Poitnina plačana v gotovini. Pojedini broj Din 2'— LM l7lizl1. svakog mjeseca ili prija po potrebi. Našim poslovnim prijateljima šaljemo list besplatno. Inače iznosi godišnja pretplata Din 20. Rukopisi se ne vraćaju. Uredništvo i uprava: Ljubljana, Gosposvetska cesta 6. Telefon broj 23-16. Tržni Glasnik > Naklada tvrtke Sever & Komp. Ljubljana, Gosposvetska cesta 5. Cljenlk oglasa: za1/; stranu Din 1000 „ l/istrane „ 500 „ V« .. 250 i. Vs .. 125 n Vl6 •» Kod višekratnog uvrštenja popust po sporazumu. Pretplata i oglasi plaćaju se unapred. Plativo i tuživo u Ljubljani. Tek. račun kod pošt. štedionice br. 10.363. God. 1. Ljubljana, 1. septembra 1929. Broj 2. Tržno poročilo o semenih in poljskih pridelkih (Cer.e so brezobvezne /a i kg franko vsaka postaja Jugoslavije.) Črna detelja. Vsled ugodnega vremena so zadnji čas izgledi na dobro žetev še ugodnejši kakor je bilo to pred mesec dni. Povsod se pričakuje dobra letina in nizke cene. — Današnje cene za naslednje glavne provenjcnce naravne detelje s 97 /o čistoče, franko nakladalna postaja, so sledeče: detelj no seme iz Slovenije . . . . detelj no seme z debelo predenico detel j no seme italijanske provenience '...............................' . ' Lucerna. Poročila se glase neugodno, tako v Vojvodini kakor v Franciji. Italija je že deloma pospravila pridelek in zahteva franko Postojna . . . . Travnata semena so, razim francoske pahovke in zlatega ovsa v vsakem oziru dobro obrodila in bodo cene mnogim vrstam nižje od lanskega leta. Notacije za našim normam odgovarjajočo kvaliteto so sledeče: angleška I j u 1 j k a.................... italijanska 1 j u 1 j k a................. mačji rep................................. lisičji rep............................... pasja trava .............................. Krmilna pesa. Nasad je, kakor smo že zadnjič poročali, le majhen. Poročila o novi žetvi pa se glase zelo različno, vendar so si v tem edina, da nov pridelek skupno z vsem ostankom iz prošlega leta daleč ne bo zadostoval za posetev. Razumljivo je tedaj, da se tudi za visoke cene ne nudi blaga, ker se pozitivno računa na veliko pomanjkanje in na že bolj učvrščene cene. Sedanja cena za prvoklasno seme: Mamut rdeča............................... Eckendorfer izboljšana.................... Jesenska repa. Pri producentih so zaloge le še prav male. Za selekcionirano seme se zahteva v inozemstvu izredno visoka cena. Seme domače provenience mešanih vrst pa notira................. Nizki fižol. S pospravljanjem in mlatvijo se je že začelo. Urni posestniki so spravili že rane vrste na trg. Na plitvi zemlji so fižolove rastline dokaj trpele in ima strok vsled prepičlega dežja mesto po 7 polno razvitih zrn 5 ali 4 zrna. V splošnem je fižol majhnega toda klenega zrna, ki ima lepo barvo in le malo smetja. Na globoki zemlji je pridelek kvalitativno zelo lep in bo žetev tudi zelo obilna. Vidi se tedaj, da je letina nad srednje dobra. Prepeličar, puričan ali nizki koks. Cena mu je nekaj višja od drugih vrst, to pa vsled tega, ker je za naš domači konzum najbolj priljubljen. Z ozirom na ugodna poročila ravno te vrste, od vsepovsod, pa se je nadejati sigurno kasneje nižje cene. Današnja cena........................... . Mandalon ali dolgi prepeličar ne zanima. Cena mu je brez prave podlage. Če se interes zg to vrsto ne obrne na bolje, je skoro sigurno, da bomo morali iti s to ceno navzdol. Današnja cena.......... žel. IHn p 18 -14 — 16 50 13 50 10 11 10 29 16 50 50 Tržni izvještaj o sjemenju i poljskim plodovima (Cijene su neobvezne i važe za 1 kg franko svaka želj. stanica Jugoslavije) iz Slovenije sa k r u pnom vili talijanskog po- Crvena djetelina. Uslijed povoljnog vremena su u posljednjem času izgledi za dobru žetvu postali još veći nego što su bili prije mjesec dana. Svugdje se očekuje dobra ljetina i niske cijene. Današnje su cijene naravne djeteline 97 % čistote niže navedenog porijekla slijedeće: djetelino sjeme djetelino sjeme n o m Rosicom . . djetelino sjeme r i j e k i a....... Lucerna. Izvještaji kako iz Vojvodine tako i iz Francuske glase nepovoljno. Italija je djelimično već spravila žetvu i zahtjeva za robu franko Postojna Travna sjemena. Osim francuskog ljulja i žutkastog ovsa su sve trave u svakom pogledu dobro urodile, te će cijene mnogim vrstama biti niže od lanjskih. Cijene robi, koja po kakvoći odgovara našim normama, su slijedeće: engleski ljulj .......................... talijanski ljulj......................... mačji rep ...................... lisičji rep ............................. klupčasta oštrica ....................... Repa za stoku. Rasad je, kako smo već u posljednjem izvještaju javili, vrlo malen; izvještaji o novoj žetvi pak glase vrlo različito, ali se svi slažu u tome, da ovogodišnja žetva zajedno sa ostacima iz lanjske ni izdaleka neće podmiriti potrebu za usjev. Razumljivo je dakle, da se roba ne nudi nit uz visoke cijene, jer se računa na veliku nestašicu i još jače učvršćenje cijene. Sadašnja cijena je za prvovrsno sjeme: Mamut crvena ............................ Eckendorfer, poboljšana.................. Jesenska repa. Kod proizvadjača su zalihe veoma malene. Za selekcionirano sjeme, se u inozemstvu zahtjeva vanredno visoka cijena. Sjeme domaćeg porijekla mješanih vrsta pak notira Poljski grah (niski pasulj). Spravljanje i mlatenje već je otpočelo. Hitri posjednici su rane vrste već doneli na trg. Na plitkoj zemlji je grah uslijed premalo kiše ponešto trpeo, ter u mahuni ima umjesto 7 potpuno razvijenih zrna samo 5 ili 4. U opće je grah sitnijeg ali punog zrna, ima lijepu boju i samo malo smeća. Na dubokoj zemlji je kvalitativno vrlo lijep, ter će i žetva biti veoma obilna. Vidi se dakle, da je žetva preko srednje dobra. Trešnjevac, puričan ili niski koks. Cijena mu je nešto viša od drugih vrsta i to uslijed toga, jer se kod nas najradije rabi. S obzirom na povoljne izvještaje, koji baš o toj vrsti stižu sa svih strana, možemo se pak kasnije sigurno nadati nižim cijenama. Današnja mu je cijena...................... Trešnjevac dugi za sada ne zanima. Cijena mu nema prave podloge. Ako se za tu vrstu ne pokaže življe interesovanje, skoro je sigurno, da će mu cijena morati popustiti. Današnja cijena je......... IH ll 10 11 10 29 16 28 28 r—T ^ ,*> Qf, <. ^v.; ■. _» Uln P Rdeč fižol, rib niča n ali bokinec. Povpraševanje iz ; : inozemstva je vfeliko manjše ko druga leta, to pa najbolj vslcd teža, ker imajo drž&ve, kamcfr sc ta fižol izvaža, samo dobro letino. , ■ Cena . . . . . 4 Reli fižol. V naši Vojvodini, Ogrski, Bulgariji in Ru-muniji je žetev izborno izpadla in se vrši eksport ■ že kakih 14 dni. Spočetka mu je bila cena Din 410, za,september Pd so napraviti zaključiti od Din 360 do Dm 340. Tendenca je zelo mlačna. 