Razvoj arhivske službe na području Medimurja
Jasna POŽGAN, Dr. Sc.
Voditeljica stručnih poslova obrade i sredivanja, Državni arhiv za Medimurje, Štrigova 102, 40312 Štrigova,
Hrvatska e-mail: jasnapozgan@yahoo.com
Development of Archival Service in the County of Medjimurje
ABSTRACT
The development of the archival department according to the rules of the archive profession started in 1954 with the foundation of the City Museum of Čakovec (The Museum of Medimurje Čakovec) as an authority cultural institution for Medimurje as well as with the establishment of the Archives Committee in 1957, the members of which were the directors of the City Museum of Čakovec and the Historical Archives in Varaždin. The Historical Archives in Varaždin ajso kept and processed archival records for Medimurje in the local collection centres in Prelog, Čakovec and Štrigova from 1961 until the foundation of the State Archives for Medimurje in 2007. Its official activity began on November 1 2008, when it was established as the authority archival institution for Medimurje. The State Archives of Medimurje currently holds 281 archival fonds or 2,550 running metres of archival records for the period from 1721 to 2002.
Lo sviluppo del servizio archivistico nella regione di Medjimurje
SINTESI
Lo sviluppo del dipartimento archivistico in osservanza alle regole della professione archivistica inizio nel 1954 sia con la fondazione del Museo cittadino di Cakovec come autorita istituzionale culturale per Medjimurje che con la fondazione del Comitato archivistico nel 1957, i membri del quale erano i direttori del Museo cittadino di Cakovec e l'Archivio storico di Varadzin. Quest'ultimo detenne e gestl anche documenti d'archivio per Medjimurje nei locali centri di Prelog, Cakovec e Strigova dal 1961 alla fondazione dell'Archivio di stato di Medjimurje nel 2007. La sua attivita ufficiale ebbe inizio nel novembre 2008, quando venne istituito come autorita istituzionale archivistica per Medjimurje. L'archivio di stato di Medjimurje possiede attualmente 281 fondi archivistici per 2.550 metri lineari di documenti archivistici che coprono il periodo dal 1721 al 2002.
Razvoj arhivske službe v Medimurju IZVL^EČEK
Razvoj arhivske službe v skladu s pravili arhivske stroke se je začel leta 1954 z ustanovitvijo Mestnega muzeja Čakovec (Muzej Medimurja Čakovec) kot merodajne kulturne usta nove na področju Medimurja kot tudi z ustanovitvijo arhivske komisije leta 1957, za člana katere sta bila imenovana tudi direktor Mestnega muzeja Čakovec in direktor Zgodovinskega arhiva v Varaždinu. Zgodovinski arhiv v Varaždinu je od leta 1961 dalje izvajal arhivsko službo na področju Medimurju s pomočjo arhivskih zbirnih centrov v Prelogu, Čakovcu in Štrigovi. Leta 2007 pa je bil ustanovljen Državni arhiv za Medimurje, ki je pričel z delom 1. novembra 2008. Državni arhiv v Medimurju hrani trenutno 281 arhivskih fondov oziroma 2550 tekočih metrov arhivskega gradiva za obdobje od 1721 do 2002.
Razvoj arhivske službe na području Medimurja APSTRA^^T
Razvoj arhivske službe prema pravilima arhivske struke započeo je sa osnivanjem Gradskog muzeja u Čakovcu (Muzeja Medimurja Čakovec) 1954. godine kao mjerodavne kulturne institucije na području Medimurja od-nosno osnivanjem arhivske komisije 1957. godine u čiji sastav su imenovani direktori Gradskog muzeja Čakovec i Historijskog arhiva u Varaždinu. Historijski arhiv u Varaždinu je od 1961. godine vršio arhivsku službu i na području Medimurja preko sabirnih arhivskih centara (Prelog, Čakovec, Štrigova) do utemeljenja Državnog arhiva za Medimurje 2007. godine odnosno početka njegova djelovanja 1. listopada 2008. godine kao mjerodavne arhivske institucije na području Medimurja. Državni arhiv za Medimurje danas čuva 281 arhivski fond odnosno 2550 dužnih metara gradiva u rasponu od 1721. do 2002. godine.
Jasna POŽGAN: Razvoj arhivske službe na području Medimurja, 197-203
Razvoj arhivske službe u Medimurju
Razlog zbog kojeg sam odabrala ovu temu proizlazi iz činjenice što sam sama djelatnica navedene ustanove koja je utemeljena 2007. godine kao i činjenice da mi je iz istih razloga navedena tema najbliža.
Razvoj arhivskih institucija povezan je s razvojem i djelovanjem institucionalnih struktura. Arhivi kao specijalizirane ustanove čija svrha postojanja proizlazi iz činjenice da obavljaju poslove poput zaštite, čuvanja, obrade i korištenja arhivskog gradiva nastaju zahvaljujuci razvoju modernih država tokom 19. stoljeca, a u sprezi sa pojavom nacionalnih pokreta, te širenju novih shvacanja uzrokovanih razvojem znanosti, kulture i obrazovanja. Daljnji razvoj arhivskih institucija bio je uvjetovan potrebama gradanskog društva koje se razvija tokom 19. stoljeca, upravnih i gospodarskih subjekata i utjecaj-nim individuama. Današnje arhivske institucije kao dio sustava javne uprave odnosno znanosti i kulture nastaju tijekom 20. stoljeca.
