Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 113
Joža Horvat
Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Durda: osobna imena
COBiss: 1.02
Pogled v sodobno antroponimijo Svetega Durda: osebna imena
S terensko raziskavo so bili zbrani onimi v vasi Sveti Durd v ludbreški Podravini (v Varaždinski županiji v Republiki Hrvaški). Pričujoče delo kaže, kako je uporaba antroponimov odvisna od sporazumevalnega konteksta; posebna pozornost je namenjena osebnim imenom. Jedro pričujoče razprave vsebuje analizo jezikovnih in zunajjezikovnih značilnosti zabeleženih primerov osebnih imen glede na njihov izvor, ponuja pa tudi ugotovitve, kako so osebna imena vključena v jezikovni sistem tega kajkavskega govora in sociokulturni kontekst. V zadnjem delu sta na razpolago primerjava osebnih imen v neuradni in uradni komunikaciji ter obrazložitev razmerja med osebnimi imeni in drugimi imenskimi kategorijami. Ključne besede: hrvaščina, kajkavsko narečje, govor Svetega Durda, antroponimija, osebna imena
Insight into the contemporary anthroponymy of Sveti Durd: First names
A field research method was used to collect onymic data in the village of Sveti Durd (located in Drava Basin region in the surroundings of the town of Ludbreg, County of Varaždin, Republic of Croatia). The paper illustrates how the use of anthroponyms depends on the communicative context, and special attention was paid to first names. The central part of the paper provides an analysis of the linguistic and extralinguistic characteristics of the attested names classified according to the criterion of their origin. It also ascertains how they fit into the system of the local Kajkavian dialect and within the sociocultural context. The last part of the paper indicates the difference between first names in unofficial and official communication, and explains the relation between first names and other onymic categories. Keywords: Croatian, Kajkavian, local dialect of Sveti Durd, anthroponymy, first names
Varaždinska županja može se podijeliti na četiri cjeline koje gravitiraju četirima gradskim središtima: Ivancu, Ludbregu, Novomu Marofu i Varaždinu. Područje koje gravitira gradu Ludbregu naziva se ludbreška Podravina (Kurtek 1983: 9; Feletar 1997: 13). Opcina Sveti Durd, sa sjevera omedena polojem rijeke Drave, a s juga rijekom Plitvicom, ima središnji položaj u ludbreškoj Podravini, a obuhvaca devet sela (Hrženicu, Karlovec, Komarnicu, Luku, Obrankovec, Priles, Sesvete, Strugu i Sveti Durd). Ime Sveti Durd pojavljuje se vec 1334. u popisu župa Komarničkoga arhidakonata u Statutima Zagrebačkoga kaptola Ivana Ar-hidakona, odnosno u prvome popisu sela ludbreškoga vlastelinstva iz 1360. kao
1 uvod
114
_ Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
Zenth Gyorgy, a u tome selu dakle, s kontinuitetom vecim od 650 godina, živi autohtono stanovništvo (Buturac 1990: 25; Belovic 2008: 38).
2	Metodologija istraživanja
Prikupljanje grade obavljeno je terenskim istraživanjem (uz pomoc ciljanih upit-nika) 2013. godine te se nadovezuje na prethodna dijalektološka istraživanja koja je autor provodio od 2007. godine. S tim u skladu, za ispitivanje je izabrano 20-ak starijih mještana na koje je manje utjecao standardni jezik itd.1 Razgovori s informantima snimljeni su diktafonom, a grada je poslije zapisana tradicional-nom hrvatskom dijalektološkom transkripcijom (usp. Menac-Mihalic - Celinic 2012) te tako pripremljena za analizu.
3	Antroponimijske kategorije u Svetome Durdu
Identifikacija i diferencijacija stanovnika u Svetome Durdu ostvaruje se uporabom različitih antroponimijskih kategorija, ovisno o komunikacijskome kontekstu.2
3.1 Neslužbeni komunikacijski kontekst
3.1.1	U obitelji i u izravnoj interakciji dvaju sugovornika pojedinca se identificira jed-noimenskom formulom:
[a]	neutralnom (temeljnom) varijantom osobnoga imena,3 npr. Ana, Jela, Klora, Pavel itd.
[b]	obilježenom (pokracenom ili izvedenom) varijantom osobnoga imena, npr. Anka, Ferda, Ifka, Jožek itd. ili
[c]	osobnim nadimkom, npr. Bracu, Cicu, Mašlin, Seka itd.
3.1.2	Medu rodbinom (porodicom) osoba se može identificirati:
■	jednoimenskom formulom;4
■	dvorječnom formulom:5
[a] varijantom osobnoga imena i posvojnim pridjevom izvedenim od varijante osobnoga imena člana obitelji (najčešce roditelja ili supružnika), npr. Rok Trezin, Mara Vladijeva itd.
1	U istraživanju su sudjelovali: Franjo Bahat, Stjepan Belovic, Anka Horvat, Josip Horvat, Darko Kovaček, Duro Kovaček, Franjo Kovaček, Ivan Kovaček, Jelka Kovaček, Josip Kovaček, Marija Kovaček, Pavla Kovaček, Zlatica Kovaček, Katica Markovčic, Stjepan Markovčic, Marija Milak, Štefica Sačer, Marija Vadunec, Dragica Zlatar. Na podatcima te na spremnosti za pomoc i strpljenju zahvaljujem im.
2	Funkcioniranje antroponimijskih kategorija u tome selu vec je, radi kontekstualizacije, pojasnjeno u Horvat 2012a.
3	Neutralnu (temeljnu) varijantu osobnoga imena ne poistovjecujemo sa službenom varijantom jer ne mora odgovarati službenomu liku (prilagodljivomu standardu).
4	Rabe se kao i u obitelji.
5	Kako sastavnice nisu samo imena, takvu formulu nazivamo dvorječnom, a ne dvoimenskom.
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 115
[b]	varijantom osobnoga imena i ktetikom mjesta u kojemu sada živi ili iz kojega potječe, npr. Zoran trnufski, Zoran kuprivnicki itd.6
[c]	apelativom sa značenjem rodbinske veze i varijantom osobnoga imena, npr. teca Mara, vujca Iva itd.
[d]	apelativom sa značenjem rodbinske veze i ktetikom mjesta u kojemu sada živi ili iz kojega potječe, npr. mama kuprivnicka, stricprileški itd. te
[e]	apelativom sa značenjem rodbinske veze i obiteljskim nadimkom, npr. mojka Smolceva, teca Stefajnkuva itd.
Unutar porodice nisu zabilježene kombinacije osobnoga imena i obiteljskoga nadimka, kao ni osobnoga nadimka i obiteljskoga nadimka. U porodici je osobni nadimak dovoljno prepoznatljiv kao kategorija te ne zahtijeva dodatne elemente koji bi ga specificirali.
3.1.3 U vecoj zajednici (dijelu sela, cijelome selu ili njegovoj okolici) moguca je uporaba jednoimenskih i dvoimenskih formula.
Za preciznu identifikaciju i diferencijaciju rijetko je dovoljna jednoimenska formula. Jedinstvene osobne nadimke (npr. Cicu, Cujzek, Crjok, Fašjenk, Glodni itd.) ili, rjede, varijante osobnih imena (npr. 3an, Juliju itd.), prepoznatljive širom naselja, nemaju svi stanovnici.
Zato se češce rabi neslužbena dvoimenska formula:
[a]	varijanta osobnoga imena + osobni nadimak, npr. Peru Bugar itd.
[b]	varijanta osobnoga imena + singularizirani lik pravoga obiteljskog nadimka,7 npr. Franc Smolcef, Furjon Pelingeruf itd.
[c]	varijanta osobnoga imena + singularizirani lik nepravoga obiteljskog nadimka, npr. Iva Baxatuf, Ifka Zlatoruva, Danica Curiluva itd.
[d]	osobni nadimak + singularizirani lik nepravoga obiteljskog nadimka, npr. Tata Kišicef itd.
Stilski neobilježen poredak sastavnica, prema napomenama ispitanika, podra-zumijeva stavljanje osobnoga imena na prvo mjesto.