3 40 Visoki fižol. Nasad se je izvršil pri nas v velikem 6b-, segu in vse kaže, da bomo imeli letos glede kvalitete kakor tudi pridelka jako obilnq..letiii(;vRastline sp dobro razvite in imajo bogato stročje. Za danes je znana samo cena: C i p r o, r u j a v i . . 6 Koks, visoki 4 50 Kinima ima v Holandiji odlično letino. Pridelek je večji kot sc je prvotno računalo, vsled tega je cena zadnji teden popustila. Holandsko-kumno, najlepše blago nove žetve v naši državi notira danes . . . 14 50 Laneno seme je pokazalo slabejši pridelek. Cena se mu je počvrstiia in notira danes 4 65 Čebulček je vslcd suše zadnjih mesecev prav lepo dozorel in bil v lepem vremenu spravljen. Kvaliteta je vsled suhega vremena izvrstna, kvantitativen rezultat pa doseza komaj lansko leto. Čebulice so prav lepo razvite in trdega mesa. Barva je lepo enakomerno rumena. Lepo zdravo blago notira franko nakladalna postaja 4 Korenje za krmo kaže pri nas doma in tudi v inozemstvu prav dober pridelek, nasprotno pa so boljše vrste slabo obrodile. Cene za domače rumeno dolgo korenje za krmo je 28 Suhe gobe lepo rezane, najlepše, izbrano blago iz zadnje rasti Suhe gobe povprečno blago 60 55-55 Suhe gobe iz pomladne rasti po kvaliteti 40-45 — Po obilni spomladih žetvi smo bili sedaj skoro mesec dni brez prave rasti. Zadnji teden pa so se pojavile gobe na različnih krajih. Ljubljanici trg je vsak dan bogato založen s svežimi gobami, prine-šenimi iz neposredne okolice. To nam daje veliko upanja, da bo jeseni bogata kupčija tudi s suhimi gobami. Po našem mnenju so današnje cene primerne, zrušijo pa se lahko, če bo rast izredno obilna. Za lepe gobe iz zadnje rasti je dosti povpraševanja ih se jih lahko odda; za gobe iz pomladne rasti pa ni nobenega zanimanja. Grah domače vrste 3 25 Pridelek je dober. Cene zlasti žlahtnim vrstam graha se niso bistveno spremenile od lanskega leta. Proso belo, popolnoma čisto, se plačuje danes . . . 2 50 Proso rumeno 2 15 Proso rdeče , 2 15 Rane vrste so že na trgu. Zrnje je izredno lepo. Ker je pridelek obilen, nazadujejo cene. Ajda siva 2 60 Ajda črna 2 60 Ajda je v polnem cvetju in obeta bogato žetev. Odtod so tudi nizke cene starim zalogam. Konoplja dozoreva in ne kaže najboljše. To in pa dejstvo, da so v Mandžuriji vojni zaplctljaji, je vzrok, da je ceha jako čvrsta. Cena za takoj ati septem-ber-oktober dobavo notira . 4 50 Makovo seme modro. Zadnji čas mu je cena hipno porastla, ker so stare zaloge popolnoma izčrpane. Novo šeme pride šele prihodnji mesec na trg in notira 12 50 Sladka repica za olje. Pridelek je bil slabši od lanskega leta. Cena za zdravo, lepo. očiščeno seme je 4 50 Bučne koščice 4 50 Solnčnicc 3 50 Salatno sem.-, belo in črno zrnje ■mešano.. . . . 7 — Salatno seme belo 14 — Kumare, ugorki ili krastavci . 22 — Motovilec domači 32 — 16 — Domač pridelek je letos slabši bd lanskega leta in mu je vslcd tega cena primerno višja. Rženi rožički (SeČaie’čdhiutum) :0. — Etbkini, crveni grah. Inozemska potražnja je 'mnogo tnianja nego je bila u drugim godinama, a to najviše • 'TR Ž-Nt GLASNIK S Crnc iiaKode .................................. . Majaronove plevice so obrodile prav obilo. Blago je zelo aromatično in zelene barve. Cena za lepe Ln ciste plevice brez r.ralm je . ................ . Mravljinčja jajca, lepa, suha,- čifcta in brez peska . . Vsled nizke cehe zadnjih let se je nabiranje precej opustilo. Da bi cena pri normalnih letih šc kedaj. narasla na Din 80:— ali Din 100:—, je po našem mn-'Ui popolnoma izključeno, odkar se je pojavila na trgu z mravljinčjimi jajci Rusija in Finska. Brinje. V Sloveniji je brinje za kuho žganja važen predmet. Za najboljšo kvaliteto 'se smatra italijansko brinje, ker vsebuje največ sladkorja. Manj čislano jc istrijausko in hrvatsko brinje. Da domače brinje ni bolj cenjeno,'prihaja odtod, ker se za brinje ne plača nobene uvozne carine. Notacije so sledeče: i t a 1 i j a n s k o b r i n j e Ć r n o... hrvatsko br i n j c ........................ Grahora letna.................................... Grahora zimska......................•............ i»in 10. 40-5Gj" /o. 35 50 u nrebel!..: • feG-Zv ; a Crtia jagoda.......................v'\' . -f*. . Majoran (mažurana) je rodio veoma obilno. Roba je vrlo "aromatična i zelene boje. . Cijena lijepoj i čistoj robi bez praha je..................... .ta jaja, lijepa, suha, čista i bez pijeska. Uslijed niske cijene posljednjih godina je sakupljanje popustilo. Da bi se cijena u normalnim godinama ikad cigla na Din 8U:— ili Din lOi):—je po našem mnijenju potpuno isključeno,'od kada sm se na tvgu pojavila mravija jaja i:-: Rusije i Finske. . .vvaviee (sig. eJa se domaća smrečka ne cijeni bolje doiaz.F otud, što se na stnreĆku ne plaća nikakva uvozna carina. '1' a 1 i j a, n s k a smrečka........ i :• v v a i s k a smrečka............ Grahorica ljetna ....................... . . Graitorica zimska .............................. Trgovina poljoprivrednim sjemenjem. Trgovina sjemenjem ima zadatak, da ! potrošače snabdjeva sjemenjem za sijanje. : Svaka biljka više vrste zahtjeva povre- j menu obnovu na taj način, da se opet pro- j izvede iz sjemena. To važi u krajnjem ‘ smjeru i za one slučajeve, gdje smo navi- j kli, da novoproizvodnju izvršujemo putem j vegetativnog rasplodjenja, dakle bez obnove iz sjemena, što prije ili pošle mora dovesti do izmetanja, kao što se to naročito cesto opaža kod krompira, jagoda itd. Pošto na našoj zemlji postoji ogroman broj biljnih vrsta, to je prirodno, da je tako isto ogroman i broj sjemenja, koje je potrebno za njihovu proizvodnju. Za trgovca sjemenjem je prava sreća, da se samo jedan sarazmjerno skromni broj biljaka kultiviše, te uslijed toga postaje predmetom nabave odnosno trgovine sjemenjem. Ali u tome za trgovinu sjemenjem sta- ! rijeg vremena veoma ugodnom stanju nastala je zamašna promjena uslijed sistematskog gajenja bilja. Dok je prije iz-medju više tisući vrsta jedva jedna biljka bila predmet trgovine sjemenjem, pa je dakle postojala samo jedna vrsta sjemena, dotle su gajenjem iz jedne vrste proizvedene stotine rasa, formi i sorta, pa se uslijed toga i u trgovini sjemenjem ogromno povećao broj sorti sjemena. 'Taj razvoj započeo je kod raznovrsnog povrća i cvijeća; ali u novije vrijeme počelo se na sve strane i od poljoprivrednih kulturnih biljaka proizvoditi specijalne rase i sorte, tako da se u trgovini sjemenjem mjesto nekadašnjih 10—15 sorti sada nalazi po tisuća sorti sjemena. Uslijed tog umnoženja vrsta kupovnog sjemena moralo je nastati specijalizo-vanje ii trgovini sjemenjem. • Pokazalo se je naime, da je pojedinom trgovcu sjemenjem nemoguće na stovarištu držati sve sorte sjemena, kojima se trguje. Zato su ;■ ostajale sve redje takove trgovine, koje su držale sve grupe sjemenja. Pa čak i unutar tih grupa nastalo i napredovalo je specijalizovanje. U cijeniku jedne hamburške trgovine sjemenjem iz godine 1839. nalazimo navedeno oko 400 raznog sjemena od cvijeća, 200 sjemena od povrća, 60 od drveća, 40 od kuhinjskog korijenja. 