Na području Hrvatske razvoj modernih arhivskih ustanova tekao je neujednačeno i sporo zbog više faktora poput teritorijalne i političke rascjepkanosti, ograničene političke autonomije i sl. Usprkos tome na današnjem području Hrvatske postojao je višestoljetni kontinuitet u skrbi za arhivsko gradivo čime je potvrdena pripadnost Hrvatske srednjoeuropskom odnosno sredozemnom civilizacijskom kru-gu. Na području sjeverne Hrvatske značajnu ulogu u čuvanju gradiva imale su vjerske ustanove (kap-toli) kao loca credibilia i slobodni kraljevski gradovi. Osnovno obilježje ovakvog sustava zaštite proizla-zilo je iz činjenice da su stvaratelji sami skrbili o trajnom čuvanju vlastitog gradiva prvenstveno zbog jamstva u čuvanju njihovih pravnih interesa.
Počeci razvoja modernih arhivskih ustanova na području Hrvatske mogu se pratiti od 50-tih godina 20. stoljeca kada je donesen prvi arhivski zakon na području tadašnje Jugoslavije koji se pri-mjenjivao na čitavom području do donošenja arhivske regulative za svaku republiku1. 1950. godine utemeljen je medu prvim arhivskim ustanovama Arhiv grada Varaždina. lako je navedeni zakon postao temelj osnutku navedene ustanove ista je u početku djelovala kao ustrojstvena jedinica Gradskog muzeja Varaždin koristeci dio njegovih prostornih kapaciteta. Nakon imenovanja prvog arhivista Arhiva grada Varaždina 27. veljače 1950. godine tokom iste godine pokrenute su inicijative za osnutkom Gradskog arhiva Varaždin od strane tadašnjih upravnih tijela, ali ce sve aktivnosti rezultirati konačnim utemeljenjem Arhiva grada Varaždina kao samostalne ustanove potkraj 1951. godine. Nakon osnutka nove ustanove nametnula se potreba za razgraničenjem u djelatnosti izmedu Gradskog muzeja Varaždin i Arhiva grada Varaždina buduci da je od samog osnutka 1925. godine Muzej povremeno, a u porat-nom razdoblju nakon 1945. godine redovito prikupljao arhivsko gradivo, te je tokom razgraničenja Arhiv grada Varaždina preuzeo od Gradskog muzeja Varaždin arhivsko gradivo upravnih tijela (Poglavarstvo grada Varaždina, 1209-1848.g.), obiteljske fondove, zbirke i dio knjižnog gradiva. Novoute-meljena ustanova ce od samih početaka uz redovne poslove (prikupljanje, čuvanje, sredivanje, obrada) razviti jaku kulturno-prosvjetnu djelatnost u obliku izložbi, organizaciji predavanja, publiciranju rado-va o značenju arhivskog gradiva u lokalnim glasilima i sl. Uz to Arh liv ce početi razvijati izdavačku djelatnost odnosno njegovi stručni djelatnici ce početi raditi na pripremi najznačajnijeg gradiva za objavljivanje. Zbog svega toga Arhiv ce početi dobivati na značaju kao kulturna ustanova regionalnog značenja2.
U poratnom razdoblju odnosno J954. godine zahvaljujuci inicijativi tadašnjeg upravnog tijela u Čakovcu je utemeljen Gradski muzej Čakovec kao gradska kulturna institucija koja ce kasnije prerasti u regionalnu instituciju što ce rezultirati promjenom naziva u Muzej Medimurja Čakovec koji ce pored materijalne kulturne baštine prikupljati i arhivsko gradivo3. Novoutemeljena ustanova obavljala je arhivske poslove do druge polovine 50-tih godina kada je od tadašnjeg upravnog tijela pokrenuta ini-
1.	Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, Zagreb 2006, str. 17-18.; Josip KOLANOVIC, Arhivi u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SR Hrvatskoj, Beograd 1984, str. 20-21. Opci zakon o državnim arhivima donijet je 1950. godine.
2.	Damir Hrelja, Zapisi izprošlosti (povodom 60-te obljetnice Državnog arhiva u Varaždinu), Varaždin, 2010/2011, str. 3-15. Za arhivistu Arhiva grada Varaždina imenovan je prof. Mirko Androic koji ce narednih 30 godina obnašati dužnost ravnatelja varaždinskog Arhiva.
3.	Vladimir KalŠan, Medimurskapovijest, Čakovec 2006, str. 385. Muzej je osnovan inicijativom tadašnjeg Narodnog odbora gradske opcine Čakovec kao mjerodavnog tijela.
