' ■ ЖШШШШШ SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Solcolslka 'Prosveta« God. IH. - lro| 19 lLfUt>Iy sletištu najaviče se posebnim zvučnim signalom i vešanjem, odnosno skida-njem barjaka na posebnom stegu. Pri dolasku presidenta na sletište izvesiče se nad njegovom iožom presidentska zastava. « SOKOLSKA POVORKA Velika sokolska povorka, na dan 6 jula, poči če sledečim ulicama: Sokol-skom tridom, po sredini Vaclavskog, trga, Narodnom tridom, Masarykovimi nabrežjem, Sanitrovom i Parislkom ulicom na Staromestne namesti, a odavde kroz Cdletnu ulicu do Prašne j brane, gde če biti razlaz. Povorka ići čel ovim redom: na čelu inostrani gosti-,; dalje američko Sokolstvo, slovenski gosti van SSS, za njima Poljaci, Jugo-sloveni, Rusi i konačno Čehoslovaci, a kod Čehoslovaka kao poslednji biče, praške župe. Povorka če krenuti tačno u devet sati. OLAKŠICE NA ŽELJEZNICAMA ČSR. S Ministarstvo saobračaja u Pragu izdalo je uredbu o olakšicama, koja je stupila na snagu 1 maja o. g., a koja daje pravo na 33% popusta od redovne tarife na državnim željcznica-ma ČSR članovima turističnih udru-ženja i članovima Sokola, Orla i DTJ, ako putuju u grupama od najmanj c 6 osoba. Dosada je ova olakšiea vredila samo u slučaju, ako je putovala grupa od 10 lica. PogJed tz pflCje perspektive na sokolski na Siraliovu (Foto „Centropresa" — I rug) JLoVEH/Ko /oKoL/TKO Zbor urednika sokolske štampe ČOS u Pragu jednica prosvelnog zbora ČOS u Pragu Niz proLetnjih zasedanja zborova ČOS se nastavlja. Iza muškog i ženskog prednjačkog zbora ima?i su 23 i 24 aprila tek. godine svoj sasta-nak svi glavni prosvetni radenici če-škoslovačkog Sokolstva, pod pretseda-njem brata Ant. Krejčija. Zborovanju sii učestvovali i sva tri potstaroste COS braća: dr. Bukovskv, Fleischmann ; i ruhlaf, te nače niea s. Provaznikova. U svome izveštaju se brat Krejči naj-pre setio umrlog staroste ČOS br. dra. J. Scheineira. Brat Pelikan je zatim predavao o terni »Dr. Scheiner i prosvetni rad u Sokolu«. Iz statistike ra-zabiremo, da je prosvetni rad, koji je, bio izvršen na čitavoj teritoriji ČOS, uzoran i ogroman. Ta održalo se je nista manje nego 34.980 nagovora pred vrstom, 10.908 predavanja, 8364 diletantskih pretstava, 4435 debatnih večeri, 4372 poučna izleta, 2318 beseda, 1706 akademija, 881 koneerata, te 127 izlo-žaba. Po župama se pored svega tog održalo još 38 župskih prosvetnih škola, čiji cilj je bio da pridobiju za prosvetno delo još novih- prosvetnih pomočnika i radenika. Važna je činjenica, koju trebamo posebno potertati: izmedu tolikih diletantskih pretstava bilo je 93% kojc su bile domačeg izvora i nešto oko 7% stranih pisaca. To znači, da su diletanti sa svom ljubavlju prigrlii’i domača dela, što je za primer svakoj na-cionalnoj organizaciji. Preko 1500 dru-štava imaju svoja vlastita pozorišta, ko-ja imaju vrlo bogat izbor igara. Društva u tom pogledu nimalo ne rade na svoju ruku. Prema danim statističkim podacima zbor se je pogotovo mnogo zadržao kod raspravljanja o produb-Ijenju rada medu naraštajem, ta to je buduče članstvo. Iskustva zadnjih godina dala su u tom pogledu mnogo dragocenih pobuda. Vrlo važna tačka dnevnog reda bio je izveštaj s. Lasov-ske o