30 od trava, 10 od djeteline, 20 raznih sjemena za poljoprivredne kulture. 6 od začina (mirodji-ja), 6 vrsta uljnog sjemenja. 4 vrste duhanskog sjemena i 34 sorte krompira za sijanje, dakle preko 800 sorti, što je za ta- 1 dašnje vrijeme bio zaista izvanredno mnogostran materijal. Pa ipak je med ju njima bilo jedva 60 sorti poljoprivredno-kultur-nog sjemenja. Mnogo jednostavniji je bio posao onili trgovina sjemenjem, koje su se već u to doba ograničile na isključivo ekonomsko sjemenje. Tako n. pr. u inventurno.ni popisu jedne sjemenarske tvrtke te vrste iz godine 1845. nalazimo: 15 sorti travnog sjemena, 7 sorti djetelinog sjemena i 8 sorti raznog poljoprivrednog, dakle ukupno samo 30 sorti poljoprivrednog sjemenja. Taj razmjer se od tada nije znatnije izmjenio. Broj sorti cvjetnog sjemenja je još i danas najveći. Za cvijećem slijedi povrće, a iza ovog tek u velikom odstoju ostalo sjemenje. Ali čak u sjemenarsko-tr-govačkim krugovima mnogi ni pojma nemaju o tome, koliko trgovačkih sorti sjemenja ima stvarno u prometu. Ako ne ubrojimo ono razno sjemenje, koje botani-nički vrtovi u naučne svrhe medjusobno izmjenjuju, možemo reći, da se danas trguje sa najmanje 15000 sorti sjemena, od kojih okruglo 10.000 otpada na cvijeće i povrće a 5000 na sve ostalo bilje. Najbogatije asortirane radnje n. pr. u Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj vode oko 5000 vrsta i sorta sjemena. Da bi mogli dobiti bolji pregled preko tog vanredno mnogostranog materijala, potrebno je isti rasporediti u grupe. Sjemenje, koje služi za liječenje i industrijske svrhe — sjemenje i plodovi za bojadisanje i štavljenje •— pripalo je trgovini drogama. Sjemenje za užitak i začine bilo je od uvijek pa je i danas predmet raspačavanja kolonijalnih i speeevajskih trgovina. Uljno sjemenje postalo je zasebna grana žitar-ske trgovine. IVcostala velika masa pak podijelila se na dve poslovne grane-i to: na trgovine sjomepjem povrća i cvijeća (i u opće svakovrsnim vrtnim sjemenjem) i na trgovine poljoprivrednim sjemenjem. Mahunasti plodovi (sočiva) kao povrće pripali su prvima, a kao suha sočiva za krmu trgovinama- poljoprivrednim sjemenjem; a porxd toga i ž i tarske raduje često trguju sočivima za čovječju hranu i za sjeme. Prema to/ne razlikujemo danas trgovine poljoprivrednim sjemenjem i trgovine sjemenjem od povrća i cvijeća, što naravno ne spri ječa va,..da trgovina jedne, vr- ste trguje i nekipi.artiklima trgovine druge vrste. • m-. ! je veoma malen. Naprotiv velik je broj takvih radnja, koje pored poljoprivrednog sjemenja trguju još i sa drugom robom, kao sa žitima, kolonijalnom, željeznom, : pletenom i drogerijskom robom. Uzrok to-I me leži u tome, što trgovina semenjem j ima većinom karakter sezonskog posla, i pa je zato poželjno, da se poslovni uredjaj na nekoji način iskoristi i u mrtvoj sezoni. Što jc dakle predmet trgovine poljoprivrednim sjemenjem? Obično se pod j poljoprivrednim sjemenjem razumjevaju: 1. ) sjeme od djeteline, 2. ) sjeme od trava, kuda spada i sje-, nje žitarica, koje služi za sijanje, 3. ) sočiva, 4. ) ino poljoprivredno sjemenje. Što se tiče vrst a sjemenja, kojih jc— kao što smo rekli — godine 1845. bilo oko 30, to im se broj do danas nije znatno izmijenio. Ali taj broj će se jako povećati, kada mu pribrojimo sve one kulturne forme i uzgojne sorte, koje danas sve obilnije pune stovarišta. Trgovina poljoprivrednim sjemenjem dugo. gotovo predugo se je opirala iivadjanjn tog napretka u snabdje-vanju sjemenom. I )ržati se trgovanja isključivo tradicionalnim sortama značilo bi potpuno nepoznavanje zahtjeva novog vrenma. Nauka o naslijedjivanju je svojim rezultatima utrla put i praktičnom uzgajanju novih formi poljoprivrednih kulturnih biljaka. Uslijed istrajnog rada u tom prav-j cu imamo danas već toliki broj proizvedenih novih formi, da nam se on na prvi pogled prevelik čini: pa ipak on još nije toliki, da bi mogao zadovoljiti sve potrošačke zahtjeve, koji se sve više specija-lizuj.u. Ne smemo zaboravljati, da je zadaća trgovine, da do krajnje granice moguć-n :,ti podmiri potrebu. Nije zadaća trgovine, da ona upliviše na potrebu'ili da ju mijenja prema svojem nahodjenju. Ona mora samo da dobavi i da svugdje, gdje se traži, na raspoloženje stavi sve, što je dobre i što sc traži, ma gdje se ta roba proizvodila. Sve ostalo je stvar poljoprivredne nauke i prakse, a drugi, za to po-i zvani krugovi će še brinuti za to, da se poljoprivreda kao cjelina koristi njihoVTrrf rezultatima. Ako dakle danas potrošači' potrebuje 1000 novih .formi i sorti sjemena, onda je zadaća trgovine, da tivnotiShii podmiri. Tko to ne č.inj, laj,..zaostaje. Uslt-jed svega toga je lr>c<*v i na ■sjemenjem po-' •stepeno postala jedna praktična n auk d, ; jer zahtjeva vanredno opsežno i temeljno - -g a: i vam'ć ToliC. ' " ' v ' 'L — Zašto je lišće naših bilina zeleno? Svima, koji su pohadjali školu, poznato je, da se sunčana ili koja druga bezbojna svjetlost pretvori u dugu, kada se prelomi u staklenoj prizmi, bistroj vodi ili kojem drugom potpuno providnom tijelu. Na dugi vidimo sedam boja i to: crvenu, narančastu, žutu, zelenu, jasnoplavu, tamno-plavu i ljubičastu. Taj trak imenujemo spektrum sunčane svjetlosti. Sunčanu i svaku drugu njoj sličnu svjetlost nazivamo bijela svjetlost. Staklena prizma rastvori bijelu sunčanu svjetlost u navedene spektralne boje. Time je dokazano, da je bijela sunčana svijetlost sastavljena iz raznobojnih zraka. Osim na-pred navedenih sedam boja nalaze se u spektrumu još dvije boje i to infracrvena ispred crvene i ultraljubičasta iza ljubičaste boje, ali te boje su nevidljive za naše oko. U prirodi ima materija, koje upijaju nekoje spektralne boje, druge propuštaju ili odbijaju. Bijela tijela odbijaju sve boje, a crna ih sve upijaju. Boju daje tijelu samo ona boja, koju tijelo odbija ili propušta, jer samo ta boja dospjeva u naše oko. U Ušću bilina nalaze se pored drugih i zelena bojna zrnca, koja skupno zovemo klorofil ili Usno zelenilo. Klorofil ima svojstvo i zadatak, da upije nekoje sunčane boje ter ih pretvori u toplotu, koja je potrebna za spajanje ugljične kiseline sa vo- ] dom, dakle za stvaranje škroba, koji je prvi proizvod asimilacije ili usvajanja. Škrob je potreban bilini za izgradnju njenoga tijela i za hranu. Biline asimiliraju ugljikov dvokis samo pri svjetlosti dakle obično po danu. Tu asimilaciju pospješuju svijetle i naročito žute sunčane zrake. Bez sunca dakle bilina ne može rasti, bez biljne