Jasna POŽGAN: Razvoj arhivske službe na području Medimurja, 197-203
cijativa za osnutkom Arhiva odnosno ustrojavanjem arhivskog odjela u okviru Gradskog muzeja Čakovec, te če se takva situacija održati do početka 60-tih godina dvadesetog stoljeca4.
Prema Odluci Savjeta za kulturu i nauku NR Hrvatske br. 1907/1957. od 27. svibnja 1957. godine odredeno je područje nadležnosti pojedinih arhivskih ustanova prema kojoj je Arhiv grada Varaždina mjerodavan za obavljanje arhivske službe na slijedečem području: kotarevi Varaždin, Čakovec, Koprivnica i Krapina. 1959. godine uslijediti če promjena naziva u Historijski arhiv u Varaždinu, a iste godine povjereno mu je prema rješenju upravnog tijela vršenje arhivske službe na području kotara Čakovec. Radi lakšeg obavljanja djelatnosti na tako velikom području nadležnosti Historijski arhiv Varaždin če morati ustrojiti arhivske sabirne centre kao organizacijske jedinice koji su trebali obavljati osnovne poslove poput preuzimanja, inventarizacije, osnovnog sredivanja i čuvanja do konačnog otpremanja gradiva u sjedište Ustanove. Sukladno proširenju teritorijalne nadležnosti Historijski arhiv u Varaždinu izvršiti če promjene u unutarnjem ustrojstvu, te če nakon uspostave suradn-je sa lokalnim upravnim tijelima radi osiguranja prostora za obavljanje arhivske službe ustrojiti slijedeče arhivske sabirne centre: Čakovec, Krapinu i Koprivnicu. Arhivski sabirni centar za kotar Čakovec osnovan je sa sjedištem u Prelogu u prizemnom prostoru tadašnjeg Opčinskog suda ukupne površine 150 m^ 1960. godine, a započeo je djelovati u dodjeljenom prostoru od 1. svibnja 1961. godine. Na-rednih godina, 1962. i 1963., Historijski arhiv Varaždin če uspjeti osigurati prostor u Starom gradu u Čakovcu (od 1954. godine djeluje današnji Muzej Medimurja Čakovec) koji če koristiti za obavljanje arhivske službe na području kotara Čakovec. U razdoblju od 1962. do 1969. godine Arhiv če koristiti dodjeljene prostore u Prelogu i Čakovcu za obavljanje arhivske djelatnosti (spremišni prostori). Zbog pogoršanja uvjeta u Prelogu dotada prikupljeno arhivsko gradivo premješteno je u Stari grad u Čakovcu gdje če ostati do 2002. godine. Zbog suočavanja sa nedostatnim slobodnim prostorom kao i neadekvatnim uvjetima čuvanja arhivskog gradiva u prostoru Starog grada u Čakovcu Arhiv če tokom 90-tih godina prošlog stolječa započeti tražiti novo rješenje5.
Što se tiče formalno-pravnih uvjeta za obavljanje arhivske djelatnosti na području vlastite nadležnosti Historijski arhiv u Varaždinu je iste regulirao kroz sklapanje ugovora o obavljanju i sufi-nanciranju arhivske službe na području tadašnjih opčina, te je 1963. i 1964. godine sklopio iste sa slijedečim opčinama: Čakovec, Ivanec, Ludbreg, Novi Marof, Koprivnica, Krapina i Zlatar Bistrica. Samim time navedene upravno-teritorijalne jedinice su uz opčinu Varaždin kao osnivača postale suosnivači Ustanove6. Formalno-pravni uvjeti se neče mijenjati u narednim razdobljima do uspostave samostalne Republike Hrvatske početkom 90-tih godina, te če i nakon teritorijalnog preustroja 1993. godine varaždinski Arhiv obavljati arhivsku službu na području današnje Varaždinske, Medimurske, te dijelova Krapinsko-Zagorske i Koprivničko-Križevačke županije7.
Arhivski sabirni centar Čakovec če nastaviti obavljati svoju temeljnu djelatnost iako u otežanim uvjetima, te če iz istih razloga njegovo djelovanje biti svedeno na minimum tokom 80-tih i 90-tih
4.	HR-DAM 23., Narodni odbor opčine Čakovec (1955.-1963.). U zapisnicima savjeta odnosno mjerodavnog savjeta za prosvjetu iz 1957. godine u jednoj od točaka pokrenut je prijedlog za osnutkom arhivske ustanove odnosno odjela u okviru Muzeja uz napomenu da je potrebno konzultirati direktora tadašnjeg Arhiva grada Varaždina, prof. Mirka Androiča. U dokumentaciji poput platnih popisa mjerodavnog Narodnog odbora opčine Čakovec i njegovih ustanova uočljivo je radno mjesto arhivskog manipulanta odnosno tehničara u sistematizaciji radnih mjesta Gradskog muzeja Čakovec. Navedeni podaci su uočeni prilikom sredivanja i obrade fonda 23., Narodni odbor opčine Čakovec autorice ovog izlaganja.
