: 
dir. i. v. % 11Il!faz. % 
1970 213 71 33 142 67 
1971 417 28 12 372 88 
V :skilaidu s p01datki iz lditeraiture ii.n po našiih lastndh izkušnjah dajemo infuzli.j,slki metodi siJ.eidece prednosti pred klaisi,cno tintravenozrno mebo'do: 
1.1 »mi!rnej,ši« .poteik preiskave, slk,arajda vec s paravaz,
IIl'i itežav allilimi aplii:lrncij,ami v iteku 1i1Iljicirn111j a klonitrasbnega sredstva :ter s tem povezane zapletene lin diagnos1t:i,cno 1pog,mto neuspešne preiiskave. Med i111furz,ij,o se osebje lahko ukvarja z ,otrokom, ,ga ipomiir1ja iJtd. 
2.i
1stan:dand!iizilranje uxo1oške rentgenske ,d:iagnoshlke ,v ,zvezi s širšimicasov11!1m ,razponom opacifikaoij (nefil:1og,ram, e11mi1Ilacijska ,orpaoifikaoija votlega si!stema, rezidualne -opaciif1lrncije, prortmahir.ana 1opacifi!kaoija vs1ed funkciona1ne insufticience i11Jd.); ,

3.i
111e moremo ,z gotovostjo 1tndliti, da ,daje ililfmiijska metoda manj vzpo­redniih pojavov ,ozfr:rioma lkoimplikacij k,ot 1d,irekl1Jna intravenozna metoda. Pri Jtem maramo upoštevati, rda ,je 111izko štev.lo teh irea'kcij v zadnjih letih vseka1klor zasiJ.uga modernih k:o:n1brastntih 1s,redstev, ki ,so nam na razpolago; 


4., ve.je kollicine konitrastn.h ,srndstev i111 s tem podr.ažitev prelis!kave qpravicujej,o preidnositi, k;i jih nav,v 
ajaimo zgcmnjrih ugotov:i!tvah. Sk,orajda ni možino govioriiti o ,a,bsoliwtnem povecanju iPOtrošn1je konitrasltnih sredstev zaradi uvajanja i111fuzijske metode, saj vemo, da ;tudi. 1direkitna intravenozna 
,metoda 1zahteva v otir,oškem db:dohju ll'eJati'Vil1!o vecje rlmhlcilile kClirl1trnstnega sredsmva. Fraklticno s1korn1j 111:i'kjer ne ipotrebujemo manj :tmt 20 oziiirloma vec ko:t 40 ml konitrastnega sreds1tva. ,V hospital!l'.1li1h u:staitl:ovah priprava me­šanice kon1trasita ,i.n :infuzijske tekocine neposredno pred preiskavo ni ;prio­blem, :seveda pa se uporabljajo le ,standardni 1sistemi z irnfuzij,sikimi :teko­6i1Ilami. Rezultati, ki :'SlffiO dliJh ,dlobi]i ,z uporaibo IODAMIDA (Rl 380 prii uirogrn­f1jaih na naši kilililiki :s,o ,prdkazan:i v sledeci rtabe'li. 
Tabe1a 2 -urografije z IODAMIDOM<Rl 380: 
diJrekiim.a i. v. prikaiz % komplikacije % 
18  adliicen  10  55  1  
dober  5  28  
sla1b  3  17  

infuz.  1pmkaz  %  lrnmpliikacij e  %  
---­ 
28  odlii,cen  20  71  1  3,5  
dober  4  14,5  
1slaib  4  14,5  

Moderna kontrastna sredstva v rentgenski diagnostil<i urotrakta otrok 415 
Zavedaimo se, da je števu.lo preil'lkaiv za dokoncno ·v,redrnatenje (pl'ocen­tualnih odnosov n:izJk10, vendar je bil naš namen omejen na iprakJtj,cno upo­rabnosit n,avedenega prepa•rata rv otroški ,renitgenski ,diagnostiki 
,Obe :lwm­p>li'kacijii, ki smo jrilh opazovalii sta rbjlti lahki (bledica, prehodrna nauzea) in n'i ,blila po1trebna posebna terapija. 
Zakljucek 
Fr,eparart IODAMID<R) 380 se 1koriiS1tno uporablja v uro1ošk::i 1pedkutd6ni diagnostiki, pri cemer s;mo 01pa:zovaLi zlasti dober •.d:iagnos1Ji1cnri vfuzual:ni efekJt z uporaibo iinfuzijske metode. 
Sadržaj 
Razmatrnna je upotrebljivost preparata IODAMID(R) 380 u pediatrijskoj urološkoj diagnostici. Posebno se navode iskustva sa upotrebom infuzione me­tode, koju se upotrebljava u poslednjoj godini iskljucivo i to sa vrlo povoljnim rezultatima, pre svega u pogledu diagnostickog vizualnog efekta. 
Summarya
The applicability of IODAMID(R) 380 in the pediatric urologic diagnostics is discussed. Using the drip tnfusion techniques, the author obtained very satisfac­tory results especially with regard to the visual diagnostic effects. 
Literaturaa
l.aBecker, J. A.: Drip infusionpyelography. Amer. J. Roentgenol. 98, 96a(1966). 
2.a
Schimmerl, G.: Infusionfurogrnphie. Fortsch. Rontgenstr. 104, 303, (1966).a

3.a
Sen del, A.: 1'nfusionspyelographie. Fortsch. Rontgenstr. 103, 725, (1965).a

4.a
Ebel Kl. D., Willich, E.: Die Rontgenuntersuchung im KindesalteraSpringer Verlag 1968. 


Naslov avtorja: dr. Prodan Marjan, Klinicna bolnica za otroške bolezni, Ljubljana. 
KRKA, TOVARNA FARMACEVTSKIH IN KEMICNIH IZDELKOV, NOVO MESTO 
ZAVOD ZA RENTGENOLOGIJU I FIZIKALNU TERAPIJU VETERINARSKOG FAKULTETA SVEUCILIŠTA U ZAGREBU 
RENTGENSKA ISTRAŽIV ANJA NOVIH JODNIH KONTRASTNIH SREDSTAVA ZA BRONHOGRAFIJU 


(Preliminarno saopcenje eksperimentalnog rada na psima) 
Ilijaš, B., M. Sehic, A. Povše, F. Sankovic, P. Zu;pet, D. Gomercic 
UDK 616.233-073. 755.4-085.015.3 :612-084 
Druga faza li!straživanija voden!ih jodnih k,ointrastrnih sred,stava za br,on­
,hogirafiju obuhvaca rpored ren!tgernsilmg ispi1tival!lja seleko1ollli['arnih kolll­h·astlllih uzoiralm li. ilaboirato.r'ijsike pretrnge lkrvii., h10ikemijske analiize, ,1spi­tivanj e ,to.ksianoslti preipa,patomo,rfo1oške d. hietopa,tološke 
raita, prekage pluca lilll nekih 1d!rugi:h orgallla usmrceni!h 01vioti:nja. 
U ovom krartko,m pri!ka,zu o,svrrnut cemo se samo na rentgernika iispiti­vanja ,k,ontras,tnih uz,oraka. ,Do sa:da je izvršeno ukupno 130 hronhogra­fija. PnocenjU!juci kon:kastnost, homogenost 1kontrastnog sloja, vi1sko0nost, podnošl:j,,
iv,os,t ,k,onrtrastnih uzonaka, te v11iijeme i!zlucivanja ,k!ol!l:trootne ,tvari,oizdv,ojili 1smo 9 naj:boljlih uzoraka. Sa sva1ki!m pojedinim kontrastom l!laci­njeno je ,po 6 bwnhogr,afija da se spornem.lita svojstva još jednam provtie,re. 'Dime ,smo ujedn,o zna1tnro umanjili opasnoot subjekltiivne procjene nave­denih svojsitava preparata, lm-o i opasnosit pogrešne rp11ocje:ne svojsitava preparaita, zbog bi!o1oškog faktora. Upravo je šaroliki pokusni materijal s ,abzirnm llla !dob :i. zdravstveno stanije moga,o daiti krivu procjenu sv,oj­s1tava PTepa:ra1ta, jer je po:cnato da nepo:bpuno periferno ,p:ul!ljenje br1ol!lhal­nog stabfo može biti jedal!l ad ,sirrn,ptoma kir10lll'1Clllog briolllhi!tisa, pa se ono ne smije a rpITTiori pripi:sa;bi lošim svojs:tviima prepavata. Brolllhogirafiju smo izV'O:dili u kraitlmitrajnoj nruikozi ŽiiV'oti!nje bez prethodne pi:-emedi:kaoide i l:o:kal:ne anestezije sluznice dišnih pr,ohoda. Nakon i. v. d.llljekcije kemitala 0,6 do 1,5 :g na kg itežime pokusne .ivotitnlje su se pocele bud.iJti iposlije 30 minuta, a ,tada je vec bto završen veci 1b11oj rnnitgensiko.h snimanja. Pirci:je linstiiacije 1Nont1rnstno sred!stV'o smo u (Pfaisticnoj rtubi dobro prom.ie­šaH i ugr.iJja1i na 1temperarturu lbijela. Humainu rduodenalnu son1c'Lu ,sa metal­nom oliJViom ,peroir.alnim putem smo uvehl u 1traiheju sve c'Lo glavnog bronha lijevog odn!osl!lo :desnog plu6nog k11i1a. Ko.d prikaza bronha'1nog stabla lijevog ,plu6nog ki11i1a cešce l!lam je uspijevalo o1ivu sonde uguraiti u sV'akio
1
Radiol. Iugosl., vol. 6, fasc. 3. sept. 1972 
Ilijaš B., M. Sehic, A. Povše, F. Sankovic, P. Zupet, D. Gomercic 
Slika 1 Desno plucno krilo psa. Snimak napravljen odmah nakon aplikacije kontrastnog sredstva 
pojediiini 1obusni rbwnh i taik!o rposebice dobi1ti :p11iikaz brnnhalne krn·šnde svakog od 3 režnja. Kod :prikaza desnog bronhalnog stabla lako smo ušli uau.umen dijaf.ragmaitskog brnnha aJii za prikaiz bronhalnog sistema apikal­nog, kardijalnog in intermedijalnog irežnja morali ismo ikontrnst riirn,tiliratiaintrat-rahea1no u bliz,ini bifurkacije. To n<ije dovodi.Lo do ,s,tvaranja cepaai s n.jiime ·sik!opcane asfiksije. Uvodenje sonde te 1intra1tir1aheaiJ.nu 01d:nosno irntira1bro:nhalnu instilaciju kontrasta ik!ontvoLkali 1smo rpod sjeni.Jiom u de­s,nom odnosno liijevom postiranom pol!ožaiju živofanje. Ko:rntvast smo iinji­cirnli :polak•o i pod umjerenim pritiskom da bi,smo izibjegli prejailm punjenje irntrapu>lmonalnih bronha .kao •i mogu6niost alvoolarr.nog ;punjenja. iNerrijehlm nam je usipjevalo dozirati upravo to1iJku ikdlicirnu kon:tras'ta da smo dobili bronhograme na kojima je sluZ111dca hrnnha :prviog lin drugog ireda bila prevucena tankim ,kr
ornrtinuimnim slojem k:ontraista. Ipak smo pretežno zbog nešto ve6e ikolici:ne kontrasta doibilvaLi odljeve sjene brnnhalnog stabla u 
Rentgenska istraživanja novih jodnih kontrastnih sredstava za bronhografiju 419 
Slika 2 Desno plucno krilo psa. Snimalc napravljen 30 minuta nakon aplikacije kon­trastnog sredstva 
vecirni slucajeva s dobro izražeruim terminalnim punjenjem. Da bi se kon­trasit mog1a,o jednakomjer:no ;raspnostrijeti po pertifernim ,oga·ancima bron­hal:nog ,stc1Jbla, snimanje smo zapoceli 2 minute naikon završene iinstiJacije, a slijede6a !kontrolna sntmanja nastavl.ena su 10, 20, 30 i 60 minuta poslije prve snimike, ,te nadalje svaJ(og dana do usmr6ivanja životinlje, kako bi se mogla pmtiti eliminacija tlmntmslta :iz pluca i registrira11Ji zasjenjenja i nji­hav ,daljn:i itok. Viskoznost preparn,ta ispitiva1i ,smo fa1ko 1da smo dijaslmpski i rentgenografski praitili ibrzinu prodiranja kontrasta u periferno podrucje brrOiD,hal:nog staibla. Zapazili smo slucajeve 1presporog prodi1ranja kontrasta s kasn:i(jim 1terminalnim punjenjem, izo,stanak termtnalnog punjenj,a, zaido­vialj1a,vajucu brzinu punjenja, lbrzo punjenje .bez atJ:veolar,izaoije :te nagli prJ­jelaz u alveola:rno punjenje. Kao zadov,oljacvajucu brzinu prodiranja dwn­trasta u terminalno podrucje pluca odredili smo vrxjeme 1 do 2 minute ad aiplikacije 1lmn1trasta. Uii1Wdili smo slijedece: od 54 brnnhografije sa:mo 
9' 
Ilijaš B., M. Sehic, A. Povše. F. Sankovic, P. Zupet, D. Gomercic 
Slika 3 Desno plucno krilo psa. Snimak napravljen 60 minuta nakon aplikacije kon­trastnog sredstva 
uadve je i,zraz,i,tije lizostalo itermilrnalno punjenje; u pet vdjeme te;rminaJ.nogapunje:nja bii1o je :pmduženo 1do idesetak minuta, a nailmn rtoga je iipaik usli­
,jedi11o itenminaLillo :punjenje; hnže punjenje zapazili smo u 5 s1ucajeva; ni 
ua1jednom io::l itih nije došlo do ,ailveolarizaorje; lwnacno, ,alveo1a,rna fazaa
1 
nastupi1la je u 5 s1uoajev,a nepooredno nalmn ,in1s11Jil:acije (u jednoo.n 20 mi­nuta, u dva 30 mim.uJta :te u dva slucaja 60 imilnuta po:slJije aptiJmcije). ,što se tice elio.ninoije ilmnrbraJS!ta !iz plu6a naikon završene bron,hogra­
a
fii.je, k!ao što smo vec ,rranilje inaveli, remgen,ogrr:afski smo ,pritil'i d.zlucivan.e do dana po,tpune eliminacije rkon:trasita liz ip1uca. Rojedina Iwnitrastna sred­,sitva su u rrazliai:to ,vnrjeme ,odstranjena iiz pluca, a ,biiLo je d. ,takovih koja 
,
su se u plu6ima zadnžala u ;t,ragav'ima cak 7 dana n,almn bl'onhografije. Os}m izlucivanja lmntra:sita regi:strira:li smo i zasje:njenja na plu6io.na koja su se u ipojediniim slucajevima 1javlj,rua po:slije b11onhiogriafije, a i:lmja smo uaraznom 1intenziitetu moghl pra1Jiiti ,do dana u:smrrcel11ja eiivotinj e.a
Rentgenska istraživanja novih jodnih kontrastnih sredstava za bronhografiju 421 
Slika 4 Desno plucno krilo psa. Snimak napravljen 24 sati nakon aplikacije kontrastnog sredstva 
Kod 30 pa,sa bio je 11.mn:trast potpuno 1iz1ucen iz pluca unuitaa:-prvih 24 sata, a kod ostalih pasa n,adeno je u plu6ima nešto više ili manje ikion­
,trasta. Naklon 48 saiti došlo je do procišcenja 1pluca kiad 6 pasa, dok je 
,klod više ,old po1ovice preos,talii:h pasa u plucima bilo kontrasta tek u 1trago­v1Lma. Treceg dana nakon aplliikaoije n,adeno je još kod 9 pa,sa ne;znatna 
1
ko'1i6na l]_m[1Jt1raista, a cetvr1Jog dana lllakon h11arnhograf1ije utv,rdene su kon­trastne sjene ,u pl.ucima k!od ,s;vega 4 psa. Sedam dana nakon bro,nhografi.e 
s•a,mo je jedan pas imao u pluciima neštio zaos,taiJ.og kontras1ta. Prema rt:ome kon,traist je bi10 izlucen ,iz pluca ,k:Jod go1Jav,o sv:ih pakus,nih živ,otri.il1Jja u prva ceitiTi dana naikon bronh!ogcraf!ije. Zaisjenjen:ja pojedJi1rnih ,diijelova pLuc­nog polja zamijecena su ,kod ukurpno 6 paisa, od itoga k;od 3 psa još sedam dana na,kon bronh01gmfaje. 
Posebno;j grupi od 7 pasa aplicirali smo u pluca ,is1Jom metod,om sam vehitkulum bez konitrastnog sredstva. Kod 2 psa mog1i smo još sedmi dan 
Ilijaš B., M. Sehic, A. Povše, F. Sankovic, P. Zupet, D. Gomercic 
Slika 5 Lijevo plucno krilo psa. Snimak napravljen odmah nakon aplikacije kon­trnstnog sredstva 
nakon ,apli:kacije zamije!Uti dasna mrljasta zasjenjenja ;pilumog polja. Osum ovih l0ka'ln.h reakcija na pluci1ma nakon lbronhogrnf,ije ,odnosno aiplikacije saimog vehtkuluma, registria:-ald. smo kod vecine pasa i bez tih pojava na piJ.u6ima pavi.šenu tjelesnu 1temperaituru za 1 do 2 s,tupnja, ;po:tišitenoGt i slaJbiJji apetri.it unu:tar 4 do 5 dana. 
Diskusija 
Procijenjujuci rentgenskom metodom konkastnost, viskoznost te vri­jeme izlucivanja kontrastnih sredstava iz ,pluca utvrdili smo da je kon­trnstnost svih isp:ii1Jivarnih uzoraika bila potpuno zaidovoljavajuca. Što se tice viskoznosbi !te vremena 1izlucivanja konta:-astne sup:,twnci:je na prvi 
1pogled izgleda da su dabiveni rezultati dosta neujednaceni. Ta prividna, dosta istaknuta heterogenost upada u oci ako se viskozmost i izlucivanje 
Ren'.gcnsl-:a istraživanja novih jodnih lrnnlrastnih sredstava za bronhograiiju 423 
Slika 6 Lijevo plucno krilo psa. Snimak napravljen 30 minuta nakon aplikacije kon­trastnog sredstva 
svkaog pojedinog kontrastnog uzorka analizira pojedinacndm slucajnim redoslijedom ,kontrasta, a ne unutar pripadajuce skupi.me. Kada se ikon­trars,tni uzm·ci i rdorbiveni ,rezultati bronhografije s tim ko;ntraGtima sorti.­
,raju u rdevet skupina sa po šest .potpuno dednaik1h prepa1ra;ta u svakoj ·,
s,kupinli, vrirdi se da se neadekvaitna viskozmost kao i vrijeme lizfocivm1ja korntra&ta odnosi u 1.stvad na <tri skupine i rto drugu, itrecu i sedmu. U 
1,ostalih šest skupina kontraGti su imeli znatno bolju viskoznost i krace vrijeme izlucivanja riz pluca. Os1m 2 ,slucaja potpu;nog rizostanka terminal­
1
,nog purnjentia i 6 s1ucajev,a (od itoiga 4 u skupini sedam) alveolarrrog purnje­nja neipois,redr1'0 rnakon instilacije •kontrasta, svi ostali !kontras,tini uzoirci su zadovoljili s obzirom na viskoznost, jer je kod ostalih slucajeva alveolari­zacije ona nastupi1a 20, 30 i 60 minuta (skupina 6) rna:kon ins>tilacije, što je dovoljno vremena da se izvrši rentgenska pretraga. Uporedujuci bron­hograme snimane 2 i 10 minuta nakan inst,ilacije kon:trasta ustvirdild. smo 
Ilijaš B., M. Sehic, A. Povše, F. Sankovic, P. Zupet, D. Gomercic 
Slika 7 Lijevo plucno krilo psa. Snimak napravljen 60 minuta nakon aplikacije kon­trastnog sredstva 
da ,je k<od 5 paisa :terminalno pU111jemije na pocetku ibillo nepotpun,o i ,da je kod drugog snimanj,a doš1a dio izražaja dobra punjenost perifernoig podrucja b110iJJ.halnog stabla. Bozna,to je da 1do ,taikovog vremeruskJi iproduženog .ter­rninalnog punjenja može idoci 0bog prolazn1og spazma sittnih bronha, pa 
,bi ovih 5 ,s1lucajev,a naikna<lJI110g periifernog ipunjenja unoglii tirne objasniti. Oskudna :terminalna ipunjenja nekih brnnhog,raima i 10 minuta nalwn ins,ti­1acilje mogla lbi bi!bi uwokiovana ,k!ronicmim br,Oll)JhiMsom te obilnijom brnn­
,halruom duzi /kod pasa, lrnk,o se i u 11tera:turi navodi. Slucaijeve k[\cni6kog 
,,
brionMtiJSa ,zapaža}i 1smo u našem pokusniom 1mate:niljalu. Tu i 1tamo ponekri k!ontras1mi u:zJoTak od jedne cijele ,skupine sa disbim ,kemijskim i fizika,fa11im &Vloj,stvima ldao je nepotpuruo 1terminalno pun:jenje. T,ome bi po svoj ipr.rlici prije mogao bi!ti uzrn'k neko pa,to1oško sitanje bronha nego veca vi:sk!ozn,ost preparnta. To :t.um više što su ostali kon,trasti wste skuipine dali uredno 
teTminalno punjenje. 
Rentgenslrn istraživanja novih jodnih kontrastnih sredstava za bronhografiju 425 
Slika 8 Lijevo plucno krilo psa. Snimak napravljen 24 sati nakon aplikacije kon­trastnog sredstva 
Brže ,punjenje periferne bmnha1ne krošnje ibez po(iavia alveolarne faze ustv,ridi1i -smo u pet slucajeva. Tri su 1pcipadala skupini u ik.ojoj je do a:lveolarne faze idošlo neposreclm.o nakon instiilaciije (7), odnosno skupini uakojoj se alveola,cizaoija javila 20 ada1;os[llo 30 milluta naik0111 irnstilacijeakc•nitra1&ta (skupina 6). Po jedan 1kontrast pripa:dao je ,drugod ,odnosno ce­tv11toj skupini Od 5 slucaljeva u 'kojima se za:paZJilo neposredrno ,alveolamnoapunjenju pluca, cetiri u2m1ka pripadala su i1&toj skUJpini (7), a ipreos:talih peitatre6oj •skupini. Preosta'l'O je da jioš praioanali'llia:-aimo bmnho,grame kod koj'.ihasmo ustv-rdHi usporenu eliminacdju ikontrasta !iz pluca, odnosno pojavuazasjenjenja pojedinih ,pal'tija plucnog :polija. Produženo •vTijeme izluciva:njaakontrasta iz pluca javilo ise u drugoj, trecoj ,i sedmoj skupiini. :K!o.d istih skupina ustvrdliiLi smo i pojavu zasjenjenja na pluciJma. 
Kod preostalih šest skupina ikon:trasti su se ruz1ucili iz pluca pretežno unutar ,24 sata a u manjoj mljeri unutar 48 sati. Na izlucivanje kontrasta 
Ilijaš B., M. šehic, A. Povše, F. sanlrnvic, P. Zupet, D. Gomercic 
iz pluca svakako nepovoljno utjece ,cipca ainestezjia, ,iaiko je i v. narkoza kemiita1om 1trnj,ala ,oko 30 tmirnuita. K,od .žiivotinja ne 1do1azi u obzir niti poziltivna kompcnenta alktiJVn,og fors'iranja iskašljavanja ikao u covjeika. Ti falkl1Jor'i :sa ,sv,oje .stnane mogu ·samo 1oš pojacati i 1ina1ce vec loše li.'Zluoivan1e lmrntmasta 1druge, rtirece i sedme :skupine. 
S,t,o ,se itice zasjenjenja ;pliuca tu hi istarnovliiti u1Jjecaj ,osim u'loge 1lmn­t,ra:stncg sredstva odnosno vehikUJluma mogao imati J !I"aznovrstan pokusni materijal kako ipo 1svoj1oj !dobi fta,lw li. po 21dravstvenom stanju. 
1Za ilustraciju na1ših ,LS!traživanja prilažemo rentgenkse ,snimke. 
Kratki sadržaj 
Rentgenskom metodam ispitivana su 54 vodena jodna kontrasta s obzirom na kontrastnost, viskoznost i izlucivanje iz pluca. Kontrasti su svrstani u devet skupina sa po šest kontrastnih uzoraka. Svaka skupina imala je ista kemijska i fizikalna svojstva. Tih devet kontrasta odabrano je od 76 bronhografija pret­hodno izvršenih na psima. Kontrasti iz prve, cetvrte, pete, šeste, sedme i de­vete skupime potpuno su zadovoljili u pogledu kontrastnosti, viskoznosti i vre­mena izlucivanja. Najbolji rezultati postignuti su s kontrastima pete skupine. Kontrasti su sintetizirani u Institutu za kemijska istraživanja tvornice lijekova »Krka«, Novo mesto.a
Summarya
Fifty-four aqueous iodinated contrast media were tested in a roentgenogra­phic technique on their ccmtrast ,opacity, viscosity and elimination from the 1.ung. The contrast media were ranged in nime groups of six samples each.aChemical and physical properties of all the samples were identic. The nineagroups of contrast media were selected from 76 bronchographies performedapreviously in dogs. The contrast media of the first, fourth, fifth, sixth, seventhaand ninth group proved entirely satisfactory in respect of contrast opacity,aviscosity and the tirne of elimination from the lung. The best results wereaobtained with the contrast media of the fifth group.a
All the tested contrast media had been synthesized at the Institute of Chemical Research with the KRKA Pharmaceutical and Chemical Works at Novo mesto. 
Literaturaa
l.aBirzle H., P. Rees: Fschr. Rontgenstr. 95 (1961), 51-59.a
2.a
Douglas S. W., L. W. Hall: The Vet. Record 72 (1959), 901-903.a