socijalnoj skrbi u Sokolu. U tu svrhu je bila takoder izdana' i posebna knjiga. Nadalje predavao je o Tyrše-vom telovežbačkom sistemu brat dr. Pechlat, našto je govorio poslovodeči potstarosta dr. Bukovsky, koji je sa-kupljene prosvetate u zanosnom govoru iserpno obavestio o sletskim pri-premama. Pogotovo je potertao vclj^o značenje sleta za organizaciju, koja treba da pokaže celom svetu zdravu jezgru sHovenskih naroda. Zatim je br. Krejči izvestio o pripremama celokup-nog češkoslovačkog Sokolstva za pro-slavni stogodišnjice Tvrševog rodenja. 17 septembra. Za tu priliku izašlo je ovih dana iz štampe delo s. Renate Tyrš pod naslovom »Miroslav Tvrš, njegova ličnost i rad«, I deo Za proslave u društvima izdače se posebne jjpute u »Sokolskom Vzdelavatelu«, 'listu za sokolsko prosvetno delo ČOS. Konačno su dati izveštaji o sletskoj izložbi, sletskim prosvetnim takrmče-njima, našto su odredene glavne smernice za rad po sletu. Svako društvo morače da 't^Ir/i predavanje »Tyrševa ostavština«. Zbor prosvetara je zatim jednoglasno odlučio da se sastavi oštra rczolucija koja energično otkla-nja svaiko omatovažavanje i umanji-vanje uspomena na J. Ilusa. Iz čitava zasedanja moglo se je razabrati da žele takoder i prosvetari sa svim svojim snagama doprineti čim večem uspehu sleta s time, da če do u tančine takoder i idejno pripraviti članstvo, te ga poučiti o velikim dužnostima, koje če morati da izvrše na sletu. SHelski zbor praškog Sokolstva Kao što uvek pre svesokolskih sletova, tako i ovc godine priredujc praško Sokolstvo velik zbor Sokolstva i to u nedelju dne 8 maja na Sloven-skom ostrvu. Na tom zboru če razni govornici govoriti o Tyršu, a najviše o sletu, kako bi na taj način bilo či-tavo članstvo potpuno upučeno u pri-premni rad, koji pada u glavnom na leda praškog Sokolstva. Još o 60godišnjicl Sokol Žižkov Sokol na Žižkovu, o čijem jubileju smo več u prošlom broju doneli noticu, dao je Sokolstvu dva odlična sokolska radnika i to br. A. Očenaška, poznatog radnika na polju uzgoja na-raštaja i ritmičkog vežbanja, te brata Karla Pospišila, poznatog kompozitora rnnogobrojnih glazbenih pratnja za sokolske vežbe. Ovo jako društvo, koje spada pored Sokola na Vinohiradima, Sokola Matice i Smihovskog medu naj-jače sokolske jedinice Praga, brojilo je godine 1872, kada je osnovano, 28 članova, te več nakon deset godina bilo je jedno od najvrednijih i najjačih praških sokolskih društava, koje je Tyrš veoma pohvalio u svom izveštaju o proslavi desetgodišnjice ovog društva Tyršev park u Bratislavi Mnogi krajevi u Čehos'Iovačkoj, bili to veči gradovi ili manja mestanca, na razne načine proslavljaju Tyršev jubilej. O nekim mestima, koja su se osobito odužila uspomeni Tyrševoj, več smo izvestili. Ovima se pridružuje sada i Bratislava, metropola Slovaka, koja če največi i najlepši gradski park, koji se dosada nazivao Petržalski park, nazvati Tyršove sadi. U parku biče postavljeno i poprsje (bista) velikog genija češkog naroda. Ulica koja vodi oko parka također če se nazivati Tvr-ševa ulica. Ovoj odluci gradske uprave bili su naravski protivni Madžari, Nemci i Židovi. Smri najstarifeg Sokola u Parizu U Parizu bilo je osnovano češko-slovačko sokolsko