KRALJ EVINA SRBA, HRVATA I SLOVENaCA
UPRAVA ZA ZA ŠT IT U KLASA 72 (3)
INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 15. MARTA 1925.
PATENTNI SPIS BROJ 2647.
Dioničarsko Društvo prije Skodine Tvomice, Plzenj,
Cehoslovacka.
Naprava za prevažanje tcškili topova u odijeljenim tevetima.
Prijava od- 30 septembra 1921.	Vazi od 1 jaiiuara 1924
Pravo prvenstva od 25 juna 1917 (Austrijn.)
Pronalazak se odnesi na razdijeljenje teških topova, k o, ih je prevoz u cjelini ne mogoč, n vi.še dijelova, ko j i udovoljavaju zahtijevanim razmjevima i uvjetima optere (Anja i sa prevojem tih pojedinih dijelova na p os ve jednakim i prema torne izmjen-ljivim vpziiirna pri čemu bitnost p n nalaska leži u osebo,noj izvedbi pojedinih djelomičnih te reta, uslije,d čega je omogočeno, te, razli čite terete na posve ;ednaka vozila natova-riti i prevoziti.
Pri te.škim topovima je osobito kod prevažanja centom nemogoče to o kao ejelino prevoziti, bodoči da se s jedne strane mo rajo. o obzir ožeti izvjtsni prostorni ra.zmjgri radi propusta, kroz koje valja proči, radi širine ceste i t. d . a s droge strane morajo se održavati i izvjesna omedjenja o težinama radi mostova, koje valja preči, radi cesto v nog utreriika' i t d Isti obziri i ako u negto manjem stepeno, vrijede i za prevoz željez nicom, bodoči da ovdje s jedne strane mo rajo'se respeRtirati točno prepisani profili a s'druge strane isto tako točno prepisani prepisi o, terečenja. Kod topova, koje je iz gore navedenih razloga nemogoče o ejelini prevoziti, nužho je preduzeti razdi eljenje topa u pojedine terete, od kojih svaki c d govara zahtijevanim uvjetima u razni j ef ima i težinama i1 niože se za sebe pojedinačno prevoziti.
Takovo razdjeljivanje topa u pdjedine, odijeljeno za sebe prenosive terete več se je izvadjalo; nu uslijed oblika pojedinih
tereta, a takodjer i uslijed njegove različite teži n e bili smo pri to m | rinuždeni za svaki te ret upotrebiti naročito gradjeno vozilo Veliki nedostatak tih več postoječih izve-denja jeste dakle nejednakest vozila za pojedine terete topa. Uslijed te nejednakosti vozila jest rijesenje pitanja izmjene vrlo oteščano kako se to na bojišto r okazalo vanredno važnim Prema iskostvu dogadjajo se na bojišto vrlo čestp oštečenja vozila i mogočnost daljnje upptrebe t pa ovisi po -tom o brzoj izmjeni oštečenog vozila s drugim.
Pronalazak se spda s’stoji u toni, da se razd,eljenje topa u svrhu prenašatra u po jedioe dijelove tako provede i da se več zgotavljanju topa pojedini dijelovi obzirom na tu svrhu tako izvedo da ih ;se može usprkos njih ve inake različnosti natov riti i voziti na posve jednakim vozilima Uslijed toga postizava se potpuna sposobnosi izmjene vozila i odpadajo nedostatci spojeni sa sad’njim konstrokci ama
Pri topu koji je tako izveden i prevaže se koli iti a potpuno jednake izgradnje, lakša je p rovesti izmjenu vozila o slučaju potrebe ne mora tolik > pričuvnih vozila stajati o pripravnosti u svrhu izmjene, gto znači znatno prištednju troškova i ne može se takodjer pri naručbi prtcuvnog vozila tako desiti, kako je to kod dosadanjih izvedenja sločai, da otpremom jedne druge vrste vozila nastane smetnja.
Izmjenljivost imade i tu veliko prednošt,
oin. 15
da prt oštečenju jednog vozila nijestno obzirom na čitavi top onemogočeni. Jpak smo u stanju i bez da sačekam r izmjenu sa novim vozilom da top dal e odvežemo, ako i polaganije, tim gto teret na oštečenom vozilu ostavimo i potom se s istovarenim vozilom natrag vrati mo i taj dio odvežemo.