hrane pak ne mo- | že biti niti čovjeka niti životinja. Sunce je | dakle izvor svega života. Kao što rekosmo, klorofil je zelen, a zelen je zato, jer propušta zelenu spektral-nu boju. Nastaje pitanje, zašto je klorofil baš zelen ili bolje, zašto propušta on baš zelenu boju i koje boje upija on, a zašto propušta druge boje? Klorofil propušta sve ultraljubičaste i infracrvene boje, jer one sadržavaju 80% ukupne sunčane toplote. Ako bi lišće upilo te boje, ono bi se tako jako zagrejalo, da bi izgorelo. Klorofil upija samo vidljive spektralne boje, pa ni ove sve, jer je njihova toplota još uvijek prevelika. Sunčane zrake se u toku dana mijenjaju i u različitom pravcu dosižu biline. Iz jutra i u veče padaju neposredno na njih, ob dan pak prvo na zemlju pa tek odbite zrake pogadjaju biljku. Zato kažemo, da biline u jutru i u večer stoje u neposrednoj, a ob dan u rasprštenoj svjetlosti. U rasprštenoj sunčanoj svjetlosti porabe biline najviše modre boje, a propuštaju zelenu; u neposrednoj svjetlosti pak, dakle u jutro i u veče upijaju najviše crvenu boju, a propuštaju zelenu, jer je zelena svjetlost najjača i najopasnija. Pošto pak lišće propušta zelenu boju, vidi ga naše oko u toj boji. Iz toga se vidi, da je zelena boja, najzgodnija za lišće, jer mu omogućuje dovoljno iskorišćenje sunčane svjetlosti, bez da bi bilina došla u opasnost po svoj opstanak uslijed prevelike količine toplote. (Po inž. V. Sadaru.) Radovi u mjesecu septembru. Vrt. Još se može sijati špinat, zimska salata, zelje, kelj, crni koren, rotkvica mjese-čarka; rasadjuje se ranije posijana endivija, zimska salata i keleraba. Škope se krizanteme i zalijevaju se razrijedjenom gnojnicom. Pripravljaju se lukovice hijacinte (zumbula), tulipana (lale), narcise i kroku-sa, pa ih se pod konac mjeseca polaže u lonce ili staklene čaše. Voćnjak. Još se može okulirati na spavaće oko. Starije voćke treba okopati i očistiti od mahovine. Stara stabla valja ostrugati i okrečiti ili pak premazati rastopinom Dr-vorina. Ako se predvidja hladnije vrijeme, dobro je stabla obviti sa slamnim uzetom, u kojem će se za zimu skriti gamad, pa uslijed toga poštediti stablo. Polje. Pripraviti potrebnu količinu sjemena za zimske usjeve, isto tako pouzdana sredstva za raskuženje sjemena. Ako doma nema dobrog sjemena ili sjeme dulje vremena nije mijenjano, treba ga nabaviti. — Sije se zimska zob, pšenica, raž, ozimi ječam, grašak za stočnu krmu (miješan sa raži i ječmom) i ozima grahorica. Žanje se lan, konoplja, sočivo, hmelj, pasulj, sirak, proso, heljda, rani kukuruz, stočna mrkva, krmna i šećerna repa. Livada. Preostalu otavu okositi. Livadu i jarke prečistiti, drenažu u red dovesti. Na I umjetnim livadama posijati smjesu trava i i poljsku zob.__________________ Gajenje hijacinte (zumbula), tu-| lipana (lale), narcise i krokusa. Kada ogledamo množinu cvijeća u vrtovima, sobama i prozorima u gradovima i selima, moći ćemo prilično pouzdano ocijeniti ne samo stupanj, nego i pravac estetske kulture stanovništva dotičnog kraja. Ljubav prema cvijeću pojavljuje se već na prvim stupnjima kulture pa se postepeno povećava njenim razvitkom. Čovjek uživa u mirisu i ljupkosti cvijeća, ćuti oplemenjujući upliv cvijeća na njegovu dušu, pa zato ga gaji. Kod svih kulturnih, pa čak i kod primitivnih naroda ima cvijeće simboličnog značaja, te se upotrebljuje pri svim važnijim dogadjajima u čovječijem životu. Baš zato želimo imati cvijeća i po zimi. Kako nas razveseli, kada idemo po zimi po zavejanim ulicama, pa u kojem prozoru ugledamo lijepo cvijeće? No da bi i zimi imali lijepog cvijeća, moramo ga umeti i gajiti. Pošto je pak malo ljudi, koji imaju zasebne tople kuće za cvijeće, dati ćemo ovdje kratak naputak za gajenje onog cvijeća, koje pri malo pažnje uspjeva u svakoj kući; a to su hijacinta (zumbul), tulipan (lala), narcisa i krokus. Sve te cvjetne biljke imaju lukovicu, a može ih se gajiti ne samo u vrtu, nego i u loncu ili u staklenoj čaši. Ako hoćemo, da nam hijacinta u 1 o n-c u već rano cvati, valja nam uzeti lukovicu rane vrste, te ju već u mjesecu septembru položiti u stari lonac od najmanje 10—12 cm promjera i tako duboko, da vršak lukovice bude u jednoj visini sa rubom lonca. Najbolje je upotrebiti zemlju iz tople grede, koja se pomijeća sa jednom desetinom riječnog pjeska. Da se pred-usretne trulenju, preporučuje se, da se ls- Morska trava za madrace, ekstrissima kg Din 5 —, ekstrafina kg Din 475, fina ka Din 4 50. — Kod naručbe od najmanje 5 bala Din 0'25 po kg jeftinije. a Sever * Konsp., l.|ubljan«. pod lukovice pospe jedan sloj pjeska. Isto tako ne treba zaboraviti, da se održi rupica na dnu lonca slobodna, da može suvišna voda oticati. Za to je najbolje, da se rupica pokrije komadićem crijepa ili šljunkom. Lukovicu treba lijepo upravo zasaditi u zemlju, da ne bi biljka koso izrasla. Iza toga treba lonce metnuti na hladno ali od mraza zaštićeno, tamno mjesto, dakle najbolje u dobar taman podrum. Nakon 6 do 8 sedmica dobila je lukovica već pri-lićno mnogo žilica, a to se pozna po tome, što je stabljika već potjerala na nekih 6 cm visine. Na to prenesimo lonce u sobu, te ih priviknimo polagano na jaču svjetlost i toplotu. Ne smemo dakle lonce odmah izložiti jakoj svjetlosti i toploti. — Da ne bi razvitak cvijeta zaostao, a lišće se prenagla razvilo, preporučuje se na lonac odozgor natuknuti vrećicu od papira ili ga pokriti lakim loncem. Čim se lukovice posadi, treba ih umjereno zaliti, pa ih više ne zaljevati, dok stoje na mračnom mjestu (u podrumu); kada se pak lonce smjesti u sobi, treba cvijeće obilno zalijevati mlakom vodom (t. j. koja je duže vremena stajala u sobi). Hijacinte možemo gajiti i u staklenoj posudi čaši). Za taj način moramo bezuvjetno porabiti samo rane vrste. Staklene čaše za hijacinte izgotovljuju se u posebnom obliku. U čašu se uspe kišnjice ili riječne vode i to toliko, da voda samo malo moči krunu korena lukovice, koja je met-nuta u gornji dio čaše. Da bi spriječili tru-lenje, treba metnuti u vodu komadić drvenog uglja ili sode. Iza toga treba, staklene čaše postaviti na hladno ali od mraza zaštićeno i tamno mjesto i ondje ih držati 6 do 8 tjedana, dok se ne razvije prilično mnogo žilica. Kada su se žilice dobro razvile, donese se čaše u sobu, te ih se postepeno privikava na svjetlost i toplotu. Pri tome treba paziti, da sunčani traci ne padaju direktno na žilice. To se može lako spriječiti time, da se čaša obavije tamnim papirom. Da cvijet ne bi izostao, a lišće se prenaglo razvilo, treba lukovicu jedno vrijeme pokriti vrećicom od papira. Voda u čaši mora uvijek da bude u istoj visini. Ako se voda pokvari, treba ju zamijeniti drugom, koja mora imati istu toplotu kao soba, u kojoj se čaša nalazi. Ako hoćemo tulipane u loncima imati rano u cvijetu, moramo postupati tako isto kao sa hijacintama, samo se kod njih može prema veličini i po 5 lukovica posaditi u jedan lonac. Tulipan ne traži mnogo toplote, ali obilno zalijevanje. Najbolje uspjevaju Duc van Toll-tulipani ili druge rane vrste. Pozne vrste i papiga-tu-lipani nisu prikladni za gajenje u loncu. Ponekoje vrste narcise mogu takodjer da procvate u loncu, samo se mora lonce sa narcisama ostaviti u tami sve dotle, dok klice ne izrastu bar 10—15 cm visoko. 