GOSPODARSTVO Godina Broj. 6 LA ECONOMIA 21 Augusta 1920 GLASILO SLOVENSKIH PRIVREDNIKA U JUŽNOJ A MERIČI Organo de ia imr.igracidn productora Eslava en Sud America IZLAZI NAKLADO! Edicion de la Časa PRETPLATA godisnje (por ano) $ 3.00 mjn. — Inozemstvo (exterior) Dolar u|s 1.50.— Polugodisnje (por semestre) $ 1.50 m|n. — Inozemstvo (exterior) Dolar ujs 1.— BUENOS AIRES Calle Nueva York 3383 Naslov uredništva i.uprave. Adresa redakce a administrace j ministracion: Ing 1 . C. JEKOVEC, Buenos Aires, Calle Nueva York, 3363 [ VILLA DEVOTO se vende ba- j rata una cocina de gas, dos ca- | mas cbieas y una grande de una : Direccion de la. redaccion y ad-j plaza y mcdia ’ todo . usado ’ San Nicolas 3564. SP OLE ONIKA Medani se $ 700 na quintu bliže Bs. Aires v najmu s kontraiftem na 3 roky, dobry vydelek. Bliszi u p. M. Suelian, Bolivar 171. Mali oglasi CHACKA de 14 hectareas a dos horas de la Capital y eerca de la estacion. 0'lindo F. C. S., se ven¬ de con facilidades. $ 1.100 al con- tado y el resto en 92 mensualida- des de $ 56. Ha y casita y pozo. Diririgirse a M. Sitehan, Boli- var 171. AUTOMOVIL marca Doyer, 30 LIP. 4 cil. usado y guiado por el propietario mismo en obra de eampo, se vende por termin, de obra. DOMEK NA SPLATKY o dvou svetnicich, kuchyh atd. galerie, vše z materialu prvotridnlho, vše vydlaždeno i ohraženo, proda se za $ 3000. — na hotovosti a $ 2400. — na mesieni splatky. Blizši calle Concordia 5231, Villa Beimto. HOCHA do učeni prijme CI. Drapal, Krejci, Capital, San Lo- renzo 377. CEDULA DE IDENTIDAD br. 668491, istavljena na ime «Luis Fridrieh» bila je nagjena na uli¬ ci. Stranka neka ju pridigne na naslovu: M. Suchan, Bolivar 171, Buenos Aires. TYPOGRAF, mlady kratce doš- ly se hleda. M. Suchan, Bolivar 171. MUCAMAS a buen sueldo se bnscan varias para familias in- glesas. M.. Suchan, Bolivar 171. COCINERA competente para familia inglesa, se necesita. M. Suchan, Bolivar 171. Mujer para medio dia sc ofre- ee. Fagulcova Anna, Av. Estevez 1001, Dock Sud. ! ODVETNIOKA KAN CELARIJ A ’ Dres. POZ/O Y MEDDA j Civilni i Trgovacki Predmeti i Sarmiento 412 - U.T. 33 Av. 0841' ZIMA JE JOSTRA j Treba se zagrijati, a to se mo-j ze uciniti najbolje likerom, pri-1 pravi j enim iz esencija nase slo- 1 venske ljekarnice. Iz Brna prhni¬ li smo: anis, kimel, karabancel, chartreusse, rum, konjak, fernet, jadodinjak,. visnjevac, .benedik- tinku, vaniljku, pelinkovac itd. Od 4 broja dalje saljemo “GOSPODARSTVO" samo pretplatnicima NOVIM naslovnicima šal jemo na upogled 4 broja, a na¬ dalje. samo a ko se pretplate. PRETPLATA od 5. broja dalje iznosi TRI PEČE na godi- nu, a $ 1.50 na po godine. Za inozemstvo po JEBAN I PO DOLARA na godinu. NIJE DOSTA, samo hvaliti, treba novimi i pretplatiti. Za pojedinca nije to mnogo, a rovini veliki broj pojedinih pret- piatnika več je sada omoguei ., da izlazi urnesto po jedari put, po DVA PUTA MESEČNO 1 , i to umesto na 4 str, na OSAM do BVANAEST stranica. ISKRENA HVALA svim dosadašnjim pretplatnicima, jer oni su nam taj napredak omogucili. . m .. . . . 1 .1. I . mm — ■ .■■ ■ ■■— » ■ n — ■ ■i niMM.— - i i i. —n. i w . n.■ .n — i. ,u PRETPLATNICIMA “SL0QE“ j Pošto je taj naš j edini, tednik, ko ve odštete sa njegove strane, ; koji je izlazio u Južno j Americi što logički sledi več iz glavnog Po 60 ctva. za jednu litru do- na našem jeziku, morao z bog raz- ’ uzroka, zrbog kojega je novimi bavlja i salje svuda. [ n ih poteškoča, koje če njegov Franjo HUSPAUR, Farmacia, * vlasnik g. Petar S. M1LOSAV- calle Facundo Quiroga, N." 1181, LJEVIČ, M. D., pretplatnicima Dock Sud. Se donese u klicu. : sam razjasniti, prestati privreme- --! no izlaziti, to smo dogovorno s TRAJES sobre medida, a pre- • n jj m odlučili, da eemo megjutim cios economicos. Sastreria F. JU- gv -; m dosadašnjim pretplatnicima RENA, Suipacha 879. «S'LOGE» pošiljati našu novinu _- b cz ikakove mulaln je naplate, dok TRAJES sobre. medida, a pre-: im ne isteče pretplata ili dok cios espeeiales.'—Sastreria JOSE' «SLOGA» opeta ne počno izlaziti. SYETLY, Ayacucho 1524. I Za to-odlučili smo se is kole¬ gi j alnosti napram našo j liovini, koja je zaslužila boljeg odaziva sa strane naše javnosti, jer je sa dosele izašlim brojevima dokaza¬ la, da je na pravom putu, da je dobro uregjivana i da je njezini vlasnik učinio sve, što je bilo ible rnoguče, da iseljeništvo dogje do SEnGRITA competente e ins- j tednika, koji bi odgovarao broj- truicla para familia inglesa, buen noj i ekonomsko.) snazi naših na- sueldo, se busea. M. Suchan, Bo- seobina u ovoni kontinentu, livar 171. ! Mi einimo taj korak bez ika- PRVNI HOUSLISTA BO PI¬ VO VARU se hleda za dobrych podminek. Obratit se na p. Fr. Sury, ka¬ pelnik, calle Pumacahua 1426 (Caballito). morao da zaustavi, jer mu je več prvih 8 brojeva pouzroeilo par tisuea efektivnog gubitka. Nje- zine prctplatnike molimo jedino to, da pokušajn, da nam predo- biju svaki po jednog pretplatni- ka na «Gospodarstvo>>, da tako bar delomice pokrijemo povišane troškove. Pošto je «SLOGA:» izlazila dva meseca, to čemo 1(4 god. pret¬ platnicima njezinima pošiljati «Gospodarstvo» još 6 meseci, lj2 godišnjima 10, a c el o go sinjim a 26 meseci, u koliko se naša pretpla¬ ta neče menjati. U slučaju rekl- macija, neka izvoli pretplatnik poslati na uvid dotičnu namir- nicu. Čim g. Milosavljevič počne ope¬ ta sa ponovnim izdavanjem svoje novine, objavieemo to u «Gospo- darstvu», cime bi naravski naša dobrovoljna obaveza svršila. 