3.a
Dyce K. M.: The Brit. Vet. Y. 111 (1955), 319-323.a

4.a
Fišer F.: Fschr. Roentgenstr. 97 (1962), 425-433.a

5.a
Frommhold W., K. E. Gaul: Fschr. Rontgenstr. 87 (1957), 307-312.a

6.a
H1ppe H., G. Fischer: Fschr. Rontgenstr. 86 (1957), 318-320.a

7.a
Neff W.: Fschr. Rontgenstr. 94 (1961), 455-460.a

8.a
Priviteri C. A.: Amer. J. Roentgenol. 73 (1955), 958-965.a

9.a
Rienzo S. R., R. O. Pereira Duarte: Fschr. Rontgenstr. 86 (1957), 315-318.a

10.a
Schmid D. O., P. Wack: Fschr. Rontgenstr. 90 (1959), 48-75.a

11.a
Schulz C. H., B. Swart, H. A. Hecker: Fschr. Rontgenstr. 94 (1961),a346-355.a

12.a
Willson J., R. Perilla, R. B. Hanchett: Am. J. Radiol. 75 (1956), 720-727.a


ZAKLJUCCI INTERSEKCIJSKOG NAUCNOG SASTANKA RADIOLOGA SR SRBIJE I SR MAKEDONIJE ODRŽANOG OD 23. DO 25. MAJA 1969. GODINE U NIŠU PO PITANJU KOMPLIKACIJA KOD PRIMENE KON­TRASTNIH SREDSTA V A U RADIOLOGIJI 
Na I. i<ntensekcij1skom naucnom sastainku radiologa SR Slflbije i SR Ma­kedonije održanom od 23-25 V. 1969 god. u Nišu jedna cela sednica je bila posvecena komplikacijama kod upotrebe kontrastnih sredstava. Na osnovu glavnog referata, koreferata i diskusije od:redjena je komisija koja je izradila zakljucke po pitanju komplikacija kod primene kontrastnih sredstava u radiologiji. Zakljucci glase: 
l. Razvojem farmaceutsko-hemijske industrije u poslednje vreme smo dobili trijodna di:atrizoatna kontrastna sredstva koja se odlikuju manjim viskozitetom i smanjenom toksicnošcu. Ra,
zvojem ovih k. s. proporcionalno je porasla i njihova konzumacija u visokim dozama, narofato u intraarte­rijelnoj primeni. 
2. 
Prema raznim autorima i statistickim podacima na velikom broju pregleda intravenskih urografija i holegrafija broj smrtnih slucajeva se krece 1 : 105 u intravenskih urografija i 3 : 106 u intravenskih holegrafijll. Broj teških reakcija koje izazivaju bojazan od smrti i nužnost hitnog lece­nja krece se 1 : 2500-3000 pregleda. Svaka pa i najmanja kolicina bi1o ko­jeg k. s. primenjena parenteralno može izazvati teška anafilakticna stanja i smrtni ishod. 

3. 
Prema .dosadašnjim iskustvima ,i prema zakljuccima I. ,kongresa 


,Evropskog radiološkog društva održanog 2-8 IV. 1967 god. u Barceloni da­nas ne postojii ni jedan klinicki ili laboratorijski test kojim bi se moglo predvideti teške i smrtonosne reakcije i dati tacne kontraindi<kacije za upo­trebu k. s. 
4, Sam mehanizam nastanka toksicno-alergijske reakcije nije poznat ali se dejstvo pripisuje nosecoj molekuli organske soli a ne vezanom jodu u molekuli. 
:
5. Cinjenica je da sve reakcije posle pr1mene k. s. ne treba pripisati samo k. s. Smatra se da je jedan dobar deo reakcije (oko 21 %) psihovege­tativne prirode, Procenat tokso-alergicnih reakcija je ispod 10 %. Boles­nici, ikoji su irnace skloni bilo kakv,oj vrsti alengiicnih veakcija, nairocito me­dikamentoznim alergijama, reaguju jedan in po puta cešce na k. s, od dru­gih bolesni:ka, Smatra se da se u njih ispoljava metalergicna reakcija oset­lj;i.v,osti na bilo koji nespecificni alergen, pa i k. s. 
6. U cilju profilakse tokso-alergicnih reakcija treba voditi racuna o oba faktora t. j. o k. s. i bolesniku. 
a) što se tice k. s. treba da se odlucimo za moderna diatrizoatna tri­jodna k. s. a odbacimo šarenilo raznih zastarelih k. s. i da onemogucimo sekundarnu toksicnost k .s. usled dugog stanja i nepravilnog cuvanja k. s. Svako k. s. ,•
treba zagrejati pre U!potrebe ,na telesnu tempeu:aturu jer se na taj nacin smanjuje vJskozit,et ik. s. 
b) U pogledu bolesnika profilakticke mere sadrže sledece: -psihicku premu -uzimanje licne anamneze -testiranje osetljivosti na k. s. -medikamentoznu profilaksu -neophodan pribor i medikamente za pružanje adekvatne pomoci. 
Psihicka priprema od strane ordinirajuceg lekara i ophodjenje od stra­ne osoblja rendgenske laboratorije za vreme pregleda može znatno dopri­neti smanjenju pojava od strane kardiovaskularnog sistema uplašenih i vegetativno iritiranih bolesnika. 
Anamnesticki podaci o alergicnim oboljenjima uop.šte, medikam2ntoz­noj preosetljivosti a narocito na vec ranije primljena k. s, omogucuju nam preduzimanje drugih profilakticnih mera ili eventualno odustajanje od pregleda, cime se može znatno uticati na smanjenje tokso-alergicnih reak­cija. 
Problem testiranja bolesnika na osetljivost na k. s. nije još ni do da­nas rešen, ali vecina autora u svetu se slaže da je ono nepouzdano. Za ovo je danas najkompetentnije mišljenje navedeno u tac. 3 ovih zakljufaka. Medjutim, testiranje je obavezno u svih bolesnika navedenih u tac. 6. b) stav 2. Te3tiranje je intravensko, a intrakutano testiranje se pretpostavlja intravenskom u bolesnika sa anamn2stickim podacima izrazito jakih rani­jih alergicnih reakcija. U svakog bolesnika treba provesti direktno testi­ranje » iz istog šprica« pri samom ubrizgavanju k. s. za pregled. 
U svakog bolesnika se alergicnim oboljenjima ili medikamentoznom preosetljivošcu, bez obzira na negativan ishod testiranja, potrebno je iz­vrišiti medikamentoznu profilaksu. Ona služi smanjenju rizika akcidenta ili ublažavanju propratnih pojava. Sastoji se u peroralnom davanju boles­niku antihistaimin.ka i kalciumskiih preparata tri dam.a pTe ,pregleda, a ako se ocekuje izrazito jaka reakcija ona se dopunjuje dan pre pregleda i na sam dan pregleda davanjem parenteralno kortikosteroida, antihistaminika i kalciumsikih prepaa:ata. U svake endarterijelne primene k. s. •uobicajnoj premedikaciji dodati i neki antihistaminik. 
Treba predvideti da se u sklopu nastave iz radiologije na medicinskim fakultet1ma ukaže na opa1snC1sti kod U!patrebe k. ,s_ te u,:;:>ozna s·tuden'te sa profilaktickim i terapeutskim merama kod tokso-alergicnih reakcija, a u internoj nastavi treba specijalizante iz radiologije i srednje medicinsko osoblje osposobiti da može u pravo vreme i na adekvatan nacin pružiti odgovarajucu pomoc i lecenje ugroženom bolesniku. Tu narocito treba in­sistirati na hitnim merama reanimacije {veštacko disanje, intubacija, oksi­genizacija i dr.). To je pogotovo potrebno u uslovima ambulantnog rada van bolnickih ustanova gde nema službe reanimacije, jer je lekar-radiolog odgovoran za adekvatno pruženu pomoc ovakvim bolesnicima. Svaka rend­genska institucija, u kojoj se parenteralno upotrebljavaju k. s., treba da 
ima sledeci minimum medikamenata i pribora: centralna i periferna ana­leptika, kalciumske i antihistaminske preparate za i. v. primenu, lwrtiko­stero.i:de za i. v. primenu, banbciiturate za i. v. primenu, aparat za merenje krvnog pritiska i stetoskop, bocu sa kiseonikom, reducionim ventilom, cevi s maskam (odnosno Dregerov aparat) i intubacione kanile. 
7. Treba odustati od pregleda jodnim kontrastnim sredstvima: -u izrazitog alergicnog sindroma dokazanog anamnestickim putem i testiranjem, 
u odmakle starosti i teškog opšteg stanja, -u nestabilizovanth dijabeticara sa tendencijom acetok:etoze, -u težkih oštecenja jetre odnosno bubrega ili njihovih udruženih 
oboljenja, -u težih oštecenja miokarda, narocita provodnog sistema, i dekom­penzovanih bolesnik:a, -u multiplog mijeloma. 
8. Komisija smaitra da se ov1m zaik:ljuccima treba naše dve sekcije da upoznaju maticna lekarska društva a ova preko sredstava imformacija 
,,(silrucni casopisi društva i dr.) zdravstvene ustanove, lekare i srednje medi­cinsko ,osoblje na njihov,
oj teritoriji. 
Predsednik sekcije za Predsednik komisije za Predsednik sekcije za radiol. i nukl. med. SLD izradu zakljucaka radiol. i nukl. med. MLD sanitetski pukovnik sanitetski pukovnik asist. dr. M. Grunevski prof. dr. M. Curcic, s. r doc. dr. S. Ledic, s. r. s. r. 
Ove zakljucke je prihvatila i sekcija za ,radiologiju i .nuklearnu medi­cinu Društva ljekara Bosne in Hercegovine na Intersekcijskom sastank:u ra'dio1oškiih sek:cida SR Bosne i Herce.ovine, SR Malkedonije . SR Srbije 
16. X. 1971. go'dine u Sairajevu. 
Predsednik sekcije za radiologiju i nukl. med. Društva lijekara BiH sanitetski pukovnik dr. Djordje Jakulov, s. r. 
. 
ZAKLJUCCI NA OSNOVO »REZULTATA ANKETE O KONTRASTNIM SREDSTVIMA« I MATERIJALA OBRAE>ENIH NA VI. SASTANKU RADIOLOGA HRVATSKE I SLOVENIJE U ZAGREBU 5. I 6. STUDENOG 1971 I RANIJE DONEŠENIH ZAKLJUC:AKA RADIOLOŠKIH SEKCIJA SR SRBIJE, SR MAKEDONIJE I SR BiH 
Odbor za zakljucke izabran po ucesmcuna sastanka u sastavu: puk. dr. B. Tavcar, prof. dr. S. Hernja, prof, dr. L. Tabor, as. dr. J. Stropnik, prof. dr. V. Gvozdanovic, prof. dr. F. Petrovcic, prof. dr. D. Katunaric, puk. dr. N. Martincic, pr.m. dr. K. Strohal, prim. dr. I. Borovecki, prim. dr. M. Cizmic i dr. M. Margaritoni izradio je s1ijedeci prijedlog zakljucka, koji je jednoglasno prihvacen po ucesnicima sastanka dne 6. 11. 1971. 
l., Testiranje bolesnika prije endovazalne upotrebe kontrastnih sred­stava nije obavezno. Iskustva naših radiologa, podaci iz literature kao i zakljucci I. ,lmngresa Evropslmg radiološkog društva dokazuju da se ne­poželjne reakcije na endovazalnu primjenu kontrastnih sredstava ne mogu predvidjeti prethodnim testiranjem. 
2. 
Obavezno je uzimanje »ciljane anamneze« s narocitim obzirom na podatke o eventualnoj preosjetljivosti na lijekove, nepoželjne reakcije pri­godom prije izvršenih pregleda kontrastnim sredstvima i opce alergicke pojave prije svake enodovazalne upotrebe kontrastnog sredstva. U slucaju pozitivnih anamnestickih podataka neophodno je provesti medikamentoznu profilaksu. Kod izraz1tog alergicnog sindroma treba odustati od endova­zalne upo.rabe lmntrastnog sredstva. 

3. 
Endovazalna upotreba kontrastnih sredstava smije se vršiti samo u ustanovama koje su opremljene lijekovima i aparaturom za pružande po­moci u slucaju nepoželjnih reakcija. Lijecnici i pomocni personal moraju biti osposobljeni za pružanje pomoci. U tom smislu treba provesti i nastavu na mediicinskim faiku1tetirna •kao i u toku specializacije. 

4. 
Indikacije za endovazalnu primjenu kontrastnih sredstava dužan je radiolog provjeriti. Kontrastna sredstva ne smije se upotrijebiti u slucaje­vima kada postoje opce poznate kontraindikacije. 

5. 
Evidenciju o nepoželj1nirn težim nuspojavama, komplikacijama i fa­talnim slucajevima pri upotrebi kontrastnih sredstava obavezno ,treba vo­diti svaka ,radiološka ustainova li. o talwvim slucajevima obavjestiti Odbor za kontrastna sredstva svoje sekcije. 

6. 
Evidenciju iste materije na obrascima internacionalnog odbora za kontrastna sredstva vodi.ti ce radiološke ustanove, koje tu obavezu dobro­voljno preuzmu. 

7. 
Domacu industriju lijekova treba stimulirati da proizvodi visoko­kvalitetna, stabilna kontrastna sredstva i da osigura njihovu stalnu prisut­nost na tržištu uz umjerene cijene. Uz ampule kontrastnih sredstava pre­porucuje se priložiti štrcarjke i igle. 

8. Republicke sekc.je za radiologiju i nuklearnu medicinu trebaju od­lucno utjecati na izbor i nabavu kvalitetnih i u svijetu afirmiranih kon­trastnih sredstava bilo domace ili strane proizvodnje putem Republicke komisije za lijekove. 
9. 
Sekcije radiologa Hrvatske i Slovenije osnovati ce svoje odbore za problematiku kontrastnih sredstava. Do IX. Kongresa radiologa SFRJ u Ljubljani 1972 godine nastojati ce se uskladiti stavove svih republickih seiko.ja u na.šoti zem'lijli :i pirecfi!ožiibi ISikuipšcini UdnužeTuja 1midii1Q11ogia ZJaded­nicki stav. 

10. 
Imenovani clanovi odbora razraditi ce »Zakljucke« i dostaviti cla­noviima sekcija preporuke za njihovo rprnvodjenje. 




Za odbor: prof. d,r. Vladimiir Gvozdanovic 
432 




Osvrti 
VI. SASTANAK RADIOLOGA HRVATSKE I SLOVENIJE 
Od 5.-6. novem!bra 1971. god. ,održan je u Zagrebu, u ipros,tonijama Zbora lijecnika Hrvatske, sastanak radiologa Hrvatske i Slovenije. Ovo je 
6. u nizu tradicionalnih sastanaka ovih dvaju susjednih sekcija, koji po pravilu popunjavaju vremensku prazninu izmedju nacionalnih kongresa. 
Radiolozi Hrvatske i Slovenije su ovaj svoj sastanak posvetili uglav­nom problematici primjene kontrasta u dijagnostici, inspirirani poznatom provedenom anketam i njenim rezultatima. Prvog dana sastanka održano je 25 referata koji su obuhvatili pitanja opcih znanja o patofiziologiji na­stanka opasnih reakcija na primjenu kontrasta, kao i iskustva radiologa u tom podrucju rada i opcenito primjene suvremenih kontrastnih sredstva u dijagnostickoj radiologiji. 
Lzabrana medjusekcijska komisija je na osnovu referata, diskusije, kao i na o3illovu vec pos'tojecih za'k]jucaka sekcija Srbije i Malkedonije, do­
1nijela svoje zakljucke o prilmjeni kontrasta sa posebnim nag,lasom na rpo­trebu testiriainja bolesnilka. Xomisi:ja sma1tra da je poželjno da se ovi stavovi usaglase na slijedecem nacio:na1nom kongresu. Drugog su dana sastanka na programu bile slobodne teme. Održano je 12 predavanja iz razlicitih podrucja dijagnosticke kao i terapijske radio­logije. Sastanak je bio vrlo dobro posjecen, prisustvovalo je oko 100 radio­loga. Nekoliko renomiranih domacih i stranih tvrtki izlagali su svoje pro­izvode, uglav:nom kontrastna sredstva. Prv1og je dana održana i vrlo uspjela, takodjer dobro posjecena zajed­nicka društvena vecera. Organizacija sastanka bila je primjerna. 
D. N. Martii:naic, Zagr,eb 
10 433 
Obavjesti 

PROGRAM XIII. INTERNACIONALNOG RADIOLOŠKOG KONGRESA U MADRIDU OD 15.-20. OKTOBRA 1973 
RENDGENDIAGNOSTil{A: 
l. Kontrastna sredstva (kombinovana tema sa fizikom, tehnikom i infor­matikom) 
2. 
Kriticka analiza efikasnosti radioloških pretraga 

3. 
Kronicna opstruktivna pulmonalna bolest 

4. 
Neuobicajene manifestacije hydatidoze 

5. 
Farmako-radiologija digestivnog aparata 

6. 
Šistosomiaza 

7. 
Kriticka analiza pretraga dojke (kombinovana tema sa elektrologijom) 

8. 
Artrografija 

9. 
Posebne pretrage bilijarnih puteva 

10. 
Radiologija u bolesti perikarda 

11. 
Tropske bolesti tankog crijeva 

12. 
Osteoporoza. Klinicke i eksperimentalne študije 

13. 
Farmako-angiografija 

14. 
Angiografija endokrinih žlijezda: tireoideje, paratireoideje i pankreasa 

15. 
Angiografija kod urgentnih abdominalnih stanja 

16. 
Radiologija kod imunoloških bolesti djece 

17. 
Radiodiagnostika normalne i patološke slike pluca u novorodjencadi 

18. 
Rendgendiagnostika u pediatricnim odelenjima intenzivne njege 

19. 
Kranioencefalna trauma 

20. 
Kontrastne radiološke pretrage medule spinalis 

21. 
Kongenitalne anomalije nervnog sistema 

22. 
Otoradiologija 

23. 
Buducnost radiodiagnostike 



TERAPIJA: 
l. Hodkinova bolest 
2. 
Karcinom grudi 

3. 
Tumori kod djece 

4. 
Karcinom prostate 

5. 
Karcinom mokracne bešike 

6. 
Tumori kosti 

7. 
Tumori jajnika 

8. 
Tumori c2ntralnog nervnog sistema 

9. 
Metastaticki karcinom cervikalnih limfnih cvorova 

10. 
Intersticialna radioterapija 

11. 
Frakcioniranje u radioterapiji 



NUKLEARNA MEDICINA: 
l. »Radioimunossay« 
2. Izotopska diagnostika u pediatriji 
3. 
Napredak u diagnostici tumora 