U slijedečem rtek se bitnost pronalaska pobliže opiše i raz:asni na temelju primjera i tomu pripadnik slika Iz uvjeta, da po e ■ dini tereti, u koje se top radi prevoza raz-dijeli, postan u približno jednako težki, po daje se kod težkih topova samo od sebe razdjel;enje u tri djelomična tereta : ci ev, lafeta sa - zipkom i podvlaka Potonja se ipak može kod pesve težkih topova sama ponovno u dva dijela razdijeliti tako, da za pravo imamo četiri djelimična tereta, od kojih su ipak dva medjusobno jednaka Da se sada ti pojedini tereti na posve jednakim vozil ima mogu voziti, moraju se kako vo žila, tako prije svega i pojedini tereti shodita konstruirati
Jedinstveno vozilo sastoji se od dva pre vozna stalka fi i fa, kojih se spoj uspo stavlja samim teretom. Nu teret se ne postavi a neposredno na te stalke, več n osi svaki prevozni sta'ak nosi vi balvan ti odnosno ta, k ji je u sredini svug pre voznog stalka članki vito nasadjen Ti nosivi balvani laeinjavaju srednji član izmedju voznog stalka i tereta Oba kraia svakog nosivog balvana noše po jegan trn (čep) d. Teret se dakle ne nasadi ne;osredno na stalak. več na te. balvane, pri čem trnovi zahvačaju u odgovarajuče izdubine. tereta. Na taj način postigne se nepomični spoj izmedju tereta i balvana nosača i gipkost voznih stalaka sprani tereta leži u spoju od balvana nosača i stalka Uslijcd toga što je stvaren nepomični spoj izmed u tereta i balvana nosača, bitno se olakšava prevedba po edinih ter, t
Predmet pronalaska jeste izvedba poje ■ dinih razdijeljenih tereta obzirom na to gore opisano jedinstveno vozilo i to na tai način, da je omogučeno nat varen;e na prevozne stalke i prevažanje s njima
Slike 1 do 3 \ okazuju podvlami h Ova imade k d težkih topova vazda oblik skrih,e Ako se s,- stoji iz dva d i; e 1 a to su ovi posve jednaki i sami < pet žkrinjati U godvlaci su jednako daleko prama natrag i napred id težišla tereta namjegtene po dva trnovima tl nosivih balvana t odgovarajuče izdubine Pri natovarivanju obuhvate te izdubine trnove balvana nosača Teret i balvani nosači time su čvrsto spojeni, a gibivost voznih stal -ka
sprani tereta leži jedi no u zglobovima balvana nosača, s kojima ovi na voznom stal ku sjede
Slika 4 pokazuje lafetu l sa zipkom wt koja pri vožnji ostane uložena. Da se gra-djevha višina tog natovarenog razdjeljenog tereta umanji, probitačno je izvesti, kako to slika 4! pokazuje, spri,eda i straga na lafeti stršeče krakove, s kojima se lafeta položi na vozne stalke, dok glavni dio Lfete visi dolje medju voznim stal cima Ovi krakovi imadu opet na svojim krajevima točno tako kao podvlaka jednako daleko odmaknute od težišta tereta izdubine za trnove <1 balvana-nosača Natovarena lafeta jest dakle nepomično s o^ena sa balvanima nosačima.
Slike 6 i 7 pokazuju cijev r sa povod -nicoin na kojoj mora sjediti da se pri ugradnji vodoravno može uvuči u zipku Ta povodnica se sastoji obično iz dvaju uzdužiiih nosača g, koji su medjusobno čvrsto spojeni i na kojima sedi cijev pomočil nosivog sedla i i pomočil hvataljki />, koje su izradjene iz njezine zaghvne karike. U toj povodnici sad se opet jednako daleko udaljeno od težišta cijevi i povodnice na-laze izd ibine za trnove tl balvana nosača, kao kod 1 fete i podvlake. Nat jvarena ci.ev je prema tomu pomoču povodnice. na koju je čvrsto nasadjena ne-ofnično spojena sa balvanom nosačem
Slika 8 pokazuje kako se u smjeru hitca vidljivi stražnji krak laf t * za edno može u otrebiti i za pridržanje kod hitca nastu ■ pivjih sila. To nastaje pomoču dviju na kojigod način izvedenih potpornjh .v. koji se nakon ugradoje topa uh že izmedju oba kraka i točila podvlake te učvrste To do -naša sobom veliku prednost, d i se može kratko držati ona dio lafet;, ko i d o si že do tla, u lijed če ga se i s obiju voznih stalaka pri prevozu bliže prikučiti može, užtedi se dakle na gradjevnoj dužini čitave lafete
PATENTNI ZAHTEV :
Razi ženje težkih topova u pojedine di.e-love u svrhu da se topovi mogu na cestama ili željeznicom transportirati k ji dijelovi od-govaraju prepisanim u v j v tima izmjcre i te žine, naznačeno time, što se več kod konstrukcije topa ro edini dijelovi tako izvedli, da su isti ne samo približno jednako težki, nego da se 'uz sve to što su inače medjusobno različdi, na potpum jednakim vozi lima koja su prema ovim uvjetima izkon-struisana mogu natovariti i transportirati, čim e se postigne to, da se vozila za šve tipove istog tipa mogu i zrnje niti —
Ac/patent bro/ 264-7.
U
*