društvo več davno pre rata. Medu osnivačima bio je brat Vaclav Mila iz Hrudima, koji se rodio 1846 godine, a živio je u Francuskoj več od 1867 godine Odmah nakon svog dolaska u Pariz stupio je u redove »Češke Besede«, u kojoj je aktivno radio sve do svoje smrti. Brat Mila stupio je godine 1870 kao dobro-vo.jac u redove francuske vojske i bo-rio se junački protiv Prusa, zbog čega je bio odlikovan. Bio je medu prvima koji je približio Čehe s Francuzima i jedan od pionira, koji su zaintereso-vali francusku javnost za sudbinu češkoslovačkog naroda i za njegovu bor-bu za oslobodenje. Češkoslovački Sokol u Bukurešiu Na samu Novu godinu bilo je u Bukureštu osnovano češkoslovačko sokolsko društvo. Pripreme za osnivanje tog društva vršile su se kroz par godina, ali su razne okolnosti onemogu-čivale osnivanje društva. Starešina društva je br. V. Srp, načelnik br. Jurek. Članova vežbača ima 24. Iz ruskog Sokolstva Rusko Sokolstvo nastupiče na sletu u vežbama s kopljima, za koje se več vrše intenzivne pripreme. Interesantno je, da če sasvirn jednake vežbe izvadati članovi koji su rastreseni po čitavoj Evropi. Pored brojnih ruskih sokolskih jeđinica u našoj zemlji i u češkoslovačkoj rcpublici, još ih je i u Poljskoj. Rigi, Nici, gde je starešinom društva br. Gižicki, starešina predratnog Sokolstva u Rusiji i starešina sada.šnjeg zagraničnog Sokolstva. Novo rusko sokolsko društvo osnovano je u Prerovu (ČSR), a radi se na osnivanju sokolskog društva i u Re-valu. Kupujte lastave kod 1. Hežkudls, Ljubljana miiihi—Hcapii 'i fini i (Nastavak ea 1. str.) LICE PRAGA U PROŠLOM STOLEĆU U industrijskoj palati biče jezgra sletske izložbe, a u sredini biče sme-šten Tyršev Pantheon, koji če pored predmeta, koji su bili u neposrednoj vezi s osnivačem Sokolstva ili na nj sečaju, obuhvatati i slike iz poslednjih decenija prošlog stoleča, koje poka-zuju kulturno, nacionalno i društveno lice Praga u to doba. Slike o praškoj arhitektonici iz tog doba srediče stručnjak dr. Zdenjek Virt, dokument^ i slike o društvenom životu dr. Hisek, dr. Volf i dr. Novotni, dokumente o politici i žurnalistici dr. Hoh i t. d. INTERES ZA SLETSKU IZLOŽBU Dnevno stizavaju izložbenom ot-seku brojne prijave župa glede njiho-vog učešča na sletskoj izložbi, a i po-jedinci prijavljaju i svoja preduzeča za tu izložbu. Več sada se interesuju društva za pojedine predmete, a neka su čak več i naručila mnoge stvari, tako da se može očekivati, da če sokolska izložba zbilj a pokazati veličinu i jakost sokolskog bratstva, što je i lo-zinka sletske izložbe. ZVEZDNA VOŽNJA AUTOKLUBA ČSR NA SLET. J'fovost ovogodišnjeg sleta biče zvezdna vožnja autokluba ČSR u Prag. Cilj če automobilistima biti dom autokluba u Pragu. Ove vožnje zamišljene su i kao neke vrste takmičenja, pa če svaki učesnik primiti na uspo-menu posebnu plaketu. Autoklubu ČSR prijavili su učešče za ovu vožnju i mnogi automobilisti iz inostranstva. I ako ova priredba nije u direktnoj vezi sa oficijelnim sletom, ipak je pri-redena kao propaganda za sam slet. IZ UREDNIŠTVA. Radi jučerašnjeg blagdana naš list morao je da izide s jednim danom okašnjenja te molimo braču i sestre da to izvole uvažiti. Sokolska štampa u bratsikom