4. 
Napredak u dinamickih funkcionalnih studija ukljucno scanning 

5. 
Napredak u terapiji sa izotopima 

6. 
Analiza aktivacije 

7. 
Napredal{ u instrumentima 

8. 
Ucenje nuklearne medicine 

9. 
Napredak u radiofarmaciji 

10. 
Evaluacija morfoloških studija u uporedbi sa drugim tehnikama kao arteriografija, termografija, ehografija etc .(Kombinovan simpozijum sa rend­dianostikom i elektrologijom) 


RADIOBIOLOGIJA: 
l. Kiseonik pod visokim tlakom i radioterapija 
2. 
Klinicki i eksperimentalni efekti niskih doza radijacije 

3. 
Oporavljanje u radiobiologiji 

4. 
Radiobiologija i imunost 

5. 
Efekti ionizirajuceg zracenja na molekule biološlrng interesa 

6. 
Dalekosežan efekt diagnosticke i terapeutsk2 iradijacije 

7. 
Biološka dozimetrija i R. B. K 

8. 
Radiosensitiver (Kombinovan simpozijum sa radioterapijam) 



FIZIKA, TEHNIRA I OBRADA PODATAKA: 
l. Dozimetrija u visoko energijskih elektronskih izvora 
2. 
Napredak u Solid State dozimetriji 

3. 
Izvrednavanje ukupne i parcialne obterecenosti organa u nuklearnoj medicini na individualnim organima 

4. 
Odredjivanje anatomskih podataka bolesnika 

5. 
Simulatori u radioterapiji 

6. 
Napredal{ u definiciji scintigrafske slike 

7. 
Pomoc kompjutera u rendgenskoj diagnostici 


a) 
na osnovu nalaza 

b) 
na osnovu automatskog razpoznavanja filma 


8. 
Optimizacija i automatska dozimetrija u tridimenzionalnom planiranju lecenja 

9. 
Kompjuterske študije kompšartmenskih modela 

10. 
Napredak u kvaliteti modela 

11. 
Novi partikli: mezoni, protoni, etc. 



OPŠTI PROBLEMI: 
l. Mednarodne norm2 u zaštiti pred zracenjem. Zakonodavstvo u radiolo­giji 
2. 
Poducavanje radiologije na visokim školama 

3. 
Poducavanje radiologije postdiplomcima 

4. 
Odgoj tehnicara 

5. 
Nacrtavanje radioloških odjela 



ELERTROLOGIJA: 
l. Termografija 
2. 
Ultrazvucna diagnostika 

3. 
Elektroradiološko lecenje bolova (zajednicka simpozija sa terapijam) 



KINORADIOLOGIJA: 
l. Indikacije ogranicevanja i kontraindikacije kino-i video-tehnike 
2. 
Nove tehnike u kinoradiologiji. Denzitograifja, subtrakcija i 7J) mm scin­tigrafija 

3. 
Novi uredaji za poboljšavanje kvalitete slika i njezinih informacija 


ROK PRIJAVA REFERATA JE 31. decembar 1972. ZA DETALJ­NIJE INFORMACIJE IZVOLITE SE OBRATITI NA ADRESU: 
XIII. INTERNATIONAL CONGRES OF RADIOLOGY LAGASCA, 27 MADRID 1 -ESPANA 
10* 435 





Bibliografski bilten 
SADRZAJ 
Skelet str. 437 zap. br. od 1-6 Pluca i grudni koš str. 437-440 zap. br. od 7-40 Srce i krvni sudovi str. 440-441 zap. br. od 41-55 Gastrointestinalni trakt str. 442 zap. br. od 55-66 Zucna bešika i žucni putevi str. 443 zap. br. od 67-77 Bubrezi i mokracni putevi str. 444-445 zap. br. od 78-99 Centralni nervni sistem str. 446 zap. br. od 100-104 Radovi iz podrucja užih spec. ofto-oto-stomo-ginekologija str. 446-447 zap. br. od 105-119 Radioizotopi . str. 447-454 zap. br. od 120-203 Radioterapija str. 455-464 zap. br. od 204-312 Radiobiologij a str. 464-467 zap. br. od 313-354 Zaštita i oštecenje od radijacija str. 467-472 zap. br. od 355-413 Razno str. 473-474 zap. br. od 414-529 
SKELET 
1 Neborak Yu. T., L. V. Funshtein: 
COMPARISON OF THE RESULTS OF ANATOMO-HISTOLOGICAL AND POSTMORTEM X-RAY STUDY IN EARLY MANIFESTATION OF CARCINOMA METASTASES INTO THE BODIES OF THE VERTEBRAE. 
Vestn Rentgenol Radiol 46:6, 39-43, 1971. 
2 Bonakdarpour A., W. Levy, E. E. Aegerter: OSTEOSCLEROTIC CHANGES IN SARCOIDOSIS. Am J Roentgenol Radi um Ther Nucl Med 113 :4, 646-649, 1971. 
3 Wickenhauser J., G. Canigiani: ZUR DIAGNOSE UND DIFFERENTIALDIAGNOSE PRIMARER MALIGNER KNOCKENTUMOREN. Osterr Zschr Krebsforsch 26 :4, 238-254, 1971. 
4 Kozlova A. V., S. I. Finkelshtein, V. L. Ushakov: THE X-RAY DIAGNOSIS OF RADIATION INJURIES OF THE RIBS. Med Radiol 16 :10, 22-26, 1971. 
5 Mannanov I. S.: 
THE TECHNIQUE OF REPEATED ANGIOGRAPHIC INVESTIGATIONS IN RADIATION AND COMBINED TREATMENT OF MALIGNANT TUMORS OF THE BONES. 
Med Radiol 16:12, 27-31, 1971. 
6 Forrest J., T. W. Staple: SYNOVIAL HEMANGrQMA OF THE KNEE; DEMONSTRATION BY A.RTHROGRAPHY AND ARTERIOGRAPHY. Am J Ro2ntgenol Radium Ther Nucl Med 112:3, 512-516, 1971. 
PLUOA I GRUDNI KOS 
7 Selenkow H. A., P. J. Karp: AN APPROACH TO DIAGNOSIS AND THERAPY OF THYROID TUMORS. Semin Nucl Med 1 :4, 461-473, 1971. 
8 Rapoport B., L. J. DeGroot: CURRENT CONCEPTS OF THYROID PHYSIOLOGY. Semin Nucl Med 1 :3, 265-286, 1971. 
Woolner L. B.: 
THYROID CARCINOMA: PATHOLOGIC CLASSIFICATION WITH DATA ON PROGNOSIS. Semin Nucl Med 1:4, 481-502, 1971. 
10 Rossi P., D. G. Tracht, F. R. Ruzicka: THYROID ANGIOGRAPHY-TECHNIQUES, ANATOMY AND INDICATIONS. Br J Radiol 44: 528, 911-926, 1971. 
11 Blum M., B. Weiss, J. Hernberg: EVALUATION OF THYROID NODULES BY A-MODE ECHOGRAPHY. Radiology 101 :3, 651-656, 1971. 
12 Hemmingsson A.: CERVICAL PHANTOM FOR EVALUATION OF DIFFERENT METHODS OF ROENTGEN EXAMINATION OF THE LARYNX. Acta Radiol (Diagn) 11 :5, 515-528, 1971. 
13 Lederman M.: CANCER OF THE LARYNX. I. Br J Radiol 44:524, 569-578, 1971. 
14 Engeset A., E. H. Cooper, I. Brennhovd, K. Hoeg: THE THORACIC DUCT L YMPH IN HODGKIN'S DISEASE. II. Int J Cancer 8:1, 113-121, 1971. 
15 Heitzman E. R., J. V. Scrivani, J. Martino, J. Moro: THE AZYGOS VEIN AND ITS PLEURAL REFLECTIONS. II. APLICATIONS IN THE RADIOLOGICAL DIAGNOSIS OF MEDIASTINAL ABNORMALITY. Radiology 101 :2, 259-266, 1971. 
16 Heitzman E. R., J. V. Scrivani, J. Martino, J. Moro: THE AZYGOS VIEN AND ITS PLEURAL REFLECTIONS. I. NORMAL ROENTGEN ANATOMY. Radiology 101 :2, 249-258, 1971. 
17 Shusterov B. G.: X-RAY DIAGNOSIS OF PRIMARY SARCOMA OF THE LUNG. Vestn Rentgenol Radiol 46:6, 21-28, 1971. 

18 Birnbaum W., I. Cordonson, E. N. Sargent: TECHNICAL NOTE: SPRING SUCTION DEVICE FOR PULMONARY NEEDLE ASPIRATION BIOPSY. Radiology 101 :1, 62, 1971. 
19 Mcintyre K. M., A. A. Sasahara: CORRELATION OF PULMONARY PHOTOSCAN AND ANGIOGRAM AS MEASURES OF THE SEVERITY OF PULMONARY EMBOLIC INVOL VE­MENT. J Nucl Med 12:11, 732-738, 1971. 

20 Cvitanovic-Tomašic S., I. Drinkovic, M. Šcukanec: TEŠKOCE U DIJAGNOSTICI PLUCNIH EMBOLIJA. Pluc Bol Tuberk 23:2-3, 202-208, 1971. 

21 Greene R., B. Hoop, H. Kazemi: USE OF 13 N IN STUDIES OF AIRWAY CLOSURE AND REGIONAL VENTILATION. J Nucl Med 12:11, 719-723, 1971. 
22 Dragani G., A. Guzzon, G. Bonadonna: LE ALTERAZIONI POLMONARI DA BLEOMICINA. STUDIO RADIOLOGICO. Radiol Med 57:7, 497-510, 1971. 
23 Dragani G., G. Viganotti: METASTASI POLMONARI DA NEOPLASIE PRIMITIVE DEL POLMONE. Radiol Med 57:2, 119-130, 1971. 
24 L'Heureux P., M. Loken, R. Ponta, R. Ebert: REGIONAL EVALUATION OF PULMONARY FUNCTION IN CHRONIC OBSTRUCTIVE PULMONARY DISEASE. Radiology 100:1, 107-112, 1971. 
25 Janower M. L., J. B. Blennerhassett: LYMPHANGITIC SPREAD OF METASTATIC CANCER TO THE LUNG. A RADIOLOG IC-PATHOLOG IC CLASSIFICA TION. Radiology 101 :2, 267-273, 1971. 
26 Hutchison D. C. S., V. G. Cattrell, A. E. Kirkpatrick, G. R. Sutherland: THE MEASUREMENT OF REGIONAL PULMONARY DENSITY, VENTILA­TION AND PERFUSION BY GAMMA-RA Y DENSITOMETRY. Br J Radiol 44:528, 955-961, 1971. 
27 Kerr I. H., G. Simon, C. C. Sutton: THE VALUE OF THE PLAIN RADIOGRAPH IN ACUTE MASSIVE PULMONARY EMBOLISM. Br J Radiol 44:526, 751-757, 1971. 
28 Hurlburt W. B.: TECHNICAL NOTE: SELECTIVE BLIND CATHETERIZATION OF THE MAIN BRONCHI. Radiology 101 :3, 510, 1971. 
29 Lane S. D., H. Burko, H. W. Scott: CONGENITAL BRONCHOPULMONARY-FOREGUT MALFORMATION. Radiology 101 :2, 291-292, 1971. 
30 Schickedanz H., M. Bartel, H. Schramm, U. Muller: DIAGNOSTIK UND THERAPIE DES BRONCHIALKARZINOMS. Osterr Zschr Krebsforsch 26:6, 431-441, 1971. 
31 Buell P. E.: THE IMPORTANCE OF TUMOR SIZE IN PROGNOSIS FOR RESECTED BRONCHOGENIC CARCINOMA. J Surg Oncol 3:5, 539-551, 1971. 
32 Dure-Smith P.: INHALATION BRONCHOGRAPHY. In vest Radiol 6 :6, 433, 1971. 
Widow W.: 
KOMBINIERTE BEHANDLUNGSVERFAHREN BEIM OPERABLEN BRUST­UND LUNGENKREBS. Osterr Z Erforsch Bekaempf Krebskr 27:2, 91-103, 1971. 
34 Hinkamp J. F.: THE ROLE OF MAMMOGRAPHY IN THE DIAGNOSIS OF BREAST CANCER: SURVEY IN A COMMUNITY HOSPITAL. Am J Obstet Gynecol 111:8, 1043-1045, 1971. 
35 Špoljar M., M. Kubovic, Z. Grgic, M. Konstanttnovic, I. Voskresensky, 
F. žunter, I. Pavešic, E. Kosovel, N. Bulic, I. Prpic: SOME EXPERIENCE WITH SYSTEMATIC EXAMINATIONS AIMING AT 

EARL Y BREAST CANCER DETECTION. Radiobiol Radiother 12:6, 691-694, 1971. 
36 Lamarque J. L., J. F. Ginestie, M. Viala: RADIOGRAPHIE DIRECTE EN COULEUR APPLIQUEE A LA MAMMOGRAPHIE. J Radiol Electrol Med Nucl 52:12, 797-804, 1971. 
37 Ltining M., B. Melzer, K. Baldauf, K. Burger, S. Mopert: ZUM WERT DER DIREKTEN MAMMALYMPHOGRAPHIE. Radiol Diagn 12:5, 601-609, 1971. 
38 Aarts N. J. M., C. J. N. van der Laan: DER BEITRAG DER THERMOGRAPHIE ZUR DIAGNOSE DES BRUSTKREBSES. Electromedica 39:5, 192-193, 1971. 
39 Gros Ch., M. Gautherie, F. Archer, P. Haehnel, C. Colin: CLASSIFICATION THERMOGRAPHIQUE DES CANCERS MAMMAIRES. Bull Cancer 58:3, 351-362, 1971. 
40 Kadyroy F. A.: SIGNIFICANCE OF TOMOGRAPHY IN DIAGNOSIS OF DISEASE OF THE BREAST. Vestn Rentgenol Radiol 46:6, 95-96, 1971. 
SRCE I KRVNI SUDOVI 
41 Moody D., P. Matin, D. A. Goodwin: AN IMPROVED METHOD FOR VISUALIZING CAROTID BLOOD FLOW IN THE NECK. J Nucl Med 12:7, 520-522, 1971. 

42 Kishore P. R. S., J. P. Lin, I. I. Kricheff: FIBROMUSCULAR HYPERPLASIA AND STATIONARY WAVES OF THE INTERNAL CAROTID ARTERY. Acta Radiol (Diagn) 11 :6, 619-625, 1971. 
43 Romaniuk P., W. Rahn, H. Ringk: DIE ZYSTISCHE ADVENTITIADEGENERATION DER ARTERIA POPLITEA. Radiol Diang 12:5, 645-655, 1971. 

44 Kwak Dong Lin, W. J. Stork, S. D. Greenberg: PARTIAL DEFECT OF THE PERICARDIUM ASSOCIATED WITH A BRONCHOGENIC CYST. Radiology 101 :2, 287-288, 1971. 

45 Binnie C. D., D. C. Bernstein, A. E. Booth, I. R. McCaul, J. H. Margerison, 
J. F. Scott: CLINICAL AND ELECTROENCEPHALOGRAPHIC SEQUELAE OF CAROTID 
ANGIOGRAPHY. Acta Radiol (Diagn) 11 :6, 626-640, 1971. 
46 Smith R. S.: PEL VIC ARTERIOGRAPHY IN THE DIFFERENTIAL DIAGNOSIS OF PEL VIC MASS. Am J Obstet Gynecol 111 :7, 952-958, 1971 
47 Farah J.: TECHNICAL NOTE: NEW PERFORMED CATHETER SHAPE FOR RIGHT ADRENAL VENOGRAPHY. Radiology 101 :2, 274, 1971. 
48 Milller J. H. A., H. J. Kleinschmidt: ANGIOGRAPHISCHER NACHWEIS EINES UNGEWOHNLICH GROSSEN CHEMODEKTOMS DES GLOMUS CAROTICUM (GLOMUSTUMOR). Radiol Diagn 12:5, 657-665, 1971. 
49 Norman D.: A VESSEL CANNULATOR AND CLAMP FOR LYMPHANGIOGRAPHY. Radiology 101 :3, 699-700, 1971. 
50 Escobar-Prieto A., G. Gonzales, A. W. Templeton, B. R. Cooper, 
E. Palacios: LYMPHATIC CHANNEL OBSTRUCTION, PATTERNS OF ALTERED 
FLOW DYNAMICS. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:2, 366-375. 
51 Lukic F., V. Simcic: EXPERIMENTELLE ERFAHRUNGEN AUF DEM GEBIET DER VISZERALEN L YMPHOG RAPHIE. Radiol Diagn 12 :5, 595-600, 1971. 
52 Myhre O.: INJECTION OF CONTRAST MEDIUM INTO UNSTAINED FEMORAL LYMPH VESSELS FOR LYMPHOGRAPHY -A NEW TECHNIQUE AND ITS INDI­CATIONS. Acta Radiol (Diagn) 11 :6, 604-608, 1971. 
53 Lilning M., F. H. Wiedemann, R. Altmann, E. Henze, J. Barndt, J. Richter, 
B. Melzer: UBER DEN WERT RONTGENOLOGISCHER ZUSATZUNTERSUCHUNGEN 
DER LYMPHOGRAPHISCHEN TUMORDIAGNOSTIK. Radiol Diagn 12:5, 611-628, 1971. 
54 Hartel M., V. Taenzer: DIE WERTIGKEIT DES LYMPHOGRAPHIEBEFUNDES BEIM LYMPHOGRA­NULOMA MALIGNUM HODGKIN. Strahlenth2rapie 142:3, 286-290, 1971. 
55 Gyenes G.: ERFAHRUNGEN UBER DIE LYMPHOGRANULOMATOSE IN KINDESALTER. Strahlentherapie 142:1, 30-33, 1971. 
GASTROINTESTINALNI TRAKT 
56 Gabrielson N.: GASTRIC VARIACES AND PHLEBECTASES. -A GASTROPHOTOGRAPHIC AND ROENTGENOGRAPHIC INVESTIGATION. Acta Radiol (Diagn) 11 :6, 559-576, 1971. 
Gabrielsson N.: DIGNOSIS OF GASTRIC VARICES BY CONVENTIONAL ROENTGENO­GRAPHY AS COMPARED WITH SPLENOPORTAL PHLEBOGRAPHY. Acta Radiol (Diagn) 11:5, 506-514, 1971. 
58 Calenoff L., M. Sparberg: GASTRIC PSEUDOLESIONS: ROENTGENOGRAPHIC-GASTROPHOTOGRA­PHIC CORRELATION. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:1, 139-146, 1971. 
59 Keat A. D., J. J. Heydenrych: HIATUS HERNIA, PYLORIC MUSCLE HYPERTROPHY AND CONTRACTED PYLORIC SEGMENT IN ADULTS. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113 :2, 217-228, 1971. 
60 Ramer M., H. A. Mitty, M. G. Baron: ANGIOGRAPHY IN LEIOMYOMATOUS NEOPLASMS OF THE SMALL BOWEL. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:2, 263-268, 1971. 
61 Morgan C. N.: MALIGNANCY IN INFLAMMATORY DISEASE OF THE LARGE INTESTINE. Cancer 28:1, 41-44, 1971. 
62 Overholt B. F.: FLEXIBLE FIBEROPTIC SIGMOIDOSCOPY. Cancer 28:1, 123-126, 1971. 
63 Bolt R. J.: SIGMOIDOSCOPY IN DETECTION AND DIAGNOSIS IN THE ASYMPTOMATIC INDIVIDUAL. Cancer 28:1, 121-122, 1971. 
64 Turek R. E., W. C. Davis, W. J. Wilson, R. O. Olson, Jr.: THE ROENTGENOGRAPHIC DIAGNOSIS OF VILLOUS TUMORS OF THE COLON. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:2, 349-351, 1971. 
65 Tavernier J., G. Delorm2, Pk. Romberg, Ph. Grelet, M. Fagola, J. J. 
Lafitte, Ch. Larroude: ARTERIOGRAPHIE DES TUMEURS RETRO-PERITONEALES MALIGNE3 DE L'ENFANT. 
J Radiol Electrol Med Nucl 52:11, 681-686, 1971. 
66 Kneže vic S.: SUVREMENA ONCOLOGIA GASTROENTEROLOGICA I PRILIKE U NAS. Acta Med Iugosl 25:4, 411-416, 1971. 
ŽUCNA BEŠIKA I ŽUCNI PUTEVI 
67 Bilbery R. L., E. Buonocore: COMBINED GASTROINTESTINAL AND GALLBLADDER ROENTGENO­GRAMS USING FAT ADDED TO BARIUM MEALS. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:1, 27-28, 1971. 
68 Reuter S. R., et al.: ANGIOGRAPRY IN CARCINOMA OF TRE BILIARY TRACT. Br J Radiol 44:524, 636-641, 1971. 
69 Blatt C. J., R. G. Bernstein, F. Lopez: UNCOMMON ROENTGENOLOGIC MANIFESTATION OF PANCREATIC CARCINOMA. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:1, 119-124, 1971. 
70 Vestby G. W.: PERKUNTANE BERANDLUNG VON NIERENZYSTEN -DIE TRIPELKON­TRAST-ODER P ANTROP AQUE-METRODE. Acta Radiol (Diagn) 11 :5, 529-544, 1971. 
71 Brodetsky I. P.: CLINICAL EVALUATION OF TRE SIGNIFICANCE OF SPLENOPORTO­GRAPRY AND TRANSUMBILICAL PORTOREPATOGRAPRY IN DIAGNOSIS OF TUMOURS OF TRE LIVER. Vestn Rentgenol Radiol 46:6, 90-91, 1971. 
72 Jewel K. L.: PRIMARY CARCINOMA OF TRE LIVER: CLINICAL AND RADIOLOGIC MANIFESTATIONS. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:1, 84-91, 1971. 
73 Kido C., T. Sasaki, M. Kaneko: ANGICOGRAPRY OF PRIMARY LIVER CANCER. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:1, 70-81, 1971. 
74 Moss A. K., R. E. Clark, A. J. Palubinskas ,A. A. deLormier: ANGIOGRAPHIC APPEARANCE OF BENIGN AND MALIGNANT REPATIC TUMORS IN INFANTS AND CRILDREN. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:1, 61-69, 1971. 
75 Lor E., P. Mellin: ANGIOGRAPHISCRE DIAGNOSE VON GEFASSARMEN NIERENTUMOREN UNTER BESONDERER BERUKSICRTIGUNG DES ELEKTRONISCREN SUB­STRAKTIONS-UND RARMONISIERUNGSVERFARRENS. Electromedica 39 :4, 121-124, 1971. 
76 Watson R. C., R. A. Baltaxe: TRE ANGIOGRAPRIC APPEARANCE OF PRIMARY AND SECONDARY TUMORS OF TRE LIVER. Radiology 101 :3, 539-548, 1971. 
77 Gammill S. L., M. Takahashi, M. Kawanami, R. Font, R. Sparks: REPATIC ANGIOGRAPRY IN TRE SELECTION OF PATIENTS WITR REPATOMAS FOR REPATIC LOBECTOMY. Radiology 101 :3, 549-554, 1971. 

