KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 6 (6)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Maja 1929.
PATENTNI SPIS BR. 5798
Fermenta d. d., Zagreb.
Postupak za dobivanje kvasca sposobnog za vrijenje, fabrikacijom kvasca na uzduhu, uporabom melase i amonijevih soli.
Prijava od 18. januara 1928.	Važi od 1. aprila 1928.
Na osnovi dosadanja znanja i praktički upotrebljavanih postupaka ovim se iznaša stanovita nova nadopuna postupka za dobivanje kvasca iz melase, koju obrazlaže-mo ovim naučnim razlozima:
U svrhu, da se priredi kvasac uporabom melase kao hranivog materijala, koji sadržava u sebi potrebne organske dušikove spojeve i ugljikove hidrate, polazilo se je doslije odatie, da je najprije bilo od po-irebe zakuhati ili barem ugrijati na neko 70 gradi Celsiusa izlaznu zakiseljenu otopinu melase. 1 to za to, da se ta otopina sterilizira, da se slador invertira i da se obore teško topive sastojine.
Sada je nađeno, da se može dobiti iz melase i amonijevih soli potpuno valjani kvasac bez dodavanja dalnjih dušikovih organskih hranivih tvari, bez mliječno-kiselog vrejenja ili dodavanja mliječne kiseline i osim toga bez znatnijeg zagrijevanja i to tako, da se pomiješa koncentrirana otopina melase n. pr. od neko 15—30 gradi Brix-a s većim količinama jedne jake mineralne kiseline, poimence sumporne kiseline i pusti stajati kod obične temperature ili kod nešto malo povišene tako dugo, dok nastupi sterilizacija i dok se nisu oborile teško topive sastojine. To se mora učiniti prije dalnjeg razređiva-nja i to za to, da se ne moraju upotrebiti odveć velike količine kiseline, koja se mo-
ra kasnije neutralizacijom oslabiti. Kod gore navedene koncentracije melasa dovoljno je dodati onoliku količinu dotične mineralne kiseline, koja bi se i onako morala kasnije dodati za to, jer sa priređuje kvasac iz razrijeđene melase bez dodatka mliječne kiseline ili izazivanje mliječno-kiselog vrijenja, a za valjanu je kvalitetu kvasca potrebna stanovita kiselost medija, u kojemu se kvasac stvara. U konkretnom slučaju treba nakon određenja alkaliteta melase i količine teško topivih sastojina upotrebiti na svakih 100 dijelova melase nekih jedan do pet dijelova koncentrovane sumporne kiseline, razrijeđene prije uporabe s višestrukim volumenom vode.
Da se to ispita dodano je melasi nešto malo dvaju gljivica plijesni (Mucor i As-pergillus) i dvaju kiselih bakterija (Bacte-rium lactis i butyricum) i puštena je da stoji na miru kod 25 gradi Celsiusa osam dana. Od te je melase nakon toga priređena jedna otopina (br 1) od 30 gradi BriX-a uz gore navedni dodatak sumporne kiseline i druga otopina (br. II) bez dodatka kiseline; otopine su priređene kod obične temperature i nakon 24 sata istražen je broj klica u njima tako, da su pre-cijepljene na otopine želatine. Otopina br. I pokazala se polpuno sterilnom, dok je o-pina br. II sadržavala u srediku 4.800 klicu na 1 cm3.—
Din. 5.
K tomu nam je nadodati, da se prema jednom od Marbacha i Kafke objelodanjenom postuoku također melasa, jako razrijeđena, zakiseljuje za hlada sa sumpornom kiselinom i u tu svrhu, da se ne uništi djelovanje sumporaste kiseline (S02) s alka-lično.m samom po sebi melasom, koja se sumporasta kiselina (S02) kasnije nadoda-je u svrhu bijelenja i bistrenja. To proilazi iz dalnjega postupka, prema kojemu se sumporasta kiselina (SO,), nakon što je više sati djelovala na razrijeđenu melasu, oduzimlje s vapnenim mlijekom, a otopina se melase nakon ugrijanja na 90 gradi Celsiusa opet filtrira.
Razlika spram dojakošnjeg dodavanja kiseline leži kod ovog novog načina u tome, da se jake mineralne kiseline, dakle sumporna ili solna, već unaprijed dodavaju melasi da se istom onda, nakon što su kiseline u jačoj koncentraciji izvele svoje sterilizaciono djelovanje u otopini melase, ta otopina razrijedi na stupanj kiselosti (a-ciditeta), podesan za razvoj kvasca.
Inače je već poznato, da se običavaju zakiseljene otopine melase kuhati i onda da im se dodavaju dalnje količine kiseline, a prije zadnjeg razređenja, da se odijele od taloga. Ali se je uvijek radilo s manjim količinama kiseline i nije se uvidilo, da se kod toga može prištediti nepodesno i skupo sterilizovanje melase pomoću zagrije-vanja.
Misao, da se odmah na početku postupka dodavaju velike količine kiseline, koje su i onako potrebne za održanje acidiieta razrijeđenih otopina za procese vrijenja i stvaranja kvasca i to, da se dodavaju u što koncentriranijoj formi, dovodi do još jednog poboljšanja cjelokupnog procesa i to s te strane, što se time poboljšava do-slije nedovoljno iskorišćavanje mineralne fosforne hrane. Dodaje li se naime fosfor-
na kiselina ne u formi skupoga amonijevog fosfata, nego, kako je doista i običaj, u formi superfosfata ili fosforita, to ostaje u-vijek znatan dio fosforne kiseline neisko-rišćen. No zagrijeva li se prije toga super-fosfat s onom istom mineralnom kiselinom koja je određena za zakiseljenje melase i to dosta jako, pe se onda nakon toga bez ili sa nastalim talogom doda melasi, to se time ne obavlja samo sterilizacija, nego se ujedno privađa i fosforna kiselina u potpuno djelatnoj formi.
Iz ovako priređenih i na podesan način razbistrenih otopina melase dobiva se kvasac, koji obzirom na čistoću, stalnost i boju odgovara najvišim zahtjevima nakon toga, kad je još dovoljno i ispran.
Patentni zahievi:
1.	Postupak za dobivanje kvasca, sposobnog za vrijenje, fabrikacijom kvasca na uzduhu, uporabom melase i amonijevih soli, naznačen time, da se obavlja sterilizacija i razbistrenje melase u koncentrova-noj otopini dodatkom mineralne kiseline i to sumporne kisline (H2S04) ili solne kiseline (HC1) kod obične ili nešto malo povišene temperature.
2.	Postupak prema zahtjevu pod 1 naznačen time, da se ona količina kiseline, koja je potrebna za održanje acidiieta u kasnije razrijeđenim otopinama dodaje u obliku mineralne kisline ka koncentriranoj otopini melase prije razbistrenja i razređenja.
3.	Postupak prema zahtjevu pod 1 naznačen time, da se melasi dodana mineralna kiselina prije toga zagreje s fosforitom ili sa superfosfatom do dostatnog rastvara-nja njihova, a istom se ona bez ili zajedno sa nastalim talogom doda koncentriranoj otopini melase.