Žele li preciznije opisati i diferencirati osobu, sugovornici ce rabiti višerječnu imensku formulu s dodatnim označivačima (npr. ojkonimima, kteticima itd.).
3.2 Službeni komunikacijski kontekst
U službenim se komunikacijskim situacijama (npr. u školi, opcini, crkvi, ambulanti itd.), koje se, oprečno neslužbenomu kontekstu, realiziraju i u pisanome obliku (dokumentima poput matica, medicinskih kartona itd.) rabi službena dvoimenska formula, imensko-prezimenska, npr. Duro Bahat, Stefa Sačer, Durdica Na-mjesnik, Kruno Stančin itd.
6	Ta je formula vrlo korisna postoji li medu rodbinom više nositelja istoga imena.
7	Detaljnije o uporabi termina pravi i nepravi obiteljski nadimci v. u Frančic 1994.
116		 Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
4 OSOBNA IMENA U SVETOME DURDU
Razlikovanje službenoga i neslužbenoga uporabnog konteksta posebno je važno pri analizi osobnih imena jer se ona pojavljuju u objema komunikacijskim situacijama.
4.1	Osobna imena u neslužbenoj komunikaciji
Prikupljeni primjeri osobnih imena u neslužbenoj komunikaciji obuhvacaju temeljna, pokracena i izvedena imena. Radi preglednosti i ilustracije njihova meduo-dnosa predstavljena su i klasificirana u tablicama (v. najprije poglavlje Priloži). U skladu s metodologijom zasebnoga predstavljanja muških i ženskih osobnih imena, analiza prikupljene grade potkrijepljena primjerima takoder je podijeljena u dvije vece cjeline.
4.2	Muška osobna imena
4.2.1	Osvrt na popis prikupljenih muških osobnih imena
Na temelju uvida u predstavljenu gradu o muškim imenima u neslužbenoj komunikaciji moguce je zaključiti:
[a]	U antroponimikonu mjesta nisu potvrdene dvorječne osobnoimenske formule, što zrcali jezičnu ekonomiju.
[b]	Antroponimikonom dominiraju svetačka imena. U tome se ogleda tradicija nadijevanja osobnih imena prema katoličkome kalendaru (spomendan naj-bližega (važnijeg) svetca potiče na odabir imena za dijete), odnosno prema imenima predaka (očeva, djedova itd.) od kojih se nasljeduje i vjerska tradicija. Unatoč tomu, u korpusu imena mjesta dobro su zastupljena i narodna (slavenska) imena.
[c]	Medu narodnim imenima najčešce su izvedene varijante, dok su temeljna, pokracena i izvedena svetačka imena gotovo ravnomjerno zastupljena.
[d]	Najčešca muška temeljna imena (Josip, Ivan i Stjepan) razvila su zbog dife-rencijacije najbogatiji fond izvedenih imena.
4.2.2	Jezična analiza muških osobnih imena [1] Uvid u fonološke osobitosti
Temeljna su imena u neslužbenoj komunikaciji prilagodena fonološkomu sustavu mjesnoga govora8 (bez obzira na to jesu li preuzeta iz hrvatskoga standarda (mlada), latinskoga ili iz jezika s kojima je sustav bio u dodiru, najčešce madarskoga ili nje-mačkoga).9 Istu pojavu, dakako, opažamo u korpusu pokracenih i izvedenih imena.
8	Više v. u Belovic - Blažeka 2009; Horvat 2010; 2011.
9	U najvecemu broju primjera prepoznajemo upravo utjecaj njemačkoga i madarskoga jezika, s kojima je kajkavsko narječje dugo bilo povezano. Nekoliko primjera pak zrcali životne priče odredenih pojedinaca, čiji je kontakt s drugom kulturom (putovanja, rad u inozemstvu itd.) imenovatelje motivirao na odabir neuobičajene varijante imena (npr. San, Suliju itd.).
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 117
Odrazi ishodišnih glasova u imenima, neovisno o podrijetlu, uglavnom se po-dudaraju s odrazima u opcemu leksiku, kao što pokazuju i primjeri: a > a (Dražen, Valent, Vladi), a > o (Bloš, Droš), o > o (Dolfa, Joža), o > o (Joži), a > o [uz nazal] > o (Furjon, Jonuš, Tumoš), nenagl. o > u < nenagl. u (Bartul, Dumina, Jeguštin, Šimun), nenagl. 3 > e (Pavel, Peter), e > e (Dejan); finalni su zvučni konsonan-ti obezvučeni (Lojs), potvrden je samo jedan par afrikata (Šelek, Šura, Tonček, Dane), v u odredenim položajima ima svojstva opstruenta (Slafku), l je palatalizi-ran ispred u (Euka, Eudva), x i f dio su sustava (Ferenc, Stlef, Mixol), u odredenim se primjerima pojavljuje protetski j (Jendroš, Jeguštin) itd. Zanimljiv je i refleks vokala e u imenima aloglotskoga podrijetla (nedosljedan u svim primjerima): Bedena, Šelek, Edu, Ferdu, Ferenc, Feri, Feri, Peter, Peru, Stlef, štefika itd.
Analiza fonemske postave imena omogucuje odredivanje njihova podrijetla (npr. u imenima Ferenc, Gober, Jendroš, Matjoš, Mix6l, Tumoš itd. primjecujemo madarski jezični utjecaj, dok se njemački zrcali u likovima Franc, Eudva, Štlef itd.). Ipak, pri zaključivanju o podrijetlu odredenoga imena treba biti oprezan i voditi računa o rasprostranjenosti iste osnove. Primjerice, iako bi se za ime Joža10 mogao pretpostaviti i madarski utjecaj (< Jozsef), treba imati na umu da je ono rasprostranjeno i u štokavskim krajevima (npr. u Promini kraj Drniša, više v. u Čilaš Šimpraga 2011: 354), pa postaje jasno da je takav utjecaj manje vjerojatan. Unatoč fonetskoj sličnosti imena Mikula s madarskim likom Miklos ili slovenskim Miklavž, potvrdenost prezimena i toponima s tom osnovom (npr. Mikulic) i u štokavskim područjima na koja madarski utjecaj nije bio toliko značajan upucuju nas na to da je m dobiveno fonološkim razvojem.11 Premda imena Šuka, Šura, Šuru na fonološkome planu imaju sličnosti s madarskim likom Gyorgy, njihov razvoj treba pratiti iz grč. Georgios preko lat. Georgius, te daljnjim promjenama *ge > d i o > u (više v. u Vidovic 2007: 436-437).
[2] Uvid u morfološke osobitosti [2.1] Deklinacija
Muška imena (uz apelative koji odgovaraju istomu morfološkom izorku) mogu se (prema Horvat 2012b: 263-264) podijeliti u sljedece tipove:
[a]	Imena koja završavaju konsonantom
Dekliniraju se beziznimno po a-deklinaciji (npr. Rok (GA jd. Roka, DL jd. Roku, I jd. Rokum...) itd.).
[b]	Imena s dočetkom -i u N jd.
U deklinaciji imaju iste nastavke kao i imenice koje završavaju konsonantom, a umetanjem glasa -j- ispred nastavka izbjegava se zijev: Vladi (GA jd.
Vladija, DL jd. Vladiju, I jd. Vladijum...), Juli, Laci, Noci, Rudi, Vladi itd.
10	Za hipokoristik Joži sigurno je da je nastao pod utjecajem madarskoga jezika.
11	Skok II: 518 smatra da je početni glas m u hrvatskim, slovenskim i madarskim inačicama osobnoga imena nastao disimilacijom u svezi s pridjevom svet/szent.
118		 Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
Dočetak -i može se objasniti utjecajem madarskoga jezika, u kojemu se hipo-koristici tvore tim sufiksom (-i). [c] Imena s morfemom -u te dio imena s morfemom -a u kanonskome obliku Dijelu muških imena (uključujuci hipokoristike) koja završavaju vokalima -a ili -u (npr. Ferda, Iva, Marku, Miru, Peru, Štefu itd.) svojstvena je posebnost u ostatku paradigme. U deklinaciji imaju iste nastavke kao imenice koje završavaju konsonantom, a zijev je izbjegnut umetanjem glasa -j- ispred nastavka (npr. Marku (GA jd. Markija, DL jd. Markiju); Ferda (GA jd. Ferdija, DL jd. Ferdiju) itd.). Ta se pojava može objasniti analogijom prema madarskome, u kojemu se hipokoristici tvore sufiksom -i.