če-škoslovačkom Sokolstvu danas pret-stavlja zaista jedan snažan i upravo zavidan faktor od neprocenjive važnosti za rad i razvoj Sokolstva i šire-nje sokolske misli medu najšire sloje-ve naroda. Uloga sokolske štampe u sokolskom životu, ikao i uopšte štampe u današnjem savremenom dobu, smatra se u češkostovačkom Sokolstvu jednom primarnom i neminovnom po-trebom, bez koje bi bio skoro nemoguč veči i širi razmah sokolskog pokreta, bez koje bi sokolska ideja bila nedo-stupna naj širim sokolskim masama, kojima je, kao ideja nositeljica uzgoja zdravog tdla i duha, nacionalne svesti i demokratskih načela, prvenstveno namenjena. Zato je u bratskom če-škoslovačkom Sokolstvu potreba što razvijenije sokolske štampe upravo shvačena, pogotovo danas, kao prava conditio sine qua non, kao sredstvo, u prvom redu propagandno i odgojno, bez kojeg bi Sokolstvo bilo kao osaka-čeno. Uostalom, važnost sok. štampe najjače je ištaknuta i u samom radu osnivača Sokolstva dra. Miroslava Tyrša, kao prvog urednika sokolskog lista »Sokola«, da iza njega nadc svog odličnog zagovaratelja i pretstavnika u vernom i dostojnom sledbeniku svog učitelja, blagopokojnom starosti dru. Josipu Scheineru. Činimo ovde jednu disgresiju, jer neče biti izlišno da i makar ovom priii-kom napomenemo neka redovna izdanja češkoslovačkih sokolskih listova, da se prosudi, koliko je sokolska štampa razvijena u bratskom češkoslovačkom Sokolstvu, a po tome i sokolska svest. Pored ofieijelnih izdanja Češko-slovenske obce sokolske — a koja za svoje članstvo izdaje u preko 45.000 primeraka svoj zvanični list »Vestnik sokolsky«, koji izlazi tedno sa tehnič-kim prilozima »Cvičitelom« i »Cviči-telkom«, zatim list za sokolske pro-svetare »Vzdelavatel«, koji izdaje prosvetni odbor u 30.000 primeraka, nadalje list za sokols&i naraštaj »Sokolske bcsedy« u skoro 40.000 primeraka te list za sokolsku decu »Vzfkrišeni« u 82.000 primeraka — skoro svaka župa, a i mnoga društva, izdaju svoje župske, odnosno društvene vestnike u ukupno nešto manje od 90.000 primeraka Medu ovim listovima naročito se ističe odlična revija »Sokol«, koju izdaje več od Tyrševoj> doba »Praški Sokol«. Ovde ujedno moramo istak-nuti i elegantni ilustrovani sokolski obiteljski tednik »Jas«, koji izdaje ČOS. I ovo nekoliko redaka o stanju sokolske štampe u češkoslovačkom Sokolstvu dovdijno nam pokazuje njegovu duboku sokolsku svest, koja se svakako očituje i u pomaganju i šire-nju toliko značajnog i važnog propa-gandnog i uzgojnog sredstva^ u sokolsikom pokretu, sokolske štampe. Neka bi ovo i našem jugoslovenskum Sokolstvu poslužilo kao uzor! Prošle subote dne 30 aprila i nedelje dne 1 maja održan je u Pragu, u velikoj sedničkoj dvorani ryrševog doma, zbor redaktora sokolske štampe ČOS. Treba ovom prilikom pripome-nuti, da se ovakovi sastanci sokolskih redaktora ČOS održavaju redovito več nekoliko godina. Prvi ovakav sastanak održan je još pre rata na poziv sada blagopokojnog staroste brata dr. Schei-nera 1913 godine, a posle rata ovi sastanci održavaju se skoro^ redovito svake godine. Prema zaključcima ЛЛ11 velike skupštine ČOS iz godine 1924, pretsedništvu ČOS stavljeno je u duž-nost da poziva soikolske redaktore svake godine