1 krokus može da se gaji u loncu, f to na isti način, kao što je gore opisano. Krokus se može gajiti u plitkim staklenim šalicama, koje su do 2/s napunjene vlažnim pijeskom, u koji se usade gomoljci. Čim is-klijaju na 3—5 cm visine, treba ih nešto više zalijevati. Gajimo li hijacinte, tulipane, narcise 1 krokuse na polju, valja lukovice u mjesecu oktobru zasaditi u rahlu dobro obradjenu zemlju, pomiješanu sa nešto riječnog pijeska, te ih tu ostaviti, dok ne nastupi mraz. Hijacinte, tulipane i narcise treba usaditi u dubinu od 8 cm, a krokus 4—5 cm duboko, čim nastupi mraz, treba zemlju pokriti djubretom ili granjem, koje se srne ukloniti tek kada opet nastupe topli dani. Kada je biljka procvjetala i lišće počelo žutiti, treba ga orezati, lukovicu iz zemlje oprezno izvaditi, pa na suhom mjestu pohraniti. Kod kupovanja lukovica treba uvijek naznačiti, da li ih se želi upotrebiti za gajenje u loncu (čaši) ili na prostom, jer se n. pr. lukovica od hijacinte, koja je gajena u loncu, ne može opet upotrebiti za lonac, pošto bi imala samo vrlo slab cvijet. Maćuhica (dan i noć). Maćuhica ili »dan i noć« (viola trico-lor) je jedno od onog našeg domaćeg cvijeća, koje radi .raznovrsnosti i krasote svojih boja ne bi smelo pomanjkati ni u jednom vrtu. Bila ona u skromnom težačkom i radeničkom ili u paradnom bogataškom vrtu, svugdje će nas privući svojom Ijupkošću i uživat ćemo u njenim divnim baršunastim bojama, koje se savršeno estetsko i harmonično prelijevaju jedna u drugu. Naći ćemo tu od bijele pa do malone potpuno crne gotovo sve boje. Maćuhice se dele na pet grupa. U prvu grupu spadaju t. zv. divotne maćuhice sa velikim cvijetom sa pet pega (n. pr. Cassier). Kao druga vrsta važe Trimar-deau-maćuhice sa vanredno velikim cvijetom (u. pr. car Viljem, francuske prugaste itd.). Ta grupa je vanredno bogata u varijantama, pa se naročito preporočuje prava Trimadeausmesa, koju svi vrtnari i ljubitelji cvijeća vanredno cijene. Na trećem mjestu stoje nove zimske maćuhice, koje rano cvate. Ove veoma dobro pod-našaju hladnoću i sve škode zimskog vremena, a cvate već u februaru i martu. Kao četvrta grupa važe t. zv. pariške maćuhice, koje se odlikuju svojim rastom i cvijetom velikog oblika, a kao peta t. zv. Far-berove maćuhice, koje su zbog svojih strogo lučenih boja veoma zgodne za ukrasne grede i za kitničarske svrhe. Maćuhice je najbolje sijati u grede, koje se nalaze na zaklonitom mjestu. Dobro obradjenu zemlju treba lopatom lagano potapkati i zatim vodom poškropiti. Po vrhu ne pregusto posijano sjeme se daskom lako utisne u zemlju. Usjev treba držati vlažan i u hladu (zakriti od sunca). Sjeme će isklijati postepeno za 2—3 tjedna. Klice, koje su se pojavile na površini, treba tankim slojem zemlje (kao žigica debelo) pokriti. Za to je najzgodnije upotrebiti rešeto, kroz koje se prosije zemlja na klice. Tako će se biljkice polagano priviknuti na svjetlost. Rasaditi ih se smije tek kada su dosta jake. Maćuhice se može sijati svakako do polovice septembra, a pri zgodnom vremenu i do konca mjeseca. Ako ih se rasadi u lonce i zgodno neguje, može se lako postići, da u zimskim mjesecima i u sobi cvate. Ukidanje I sniženje šumskih taksa na ljekovito bilje. Na opširno obrazloženu predstavku sarajevske trgovačke i obrtničke komore Ministarstvo Šuma i Ruda ukinulo je šumsku taksu za nekoje vrste ljekovitog bilja, a za nekoje je tu taksu znatno snizilo. U dotičnom raspisu sadržano ovlaštenje odnosi se samo na slobodna područja t. j. van eventualno već postojećih takovih zakupnih područja i to samo u koliko to ne prekoračuje tamošnju kompetenciju od Din 5000 godišnje i za jednu stranku. U protivnom slučaju ima se dotični ugovor predložiti Ministarstvu Šuma i Ruda na odobrenje. Tim raspisom odredjene su slijedeće takse: 1. ) za lipov cvijet (Flores titiae) Din 1:— (mjesto Din 2:50), 2. ) za bunikov korijen (Radix Bella-donnae) Din 1:— (mjesto Din 3:—), 3. ) za bunikov list (Folia Belladonnae) Din 1:— (mjesto Din 3:—), 4. ) za bijelu čemeriku (Radix Veratri albi) Din 1:— (mjesto Din 2:60), 5. ) za crnu čemeriku (Radix Hellebori nigri) Din 1:— (mjesto Din 2:50), 6. ) za srčanik (Radix Gentianae) Din 1:— (mjesto Din 2:60), 7. ) za hrastovu mahovinu (Lichen Ouerci) Din 0:40, 8. ) za smrekovu bobu (Baccae Juni-peri) Din 0:50, 9. ) za paprat (Radix filicis mariš) Din 0:20; 10. ) za cvijet od zove (Flores Sambu-ci) Din 1:—, 11. ) za bobe od zove (Baccae Sambu-ci) Din 0:60. Ovdje navedene cijene razumijevaju se za 1 kg. Bukov žir (bukovica). Naši težaci ne zanimaju se mnogo za bukov žir, jer bukva ne rodi tako redovito kao n. pr. hrast. To je pak šteta, jer je bukov žir hranjiviji nego hrastov. Za dokaz navesti ćemo glavne sastavke bukovog žira. Neoljušteni bukovi žir sadržava približno 11 postotaka masti, 13 postotaka bjelančevine, 28 postotaka masnih ulja, 26 postotaka škrobnih tvorina, 18 postotaka surovog vlakna i 4 postotka pepela ili ru-dinskih sastavaka. Probavljive bjelančevine ima preko 10 postotaka, te je njegova škrobna vrijednost 86-5 točaka. Ako ga u tom pogledu uporedimo sa drugim krmama, naći ćemo, da ih u pogledu hranjivosti znatno nadmašuje. Tako iznaša škrobna vrijednost hrastovog žira 62-4, lanove tropine 71:8, a palmove 78'8 točaka. Vidi se dakle, da je bukov žir hrinjiviji negu sve te druge krme. Pošto bukov žir sadržava mnogo bjelančevine i masti, podesan je za gajenje svinja i goveda. Mladu živinu i naročito konje nije umjesno krmiti bukovim žirom; pa ni prasicima ga ne valja davati u velikoj količini. Najbolje je, da se žir prvo iz-drobi ili skuha. Drugo je, ako prašiče pasemo u bukovoj šumi, jer onda prasici pojedu samo toliko, koliko im upravo prija, a pošto pri tom nadju i druge hrane, crve, puževe, korijenje i razna zelja, to im i bukov žir bolje koristi nego pri jednostranom hranjenju njime. Gdje u blizini naseobine nema bukovih šuma, u koje bi se moglo prasad tjerati na pašu, može ih se i doma krmiti bukovim žirom. Tko nema vlastite bukove šume, neka pokuša od vlasnika dobiti dozvolu za sakupljanje bukovog žira za krmu. Takve dozvole se rado daju i to uz neznatnu naplatu. Sakupljanje žira je obično dječji posao ili za rad manje sposobnih. Zir se sakuplja rukom, a gdje ga mnogo ima pod drvetom, može ga