BUBREZI I MOKRACNI PUTEVI 

78 Bigot R., D. Goldlust, Ch. Helenon, J. R. Michel, M. Benozio: ANGIO-MYO-LIPOMES ISOLE DU REIN. Etude Arteriographique (A propos de 10 cas). J Radiol Electrol Med Nucl 52 :12, 789-796, 1971. 
Boschi S.: 
UTJECAJ DILUCIJE KONTRASTNOG SREDSTVA NA VALJANOST URO­GRAFIJE S POVECANOM KOLICINOM KONTRASTA. Lijec Vjesn 93:6, ('39-644, 1971. 
80 Merkaš Z., I. Jankovic, V. Šobic: KOMBINOVANO LECENJE MALIGNIH TUMORA BUBREGA. Med Glas 25:9, 319-322, 1971. 
81 Jereb B.: BILATERAL NEPHROBLASTOMA. -A CLINICAL REVIEW OF 19 CASES. Acta Radiol (Ther) 10:4, 417-426, 1971. 
82 Ramsey J., J. Bliznak: KLIPPEL-FEIL SYNDROME WITH RENAL AGENESIS AND OTHER ANOMALIES. Am J Ro·:n'.genol Tiadil·m Ther Nucl Med 113:3, 460-463, 1971. 
83 Fleming M. P., W. E. Miller: RENOVASCULAR HYPERTENSION DUE TO NEUROFIBROMATOSIS. Am J Roentg2nol Radium Ther Nucl Med 113:3, 452-454, 1971. 
84 Fisc'.nr H. W., N. J. H. Rothfield, J. D. Carr: OPTIMUM DOSE IN EXCRETORY UROGRAPHY; PRELIMINARY REPORT. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:3, 423-426, 1971. 
85 Clark R. E., A. A. Moss, A. A. deLorimi;)r, A. J. Palubinskas: ARTERIOGRAPHY OF WILMS' TUMOR. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113:3, 476-490, 1971. 
86 Amar A. D.: VESICOURETERAL REFLUX CAUSING IMPROVED VISUALIZATION ON THE DELAYED EXCRETORY UROGRAM. Radiology 101 :1, 1-5, 1971. 
87 Lang E. K.: ARTERIOGRAPHIC ASSESSMENT AND STAGING OF RENAL-CELL CARCINOMA. Radiology 101 :1, 17-27, 1971. 
88 Craven J. D., J. W. Lecky: THE NATURAL HISTORY OF POSTOBSTRUCTIVE RENAL ATROPHY r:TICWN BY EEQUENTIAL UROGRAMS. Radiology 101 :3, 555-560, 1971. 
89 Binkert D.: DAS LEISTUNGSSPEKTRUM DER ZEREBRALEN ANGIOGRAPHIE BEI DEN HIRNTUMOREN Radiol Clin Biol 40 :6, 420-429, 1971. 
90 Marshall W. H., R. A. Castellino: HYPERTENSION PRODUCED BY COSTRICTING CAPSULAR RENAL LESIONS (»PAGE« KIDNEY). Radiology 101 :3, 561-565, 1971. 
91 Lemerle J.: THERAPEUTIC TRIAL AND PROSPECTIVE STUDY ON NEPHROBLASTO­MA: A SCHEME OF THE INTERNATIONAL SOCIETY OF PAEDIATRIC ONCOLOGY. UICC Bull Cancer 9:3, 4, 1971. 
92 Hilweg D., D. Novak, P. Haug: UBER DIE EINBEZIEHUNG DER LYMPHOGRAPHIE ZUR STADIENEIN­TEILUNG MALIGNER HARNBLASENTUMOREN NACH DEM TNM-SYSTEM. Strahlentherapie 142:5, 521-526, 1971. 
93 Litz K.: PROSTATA-BIOPSIE-KANULE. Urologe 10 :4, 175-176, 1971. 
94 Brehmer B.: DIAGNOSTISCHE WERTIGKEIT BIOPTISCHER PROSTATAUNTER­SUCHUNGEN. Urologe 10 :6, 303-307, 1971. 
93 Burchardt P., M. Marscek: FIBRINOLYSE ALS DIAGNOSTISCHER TEST BEIM PROSTATACARCINOM. Urologe 10:6, 300-302, 1971. 
96 Schri:ider F. H., W. Gerecht: GRANULOMATOSE PROSTATITIS UND PROSTATA-CARCINOM -EIN DIFFERENTIALDIAGNOSTISCHES PROBLEM. Urologe 10:5, 236-237, 1971. 
97 Schri:ider Fr. H., K. Kowohl: DIE DIAGNOSE DES FRUHEN PROSTATA-CARCINOMS. Rectale Unter­suchung und Biopsie. Urologe 10:4, 170-174, 1971. 
98 Eisenberger F.: 
ERFAHRUNGEN MIT DER RADIOPHOSPHOR-UND ANDROGENSCHOCK­THERAPIE BEIM FORTGESCHRITTENEN, METASTASIERENDEN PRO-­STATACARCINOM. 
Urologe 10:6, 297-300, 1971. 
99 Masselot J., C. Bergiron, P. Markovits: 
VALEURS COMPAREES DE LA LYMPHOGRAPHIE, DE LA CAVOGRAPHIE ET DE L'UROGRAPHIE INTRAVEINEUSE, DANS L'ETUDE DES METASTA­SES GANGLIONNAIRES (RETRO-PERITONEALES) DES CANCER DU TESTI­CULE (A PROPOS DE 60 CAS). 
J Radiol Electrol Med Nucl 52:11, 653-661, 1971. 


CENTRALNI NERVNI SISTEM 
100 Stryker J. A.: RADIOTHERAPY IN THE TREATMENT OF INTRACRANIAL NEOPLASMS. Cancer Bull 23:3, 48-50, 1971. 
101 Lin J. P., F. P. Siew: GLIOBLASTOMA MULTIFORME PRESENTING ANGIOGRAPHICA-LLY AS INTRACRANIAL ATHEROSCLEROTIC VASULAR DISEASE. 
Radiology 101 :2, 353-354, 1971. 
102 Vyhnanek L., J. Vancura, J. Megela: PROBLEMI DIFERENCIALNI DIAGNOSTIKY INTRAKRANIALNIHO KRVACENf A TUMORIZNfHO PROCESU PRI KAROTICKE ANGIOGRAFII. cesk Radiol 25 :6, 269-272, 1971. 
103 Anderson T. E., T. J. Spackman, S. S. Schwartz: ROENTGEN FINDINGS IN INTESTINAL GANGLIONEUROMATOSIS. ITS ASSOCIATION WITH MEDULLARY THYROID CARCINOMA AND PHEO­CHROMOCYTOMA. Radiology 101 :1, 93-96, 1971. 
104 Todorovic S., B. Radojicic, D. Vranješevic:, M. Nikezic: DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA INTRAKRANIJALNIH TUMORA U DECE. Med Glas 25:10, 357-360, 1971. 

RADOVI IZ PODRUCJA UŽIH SPEC. OFTO-OTO-STOMO-GINEKOLOGIJA 
105 Jafek B. W., P. H. Ward: INFRAORBITAL PERINEURAL INVASION BY TUMOR. Radiology 101 :3, 617-618, 1971. 
106 Calle R., A. Zajdela, C. Haye, P. Schlienger: TUMEURS LYMPHOIDES MALIGNES PRIMITIVES DE L'ORBITE DE L'(EIL ET DE SES ANNEXES. TRAITEMENT ET PRONOSTIC EN FONCTION DU SIEGE TUMORAL ET DE LA VARIETE HISTILOGIQUE. Bull Cancer 58 :3, 329-350, 1971. 

107 Kiircher K. H., W. Hechenthaler, W. Binder, J. Dimopoulos, W. Seitz: INDIKATIONEN ZUR STRAHLENTHERAPIE IN DER OPHTHALMOLOGIE. Strahlentherapie 142:4, 381-389, 1971. 
108 Zechner G.: DIE INDIVIDUELLE KREBSGEFAHRDUNG AUS DER SICHT DER OTO­RHINO-LARYNGOLOGIE. Osterr Zschr Krebsforsch 26:5, 321-322, 1971. 
109 Terenius L., A. Lindell, B. H. Persson: BINDING OF ESTRADIOL-17. TO HUMAN CANCER TISSUE OF THE FEMALE GENITAL TRACT. Cancer Res 31 :12, 1895-1898, 1971. 
110 Tepper E., L. J. Sanfilippo, J. Gray, S. L. Romney: SECOND LOOK SURGERY AFTER RADIATION THERAPY FOR ADVANCED STAGES OF CANCER OF THE OVARY. Am J Roentgenol Radium. Ther Nucl Nucl Med 112:4. 755-759, 1971. 
111 Hoch Z., C. Lichtig, A. B. Peretz, E. Paldi, B. Pascal, K. Fuchs, J. M. Brandes: OVARIAN CARCINOID TUMOR AND TERM PREGNANCY. Am J Obstet Gynecol 110:8, 1141-1143, 1971. 
112 Hagen S., R. Bjorn-Hansen: LYMPHOGRAPHY IN THE TREATMENT OF CARCINOMA OF THE VULVA. Acta Radiol (Diagn) 11: 6, 609-618, 1971. 
113 Arndt J., A. Schawow: ZUR KOMBINIERTEN RADIOLOGISCH-ZYTOSTATISCHEN THERAPIE DER HODEN-UND OVARIALKARZINOME. Radiobiol Radiother 12: 4, 459-563, 1971. 
114 Manka I., B. Belohorsky: PROBLEMS IN THE TREATMENT OF OVARIAN CANCER FOLLOWING THE UNILATERAL ADNEXOTIMY. Neoplasma 18: 6, 643-648, 1971. 
115 Ratzkowski E., A. Hochman: TREATMENT RESULTS OF PRIMARY OVARIAN CARCINOMA. COMPARISON OF SURVIVAL DATA OF PATIENTS TREATED BETWEEN 1933-1955 AND 1956-1964. Oncology 25: 4, 313-328, 1971. 
116 Kratochwil A., W. Hofner, G. Alth: ZUR HERDSUCHE IN DER GYNAKOLOGISCHEN STRAHLENTHERAPIE. Geburtshilfe Frauenheilkd 31: 9, 833-841, 1971. 
117 Rimkus V.: DIE ULTRASCHALLDIAGNOSTIK BEI DER DIAGNOSE UND DIFFERENTIALDIAGNOSE VON FRUHGRAVIDITAT, EXTRAUTERINGRAVIDITAT UND TUMOREN DES WEIBLICHEN BECKENS. Electromedica 39: 5, 183-188, 1971. 
118 Meeker C .I., V. DeCesaris, O. Tulp: METABOLISM OF 7-3H-PREGNENOLONE IN NORMAL HUMAN PLACENTA MAINTAINED IN ORGAN CULTURE. Am J Obstet Gynecol 111: 6, 840-845, 1971. 
119 Joelsson I., R. U. Levine, G. Moberger: HYSTEROSCOPY AS AN ADJUNCT IN DETERMINING THE EXTENT OF CARCINOMA OF THE ENDOMETRIUM. Am J. Obstet Gynecol 111: 5, 696-702, 1971. 


RADIOIZOTOPI 
120 Matin P., D. A. Goodwin: CEREBROSPINAL FLUID SCANNING WITH 111 In. J Nucl Med 12: 10, 668-672, 1971. 
121 Quinn J. L. III.: SERIAL BRAIN SCANS IN GLIOBLASTOMA MULTIFORME. Radiology 101: 2, 367-370, 1971. 
122 Handmaker H., G. L. Schall: THE USE OF THE BRAIN SCAN IN THE DIAGNOSIS OF INTRACRANIAL NEOPLASIA. J Surg Oncol 3: 6, 625-640, 1971. 
123 Jones A. E., G. L. Dunson, R. W. Ky1'e, M. Shamloo: TECHNETIUM -99 m HUMAN SERUM ALBUMIN IN THE DIFFERENTIATION OF CEREBROVASCULAR AND NEOPLASTIC LESIONS. J Surg Oncol 3: 6, 641-648, 1971. 
124 Alexander J. L., P. J. Gillespie: THE OPTIMUM INJECTION-TO-SCAN INTERVAL FOR SPINAL SCANS USING 87 Srm. Br J Radiol 44: 527, 878-880, 1971. 
125 Bessler W.: BEDEUTUNG SZINTIGRAPHISCHER UNTERSUCHUNGEN FUR DIE BEURTEILUNG VON FOLGEZUSTANDEN NACH FRAKTUREN UND KNOCHENOPERATIONEN. Radiol Clin Biol 40: 6, 371-372, 1971. 
126 Verdon T. A., Jr. Y. Yano, H. O. Anger: THE USE OF RADIONUCLIDES IN THE DETECTION OF BONE METASTASES. J Surg Oncol 3: 6, 665-672, 1971. 
127 Umek H., H. Czitober, M. Meixner, R. Strassl: ZUR AKTIVITATSBEURTEILUNG DER FIBRCJSEN KNOCHENDYSPLASIE MITTELS SZINTIGRAPHIE UND THERMOGRAPHIE. Nucl Med 10: 3, 276-285, 1971. 
128 Gridgeman N. T.: METHODS OF ASSAY OF THE RELATIVE TOXICITY OF CERTAIN BONE-SEEKING RADIONUCLIDES. Radiat Res 48: 2, 291-302, 1971. 
129 Schall G. L., S. M. Larson, R. DeLallis: PATHOGENESIS OF THE POSITIVE BONE SCAN AND ITS IMPLICATIONS FOR THE DETECTION OF METASTATIC OSTEOSARCOMAS. J Surg Oncol 3: 6, 673-683, 1971. 
130 Larson S. M., W. B. Nelp: THE RADIOCOLLOID BONE MARROW SCAN IN MALIGNANT DISEASE. J Surg Oncol 3: 6, 685-697, 1971 
131 Taskinen P. J., S. Vahatalo: SR-85 PROFILE COUNTING AND SCANNING IN EARLY DIAGNOSIS OF BONE MATASTASES. Nucl Med 10: 3, 265-275, 1971. 
132 Ashkar F. S., J. L. Naya, E. M. Smith: PARATHYROID SCANNING WITH 75 Se-SELENOMETHIONINE AND GLUCAGON STIMULATION. J Nucl Med 12: 11, 751-753, 1971. 
133 DosRemedios L. V., P. M. Weber, I. A. Jasko: THYROID SCINTIPHOTOGRAPHY IN 1000 PATIENTS: RATIONAL USE OF 99 m-TC-AND 131 I COMPOUNDS. J Nucl Med 12: 10, 672-677, 1971. 
134 Jackson G. L.: RADIOIODINE THERAPY OF THYROTOXICOSIS. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112: 4, 726-731, 1971. 
135 Donovan J. K., P. L. T. Ibery: METASTASES FROM ANAPLASTIC THYROID CARCINOMA RESPONDING TO RADIOIODINE. Clin Radiol 22: 3, 401-404, 1971. 
136 Pochin E.: RADIOIODINE THERAPY OF THYROID CANCER. Semin Nucl Med 1: 4, 503-515, 1971. 
137 Weinstein M. B., F. S. Ashkar, C. D. Caron: 75Se SELENOMETHIONINE AS A SCANNING AGENT FOR THE DIFFERENTIAL DIAGNOSIS OF THE COLD THYROID NODULE. Semin Nucl Med 1: 3, 390-396, 1971 
138 Huberty J. P.: DDmTc SULFOR COLLOID ABSORBED ON FERRIC HYDROXIDE MACROAGGREGATES FOR LUNG PERFUSION IMAGING. Int J Appl Radial Isot 22: 7, 425-427, 1971. 
139 McCormack K. R., S. T. Cantril, S. Kamenetsky: SERIAL PULMONARY PERFUSION SCANNING IN RADIATION THERAPY FOR BRONCHOGENIC CARCINOMA. J Nucl Med 12: 12, 800-803, 1971. 
140 Goodwin D. A.: LUNG RETENTION OF LABELED FERRIC HYDROXIDE MACROAGGREGATES USED IN LUNG SCANNING. J Nucl Med 12: 8, 580-581, 1971. 
141 Karparov M., A. Maystorski: LA REPRESENTATION SCINTIGRAPHIQUE DES OPACITES ARRONDIES INTRATHORACIQUES. Radiobiol Radiother 12: 4, 485-499, 1971. 
142 Webber M., M. D. Cragin, W. Victery: PULMONARY SCANNING USING TECHNETIUM 99 m LABELED MACROAGGREGATE OF ALBUMIN PREPARED ACCORDING TO A NEW AND SIMPLIFIED TECHNIQUE. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113: 4, 690-692, 1971. 

143 Cook D. J., H. Lander: INHALATION PULMONARY SCINTIPHOTOGRAPHY USING PERTECHNETATE. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113: 4, 682-689, 1971. 
144 Rhodes B. A., H. S. Stern, J. A. Buchanan, I. Zolle, H. N. Wagner: LUNG SCANNING WITH 99mTc-MICROSPHERES. Radiology 99: 3, 613-622, 1971. 
145 Ito Yasuhiko, S. Okuyama, T. Awano, K. Takahashi, T. Sato, I. Kanno: DIAGNOSTIC EVALUATION OF 67GA SCANNING OF LUNG CANCER AND OTHER DISEASES. Radiology 101: 2, 355-362, 1971. 
11 449 