jedanput na seanicu, na kojoj pertraktiraju važna pitanja sokolske štampe i redigovanja sokolskih listova. Ovogodišnjem sastanku sokolskih redaktora ČOS učestvovali su takoder kao gosti i pretstavnici štampe jugo-slovenskog Sokolstva, urednik »Sokolskog Glasnika« br. Stjepan Čelar i urednik »Sokolske prosvete« br. prof. Franja Malin, te pretstavmk štampe ruskog zagraničkog Sokolsva br. Konstantin Belgovsky. Pretsedništvo ČOS zastupali su sva tri zamenika staroste brača: dr. St. Bukovsky, dr. VI. Fleischmann, J. Truchlaf, načelnica ČOS s. M. Provaznikova te članovi pretsedni-štva brača: dr. Kfovak, Mašek, s. F. Laszovska, br. V. Štepanek, br. clr. Šip i br J. Pelikan. Sednicu je vodio pret-sednik odbora za štampu COS br. dr. E. Dosoudil sa svojom zamenicom s. prof. Styblovom. Ovom ^sastanku je učestvovalo 45 redaktora župskih vestnika, 10 župskih izvestioca za štampu, 6 urednika sokolskih rubrika u dnevnim novinama, trojica redaktora sokolske privatne štampe i 8 članova re-dakcionog odbora COS. U subotu 30 aprila u 15 sati sednicu je otvorio pretsednik br. dr. Dosoudil, pozdravljajuči sve prisutne, a naročito srdačno i toplo braeu pretstav-nike štampe jugoslovenskog i ruskog Sokolstva. U daljnjem svom govoru br. dr. Dosoudil ganutljivo |e kome-morirao uspomenu na počivše sokolske redaktore, starostu br. dr. Schei-nera te brata Josipa Otavu Srdačnim rečima zatim čestitao je 50-godišnjicu života prisutnom bratu Prochazki, re- daktoru lepog naraštajskog lista »Sokolskih besedy«. Nakon pozdrava br. pretsedniika, održao je br. prof. Oberpfalzer predavanje o temi: »Potreba ispravnog jezika u sokotskoj štampi«. Br. L. Jan-dasek predavao je o temi: »Tyrševi sletovi«, a član pretsedništva ČOS br.' dr. A. Šip iz Plznja o temi: »Vansokol-ska štampa o Sokolstvu«, izloživši pri tome glavne smernice u pogledu polemike i odbrane protiv napadaj a na Sokolstvo i pobijanja o njemu netačnih informacija. Pretsednik zbora br. dr. Dosoudil podneo je zatim godišnji izveštaj o radu pomenutog odbora u pro-šloj godini. Sestra dr. M. Waitova odr-žala je predavanje o temi: »Kako da se podigne nivo župskih vestnika«, doik je br. Havliček govorio o potrebi je-dinstvenog sokolskog lista za Slovake. Narednog dana, u nedelju ujutro 1 maja, sednica je nastavljena u 8 sati. Prvi je govorio br. J. Pelikan o temi: »Uspomena na br. dr. Scheinera kao redaktora«. Br. K. Bima govorio je zatim o radu sokolskih redaiktora za sve-sokolski slet, a prosvetar ČOS, br. A. Krejči, govorio je o proslavama 100-godišnjice rođenja dr Miroslava Tyr-ša, kojom je prigodom naročito pod-vukao u tom pogledu snažan i uspešan rad Prosvetnog odbora Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije i time u vezi sjajno uspele Tyrševe proslave u jugo-Sjovenskoirt Sokolstvu. Naročito je istakao svečanu Tvrševu proslavu, koja je od rž a na u Beogradu, a koju je, uz učešće pretstavnika Saveza i osta-log Sokolstva te pretstavnika državnih vlasti, kako je to bio slučaj i po čita-voj zemlji, otvorio I zamenik starešine Saveza br. Gangl jednim krasnim i značajnim govorom. Nakon toga govorio je poslovodeči podstarosta ČOS br. dr. St. Bukovsky o sletskim rado-vima, a redaktor br. V. Šuman