Dio neslužbenih muških osobnih imena koja završavaju s -a deklinira se samo po e-deklinaciji (Mikula (G Mikule...)), dio samo po a-deklinaciji (npr. Ferda (G Ferdija...);; Ludva (G Ludvija...); Miška (G Miškija...) itd.), a za dio takvih imena potvrdeni su oblici sklanjani po objema deklinacijama (npr. Iva (G Ivija/Ive); Joža (G Jože/Jožija); Jura (G 3ure/3urija) itd.).12
Za muška imena na -a specifično je da uz sinkretizam u nominativu i vokativu mogu imati i posebni vokativni oblik preuzet iz e-deklinacije (usp. Horvat 2012b: 258-259).
[2.2] Posvojni pridjevi
I u opisu tvorbe posvojnih pridjeva moguce je približno slijediti prethodno poja-šnjenu klasifikaciju imena na tipove:
[a]	Muška imena koja završavaju konsonantom
Posvojni se pridjevi od takvih imena tvore nastavkom -uf (npr. Rok > Rokuf Vladek > Vladekuf itd.).
[b]	Muška imena s dočetkom -i u N jd.
Posvojni se pridjevi od takvih imena tvore nastavcima -ef/-uf, a zijev se izbjegava umetanjem -j- (npr. Juli > Julijef/Julijuf, Laci > Lacijef/Lacijuf
itd.).13
[c]	Muška imena s morfemom -u u N jd.
Takoder im je svojstvena paralelna upotreba dvaju sufikasa, -ef/-uf, a zijev se izbjegava umetanjem -j- (npr. Božu > Božijef/-ijuf, Stanku > Stankijef/-ijuf itd.).
[d]	Muška imena s morfemom -a u kanonskome obliku
Imena poput Jura, Ferda, Grga, Iva, Joža, Ludva, Mikula, Pišta, Ruda, Žiga itd. posvojne pridjeve mogu tvoriti na više načina, pri čemu su kolebanja (ili višestruke mogucnosti (-uf: -ijef/-ijuf (kao imenice muškoga roda) : -in (kao imenice ženskoga roda)) zabilježena čak i u idiolektu istoga ispitanika.
12	Slično je za varaždinsko područje utvrdila A. Frančic (2011).
13	Moguce je da su te dvostrukosti analogne dubletama u deklinaciji pridjeva: npr. vel'ki (L jd. vel'kum/vel'kem) itd.
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 119
Donosimo stoga sve zabilježene mogucnosti: 3ura > 3ur-ijef/-ijuf/-uf/-in, Ferda > Ferd-yf/-ijef/-ijuf, Grga > Gfg-uf/-ijef/-ijuf, Iva > Iv-yf/-ijef/-ijuf, Joža > Jož-uf/-ijef/-ijuf/-in, Ludva > Ludv-uf/-ijef/-ijuf, Mikula > Mikuluf, Pišta > Pišt-yf/-ijef/-ijuf, Ruda > Rud-uf/-ijef/-ijuf, Žiga > Zig-uf/-ijef/-ijuf.
Na istraženome području oblici na -uf stanji su od ostalih navedenih (o tome svjedoče drugi (konzervativniji) onimijski primjeri: toponimi (npr. Mikulufjorek južno od Ludbrega) i obiteljski nadimci - pravi (Pištuvi) i nepravi (od prezimena na -a (Curiluvi (< Curila), Storguvi (< Storga), Kapustuvi (< Kapusta)) potvrde-nih u Sv. Durdu, odnosno od Bendelja, Harambaša, Varga, Vukina, Vručina i sl. potvrdenih u okolnim selima).14
[3] Osobitosti pokracenih i izvedenih muških osobnih imena
[3.1]	Pokracena imena
Pokracena imena nastala su od:
[a]	početnoga dijela temeljnoga imena
Toj skupini pripada vecina prikupljenih pokracenih imena (npr. *Baltazar, *mad. Boldiszar > Bolta; *Božidar > Božu (te sva pokracena narodna imena); *Grgur > Grga; *Ivan > Iva; *njem. Stephan > Štlef; Viktur > Viki; *Žigmund > Žiga itd.).
[b]	završnoga dijela temeljnoga imena
Toj skupini pripada manji dio prikupljenih pokracenih imena (npr. Alojs > Lojs, *mad. Andras > Droš; Ignac > Nac itd.).
Jednosložna imena (npr. Bloš, Franc, Rok) te dio dvosložnih imena (npr. Adam, Karlu, Luka, Martin, Mladen, Zlatku itd.)15 nisu skloni pokracivanju (tablica 1).
Vecina je pokracenica dvosložna, premda su potvrdeni i jednosložni (Tone, Dane, Štlef, Vnc), odnosno trosložni primjeri (Bedena, Dumina). Uvidom u tablicu zaključujemo da se medu mogucim formulama pokracivanja brojnošcu ističu one tvorene od prvoga sloga temeljnoga imena, dodanoga prvog konsonanta drugoga sloga temeljnoga imena te vokala -a (12), -i (9), -u (10).
[3.2]	Izvedena imena
Izvedena imena mogla su nastati sufiksacijom: [a] pokracenih imena:
npr. Joža > Joška, Jožek, Jožika, Jožina; Iva > Ivek, Ivica; Toma, Tomu > Tomek; Droš, Drašu > Drošek itd.
14	Za više detalja v. Horvat 2012a: 76.
15	To ograničenje nije strogo kao kod dvosložnih temeljnih ženskih imena pa nalazimo potvrde: *Josip > Joža; *mad. Andras > Droš; *Gašpar > Gašu; *Rudolf > Rudi, Ruda; Peter > Peru itd.
120		 Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
Tablica 1: Obrasci pokracivanja temeljnih muških osobnih imena
Obrazac pokracivanja	Primjeri pokracenih osobnih imena
1. slog tem. imena + -c + -0	Joc
1. slog tem. imena + -c + -0	Dane, Jule
1. slog tem. imena + 1. konsonant 2. sloga tem. imena + -0	St'ef, Vinc
1. slog tem. imena + 1. konsonant 2. sloga tem. imena + -a	Bolta, Dolfa, 3ura, Ferda, Grga, Gusta, Gušta, Joža, Eudva, Mika, Ruda, Toma
1. slog tem. imena + 1. konsonant 2. sloga tem. imena + -i	Dolfi, Feri, Feri, Gusti, Joži, Juli, Laci, Rudi, Vladi
1. slog tem. imena + 1. konsonant 2. sloga tem. imena + -u	Božu, Dragu, 3uru, Edu, Ferdu, Krunu, Miru, Nenu, Štefu, Tomu
početna dva sloga tem. imena + 1. konsonant 3. sloga tem. imena + -a	Dumina
1.	slog tem. imena + (uz prethodnu metatezu drugih dvaju slogova) 1. konsonant 3. sloga tem. imena + 1. konsonant 2.	sloga tem. imena + -a	Bedena
1. slog tem. imena + -a	Žiga
1. slog tem. imena + -i	Viki
1. slog tem. imena + -u	Gašu
1. slog tem. imena + završni konsonant tem. imena + -u	Peru
završni slog tem. imena + -0	Droš, Lojs
završni slog tem. imena + -a	Tuna
završni slog tem. imena + -i	Toni
završni slog tem. imena + -u	Drašu
završni slog tem. imena + -c + -0	Tone
Na terenu su prikupljena i temeljna imena čiji pokraceni likovi nisu potvrdeni u suvremenome stanju, no iz izvedenica s istom osnovom mogu se pretposta-viti (npr. Marijan (tem.) > Marek (izv.); Dariju (tem.) > Darek (izv.); Danijel (tem.) > Danek (izv.) itd., kao i sva narodna imena s dočetkom -ku (npr. Branku, Slafku, Stanku itd.)16).
[b]	temeljnih imena:
npr. Franc > Francek; Marku > Markec; Toma > Tomek; Zoran > Zoranek itd.