2 GOSPODARSTVO No. 6 La politica sanitaria de Jugoslavia Fiele.s a nuestro programa que- rernos hoy llamar la atencion a una obra, donde se refleja toda la naciente potencialidad de la jo- ven nacion yugoslava, en el ramo de la higiene. El Instituto de Medicina Social de Zagreb, dependencia del Mi- nisterio Nacional de Higiene de Belgrado, ha editado im album ti- tulado «Cinco anos de labor medi- co-social en el Reino SHS, 1920- 1925». La obra impresa en gran formato, sobre papel de primera, contiene 3 mapas y 2 sinopsis de estadistica, 3 folios de introdue- cion en eslavo, in glos y frances, con 40 hojas con laminas en am- bos lados en impresion de lujo, čada una con tres o cuatro repro- dueciones fotograficas, en total nnas 300 fotografias. El prologo, cuyo autor es el pro¬ fesor Dr. Andres Štampar, con¬ tiene en resumcn el programa de : la politica sanitaria de Yugoslavia. En vista del desarrollo de la cien- eia medica en la Argentina, y de ■: la labor higienica de las autorida- des argentinas, sera de mayor in¬ teres conocer el programa y las ideas principales de la mišma la¬ bor de un pais nuevo, desconocido tanto en este Continente. Con tal motivo insertamos diclio prologo en su integridad. El Dr. Štampar dice: «La labor medico-social en nues-; tro pals se inicio sin tradicion al- guna, siendo algo absolutamente nuevo. Pero ha empezado en un momento psicologieo favorable. En la guerra mundial hemos perdido un millon de individuos mas o me- nos. La mitad a causa de las cn- fermedades infecciosas, asi que el deseo de salud, rncjor vida, era muy grande e intenso en nuestro pals. Probablemente en ningun otro pals se ha apreciado la salud tanto. Un insignifieante grupo de nues- tros medicos ha aprovechado este momento favorable psicologieo, trabajando con gran amor, sacri- ficio y una nueva ideologla du- rante los ultimos alios. Este grupo aumento čada dla mas, y gracias a la avuda y com- presion por parte de la autoridad ..representante de la politica sani¬ taria en n ne str a Administracion Central, ha podido completar sus conocimientos profesionales en to- dos los cent ros cultiirales del mundo, perfeecionandose asi para la gran tarea que le fue confiada. Nuestra ideologla esta cbntenida en estos puntos principales: 1) Mas importante que la le- gislaeion es la instruceion del pue- blo. Por eso tambien nuestro ramo esta basado unicamente en tres pe- quenas leyes. 2) Lo mas importante es prepa¬ ran en un ambiente el terreno, y tener una nocion clara de los pro- blemas sanitarios. 3) El problema de la salud del puehlo y la labor por su mejora- miento no es un monopolio de los medicos, sino es deber de todos sin excepcion ocuparse de el. Unica¬ mente lina colaboraeion tal por parte de todos los factores puede fomentar la salud del pueblo. 4) El medico ante todo debe ser un trabajador social; con la tera- pia individual no se puede con- seguir inucho; la terapia social cs el medio cjuc le puede llevar hasta el exito verdadero. 5) El medico no debe depender economieamente del enfermo, en vista de que la dependencia econo- mica forma un obstaeulo, para cl desempeho de sus principales fi¬ nes. 6) En la cuestioh de la salud del pueblo no se debe liacer dis- tincion al guna entre el economica- mente fuerte y el debil. 7) Es necesario crear una orga- nizacicin sanitaria, en la cual cl medico buscara al enfermo, y no al reves, en vista de que unicamen- tc asi nuestro tratamiento puede ineluir un numero siempre inayor de aquellos, cuya salud debemos cuidar. 8) El medico debe ser un um¬ esim del pueblo. 9) El problema dc la salud del pueblo cs mas importante en su faz eeonomica que humanitaria. 10) El teatro principal de la labor del medico son los lugares habitados por los seres humanos, y no los laboratorios y las salas dc ordinacion. Con la ideologla indicada esta saturada nuestra labor en todos sus aspeetos. Durante los ultimos cinco anos hemos fundado 250 Institutos de Medicina Social, a saber: 1 Instituto Central de Higiene en Zagreb; 6 Institutos Epidemiologicos; 19 Estaciones Bacteriologicas 23 Estaciones Iligienicas; 1 Instituto para las Enfermeda- des Tropicales; 1 Instituto contra la Malaria; 3 Estaciones contra la Malaria; 42 Estaciones de Asistencia anti-malarica; 50 Ambulatorios antivenericos; 34 Dispensatorios de Tuberculo- sis; • 14 Institutos de recien nacidos y ninos; 18 Ambulatorios de Tracoma; 17 Policlinicas Escolares; 2 Institutos para la Medicina Social; 19 otros diferentes Institutos medico-sociales. Para la ubicacion de estos Insti¬ tutos fueron construidos o compra- dos 170 edificios, desde casas mo- destas hasta imponentes palacios. En estos edificios se cuentan 1783 habitaciones. Por parte de la iniciativa particular y con ayuda del Estaclo fueron fundados ; 3 Institutos con 250 habitaciones. i Algunos