JUGrOS L AVJANSKI IZDAVATELJ I UREDNIK ANT. J. BEZENŠEK. Izdaje во vsaki mesce 20. dne. Rođakcija i administracija: v Petrinjekoj ulici br. 21|36б. Stoji na celo leto 2 for. G0 n., na pol lota 1 for. 30 nove. R6k opisi so no vračajo. Ova znamenita spisa za povjest stenografije u Hrvatskoj. Kao sto su ^а bolja europska sveučilišta pronašla za nuždno, uvesti stenografiju (brzopis) kao poseban predmet u red svojih nauka, tako je i slavni sbor filosofičkoga fakulteta kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu uvidio potrebu, da se taj predmet i na hrvatskoj univerzi predaje, te je dne 10. srpnja 1878. učinio u tom smislu temeljito obrazloženu predstavku na vladu, u kojoj rnedju inim veli sliedeće: „Na svaki način mora se primati, da je mnienje filosofičkoga fakulteta, uvesti stenografija u red predavanja na sveučilištu Franje Josipa 1., posve umjestno, jer je on osvjedočen, da se tim olahkoti i omogući, da slušaoci sveučilištni uzmognu točno bilježiti predavanja, te lim više još napredovati u svojih naukah. Ova nužda je tim veća, jerbo domaća literatura nije tako obilna na strukovnih spisih, a svi slušaoci nisu podpuno vješti tudjim jezikom, da bi se mogli lahko poslužiti literaturom drugih kulturnih naroda. „U ostalom se priznava svuda važnost stenografije, te barem na svih austro-ugarskih sveučilištih poučava u stenografiji jedan učitelj uz primjernu remuneraciju. „Profesorski sbor filosofičkoga fakulteta kralj, sveučilišta Franje Josipa I. predloži dakle s obzirom na korist, koju bi predavanje stenografije sveučilištu donielo, gospodina Ant. Bezenšeka kr. visokoj zemaljskoj vladi, da ga imenuje učiteljem stenografije na kr. sveučilištu Franje Josipa I.“ Visoka vlada je na ovaj predlog dne 15. rujna 1878. br. 3838 poslala na dekanat filosofičkoga fakulteta odpis, u kojem veli izrično, „da priznaje veliku korist stenografije u svih odno-šajih kulturnoga života", prihvaća takodjer u principu predlog profesorskoga sbora, da se ta predavanja izruče Ant. Bezenšek u, ako on pristane na nekoje tobože formalnosti. — Ove su — 74 - pako takove naravi, da Bezenšek ne sebe radi niti poradi novčanog pitanja, nego poradi premalo dostojnoga mjesta, koje hoće vlada toj struci opredieliti, dotle svoja predavanja započeti niti toga inače za-nj častnoga mjesta primiti neće, dok se predmetu nedade ono mjesto, koje ga ide. Debatno pismo. (Dalje.) Glagol. §. 13. Krati sve s predložnimi slovkami ili drugimi riečmi sastavljene glagole. — (Sravni analogiju u §. 2.) (Vidi prilog str. 75.) Prevod primjera. Ako hoćeš dobru svjeđočbu dobiti , to zavisi od tvojega ponašanja. Ja se pri toj točci nisam dalje zadržavao. Široko more proteže se pred našima očima. Ja na to pristajem. Debatno pismo predpostavlja etimo-logično znanje. To se samo još pri nas dogadja. Nemojte rni to za zlo uzeti. On je nastupio kao kandidat, čim se je pako protukandidat pojavio, odustao je od svoje kandidature. 0 slaganju subjekta s predikatom. §. 