[c]	kracih izvedenih imena:
npr. Miška, Mišku > Miškina; Janku > Jankec itd.
Na temelju primjera prikupljenih istraživanjem možemo izdvojiti sufikse koji se rabe u tvorbi izvedenih imena.
16 U izvedenim narodnim imenima očito je prevladavanje prvoga dijela složenih imena tipa Branimir, Stanislav.
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 121
Tablica 2: Muška imena tvorena jednosložnim sufiksima
Sufiks	Primjeri
-ča	Vanča
-ček	Marijanček
-či	Ferči, Janči, Pepči, Vilči
-ec	Brankec, Dragec, Jankec, Joškec, Markec, Miškec, Vikec, Zlatkec, Zvonkec
-ek	Danek, Darek, Drošek, Surek, Gabrek, Guštek, Francek, Ivek, Jožek, Julek, Julček,
	Krunek, Lojzek, Marek, Matek, Mirek, Nacek, Nenek, Pavlek, Slavek, Štefek, Tomek,
	Tonček, Vincek, Vladek, Zoranek
-ka	Joška, Miška
-ku	Branku, Janku, Mirku, Mišku, Slafku, Stanku, Zvonku
Tablica 3: Muška imena tvorena dvosložnim sufiksima	
Sufiks	Primjeri
-ica	Ivica, Jožica, Perica
-ika	Jožika, Štefika
-ina	Južina, Miškina, Ivina, Štefina
U svim su proučenim primjerima imena upotrijebljeni nesloženi sufiksi. Medu njima prevladavaju jednosložni (najčešci je -ek). Sufiks -ec dolazi na osnove koje završavaju velarom, a na pokracene osnove temeljnih narodnih imena uglavnom dolazi sufiks -ku (rjede -ek). Taj sufiks ipak nije rezerviran samo za narodna imena jer se pojavljuje i u svetačkim izvedenicama (Janku, Mišku).
Sufiksi uglavnom ne utječu na mjesto i fizionomiju naglaska; od toga pravila odudara sufiks -ina koji na sebe veže naglasak, stoga se on s vokala temeljnoga imena progresivno pomiče na prvi vokal sufiksa (npr. Joža : Južina).
4.3 Ženska osobna imena 4.3.1 Osvrt na popis prikupljenih ženskih osobnih imena
O ženskim imenima u neslužbenoj komunikaciji zaključujemo:
[a]	Ni u korpusu ženskih imena nisu potvrdene dvorječne osobnoimenske formule.
[b]	Prevladavaju svetačka imena, što, kao i u slučaju muških imena, dokazuje (katoličku) tradiciju u njihovu nadijevanju. Ipak, potvrdeno je i mnogo narodnih imena.
[c]	Najčešca su u uporabi pokracena ili izvedena imena, posebice ona nastala od svetačkih imena.
[d]	Najčešca temeljna imena (Ana i Marija) razvila su zbog diferencijacije najbo-gatiji fond izvedenih imena.
[e]	Za dio je ženskih osobnih imena moguce pretpostaviti mocijsku tvorbu od muških osobnih imena (npr. Šurja, Franca, Jula, Pepa, Štefa itd.).
122
_ Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
4.3.2 Jezična analiza ženskih osobnih imena
[1]	Uvid u fonološke osobitosti
Zapažanje o prilagodenosti neslužbenih varijanti imena fonološkomu sustavu mjesnoga govora vrijedi i za ženska imena.
Odrazi ishodišnih glasova u imenima, bez obzira na podrijetlo, podudara-ju se s odrazima u opcemu leksiku, kao što pokazuju i primjeri: a > a (Dana, Maga, Zlata); a > o (Bora, Jolža, Klora); o > o (Boža, Mona, Roza, Žofa); o > o (Dora); a > o > /uz nazal/ o (Marta); nenagl. o > u < nenagl. u (Pulona); é > e (Sneška, Snežica); potvrden je samo jedan par afrikata (Šela, Šurjica, Malea, Marica, Tilea), v ima svojstva opstruenta (Ifka), l je palataliziran u dijelu imena aloglotskoga podrijetla (Tilika), u odredenim se primjerima po-javljuje protetski j (Jaga, Jurša) itd. Sa stajališta fonologije zanimljivo je što je u navedenim imenima prejotacija provedena, dok u imenu Ana i njegovim izvedenim varijantama protetsko j ne nalazimo (usp. Horvat 2010). Refleks vokala e u imenima aloglotskoga podrijetla nije dosljedan (u kratkome slogu potvrdeno je samo e, dok u dugome bilježimo i le i e): Neška, Šela, Ema, Glera, Gleta, Pepica, Rega, Stefica, Štefka, Treza, Vera, Zefa itd., dok je u imenima idioglotskoga podrijetla očekivan: Jela.
Analizom fonemske postave imena rekonstruiramo madarski jezični utjecaj u imenima Jolža, Neža, Neška, Žofa, dok njemački pretpostavljamo za imena Fina, Franca, Glera, Stefa, Zefa.
Opažanje A. Varge (1987: 185) o tome da se madarski hipokoristici (pokrace-nice oblikom) često razlikuju od svetomarskih samo po završnome vokalu (s obzirom na to da madarski oblik imena završava vokalom -i, a hrvatski vokalom -a) može se primijeniti i na primjere prikupljene u Svetome Durdu, stoga se madarski jezični utjecaj opravdano može tumačiti i u mnogim pokracenim ili izvedenim imenskim oblicima.
[2]	Uvid u morfološke osobitosti [2.1] Deklinacija
Buduci da sva temeljna, pokracena i izvedena imena (izuzimamo ovdje hipokoristične vokativne formacije tipa Ankec, Ankič) završavaju vokalom -a, dekliniraju se beziznimno prema e-deklinaciji. Važno je istaknuti da je u govoru Svetoga Durda potvrden i poseban vokativni morfem u e-deklinaciji,17 stoga vokativ treba promatrati kao dio paradigme, unatoč tomu što su u drugim kategorijama izjednačeni nominativni i vokativni morfem. Uz svoju temelj-nu funkciju - dozivanje - vokativ je sredstvo izražavanja osjecaja: ljubavi, nježnosti, povjerenja, prijekora, ljutnje, molbe, zahvale itd., pa Šurjgjneani
17 Pojava je potvrdena i u nekim drugim kajkavskim govorima, usp. Maresic (1995: 235-238); Lončaric (1986: 172) itd. U sustavu govora Svetoga Durda takoder nalazimo poseban vokativni morfem (-u) u deklinaciji imenica e-vrste (posebno u imenima): Anku, Ifku, Jolžu, Jožiku, Maru, mojku, pucu, RUžu, Sidu, Stefu, Trezu i sl.
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 123
pri obračanju ili dozivanju često rabe deminutive ili hipokoristike, češče nego u neutralnome iskazu.
Uz vokativ su vezani i posebni imenski hipokoristični likovi, npr. Ankec, An-kic, Anci, koji se rabe najčešče u vokativnoj službi, tj. samo u izravnome obračanju ili dozivanju.18
[2.2] Posvojni pridjevi
Posvojni pridjevi od imena ženskoga roda redovito se tvore nastavkom -in, npr. Anka > Ankin, Katica > Katicin itd.
[3] Osobitosti pokracenih i izvedenih ženskih osobnih imena [3.1] Pokracena imena
Pokračena imena nastala su od:
[a]	početnoga dijela temeljnoga imena
Toj skupini pripadaju primjeri poput: *Barbara > Bora, *Gabrijela > Gabra, *Julija > Jula, *Katarina > Kata, *Lucija > Luca, *Magdalena > Maga, *Mo-nika > Mona, *Zsófia > Žofa itd.
[b]	središnjega dijela temeljnoga imena
U tu skupinu ubrajamo primjere poput: *Anastazija > Staza, *Cecilija > Cila, *Jozefina > Zéfa, *Apolonija > Pulona itd.
[c]	završnoga dijela temeljnoga imena
Toj skupini pripadaju primjeri poput: *Jozefina > Fina, *Agneza > Neža itd.