datos estadistieos ilus- ^ traran la intensidad de la labor 1 efectuada. Los medicos v demas personal de las instituciones citadas reco-1 rrieron durante su labor en el te- ! rreno mismo hasta ahora unos 700.000 km. ! Tuvieron lugar 7292 conferen- cias sobre la salud, con mas de 1.200.000 de oyentes. Se distribu- yeron 1.500.000 libros, circulares y carteles. En las confereneias se j ha aplicado los mejores medios s tecnicos. Las exposiciones locales: de higiene fueron visitadas por 100.000 personas. Los Institutos epidemiologicos efectuaron solamcnte durante el aho 1924 unas 180000 inspecciones y aplicado en los ailos 1921-1924; la vacunacion antirabica a 22.480 personas. Las instituciones dedieadas a la lucha contra la malaria efectuaron en el ano 1924 visitas a 220.561 enfermos de malaria, y distribu- yeron 2100 kg. de quinina. Durante el ano 1923 lian con- currido a las ambulancias antive- nerieas 31.611 personas en 205.000 intervenciones y durante el aho 1924 35.181 personas en 236.000 intervenciones. A los dispensarios de tubercu- losis concurrieron durante el ano 1923 12.889 enfermos, y en el ano 1924 fueron 16.453, con 14.433 vi¬ sitas domiciliares. El Instituto para la Defensa de la Infancia higienico-social en Ljubljana ya durante su primer aho se ocupo de 1302 ninos con 3851 consultas y 364 visitas a do- micilio. Las Policlinicas escolares en Belgrado en el aho 1924 ban tra- tado sistematicamente 5931 ninos. En total visitaron las policlinicas 13.898 ninos; intervenciones den- tale.s hubo 5527. En Zagreb las visitaron en el termino de 8 m&ses 3239 alumnos en 18.345 casos; in¬ specciones dentarias hubo 4837 con 1830 intervenciones; 3577 alumnos tomaron 8439 bahos. Se ha heeho 1000 mesuras bio- metricas, 2000 easas fueron in- speccionadas sistematicamente a fin de conocer detalladamente sus condiciones higienieas. El numero de carnas para la iso- lacion de enfermos de dolencias in¬ fecciosas aumento a 850. El primer periodo de la labor medico-social ha pasado. La base de la Organizacion esta echada v la labor hasta ahora hecha ha me- recido tambien el reconocimiento del Exterior. La Fimdaeion de Rockefeller vino con una contri- bucion regia de 20 millones de dolares. En el presupuesto nacional du¬ rante este periodo fueron destina- dos para la fundacion y sustento de las instituciones medico-socia¬ les 170 millones de dinares. I!oy dia solamente 3 de estas institu¬ ciones representan un valor de unos 50 millones de dinares.» Y hab! a n do del fesplendido al¬ bum (jueremos mencionar un pašo acertadisimo, dado por las damas yugoslavas en esta. Elias, organi- zadas cn el «Circulo dc Damas Yugoslavas», ban ofrecido un e- jemplar de la mencionada obra al Prof. Dr. Osear Ivanissevich, hijo- de yugoslavos, tan ventajosmente eonocido en esta gran Capital, con la siguiente dedicatura: «E1 Cir- culo dc Damas Tugoslavas rueg.1 al Sr.Dr. Oscar Ivanissevich, quie- ra aceptar el preselite album, tes- timonio del esfuerzo sanitario y progreso higienico realizados por nuestra joven Nacion, como liome- naje de admiracion por su ciencia medica y de gratitud por la pre¬ bada tan eficiente simpatia que eonstantemente demostrara y sigue demostrando en beneficio de todo lo que proeede de nuestra lejana patria, que lo es tambien la de sus padres. -— Buenos Aires, Agos- to de 1926.» Od uredništva i uprave Radi promene tiskare i ulaga- nja naših slova u linotipski stroj, u ovom broju izostalo je više čla- naka i dopisa. No. 6 GOSPODARSTVO 3 Dr. NINKO PERIČ Ministro de Hacienda Yugoslavo Naeio -el 27 de Mayo de 1880 en Bojie, de padres agricultores. Du- rante su carrera ha desempenado sucesivamente las siguientes fun- eiones: era Secretario del Minis¬ tro de Relaciones Exteriores, Pro¬ fesor de la Universidad en Bel- grado, Ministro de Politiea So¬ cial, Ministro de Justicia v Pre- sidente de la Coraision del Tra- tado Comercial con Hungria. En su caracter aetual de Ministro de Hacienda mereče espeeial recono- cimiento por el pašo acertadisi- mo, que ha dado poniendose per- sonalmente en contacto con todas las Organizaciones Economicas, eomo lo son las Camaras de Co- mereio, las Asociaciones Indust- riales etc., en el Reino, para dis- cutir con ellas en grandos Asam- bleas e inumerables anquetas los mejores modos para la solucion de la gran crisis economica — ese fruto de post-guerra — por las que pasan ahora todas las Na- ciones de Europa, y entre ellas tambien nuestra antigua patria Yugoslavia. U koliko smo mi sami krivi m, U ZNAKU DEZORGANIZACIJE I PROFESIJONALNE POLITIKE «Bez uticaja privrede na izvršujucu vlast ne može biti napretka». («Narodno Bogastvo», Zagreb) (Nastavak) Posledice ovako n profesijonal- NUESTROS ARTICULOS Nuestro estimado colega, «EL CREDITO COMERCIAL», quc aparece diariamente en esta, c ali e Montevideo 408, ha publicado in- tegro el artfculo de fondo «Las sugestiones de la vida practica» del namero 5 de «GOspodarstvo» acompanando la publicacion con un prologo, donde subraya la ac- tualidad de las ideas, sugeridas por algunos emigrantes yugosla- vos. «PROTEST Iz dosele došlih novina iz do¬ movine vidimo, da če Protest