se grabljama sakupiti. Žir se može i otresti sa drveta motkama, pa ga pohvatati na raspetoj ili pod drvetom prostrtoj ponjavi. Skupljeni žir treba očistiti od lišća i grančica. Sto se svježe ne potroši, treba u peći osušiti pa ostaviti za kasnija vremena. Naročito zimi, kada nem« druge tečne tirane, izvrsne će nam usluge činiti bukov žir pri gojidbi prasadi. Ljuska bukovog žira je gorka i teško se vari. Zato je bolje, da žir u peći osušimo i prekrupimo u običnom mlinu. Pri tome otpadnu ljuske, pa ih se može odstraniti. Za krme, koje se goji, dosta je 2 kg žira na dan. Najbolje je žir pomiješati sa ostalom krmom. Bojadisanje bukovog i hrastovog lišća. Ne samo cvijet nego i drugi dijelovi biljke se mogu vrlo dobro upotrebiti kao ures, naročito kada ih se učini držećim, te ih se nz to još i bojadiše. Pošto nam je iz kruga naših čitalaca stiglo pitanje, kako se može bojadisati bukovo i hrastovo lišće, opisat ćemo ovdje jedan praktičan način. Dijelovi biljke (cvijet, grančice, listovi), koje želimo preparisati, mora da su svježe odrezani i potpuno razvijeni. Prvo ih se metne u rastopinu Sermalina, u kojoj ostanu oko 10 dana. Za to vrijeme prodre Sermalin čak i u najuže vrškove. Duže ostavljanje u toj rastopini ne škodi. Kada ih se izvadi iz rastopine, treba ih pojedinačno ili u malim kiticama povešati na zračnom i suhom mjestu, gdje nema plijesni, pa ih tu ostaviti da se suše do zime. Naročito bukove grančice daju se vrlo dobro upotrebiti za takvo preparisanje, ali se dobro mogu upotrebiti u druge grančice. Sa rezanjem može se početi, čim je lišće potpuno razvijeno, pa se može nastaviti sve do jeseni. Boja ostane većinom dobro održana. Da lišće ne bi dobilo sivozelenu boju, može se rastopini Sermalina dodati nešto u vodi rastopivog Braunovog zelenila. Jesenske lisne boje možemo u njihovim raznim stupnjevima na različite načine postići. Možemo naime naravnim putem u boji promijenjeno lišće, dok je ono još živo i čvrsto se drži na grančici, metnuti u Sermalin 211; a možemo i zeleno lišće uzeti, pa ga preparisati na slijedeći način: Sadr- žina kutije Sermalin 211 rastopi se u 3/4 1 vode, a za pojačanje dejstva doda se 30 grama šećera i 24 g kuhinjske soli. Ta rastopina upotrebljuje se za mačice i šareno lišće. Sermalin 217 rastopljen u 3A I vode proizvesti će tamnu do crnu boju sa lepim bronztonom, kada se upotrebe zelene grančice. Sermalin 211 rastopljen u % 1 vode i dodato 2 žlice karbola, daje zelenom Ušću jesenjemrku boju. Ako lišće izložimo suncu, možemo mu dati sve željene nijanse do žutog. Preparisanje različitih cvietova vrši se pomoću jednog posebnog Sermalin-preparata suhim putem. Voće i zdravlje. Prijesno voće je odlično srestvo za održanje zdravlja. Kuhano voće se doduše lakše probavlja, ali su naprotiv kiseline i sokovi svježeg, nekuhanog voća dragocjeni kao srestvo za uništavanja klica raznih bolesti i za pročišćenje želuca. Ako onaj, koji ima hrdjav želudac, hoće da izvrši liječenje voćem, da bi svoj želudac temeljno pročistio, i sam se može uvjeriti, da su za tu svrhu kiseline svježeg voća mnogo bolje nego kuhanoga. To je uzrok, zašto se liječenje groždjem sa tako dobrim uspjehom upotrebljuje. Cijela tajna toga liječenja sastoji se u tome, da kiseline u želucu uništuju klice bolesti ili im pak onemoguće razvitak i razmnoženje. Zato će oni, koji boluju od proširenja ili premaknuća želuca, naći, da im liječenje voćem vanredno dobro čini. Klice, koje se hrane od mesa, sira i drugih životinjskih jestiva, uginu od gladi i propadnu pri lije ćenju voćem, jer iz njega ne dobiju hrane, koja im je potrebna. Čuveni japanski bakteriolog profesor Kioso-to isto tako čuveni njemački naučenjak profesor Koch i mnogi drugi dokazali su, da kiseline limuna, jabuke i drugog voća — t. zv. limunova i jabučna kiselina — imaju sposobnost, kda unište sve vrste klica 'bolešti. Limunova," isto tako jabučna k-iselhia za 15 minuta utamani klice kolere, a za pol sata klice tifusa i to.čak i onda, kada su kiseline jako razblažene. Ako istisnemo n. pr. sok jednog limuna u čašu vode, u kojoj ima bacila kolere, pa pustimo, da stoji 10 do 15 minuta, onda se iza toga vremena ta voda mirno može popiti, jer su svi bacili uta-manjeni. Umjesto ispiranja želuca dovoljno je piti sok od naranče, jer ovaj očisti želudac tako isto temeljno kao ispiranje želuca spravama. U običnim slučajevima obolenja želuca, kao što su razna pore-mećenja probave, naslage na jeziku, neprijatan dah, migrena i nervozna glavobolja, pokazat će se voćna dijeta kap izvrsno srestvo za očišćenje ne samo želuca, nego i cijelog probavnog kanala, jer uni-štuje klice, koje su uzročnici cijelog niza bolesti. Celer kao lijek. Celer umiruje živce. Liječnici izvještavaju, da su živčano bolesni, kojima su odredili salatu od celera, već posle nekoliko tjedana ozdravili. Najbolje djeluje blijedi celer, ali i gomoljavr celer tieosporno vrši umirujući upliv na živce. U nekojim sjevernim krajevima upo-trebljuje se celer kao lijek proti reumatizmu, a priredjuje se u tu svrhu na slijedeći način: Veća količina celera kuha se u primjernoj količini vode dulje vremena. Kada je dobro prokuhan, ocijedi se voda u jednu bocu, koju se dobro začepi, pa je se drži na hladnom mjestu. Od tog ekstrakta uzima bolesnik pet puta na dan po jednu žlicu sa malo vode. Taj lijek se uzima obično .14 dana, a gdje je potrebno, može se i duže vremena uzimati. Tvrdi se, da od tog lijeka prestane nesnosni bol u zglobovima ruke i ondje, gdje je bolest već dugo vremena trajala. Iz povjesti krizanteme. Krizanteme gaje se danas u ogromnim količinama po cijelom svijetu. U naj-različitijim bojama i najraznovrsnijim oblicima cvatećoj krizantemi'veseli se'svaki ljubitelj cvijeća. U Aziji, u zemlji izlazećeg sunca, kultivisaira je t. zv. indijska krizantema već davno prije početka našeg kršćanskog računanja vremena. Naročito u Japanu je krizantema postala narodni cvi-jet-miljenik. Carsko cvijeće kako ga tako-djer zovu, jer se nalazi na štitu i pečatu japanske carske porodice, zove se Kiku. 1 aj cvijet igra veliku ulogu i u japanskom pjesništvu i slikarstvu. Mnogim djevojči-cćnna daje se ime Okikusan, što znači: go-spodjica krizantema. Taj lijepi jesenski cvijet slavi prave triumfe baš u Japanu, i ako se i u Kitaju (Kineskoj) već mnoga stoljeća kultiviše. Tako n. pr. slavi 9. septembra cijeli narod slavlje Kikua. laj cvijet, je postao i simbol dugog života. Car, koji ima velike zbirke i najviše vrsta.kri-zantema,'priredjuje vdlike ogletde kjrizan-. prepuni manjih cvjetova. Na svima biljkama ogleda se ljubav i pažnja japanskih vrtlara, koju posvjećuju tom cvijeću. Na svim trgovima i ulicama prodaje se Kiku, čiji cvjetovi imaju mnogo puta sasma izredan oblik. U Japanu se gotovo na svakom