Za razliku od dijela dvosložnih muških imena, ženska se dvosložna imena (npr. Ana, Dana, Draga, Klora, Nada, Vida, Zlata, Zora itd.) ne krate (tablica 4)
Na temelju analize moguče je ustvrditi da je večina pokračenica dvosložna, a potvrdeni su i trosložni primjeri (Verona, Pulona). Jednosložna pokračenica nije potvrdena, dok u inventaru muških osobnih imena jest.
Medu formulama pokračivanja brojnošču se ističu one tvorene od 1. sloga temeljnoga imena, dodanoga 1. konsonanta 2. sloga tem. imena te vokala -a (25). Drugi najčešči obrazac (uvjetovan zatvorenošču 1. sloga tem. imena) tvore 1. slog tem. imena + -a (4), odnosno dva završna sloga tem. imena (6). Za ostale je obra-sce potvrden manji broj primjera.
18 Usp. »[...] oblikom su nominativi, ali se rabe samo u vokativnoj službi, tj. samo u izravnom obračanju ili dozivanju (npr. u dubovečkom govoru Anček, oj prejdi v dučanl). Ne može se reci *Marek je došla, a nema ni drugih padeža. Ti su hipokoristici u večini slučajeva u ekspresivnoj uporabi, njima se izražava nježnost, ljubav ili kakav drugi pozitivan osječaj« (Maresič 1995: 237).
124		 Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
Tablica 4: Obrasci pokracivanja temeljnih ženskih osobnih imena
Obrazac pokracivanja	Primjeri pokracenih osobnih imena
1. slog tem. imena + 1. konsonant 1. sloga	Biba, Goga, Nena
tem. imena + -a	
1. slog tem. imena + -c- + -a	Goca
1. slog tem. imena + 1. konsonant 2. sloga	Bisa, Boža, Dara, Dora, Ema, Franca, Jága,
tem. imena + -a1	Jela, Jolža, Jula, Jurša, Justa, Káta, Krista, Luca,
	Mára, Mona, Pepa, Rega, Roza, RUža, Sida, Štefa,
	Vera, Žofa
1. slog tem. imena + -a	Bora, G'era, Mága, Vika
1. slog tem. imena + početna dva konsonanta	Gábra
2. sloga tem. imena + -a	
završna dva sloga tem. imena	3éla, Fina, G'eta, Neža, Tina, Reza
1. konsonant 1. sloga tem. imena + završna	Treza
dva sloga tem. imena	
2. slog tem. imena + 1. konsonant 3. sloga	Cil'a, Zefa
tem. imena + -a	
2. slog tem. imena + -a	Tita
1. i 2. slog tem. imena + 1. konsonant 3. sloga	Verona
tem. imena + -a	
2. i 3. slog tem. imena + 1. konsonant 4. sloga	Pulona
tem. imena + -a	
3. slog tem. imena + 1. konsonant 4. sloga	Stáza
tem. imena + -a	
1 Na temelju primjera prikupljenih tijekom vlastitoga istraživanja (Jaga, Kata, Bora) prilagoda-vamo (pojednostavnjujemo) model klasifikacije A. Frančic (2003-2004: 127).
[3.2] Izvedena imena
Izvedena imena mogla su nastati sufiksacijom:
[a]	pokracenih imena:
npr. Boža > Božica; Jela > Jelka, Jelica; Dora > Dorica; Luca > Lucika; Til'a > Tilca; Žofa > Žofica itd.
Zabilježena su, kao i medu muškim imenima, i temeljna imena čiji pokraceni likovi nisu potvrdeni u suvremenome stanju, ali se iz izvedenica s istom osno-vom mogu pretpostaviti (npr. *Krunoslava > Krunka, *Snježana > Sneška itd.).
[b]	temeljnih imena:
npr. Draga > Dragica, Dragicka; Franca > Francika; Zlata > Zlatica itd.
[c]	kracih izvedenih imena:
npr. Anka > Ankec, Ankica, Ankic; Ifka > Ifkica; Julka > Julcika; Mica > Micika; Sneška > Sneškica itd.
Na temelju primjera prikupljenih istraživanjem možemo izdvojiti sufikse koji se rabe u tvorbi izvedenih imena.
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 125
Tablica 5: Ženska imena tvorena jednosložnim sufiksima
Sufiks	Primjeri
-ca	Malca, Kača, Til'ca
-ci	Anči
-ec	Ankec
-ic	Ankic
-ka	Anka, Ifka, Jelka, Jülka, Krünka, Milka, Neška, Smilka, Sneška, Štefka, Terka, Til'ka,
	Tinka, Tonka, Zorka
Tablica 6:	Ženska imena tvorena dvosložnim sufiksima
Sufiks	Primjeri
-ica	Anica, Ankica, Bórica, Božica, Danica, Dórica, Dragica, Sürjica, Emica, Gogica,
	Ifkica, Ivancica, Jagica, Jélica, Jolžica, Jmšica, Katica, Klorica, Magica, Marica,
	Mica, Milica, Mortica, Nadica, Olgica, Pavlica, Pepica, Regica, Ružica, Sneškica,
	Snežica, Štefica, Tinica, Verica, Vikica, Zlatica, Zorica, Žofica
-ica	Marica
-icka	Dragicka
-iška	Mariška
-ika	Ancika, Cil'ika, Surika, Finika, Francika, Julika, Julcika, Lucika, Malcika, Micika,
	Pavlika, Rozika, Ružika, Til'ika, Trezika
U svim su proučenim primjerima imena upotrijebljeni nesloženi sufiksi. Ženska izvedena imena najčešce se tvore dvosložnim sufiksima: najčešci je -ica, a drugi po čestoci -ika. Medu jednosložnim sufiksima najčešci je -ka, a sljedeci po čestoci -ca. Buduci da vecina izvedenih imena nastaje kombinacijom pokracenih imena i navedenih sufikasa, taj tip tvorbe možemo nazvati dominantnim tipom tvorbe ekspresivnih (hipokorističnih) imena.19 Ostali spomenuti sufiksi rezervirani su za tvorbu izvedenica samo od odredenih imena, stoga su vrlo rijetki, a neki uglavnom imaju vokativnu funkciju.
Sufiksi uglavnom ne utječu na mjesto i fizionomiju naglaska; od toga pravila odudaraju sufiksi -ica i -icka koji na sebe vežu naglasak pa se on s vokala osnove temeljnoga imena progresivno pomiče na prvi vokal sufiksa (npr. Mara : Marica; Draga : Dragicka).
4.4 Stilska vrijednost pokracenih i izvedenih osobnih imena
Pokracena imena, iako hipokoristična oblikom, imaju neutralno značenje te su u svakodnevnoj komunikaciji stilski neobilježena. Vrlo često korištena izvedena imena takoder su izgubila svoje hipokoristično značenje te njihova uporaba nije
19 »Model, tip tvorbe kojim se u nekom govoru, ponekad i u čitavom kraju, tvore ekspresivne varijante od svakog imena može se nazvati glavnim, dominantnim modelom tvorbe ekspresivnih imena« (Lončaric 1981).
126
_ Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
stilski obilježena.20 Neka zabilježena izvedena imena ipak su i danas izrazito afek-tivno nabijena i njihovom se upotrebom prenosi odnos imenovatelja i imenova-noga. Bez obzira na to je li riječ o hipokorističnome ili augmentativnome sufiksu, značenje je imena uglavnom pozitivno.
4.5	Odnos osobnih imena u službenoj i neslužbenoj komunikaciji
Kako je opseg ovoga rada ograničen, prioritet je (zbog ugroženosti dijalektne grade pred modernim utjecajima) bilo prikupljanje neslužbenih likova osobnih imena. Grada iz koje bi se mogla iščitati službena imena (npr. matične knjige i sl.)2i zbog toga nije mogla biti detaljno i sustavno prikazana pa smo se poslužili najjednostavnijim dostupnim popisom službenih imena - telefonskim imenikom. Iako trivijalan i selektivan, takav popis omogucio je suprotstavljanje i usporedbu dvaju sustava te pružio temelj za osvrt na njihov odnos, a rezultati analize predstavljeni su radi bolje preglednosti u tablici 7.