po- buditi zasluženu paznju. Sušački «Novi List» objavlja ga u celosti, a zagrebački «Obzor» javlja o njem vest. Kako čujemo, poslana mu je i valparaiška «obrana» i «Otvoreno pismo D, Pasku Ba- burizzi». no-političkom smislu rešenog pi¬ tanja zastupstva osečamo jos i u drugom obziru. Nišu nam poslali ovamo da vrši konsularne, dakle u prvom redu gospodarske poslo- ve, STRUKOVNJAKA, nego pro- fesijonalnoga političara. ITzet je iz jedne političke Strane, ltoja je bila uz radikalni! onaj momenat najjača i najuplivnija. Megjutim se rascepila, on pripada njezinoj neznatnoj frakciji, koja je potis- nuta u opoziciju a zajedno ipak držana u rezervi, dok sc relacija izmegju radikala i radicevaea ne pojača tako, da o ovakovim re¬ zervama nebi bilo više treba vo¬ diti računa. Osim toga nosilae funkcija predstavništva nikada u svom ži¬ votu nije liio išta drugoga, nego provincijalni sudac, tako da za so bom nema niti političke prakse a još manje ikakav serijozni po- jam o najvažnijim narodno-gos- podarskim pitanjima, koja danas muce i tako silne gospodarske or- j ganizme, košto je Engleska, Pran- J cuska, Rusija itd. Ivao dalnji ba -• last nosi na sebi još dve okol- nosti. Svestan je aristokrata, ano- ( malija n ovdašnjem ambijentu, gdje se i zadnji p.eon i napram predsedniku republike oseča kao . čovek potpunoma istvoredan i pu- nopravan. Druga je okolnost ta, da je došao ovamo dobivši obe- canje, da je konsulom samo priv- remeno, a da ga se šal je preko mora namerom, da ga se prvom zgodom povisi na diplomatu, na Poslanika. U vezi sa položajem njegove stranke ova «prva z^o- da» ne dolazi več petu godinu, tako da funkciju generalnog kon- sula još uvek zauzimlje činovnik, koji sam veli da nije došao ova¬ mo da bude konsulom. Pa svi vi¬ dimo, da prema torne i — radi, to jest vuče prinadležnosti, ko j e su veče nego prinadležnosti na¬ ših najvažnijih diplomatskih pred stavnika, košto su poslanici u Pa¬ rizu, Londonu i 'VVashingtonu. A to je «profesijonalna politi- . ka» u praksi, u ekonomskom ob- , žiru: kad neko, koji nije na svom mestu, ipak godine i godine ne ^ renuneira, da je mesto, koje zau- 1 zima, de faeto vakantno, umesto da pusti, de je zauzme strukov- n jak; a ipak opterečuje državni proračun sa sada oko $ 40.000. —- 1 m|n., to jest sa oko MILIJUN DINARA godišnje plače, j To je posledica za državni pro- I račun. A za iseljeništvo: da bi morali ispisati jednostavno čita- vi program rada za jedan konsu- 1 at kao gospoclarsku inštituciji!, kad bi smo hteli izraziti, što sve naše ovdašnje zastupstvo zbog na¬ vedenih okolnosti nije moglo ura- | diti. U koliko pada krivnja na tim prilikama na iseljeništvo .samo? Jer se nije OBGANIZGVALO, jer nije neodvisno od gore spo- menutih pojedinaca sastavilo svog jasnog gospodarskog programa, koji bi mogao vezati ogromnu ve- činu, i jer nije ovako organizo- j vano učinilo na nadležnim mesti-j ma potrebnih koraka, da Li se konačno došlo iz ovakovog porat- nog stanja u normalne prilike rada. U privatnim razgovorima čuje se dosta tužba, opravdanih i jas¬ no definovanih. Ali takove tužbe ostaju nepoznate, i ostaju tužbe ! pojedinaca. A vlade u Beogradu : mogli opravdano reči: zasto nam niste tih tužba javili, zašto ih niste dokazali, zašto nam niste 1 dali organizacijom jamstva, da| čete i Vi suragjivati oko napred- j POZIV NAŠEG PREDSEDNIKA VLADE Na jednoj od sodnica naše Narodne Skupštine progovorio je Ministarski Predsednik, g. Nikola Uzunovič ove reči, koje objavjamo u vezi naših elanata «U koliko smo mi sami krivi» i «Otvoreno Pismo D. Pasku Baburizzi»: Pozivam svu našu javnost i sav naš poslovni svijet, indus¬ trijske i trgovačke komore i sve naše grad jan e, da svaki od njih kad primjeti ma šta nepravilna neka mi prijavi bez stra¬ ha. Neka mi skrenu pažnju na stvari koje mogu oštetiti drža- vu da možemo na vrijeme sutati na obranu državnih interesa. Iseljeništvo nema dakle više izgovora, da «oni u Beogradu» neče da čuju za naše tužbe i poteškoče.. Treba se organizovati i dignuti glas! ka, svoga i narodnega, ako Vam pošaljemo druge ljude, koji če moči izraditi precizan program na. osnovu vaših zahteva i programa, i koji če biti kod izvagjanja po- dupirani efikasno i sa Strane Vas samih ? Zar ovi prigovori vlade ne bi bili opravdani? Nije dovoljno priregjivati samo protestne skupštine — a mi niti do tih nismo došli, nije dovoljna samo kritika manjkavosti drugih činitelja — kad bi se te uklo¬ nilo, ostali bi smo bez «progra- ma». Treba organizacije, i prog¬ rama za POZITIVNI GOSPO- DARSKI rad. Na takovom temel¬ ju došla bi u naše redove aktiv¬ nost i stalan interes, jer su naše gospodarske prilike ono, što nas interesira svaki dan, ceo naš ži¬ vot. «Bez uticaja na izvršujucu vlast», to je na naše državno ei- novnistvo, «ne može biti napret- ka». Jer bes takovog uticaja to činovništvo uvek če se pokomodi- ti, pobirokratiti i promentiti u ! autokratskog i sterilnog konsu- menta narodnog bogastva, koje stvara svojim znojem svaki priv- rednik, osobito iseljenik. Dok budemo sami tako nehaj- lii, da nam ne bude stalo do toga, da uzmeno nadzorstvo oko raspo- laganja narodnim, to jest svojim bogastvom