14. Ako pojam predikata iz naravi subjekta sliedi, to se a) u naravnom poredanju rieči krati predikat. u obratnom ili umjetnom poredanju pako subjekt; ili kraće rečeno, prvi se pojam izpisuje, a drugi pokraćuje, po onom glavnom pravilu, da se označujuća rieč izpisuje, a sliedeća označena krati. Glagol. §. 13. Pokračuj vse s predložnimi slovkami ali z drugimi besedami sestavljene glagole. (Primeri analogijo v §. 2.) (Glej prilog str. 75.) Prevod primerov. Ako hočeš dobro svedočbo dobiti, to zavisi od tvojega ponašanja. Jaz se pri tej točki nisem dalje zadržavah Široko morje proteze se pred našimi očmi. Jaz na to pristajem. Debatno pismo predpostavlja etimo-logičko znanje. To se samo še pri nas dogodi. Nemojte mi to za zlo uzeti. On je nastopil kakor kandidat, čim se je pak protukandidat pojavil, odstopil je od svoje kandidature. 0 slaganju subjekta s predikatom. §. 14. Ako pojem predikata iz narave subjekta sledi, tedaj se a) v naravnem redu besedij pokračuje predikat, v protiv-nem ali umetnem redu pak subjekt; ali krače rečeno, prvi pojem se izpisuje, a drugi se pokračuje, po onem glavnem pravilu , da se označujoča beseda izpisuje, a sledeča označena pokračuje. - 75 Prevod primjera. Vjetar puše. Zvono zvoni. Izkustvo uči. Preradovie je bio veliki pjesnik. Zemlja je okrugla. Volga je najveća rieka u Europi. Snieg kopni. Odpis ministarstva je datiran od dne 10. svibnja. b) Naprotiv glavnomu pravilu može se kadkada i na prvom mjestu stojeći pojam kratiti, kaošto smo to u prijašnjih analognih slučajih vidjeli. Je-li nezahtjeva naša dužnost, da to izvršimo? Dan je vruč, a noć tim hladnija. c) I oba pojma mogu se kratiti, ako je bar jedan od njih sastavljena ili pobliže označena rieč (subjekt atributom, predikat adverbialom ili objektom), ili ako se u pokrati bar jedne nutarnji glas nalazi. Bog hrani sve životinje. Glavni grad Austrije leži na Dunavu. §. 15. Tomu iz naravi subjekta nastajućemu uzkomu savezu obajuh glavnih pojmova stavka može se uzporediti onaj savez, koji iz obične uporabe nastane. Ako je ovaj savez jakim i obćenitim postao, to nastane poslovica, riečenica, sen-tenca. Od duljili sentenca, poslovica i riečenica treba samo početak zabilježiti. U obće se u svih takovih slučajih jako drzovito pokraćuje. Buka ruku pere. Malen lončić brzo skipi. Tko visoko leta, nizko se' sjedne. Tiha voda bregove dere. Iz rečenoga sliedi, da itd. Mnogo ima slabih ljudi na svjetu. To nije čudo. Summum jus, summa injuria. Prevod primerov. Veter piše. Zvon zvoni. Izkustvo uči. Preradović je bil veliki pesnik. Zemlja je okrogla. Volga je največa reka v Europi. Sneg kopni. Odpis ministerstva je datiran od dne 10. maja. b) Nasprotno glavnemu pravilu more se včasi tudi na prvem mestu stoječi pojem po-kratiti, kakor smo to v prej-šnih analognih slučajih vidili. Je-li ne zahteva naša dolžnost da to izvršimo? Dan je vroč, a noč tim hladneja. c) Tudi oba pojma moreta se kratiti, ako je vsaj jeden od njih sestavljena ali pobliže o-značena beseda (subjekt z atributom, predikat z adverbialom ali objektom), ali ako se saj v pokrati jedne notranji glas nahaja. Bog hrani vse životinje. Glavni grad (mesto) Austrije leži na Dunavi. §. 