146 James A. E., M. Cooper, R. I. White, H. N. Wagner: PERFUSION CHANGES ON LUNG SCANS IN PATIENTS WITH CONGESTIVE HEART FAILURE. Radiology 100: 1, 99-106, 1971. 
147 Novak D.: UNTERSUCHUNGEN UBER DIE ANWENDBARKEIT VON 99mTc-MARKIERTEN HUMANALBUMIN-MIKROSPHAREN (99mTc-HAM) ZUR PERFUSIONSSZINTIGRAPHIE DER LUNGE; I. PHYSIKALISCHE EIGENSCHAFTEN UND ORGANVERTEILUNG VON 99mTc-HAM. Strahlentherapie 142: 4, 437-446, 1971. 
148 El-Garhy M., E. Abdullah, E. El-Bayoumy, M. K. Madkour, A. Sade2k: PHARMACEUTICAL STUDIES ON A 99m Tc-COATED CARBON SUSPENSION INTENTED FOR DIAGNOSTIC PULMONARY SCANNING. Strahlentherapie 142:4, 463-466, 1971. 
149 Novak D.: UNTERSUCHUNGEN UBER DIE ANWENDBARKEIT VON 99mTc-MARKIERTEN HUMANALBUMIN-MIKROSPHAREN (99mTc-HAM) ZUR PERFUSIONSSZINTIGRAPHIE DER LUNGE. II. BERECHNUNGEN DER STRAHLENBELASTUNG. Strahlentherapie 142: 5, 546-552, 1971. 
150 Calderon M., R. E. Sonnemaker, T. Hersh, J. A. Burdine: 99mTcHUMAN ALBUMIN MICROSPHERES (HAM) FOR MEASURING THE RATE OF GASTRIC EMPTYING. Radiology 101: 2, 371-374, 1971. 
151 Duszynski D. O., T. C. Jewett, J. E. Allen: 
Tc99m Na PERTECHNETATE SCANNING OF THE ABDOMEN WITH PARTICULAR REFERENCE TO SMALL BOWEL PATHOLOGY. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113: 2, 258-262, 1971. 
152 O'Mara R. E., A. Brettner, J. A. Danigelis, L. V. Gould: 18F UPTAKE WITHIN METASTATIC OSTEOSARCOMA OF THE LIVER. Radiology 100: 1, 113-114, 1971. 
153 Suzuki T., I. Honjo, K. Hamamoto, T. Kousaka, K. Torizuka: POSITIVE SCINTIPHOTOGRAPHY OF CANCER OF THE LIVER WITH Ga 67 CITRATE. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113: 1, 92-103, 1971. 
154 Zubovskij G. A., E. D. Savcenko, G. V. Rjazanskaja: BESONDERHEITEN DER LEBERSZINTIGRAPHIE BEI PATIENTEN MIT BRONCHIALKARZINOM. Radiol Diagn 12: 6, 737-747, 1971. 
155 Gehring D., W. Otto, G. Hof:fmann: SZINTIGRAPHIE MIT Na-SELENIT-Se75 BEI LEBERERKRANKUNGEN. Radiol Diagn 12: 6, 763-768, 1971. 
156 Munster W., H.-B. Zimmermann, H. Leyda, W. Tausch: ARTERIOGRAPHISCHE DIANGOSTIK VON LEBERMETASTASEN. Radiol Diagn 12: 4, 559-565, 1971. 
157 · Zimmerman H.-B., W. Miinster, H. Leyda, W. Tausch: ULTRASCHALL UND ARTERIOGRAPHIE ZUR DIAGNOSTIK VON LEBERMETASTASEN. Radio! Diagn 12: 4, 553-558, 1971. 
158 Dalinka M. K., A. E. Fiveash, J. K. Aston: METASTATIC EXTRAOSSEOUS OSTEOSARCOMA TO THE LIVER: A CASE DEMONSTRATED BY 85Sr AND 99mTc-COLLOID SCANNING. J Nucl Med 12: 11, 754-755, 1971. 
159 Cowan R. J.: VALUE OF POSTERIOR LIVER SCANS. J Nucl Med 12:8, 576-577, 1971. 
160 Larson St. M., G. L. Schall, G. S. Johnston: THE VALUE OF 67 Ga SCANNING IN THE EVALUTION OF LIVER INVOLVEMENT IN HODGKIN'S DISEASE: COMPARISON WITH 99mTc-SULFUR COLLOID. Nucl Med 10: 3, 241-244, 1971. 
161 Volpe J. A., R. J. Lull, M. L. Nussynowitz: THE LIVER SCAN IN PATIENTS WITH CANCER: HISTOLOGIC CORRELATION. J Surg Oncol 3: 6, 649-655, 1971. 
162 McCraady V. R., M. F. Cottrall: COMBINED PANCREAS AND LIVER SCANNING USING A DOUBLE ISOTOPE TECHNIQUE. Br J. Radio! 44: 527, 870-877, 1971. 
163 Eaton S. B., A. E. James, M. S. Potsaid, G. L. Nardi: EVALUATION OF CORRECTIVE SURGERY FOR PANCREATITIS BY Se75 SELENOMETHIONINE PANCREATIC IMAGING. Am J. Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112: 4, 678-681, 1971. 
164 Heslip P. G., T. R. Overton: THE VALUE OF RADIOISOTOPE SCANNING IN THE INVESTIGATION OF SUSPECTIDD CARCINOMA OF THE P ANCREAS. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112: 4, 667-681, 1971. 
165 Lapcenkov V. I., S. V. Kanaev, A. I. Iskendirov, I. S. Osipov, M. M. 
Tušinskaja: DIE RADIOZIRKULATORISCHE METHODE IN DER UNTERSUCHUNG DER HAMOLYTISCHEN FUNKTION DER MILZ BEI LEUKOSEN. 
Radibiol Radiother 12: 6, 723-735, 1971. 
166 Kesse-Elias E. E., E. Gyftaki, V. Alevizou-Terzaki, M. Mavrikakis: CLINICAL VALUE OF SPLEEN SCANNING. Nucl Med 10: 4, 338-347, 1971. 
167 Wolf G.: VERLAUFSKONTROLLEN NACH ENDOLYMPHATISCHER RADIOISOTOPENTHERAPIE. Strahlentherapie 142: 3, 269-275, 1971. 
11* 451 
168 Kazem I. : COMPARATIVE HISTOLOGICAL CHANGES IN THE NORMAL LYMOH NODE FOLLOWING ETHIODOL LYMPHOGRAPHY AND COLLOIDAL GOLD-198 L YMPHSCANNING. Clin Radiol 22: 3, 382-388, 1971. 
169 Aoki Takayoshi, M. H. Hreshchyshyn: RADIOIMMUNOASSAY OF URINARY ESTROGENS. Am J Obstet Gynecol 111: 3, 382-,-386, 1971. 
170 Crandell D. C., B. I. Friedman: VARIATIONS OF NORMAL KIDNEY POSITIONS ON RENAL SCANS. J Nucl Med 12: 579, 1971. 
171 Metyš R., V. Jungmann, R. Dejdar, P. Charvat: ANGIOGRAPHIE IN DER DIAGNOSTIK VON STUMMEN NIERENTUMOREN. Radiol Diagn 12: 4, 579-586, 1971. 
172 Urbanek J., M. Graf: PLACENTAL SCANNING USING 99mTc-ALBUMIN AND IONIC 113min J Nucl Med 12: 12, 825-827, 1971. 
173 Fridrich R., J. Locher: MEHRSCHRITT-ISOTOPENDIAGNOSTIK ZUM NACHWEIS HIRNORGANISCHER PROZESSE. Radiol Clin Biol 40: 6, 382-389, 1971. 
174 Chone B., M. Spiel: AUSWIRKUNG DER P32-BEHANDLUNG AUF DIE VOLUMENVERTEILUNG DER ERYTHRO-UND LEUKOZYTENPOPULATION. Radiobiol Radiother 12: 6, 737-749, 1971. 
175 Snipes M. B., F. W. Lengemann: A PRACTICAL METHOD FOR RESOLUTION OF TWO -EMITTING RADIONUCLIDES BY LIQUID SCINTILLATION COUNTING. Int J Appl Radiat Isot 22: 9, 513-520, 1971. 
176 Adatepe M. H., P. Penkoske, A. van Amberg, T. Wharton, R. G. Evens, 
E. J. Potchen: 
RED CELL AND PLASMA PROTEIN LABELING WITH 113 m In. Int J Appl Radiat Isot 22: 8, 498-501, 1971. 
177 Potchen E. J., A. J. Elliott, B. A. Siegel, R. Studer, R. G. Evens: PATHOPYSIOLOGIC BASIC OF SOFT TISSUE TUMOR SCANNING. J Surg Oncol 3: 6, 593-602, 1971. 
178 Patrick G., C. Stirling: LIQUID SCINTILLATION COUNTING OF 45 Ca IN SOFT TISSUES. Int J Appl Radiat Isot 22: 10, 627-629, 1971. 
179 Fulghum J. S. IrI., D. F. Addcock, F. C. Guinto jr., M. R. Krigman, W. B. 
Radcliffe: RADIONUCLIDE IMAGING AND TUMOR VASCULARITY IN SUPRATENTORIAL GLIOMAS. 
Invest Radiol 6: 6, 388-391, 1971. 

180 Dor L. G., A. Bercy: 

QUELQUES OBSERVATIONS SUR LA SCINTIGRAPHIE AU GALLIUM 67. J Belge Radiol 54: 6, 687-691, 1971. 
181 Noterman J., J. M. Snoeck: CORRELATIONS ENTRE LA SCINTIGRAPHIE DE LA FOSSE POSTERIEURE ET LES AUTRES METHODES DIAGNOSTIQUES. J Belge Radiol 54: 6, 693-696, 1971. 
182 Cavalieri R. R., M. Steinberg: SELENITE (Se 75) AS A TUMOR-SCANNING AGENT. J Sueg On col 3: 6, 617-624, 1971. 
183 Colombetti L. G., M. Huber, D. L. Perez: A SIMPLE WAY TO MAKE 113 In-Fe (OH;;) PARTICLES. Nucl Med 10: 4, 396-403, 1971. 
184 Bouckaert A.: CINETIQUE DE LA SELENOMETHIONINE-Se 75 CHEZ LE RAT: ANALYSE MULTIEXPONENTIELLE PAR ORDINATEUR. Nucl Med 10: 3, 223-233, 1971. 
185 Riccabona G., K. Scholz, H. Bauer: SZINTIGRAPHISCHE ERFASSUNG VON MALIGNOMEN MIT 67 Ga-ZITRAT. Nucl Med 10: 3, 234-240, 1971. 
186 Bytcenko D. A., S. V. Scelokova: DIE ANWENDUNG RADIOAKTIVEN PHOSPHORS IN DER DIAGNOSTIK VON TUMOREN DES HNO-BEREICHES. Radiobiol Radiother 12: 4, 465-471, 1971. 
187 Rosenštrauch L. S., G. A. Zubovski, E. V. Krivenko, L. I. Galcenko: VERGLEICHENDE UNTERSUCHUNGEN MIT DER ZOLIAKOGRAPHIE UND DER SZINTIGRAPHIE. Radiol Diagn 12: 4, 535-543, 1971. 
188 Adatepe M. H., M. Welch, R. G, Evens, E. J. Potchen: CLINICAL APPLICATION OF THE BROAD SPECTRUM SCANNING AGENT-INDIUM 113 m. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112: 4, 701-706, 1971. 
189 Randal G. J., B. S. Hilaris: LOCALIZATION OF REMOVABLE mir SEED IMPLANTS. Br J Radiol 44, 524, 646-647, 1971. 
190 Fall D. J., D. H. Kuiper, H. M. Pollard: USE OF ISOTOPES IN DETERMINING OCCULT BLOOD. Cancer 28: 1, 135-136, 1971. 
191 Quinn J. L.: RADIONUCLIDIC IMAGING PROCEDURES IN THE DIAGNOSIS OF CANCER. Ca 21: 5, 292-301, 1971. 
192 Levine R. A., R. K. Donabedian, L. G. Sobrinho: A SIMPLIFIED RADIOIMMUNOASSAY FOR HUMAN PITUITARY LUTEINIZING HORMONE IN SERUM. Clin Chem 17: 9, 931-935, 1971. 
193 Goodwin D. A., R. Goode, L. Brown, C. J. Imbornone: lllIN-LABELED TRANSFERRIN FOR THE DETECTION OF TUMORS. Radiology 100: 1, 175-179, 1971. 
194 Anghileri L. J.: STUDIES ON ACCUMULATION MECHANISM OF RADIOISOTOPES USED IN TUMOR DIAGNOSTIC. Strahlentherapie 142: 4, 456-462, 1971. 
195 Ito Y., S. Okuyama, K. Sato, K. Takahashi, T. Sato, I. Kanno: 67Ga TUMOR SCANNING AND ITS MECHANISM STUDIED IN RABBITS. Radiology 100: 2, 357-362, 1971. 
196 Harbert J. C., D. C. McCullough: RADIONUCLIDE STUDIES IN AN UNUSUAL CASE OF DANDY-WALKER CYST. Radiology 101: 2, 363-366, 1971. 
197 Potschwadek B., W. Finck, K. D. Schwartz: DIE COMPUTERSZINTIGRAPHIE UND IHRE WESENTLICHEN MOGLICHKEITEN. Radiol Diagn 12: 4, 497-509, 1971. 
198 Gursky S., J. Lobe: AUSWAHL PERIPHERER GERATE ZUR INFORMATIONSDARSTELLUNG BEI DER COMPUTERSZINTIGRAPHIE. Radiol Diagn 12: 4, 511-518, 1971. 
199 Green M. V.: COMPUTER APPLICATIONS IN RADIONUCLIDE IMAGING. J Surg Nucl 3: 6, 609-615, 1971. 
200 Espinosa J. L., G. S. Johnston: RADIONUCLIDE APPROACH TO TUMOR DETECTION. J Surg Oncol 3: 6, 587-592, 1971. 
201 Dunson G. L., W. C. Crofford, F. Hosain, A. E. Jones, M. K. Mellor: PRODUCTION, PROCESSING AND APPLICATION OF RESEARCH REACTOR PRODUCED FLUORINE-18 RADIOPHARMACEUTICAL. Nucl Med 10: 3, 256-264, 1971. 
202 COMPONENTS OF PROFESSIONAL COMPETENCE OF PHYSICIANS IN NUCLEAR MEDICINE. J Nucl Med 12: 12, 840-841, 1971. 
203 Buchan R. C. T., J. M. Brindle: RADIOIODINE THERAPY TO OUT-PATIENTS-THE RADIATION HAZARD. Br J Radiol 44: 528, 973-975, 1971. 
RADIOTERAPIJA 
204 Buschke F.: RADIATION THERAPY. HISTORICAL PERSPECTIVES. Radiol Clin Biol 40: 4, 217-220, 1971. 
205 Kagan A. R.: COMMENTS ON MORBIDITY IN PRESENTDA Y RADIOTHERAPY. Radiol Clin Biol 40: 4, 221-229, 1971. 
206 Laughlin J. S.: TRE CYCLOTRON AND CANCER. Ca 21: 5, 334-340, 1971. 
207 Kuisk H.: »CONTOUR MAKER" ELIMINATING BODY CASTING IN RADIOTHERAPY PLANNING. Radiology 101: 1, 203-204, 1971. 
208 Bentley R. E., J. Milan: AN INTERACTIVE DIGITAL COMPUTER SYSTEM FOR RADIOTHERAPY TREATMENT PLANNING. Br J Radiol 44: 527, 826-833, 1971. 
209 Johnson R. J. R., C. Collins: IMMOBILIZATION OF PATIENTS DURING WIDEFIELD RADIOTHERAPY. Br J Radiol 44: 525, 724-727, 1971. 
210 Matsche S.: DIE BEDEUTUNG DES EINSTELLFEHLERS FDR DIE STRAHLENTHERAPIE. Radiobiol Radiother 12: 6, 765-795, 1971. 
211 Arsdale E. D. van, R. H. Greenlaw: FORMALIZED IMMOBILIZATION AND LOCALIZATION IN RADIOTHERAPY. Radiology 99: 3, 697-699, 1971. 
212 Karzmark C. J.: RADIOTHERAPY TREATMENT SIMULATORS-A CASE FOR SPECIAL 
V. GENERAL PORPOSE DESIGNS. Br J Radiol 44: 523, 557-558, 1971. 
213 Pierquin B., D. Chassagne, J. D. Cox: TOWARD CONSISTENT LOCAL CONTROL OF CERTAIN MALIGNANT TUMORS. Endoradiotherapy with iridium 192. Radiology 99: 3, 661-667, 1971. 
214 Hymmen U., H. Kuttig, C. Wieland: KOBALT-60-TELETHERAPIE MALIGNER TUMOREN IM KINDESALTER. Strahlentherapie 142: 5, 509-514, 1971. 
215 Toll M., F. A. Popp: ZUR GENAUIGKEIT DER TIEFENDOSISBERECHNUNG FDR n,co-TELEGAMMABESTRAHLUNG AN DER UNIVERSITATS-STRAHLEN­KLINIK MARBURG. Strahlentherapie 142: 6, 662-664, 1971. 

216 Makedanz A.: STRAHLENBELASTUNG UND SCHUTZWIRKUNG EINIGER STRAHLENSCHUTZMITTEL IN DER KONTAKTTHERAPIE. Radiobiol Radiother 12: 4, 447-458, 1971. 
217 Kuttig H.: ZUR PROBLEMATIK DER FRAKTIONIERUNG UND PAUSENDAUER BEI DER STRAHLENTHERAPIE BOSARTIGER TUMOREN. Radiobiol Radiother 12: 4, 403-409, 1971. 
218 Siracka E., J. Durkovsky, J. Jancina, L. Revesz: RADIOTHERAPY OF TUMORS BY A DYNAMIC DOSE-FRACTIONATION REGIME COMBINED WITH OXYGEN INHALATION. (PRELIMINARY RE­PORT OF 20 CASES). Neoplasma 18:6, 607-616, 1971. 
219 Hussey D. H., M. L. Samuels: COMBINED THERAPY IN ADVANCED CANCER: HYDROXYUREA AND RADIOTHERAPY. Cancer Bull 23 :3, 42-45, 1971. 
220 Simon N., S. M. Silverstone, L. C. Roach, R. R. P. Warner, M. G. Baron, 
A. Z. Rudavsky: 
INTRA-ARTERIAL IRRADIATION OF TUMORS, A SAFE PROCEDURE. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112:4, 732-739, 1971. 
221 Michalica W., E. Picha, H. Schratter, M. Staudacher: DIE TECHNIK DER EXTRAKORPORALEN RONTGENBESTRAHLUNG DES BLUTES WEIBLICHER TUMORKRANKER MIT HILFE EINES VENOVENO­SEN SHUNTS. Strahlentherapie 142: 4, 433-436, 1971. 
222 Robillard J., J.-E. Couette, P. Gazengel, J. Bloouel, F. Larra: A TENTATIVE ANALYSIS OF THE INFLUENCE OF THE TIME-FACTOR Il\l 192 IRIDIUM TREATMENT. Acta Radiol (Ther) 10:6, 625-630, 1971. 
223 Jayachandran C. A.: SURFACE APPLICATORS AND INTERSTITIAL IMPLANTATIONS WITH RADIOACTIVE IRIDIUM 192. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112:4, 740-744 ,1971. 
224 Kuttig H., H. Munzinger, V. Chowdhary: SCHRAGTUBUSSE ZUR INTRAKAVITAREN ELEKTRONENTHERAPIE MIT DEM 42-MeV-BETATRON. Strahlentherapie 142: 3, 299-302, 1971. 
225 Dutreix J.: PROBLEMES DOSIMETRIQUES DA LA RADIOTHERAPIE PAS LES ELECTRONS DE HAUTE ENERGIE. 
J. Radiol Electrol Med Nucl 52:10, 569-574, 1971. 
226 Calle R., C. Haye, P. Schlienger: INDICATIONS ET LIMITES DE L'ELECTRONTHERAPIE EN OPHTALMO­LOGIE. J Radio! Electrol Med Nucl 52:10, 595-600, 1971. 
227 Tapley N. Du V., G. H. Fletcher, F. Eschwege, J.-C. HorLot: SE.UELLES TRAVIDES ET COMPLICATIONS DE L'ELECTRONTHERAPIE. J Radiol Electrol Med Nucl 52:10, 601-505, 1971. 
228 Jevbratt L., C. Lagergren, B. Sarby: DIRECT BEAM CONTROL IN RADIOTHERAPY WITH HIGH ENERGY PHOTONS. Acta Radiol (Ther) 10:4, 433-442, 1971. 
229 Almond P. R.: PROSPECT3 FOR NEUTRON RADIOTHERAPY. Cancer Bull 23 :5, 88-90, 1971. 
230 Lundberg D. A.: THE DESIGN OF A PRACTICAL FAST NEUTRON THERAPY EQUIPMENT FOR ROUTINE CLINICAL USE. Br J Radiol 44:525, 708-712, 1971. 
231 Duncan W., D. Green, W. J. Meredith: CONSIDERATIONS ON THE USE OF 14 MeV NEUTRONS FOR RADIOTHERAPY. Br J Radiol 44:525, 713-715, 1971. 
232 Hillier M., P. D. Lomer, D. S. Stark, J. D. L. H. Wood: A 14 MeV NEUTRON TUBE FOR RADIOTHERAPY. Br J Radiol 44:525, 716-719, 1971. 
233 Fuks Z., M. A. Bagshaw: TOTAL-SKIN ELECTRON TREATMENT OF MYCOSIS FUNGOIDES. Radiology 100:1, 145-150, 1971. 
234 Betetto M.: RENTGENSKA TERAPIJA KARCINOMA V DERMATOLOŠKI KLINICNI PRAKSI. Zdrav Vestn 40:10, 391-394, 1971. 
235 Robinson T., J. J. Fischer, R. Vera: RETICULUM-CELL SARCOMA TREATED BY RADIATION. Radiology 99:3, 669-675, 1971. 
236 Robel P.: ZUR KLINIK UND STRAHLENTHERAPIE DER ZYLINDROME. Radiobiol Radiother 12:4, 411-418, 1971. 
237 Balsevic S. Ja., E. M. Zagnitovskaja, I. P. Saranceva: KLINISH-MORPHOLOGISCHE VERANDERUNGEN BEI STRAHLENTHERA­PIE DES JUGENDLICHEN ANGIOFIBROMS DER SCHADELBASIS. Radiobiol Radiother 12:6, 683-690, 1971. 
238 Kagan A. R., N. B. Friedman, H. L. Jaffe: SYNOVINAL SARCOMA: AN ANALYSIS OF ITS RESPONSE TO RADIATION. J Surg Oncol 3: 4, 379-385, 1971. 
239 Bardos T. J., J. L. Ambrus, C. M. Ambrus: COMBINATION OF CHEMOTHERAPY WITH DUAL ANTAGONISTS AND RADIOTHERAPY IN THE TREATMENT OF NEOPLASTIC DISEASE. J Surg Oncol 3:4, 431-441, 1971. 

240 Kuznetsova I. P., Yu. A. Rakhmanin, L. S. Zvekotkina, M. M. Lipovich: CLINICO-ROENTGENOLOGICAL DYNAMICS OF EWING'S SARCOMA IN RADIATION TREATMENT. Med Radiol 16:12, 22-27, 1971. 
241 Rubenfeld S.: RADIATION THERAPY IN ALVEOLAR SOLF PART SARCOMA. Cancer 28:3, 577-580, 1971. 
242 Aristizibal S. A., W. L. Caldwell: TIME-DOSE-VOLUME RELATIONSHIPS IN THE TREATMENT OF 
GLIOBLASTOMA MULTIFORME. Radiology 101 :1, 201-202, 1971. 
243 Abe M., M. Fukuda, K. Yamano, S. Matsuda, H. Handa: INTRA-OPERATIVE IRRADIATION IN ABDOMINAL AND CEREBRIAL TUMOURS. Acta Radiol (Ther) 10 :4, 408-416, 1971. 
244 Paunier J.-P., J. Niederer: LA RADIOTHERAPIE DU MEDULLOBLASTOME. Radiol Clin Biol 40:6, 430-433, 1971. 

245 Kozlova A. V.: RADIATION TREATMENT OF CANCER OF ORAL ORGANS. Med Radiol 16:12, 3-9, 1971. 
246 Campos J. L., l. Lampe, J. V. Fayos: RADIOTHERAPY OF CARCINOMA OF THE FLOOR OF THE MOUTH. Radiology 99 :3, 677-682, 1971. 
247 Kuznetsova I.-P., A. P. Zykov, L. A. Matuznaya: THE TECNIQUE OF TELEGAMMATHERAPY OF CANCER OF THE TONGUE. Med Radiol 16:10, 10-16, 1971. 
248 Stefani S., R. W. Eells, J. Abbate: HYDROYXUREA AND RADIOTHERAPY IN HEAD AND NECK CANCER. RESULTS OF A PROSPECTIVE CONTROLLED STUDY IN 126 PATIENTS. Radiology 101 :2, 391-396, 1971. 
249 Kohl K.: KORRELATION ZWISCHEN STRAHLENREAKTION UND TUMORRUCK­BILDUNG AM BEISPIEL DES ZUNGENMALIGNOMS. Radiol Clin Biol 40:6, 374-381, 1971. 
250 Berger D. S., G. H. Fletcher: DISTANT METASTASES FOLLOWING LOCAL CONTROL OF SQUAMOUS­CELL CARCINOMA OF THE NASO-PHARYNX, TONSILLAR FOSSA, AND BASE OF THE TONGUE. Radiology 100:1, 141-143, 1971. 
251 Jorgensen K.: CARCINOMA OF THE HYPOPHARYNX-THERAPEUTIC RESULTS IN A SERIES OF 103 PATIENTS. Acta Radiol (Ther) 10:5, 465-473, 1971. 
458 
252 Meyer J. E., C. C. Wang: CARCINOMA OF THE NASOPHARYNX. FACTORS INFLUENCING RESULTS OF THERAPY. Radiology 100 :2, 385 :388, 1971. 

253 Karcher K. H., G. C. de'Cerchi, J. Dimopoulos, G. Alth: ZUR STRAHLENBEHANDLUNG DER LYMPHOEPITHELIOME DES EPIPHARYNX. Strahlentherapie 142:2, 129-136, 1971. 
254 Wang C. C., J. E. Meyer: RADIOTHERAPEUTIC MANAGEMENT OF CARCINOMA OF THE NASO­PHARYNX. Cancer 28:3, 566-570, 1971. 
255 Marks R. D. Jr., G. S. Fritz-Hugh, W. C. Constable: FOURTEEN YEARS EXPERIENCE WITH COBALT-60 RADIATION THERAPY IN THE TREATMENT OF EARLY CANCER OF THE TRUE VOCAL CORDS. Cancer 28:3, 571-576, 1971. 