prozoru i balkonu vidi bar po jedan Kiku. Dok je dakle u Aziji kultura krizanteme već uveliko cvalti, dotle se krizantema u Evropi pojavljuje tek god. 1789. U starijim zapisima se spominje, da se u Nizozemskoj oko godine 1688 gajilo nekoliko vrsta krizanteme, ali su one ubrzo nestale. God.' 1789. uvezeno je više vrsta u Englesku, te se londonsko vrtlarsko društvo; jako zauzelo za raširenje toga cvijeća. To društvo priredilo je god. 1825, izložbu, na kojoj je izloženo bilo 27 vrsta ali cvjetovi su bili većinom još maleni i neznatni. U daljem toku vremena dovedeno je gajenje krizanteme naročito u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj do visokog stupnja savršenosti. U Francuskoj i Engleskoj proizvedene su mnoge novosti križa-| njem i gajenjem za sjeme, njemačke no-: vosti pak su većinom slučajno nastale va-1 rijante, dakle t. zv. šport, i'r-vi sjemenjak i zabilježen je god. 1826. u Toulonu. Danas se pojavljuju nove vrste u velikom broju; svi se trude, da nadmaše stare vrste u obliku, veličini i boji. Kultura krizanteme se već toliko razvila, da se u kulturnoj Evropi danas jesen bez krizantem već ni zamisliti ne može. Hren kao lijek. Hren je u narodnoj medicini poznat kao izvrstan lijek. Tko boluje od reumatizma, kostobolje, na mokraćnom mehu-ru, od lake vodene bolesti, astme, škorbu-ta, treba da jede svježe ribanog hrena. Kada se hren umjereno uživa, djeluje on povoljno na probavne organe. Kao spolja-šitji lijek može se hren upotrebiti kod reu-matične zubobolje, glavobolje, zujanja u ušima, grča u grudima ili želucu, trbobo-Ije, nesvjestice, vrtenja u glavi, bolova u ledjima. Hren sadržava jedno oštro eterično ulje, koje je slično ulju slačice, a koje jako draži sluzokdže nosa, suzne žljijezde oka i grlo; osim toga sadržava hren gorke smole, amylija, soli, šećera i bjelančevine. Hren olakšava izbacivanje sluzi. Pošto pak hren draži, ne smeju ga uživati oni, koji pate od bolesti grla i vrata. Žabe u vrtu. Žabe ne treba rastjerati iz vrta, nego baš obratno, treba se veseliti, da ih se ima u vrtu. Žabe su najbolja vrtna policija, koju si zamisliti možemo. One naročito rado žderu puževe, bube i druge štetočine. Da bi žabe nagrizale jagode i drugo voće. kao što to nekoji još i danas tvrde, to je pražita hajka, protiv koje treba ustati, gdjegod se na nju naidje. O tome će se svatko sam uvjeriti, ako samo nešto vremena posveti pbsmatranjii načina života vrtnih žaba. Jabuka kao lijek. Jabuka .ddstraujuje mnoge neurednosti u probavi. Naročito -§e preporučuje jabuke jesti u večc pred spanjem.; Jabuka vrlo dobro djeluje kod duševno uzBudjenih i uzru-zamvum, iz,,i0uj»,v vv.nvv Ja^ih ljudi. Ona sadržava veliku količinu tema u svojim vrtovima, na koje budu po-Vl,fosfora, koji hrani mozak, a uz to spojeno zvani svi veledostojnici i visoke ličnosti j sa. jabučnim žetlje^o/n/ pospješe,?i lafo-, države. Tu su izloženi za ogled pojedini : jetre, ogromni cvjetovi i cijeli žbunovi, koji su i -------- —------------- Proljetni luk najranija bijela vrsta, daje nam prvi mladi luk, ;a već mjeseca aprila i mala potpuno zreoTuk od veličine guščijeg jajeta. Sjeme se može sijati do iza polovine septembra na.prostom'; j'asadjuj'e šc pak.u oktobru na raziiiak od lij eni'u redove, povučene oko 25 ćm jedan od 'drugog u dobTiS 'obradjcnu zemlju. Rasad pirezimi vrlo dobro, ako ga nalako pokrijemoTišćem ili granjem crno-govice. . Kada se priroda počne buditi, načuo se rasadjeni luk razvijati, te su glavice. prema vremenskim prilikama već u aprilu ili. maju tako velike, da ih se može vaditi. Proljetni luk je izvrstan za podnebij., koje nije predštro, ali se može toplo prepo: učiti kao vrlo zgodna vrsta i za pro-Ijetnp' sijanjć. 1 kg sjemenja stoji . . Din 132:— 100 gr , » »' . . » 17:— 10 g.r » ■> 2:75 Graverstvo ŠTAMPILI3E LJUBLJANA. SV. PETRA CESTA 18 O zmrzovanju rastlin. Mraz sicer zatre življenje rastlin, vendar jim tudi dostikrat pripomore do boljšega uspevanja. Že davno je znano, da plevel po nenavadno hudi zimi izredno bujno poganja, a moderna biologija je dokazala, da hlad, ki neposredno vpliva na rastlino. pospešuje njen razvoj. Imamo več vrst semen, ki ie tedaj dobro kale, če so zmrznila. Vendar mraz tudi lahko pogubno vpliva na rastline. Dri tem pa moramo natančno ločiti pojem zmrzovati od pojma zmrzniti. Če rastlina zmrzuje, še dolgo ni zmrznila. Pogin vsied mraza nastopa pri posameznih rastlinah pri različnih s.topi-njah mraza. Celo pojedini deli ene in iste rastline niso enako občutljivi za mraz. Tako je n. pr. »točka smrti« pri zgornjem delu krompirjevga poganjka 2:2 C. pri srednjem delu 2:8 C, a pri spodnjem delu 3:2 C. Stopinje, pri katerih višje rastline-zmrznejo, se gibljejo med 2 in 65 C, a nekatere dijatomee sc lahko ohlade do -—200 C, ne da bi poginile. Pogina rastline vsied mraza ni tako lahko ugotoviti. Zmrznjeni deli so navadno slabo barvani, dostikrat čisto črni. Pri šibju se vsied mraza napravljajo razpoke, zareze, mehurji itd., medtem ko je vpliv mraza na žitarice zelo sličen vplivu leda. TRŽNI GLASNIK ■-------r—'— Kako nočno slano naprej " določiš. Meseca oktobra, izjemoma že tudi koncem septembra, pride za vrtnarja zopet čas, ko mu dela nočna slana veliko preglavico. Isto je tudi spomladi maja, izjemoma začetkom junija. Nežne rastline, ki jih je spomladi že presadil in v nepokritem . zabojčku postavil na prosto, mu lahko naenkrat pomori nočna slana, ki je ni več pričakoval. To se v resnici tudi večkrat zgodi. Za nekatera vrtnarstva je šg zadeva bolj važna jeseni, v že omenjenih mesecih. Za marsikatere rastline je boljše, če so do pričetka zime na prostem ali v mrzlem zabojčku. Ce bi bilo torej mogoče nočno slano en dan pred njenim nastopom z vso gotovostjo določiti, bi pustili lahko rastline brez skrbi do dotičnega dne zunaj. Tako pa jih spravimo pod streho takoj, ko se prične kritični čas, čeprav nastopi prva slana mogoče šele čez več tednov. in vendar nam je dandanes mogoče s precejšnjo gotovostjo en dan prej napovedati nočno slano. Zato se poslužujemo preprostega sredstva, ki ga v resnici uporabljajo že v več obratih. Čuditi se je le, da se ni le-to že splošno uveljavilo. To sredstvo temelji na različnih fizikalnih zakonih, kakor nastopajo v naravi. Tako se n. pr. množina vlage v zraku vedno menjava. Ko je sprejel zrak vase toliko vlage, kot mu je bilo mogoče, je takorekoč z njo nasičen. To stanje imenujemo stopnjo nasičenosti. Vsaka večja množina vode se mora izločiti kot oblak, megla, dež, slana, sneg, rosa. Pri različno visokih temperaturah je tudi stopnja nasičenosti različna, to se pravi: tempera- ratura pri kateri nastopi nasičenost zraka, ni vedno ista. Če hočemo praktično napovedati, kdaj bo nastopila ponoči slana, moramo vpoštevati še neki drugi pojav, namreč