5.	Damir Hrelja, Zapisi iz prošlosti (povodom 60-te obljetnice Državnog arhiva u Varaždinu), Državni arhiv u Varaždinu, Varaždin, 2010./2011., str. 17-22.; HR-DAVŽ, f.554., Državni arhiv u Varaždinu (1950.- ). U dopisu Historijskog arhiva u Varaždinu iz 1960. godine upučenom Narodnom odboru kotara Čakovec odnosno posredno opčini Prelog ravnatelj Arhiva izmedu ostalog predlaže osnivanje sabirnog arhivskog centra u Prelogu koji bi obuhvačao oko 150 m^ rad-nog odnosno spremišnog prostora, a kao prilog dopisu dodan je prijepis rješenja NOK-a Čakovec od 18. prosinca 1959. godine o organizaciji arhivske službe na području kotara Čakovec, te sufinanciranju Historijskog arhiva Varaždin kao izvršitelja iste službe.
6.	HR-DAVŽ, f. 554., Državni arhiv u Varaždinu (1950.- ), Podaci o ustanovi od 31. prosinca 1965., Ugovor o vršenju i sufinanciranju arhivske službe na području opčine Čakovec te o suosnivačkim odnosima prema Historijskom arhivu u Varaždinu kao izvršitelju te službe; Službeni vjesnik kotara Varaždin, 19/1964., Odluka o vršenju arhivske službe na po-dručju Opčine Čakovec, suosnivačkim odnosima prema Historijskom arhivu u Varaždinu, te o sufinanciranju Historij-skog arhiva u Varaždinu kao izvršitelja te obavezne službe.
7.	Teritorijalni preustroj je izvršen na temelju Zakona o područjima županija, gradova i opčina u Republici Hrvatskoj iz 1992. godine, a osnivačka prava su prenijeta na državu odnosno Ministarstvo kulture RH, te se djelatnost arhiva financira iz državnog proračuna. Ustanova je 1993. godine promijenila naziv u Povijesni arhiv Varaždin, a od 1997. godine obnaša današnji naziv Državni arhiv u Varaždinu.
Jasna POŽGAN: Razvoj arhivske službe na području Medimurja, 197-203
godina. Potkraj 90-tih godina Sabirni centar Čakovec opet nastavlja svoju redovnu djelatnost, a varaždinski Arhiv je zbog više čimbenika prisiljen tražiti novo prostorno rješenje za sabirni centar. Početkom 2000. godine Skupština Medimurske županije dodjeljuje Državnom arhivu u Varaždinu na korištenje staru zgradu Osnovne škole u Štrigovi. Nakon izvršene adaptacije i prenamjene zgrade tokom 2001. i prve polovine 2002. godine Arhiv če steči nešto manje od 1000 m^ radnog i spremišnog prostora, te če u lipnju 2002. godine uslijediti preseljenje arhivskog gradiva iz Starog grada u Čakovcu u novi prostor u Štrigovi. Od tada če Sabirni arhivski centar za Medimurje djelovati u navedenom opčinskom sjedištu8. Navedeni sabirni centar u Štrigovi če djelovati kao ustrojstvena jedinica Državnog arhiva u Varaždinu sve do osnutka Državnog arhiva za Medimurje prema Uredbi Vlade Republike Hrvatske 2007. godine odnosno razgraničenja djelatnosti prema Uredbi izmedu dviju ustanova 2008. godine. Od jeseni 2008. godine Državni arhiv za Medimurje kao mjerodavna ustanova na području Medimurske županije započinje obavljati arhivsku djelatnost u zgradi dotadašnjeg sabirnog centra u Štrigovi9.
Arhivska djelatnost u Medimurju
Što se tiče obavljanja arhivske djelatnosti koja se podrazumijeva prema načelima arhivske struke (prikupljanje, čuvanje, obrada) njenim počecima može se smatrati osnutak Savjeta za arhive kod Savje-ta za prosvjetu Narodnog odbora kotara Čakovec na početku 1957. godine odnosno inicijativa nave-denog savjeta da se pokrene osnivanje arhivske ustanove koja bi se nalazila smještena u čakovečkom Starom gradu uz Muzej. U meduvremenu do osnutka arhivske ustanove prikupljanje arhivskog gradiva na području tadašnjeg kotara Čakovec trebao je provoditi Gradski muzej u Čakovcu na temelju ovlaštenja izdanog od strane varaždinskog Arhiva, a uz to je oformljena arhivska komisija za preuzi-manje gradiva sastavljena od predstavnika Arhiva, Muzeja i predstavnika ustanova ili poduzeča koji predaju gradivo10.