256 Morrison R.: REVIEW ARTICLE-RADIATION THERAPY IN DISEASE OF THE LARYNX. Br J Radiol 44:523, 489-504, 1971. 
257 Alth G.: BESTRAHLUNGSMETODEN DES OSOPHAGUSKARZINOMS MIT ULTRAHARTER STRAHLUNG. Radiol Clin Biol 40:4, 243-253, 1971. 
258 Zwicker H., R. Felix, M. Thelen: LUNGEN-UND ROCKENMARKBELASTUNG BEI STEHFELD-UND PEN­DELBESTRAHLUNG DES OSOPHAGUSKARZINOMS MIT KOBALT-60­GAMMASTRAHLEN. Strahlentherapie 142:4, 403-411, 1971. 
259 Schmitt G., H. Kaufmann, H. Kummer: PALLIATIVE UND KURATIVE BESTRAHLUNG DES OSOPHAGUSKARZI­NOMS. EINE RETROSPEKTIVE STUDIE. Strahlentherap'ie 142:5, 515-520, 1971. 
260 Ribot J., M. Prignat, Dorpe J. C.Van, A.Wambersie: TECHNIQUES D'IRRADIATION EKTERNE DANS LES NEOPLASMES THYROIDIENS. J Belge Radiol 54:4, 485-492, 1971. 
261 Kiseleva E., F. M. Reznichenko, L. A. Matuanaya, M. J. Gelshtein: RADIATION TREATMENT OF CANCER OF THE THYROID GLAND IN CHILDREN AND ADOLESCENTS. Med Radiol 16:7, 15-21, 1971. 
262 Felci U., F. Milani, R. Musumeci, G. Viganotti, R. Zucali: TELECOBALTOTERAPIA DELLE NEOPLASIE POLMONARI INOPERABILI: 276 CASI. Radiol Med 57:1, 56-62, 1971. 
263 Hilaris B. S., R. K. Luomanen, G. D. Mahan, U. K. Henschke: INTERSTITIAL IRRADIATION OF APICAL LUNG CANCER. Radiology 99:3, 655-660, 1971. 

264 Widow W.: PREOPERATIVE IRRADIATION OF BRONCHIAL CARCINOMA. Cancer 28:3, 798-801, 1921. 
265 Hahn F. F., E. Goldstein, D. L. Dungworth: EFFECT OF WHOLE-BODY x-IRRADIATION ON PULMONARY BACTERI­CIDAL FUNCTION. Radiat Res 47:2, 461-471, 1971. 
266 Eckless N. E., L. M. Fuller: COMBINED APPROACH TO THE MANAGEMENT OF INCURABLE BREAST CANCER. Part two: Systemic therapy and radiotherapy (concluded). Ca 21 :5, 306-316, 1971. 
267 Amalric R., R. Clement, G. Coste, J. Seigle, J. Padaut: ELECTRONTHERAPIE DES RECIDIVES ET TOLERANCE DES TISSUS SAINS. J Radiol Electrol Med Nucl 52:10, 600-601, 1971. 
268 Bataini J. P., A. Ennuyer: L'ELECTRCNTHERAPIE DANS LES CANCERS MAMMAIRES. J Radiol Electrol Med Nucl 52:10, 608-610, 1971. 
269 Hagemann R. F., S. S. Lesher: IRRADIATION OF THE G. I. TRACT: COMPENSATORY RESPONSE OF STOMACH, JEJUNUM AND COLON. Br J Radiol 44:524, 599-602, 1971. 
270 Stearns M. W.: GUEST EDITORIAL: RECTAL CANCER-TO BURN OR NOT TO BURN. Ca 21 :4, 267-268, 1971. 
271 Klein H. D., K. Heuss, W. Hoeffken: PENDELBESTRAHLUNG DES REKTUMKARZINOMS MIT SCHNELLEN ELEKTRONEN EINES 42-MeV-BETATRONS. Strahlentherapie 142:6, 644-652, 1971. 
272 Garrett M. J.: TECHNIQUES IN MEGAVOLTAGE RADIOTHERAPY: No. 3, CARCINOMA OF THE RECTUM. Clin Radiol 22:4, 521-523, 1971. 
273 Stein J. J.: PREOPERATIVE RADIATION THERAPY FOR CARCINOMA OF THE RECTUM AND RECTOSIGMOID. Cancer 28:1, 190-195, 1971. 
274 Kagan A. R., H. L. Jaffe, R. Kennamer: HEMANGIOMA OF THE LIVER TREATED BY IRRADIATION. J Nucl Med 12:12, 835-837, 1971. 
275 Wachtfeidl V., M. Vitez: X-RAY THERAPY OF ACUTE PANCREATITIS. Cesk Radiol 25:4, 145-152, 1971. 
276 Maruyama Y., L. H. A. Gold, S. A. Kieffer: CLINICAL AND ANGIOGRAPHIC EVALUATION OF RADIOTHERAPEUTIC RESPONSE OF GLOMUS JUGULARE TUMORS. Radiology 101:2, 397-399, 1971. 
277 Haass F., U. Eickhoff: ERGEBNISSE DER STRAHLENTHERAPIE BOSARTIGER NIERENTUMOREN. Strahlentherapie 142:3, 261-268, 1971. 
278 Gauwerky F., K. Adam: DIE ROLLE DER RADIOTHERAPIE BEI DER BEHANDLUNG DER MALIGNEN NIERENTUMOREN ERWACHSENER. Strahlentherapie 142:6, 629-643, 1971. 
279 Hussey D. H., J. R. Castro, M. P. Sullivan, W. W. Sutow: RADIATION THERAPY IN MANAGEMENT OF WILMS 'S TUMOR. Radiology 101 :3, 663-668, 1971. 
280 Werf-Messing B. van der: CARCINOMA OF THE BLADDER TREATED BY PREOPERATIVE IRRADIA­TION FOLLOWED BY CYSTECTOMY. Eur J Cancer 7:5, 467-472, 1971. 
281 Scherer E., J. Halama: THE MEGAVOLTAGE THERAPY OF UROGENITAL TUMORS WITH THE 43 MeV BETATRON. METHODS AND FIRST RESULTS. Radiol Clin Biol 40:4, 254-260, 1971. 
282 Schmidt-Hermes H. J., F. Sommer, J. Kopper: METHODEN ZUR PERKUTANEN STRAHLENBEHANDLUNG DES PROSTATAKARZINOMS. Strahlentherapie 142:2, 141-144, 1971. 
283 Schmidt-Hermes H. J., J. Kopper: ZUR BESTRAHLUNGS-BEHANDLUNG DES PROSTATACARCINOMS. Urologe 10:4, 168-170, 1971. 
284 Vilhonen E., M. Gri:inroos, M. Mannikki:i: DOSE DISTRIBUTION MEASUREMENTS OF THE INTRACAVITARY AFTER­LOADING UNIT »CATHETRON« AND THEIR APPLICATION IN GYNECO­LOGICAL USE. Strahlentherapie 142: 2, 151-155, 1971. 
285 Frischbier H. J., K. Thomsen: TREATMENT OF CANCER OF THE VULVA WITH HIGH ENERGY ELECTRONS. Am J Obstet Gynecol 111:3, 431-435, 1971. 
286 Banaschak A., W. Seik: ZUR BEHANDLUNG DES VULVAKARZINOMS MIT HOCHENERGETISCHEN ELEKTRONEN. Radiobiol Radiother 12:4, 395-401, 1971. 
287 Brown G. R., G. E. Fletcher, F. N. Rutledge: IRRADIATION OF IN-SITU AND INVASIVE SQUAMOUS CELL CARCINO­MAS OF THE VAGINA. Cancer 28:5, 1278-1283, 1971. 
288 Evans S. R. Jr., B. S. Hilaris, H. R. K. Barber: EXTERNAL VS. INTERSTITIAL IRRADIATION IN UNRESECTABLE RECUR­RENT CANCER OF THE CERVIX. Cancer 28:5, 1284-1288, 1971. 
289 Stankevich A. A., P. B. Protopopov: COMBINED RADIATION TREATMENT OF PATIENTS WITH CARCINOMA OF THE UTERINE CERVIX WITH THE USE OF A DEVICE FOR INTRACA­VITARY GAMMATHERAPY. Med Radio! 16:12, 31-35, 1971. 
290 Sheldon R. S., D. G. Decker, R. A. Lee: RECURRENCE OF CARCINOMA OF THE CERVIX 25 YEARS AFTER PRIMARY SURGICAL TREATMENT: REPORT OF A CASE. Am J Obstet Gynecol 110:8, 1140-1141, 1971. 
291 Boronow R. C., B. T. Hickman: A COMPARISON OF TWO RADIATION THERAPY-TREATMENT PLANS FOR CARCINOMA OF THE CERVIX. I. Perssonel radiation exposure. Am J Obstet Gynecol 110:5, 693-695, 1971. 
292 Zippin C., J. C. Bailar III, H. I. Kohn, D. Lum, H. Eisenberg: RADIATION THERAPY FOR CERVICAL CANCER: LATE EFFECTS ON LIFE SPAN AND ON LEUKEMIA INCIDENCE. Cancer 28:3, 937-942, 1971. 
293 Pfleiderer A.: MOGLICHKEITEN UND GRENZEN EINER KONVENTIONELLEN STRAHLENBEHANDLUNG DES KOLLUMKARZINOMS. Strahlentherapie 142:4, 390-402, 1971. 
294 Weghaupt K.: HEILUNGSERGEBNISSE BEI PRIMAR BESTRAHLTEM KORPUSKARZINOM IN DER ZEIT VON 1960 BIS 1965. Strahlentherapie 142:2, 137-140, 1971. 
295 Hilaris B. S., D. G. C. Clark: THE VALUE OF POSTOPERATIVE INTERAPERITONEL INJECTION OF RADIOCOLLOIDS IN EARLY CANCER OF THE OVARY. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112:4, 749-754, 1971. 
296 Aure J. Chr. K. Hoeg, P. Kolstad: RADIO-ACTIVE COLLOIDAL GOLD IN THE TREATMENT OF OVARIAN CARCINOMA. Acta Radio! (Ther) 10:4, 399-407, 1971. 
297 Maruyama Y., F. M. Khan: BLOCKING CONSIDERATIONS IN MANTLE THERAPY. Radiology 101 :1, 167-173, 1971. 
298 Tubiana M., G. Mathe, J.-L. Amiel, A. Laugier, M. Hayat, J. Schlumberger: ESSAI THERAPEUTIQUE SUR L' ASSOCIATION SEQUENTIELLE RADIOTHE­RAPIE-CHIMIOTHERAPIE DANS LE TRAITEMENT DES ST ADES I ET II DE LA MALADIE DE HODGKIN. Bull Cancer 58:2, 149-166, 1971. 
299 Amiel J.-L., G. Mathe, M. Tubiana, J.-R. Schlumberger, J. Rouessee, P. 
Pouillart: TRAITEMENT DES MALADIES DE HODGKIN, STADES III BET IV, PAR LA SEQUENCE CHIMIOTHERAPIE, RADIOTHERAPIE, CHIMIOTHERAPIE. 
Bull Cancer 58:2, 191-202, 1971. 

300 Marks J. E., S. M. Pinsky, M. L. Griem: THE EXTENTEDMANTLE FIELD IN THE RADIOTHERAPEUTIC OF MALIGNANT LYMPHOMA. Radiology 100:2, 423-425, 1971. 
301 Henning K., W. G. Franke, P. Woller, H. Platzbecker: ERGEBNISSE DER ENDOLYMPHATISCHEN THERAPIE BEI MALIGNEN LYMPHOMEN. Radiobiol Radiother 12:5, 607-610, 1971. 
302 Ricci S. B., F. Milani, R. Zucali: REVISIONE DI UNA CASISTICA DI RECIDIVE LOCALI DI LIMFOGRANU­LOMA MALIGNO DOPO TRATTAMENTO CON TELECOBALTOTERAPIA. Radiol Med 57:4, 280-284, 1971. 
303 Norin T., P. Clifford, J. Einhorn, N. Einhorn, B. Johansson, G. Klein, J. 
Onyango, A. de Schryver, R. Walstam: CONVENCTIONAL AND SUPERFRACTIONATED RADIATION THERAPY IN BURKITT'S LYMPHOMA. 
Acta Radiol (Ther) 10:6, 545-557, 1971. 
304 Stein G.: NAEVI UND STRAHLENBEHANDLUNG. Strahlentherapie 142:1, 34-36, 1971. 
305 Pourquier H., B. Villaret, M. Rosenbloom: RESULTATS RECENTS DE L'ELECTRONTHERAPIE DU DOMAINE O. R. L. DANS LE TRAITEMENT DES EPITHELIOMAS CUTANEO-MUQUEUX. J Radiol Electrol Med Nucl 52:10, 593-595, 1971. 
306 Goffin J. C., J. A. Henry: L'ELECTRONTHERAPIE DANS LES EPITHELIOMAS ETENDUS DE LA PEAU. J Radiol Electrol Med Nucl 52:10, 590-593, 1971. 
307 Ennuyer A., P. Bataini: INDICATIONS ET RESULTATS DE L'ELECTRONTHERAPIE, EN PARTI­CULIER PAR LE TRAITEMENT DES EPITHELIOMAS DE LA PEAU, DES ORIFICES CUTANEO-MUQUEUX ET DE LA BOUCHE. J Radiol Electrol Med Nucl 52:10, 582-589, 1971. 
308 Hliniak A.: THE TIME-DOSE RELATIONSHIP IN THE X-RAY TREATMENT OF THE SKIN CANCER. Radiobiol Radiother 12:5, 573-577, 1971. 
309 Jack G. A.: RADIOTHERAPY OF RETICULUM CELL SARCOMA OF BONE. Radiol Clin Biol 40 :4, 230-242, 1971. 
310 Bataini J. P., A. Ennuyer: ADVANCED CARCINOMA OF THE MAXILLARY ANTRUM TREATED BY COBALT TELETHERAPY AND ELECTRON BEAM IRRADIATION. Br J Radiol 44:524, 590-598, 1971. 

311 Tubiana M., E. Malaise, E. Frindel: REPOPULATION ET FACTEUR TEMP3 EN RADIOTHERAPIE. J Radiol Electrol Med Nucl 52:12, 847-852, 1971. 
312 Bentsianova V. M., M. I. Garbuzov, T. K. Osipenkova-Vichtomova: RADIATION TREATMENT OF RETICULAR SARCOMAS OF THE MANDIBLE. Med Radiol 16:12, 9-18, 1971. 
RADIOBIOLOGIJA 

313 Catterall M. et al.: AN INVESTIGATION INTO THE CLINICAL EFFECTS OF PAST NEUTRONS. Br J Radiol 44: 524, 603-611, 1971. 
314 Fischer J. J., D. B. Fischer: THE DETERMINATION OF TIME-DOSE RELATIONSHIPS FROM CLINICAL DATA. Br J Radiol 44: 526, 785-792, 1971. 
315 Probert J. C.: DOUBTS ABOUT THE NOMINAL STANDARD DOSE. Br J Radiol 44: 524, 648, 1971. 
316 Kroening P. M., L .H. Deiterman Jr.: A TABLE FOR THE NORMALIZATION OF TIME-DOSE RELATIONSHIPS. Am J. Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112: 4, 803-805, 1971. 

317 Wideroe R.: QUANTITATIVE AND QUALITATIVE ASPECTS OF RADIOBIOLOGY AND THEIR SIGNIFICANCE IN RADIATION THERAPY. Acta Radiol (Ther) 10: 6, 605-624, 1971. 
318 Halawa B., I. Frydecka, M. Wawrzkiewicz: PROTEOLYTIC ACTIVITY OF LEUCOCYTES IN PATIENTS TREATED BY CURIE THERAPY. Radiobiol Radiother 12: 5, 591-594, 1971. 
319 Moskalev Yu. I.: EXPERIMENTAL INVESTIGATION ON RADIOBIOLOGY IN THE USA. Med Radiol 16: 9, 81-95, 1971. 
320 Wambersie A.: PROBLEMES RADOBIOLOGIQUES POSES PAR L'UTILISATION THERAPEUTIQUE DES ELECTRONS DE HAUTE ENERGIE. J Radiol Electrol Med Nucl 52: 10, 574-581, 1971. 
321 Quint R., J. S. Abbatucci: INCIDENCE PRATIQUE DE LA NOTION DE N. S. D. J Radiol Electrol Med Nucl 52: 11, 707-716, 1971. 
322 Feola J., Y. Maruyama: RADIOBIOLOGICAL CONSIDERATIONS FOR PIONS IN RADIOTHERAPY. Oncology 25: 6, 536-557, 1971. 
323 Kazantseva I. A., T. A. Rogachikova: THE MITOTIC REGIME OF TUMOR CELLS IN VARIOUS CLINICAL VARIANTS OF THE LARYNGEAL CANCER COURSE. Vopr Onkol 17: 10, 21-25, 1971. 

324 DuSault L .A.: APPLICATION OF THE OXYGEN FACTOR TO CLINICAL RADIOTHERAPY. Radiology 100: 3, 675-678, 1971. 
325 Kuzin A. M.: THE DEVELOPMENT OF MODERN THEORIES IN RADIOBIOLOGY. Radiobiologija 11: 5, 643-648, 1971. 
326 Vogel H. H., Jr., R. Zaldivar: COCARCINOGENESIS: THE INTERACTION OF CHEMICAL AND PHYSICAL AGENTS. Radiat Res 47: 3, 644-659, 1971. 
327 Kosareva A. N., I. L. Turbina, N. V. Urvanceva: VLIJANIE LUCEVOJ I HIMIOTERAPII NA GRANULOCITARNYJ REZERV KOSTNOGO MOZGA U BOLJNYH RAKOM GENITALIJ. Vopr Onkol 17: 12, 38-39, 1971. 
328 Trott K. R.: EINIGE STRAHLENBIOLOGISCHE ASPEKTE DER »SYNCHRONISATIONSTHERAPIE IN DER TUMORBEHANDLUNG«. Strahlentherapie 142: 5, 568-574, 1971. 
329 Cohen L.: 
A CELL POPULATION KINETIC MODEL FOR FRACTIONATED RADIATION THERAPY. I. NORMAL TISSUES. Radiology 101: 2, 419-427, 1971. 
330 Lerch I. A.: A COMPUTER ANALYSIS OF THE ROLE OF OXIGEN IN THE MODIFICATION OF RADIOSENSITIVITY OF SELF-RENEWING CELL SYSTEM. Radiology 101: 3, 683-693, 1971. 
331 Svjatuchin M. V., E. N. Karnauchova, V. N. Letov: QUANTITATIVE UNTERSUCHUNGEN DER STRAHLENREAKTIONEN DER HAUT IM TIEREXPERIMENT. Radiobiol Radiother 12: 5, 611-621, 1971. 
332 Svet-Moldavskaya I. A., S. P. Yarmonenko, E. K. Redkina, I. I. Dzerzhin­
skaya, T. V. Osipova: ON THE PROBLEM OF INCREASING THE BIOLOGICAL EFFECT OF IONIZING RADIATION. Comm. 5. Early postradiation protection of mice by cells of lymphatic knots of syngenous donor irradiated by 25 rad. 
Radio biologija 11: 6, 875-879, 1971. 
333 Kalendo G. S., S. P. Yarmonenko, N. P. Vinskaya: ON THE PROBLEM OF INCREASING THE BIOLOGICAL EFFECT OF IONIZING RADIATION. Comm. 4. Radiosensitizing effect of small doses of irradiation. Radiobiologija 11: 6, 871-874, 1971. 
334 Polushkina E. F., K. P. Kashkin, A. L. Kartasheva, B. P. Surinov: CHANGES IN THE COMPOSITION OF CELLS, PROTEINS AND ENZYMES OF LYMPH OF RAT THORACIC DUCT AT ACUTE RADIATION SICKNESS. Radiobiologija 11: 5, 679-685, 1971. 
12 465 
335 Tereshenko O. Ya.: MECHANISM OF POSTRADIATION DEPLETION OF RADIOSENSITIVE TISSUE ACCORDING TO DNA METABOLISM. Radiobiologija 11: 6, 841-845, 1971. 
336 Eidus L. Kh.: MOLECULAR MECHANISM OF CELL DAMAGE AND PROTECTION AGAINST ACTION OF IONIZING RADIATION. Radio biologija 11: 6, 837-864, 1971. 
337 Korotkikh I. M., V. A. Tarasov: INVESTIGATION OF CYTOGENETIC EFFECT OF COMBINED ACTION OF ROENTGEN RAYS AND THIO TEP IN CELLS OF HUMAN EMBRYOS MAINTAINED IN VITRO. Radiobiologija 11: 4, 528-532, 1971. 
338 Babushkina A. G.: EFFECT OF EXOGENOUS DNA ON THROMBOPOIESIS OF IRRADIATED ANIMALS. Radiobiologija 11: 4, 510-516, 1971. 
339 Yarmonenko S. P.: ON THE PROBLEM OF INCREASING THE BIOLOGICAL EFFECT OF IONIZING RADIATION. Radiobiologija 11: 4, 537-539, 1971. 
340 Eidus L.-Kh.: MOLECULAR MECHANISM OF CHEMICAL PROTECTION OF NUCLEIC ACIDS AGAINST IONIZING RADIATION. Radio biologija 11: 4, 595-598, 1971. 
341 Kirillova E. N.: DEPENDENCE OF THERAPEUTIC EFFECT ON THE WAY OF DNA ADMINISTERING AT ACUTE RADIATION DAMAGE. Radiobiologija 11: 4, 504-509, 1971. 
342 Kritsky G. A., A. A. Abidov, S. V. Alexandrov, A. I. Batischev, N. V. 
Ermakov: SEDIMENTATION ANALYSIS OF DNA OF BONE MARROW AND BLOOD OF INTACT AND IRRADIATED ANIMALS. 
Radiobiologija 11: 5, 660-663, 1971. 
343 Strazhevskaya N. B., V. A. Struchkov: THE DIFFERENCE IN STRUCTURAL AND FUNCTIONAL STATE OF DNA OF INTACT AND Y-IRRADIATED ANIMAL CELLS. Radio biologija 11: 5, 649-655, 1971. 
344 Kalendo G. S., S. P. Yarmonenko, T. G. Nikolayeva, L. E. Komarova, 
N. P. Vinskaya: INCREASING THE EFFECT OF IRRADIATION BY AN ARTIFICIAL 
STIMULATION OF CELL METABOLISM. Radiobiologija 11: 5, 706-712, 1971. 
345 Cutright D. E., J. M. Brady: LONG-TERM EFFECTS OF RADIATION ON THE VASCULARITY OF RAT BONE-QUANTITATIVE MEASUREMENTS WITH A NEW TECHNIQUE. Radiat Res 48: 2, 402-408, 1971. 