15. Tej iz narave subjekta nastajajočej ozkej svezi obeh glavnih pojmov stavka more se primeriti taka sveza, ki iz navadne rabe nastane. Ako je ta sveza jaka i občenita postala, tedaj imamo pregovor, frazo, sentenco. Od daljših sen-tenc, p'regovorov i fraz treba samo početek zabilježiti. V obče se v vseh takih slučajih jako drzno pokračuje. Koka roko umije. Mali lončec brzo skipi. Kdor visoko leta nizko se usede. Tiha voda bregove dere. Iz rečenega sledi, da itd. Mnogo ima slabih ljudi na svetu. To nije čudno. Summum jus, summa injuria. * — 76 — §. 16. Ako je subjekt kakav infinitiv ili stavak, tada se može predikat kratiti. Razumjeva se samo po sebi, da itd. Bilo bi željeti, da se to i t. d. Učitelje slušati je naša dužnost. Težak položaj državljana olakšati je zadaća dobre vlade. §. 17. Ako je predikat genitiv ili prepozicionalni izraz, to se može ili subjekt ili predikat kratiti, a obojica krate se tada, ako oni već više puta napomenuti uvjeti nastanu. Mi smo svi jednoga mišljenja. Nijedna ruža nije bez trnja. Njegovo ime je na dobru glasu. §. 18. Što je bilo гг §§. 3 do б. glede samostavnika rečeno, to valja i glede glagola. Svi su govorili, on je pako mučao. Kako došlo, tako prošlo. Shakespeare se je kao pjesnik na dra-matičkom polju odlikovao. On se je tla univerzitetu u Beču kao docent habilitirao. §. 19. Objekti. Od subjekta, predikata i objekta mogu se u jednoj izreci sigurno dvojica kratiti. Ako se po glavnom pravilu bilježi od tih trijuh česti izreke ona, koja na prvom mjestu stoji, to imamo samo još posla sa dvima slie-dećima, kojih se kraćenje opet po poznatih pravilih sbiva. Krati se dakle od ovih dva-juh napomenutih pojmova a) prvi ili b) drugi, a c) oba tada, ako je barem jedan od njih sastavljen ili pobliže označen, ili ako se u pokrati njegovoj nutarnji glas nalazi. §. 16. Ako je subjekt kaki infinitiv ali stavek, tedaj se more predikat pokratiti. Razumeva se samo po sebi, da itd. Bilo bi želeti, da se to i t. d. Učitelje slušati je naša dolžnost. Težek položaj državljanov olakšati je zadača dobre vlade. §. 17. Ako je predikat genitiv ali prepozicionalni izraz, tedaj se more ali subjekt ali predikat pokratiti, a oba po-kratita se tedaj, kadar oni vže večkrat navedeni pogoji nastanejo. Mi smo vsi jednega mišljenja. Nijedna roža nij bez trnja. Njegovo ime je na dobrem glasu. §. 18. Kar je bilo v §§. 3 do Б. glede samostavnika rečeno, to velja tudi glede glagola. Vsi so govorili, on je pak molčal. Kakor došlo, tako prošlo. Shakespeare se je kakor pesnik na dramatičnem polju odlikoval. On se je na univerziteti v Beču kakor docent habilitirah §. 