o sletskoj izložbi. Br. J. Hrbač iz Moravske Ostrave govorio je o sokolskim rubrikama u dnevnim listovima u gradovima i provinciji. Ovo predavanje bilo je naročito zaniiriljivo te je odlučeno da se otštampa. Br. dr. VI. Weit izneo je u ime odbora za štampu nekoliko predloga za izmenu postoječeg pravilnika, a što je bilo jednoglasno usvojeno. Nadalje je bio popunjen odbor za štampu ČOS te je mesto umrlog člana br. Otave biran na jednu godinu brat Boguslav Toužimsky iz Rakovičke žu-pe. U ostalim iznetim predlozima ple- l3s seflmce saveamog TO od 3 maja 1932. Otvarajuči sednicu brat načelnik pozdravlja brata MacanoViča, koji se je upravo povratio, otsluživši svoj kadrovski rok, na, rad u saveznom TO. Nato je brat načelnik izvestio, cla je primio odgovor od župe Novi Sad, koja je molila da se izbirna takmičenja za prvenstvo SSS odgode, a u ko-jem izveštava, da bi održanje izbir-nog takmičenja dne 25 i 26 maja za nju bilo nezgodno. Obzirom na taj odgovor navedena takmičenja održače sc dakle dne 28 i 29 maja, kako je to bilo več prvotno odredeno. Župa Novi Sad javlja ujedno saveznom načel-ništvu da prireduje svoj župski slet dne 29 maja 1932 u Starom Bečeju i izveštava, da je za učesče na tome sletu primila ove prijave: 500 muške dece za vežbe sa zastavicama, 500 ženske dece za vežbe s vencima, 320 ženskog naraštaj a za proste vežbe (sa-vezne), 548 muškog naraštaj a za proste vežbe (savezne), 147 vežbača na spravama u 21 vrsti, 255 članica za proste vežbe (savezne), 90 članova za vežbe s kopljem (župske), 64 članica za narodna kola (4), te 654 člana za proste vežbe (savezne). Kao izaslanik TO na ovom sletu odreduje se brat Stanič. — Predlog župe Celje i Maribor, de se zakonom uvede obavezno posečivanje telovežbe za obrtnički naraštaj, otstupa se bratu Kostnapfelu da o tome pripremi referat za nared-nu sednicu saveznog ГО, na kojoj će se o tome raspravljati. — Predlog župe Kragujevac od brata Tomca, da se u seoskim školama uvede telovežba u svrhu pripremanja vodnika za sokolske čete, otstupa se bratu Jerasu da pripremi referat za narednu sednicu saveznog TO. — Pravilnik za .javne nastupe, koji se nalazi u »Organizaciji«, nadopunjuje se da bi bio prikla-dan za sve slučajeve pri povorkama i pogrebima. Predlog o tome sastaviče br.” Trček. — Tiskanice za prednjačke ispite sastavio je br. načelnik na osno-vu poslovnika za prednjačke ispite, te če se umoliti Jugoslovensku sokolsku maticu da te tiskanice izda. — Zaključuje se, da se prilikom svakog raspisa opštih takmičenja odredi, da li se smciu ili ne, odnosno da li moraju da diralo se, da sastanak redaktora u bu duče treba da raspravflja i sasvim stručna pitanja. Svi referati na ovom sastanku, koji su za sokolske redaktore bili od to-likog interesa i važnošti, saslušani su od prisutnih s največom pažnjom i zanimanjem, te su predavači na koncu uvek bili nagradeni toplim i iskrenim pljesikom. Nakon sednice skoro svi učesnici pošli su na Strahov, gde se nalazi sle-tište, te su sokolslki novinari imali krasnu priliku da pod vodstvom pret-sednika gradevinskog otseka za IX svesokolski sl'et, br. inž. Mečislava Pe-trua, pregledaju čitavo sletište, koje, več pri završnim radovima, pruža