4.6	Odnos osobnih imena i drugih onimijskih kategorija
Potpuno i detaljno onomastičko istraživanje omogucava uvid u prikaz povezanosti osobnih imena s drugim onimijskim kategorijama (npr. drugim antroponimima, toponimima ili zoonimima). U osnovama nekih primjera drugih onimijskih kategorija sačuvani su i vrlo stari imenski likovi, dio kojih u suvremenome stanju više nije potvrden.
Tablica 7: Odnos osobnih imena u službenoj i neslužbenoj komunikaciji
Kriterij za usporedbu	Neslužbena osobna imena	Službena osobna imena
Dominantan tip	- pokracena, izvedena (iako fond nije ograničen isključivo na njih)	- temeljna (iako fond nije ograničen isključivo na njih)
Podrijetlo imena	- vecina je svetačkoga podrijetla	- vecina je svetačkoga podrijetla; potvrdena su i pomodna imena (Denis, Ines, Elvis itd.)
Značenje imena	- stilski obilježeno i neobilježeno, ovisno o kontekstu	- neutralno
20	»Učestalom uporabom oni se mogu semantički isprazniti (što se u Mariji na Muri i dogodilo) te postati značenjski neutralna, odnosno poprimiti funkciju temeljnog imena. Dakle, formalno, materijalno oni jesu hipokoristici, a samo izuzetno, situacijski to su i funkcionalno« (Varga 1987: 183). »Kracenjem temeljnih imena nastajali su hipokoristici, npr. Ive, Nine. No u mnogih imena njihovo se hipokoristično značenje ispraznilo te su ta imena, postavši značenjski neutralna, preuzela funkciju službenih imena« (Čilaš Šimpraga 2011: 352).
21	Petric (2010: 181), primjerice, donosi popis kucedomacina (obveznika podavanja župnicima) iz 1659. godine, a u Svetome Burdu tada su potvrdena imena: Blas, Gyurek, Gyurko, Iuan, Martin, Mattek, Mattias, Mihaly, Peter i Thomas.
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 127
Odraz organskoga govora
Na leksičkoj razini primjetan je utjecaj madarskoga i njemačkoga posredništva.
Uglavnom odgovaraju sustavu mjesnoga govora (na fonološkoj, morfološkoj, leksičkoj razini).
Često ne odgovaraju sustavu mjesnoga govora:
-	fonološki se približavaju standardnomu jeziku ili kajkavskomu interdijalektu (npr. neutralizira se otvorenost i zatvorenost vokala; šva se odrazio kao glas a; glas n potvrden je u imenskome fondu (Dunja, Sanja, Sonja, Snježana);
-	inovativnost na morfološkome planu (posebice u deklinaciji (moguca indeklinabilnost pomodnih imena (Ines)) i tvorbi posv. pridjeva);
-	na leksičkoj razini prednost se daje hrvatskoj varijanti osobnoga imena; posljedično, neutraliziraju se inojezični elementi.1
Uporabni kontekst Posebno su živa u uporabi
starijega i (jezično)
Medu mladim, obrazovanijim i jezično inovativnim stanovništvom često
konzervativnijega stanovništva. su u upotrebi i kao dio neslužbene
komunikacije. Moguce je da se u toj tendenciji odražava cilj izbjegavanja povezivanja sa seoskom sredinom.2
1	Usp. »No, ne samo da su se promijenili aktivni i pasivni leksik Medimuraca, vec su se promije-nila i imena koja medimurskoj djeci nadijevaju njihovi roditelji. Dok je na početku 20. stoljeca bilo sasvim normalno ili i oportuno nositi imena poput Feri, Ilka, Joži, Karol, Marika, Mihalj, Mikloš ili Pišta danas takva imena gotovo da više ne postoje, jer su njihovi ondašnji nosioci umrli, a mladima se nadijevaju neka posve drugačija imena koja s madarskim izvorištem više nemaju nikakve veze« (Filipan-Žignic 2013: 129).
2	»S pomodarstvom je u vezi i nastojanje da se iz usmene forme imena uklone osobitosti mje-snog idioma: nema prejotacije, a u vokalskom se sustavu otvoreni i zatvoreni vokali slijevaju u vokale srednje vrijednosti koji govornicima zvuče „ljepše", „gradskije"« (Varga 1987: 188). -»Nasuprot nekadašnjoj prepoznatljivoj različitosti službene i neslužbene sfere uporabe osobnog imena (službena sfera - uglavnom temeljni lik osobnog imena [...]; neslužbena sfera - uglavnom pokracenice i izvedenice) danas imamo težnju da se dijete i u svakidašnjoj komunikaciji imenuje onim imenskim likom kojim je uvedeno u matičnu knjigu rodenih« (Frančic 1993: 89).
4.6.1 Antroponimi
Obiteljski nadimci motivirani osobnim imenima prikupljeni u mjestu su: Blažekuvi, Blažinuvi, Ferkuvi [< Ferku < mad. Ferenc], Fikolevi [< Fikol],22 Xabekuvi [< Xabek < Habian < Fabian], Xabjanuvi, LukaČi, LukoČevi [< mad. Lukacs < Luka], Matolevi [< Matol < Matej], Pavličevi [< Pavlic < Pavel] itd.23
22	Varijanta osobnoga imena koje je u osnovi ovoga obiteljskog nadimka tvorena je starim sufik-som -ol' te je, zbog pripadnosti tradiciji i prošlosti, ispitanici smatraju neprozirnom. Usp. »U obiteljskom nadimku, slično kao i u drugim onomastičkim leksemima, koji su dio minulosti naroda koji ih je stvorio, kondenzirani su dijelovi te minulosti - jezične i izvanjezične« (Frančic 1994: 61) i »U njima su i potvrde danas slabo plodnih ili neplodnih sufikasa [...] kojima se bez umnožavanja imenskih osnova postizao cilj onomastičke komunikacije - točna identifikacija i diferencijacija pojedinca« (Frančic 1993: 89).
23	Više v. u Horvat 2012a.
128
_ Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
Osobnim su imenima motivirana i mnoga prezimena zabilježena danas u Svetome Durdu, kao npr. Blagaj, Borko, Brckovic, Čurila, Habjanic, Jantol, Mihoci, Petrošanec, Piljak, Pongrac, Radikovic, Urban itd.
4.6.2	Toponimi
I u toponimiji mjesta nalazimo odraze osobnih imena. Primjerice, za oranice čija su imena Bertekuvina (< *Bertek < *Albert (Adalbert)), Maruškuvina (< *Maruškuvi < *Maruška < *Marija) ili Petrinuvica (< *Petrinuvi < *Peter) može se pretposta-viti imenska (izravna ili neizravna) osnova, a i sam ojkonim Sveti Durd, kao i hodonim Hemovec24 (sufiksacijom od skracene osnove (Hem(o)- (< Hemuš 'an-troponim') + -ovec)), motivirani su osobnim imenom.
4.6.3	Zoonimi
Imena konja (Boris, Janku, Milan), kobila (Dona, Frida, Jadranka, Vilma, Zvon-ka), krava (Nada) i pasa (Ava, Ben, Lara, Maks itd.) nastala su transonimizacijom od osobnih imena. A. Čilaš Šimpraga i J. Horvat (2014: 59, 71) smatraju da se u vecini zoonima motiviranih osobnim imenima očituju moderne tendencije u imenovanju životinja, što vrijedi i za istraživani punkt, s obzirom na to da su u njemu kao motivi najčešce poslužila imena koja nisu česta u antroponimikonu, pomodna imena te imena estradnih ličnosti. S obzirom na to se u vecini kajkavskih govora25 (pa tako i govoru Svetoga Durda) naglasno ne razlikuju apelativ ruža 'cvijet', osobno ime Ruža i zoonim Ruža, ne može se jasno utvrditi je li zoonim motiviran antroponimom ili fitoapelativom, ali imajuci na umu modele imenovanja te da se u dijelu štokavskih, čakavskih i kajkavskih govora upravo po naglasku razlikuje zoonim od antroponima,26 prednost dajemo motivaciji apelativom.
4.6.4	Imena blagdana
Imena blagdana, poput Aninu, Antonuvu, Bloževu, Surjevu, Furjonuvu, Ilije, Ivoje, Jožekuvu, Katafeje, Martije, Mikulije, Rokuvu, Stlefaje, Viduvu, Vincekuvu itd., takoder su riznica osobnih imena.