u svoje vlastite ruke, tako dugo nemarno prava, da se lužimo, ako njim slabo upravlja- ju oni, kojima smo upravljanje prepustili bez nadzorstva, premda dokazuju, da za to upravljanje nisu sposobni. TISKARSKI ISPRAVAK Pošto novinu slažu slagari, ko¬ ji ne razumi ju naš jezik, potk ra¬ la se kod zadnje korekture, kad je br. 5. bio več u stroju, u prvom stupcu na str. 5., u članku «Otvo- reno Pismo Don Pašku Babu- rizzi» pogreška. Dotični odstavak ima da glasi: «Njegova zadača je bila, da nag- je načina, kako da bude »svako- me svoje», a ne da se polemiki! direktno izaziva, ogorčava jedmi stranu, a drugu ispostavlja po¬ zornosti, do koje sama^nikada ni¬ je željela doči. A na šilu se name¬ če okolnost, da se za nekoga, koji je na gospodarskom polju postigao nevigjene uspjehe, da mu se na gospodarskom polju dade i zadoščenje, pa i priliku, da nagje most do svoje domovine. U svoje vreme, dao sam na nad¬ ležno mesto predlog, da se osnu¬ je funkcija «Konsularnih Savct- nika»... 4 GOSPODARSTVO No. 6 NARODNI PARAZITI Ad aperturam libri Gospodinu Ministru Spoljnih Poslova Kralj. SHS u Beogradu Medjunarodnim konvencijama ustanovljeno je, da svaka država jedna kod druge ima svoje zva- nične predstavnike u licu Amba- sadora, Ministra, Konzula i.t.d., koji če svijesni svoje dužnosti zaštičavati interese svoje domovi¬ ne ; a notabene tamo gde ima svo¬ jih emigranata i iseljenika, sta¬ viti im se na uslugo i braniti nji¬ hove interese. Nama Jugoslovanskim iseljeni- ja prestala izlaziti razlogom da je pala u teške materijalne ncprili- ke, to evo ovde činim - jer mi je gostoprimsvom cijenj. lista «Gos- podarstvo» ustupljenp mjcsto - da i ja fiksiram svoje osjeeaje; po- menuto pismo glasi : Čast i Dužnost, U Vašem cijenj. listu «Sloga» br. 6. od 21. Jula tek. god. izašao je članak pod naslovom Protest i Kontna pro¬ test, povodom odlikovanja g. N. cima u Južnoj Americi palo je u' Mihailoviča. U istorne se napada- čast, da dobijemo kao našeg zaš- titnika i zvanienog predstavnika naše države g. Dr. Ivu Grisogona, biv, manjo-varoškog sudiju po¬ kojne austro-ugarske monarhije; G. Grisogono je postavljen uka¬ zom 'N. Vel. Kralja za General- nog Konzula, kraljevine S. H. S. u Južnoj Ameriic sa sedištem u Buenos-Airesu (Argentina) još godine 1922 i za ovo vreme od 4 i po godine do danas, g Grisogo¬ no ima ogromnih uspjeha: Uspjeo je da uštedi (za svoj džep) poveli- ku sumu novaca od svoje ogrom¬ ne plate (koja iznosi 4.000 argen¬ tinskih pesosa mjeseeno, ili pre¬ vedeno na Jugoslovenski nešto vi¬ še od 100.000 dinara) jer g. Gri¬ sogono je plačen platom koju ne uživa ni jedan državni zastupnik naše države, pa čak ni veči po rangu i zvanju i koja mjesečna ju g. Mihanovie i Generalni Kon¬ zul g. Ivo Grisogono. G. Mihailo¬ vič se napada, zato sto je odliko¬ van ordenom sv. Save II. st., a g. Konzul zato sto je preporučio od¬ likovanje. Upuštati se u kritiko- vanje, dali je g. Mihanovie zaslu¬ žim da dobije ma kakvo odliko¬ vanje, nije mi moguce, jer ne poz- najem ni nacionalni, ni anacio- nalni rad g. Mihailoviča, to vi koji ste u B. Airesu bolje znate. Nego se želim pridružiti «Protcs- tu» koji govori večinom o radu Generalno g Konzula g. Ive Griso¬ gona. U njemu se prigorava g. konzulu da slabo poznaje život i prilike naše kolonije; jer sc slabo i meša sa našim ljudima, a to je nažalost istina. Zato želim da iz¬ nesem jedan slučaj koji je se de- sio ovde u Montevideo: g. Griso¬ gono prošao je gradom bez da se suma iznosi onoliko koliko jedan bteo zadržati, ma i jedan sat u naš ratom urnisani fizieki i mate-' samone mjestu, upriličiti sasta- rijalno ratni-invalid prima invali- nak sa našom kolonijom i zapitati du za 15 godina. Dalje, uspjeo je naše, ljude o prilikama u ovoj re¬ da odlikuje g. Nikolu Mihailoviča ' puhlici. G. Generalni konzul sva- ordenom sv. Save, te time čvrsto kako zna da u samom Montevi- veže potrebno mu prijateljsvo deu živi 4000 do 5000 naših iselje- imueuoga g. Mihailoviča, najbo- ’ nika, koji su ovde prepušteni sa- gatijeg Jugoslovena. mi sebi bez ikakvog našeg službc- Vidite li, da su uspjesi g. Kon- nog zastupnika, a od kako posto- zula ogromni njegov rad za dobro ji naš konzulat u Južnoj Americi, države, kolonije i nas iseljenika još ni jedan od naših službenih svakom je dobro poznat; pa s to- predstavnika nije našao za shod- ga kocu da ovde iznesem jedan no da nas posjeti i da se i za nas primjer pohvale g. Konzulovog malo zainteresuje. Ta nemarnost rada-koje sam dobio iz Montevi- g. konzula donosi vrlo hrdjave dea (Uruguay) od jednog sv j os- p o si j e div e, kako njemu, tako sa- nog našeg iseljenika, s molbon da moj državi; jer ljudi prepušteni isto oštampam u mome listu «Slo-' sami sebi počinju bagatelisati g. ga». Kako je «Sloga» na radost g Generalnog konzula. Kada neki konzula i drugih mojih neprijatel- od nas treba nešta od Konzulata, KAD SE POTUZI koji od vaših prijatelja; da nije primio «Gospodarstva», pi¬ tajte ga, da li je več poslao PBETPLATU — Ako je„ neka reklamira i javi. kojih brojeva nije primio. Ako nije. pojasni¬ te mn, da pretplatata iznosi samo TRI PeCE na čelu godinu dana, tako, tla novimi šal jemo