346 Dienes G. J.: SURVIVAL CURVES AND DOSE FRACTIONATION. SOME GENERAL CHARACTERISTICS. Radiat Res 48: 3, 551-564, 1971. 
347 Pavlov V. V.: THE STATE OF HEMATOPOIES IN LOCAL FRACTIONAL IRRADIATION OF THE ORGANISM. ALTERATION OF THE MORPHOLOGICAL COMPOSITION OF THE PERIPHERAL BLOOD. Med Radiol 16: 7, 33-37, 1971. 
348 Gibbs S. J., G. W. Casarett: CYTOKINETIC EFFECTS OF REPEATED X-IRRADIATION IN VIVO IN THE PRESENCE OF A CIRCADIAN RHYTHM IN MITOTIC ACTIVITY. Radiat Res 48: 2, 265-282, 1971. 
349 Benninghoff D. L., R. Girardet, L. Stackhouse: RADIATION RECOVERY OF LONG-LIVED LYMPHOCYTES IN THE RAT. Radiat Res 48: 3, 589-598, 1971. 
350 Lukašova E., E. Palecek: CHANGES IN DNA SECONDARY STRUCTURE AFTER X-IRRADIATION. Radiat Res 47: 1, 51-65, 1971. 
351 Stearner S. P., E. J. B. Christian: MECHANISM OF ACUTE INJURY IN THE y-IRRADIATED CHICKEN. IN VIVO STUDIES OF DOSE PROTRACTION ON THE MICROVASCULATURE. Radiat Res 47: 3, 741-755, 1971. 
352 Newcombe H. B., J. F. McGregor: PERSISTENCE OF HERITABLE CHANGES IN AN IRRADIATED RAT POPULATION AFTER CESSATION OF THE EXPOSURES. Radiat Res 47: 2, 450-460, 1971. 
353 Yoshikura H.: RADIATION EFFECTS ON MACROMOLECULAR SYNTHESIS IN CONTACT INHIBITION-SENSITIVE CELLS SYNHRONIZED BY MEDIUM CHANGE. Radiat Res 47: 2, 548-561, 1971. 
354 Vorbrodt A., A. Hliniak. W. Niepolomska: FURTHER HISTOCHEMICAL STUDIES ON CELLULAR RESPONSE OF HUMAN SKIN CANCER IN THE COURSE OF FRACTIONATED X-RAY THERAPY. Radiobiol Radiother 12: 5, 547-558, 1971. 
ZAšTITA I OŠTECENJE OD RADIJACIJE 
355 Hedrickson F. R., J. Ovadia: RADIATION TREATMENT SIMULATORS. Radiology 100: 3, 701-703, 1971. 
356 Jones T. D. et al.: ABSORBED DOSE, DOSE EQUIVALENT AND LET DISTRIBUTIONS IN CYLINDRICAL PHANTOMS IRRADIATED BY A COLLIMATED BEAM OF MONOENERGETIC NEUTRONS. Healt Phys 21: 2, 253-272, 1971. 
12* 
357' Heintz P. H., M. A. Robkin, P. Wootton, H. Bichsel: IN-PHANTOM MICRODOSIMETRY WITH 14,6 MeV NEUTRONS. Health Phys 21: 4, 598-602, 1971. 
358 Skoropad Yu. D.: THE EFFECT OF AN AIR CA VITY ON THE DOSE DISTRIBUTION OF ACCELERATED ELECTRONS. Med Radiol 16: 7, 55-64, 1971. 
359 Farmer F. T., M. P. Collins: A NEW APPROACH TO THE DETERMINATION OF ANATOMICAL CROSSECTIONS OF THE BODY COMPTON SCATTERING OF GAMMA-RA YS. Phys Med Biol 16: 4, 577-586, 1971. 
360 Linsley G. S., E. W. Mason: SENSITIZATION IN LiF: '.I;'EFLON DOSEMETERS. Phys Med Biol 16: 4, 695-698, 1971. 
361 Barber D. E.: SIMPLIFIED LIQUID SCINTILLATION COUNTING. Phys Med Biol 16: 4, 687-689, 1971. 
362 Marshall M., J. Docherty: MEASUREMENT OF SKIN DOSE FROM LOW ENERGY BETA AND GAMMA RADIATION USING THERMOLUMINESCENT DISCS. Phys Med Biol 16: 3, 503-510, 1971. 
363 Rawlinson J. A., J. R. Cunningham: A DIRECT EXPERIMENTAL EVALUATION OF COMPUTED COBALT-60 ROTATION DOSE DISTRIBUTIONS. Phys Med Biol 16: 3, 511-520, 1971. 
364 Budinger T. F., R. J. Howerton, E. F. Plechaty: NEUTRON RADIOGRAPHY AND DOSIMETRY IN HUMAN BEINGS: THEORETICAL STUDIES. Phys Med Biol 16: 3, 439-450, 1971. 
365 Almond P. R., M. F. Jahns: THE USE OF COMMERCIALL Y A V AILABLE IONIZATION CHAMBERS FOR ABSORBED DOSE CALIBRATIONS OF HIGH ENERGY X-RAYS AND ELECTRON BEAMS. Phys Med Biol 16: 3, 497-502, 1971. 
366 Scientific Committee on Radiation Dosimetry: PROTOCOL FOR THE DOSIMETRY OF X-AND GAMMA-RAY BEAMS WITH MAXIMUM ENERGIES BETWEEN 0,6 AND 50 MeV. Phys Med Biol 16: 3, 379-396, 1971. 
367 Volterrani F.: LA DOSIMETRIA NELLA CURIETERAPIA INTERSTIZIALE CON IRIDIO 192. Radiol Med 57: 5, 354-360, 1971. 
368 Okumura Y., T. Mori, T. Kitagawa: M0DIFICATION OF DOSE DISTRIBUTION IN HIGH-ENERGY ELECTRON BEAM TREATMENT. Radiology 99: 3, 683-686, 1971. 
·r .; 
369 Syed I. B.: ERRORS IN THE DOSIMETRY OF W8Au THERAPY. Acta Radiol (Ther) 10: 5, 513-524, 1971. 
370 Milanesi R., A. Pasoli, G. Puppini, N. Cabassa: L'IMPIEGO DEL CALCORATORE ELETTRONICO IN RADIOTERAPIA. IV.-DETERMINAZIONE DELLA DISTRIBUZIONE PERCENTUALE DELLA DOSE NELLA TELECOBALTOTERAPIA A CAMPI MULTIPLI EDI MOVIMENTO. PRESENTAZIONE DI DUE METODI DI VISUALIZZAZIONE. Radiol Med 57: 5, 337-348, 1971. 
371 Vebernik V., J. Herold: INTRAUTERINE T-SONDE UND IHRE DOSIMETRISCHE BEDEUTUNG FUR DIE BEHANDLUNG DES KORPUSKARZINOMS. Strahlentherapie 142: 2, 145-150, 1971. 
372 Kuttig H., K. Brands, K. Schnabel: ELEKTRONEN-TIEFENTHERAPIE IM THORAXBEREICH. DOSIMETRISCHE UNTERSUCHUNGEN. Strahlentherapie 142: 6, 621-628, 1971. 
373 Struter H. D.: EIGENSCHAFTEN VON LiF-THERMOLUMINESZENZDETEKTOREN BEI DER DOSIMETRIE ENERGIEREICHER STRAHLEN. Strahlentherapie 142: 2, 174-182, 1971. 
374 Palmer R. C., R. L. Egan, B. K. Tanner, P. A. Barnette: ABSORBED DOSE IN MAMMOGRAPHY USING THREE TUNGSTEEN AND THREE MOLYBDENUM TARGET TUBES. Radiology 101: 3, 697-699, 1971. 
375 Dubinin I., A. Huvar: VYPOCET INTEGRALNICH DA VEK U POHYBOVE TERAPIE. Cesk Radiol 25: 6, 252-254, 1971. 
376 Dubinin I.: TUMOROZNI INTEGRALNI DAVKA A INTEGRALNI DAVKOVY KOEFICIENT. Cesk Radiol 25: 6, 241-243, 1971. 
377 Dubinin I., J. Kubištova: MATEMATICKA KOREKCE IZODOZOVYCH PLANU. Cesk Radiol 25: 6, 244-248, 1971. 
378 Orchard P. G., P. Martin-Smith: SURFACE IONIZATION RATIOS FOR ELECTRONS IN THE ENERGY RANGE 3-11 MeV AND THE IMPLICATIONS FOR TREATMENT OF SUPERFICIAL LESIONS. Br J Radiol 44: 526, 817, 1971. 
379 Tatcher M., J. Felsteiner: EMPIRICAL FORMULAE FOR THE AUTOMATION OF RADIUM DOSAGE CALCULATIONS. Br J Radiol 44: 525, 727-728, 1971. 
380 Agarwal S. K., R. V. Scheele; J. Wakley: TISSUE MAXIMUM-DOSE RATIO (Tmr) FOR 8 MV X RAYS. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112: 4, 797-802, 1971. 
381 Sagan L. A.: 
HUMAN RADIATION EFFECT: AN OVERVIEW. 
Health Phys 21: 6, 827-833, 1971. 
382 Maruyama T., Y. Kumamoto, A. Nishimura, T. Hashizume, S. Yasubuchi: 
ESTIMATION OF GENETICALLY SIGNIFICANT DOSE EQUIVALENT FROM OCCUPATIONAL EXPOSURE TO EXTERNAL SOURCES OF RADIATION IN JAPAN. 
Health Phys 21: 4, 563-569, 1971. 
383 Krishnamoorthy P. N.: 
RADIOLOGICAL PROTECTION PROBLEMS IN DEVELOPING COUNTRIES. 
Health Phys 21: 2, 163-171, 1971. 
384 Wheatley B. M., T. E. Burlin: 
RADIATION QUANTITIES IN HEALTH PHYSICS. 
Health Phys 21: 4, 609-610, 1971. 
385 Takaku Y., T. Kida: 
RADIATION DOSE TO THE SKIN AND BONE OF THE FINGERS FROM HANDLING RADIOISOTOPES IN A SYRINGE. 
Health Phys 22: 3, 295-297, 1971. 
386 Beck G. G., W. J. McGonnagle, C. A. Sullivan: USE OF A STYROFOAM BLOCK CUTTER TO MAKE-TISSUE-EQUIV ALENT COMPENSATORS. 
Radiology 100: 3, 694-696, 1971. 
387 Palos B., H. S. Kaplan, C. J. Karzmark: 
THE USE OF THIN LUNG SHIELDS TO DELIVER LIMITED WHOLE-LUNG IRRADIATION DURING MANTLE-FIELD TREATMENT OF HODGHIN'S DISEASE. 
Radiology 101: 2, 441-442, 1971. 
388 Hušak V.: 
EXPOSURE RATE AT THE SURFACE OF SYRINGES CONTAINING RADIOACTIVE MATERIAL. 
J Nucl Med 12: 8, 574-575, 1971. 
389 Chandra R., C. H. Marshall: 
RADIOIODINE THERAPY TO OUT-PATIENTS-THE CONTAMINATION 
HAZARD. 
Br J Radio! 44: 523, 557, 1971. 
390 Shleien B., E. LeCroy, Jr.: 
RESULTS OF THYROID AND WHOLE-BODY COUNTING OF SOME MEDICAL AND PARAMEDICAL PERSONNEL. 
J Nucl Med 12: 7, 523-525, 1971. 
391 Baker T. G.: 
RADIOSENSITIVITY OF MAMMALIAN OOCYTES WITH PARTICULAR REFERENCE TO THE HUMAN FEMALE. 
Am J Obstet Gynecol 110: 5, 746-761, 1971. 
392 Popescu H. I., D. T. Stefanescu: CYTOGENETIC INVESTIGATION OF INDUSTRIAL WORKERS OCCUPATIONALLY EXPOSED TO GAMMA RAYS. Radiat Res 47: 2, 526-570, 1971. 
893 Ilfeld D. N., K. A. Wright, F. A. Salzman: SYNCHRONOUS SHIELDING AND FIELD SHAPING FOR MEGA VOLT IRRADIATION OF ADV ANCED CERVICAL CARCINOMA. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112: 4, 792-796, 1971. 
394 Hueper W. C.: PUBLIC HAZARDS FROM ENVIRONMENTAL CHEMICAL CARCINOGENS, MUTAGENS AND TERATOGENS. Health Piys 21: 5, 689-707, 1971. 
395 Lichtigfeld F. J.: IATROGENIC RADIATION DAMAGE AND IT,3 THERAPY. Strahlentherapie 142: 6, 681-685, 1971. 
396 Arlen M., N. L. Higinbo';ham, A. G. Huvos, R. C. Marcove, T. Miller, I. C. Shah: TIADIATION-INDUCED SARCOMA OF BONE. Cancer 28: 5, 1087-1099, 1971. 
397 Jenkins R. W. Jr., M. K. Chavis, R. H. Newman, F. A. Morrell: THE QUANTITATIVE RECOVERY OF SMOKE FROM RADIOACTIVELY LABELED CIGARETTES. Int J Appl Radiat Isot 22: 11, 691-697, 1971. 
398 Kavkalo N. N., V. I. Moldovan, R. S. Kokhanovskaya: LATE COMPLICATIONS OF THE RECTUM AND SIGMOID AFTER RADIATION TREATMNET OF CARCINOMA OF THE UTERINE CERVIX. Med Radiol 16: 12, 36-40, 1971. 
399 Pereslegin I. A., N. V. Zubchuk, S. D. Baryshnikova, E. B. Savina: THE DEVELOPMENT OF FLUID IN PLEURAL CAVITIES IN PATIENTS WITH LUNG CANCER IN THE POSTRADIATION PERIOD. Med Radiol 16: 12, 18-21, 1971. 
400 Pavlov V. V., C. D. Baisogolov: THE STATE OF HEMATOPOIESIS IN LOCAL FRACTIONAL IRRADIATION. 
II. THE HEMATOPOIESIS IN IRRADIATED AND NONIRRADIATED AREAS 
OF THE BONE MARROW. Med Radiol 16: 9, 14-23, 1971. 
401 Kononenko N. G.: RADIATION Cf{ANGES OF THE URINARY BLADDER IN PATIENTS WITH CANCER OF THE UTERINE CERVIX. Med Radiol 16:7, 29-32, 1971. 
402 Mityukhina V. M., E. I. Voznyuk, N. S. Kesareva: ALTERATION OF THE FUNCTION OF EXTERNAL RESPIRATION IN PATIENTS WITH MALIGNANT TUMORS OF THE CHEST UNDER THE EFFECT OF RADIATION TREATMENT. Med Radiol 16: 9, 31-34, 1971. 
403 Scherbenko O. I.: FEATURES PECULIAR TO THE CLINICAL COURSE OF ESOPHAGEAL CANCER AFTER RADIATION THERAPY. Med Radiol 16: 10, 27-30, 1971. 
404 Fajardo L. F., J. R. Stewart: CAPILLARY INJURY PRECEDING RADIATION-INDUCED MYOCARDIAL FIBROSIS. Radiology 101: 2, 429-433, 1971. 
405 Wohl H., N. A. Ghossein: COMPLEMENT LEVELS BEFORE AND AFTER RADIOTHERAPY IN CANCER PATIENTS. Oncology 25: 4, 344-346, 1971. 
406 Arndt J., L. Albert, A. Kriester: ERSTE MITTEILUNG ZUM INFORMATIONSWERT HISTOLOGISCHER VERLAUFSKONTROLLEN VOR, WAHRED UND NACH BEENDIGUNG DER TELEKOBALTTHERAPIE DES HARNBLASENKARZINOMS. Radiobiol Radiother 12: 4, 419-430, 1971. 
407 Joelsson I., L. Raf, G. Soderberg: STENOSIS OF THE SMALL BOWEL AS A COMPLICATION IN RADIATION THERAPY OF CARCINOMA OF THE UTERINE CERVIX. Acta Radiol (Ther) 10: 6, 593-604, 1971. 
408 Solheim 0. P.: RADIATION INJURY OF THE SPINAL CORD. Acta Radiol (Ther) 10: 5, 474-480, 1971. 
409 Boronow R. C., F. Rutledge: VESICOVAGINAL FISTULA, RADIATION, AND GYNECOLOGIC CANCER. Am J Obstet Gynecol 111: 1, 85-90, 1971. 
410 Buchler D. A., J. C. Kline, B. M. Peckham, M. L. M. Boone, W. F. Carr: RADIATION REACTIONS IN CERVICAL CANCER THERAPY. Am J Obstet Gynecol 111: 6, 745-750, 1971. 
411 Berry G. H., W. Duncan, C. M. Bowman: THE PREVENTION OF RADIATION SICKNESS. REPORT OF A DOUBLE BLIND RANDOM CLINICAL TRIAL USING PROCHLORPERAZINE AND METOPIMAZINE. Clin Radiol 22: 4, 534-537, 1971. 
412 Jacobs H., W. Rindt, N. Schmid: BEITRAG ZUR BEHANDLUNG DER STRAHLENPROKTITIS. Geburtshilfe Prauenheilkd 31: 11, 1114-1117, 1971. 
413 Karg E.: ZUR BEHANDLUNG VON STRAHLENREAKTIONEN AM RESPIRATIONSTRAKT MIT AUXILOSON. Strahlentherapie 142: 4, 490-493, 1971. 
RAZNO 
414 Lasser E. C.: METABOLIC BASIS OF CONTRAST MATERIAL TOXICITY. -STATUS 1971.: HICKEY LECTURE. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113: 3, 415-422, 1971. 
415 Gold R. H., C. K. Montgomery, H. Minagi, G. P. Annes: THE SIGNIFICANCE OF MAMMARY SKIN THICKENING IN DISORDERS OTHER THAN PRIMARY CARCINOMA: A ROENTGENOLOGIC-PATHOLO­GIC CORRELATION. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 112: 3, 613-621, 1971. 
416 Godard J. E., W. J. Dodds, J. C. Phillips, A. T. Scanlon: PEUTZ-JEGHERS SYNDROME: CLINICAL AND ROENTGENOGRAPHIC FEATURES. Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 113: 2, 316-324, 1971. 
417 Bergstriim K., L. Holmstriim, H. Lodin, O. Nylen, H. Wilbrand: TRANSVERSE TOMOGRAPHY WITH MIMER III. Acta Radiol (Diagn) 11: 6, 641-649, 1971. 
418 Mi.iller J.: TERMOGRAFIJA V MEDICINI. Med Razgl 10: 2, 177-181, 1971. 
419 Draper J. W., J. W. Boag: SKIM TEMPERATURE DISTRIBUTIONS OVER VEINS AND TUMOURS. Phys Med Biol 16: 4, 645-654, 1971. 
420 Castellino R. A., M. A. Bahshaw, F. F. Zboralske: ONCOLOGIC DIAGNOSTIC RADIOLOGY. Radiology 101: 2, 453-454, 1971. 
421 International Union Against Cancer. TNM-KLASSIFIKATION MALIGNER TUMOREN. Allgemeine Regeln. Arch Geschwulstforsch 38: 1, 62-75, 1971. 
422 Spratt J. S.: COST EFFECTIVENESS IN THE POST-TREATMENT FOLLOW-UP OF CANCER PA TIENTS. J Surg Oncol 3: 4, 393-400, 1971. 
423 Jokic J., G. žarkovic, A. Marjanac: STRUCNOST KADROVA KOJI RUKUJU RENDGEN APARATIMA U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA SFRJ. Med Glas 25: 6, 221-225, 1971. 
424 Markic-Cucukovic Lj.: KORIŠTENJE ZNANSTVENE LITERATURE, Lijec. Vjesn 93: 7, 793-798, 1971. 
425 Einsele T.: STANJE I RAZVOJ PODATAKA. Zdravstvo 13: 7, 43-50, 1971. 
426 Micic B.: STRUCNA INFORMATIKA V ZDRAVSTVU. Narod Zdrav 27: 11-12, 408-415, 1971. 
427 Treichel J., P. Schaefer, P. Koeppe: APPLICATION »ON-LINE« D'UN ORDINATEUR DANS UN SERVICE DE RADIODIAGNOSTIC. J Radiol Electrol Med Mucl 52: 11, 703-706, 1971. 
428 Riedl P.: DOKUMENTATIONSMETHODE ZUR STATISTIE:CHEN AUSWERTUNG STRAHLENTHERAPEUTISCHER BEHANDLUNGSVERF AHREN. Strahlentherapie 142: 2, 156-163, 1971. 
429 LIST OF TRIALS INVOLVING RADIATION THERAPY BROUGHT TO THE NOTICE OF THE INFORMATION OFFICE OF THE COMMITTEE ON CONTROLLED THERAPEUTIC TRIALS OF THE UICC BY JANUARY 1971. Acta Radiol (Ther) 10: 6, 655-688, 1971. 