veli-čanstvenu sliku rada, snage i veličine Sokolstva. Ovaj zbor sokolskih redaktora po svojoj važnosti nači če svog jakog odraza i osetiče se u svoj sokolskoj štampi, koja baš u ovoj značajnoj sokolskoj godini, kada slavimo 100-godišnjicu Tyrševog rođenja i kada se u znaku ovog jubileja priređuje IX svesokolski slet u Pragu, ima naročitu i veliku za-daču da doprinese svoj dužni udeo u duhovnoj pripremi sveg sokolskog pri-padništva, da bi se ono što brojnijim učeščem na tom velikom sletu, spremno, prožeto pravim sokolskim duhom, svesno visokih sokolskih ciljeva, što dostojnije odužilo uspomeni onog slo-venskog genija, čije ideje danas pret-stavljaju velebno zdanje, koje počiv3 na živim temeljima u srcima svega slo-venskog roda. IX svesokolski slet u Pragu triumf je Tyrševe sokolske misli, a ujedno i grandiozna revija sokolske snage i veličine, kojoj če se diviti sav kulturni svet. Pri koncu istaknučemo, da bi, po uzoru ČOS, trebalo i u našem jugoslo-venskom Sokolstvu, kako se je doista i bavio tom mišlju naš Savezni prosvetni odbor, predvideti jedan godišnji sastanak svih urednika naše sokolske štampe, uz saradnju Sokolstvu naklonjenih listova, kako bi sokolski rad i u samoj štampi, sokolskoj i van-sokolskoj, u propagandnom i informa-tivnom pogledu, bio rukovoden stalnim, odredenim smernicama i jedin-stvenim pravcem. č.— Sokolska radio - predavala Radio-stanica Beograd. Sledeče sokolsko radio-predavanjc: dne 13 o. m. predaje brat Mih. Vukodragovič o temi: »Češkoslovačlca savremena muzika«. Predavanja održavaju se svakoga petka od 20 do 20 30 sati. pri opštim takmičenjima učestvuju u višem odeljenju i medunarodni takmi-čari. — Za sednicu Medunarodnog telo'vežbačkog saveza, koja če se odr-žati u Pragu 4 jula, savezni TO od-redio je smernice, kojima če se naši delegati rukovoditi na toj sednici, naimc: medunarodna takmičenja da se vrše pod vodstvom načelništva Medunarodnog telovežbačkog saveza. Takmičiti se mogu samo vrste i poje-dinci. Tehnička komisija treba pri ras-pisu takmičenja da uzima u obzir samo 12 vežaba i to: obaveznu proštu vežbu, dalje 3 obavezne i 3 slobodne vežbe na 4 glavne sprave tako, da se jedna između 4 glavnih sprava svakog puta ispusti. Nadalje treba da dođe u obzir po jedna vežba u lakoj atle-tici i to: metanje, skok i trčanje te konačno jedan preskok preko sprave te plivanje. Postaviče se predlog za nov način ocenjivanja, da bi to oce-njivanje bilo nepristrano. Svaka vežba ima se razdeliti na pojedino delove, svakome delu treba odrediti največi broj tačaka, slično prema novom tak-mičarslcom redu ČOS. Pri sednici su-daekog zbora da se kockom odrede suci za svaku spravu. Takmičenja treba da se vrše tako, da jedan dan bude odreden za vežbe na spravama, drugi dan pak za vežbe u lakoj atletici. Svaka vežba treba da se ocenjuje do 100 tačaka. Za sprave da se prepišu tačne mere i po mogučnosti takoder i kvaliteta. Pojedini narodi mogu da tak-miče na svojim spravama. Vršni red takmičarskili vežaba neka se odredi kockom svakoga dana zasebno. T. ak-mičenja Medunarodnog telovežbačkog saveza neka se održavaju svake če-tvrte godine, pored toga pak svake če-tvrte godine takoder i olimpijska takmičenja. „ , ^ Po