Nakon uspostave suradnje sa lokalnom i regionalnom samoupravom na području vlastite nadležnosti Historijski arhiv u Varaždinu (pitanje prostora i sufinanciranja djelatnosti) započeo je aktivno obavljati redovne poslove vezano uz zaštitu arhivskog gradiva. Medu redovne poslove kojima je dana veča pozornost spadali su poslovi nadzora pismohrana ustanova i poduzeča, njihov obilazak i evidentiranje. Zahvaljujuči osnovanim sabirnim centrima (Čakovec, Koprivnica, Krapina) ustanova je mogla efikasnije obavljati poslove vanjske službe, te uz to aktivno raditi na poslovima preuzimanja, popisivanja i obrade arhivskog gradiva što se može iščitati u godišnjim izvješčima. Izmedu ostalog Hi-storijski arhiv u Varaždinu pokrenuo je i kulturno-prosvjetnu djelatnost s ciljem popularizacije arhiv-skog gradiva i Ustanove (izložbe, predavanja, tečajevi, izddavačka djelatnost i objavjivanje gradiva). Od kulturno-prosvjetnih djelatnosti vrijedi spomenuti arhivske izložbe mobilnog karaktera zahvaljujuči kojima je Arhiv mogao prezentirati vlastito arhivsko gradivo u večem broju mjesta Medimurja, Hrvat-skog zagorja, varaždinske regije i Podravine (Čakovec, Varaždin, Krapina, Koprivnica, Ludbreg, Štrigova, Mursko Središče, Prelog, itd.)11.
8.	Damir Hrelja, Zapisi izprošlosti (povodom 60-te obljetnice Državnog arhiva u Varaždinu), Varaždin, 2010/2011, str. 21-22. Zbog neadekvatnih mikroklimatskih uvjeta kao i prestanka sufinanciranja Arhiva od strane tadašnje opčine Čakovec sabirni centar Čakovec je od 1981. do 1999. godine imao funkciju spremišnog prostora koji je za potrebe korisnika uredovao jednom tjedno dolaskom stručnih djelatnika iz Varaždina. Sredinom 1999. godine Arhiv je ishodio suglasnost za zapošljavanje stručnog djelatnika, arhivskog tehničara u Sabirnom centru Čakovec. Iste godine Muzej Medimurja Čakovec zatražio je od Državnog arhiva u Varaždinu da pronade prostorno rješenje odnosno da isprazni prizemni prostor buduči da im je isti potreban za muzejsku djelatnost. Nakon obračanja na više strana u potrazi za prostornim rješenjem tadašnji župan Medimurske županije ponudio je Arhivu zgradu bivše Osnovne škole u Štrigovi, a Skupština Medimurske županije donijela je odluku o dodjeli zgrade u siječnju 2000. godine. Sredstva za adaptaciju i prenamjenu je u iznosu od 2,2 milijuna kuna osiguralo Ministarstvo kulture RH. Sav historijat oko preseljenja može se pronači na web stranicama lokalnih tjednika, Medimurje i Medimurske novine: http://www.medjimurje.hr, www.mnovine.hr. Navedene činjenice je autorica ovog izlaganja saznala prije 9 godina od nekolicine današnjih djelatnika Državnog arhiva u Varaždinu.
9.	Damir Hrelja, isto, str. 22-24.; Narodne novine, 14/2007., Uredba o osnivanju Državnog arhiva za Medimurje. Nova ustanova je započela djelovati u prolječe 2008. godine nakon provedenog postupka registracije i imenovanja ravnatelja ustanove, a razgraničenje je provedeno u jesen 2008. godine sklapanjem ugovora o razgraničenju u rujnu 2008. godine. Nova ustanova formalno započinje sa djelovanjem 1. listopada 2008. godine.
10.	Damir Hrelja, isto, str. 21. U arhivsku komisiju imenovani su: Mirko Androič, prof., direktor Arhiva, Aleksander Schulteisz, direktor Muzeja i predstavnik ustanove ili poduzeča.
11.	D. Hrelja, isto, str. 17-18. Arhivski vjesnici, Arhiv Hrvatske, Zagreb, 2/1959., 3/1960., 10/1967. Izvještaji o radu Hi-storijskog arhiva u Varaždinu prof. Mirka Androiča.
Jasna POŽGAN: Razvoj arhivske službe na području Medimurja, 197-203
lako je Ustanova prvenstveno što se tiče izdavačke djelatnosti bila usmjerena na područje Varaždina i varaždinske regije iz godišnjih izvješca može se iščitati i povremeno publiciranje izvora odnosno arhivskih pomagala vezano uz područje Podravine, Hrvatskog zagorja, te Medimurja. Uz navedeno Historijski arhiv u Varaždinu je aktivno vršio evidentiranje arhivskog gradiva u susjednim državama značajnog za istraživanje prošlosti Medimurja, Podravine, Hrvatskog zagorja i varaždinske regije. Osim evidentiranja gradiva Arhiv je u kontaktima sa arhivskim institucijama susjednih zemalja (Austrija, Madarska) inicirao mikrofilmiranje gradiva značajnog za područje vlastite nadležnosti radi nadopune vlastitih fondova. Izmedu ostalog varaždinski Arhiv je nastojao potaknuti i znanstvenu su-radnju iniciranjem izrade zajedničkih programa za znanstveno istraživanje prošlosti Medimurja zajedno sa Županijskim arhivom u Zalaegerszegu u Madarskoj12.