samo onima, koji pošalju pret- platu. isprave, produženje pasoša, vad- jenje novog, ili torne slično svaki se boji da traži, jer pored takse koju mora da plati, prisiljen je Sekati po mjese.c dana i više dok Se g. Generalni konzul smiluje da učini milost i obavi svoju duž¬ nost Još jedan vrlo žalostan slučaj je se d e si o tada: ovdašnji novina- ri su doznali da se na brodu, koji je doplovio iz Bs. Airesa nalazi g. Generalni Konzul države Jugos¬ lavije, te su zamolili nekoliko pi¬ tanja od g. Konzula. Ali naš g. konzul nije se hteo uopšte poka¬ zati, odbivši novinare sa rečima da je umoran od puta. Ovdašnji novinari su mislili, da g. Konzul dolazi službenim poslomnaime da sondira teren za postavljenje na¬ šeg zastupnika ili torne slično. Medjutim naš je g. konzul došao na ljetovanje, ko j e mu je bilo mnogo važnije nego posjeta našoj kolonji — ili razgovor sa ovdašn- jim novinarima. Eto tako nas zastupaju naši državni prestavnici, koji su zato najpozvaniji. Vi kao novinar shvatičete koliko je štete naneo nama ovde u Montevideu, koji smo kao nacija nepoznati (več nas zovu Austriacos) odbivši ov- dašnjc novinare — koji da su bili primljeni od strane g. konzula, si¬ gurno bi doneli opširnije članke o Jugoslaviji i njenom General- liom Konzulu, koji da je bio tako ljubazaii te im dao intervijutako bi ovdašnja javnost preko svojih novina bila malo upoznata i sa nama Jugosiovenimakoji smo ve¬ likim brojem u ovoj gostoljubivoj Revistas de bordades: Bordado en blanco $ 0.45; bordados y la- bores, 0.40; «La Moda Portena, 0.30. Figurines de moda; «Weldons» SSeeS9S09^0S99S000S0S909S JORGE GEUBASEVICH Calle Suarez 410 Buenos Aires — Boca Jugoslavenska ICnjizara i Papirnica Pišite po katalog! Odprema novac u Dinarima za sva mjesta Jugoslavije. Prodaje putne listove (Sif- karte), tako isto za dolazak (Llamadas) za sva mjesta Jugoslavije B 8 para senoras, con moldes, a pe- sos 0.75 ; «Weldons», para ninos, con moldes, 0.60; «aL Mode de Demain», 0.90; «Toute la Mode», 2,-—; «Record», en ešpanol, 0.60; «La Femme Eleganten, 1.—; «Les Grandes Modes de Parls», 1.30; «La Femme Chie a Parm, 1.60; «Les Enf'ants», con moldes, 0.90; «Tres Chic», 1.80; «Pietorial Re- view», 1.20; «La Mode de Paris», 1.90;. Albumes. — Croehet, 350 mo- delos, $ 1.20; croehet, 300 mode- los, 1.00; Macrame, album N.° 1, 2 y 3, c|u., 1.50; Los tres albu¬ mes, 4.— ; Macrame Gran Album, 2.50; Album N.° 1, 100 hojas de •dibujos varios, 1.50; Album N.° 2, letras, monogramas, 2. — ; Album N.” 3, infinidad de dibujos al na¬ tura!, 2.50; Album N.° 5, filet, 1.80; Album N.° 6. lencerai y ro¬ pa de eama, 2.50; Album N.” 7, tejidos dos agujas, 1.80; Album N.° 8, Arreglo de la easa. 1.80; lončena. figurines, varia, 1.20. Franqueo de impresos: certifi- eado, 0.30. Časa « E T J R A S I A » NUEVA VORK 3363 Buenos Aires Jovan OSTOJIČ TOSKOVIČ Buenos Aires, Calle Suipacha 805 U. T. 44, Juncal, 5295 Izveštavam cijenj eno opčins- tvo, da sam zatvorio svoju pos- redničku kupoprodajnu kanee- lariju i salon za dame u ulici Viamonte 665 i otvorio jedno od najmodernijh trgovina kupopro¬ daje i to u gore naznačeno j ulici, pod imenom «ASTRA», gdje ku¬ pujem i prodajem: briljantske, biserne i srebrne nakit e, srebrne, porculanske i kristalne servise, umjetničke slike, fine kancelarijs- ke y sobne namještaje, muške i ženske haljine od svile, y štofa, za zabave i ulicu, svilene, štofane i krznjnene kapute, kožuhe, šešire itd. Sve te stvari su od najboljeg materijala a po neverovatnoj jef- tinoj cijeni. Sve možete si na¬ baviti u kuči «ASTRA» ili pre¬ ko nje. Dogjite pogledati moje zalihe, da se osobno osvjedočite. Ne zaboravite, da su ekonomi¬ ja, ušteda i dobra oblika od ve- likog značenja za svakog a oso- bito za iseljenika. Ko. 6 GOSPODARSTVO 5 zemlji naseljeni; a ovako lep uti- sak o nama i našem Generalnom Konzulu ! Nakon svoga provratka iz Uru- guaya n Buenos Aires, napisao je jediln elanak, g. Konzul u svomc organu «Jadran», ali ne o prili¬ kama u Uruguay-u nego o torne, kako je proveo Ijetovanje na i- nianju g. LušTča, ta j elanak go- vorio je samo iskljueivo o g. Lu- sicu (koji uzgred rečeno i nije više Jugosloven) i njegovoj šumi. Eto o šumi i g. Lusiču je pisao mnogo, o koloniji Jugoslovenskoj ni reči, j er je valj da bilo ispod časti g. Konzulu posjetiti narod i stisnuti žuljevitu ali poštenu i iskrenu radničku ruku. Po svemu torne se pokazuje da je g. Grisogono samo konzul časti ali ne i konzul dužnosti, jer neka ne zaboravi g. 1hjsogono da sva¬ ka čast vuče za sobom i dužnost, a osobito to, ako je ta čast para¬ ma sviju nas plaeena. G. Gene- ralni Konzul neka zna da jc on •ovaino poslat nas radi — a nismo mi došli amo njega radi. — Ako se ne os ječa sposobnim za kon¬ zulsko mjesto, neka dade ostav- . ku, te neka sposobniji idu na nje- ' govo mjesto, koji če znati umjeti i lit jeti da se zainteresuju za sve ; nas, i da svoju konzulsku čast j vežu i dužnošcu — te time koriste nama iseljenicima i državi koju zastupaju.» Eto vidite, gospodine Ministre, koliku zaslugu ima naš uvaženi g. Konzul za koloniju, nas iseljenike i državu. On je zaista samo jedan narodni parazit.—Cjenite pa pre- sudite.