19. Objekti. Od subjekta, predikata i objekta morejo se v jednem stavku sigurno dva pokratiti. Ako se po glavnem pravilu bilježi od tih treh delov stavka on, ki na prvem mestu stoji, tedaj še imamo samo posla z dvema sledečima, kojih pokra čevanje se vrši opet po znanih pravilih. Pokra čuje se torej od tih dveh navedenih pojmov a) prvi ali b) drugi, a c) oba tedaj, ako je vsaj jeden od njih sestavljen ali pobliže označen, ali ako se v pokrati njegovej notranji glas nahaja. - 77 - Kaošto subjekt i predikat, tako stoje Cesto takodjer predikat i objekt u tako uzkom, budi naravnom budi običajnom savezu, da sačinjavaju rek bi jednu sastavljenu rieč. U tudjih jezicih, često i u hrvatskom, dadu se oba i jednom riečju izraziti. N. pr. predlog staviti = predložiti; mir učiniti == umiriti , itd. — Iz toga sliedi, da se n. pr. riečenice moraju kao sastavljene rieči kratiti, pa nalazile se u kojem god djelu sintakse. Sasvim je naravska stvar, da može u jednoj te istoj izreci vise uzroka na kraćenje rieči u plivati; u obče pako vidimo, da što razširjenija je koja izreka, tim je veća raznolikost i mogućnost kraćenja. 1. Objekt u genitivu. a) Prediduća označujuća rieč se izpisuje, sliedeća označena pako krati se; b) označujuća se krati; c) obie se krate, a) jer je jedna sastavljena, (3) jer je pobliže označena, т) jer se u poklati nutarnji glas nalazi. (Vidi prilog na str. 76.) Prevod primjera. a) Ta stvar je velike važnosti. Državljan mora se držati zakona. b) Njega je strah tolike vode. c) On je francoskomu jeziku vjeSt. 2. Objekt u dativu. Sin je materi sličan. Meni je drago, ako ti mojemu savjetu sliediš. Mi ostanemo caru vjerni. Djete mora biti roditeljem pokorno. Kakor subjekt i predikat, tako stoje čestokrat tudi predikat i objekt v tako ozkej, bodi naravnej bodi navadnej svezi, da so kakor bi rekel jedna sestavljena beseda. V tujih jezikih, včasi tudi v slovenskem, data se oba tudi z jedno besedo izraziti. N. pr. predlog staviti — predložiti; mir storiti — umiriti, itd. — Iz tega sledi, da se n. pr. fraze morajo kakor sestavljene besede pokračevati, bile v^kterem koli delu sintakse. Čisto naravno je, da more v istem stavku več uzrokov na pokračevanje besede upliv imeti; v obče pak vidimo, da čim raz-širjeneji je kteri stavek, tim veča je različnost i mogočnost kračenja. 1. Objekt v genitivu. a) Predstoječa označujoča beseda se izpisuje, sledeča označena pak pokračuje se; h) označujoča se pokračuje; c) obe se pokračujete, a) ker je jedna sestavljena, /9) ker je pobliže označena, f) ker se v pokrati notranji glas nahaja. (Glej prilog na str. 76.) Prevod primerov. a) Ta stvar je velike važnosti. Državljan mora se držati zakona. b) Njega je strah tolike vode. c) On je francoskemu jeziku vešč. 2. Objekt v dativu. Sin je materi sličen. Meni je drago, ako ti mojemu svetu slediS. Mi ostanemo caru zvesti. Dete mora biti roditeljem pokorno. — 78 — 3. Objekt u akuzativu. Poradi velikoga broja tran-zitivnih glagola jako česti slučaj. Voda gasi žedju najbolje. Pastiri pale na polju vatru (oganj). Gothe je studirao u Lipskom sve, samo ne jus. On je stavio predlog. Ja sam dao knjige vezati. Cesar je govorio sa svakim par prijaznih rieči, Krst, utemeljitelj kršćanske religije, ljubio je malu djecu. 