Historijski arhiv u Varaždinu je prema prostornim mogucnostima kojima je raspolagao (sabirni centri) prikupljao gradivo na svom području. Što se tiče akvizicijske politike na području Medimurja znatni dio gradiva prikupljen je tokom 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeca od ustanova i poduzeca, te smješten u Čakovcu. Od 1958. do 2008. godine Arhiv je u sabirnom centru (Čakovec, Štrigova) prikupio gradiva u količini od 2 500 dužnih metara odnosno u trenutku razgraničenja 2008. godine u sabirnom centru čuvalo se 255 arhivskih fondova i zbirki13. Od 2008. do 2013. godine broj fondova i zbirki povecao se za 26, te se trenutno u Državnom arhivu za Medimurje čuva 281 fond i zbirka koji su prikupljeni uglavnom akvizicijama po službenoj dužnosti, te darovanjem i otkupom14.
Ustanova čuva arhivsko gradivo u rasponu od 1730. do 2002. godine, a oko 30 % gradiva je pretežno madarske provenijencije. Što se tiče vrste gradiva s obzirom na klasifikacijsku strukturu u Državnom arhivu za Medimurje čuva se 96 fondova javne uprave i javnih službi, 18 fondova pravosuda, 40 fondova odgoja i obrazovanja, 1 fond zdravstva i socijalnih ustanova, 76 fondova gospodarstva i bankarstva, 39 fondova društveno-političkih organizacija i sindikata, 6 zbirki, 4 fonda društava, udru-ga i udruženja te 1 osobni arhivski fond15.
Državni arhiv za Medimurje obavlja nadzor i zaštitu arhivskog gradiva izvan arhiva na području Medimurske županije, te prema trenutnoj kategorizaciji stvaratelja arhivskog gradiva nadzire javne i privatne stvaratelje. Prema približnoj procjeni s obzirom na broj stvaratelja javnog i privatnog arhivskog gradiva u pismohranama istih se nalazi oko cca 2 km gradiva16.
Što se tiče kulturno-prosvjetne djelatnosti Ustanova je u ovih četiri godine održala nekoliko izložbi iz područja gospodarske i zavičajne povijesti odnosno vezano uz obilježavanje odredenih prigoda poput Medunarodnog dana arhiva. Uz to ustanova je uključena u suradnju sa nekoliko arhivskih institucija. Isto tako Ustanova nastoji djelovati edukativno na širu populaciju kroz održavanje predavanja oddnosno radionica za korisnike poput učenika osnovnih i srednjih škola17.
Kao i ostali hrvatski arhivi Državni arhiv za Medimurje obavlja primarne poslove poput priku-pljanja, obrade i zaštite gradiva, te nastoji omoguciti njegovo korištenje za razne profile korisnika (gradani, znanstvenici, državne institucije itd.). Poput ostalih ustanova Državni arhiv za Medimurje uključen je u sustav ARHINET koji omogucava korisnicima mrežni pristup obavijestima o gradivu.
12.	Arhivski vjesnici 2/1959., 10/1967., Arhiv Hrvatske, Zagreb, Izvještaj o djelatnosti Historijskog arhiva u Varaždinu. U izvještaju iz 1959. za prethodnu godinu naveden je podatak o izradi arhivskog pomagala, regeste o spisima za područje Medimurja. U izvješcu za 1967. godinu naveden je podatak o izradi mikrofilmova gradiva u austrijskim, te madarskim arhivima koje se odnosi na mjerodavno područje varaždinskog Arhiva. Izmedu ostalog u izvješcu iz 1967. godine naveden je podatak o uspostavi suradnje sa navedenom arhivskom ustanovom u Madarskoj.
13.	Dosjei fondova Državnog arhiva za Medimurje; Opci inventar Državnog arhiva za Medimurje
14.	Tako je 2008. godine otkupljena zbirka Veliki ceh Štrigove, a 2010. godine Ustanova je preuzela darovanjem jedan osobni fond. U ustanovi se trenutno čuva 2550 dužnih metara gradiva.
15.	Opci inventar Državnog arhiva za Medimurje
16.	Medimurska županija spada medu najmanje jedinice regionalne samouprave, a utemeljena je prema Zakonu o po-dručjima županija, gradova i opcina u Republici Hrvatskoj iz 1992. godine. U geografskom smislu obuhvaca područje Medimurja na sjeverozapadu Hrvatske. Kategorizacija stvaratelja arhivskog gradiva Državnog arhiva za Medimurje objavljena je 2009. godine u Narodnim novinama odnosno dostupna je na http://www.narodne-novine.nn.hr. Trenutno je u izradi nova kategorizacija koja je upucena na odobrenje Hrvatskom arhivskom vijecu.