24	Povijesne potvrde toga imena, kao i osobnu potvrdu njegove uporabe, donosi Belovic (2008: 39-46).
25	Dijalektni rječnici (hrvatskih govora Durdevca (Maresic - Miholek 2011), Varaždina (Lipljin 2002), Cerja (Kalinski - Šatovic 2012)), pa i rječnik slovenskoga kostelskog govora (Gregorič 2014) potvrduju nepostojanje razlike u naglasku zoonima i antroponima Ruža (i njegovih fonoloških varijanti).
26	U Klisu (novoštok. ik.) i u Milni na otoku Braču (čak. ik.) i zoonim i antroponim naglašeni su " naglaskom (na usmenim podatcima zahvaljujem dr. sc. Ivani Kurtovic Budja), u Hrasnu u Hercegovini (novoštok. ijek.) zoonim s " naglaskom razlikuje se od antroponima s ' naglaskom (usp. Vidovic 2014: 30), a u govoru Novoga Golubovca (Hrv. zagorje) te se dvije kategorije razlikuju tako što osobno ime ima ' naglasak (Ruža), a zoonim glasi Ruoža (na usmenome podatku zahvaljujem dr. sc. Aniti Celinic).
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 129
5 UMJESTO ZAKLJUČKA
Zbog ograničenoga opsega rada istraživanjem su bila obuhvacena samo osobna imena iz antroponimijskoga korpusa. Ovu analizu osobnih imena trebalo bi u bu-ducim istraživanjima nadograditi uzimajuci u obzir, s ciljem usporedbe, i dijakro-nijsku razinu (odn. proučavajuci podatke iz matičnih knjiga i drugih dostupnih pisanih izvora). Takva bi usporedba, kao i uključivanje vecega broja punktova iz ludbreške Podravine, omogucila dobivanje preciznijega opisa antroponimije toga područja, odnosno, uz daljnje istraživanje, stvaranje cjelokupnoga onimijskog mozaika koji ce omoguciti iščitavanje važnih, dosad uglavnom neopisanih, jezičnih i izvanjezičnih podataka.27
Literatura
Belovic 2008 = Stjepan Belovic, Zavičajni sentimenti, Ludbreg: Pučko otvoreno učilište Dragutin Novak, 2008.
Belovic — Blažeka 2009 = Stjepan Belovic - Buro Blažeka, Rječnik govora Svetog Durda (rječnik
ludbreške Podravine), Zagreb: Učiteljski fakultet, 2009. Buturac 1990 = Josip Buturac, Župa Sveti Durd, Zagreb: Zagrebačka tiskara, 1990. Čilaš Šimpraga 2011 = Ankica Čilaš Šimpraga, Muška osobna imena u Promini, Rasprave Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje 37 (2011), br. 2, 333-364. Čilaš Šimpraga - Horvat 2014 = Ankica Čilaš Šimpraga - Joža Horvat, Iz hrvatske zoonimije:
imenovanje krava, Folia onomastica Croatica 23 (2014), 39-75. Feletar 1997 = Dragutin Feletar, Geografske, prometne i demografske značajke Ludbreške Podravine, u: Ludbreg - Ludbreška Podravina, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 1997. Filipan-Žignic 2013 = Blaženka Filipan-Žignic, Jezik moje bake i internet: posudenice u medimurskom
kajkavskom dijalektu - jučer, danas, sutra, Čakovec: Matica hrvatska, Ogranak Čakovec, 2013. Frančic 1993 = Andela Frančic, Medimurski obiteljski nadimci od osobnih imena, Rasprave Zavoda
za hrvatski jezik 19 (1993), 81-91. Frančic 1994 = Andela Frančic, Medimurski obiteljski nadimci, Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 20 (1994), 31-66.
Frančic 2003-2004 = Andela Frančic, Antroponimija u Hrvatskim pučkim popijevkama iz Medu-
murja, Folia onomastica Croatica 12-13 (2003-2004), 121-137. Frančic 2011 = Andela Frančic, Osobna imena u Rječniku varaždinskoga kajkavskog govora To-
mislava Lipljina, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 37 (2011), br. 2, 381-391. Gregorič 2014 = Jože Gregorič, Kostelski slovar, Ljubljana: Založba ZRC, ZRC SAZU - Kostel: Občina, 2014.
Horvat 2010 = Joža Horvat, Fonološki opis i leksik govora Svetog Durda: diplomski rad, Zagreb: [J. Horvat], 2010.
Horvat 2011 = Joža Horvat, Prozodija i vokalizam govora Svetoga Burda, Hrvatski dijalektološki
zbornik 17 (2011), 81-107. Horvat 2012a = Joža Horvat, Iz antroponimije opcine Sveti Burd: obiteljski nadimci u Svetome
Burdu, Obrankovcu i Prilesu, Folia onomastica Croatica 21 (2012), 59-96. Horvat 2012b = Joža Horvat, Iz morfologije govora Svetoga Burda: imenice a-deklinacije, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 38 (2012), br. 2, 251-294. Keber 2008 = Janez Keber, Leksikon imen: onomastični kompendij, Celje: Mohorjeva družba, 42008. Kurtek 1983 = Pavao Kurtek, Ludbreška Podravina, u: Ludbreg, Ludbreg: Skupština opcine - SIZ za kulturu, tehničku kulturu i informiranje opcine - Narodno sveučilište, 1983.
27 Na pomoci s prijevodom sažetka zahvaljujem Zali Kokalj (Kameleona, prevajalske storitve).
130
_ Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
Lončaric 1981 = Mijo Lončaric, Prilog tvorbi živih imena u kajkavskom narječju, Četrta jugoslovanska onomastična konferenca: zbornik referatov, Ljubljana: SAZU, 1981, 341-352. Lončaric 1986 = Mijo Lončaric, Bilogorski kajkavski govori, Rasprave Zavoda za jezik IFF 12
(1986),	1-224.
Maresic 1995 = Jela Maresic, O ostacima kajkavskoga vokativa, Filologija 24-25 (1995), 235-238. Menac-Mihalic - Celimo 2012 = Mira Menac-Mihalic - Anita Celinic, Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije: sveučilišni udžbenik s nosačem zvuka, Zagreb: Knjigra, 2012. Milak 2012 = Marija Milak, Kiklja, Festival kajkavske komedije - dani Mladena Kerstnera (http://
www.youtube.com/watch?v=HwiS2UYfLIE), pristupljeno 20. 11. 2014. Petric 2010 = Hrvoje Petric, Popis kucedomacina (obveznika podavanja župnicima) u Komarnič-
kom arhidakonatu 1659. godine, Podravina 9 (2010), br. 17, 166-185. Skok I—IV = Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika I-IV, Zagreb: Jugosla-
venska akademija znanosti i umjetnosti, 1971-1974. Varga 1987 = Andela Varga, Ženska osobna imena u Mariji na Muri, Rasprave Zavoda za jezik 13
(1987),	175-189.
Vidovic 2007 = Domagoj Vidovic, Prilog proučavanju odraza svetačkog imena Juraj u hrvatskoj
antroponimiji, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 33 (2007), 431-447. Vidovic 2014 = Domagoj Vidovic, Zažapska onomastika, Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezi-koslovlje, 2014.
pRILOZI
Radi preglednosti zasebno se donose muška, odnosno ženska imena, odijeljena i prema kriteriju podrijetla (narodna ili svetačka).28 Likovi su doneseni abecednim redom potvrdenih, a ne pretpostavljenih osobnih imena.
Tablica 8: Inventar narodnih muških osobnih imena
Temeljna	Pokracena	Izvedena
*Božidar	Božu1	
*Branimir		Branku, Brankec
Darku		Darkec
Dejan		
*Dragutin	Dragu	Dragec
Dražen		
*Krunoslav	Krünu	Krünek
*Ladislav / *mad. László	Laci	
*Miroslav	Miru	Mirku, Mlrek
Mladen		
*Nenad	Nénu	Nének
*Vjekoslav		Slafku, Slavek
*Stanislav		Stanku
28 Znak * ispred dijela osobnih imena (npr. *Božidar) znači da su ona u svakodnevnoj, neslužbenoj komunikaciji nepotvrdena, vec su tipična za službeni kontekst.