Spisak revija 
ACTA MEDICA IUGOSLAVICA Acta Med Iugosl 
ACTA RADIOLOGICA: DIAGNOSIS* Acta Radiol (Diagn) (Stockh) 
ACTA RADIOLOGICA: THERAPY, PHYSICS, BIOLOGY* Acta Radiol (Ther) (Stockh) 
AMERICAN JOURNAL OF OBSTETRICS AND GYNECOLOGY Am J Obstet Gynecol 
AMERICAN JOURNAL OF ROENTGENOLOGY, RADIUM THERAPY AND NUCLEAR MEDICINE* Am J Roentgenol Radium Ther Nucl Med 
ARCHIV FUR GESCHWULSTFORSCHUNG* 
Arch Geschwulstforschung 
BRITISH JOURNAL OF RADIOLOGY* Br J Radiol 
BULLETIN DU CANCER* Bull Cancer 
CA; CANCER JOURNAL FOR CLINICIANS 
Ca 
CANCER* 
Cancer 
CANCER BULLETIN* 
Cancer Bull 
CANCER RESEARCH* 
Cancer Res 
CLINICAL CHEMISTRY 
Clin Chem 
CLINICAL RADIOLOGY 
Clin Radiol 


CEŠKOSLOVENSKA RADIOLOGIE* cesk Radiol 
ELECTROMEDICA Electromedica 
EUROPEAN JOURNAL OF CANCER Eur J Cancer 
GEBURTSHILFE UND FRAUENHEILKUNDE Geburtshilfe Frnuenheilkd 
HEALTH PHYSICS* Health Phys 
INTERNATIONAL JOURNAL OF APPLIED RADIATION AND ISOTOPES* Int J Appl Radiat Isot 
INTERNATIONAL JOURNAL OF CANCER* Int J Cancer 
INVESTIGATIVE RADIOLOGY* Invest Radiol 
JOURNAL BELGE DE RADIOLOGIE* J Belge Radiol 
JOURNAL OF THE NATIONAL CANCER IN:TITUTE* J Natl Cancer Inst 
JOURNAL OF NUCLEAR MEDICINE J Nucl Med 
JOURNAL DE RADIOLOGIE, D'ELECTROLOGIE ET DE MEDECINE 
NUCLEAIRE* J Radiol Electrol Med Nucl 
JOURNAL OF SURGICAL ONCOLOGY J Surg Oncol 
LIJECNICKI VJESNIK Lijecn Vjesn 
MEDICINSKAJA RADIOLOGIA Med Radiol (Mosk) 
MEDICINSKI GLASNIK Med Glas 
MEDICINSKI RAZGLEDI Med Razgl 
NARODNO ZDRAVLJE 
Narod Zdrav 
NEOPLASMA Neoplasma 
NUCLEAR MEDIZIN* Nucl Med (Stuttg) 
476 
ONCOLOGY Oncology 
CJSTERREICHISCHE ZEITSCHRIFT FUR ERFORSCHUNG UND BEKAEMPFUNG DER KREBSKRANKHEIT* Osterr Zschr Krebsforsch 
PHYSICS IN MEDICINE & BIOLOGY Phys Med Biol 
PLUCNE BOLESTI I TUBERKULOZA Pluc Bol Tuberk 
RADIATION RESEARCH* Radiat Res 
RADIOBILOGIIA Radiobiologiia 
RADIOBIOLOGIA -RADIOTHERAPIA Radiobiol Radiother (Berl) 
RADIOLOGIA CLINICA ET BIOLOGICA* Radiol Clin Biol 
RADIOLOGIA DIAGNOSTICA Radiol Diagn (Berl) 
RADIOLOGIA MEDICA* Radiol Med (Torino) 
RADIOLOGY* 
Radiology 
SEMINARS IN NUCLEAR MEDICINE 
Semin Nucl Med 
STRAHLENTHERAPIE* 
Strahlentherapie 
UICC BULLETIN CANCER* 
UICC Bull Cancer 
DER UROLOGE 
Urologe 
VESTNIK RENTGENOLOGI! I RADIOLOGU 
Vestn Rentgenol Radiol 
VOPROSI ONKOLOGU* 
Vopr Onkol 
ZDRAVSTVENI VESTNIK 
Zdrav Vestn 
ZDRAVSTVO Zdravstvo 
* Revija last Centralne medicinske knjižnice v Ljubljani. 

300 
380 
• 
intravenozna urografija 

• 
pulmonalna angiografija 

• 
cerebralna angiografija 

• 
periferna arteriografija 

• 
kavografija 

• 
artrografija 


. KRKA· tovarna zdravil• Novo mesto 
Krka na svojem razstavnem prostoru prikazuje: ~1 Krka na svom izložbenom prostoru prikazuje: At the 9th Congress of Yugoslav Radiologists, Krka e:x-hibits: 
Kontrastna sredstva: Contrast media: 
IODAMID 300 trijodno kontrastno sredstvo za pa­IODAMID 380 
rentalno in lokalno uporabo trijodno kontrastno sredstvo za 
ampule 
parenteraJnu i lokalnu primjenu 
Injectables 
Tri-iodinated oontrast media for parenteral and local administra­tion. 
UROTRAST trijodno kontrastno sredstvo za urografijo in angiografijo 
ampule 60 %, 75 % 
trijodno kontrastno sredstvo za 
Injectable (60, 75 per cent) 
urografiju i angiografiju Tri-iodinated contrast medium for urography and angiography. 
HOLEVID trijodno kontrastno sredstvo za peroralno holecistoholangiografiju 
tablete 
trijodno kontrastno sredstvo za 
Tablets 
peroralnu holecistoholangiografiju Tri-iodinated contrast medium for peroral cholecystocholangigogra­phy. 
in (i) and kombinirani, polivalentni antialer­getik, ki vsebuje dve aktivni kom­
SANDOSTEN-CALCIUM 
ponenti: kalcij in tenalidin 
ampule, eferv. tablete 
kombinirani polivalentni antialer­
Injectable, Efferv. tablets 
gik koji sadržava dvije aktivne 
komponente: kalcij i tenalidin Combined polyvalent antiallergic, containing two active ingredients: calcium and thenalidine. 
STUGERON inhibitor vazoaktivnih snovi ­šci:ti žilno steno pred hiperreaktiv­
tablete 
nostjo 
Tablets 
inhibitor vazoaktivnih supstanci -štiti prvožilni sustav od hiper,re­aktivnosti 
Inhibitor of vasoactive substances -protects blood vessels from hy­perreactivity. 

NOVO NOVO 
PR EPARAT IZ VLASTITE PROIZVODNJE TETRACIKL INSK IH ANTIBIOTIKA 







ETACI LI 
(METACIKL IN HIDROKLOR ID) KAPSUL E 
Siroki antibakterijski spektar produženo djelovanje 
kod infekcija respiratornih organa, ,urogenitalnih organa, kože i mekih tkiva, probavnih organa 
Oprema: 
16 i 100 kapsula po 150 mg 8 i 100 kapsula po 300 mg 

PLIVA 


SUPERIX 800 
SUPERIX 800 
l@I 
Šestoventilni dijagnosticki rendgen aparat sa trofaznim napajanjem, slobodnim iz­borom tehnike snimanja i automatikom za snimanje sa programskim komando­vanjem, odgovara zahtevima savremene rendgen dijagnostike. 
Rendgenolog ne može rešavati probleme rendgen dijagnostike opreduljujuci se za jednu tehniku podešavanja, zato mu SUPERIX 800 pruža mogucnosti za: 
podešavanje sa tri dugmeta, podešavanje sa dva dugmeta, podešavanje jednim dugmetom sa automatikom za snimanje pomocu programiranog komandovanja. 
Savremena konstrukcija koja omogucava jednostavno rukovanje, veliku pogonsku sigurnost zbog upotreba Siemensovih selenskih ispravljaca, karakterišu estetski obli­kovan komandni sto Superix-a 800. 
Ugraaen vremenski prekidac ukljucuje do osam snimaka u sekundi. Zbog toga postoji mogucnost za prikljucivanje ureaaja za brzo serijsko snimanje. Na zahtev se može vgraditi i komandni sto birac broja slika koji služi zato da se pri serijskem snimanju ne prekoraci dozvoljeno opterecenje cevi. 
Automatska stabilizacija napona struje otklanja smetnje i kod veceg kolebanja napona. SUPERIX 800 je tako napravljen da kasnije mogu biti prikljuceni bez teškoca dodatni ureaaji što osigurava njegovu buducnost. 
Snaga aparata: 
800 mA pri 60 kV 
600 mA pri 100 kV 
400 mA pri 125 kV 
50 kW pri 100 kv 
po DIN 6822 

ELEKTRONSKA INDUSTRIJA 
Grupacija medicinskih ureclaja i aparata -Sektor prodaje -Niš 


SUPERIX 1150 
SUPERIX 1150 
U SUPERIXU 1150 sve je usmereno ka jednom cilju: sigurno, bezbedno i jednostavno rukovanje uz dobijanje što je moguce kraceg vremena snimanja. Trofazni generator sa šestoventilnim ispravljanjem, oblikam usmerenog napona, dozvoljava znatno vece opterecenje rendgenske cevi, kao i bolje rendgensko zracenje u odnosu na mono• fazne generatore. Napon u rendgenskoj cevi dostiže vrednost do 150 kV. Automatika aparata omogucuje kontinualno pracenje dozvoljenog opterecenja cevi što garantuje najkrace vreme snimanja bez opasnosti od preopterecenja. Duhovito zamišljena automatika aparata SUPERIX 1150 cini da se sa njim prosto i jednostavno radi. 
Sve je na ploci komandnog stola pregledno, a dugmad za regulaciju i prekidaci rasporecfeni logicnim redom. 
Podešavanje vrednosti za snimanje je veoma jednostavno. Treba izabrati samo kV i mAs, a automatski ce se podesiti tok cevne struje i najpovoljnije vreme snimanja, koje ce odgovarati karakteristici opterecenja cevi. 
Za tomografska i druga slicna snimanja usvojen je rad sa konstantnom strujam, koja se bira pritiskom na odgovarajuci prekidac tastature. 
Na raspoloženju stoje sledece vrednosti cevnih struja: 10, 15, 25, 50, 75 i 150 mA. Jasnost i preglednost u konstrukciji ploce komandnog stola, razmeštaj najvažnijih komandi su u skladu sa njihovom funkcijam pa se rad sa ovim aparatom odvija logicnim redom zahvaljujuci usvojenom rasporedu ispravljaca i instrumenata. 
Snaga aparata: 
1000 mA pri 100 kV 600 mA pri 125 kV 300 mA pri 150 kV 

Opseg napona: 
Snimanje -kontinualna regulacija od 35 do 150 kV 
Prosvetljavanje -kontinualna regulacija od 40 do 110 kV 

ELEKTRONSKA INDUSTRIJA 
Grupacija medicinskih uredaja i aparata -Sektor prodaje -Niš 
·····························••. 
® 

KnLH & 5TERZEI rR R 
RONTGENWERK ESSEN 
WIR BIETEN EIN UNIVERSALLES. ZUKUNFTSWEISENDES HERSTELLUNGSPROGRAMM FUR DIAGNOSTIK-UND THERAPIE-RONTGEN-EINRICHTUNG EN. 
RONTGENAPPARATE ALLER LEISTUNGSKLASSEN 
RONTGENGERATE, AUCH MIT FERNBEDIENUNG UND BELICHTUNGSA UTO MA TIK 
RONTGENBILDVERST ARKER, FERNSEHEINRNCHTUNGEN, KINO-UND PHOTOKAMERAS 
·····························••. 





RONTGEN·FILM 
SICHERHEITSFILM 
Rendgen film za medicinska sni manja 
FILM VISOKE OSJETLJIVOSTI, SITNOG ZRNA I VELIKOG KONTRASTA NAMIJENJEN ZA RENDGENSKA SNIMANJA SA FLOURESCENTNIM FOLIJAMA ZA POJAcAVANJE. 
O R W O -RO-FILM IMA FOTOGRAFSKU EMULZIJU S OBJE STRANE PLAVE SIGURNOSNE PODLOGE, A VISOKA OSJETLJI• VOST OMOGUCAVA SNIMANJE UZ KRACE EKSPOZICIJE. 
PROIZV00Ac: V E B FILMFABRIK WOLFEN FOTOCHEMISCHES KOMBINAT IM 
FOTOCHEMISCHE WERKE BERLIN 
NJEMAcKA DEMOKRATSKA REPUBLIKA 
GENERALNI ZASTUPNIK ZA SFRJ: »INTERIMPEX« -SKOPJE, P. O. Box 204 

ampule 60% 75% 
trijodno kontrastno sredstvo za parenteralnu primjenu 
KRKA 
KRKA-tovarna zdravil, NOVO MESTO 
. ...,;,;:· . ·•···.;:·•·········••iJ!.••·················································································································································· 
NOVO! NOVO! GVOZDJE 1 X DNEVNO PRE DORUCKA! 
Novina i napredak u terapiji sidewpenijskih anemija 




FERRO -GRADUMET 
Fi1mom obložene tablete u obliku koji obezbedjuje po­stupno, regulisano oslobadjanje gvoždj,a. 
Pakovanje: Bocica sa 30 i 100 tableta. 

L IK 
F ARMACEUTSKO-HEMIJSKA INDUSTRIJA BEOGRAD 
U SARADNJI SA 
ABBOTT LABORATORIES, NORTH CHICAGO, U. S. A. 
RENDGEN FILM ZA MED ICINSKA SNIM ANJA 
IDO 
FILM VISOKE OSJETLJIVOSTI, SITNOG ZRNA I VELIKOG KONTRASTA NAMIJENJEN ZA RENDGENSKA SNIMANJA SA FLUORESCENTNIM FOLIJAMA ZA POJACAVANJE. 
SUPERVIDOX IMA FOTOGRAFSKU EMULZIJU S OBJE STRANE PLAVE SIGURNOSNE PODLOGE, A VISOKA OSJETLJIVOST OMOGUCAVA SNIMANJE UZ KRACE EKSPOZICIJE. 
PROIZVODNJA PREMA UGOVORU O KOOPERACIJI SA VEB FOTOCHEMISCHE WERKE BERLIN 


"FOTOKE MIK A" -ZAGR EB 
Salpix® 
rendgensko kontrastno sredstvo 
NOVO 
za histero-salpingografiju 



R np on ® 
u razvoju modernog 350 370 440 rendgenskog 
N Ovo 
kontrastnog sredstva 280 Cerebral 
optimalno podnošljiv kontrastne snimke visoki sadržaj joda brzo se injicira nisko viskozan 



Joduron® 
dijodni kontrast u vodenoj otopini za 30 ° /o 50 ° /o 70 ° /o histerosalpingografiju i uretrografiju 
Joduron U-S 

ropyli on-Cii ® 
vodena suspenzija za bronhografiju i prikazivanje šupljina 
Schaffhausen/ Svajcarska 
DRAžEJE 
'' 



'' CALGAM 
VITAMIN 
B13 
dražeja sadržava: 
50 mg kalcijeva pangamata 
-djeluje hepatoprotektivno i detoksicirajuce 
povisuje sadržaj glikogena u jetri i mišicima 
poboljšava iskorištenje kisika u tkivu i sprecava hipoksiju 
kao adjuvantno sredstvo kod oboljenja s metabolickim disfunkcijama, osobito kad je zbog njih poremecena opskrba kisikom u pogoclenim organima kod 
kronicnih oštec:enja jetrenog parenhima alkoholizma ateroskleroze dijabetesa multiple skleroze 
Oprema: 100 dražeja 
MEDEXPORT 
lskljucivi distributer u Jugoslaviji PLIVA -ZAGREB 
JEDNOSTAVNO DOZIRANJE OPTIMALNI TERAPIJSKI EFEKT 

lnt n airi1 
. 
!;:;( _ 1 loll) 1-:.A Lf Lt) L,u,,rs 
. 

5g'-'. 1._:t.?rosfig 
lr.....a.Lt) 1.1-, .. 0,ogos.L 
,01. so"'·.LO,_osig1s. 
no,..,., Oo;;;.!so ,_0,50-··--" 

i ·os.os .. 150!2150.0 
-osi "81oscros.."'. 
..6.Q.S. s. fgg "' en 11111 
150 . .. ,. ..,.; 


o i,1" 1r'"'-1.&J1,., 
JlcnQS . 1.1:•!§(D• 
,Oj> 
n.,.50 1150. .s. 
50 
ibst15. ..... t-sc 
J>$asf 8 !!l , 
01m..o
,w. II' o e.o . 
.i@15@1.m.. .. 0..,, 
osi1SOOSl.fsilf'!°"-' 1 :>oo!"
0?. 

'SlOS.15@'1:\ . .--. C/ 
,os.OSh.-150-.. 
u--. 
\0.0, .. .01 
V 
.9.1 0150 O'lr


..Slf>1so....a.o.. 
.,01.1. ...a.o.Olan. 
. .... ,.,.(!lv10CJ11AoO:!:i:-· 1o11...i.0CJ1J, 
"".).CJlu,(" 

' ...,..8,­
dražeja: 150 mg karbokromen hidroklorida 
selektivno dilatatorno djelovanje na žile miokarda poboljšana prokrvljenost miokarda osigurava povecanu kolicinu kisika normalizira mjenu tvari uklanja subjektivne i objektivne simptome koronarne insuficijencije 
Indikacije 
razni oblici stenokardije 
stanja poslije infarkta i anginozni bolovi nakon infarkta svježi infarkt i recidiv infarkta 
Oprema 30 dražeja 


P L 1 V A 
Vec preko 16 godina naša moderna trijodirana rendgenska kontrastna sredstva u rukama dijagnosticara postizavaju uspeh. 
Kod današnjeg brzog razvitka nauke na svim podrucjima to je veoma dugi period. 
Poverenje rendgenologa i svetsko priznanje jesu za nas obaveza za dalji još intenzivniji naucno-istraživacki rad u sedamdesetdrugoj godini. 
SEIT OBER 16 JAHRcN haben sich unsere modernen tri jodierten Rontgenkontrastmittel in der Hand des Diagnostikers bewahrt. 
Bei der heutigen schnellen Entwicklung auf fast allen Gebieten der Wissenschaft ist dies eine sehr lange Zeit. 
Das Vertrauen der Rontgenologen und die weltweite Anerkennung sind uns eine Verpflichtung fUr weitere intensive Forschungsarbeit in den 72er Jahren. 

SCHERING AG BERLIN-BEGKAMEN 
1QQ%NAŠA 
PROIZVODNJA OKSITETRAC'IKLINA 
PROIZVODNI POSTUPAK PATENTOM ZAŠTICEN 
za primjenu u svim granama medicine 

kapsule, sirup, kapi, injekcije i. m., 
OKSITETRACIKLIN 
Geomycin@/ 
injekcije i. v., mast, mast za oci 
OKSITETRACIKLIN 
kapsule, dražeje, sirup, kapi 
Bemycinr. 
S VITAMINIMA GRUPE B 

OKSITETRACIKLIN 
kapi za oko i uho, mast, spray 
Geokorton® 
1 HIDROKORTIZON ACETAT OKSITETRACIKLIN 
vaginalne tablete 
Geonistin® 
1 NISTATIN 

OKSITt:TIIAl'IKUN 
kapsule, kapi 
Adimicin (., 
1 EIIITIIO)ll('IN 
P L I V A 
TVORNICA FAl:MACEUTSJ.JH I UMlJSl\111 PROIIVOOA lAGltU 









VEL IT 
ZASTUPSTVO INOZEMNIH FIRMI -ZAGREB, BABUKICEVA 8A 
izlaže u hali A Gospodarskog razstavišca, štand br. 13 najsuvremenije proizvode tvornica: 
GENERAL. ELECTRIC  LEDICAL, LONCIN-LIEGE BELGIJA  
RENTGEN APARATI:  
TELEVIX sistem koji se sastoji od:  

Televix stola, -najsuvremeniji univerzalni rentgenski stol 
Telefluor 6100 10" pojacivac slike TV lanac 12 ventilni generator 100 mA POLARIX kirurško-ortopedski rentgenski aparat s pojacanjem 7000 X MOBILE 225 najsuvremeniji pokretni rentgenski a,parat MCX snažni baterijski pokretni rentgenski aparat, koji radi nezavisno o 
napajanju iz mreže 
GE 3000 -dentalni rentgen panorama sistem MAXITOME uredaj za tomografiju 
..3 M ITALIA S.P.A.« Milano, Italija 
AUTOMATSKI I POLUAUTOMATSKI STROJ za razvijanje rentgen filmova AUTOMATSKI SUŠIONIK za rentgen filmove 

»NUCLEAR CHICAGO CORPORATION« Des Plaines, USA 1 
PHO/DOT Scanner AUTOMATIC GAMMA SCINTILLATION SYSTEM MEDICIA DOSE CALIBRATOR -automatski mjerac radioizotopnih doza VIŠEKANALNI ANALIZATOR S PRIBOROM NUCLEAR CHICAGO CORPORATION je najpoznatiji proizvodac radioizotop­
nog instrumentaria, a posebno specijalnog medicinskog-laboratorijskog 
Za sve proizvode tvornica koje zastupa ..VELEBIT« osiguran je kvalitetan ser­vis s rezervnim delovima. 
Sve informacije i prospekte možete dobiti na štandu br. 13 kao i u poslovnim prostorijama podužeca .. VELEBIT« 
RADIOLOGIA IUGOSLA VICA 
casopis za rendgendiagnostiku, radioterapiju, nuklearnu medicinu, radiobiologiju, radiofiziku i zaštitu od ionizantnog zracenja Glasilo Udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ Izlazi cetiri puta godišnje 
Pretplata za ustanove 100 din, za ostale 200 din 
Izdavac 
Uprava udruženja za radiologiju i nuklearnu medicinu SFRJ Adresa redakcije: Onkološki inštitut, Ljubljana, Vrazov trg br. 4 Broj cekovnog racuna: 50101-678-48454 
SDK -služba družbenega knjigovodstva -Ljubljana 
Odgovorni urednik: prof dr. M. Magaraševic 
Tiskarna Ucnih delavnic Zavoda za slušno in govorno prizadete v Ljubljani 
120 rendgen filmova razviti, fiksirati, 
isprati osušiti u 
To može lako postici aparatom za razvijanje PENTACON EAR. Ovaj automat, koji zahtijeva tek ne­što više od ˝ m2 prostora stoji u osvjetljenoj prostoriji, a vsi elementi za rukovanje smješteni su na pred­njoj ploci. Samo stražnji dio, za ula­ganje, mora biti u tamnom prostoru. Redosled ulaganja je po želji tj. nije ovisan o velicini filma. Prednosti pot­puno automatske obrade više su nego ocite: veliki ucinak po satu, rukova­nje od strane jedne osobe, uvijek ujednacno dobri rezultati, potrebno 
malo prostora. 

roku jednog sata 
Rendgen automat za razvijanje PEN­
TACON EAR za potpuno automatsku 
obradu mehanicki cvrstih rendgen fil­
mova u listovima -maksimalna ši­
rina filma 432, minimalna dužina 100 
mm -automatsko zagrijavanje 
regeneriranje kupk i -dovod vode 
putem cijevnog prikljucka na kucni 
vod -elektricni prikljucak 3 X 380 
V/50 Hz. 
Nagradeno zlatnom medaljam na Leipziškom sejmu. 


PENTAGON EAR 

Kombinat VEB PENTACON DRESDEN. 
DEUTSCHE DEMOKRATISCHE REl"UBLIIC 
Zastupnik za SFRJ: UNIVERZAL, Beograd, Majke Jevrosime 51