17.	Informacije o izložbenim i sličnim aktivnostima dostupne su internetskim stranicama lokalnih medija poput tjednika Medimurje i Medimurske novine. Državni arhiv za Medimurje je od 2011. godine uključen u suradnju sa 3 slovenske arhivske ustanove (Pokrajinski arhiv Maribor, Zgodovinski arhiv Ptuj, Zgodovinski arhiv Celje) i 2 hrvatske ustanove (Državni arhiv u Varaždinu, Državni arhiv u Zagrebu). Suradnja je rezultirala 2012. godine sa prvom tematskom izlož-bom pod nazivom "Gradovi i trgovišta na hrvatsko-štajerskoj granici".
Jasna POŽGAN: Razvoj arhivske službe na području Medimurja, 197-203
S obzirom na skorašnji datum punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji otvaraju se nove mogucnosti i perspektive za djelovanje kulturnim ustanovama kao što su arhivi za razne oblike medunarodne suradnje odnosno uključenje u neke od njih kroz korištenje resursa europskih pristup-nih fondova prije svega radi razvoja struke. Buducnost če pokazati da li su ustanove poput Državnog arhiva za Medimurje spremne iskoristiti sve resurse koji če biti na raspolaganju.
Vrijednost arhivskog gradiva za susjedne regije
Što se tiče arhivskog gradiva koje se čuva u Državnom arhivu za Medimurje, a odnosi se na područje najsjevernije hrvatske regije, Medimurje treba napomenuti da se čuva gradivo od početka 18. stolječa do 2002. godine u količini od 2550 dužnih metara. Isto gradivo svjedoči o pripadnosti Medimurja različitim upravno-teritorijalnim i pravosudnim institucijama tijekom prošlosti. lako sama regija predstavlja zasebnu teritorijalnu cjelinu koja je bila uključena u prošlosti u sustav susjednih ze-malja (Madarska, Slovenija) što se tiče nacionalnog sastava kroz prošlost kao i danas svjedoči o homogenosti hrvatskog nacionalnog identiteta odnosno o prevladavajučoj hrvatskoj nacionalnosti od gotovo 98%.
lako arhivsko gradivo koje se čuva u Ustanovi obuhvača razdoblje od prve polovine 18. stolječa do početka 21. stolječa ono posredno ili neposredno daje informacije o pripadnosti Medimurja kao cjeline koja je pripadala raznim značajnijim obiteljima koje su ostavile značajan trag u hrvatskoj povi-jesti (Lackovič, Kanižaj, Celjski, Zrinski, Festetič). Od početka 18. stolječa Medimurje je potpadalo u sastav madarske županije Zala, te če se u njenom sastavu nalaziti do 1918. godine s izuzetkom razdo-blja hrvatske uprave (1848.-1861.), te u razdoblju Drugog svjetskog rata. Uklopljenost u sastav madarskog teritorija uvjetovala je pripadnost ustroju madarskog upravnog i pravosudnog sustava, te automatizmom i njihovim institucijama. Isto vrijedi i za prosvjetne ustanove od kojih je cca 80% utemeljeno tokom druge polovine 19. stolječa kada je Medimurje bilo neposredno pripojeno madarskom teritoriju u ondašnjoj Austro-Ugarskoj monarhiji s izuzetkom ustanova u večim trgovištima kojima je osnivač bila vjerska zajednica (Katolička crkva)18. Nakon ponovnog uključenja Medimurja u sastav Hrvatske potkraj 1918. godine odnosno uključenja u sastav novoutemeljenog Kraljevstva SHS postoječi prosvjetni sustav če s nekim manjim izmjenama ostati nepromijenjen. Što se tiče postoječih upravnih i pravosudnih institucija one če nastaviti s djelovanjem s razlikom što če biti podvrnute u hijerarhij-skom sustavu raznim višim institucionalnim tijelima u novoj državi (Mariborska oblast, Savska banovina, Dravska banovina)19.
Što se tiče crkveno-upravne pripadnosti Medimurja ono je od samih početaka postojanja Zagrebačke biskupije (kasnije nadbiskupije) potpadalo u njen sastav, te se ista pripadnost nije mijen-jala do današnjih dana. Navedena pripadnost može se provjeriti u zbirkama matičnih knjiga koje Ustanova čuva20.
S obzirom na razdoblje koje obuhvača gradivo koje se čuva u Državnom arhivu za Medimurje iako se odnosi na područje Medimurja ono svjedoči o pripadnosti srednjoeuropskom kulturnom kru-gu ove regije kao i ostatka kontinentalne Hrvatske. Ukoliko bi pripadnik znanstvene zajednice htio steči potpunije i detaljnije informacije o regiji poput Medimurja morao bi običi arhivske institucije susjednih zemalja koje čuvaju gradivo koje se odnosi na ovu regiju poput: Madarskog državnog arhiva u Budimpešti, Županijskog arhiva u Zalaegerszegu, Pokrajinskog arhiva Maribor, Arhiva Republike Slovenije u Ljubljani, Arhiva Jugoslavije u Beogradu, Štajerskog pokrajinskog arhiva u Grazu, Austri-jskog državnog arhiva u Beču, te specijalizirane arhivske institucije odnosno zbirke izvan arhiva poput Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu, Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec i Muzeja Medimurja Čakovec. U pogledu informacijske vrijednosti za buduča znanstvena istraživanja gradivo Državnog arhiva za Medimurje može poslužiti za neka od znanstvenih područja poput: historiografije (zavičajne, gospodarske, socijalne,..), demografije, politologije, etnologije, sociologije, geografije, prava, medicine, te raznih grana prirodnih znanosti (biologija, ekologija).