4. Objekt s predloži. Predloži stoje naprama svojemu padežu skoro u istom od-nošaju, kaošto označujuće rieči naprama označenim riečim. — Nećeš pogriešiti, ako se držiš pravila, da se izza predloga uvjek neka krati; jer iznimke pružiti će ti se same sobom. Putnik pita za pravu cestu. Čovjek mora neprestano za uzvišenim težiti. Ja se neću u polemiku upuštati. Mladić, mora si koristnih znanosti pridobiti. Dobrotnik nesmije na hvalu računati. Cato je govorio proti luksusu žena. On me je htio za 5 for. prevariti. 5. Ako sadržava stavak dva objekta, to se smije tim pouzdanije kratiti. Dozvoljno je, ako se od svib u jednom stavku se nalazećih pojmovnih rieči jedna izpiše, najbolje po glavnom pravilu ona, koja na prvom mjestu stoji. Ako je to sastavljena rieč ili pako sigla, to neće stavak nijedne izpisane pojmovne rieči imati. 3. Objekt v akuzativu. Poradi velikega broja tran-zitivnih glagoljev jako gosti slučaj. Voda gasi žejo najbolje. Pastirji pale na polju (vatro) ogenj. Gothe je študiral v Lipskem vse, samo ne jus. On jo stavil predlog. Jaz sern dal knjige vezati. Cesar je govoril z vsakim par prijaznih besedij. Kristus, utemeljitelj kršćanske religije, ljubil je malo deco. 4. Objekt s predlogi. Predlogi stoje nasproti svojemu padežu skoro v istem od-nošaju, kakor označujoče besede nasproti označenim. — Ne bodeš pogrešil, ako se držiš pravila, da se naj izza predloga z mirom pokračuje; ker izjeme bodo se ti same po sebi pokazale. Potnik praša za pravo cesto. Človek mora neprestano za uzvišenim hrepeneti. Jaz se nećcm v polemiko upušćati. Mladič mora si koristnih znanosti pridobiti. Dobrotnik ne sme na hvalo računati. Cato je govoril proti luksusu žen. On me je hotel za 5 for. prevariti. 5. Ako ima stavek dva objekta v sebi, sme se s tim večo slobodo pokračevati. Dovoljno je, ako se od vseh v jed-nem stavku stoječih pojmovnih besedij jedna izpiše, najbolje po glavnem pravilu ona, ki na prvem mestu stoji. Ako je ta sestavljena beseda ali pa sigla, tedaj ne bode stavek nobene izpisane pojmovne besede imel. — 79 — Bože čuvaj cara i domovinu. Ja vas osiguram svojega veleštovanja. Peštanski stenograii nisu to držali za oportuno. Svaki učitelj želi si marljivih djaka. 6. Objekt stavak. Ako se iz objekta načini stavak, onda postane objekt predikatom toga stavka. N. pr. Bogom spojeno neka čovjek ne-ruši; = što je bog spojio, neka čovjek neruši. Ako se piše u prednjem stavku sttbjekt, onda smije se kratiti a) predikat u drugom stavku , b) predikat u prednjem stavku, c) oba, ako ima uvjeta u ovom §. gore naznačenih. Iz povjesti se učimo, kako se čovječanstvo razvija. Taj primjer pokazuje, kako lahko se može pogric-šiti. Bog čuvaj carja i domovino. Jaz vas osiguram svojega veleštovanja. Peštanski stenografi niso to držali za oportuno. Vsaki učitelj želi si marljivih dijakov. 6. Objekt stavak. Ako se iz objekta napravi stavek, tedaj postane objekt predikat tega stavka. N. pr. Po bogu spojeno naj človek ne ruši; = bar je bog spojil, naj človek ne ruši. Ako se piše v prednjem stavku subjekt, tedaj se sme pokraeivati a) predikat v drugem stavku, b) predikat v prednjem stavku, c) oba, ako se nahajajo pogoji v tem §. gore naznačeni. Iz povesti se učimo, kako se človečanstvo razvija. Ta primer pokazuje , kako lahko se more pogrešiti. (Dalje sliedi.) Stenografska