—upučujemo apel lia Vas i molimo Vas spasite nas bede — i smjenite ovog nesposobnog držav- nog prestSvnika; samo pazite da ga ne uvredite — njega i njegov nacionalni rad — jer jedinu sa- tisfakciju imao bi g. Grisogono da bude postavljen za Ministra. To je bar njegovo mišljenje: «Aut Cesar aut nihil. Fetar Milosavljevič, v. r. Direktor lista «Sloga». Augusta, 1926 U Buenos Airesu. NESTAŠICA RADA ‘ U &ENDOZI Ima več. oko mesec dana, da je naš iseljenik u Mendozi ostao bez rada. Te.ško, zlo i naopako bilo .je našem rudniku več i dosada, a sada bas do skrajnosti došlo. Neznadi svet, kuda da krene i št o da radi. Teško mu bilo u na-j šoj Domovini, a danas je to doče- kao i ovgje u tugjoj. Naša je do¬ movina stvorena krvlju i sa stoti¬ ne niljada izgubljenih života mla¬ dih sokoliča, a ono što osta, u- mestu da je kod svoje kučc i kraj svoje obitelji, on je po tugjem svetu, i pred tugjim vrat ima pro- •si. Ovo zlo protiče od same naše gospode, što se bore samo za mi- nistarsko stolice, a ne. brine sc za OPET KORAK DALJE Naši če pretplatnici biti sigur¬ no ugodno iznenagjeni, videči da je tekst u ovom broju več složen s našim slovima. U narednom bi¬ če složeni njima i oglasi, kojib ža sada još nije bilo moguče ispotpuniti u tom obziru. Članei biče dakle laglje čitljivi, a noviM post upu j c za korak dal je što se tiče slagarskog oblika. JUGGSLOVENIMA U BERISSU I OKOLICI stavljamo do znanja, da smo po¬ verili svoje zastupstvo gospodinu Petru STAPIČU, Calle Montevi¬ deo 493. Tako če svi oni, koji žele doz- načivati u stari kraj novac, koji žele preko nas kupiti prevozne opsti interes našeg naroda i naše ]i s t ove kojegagod društva, ili po- narodne Domovine. Napred, gos- z ivne prcvoznice, imati pri ruci pedo. jer slava Vas čeka. naslov, na koji se mogu obračati J. L. Buligovič. j lia Jcojem. mogu dobiti usmeno . sva potrebna razjasnjen j a ili žel- : jene obavesti. NAŠI POKOJNICI j Ji. SUCIiAN, Bolivar 171, Bue- Svim svojim prijateljima jav-'nos Aires. J jamo tužnu vijest, da smo primi- ! -,- —- li 12. o.m. brzojav iz Solina, da 1! * Pri ’ S‘' S vŠmeier aik " j D?- COžUlfclt ud. Martina Pletikosiča j Medico del Hdspital Raivson Ostajemo uc vil j eni u ovoj tugjini: Grgnr Pletikosič, sin, u Bcsisten-’ Ha trasladado su consultorio a: ciji, Čako — Kruno Pletikosič, i Rodriguez Pena 274 sin, u Rosariju — Ljubica, udata; U. T. 38, Mayo 1711 Pregarz, k c i, u Buenos Airesu. ! Consultas de 3 a 6. NASA GOSTIONICA U MENDOZI Fonda «Nueva», calle Belgra- no 1366, Mendoza. Jedno pol kvadre od zeljezni- čke stanice, toči razna pica, pose¬ duje udobne spavače sobe, i ugoš- čuje sa izvrsnom hranom, a sve to za niške cene. Vlasnik: Luka Vukasovic. PENSION «ZORKA», FLORES Poznata slovenacka čistoča. Najbolja opskrba. Prilika za kon¬ verzaciji! u engleskom, nemaekom i kašteljauskom jeziku. Sobe s hranom ili bez hrane-od $ 80 dalje. Calle Ramon L. Falcon 2207. Jedna kvadra od Rivadavije, višina 6700. Trebamo PRVORAZREDNE KUHARIČU za JUGOSLOVENSKU RESTAVRACIJU U MENDOZI Doli ena mora da je Juogslovenka, i da je zdrava, cista i da neslo poznaje i ovdasnju kuhinju. Po podatke obratiti se na potpišane. Belgrano, 1389 — Mendoza BULIGOVIČ I SPALJ Grajamo produzeceOsnovano 1912 fr. G0BICJ1 Sitio de Montevideo 660 - Lanus F. C. $. Proračuni, načrti i gradnja klica za obitelji, clialea, dvora¬ na, skaladista, mostova zeljeznica itd. Specijalista za zelezni beton (cemento armado) — Izvršilo vee opetovano klice do de vet spratova. Male obiteljske kuče grade se na umerene mesečne obroke. Zaposluje najbolje naše inženjere i druge strukovne sile, te iskljueivo naše radnike. Kad radi dobro naša tvrtka, za¬ radi dobro i nas radnik - iseljenik. Željene informacije i podatke mozete dobiti usmeno ili pis¬ meno na gornjem naslovu. Hi: jllf i NAJSTARIJI CEŠKOSLOVENSKI NOVČANI ZAVOD M. suni A K Buenos Aires B0L!¥AR 171 Mmsm deznake i stari iirsj preko Žl¥i!ost8iisIc@ Banke u Pragu največeg novčanog zavoda u Češkoslovaško j, sa glavnicom i pričuvama od preko 400.000.000 Čk. i preko a (prijašnje Hrvatske Zeihaljske Banke) Čuvanje novaca us 4 % ukamačivanje Menjanje novaca po najboljim tečajevima Prodaja prekomorskih prevoznih listova uz najniže cene. Gramofonske p loče hrvatske, srpske i slovenačke PIŠITE PO CENOVNIH ČEŠKO SLOVENSKY ROČNIK I. Buenos Aires 21 Srpna 1926 čis. 5 Vychazi čtmactidenne Sedakčni čast ridi; Inž. E. KNAIBL, Triunvirato 669 E. PRESIDENT MASAEYK O SOKOLSTVU (Odpoved' presidenta republiky československe bratra T. G. Ma-i saryka. 