ta, da nastane pri hlapenju mraz. Če kaka tekočina (voda) izhlapeva, se tvori hlad. Spričo teh dveh dejstev postane postopanje jasno. Obesi toplomer in obdaj krogljico v kateri se nahaja živo srebro, z izhlapevajočo vodo. Kazal bo nižjo toplino kot navadni toplomer in sicer tem nižjo, čim več vode bo izhlapelo (to se pravi, čim več mraza bo nastalo). Čimbolj pa voda izhlapeva, tembolj se manjša zmožnost zraka, da bi še sprejemal vase hlape. Iz razlike obeh termometrov lahko po pozneje navedenih obrazcih sklepaš na najnižjo temperaturo, ki je še mogoča in, ki se ne more zmanjšati, ne da bi nastali oblaki, dež, rosa ali slana. Obesi torej 2 toplomera v senco, ene- ga kot običajno, drugega pa tako, da visi na » » 14 » » 5,8 » » » 15 » » 6,3 » » » 16 » » 6,8 5> » 17 » » 7,3 » » » 18 » » 7,8 » » » 19 » » 8,3 » » » 20 » » 8,8 » » med obema toplomeroma, če je razlika večja, nastopi brezdvomno slana. Iz previdnosti pa bomo že takrat, ko je razlika pri navedenih pravilnih temperaturah dosegla najskrajnejšo mejo, vse potrebno ukrenili, da nas ne zadene kaka škoda. Lahko pa tudi kratkomalo čitaš stopnjo nasičenosti (to se pravi najnižjo temperaturo, ki je mogoča) tako, da od temperature vlažnega toplomera odšteješ 8 do 9" C. Vendar velja to število le za čas okoli dveh. Če pozneje čitaš, moraš odšteti manj. Tako smeš med 4. in 5. uro odšteti samo še 4" C. V praksi je najbolje, če se držiš vedno enega in istega časa, najbolje časa okoli dveh._________ Traverze v sledečih dimenzijah 2 komada dolžina 6-50 m, profil 40 cm, 1 „ „ 6 50 m, „ 32 cm, 1 „ „ 670 m, „ 30 cm, 1 „ „ 61— m, „ 16 cm, 1 „ „ 2*20 m, „ 14 cm, 1 „ „ 1 85 m, „ 18 cm, prodamo franko kolodvor Ljubljana a Din 290*— za 100 kg. Sever & Komp, Ljubljana. Zahvala. Pokojni Kristijan Kazafura, uprav-; nik elitnega kina „Matice" v Ljubljani se je 1. marca 1929 zavaroval pri banki „Slaviji" za Din 20.000, a dne 28. aprila 1929 si je nenadoma končal življenje. Pokojnik je bil dolžnik pri „Gradjanski dionički štedioni" v Daruvaru in midva podpisana poroka bi bila morala plačati ta dolg iz svojega. To nama je prihranila banka „Slavija" s tem, da je kljub izrednemu načinu smrti in ne glede na to, da je bilo zavarovanje v veljavi še le tri tedne, plačala upnici „Gradjanski štedioni v Daruvaru znesek Din 20.000 in naju rešila plačilne obveze. Vsled tega nam je dolžnost, da ta kulantni čin banke „Slavije" juvno pribijeva. Wi!laepart Franc I. r. pis. ravnatelj v p. in hišni posestnik Viktor Jeločnik I. r. trgovec in posestnik v rožni dolini V Rožni dolini, dne 18. junija 1929. Razkuževalna sredstva, cepilno smolo, Arborin in druge izdelke za negovanje rastlin izdeluje ozima ima stalno v zalogi: „CHEMOTECHNA” DRUŽBA Z O. Z. Ljubljana, Mestni trs 10 (na dvorišču tvrdke R. & E. Skaberne) Železno blagajno rabljeno štev. 3 prodam za Din 2800— franko Ljubljana kolodvor. Franjo Erjavec, Ljubljana, Wolfova ul. 12 1 LITOGRAFIJA - OFFSETTISAK ” ČEMAŽAR IN DRUG LJUBLJANA, IGRIŠKA UL. 6 IZRADJUJE SVAKOJAKE ETIKETE, UMETNIČKE PLAKATE, DIPLOME. AKCIJE, BANKOVNE PAPIRE, ZEMLJOVIDE, NACRTE I SVE jfj DRUGE 'LITOGRAFSKA POSLOVE U SOLIDNOJ UMETNIČKOJ IZRADI I NAJNIŽIM CENAMA. BBBBIIBBBSIBBBBBIISIBI Hijacinta (zumbul) Tulipan (lala) Narcisa Krokus Hhmcc HaseflCHe nyKOBHnc no6HheMO Beh oko 15. cenTCMfipa na XoaaiiAnje. Moahmo na hhm ce ueftCHe Hflpyv6e oamsn im h ČapeM ao 15 cen-TCMĆpa npHnoujA>y, jep 6h ce Hnaie momo aoioahth, aa Kacunje hc pacnoaa>KeMO ca csuMa thm epciaMa. HapyMCHc ayKoiinue pa3amiiA,ahcMO y Mcceuy OKTo6py h HOBCM6py. CsaKoj nomHA>UH npHAoiKHheMO HanyxaK aa rajen>e thx ubcthhx ayKOBHua, xe Hcmo xhm npaKXHMimM caBexow mxo Burne cnrypHocxH npy>KnxH aa nociHaaibe no6por ycnexa . # Niže navedene lukovice dobit ćemo već oko 15. septembra iz Holandije. Molimo, da nam se cijenjene narudžbe odmah ili barem do 15 i septembra pripoSlju, jer bi se Inače moglo dogoditi, da kasnije ne raspolažemo sa svima tim vrstama. Naručene lukovice razašiljat ćemo u mje' ( secu oktobru i novembru. Svakoj pošiljci priložit ćemo naputak za gajenje tih cvijetnih lukovica, te tim praktičnim savjetom što više sigurnosti a pružiti za postizanje dobrog uspjeha. f Nižje navedene čebule dobimo že okoli 15. septembra iz Holandske. Prosimo, da nam cenjena naročila podaste takoj ali pa vsaj do 15. septembra, ker bi mogoče pozneje ne razpolagali s vsemi vrstami. Razpošiljali bomo meseca oktobra in novembra. Vsaki pošiljatvi bomo priložili navodilo, kako se goji cvetne čebule, ter bomo na ta način tudi s praktičnim nasvetom nndili kar največ sigurnosli za dober uspeh. Hijacinte (zumbuli) General Pellssier, krvavocrvena Garibaldi, tamnocrvena, vrlo rana Gertrude, tamnoružlčasta . . . Marconi, karminružičasta .... Rol de Belges, tamnocrvena . . . Dvorni vrtlar KUhnert, ružičasta Gtueen of the Pinks, ružičastocrvena La Victoire, tamnokarmin .... King of the Yellows, zlatnožuta L'lnnocence, čisto bijela, rana . . Gtueen of the Whites, bijela . . . Grande Blanche, cremebijela . . Grandeur a Merveille, bijeloružičasta Grand Maitre, svtjetlomodra . . . Marie, temnomodra................. Bismark, porculanasto modra . , Gtueen of the Blues, nežno lila Lord Balfour, ljubičasta .... Komad Din 10 — 10-950 9'50 10 — 9-50 9-50 9-50 10-9-50 9-50 9-50 9-50 10-10-10-10--10- Tulipanl rani (lale) Rrtus, skrletnocrveni niski .... Cramoisie, Brilliant, karmesinovocrveni Diana, sasvim bijeli................ Žuti Princ, žuti.................... Rose Grlsdelin, bijeli i ružičasto obrubljeni ........................... Thomas Moore, oranžasti............. Tulipani punjeni fizalea, tamnorožičasti, punjeni . . Couronne d’Or, oranžastl-žutl, punjeni Murlllo, ružičastobijell, punjeni . . . Rubra maxima, tamnocrveni, punjeni Theeroos, blljedožutl, punjeni . . . Narcise Von Sion, žute, I. veličine, dvostruke Silver PhiJnur, srebrnobijela .... Orange Ph6nix, svijetložuta sa orange, punjena............................. Komad Din 2-50 2- 50 250 350 3-3'50 5'— 2- 3-40 4’— 4 — 5 — 4 — 5-— Krokusi Baron van Brunow, tamnomodri . Madame Mina, svijetlomodri, crtani Mont Blanc, bijeli............... Veliki žuti, žuti................ Sir Walter Scott, grimizno crtani Anemone Skrletnocrvena, obična.......... Bijele, obične.................. Modre, obične................... Iris hlspanica Chrysolara, sumporno žuti .... Louise, bijeli nježno illa šatirani . . Vesuvlus, narančasto žuti .... Von Humboldt, jasno modri, narančasto pjegavi.................... Komad Din 3-50 3- 50 4- — 5 — 3 — 250 250 2-50 2'50 2'50 2-50 250 SEVER & KO MP. LJUBLJANA Urednik: Bezenšek Dominik, Ljubljana, Rožna dolina, cesta VI/3. Izdajatelj: Sever Makso, Ljubljana, Gosposvetska 5. Tiskarna „Slovenija** v Ljubljani. Predstavnik A. Kolman, Celovika c. 61.