literatura. „Tesnopime listyu br. fi. sadržavaju sliodećo članke: Dr. Vaclav Belsky (nekrolog). — Nove knjige (kritike). — Razprava komisijo o promjonah u IV. izdanju tiesnopisa češkoga. (Nastavak.) — Razne stvari. Br. 7.: Razprava komisije o promjenah itd. (Nastavak.) — Nove knjige. (Kritika.) — Razne stvari. „Geschichte und Literatur der ■Geschwindschreibkunst“ od đra. Ј. W. Zeibiga, profesora na kralj, stonografskom institutu u Dražđjanih. Izdao kr. stenogr. institut u Dražđjanih. Drugo, popunjeno, izpravljeno i sa 41 tabelom providjeno izdanje. Nakladom Gustava Dietze-a. 1878. Str. 394. Ciena 9 marka. „ Almanach fiir stenographirende Dnmen“ 1879. Tako je naslov krasnoj knjižici, koju je izdalo žensko društvo za Gabelshergerovu stenografija u Draž-djanih, i koja donaša osim kalendara za 1879 i statistiku s obzirom na razširjenost stenografije medju ženskim svjotom. — Medju damami, koje su stenografiji vješte, čitamo i sliođećo iz Hrvatske: gdčna Wimberger Maria iz Zagreba, gdčna Sumanovic Ružica iz Hrenovci, gja pl. Ifolle Hermina iz Nogovca kod Vrbovca. (Ciena 2 marke.) - 80 — Glasnik. f Davorin Fermevec. Opet nam jo nemila smrt pobrala izvrstnega strokovnjaka, mladeniča vrlega značaja i iskrenega domoljubja — Davorina Ferme vca, jurista na univerzi v Gradcu. Blagi pokojnik bil je podpornik našemu listu od prvega početka, ter so je neprestano zanimal za napredovanje naše umetnosti med Slovenci i Hrvati. Rodil se je leta 1855 v Žalcu pri Celju na Slovenskem. Svršil je gimnazijo v Celju i prošel u Gradec, đa studira jus 1. 187(i. No niti jedno loto mu nij bilo mogoče tamo svojim naukom posvetiti, ker ga jo tožka bolost napala v Gradcu tako, da se je moral k svojej materi v svojo rodno mesto povrniti. Za malo časa izgubi tildi svojo mater, ter tako skoro čisto osamljen v istem siromašnem stanju, kakor je bil vajen vže od početka svojega življenja, proboravi poslednje dni svojega života. Tu se je ondaj col čas svojo bolesti marljivo bavil s čitanjem stenografskih spisov, osobito našega lista , kakor tudi s čitanjem raznih časopisov političnega i znanstvenoga sodržaja, v ktere je tudi sam dopisoval. Jako mu jo bila mila, hrvatska literatura prosil jo urednika tega lista, da mu pošlje hrv. knjig, ako mogoče Mažuranieev opos „Cengič Aga“. I ko ga je dobil v roko, čital ga je no jedenkrat, nego dvakrat i trikrat, ter pisal uredniku „J. Stenografa", kakor svojemu najboljemu prijatelju, da sc mu ta knjiga izvanredno dopada, naj bi mu izvolil še drugih hrv. knjig poslati. V takovom njegovem zanimanju za stenografijo i za južne brate, ter v njegovem uajvečem simpatiziranju za svoj narod, za kojega blagor je bil zauzet z dušo i telesom, došla jo nad njega v 28. letu njegove starosti nemila smrt dno 1. oktobra, tor nam tako iztrgala iz našo sredino plemenitega mladeniča, od kojega so je mogla naša domovina, pa tudi naša umetnost mnogo nadjati. Velika škoda za blagega Davorina! Za njim tugujo vsi prijatelji i poznanci, a med njimi osobito pisatelj teh vrstic. Večna mu pamot! Dodatek. Mislimo, da storimo sveto