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 131
Tumôs (< mad. Tamás) / *Tomislav	Toma, Tomu	Tomek
*Vladimir	Vládi	Vlàdek
Zlàtku		Zlàtkec
Zoran		Zoranek
*Zvonimir		Zvonku, Zvonkec
1 Od vecine je pokracenih muških imena moguce stvoriti izvedenicu. Iznimka je ime Božu jer bi se dodavanjem najčešcega sufiksa -ek dobilo Božek, hipokoristik rezerviran za obračanje Bogu.
Tablica 9: Inventar svetačkih muških osobnih imena
Temeljna	Pokracena	Izvedena
Adam		
Alujz	Lojs	Lojzek
Bàrtul		
*Benedikt / *mad. Benedek	Bedèna	
Bloš		
*Baltazar / *mad. Boldiszár	Bolta	
Dànijel	Dànc	Dànek
Dàriju		Dàrek
*Adolf	Dolfa, Dolfi	
*Dominik	Dumina	
3àn / *Ivan		
*Andel(ko)		3elek
Sûliju / *Julijan		
*Juraj / 3ùrc	3ùka, 3ùra, 3ùru	3ùrek
*Eduard	Èdu	
*Ferdinand	Fèrda, Fèrdu	
Fèrenc (< mad. Ferenc) / *Franjo	Feri, Fèri	Fèrci
Filip		
Frànc (< njem. Franz) / *Franjo		Fràncek
Furjôn / *Florijan		
Gober (< mad. Gábor) / *Gabrijel		Gàbrek
*Gašpar	Gàsu	
*Grgur	Grga	
Imbra, Imbru (< mad. Imre) / *Emerik		
*Ivan	Iva	Vànca, Ivek, Ivica, Ivina
Jàkup		
Jeguštin / *Augustin, *August, *Gustav	Gùsta, Gùsti, Gùsta	Gùstek
132
_ Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
Jendrdš (< mad. András) / *Andrija	Drdš, Drašu	Drdšek
Jdnuš (< mad. János)	Jani	Janči (< mad. Jancsi), Janku, Jankec
*Josip / *mad. József	Joža, Joži, Joe	Joška, Joškec, Jožek, Jožica, Jožika, Južina
*Julijan	Juli, JMč	Julek, JMček
Karlu		
Lovra		
*njem. Ludvig	Eùdva	
Eùka		
Marijan		Marek, Marijanček
Marku		Markec
Martin		
Matjdš (< mad. Mátyás)		Matek
Mixdl (< mad. Mihály) / *Mihael / *Mihovil		Miška, Miškec, Mišku, Miškina
Mikula / *Nikola	Mika	
*Ignac / *mad. Ignác	Nac, Noci	Nacek
Pavel / *Pavao		Pavlek
Peter / *Petar	Peru	Perica
*mad. István 'Stjepan'	Pišta (< mad. Pista)	
Rok		
*Rudolf	Rudi, Ruda	
Sandur (< mad. Sándor) / *Aleksandar		
Simun		
*Stjepan / *njem. Stephan	Št'ef, Stefu	Stefek, Stefika, Stefina, Pepči
Toma; Tumdš (< mad. Tamás)		Tomek
*Antun	Toni, Tonč, Tuna	Tonček
Valent		
Vida		
Viktur	Viki	Vikec
*Vilim		Vilči
*Vincent	Vinc	Vincek
*Žigmund (< mad. Zsigmund)	Žiga	
Tablica 10: Inventar narodnih ženskih osobnih imena		
Temeljna	Pokracena	Izvedena
*Biserka	Biba, Bisa	
*Bosiljka	Bosa	
*Božena	Boža	Božica
Dana		Danica
Jezikoslovni zapiski 21 • 2015 • 2 _ 133
*Darinka	Dàra	
Dràga		Dragica, Dragička
Gordana	Goca, Goga	Gogica
*Jelena	Jèla	Jélica, Jelka
*Krunoslava		Krünka
*Mila		Milka, Milica
Nàda		Nadica
*Nevenka	Nena	
Olga		Olgica
*Smilja		Smil'ka
*Snježana		Sneška, Sneškica, Snežica
Zdenka		
Zlata		Zlàtica
Zora		Zorica, Zorka
Tablica 11: Inventar svetačkih ženskih osobnih imena		
Temeljna	Pokracena	Izvedena
Ana		Anči, Ančika, Anica, Anita, Anka, Ankec, Ankica, Ankič
Angela	3èla	
*Barbara	Bôra	Bórica
*Cecilija	Cila	Cilika
*Doroteja	Dora	Dórica
3ûrja		Sürjica, Surika
*Emilija	Èma	Emica
*Jozefina	Fîna, Zëfa	Finika
*Franciska	Frànca	Francika
*Gabrijela	Gàbra	
*Gertruda	G'era	
*Margareta / *mad. Margit	G'eta	
*Ivana	*Iva	Ifka, Ifkica, Ivančica
*Agata	Jàga	Jagica
*Elizabeta / *mad. Erzsébet	Jdlža	Jolžica
*Julijana	Jùla	Jülka, Julika, Julčika
*Uršula	Jmša	Jü^ica
*Justina	Jùsta	
*Katarina	Kàta	Katica, Kača
Klôra		Klorica
*Kristina	Krista, Tina	Tinica, Tinka
*Lucija	Lùca	Lucika
*Magdalena	Màga	Magica
134
_ Joža Horvat • Pogled u suvremenu antroponimiju Svetoga Burda: osobna imena
*Amalija		Malea, Maleika
Marija	Mara	Marica, Mariška, Marica, Mica, Micika
Martina		
Môrta		Mortica
*Monika	Mona	
*Agneza	Neža	Neška
*Pavla / *Paula		Pavlika, Pavlica
*Josipa	Pèpa	Pepica
*Apolonija	Pulona	
*Regina	Rega	Regica
*Rozalija	Roza, Ruža	Rozika, Ružica, Ružika
*Sidonija	Sida	
*Anastazija	Staza	
*Štefanija (< njem. Stephanie)	Stefa	Štefica, Štefka
*Matilda	Tila	Tilca, Tilika, Tilka
*Antonija		Tonka
*Terez(ij)a	Trëza, Reza	Terka, Trezika
*Veronika	Vera, Verona	Verica
Vida		
*Viktorija	Vika	Vikica
*mad. Zsófia / *Sofija	Zofa	Žofica
pOVZETEK
Pogled v sodobno antroponimijo Svetega Durda: osebna imena
S terensko raziskavo je bilo v Svetem Durdu v ludbreški Podravini (v Varaždinski župa-niji v Republiki Hrvaški) zbrano onimično gradivo. Ker je raba antroponimov odvisna od komunikacijskega konteksta, so v uvodnem delu razprave opisane različne onimične formule, ugotovljeno pa je, da se osebna imena pojavljajo v obeh komunikacijskih kontekstih - uradnem in neuradnem. V osrednjem delu razprave je predstavljena analiza izpričanih osebnih imen, ločeno moških in ženskih. Avtor se je najprej dotaknil na inventar osebnih imen, pri čemer je posebej posvetil njihovemu izvoru. Najbogatejši fond izpeljanih imen so razvila najpogostejša in najbolj zastopana osebna imena. Z dialektološkimi metodami avtor zaključuje, da se osebna imena na različnih ravneh (glasoslovni, obliko-slovni, besedotvorni itd.) vključujejo v jezikovno strukturo krajevnega govora, ki pripada varaždinsko-ludbreški skupini kajkavskega narečja, pa tudi v sociokulturni kontekst. Naslednji del prispevka je posvečen analizi značilnosti okrajšanih in izpeljanih imen, pa tudi njihovim stilističnim vrednostim. V zaključnem delu so izpostavljene razlike med osebnimi imeni v uradnem in neruradnem komunkacijskem kontekstu, s primeri pa je podkrepljen odnos osebnih imen in drugih onimičnih kategorij (zoonimov, toponimov, drugih antroponimov itd.).