18.	Medu značajnija trgovišta spadala su slijedeča naselja: Čakovec, Prelog, Donja Dubrava, Štrigova, Legrad.
19.	Tako je primjerice Kotarski (Sreski) sud u Čakovcu od 1919. do početka 30-tih godina 20. stolječa djelovao kao prvo-stupanjsko tijelo, a kao viša instanca djelovao je Okružni sud u Somboru.
20.	U Državnom arhivu za Medimurje čuvaju se slijedeče zbirke matičnih knjiga: HR-DAM 257., Matične knjige židovske vjeroispovjedne opčine Čakovec (1780.-1944.), HR-DAM 258., Matične knjige rimokatoličkih župa Medimurja (1730.-1946.), HR-DAM 259., Gradanske matične knjige Medimurja (1895.-1945.).
Jasna POŽGAN: Razvoj arhivske službe na području Medimurja, 197-203
U svakom slučaju Ustanovi predstoji puno posla oko identifikacije, obrade i omogucavanja do-stupnosti postojeceg arhivskog gradiva za buduce korisnike. Pored navedenog novoj Ustanovi tek predstoji i zadatak evidentiranja arhivskog gradiva u susjednim državama koje se odnosi na Medimurje, a za kojim vlada interes s obzirom na rijetke publikacije pojedinih znanstvenika u kojima je isto citirano.
Buducnost ce pokazati koliko su područne arhivske ustanove u Hrvatskoj spremne iskoristiti moguce resurse koji ce biti na raspolaganju nakon 1. srpnja kada ce Hrvatska postati punopravnom članicom Europske unije. Ukoliko se resursi iskoriste ili započnu koristiti ta činjenica može značiti samo dodatni poticaj prema afirmaciji jedne područne arhivske ustanove, a samim time i arhivske struke opcenito.
Izvori i literatura
Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, Beograd 1984. Arhivski vjesnik 2/1959., Zagreb. Arhivski vjesnik 3/1960., Zagreb. Arhivski vjesnik 10/1967., Zagreb.
Damir Hrelja, Zapisi iz prošlosti (povodom 60-te obljetnice Državnog arhiva u Varaždinu), Varaždin, 2010/2011.
Vladimir Kalsan, Medimurskapovijest, Čakovec 2006. Narodne novine, 14/2007.
Pregled arhivskih fondova i zbirki R^epublike Hrvatske, Zagreb 2006. Službeni vjesnik kotara Varaždin, 19/1964. DAVŽ, f. 554., Državni arhiv u Varaždinu (1950.- ) DAM, f. 23., Narodni odbor opcine Čakovec (1955.-1963.)
SUMMARY
The history of the modern archival institutions in Croatia began in 1950 when the first archival law for the area of former Yugoslavia was passed. The Archives of the city of Varaždin, founded in 1950, was first an integral part of the City Museum of Varaždin, being one of the first institutions under the mentioned law. During the same year some proposals were made by the local government for making it an independent institution. The result was the formation of the Archives of the city of Varaždin at the end of 1951 and the separation of the Archives and the Museum of the city of Varaždin. The Archives of the city of Varaždin later became an important cultural institution of the region. The Museum of the city of Čakovec was founded in 1954 and was first the city and later the regional institution in charge of the collection of cultural heritage items as well as archival records collected in Medimurje. The archival activities were performed by the Museum of Čakovec until late 1950s. In 1959, following the decree of the Council of culture and science of the People's Republic of Croatia from 1957, the Historic Archives in Varaždin was in charge of the archival activities for the district of Čakovec. The Historic Archives in Varaždin founded the collection centre in Čakovec. From 1961 it was first situated in the premises of the Municipal Court in Prelog. In the following year the city Archives Varaždin was provided with the offices in Old Town Čakovec next to the City Museum of Čakovec, where it also had storage facilities from 1962 to 1969. The collection of archival records was moved from Prelog to Čakovec in 1969, and the collection centre operated there until 2002. Due to a number of reasons the building of the former primary school in Štrigova was allocated to the Archives by the Council of Medimurje County for archival storage and recording in 2000.After the renovation and re-assignment of the building the archival materials were moved to Štrigova in 2002. The collection centre continued with the collection activities as part of the State Archives in Varaždin until 2007, when the State Archives of Medimurje was founded as the new authority institution for Medimurje. The two institutions were separated in 2008, and the new institution started its activities in the same building.
Submitting date: 04.04.2013 Acceptance date: 24.04.2013