5 eervence 1926, na liold j Sokolstva). Bratre starosto! Dekuju bratfim za dar a zaro- veii prosim, abyste navzajem pri¬ jali moje venovani. Tyrš primo genialnim a ume- leekym počinem harmonicky slou- čil anticky ideal krasy, dobra s našim narodnim programem, ža- dajicim synthesi ušlechtileho češ- stvi s čistym lidstvim. Tyrš vy- tvofil sokolskou obee a vštipil ji tu šilu a mužnost, ktera stejne se vyliyba hrubosti a nasilnosti jako sentimentalite slabošskeho brat- fiekarstvi; velike vzory naši slav¬ ne minulosti. Žižka a jeho nez- lomna ebrabrost v obrane pravdy n naroda a Chelčickeho nekom¬ promisni pacifism našly v idei so¬ kolske harmonicky vyraz. Tyrš v souhlase s tehdejši mladši pokrokovou generaci byl nadšeny demokrat a sokolskym bratrsvim vedome sloužil demo- ltraeii a osvobozeni naroda. Vi¬ tam proto, bratfi, vaš slet, nebot prišel opravdu jak na zavolaiiou, aby všecky mysliei nazorne pou¬ čil, co znamena den'iokratieky ee- lek: organisovanost, ukaznenost, pripravenost. A tento organiso- ! vany, ukaznenv, pnpraveny ce- lek, ta naše krasna obec sokolska ma prave ted zvlaštni vyznam: zastinuje nynejši politicky nesou- lad a stlačuje jej na pfechodni fasi naseli o politickelio vyvoje. Ivdyž prehliživam ty massy So¬ kolu a Sololic, mladycli a staryeh, uvedomuji si znova a znova, že každe, množstvi musi byt ovlada- j Praze, nvbrž po cele republice, to no a rizeno ideou, ideou pojatou : rychle vybudovani celeho stadio- a drženou jednotlivei, vedoucimi j nu, cestu statisieu do Prahy, za- množstvo a zaroven mu slonžici- j opatreni bvtu a noclehu atd., z mi. V toni smysle Sokolstvo a j tech sterycb a tisicerych vykonu jeho idea je živym vzorem a pou-; a opatreni vzniki ten skvelv ce- čenim narodu a republice. [ lek. i Sokolsky slet nejsou pouze ta j Nemohu nevzpomnet našeho krasna cvičeni na stadionu. Bylo! hlavnilio mesta Prahy, jak jeho mi dopfano videt, eo je za tim! sprava a všichni občane prispeli stadionem, všecka ta zafizeni pro j ke zdani Sletu; stejne vlada a čistotu evičenču a navštevniku, jednotliva. ministerstva. Všem zafizeni hygieiiieka, stravovani tem organisacim a všem jednot- atd.; k toinu si pfedstavme vše- livcum, vyslovuji sokolsky dikf eku tu prači pfipravnou, nejen v j Na zdar! Doctor Med. N. V. MILOSLAVICH Consultas de 3 a 6 h. p.m. 417 TUCUMAN 417 . U. T. 0308 Retiro ZE SLETU Pruvod Sokolu jichž kraeelo53.000 Prahom ZAHEANIČNf PROPAGANDA A VIII. VŠESOKOLSKy SLET Noviny se zp^avami o nem do- chazeji teprve ted°. S nimi docha- zeji tež snimky, ktere zacliycuji vnejši raz udalosti, nedovedouce podati jeji pravou liodnotu, jež zustane skryt a neznam nezasve- senemu cizinci, jenž nejvyš dove¬ de snad videt v ni pozoruliodnou udalost sportovni. Leč nemužeme pri te pfiležitos- ti pominouti mlčenim jednu okol- nost, po našem soudu velmi za- važnou, totiž, že až na jedinou kusou zpravičku, kterou sem do¬ dala «Associated» a kterou jsme tež otiskli, zdejši svet ani nezve- del, že se v Praze neco deje. A nedivime se, že naše vladni kru- hy, ktere tentokrat mely zajem o «sletovou» propaganda zde, nedo- vedly zabranit, aby dfiležitost a vyznam sletu, byly postaveny na stejnou uroven s jakoukoli pou¬ lični demostraci v Praze, pri niž je rozbito par oken. Myslime, že by trochu organizaee ve spravo- dajstvi u nas, pfec jen neškodilo. Pak bychom se jiste nesetkali se zjevem, že zdejši listy, ktere ne¬ jen, že dovedou veno vati cele strany sportovnim udalostem mnoliem menšiho dosahu, ale do- konce vyslati k nim i sve zvlaštni zpravodaje, prešly by takovy «Slet» mlčenim. Mluviti o zaujatosti, jak to by- va u nas zvykem, je nesmyslem. Je-li ji prost nemeeky «Argen- tinisches Tageblatt», ktery v čisle ze dne 4. t.m. prinesi velmi pek- ny dopis z Praliy datovany 3. čer- vence, ličici pfipravy k slavnost¬ nim dnum a podavajici velmi ob¬ jektivnim zpusobem jak liistorii tak i nynejši vyznam a cliarak- teristiku Sokolstva, tim spiše by- lo lze se nadlti stejne pozornosti od zdejšiho tisku. Cliceme tim fici, že maji-li na¬ še domači kruhy zajem na pro¬ pagande za hranicemi, tož neeht nesvaluji tu prači vyhradne na kolonie. A chti-li aby kolonie ne¬ co podobneho delaly, tož je potre¬ ba dodavat jim material pravidel- ne, primo a klavne v čas. zaleži prave v ducliu jejim, ktery | Hold Sokolstva hlavnimu mestu na Staromest. namesti. N. 6 GOSPODARSTVO 7 Krasna skupina Valachu z Rožnovska, ktera, o slavnostnich zvyky a tance na vystasišti v Praze a ktera byla dneeh predvadela svoje zac-hovale vclkou atrakei. lani. Stydi se ale doposud za svuj titul, ktery mu min. soc. peče udelilo, a dela radeji reklamu firme ktera ho zamestnava. TOŽ «KRAJANE DELNICI hledejte prači pr o s ve kamarady a pozmote tim panu bankovnimu prokuristovi, aby si zasloužil titul vystehovaleekeho komisare. TRI OPORY NAŠf KOLONIE I. Duše Na prsou rad a na z a de eh helenskych- hroši kuži konsulat v pravo, k levici se min. soc. peče druži. Ta Kalvarie bez križu nas ladi jenom k žertu, Ti krajni budou snacl spaseni pujde-li prostredni k čertu. II. Vystehovalecky komisar Mel krilate briško usmevavou lic, sedm tisic ročne, bože co chtit vic. Leč protože s jidlem roste apetit, zachtelo se j emu komisarem byt. Stal se jim. Než talile divna profese nesla všeho možne jen ne «komis'e». Ted° ma davat rady ma tež prači dat a byl zvykly jenom prachy ukladat. Pane Bože dobi*y, co si počit mam, radit mam a nevim rady sobe sam. Pane Bože dobry, jak mam na to jit kde tem «bolševikfim» prači vynajit. Pane Bože dobry duši moji spas tohle komisafstvi byl mi dlužen d°as. III. Pan generalni konsul Dobry jeho (-hleba s maslem, hrichem, — j emu ubližit Buli vi, že jsme nechteli jim svedomi sve obtižit. Nemužeme veni za to. Je to naše 'povaha, že když do pračky se dame bijem hlava nehlava. N. N. c