dolžnost, ako upozorimo naše kolego v stenografskej stroki i vse domoljnho na to, da bi bilo vredno tomu prvemu umrlemu, izvrstnemu slovenskemu stenografu i rodoljubu postaviti malen spomenik, ter prosimo ob jodnom vso, ki bi nekoliko novčičev v to svrho pokloniti izvolili. da jih pošljejo našemu uredništvu ali pa uredništvu „Slov. Naroda" v Ljubljano, kdor se bodo ti doneski javno kvitirali. I kedar se nabere dovoljna svotica, kupil so bodo primeren spomenik za D. b’ermevea, ki se bode postavil na njegov grob. A. Bezenšek. f Ferdo Kočevar, bivši uradnik (činovnik) v Zagrebu, iskreni rodoljub i spisatelj slovenski, koji je bil tudi veliki podpornik naše stvari, umrl je dne 11. t. m. v Gradcu. — Lahka mu zemljica! (Več o njem še spregovorimo.) U stenografske točaj o, na gimnaziji n Zagrebu upisano jo ove šk. godine ukupno 115 djaka, i to u 1. a) tečaj (iz gornje gimnazije) 52 djaka, u 1. b) tečaj (iz dolnje gimnazije) 44 djaka; a n II. ili nastavni tečaj 19 slušatelja. Stenografiji! za kitajski jezik priredjujo sada po francoskem Du-ploje-jevom sistemu neki sin toga „nebeškega carstva" imenom Sun-VVing-Sing, koji je imao priliku, upoznati so za vrieme svoga boravljenja u St. Frančišku s napomenutim stonogr. sustavom. Za spomenik Davorina Fermevca darovali so sledeči: G. Ant. Bezenšek v Zagrebu............................... .6 for. — novč G. Franjo Selak v Zagrebu..............................1 „ — „ G. dr. Josip Kopač v Zagrebu..................... . . 2 „ — „ G. Janez Naglič v Zagrebu.............................-- „ 50 „ Ukupno . 8 for. 50 nove. Tiska C. Albreelit u Zagrebu. Prilog lislu. (Ivan Trnski.) /**/*'' • s П. 4. ✓ _ / V” 40 7/ OTI 40 ° г/ - X f / 4/^ ^ S ^ ^ V— V' .. ^ a. *7 . X2 SX •7 7* Napitnica. (V. Vodnik.) .Xjr. /3. Debatno pismo. У - 7 - *y X. - / ^ , /~> c - y/e/'? / /У/ ^ ^ v S/f- '~e e C Jt f - УЛ - / o X!& ^ /(- s (—j ~ V-/ ■'V' oc) f&/- X '- uf'- d- "'-/*{v '"_ Cv9 "'^ & _ C) OO 7?c- ^ X ■-r JO> /s. y» ~~ _ <1- <_^N, ^ - •/"'\ AJ“'' t3- - /V «^x- '~- t : o~ , e S- V- /<* -v' 7 X ^71 :xj/6. <0 6 I \ (Г 'М/Л "V * 3>r'/ . L £ ~ 'јсјјх * 6 A' 2 — ta. ^ V' г/,- JiSjj). 1. OL) Г Ć) -г. V |/ o' - 2У **? ^/ г-г &£ - ?/ ^ J> . / У ^ ГЛ _ 3. ^ X •v 'Х 'Г~Л ^ o. 6~1 ^ t - '/ 2 t —>5 ^ 2ч A«t — S /te" V' ^ 2_ _ * / ^ ^ y _ / ' ,7 /• ^ / cr Ц ^ ^ ' eu^i СГ ^ _ Guslar (Napisao Budine ki.) f s~J°-J 's _ , J —/_ .г ć^? c_/ / ~^ ^ r И O ^ ,/ ^ _ TSĆ^ ч/А-^г _ , г_ -/ '/ (, - ^ 0 ог TČ./ / ^ ^ ^eSD - '7/( '^и- /у/ о ^ У, I f п/- 7.л'у ?С- -O-fcv; У*1& С -Љ\ j v^- /ŽL v7? _ «_/ ех ^2 7 ^ $?{/) ЈГ X/ 7 6 .^г i 1 ^7 J° &1 zcfЖ 7/гл/ . , 7 j e/2 s s/jf a. _ CšZs лУC J&AZ / -r (/& ■ / V . Ar ^ r/- ^ 2 "*tf ' ?€ --va ^ ■ " -- ^ 2 ^ ac / ^ /' 2, ^ «r2/- «? .'-' (SV Z^rč /Ć & 'Trfe V-- У Z c O' ^ , V г. ^o ^s>?~ z °kf ' Ć cć ^ste v г ' 'Л Ać LSZ £* / S-' o s fC^ s — Л 'J^ ^ >У~ У ^ ', / _ e & ' 'y '2^ 2v •->• «• S y^ /^ j-£y '?zf •y^~\ ,t4!V^2, 2"» V /2l “»o гг '?УУ '~^ /■d' ^ /• rW^ c-, — — O 79 f Davorin Fermevec. ' 'jj iу°/Ј ~ - 5 ^ ^ / 'M- ^ 7/У^ A a/ Šala i zabava. Z ' 1 C? CU /S- J^/‘7 j ^ '■ -'бУ$/°