predlogu brata načelnika zaključuje se da se raspiše natečaj za proste vežbe članova, članica, muškog i ženskog naraštaja te za sokolske čete i staxiju braču. Vežbe mogu biti takoder i na spravama. (Tačan natečaj o tome donašamo na drogom mestu. Op. ur.) — Do jeseni sastaviče se i takmičarski red. Brača Mačus i Trček te sestra Skalarjeva predložiče do 17 maja o. g. pregled svih takmičenja, koja če se izvesti na meduslet-skim takmičenjima. Is siačGiništvoi i te&ničlcGgjj odbora Scžimsza. SKJ ШШШ ( __: 'Шшш ' Jušna žikšina (Fc'.o Pravilnik o učešću na svesokolskom slelu u Pragu U cilju jedinstvenog i disciplino-vanog te opšteg reda povodom učešća na svesokolskom sletu u Pragu, naeel-ništvo Saveza SKJ prepisuje sledeči pravilnik, koji jc obvezatan za sve članove i članice, koji če učestvovati u skupnorn pohodu jugoslovcnskog Sokolstva u Prag. Za skupni pohod propisan je svečani kroj za članove, članice i naraštaj; za članice takoder i narodna nošnja, u kojoj če učestvovati i članovi sokolskih četa. PRIPRAVE Vežbanje redovnih vežaba Svako društvo (četa) mora sa svim onim članovima i članicama, koji nameravaj u poči u Prag, uvežbati redovne vežbe. Uvežbavanjem treba početi odmah. Svrha uvežbavanja je, da se u nastupu postigne jedinstvenost i da se članstvo priuči na discipiinu. Redovne vežbe treba vežbati ne-deljno barem jedanput po pola sata i to tako, da se vežbom postigne: a) potpuno jedinstven korak; članovi 70 cm dug, 100 koraka u minuti; članice 60 cm, 117 koraka u minuti. Kod članova mora da s postigne otse-čen i pružan korak; članice pak da ne pružaju noge nenaravno; b) otsečeno i tačno kretanje u sledečim redovnim tvorbama: 1) stupanje u vrsti do najmanje osam osoba; 2) stupanje u razvoju do najmanje osam dvojica; razmak medu vrstama 110 cm; 3) promene razvoja u dvojne redove i obratno; 4) zavoji u do osam osoba širokim vrstama; 5) mimohod i pozdrav. Pri svakoj vežbi treba paziti na-ročito: 1) na pravilan »zbor«, koji sc mora da izvrši naglo, bez natiskivanja i bez govorenja; 2) na pokrivanje i ravnanje, što mora da bude uvdk bezpogrešno. Nadzor župa Župski načelnici su odgovorni za sve članstvo svojih župa: a) da to članstvo za polazak u Prag bude dovoljno pripravno u pogledu telovežbačke sposobnosti; b) da bude izvežbano u redovnim vežbama; c) da ima ispravne krojeve; č) da bude dovoljno poučeno kako se ima ponašati. U tu svrhu moraju župski načelnici da sa svojim organima nad-ziru priprave za slet, prcgledavaju i uvere se o torne, da je članstvo o sve-mu pravilno poučeno. Župski načelnici ne smeju da pre-Porucuju nikakove prijave za slet u ragu onih članova i članica, koji za slet u Pragu u bilo kakovom pogledu nisu ispunili svojih dužnosti u smislu ovoga pravilnika. PRIJAVE Definitivne prijave za slet u Pragu vodiče se poimenično. Društva i čete urediče postupak za prijave na taj način, da če jedinice Prijaviti župama poimenično svoje članstvo pod strogom odgovornošču načelnika. Župski načelnici te če prijave po-tvrditi, u koliko im je o pojedincima poznato da su za slet dovoljno pripravljeni. One članove i članice, za ko-je znadu da za slet nisu pripravni, te da nisu učestvovali pri uvežbavanju redovnih vežaba i koji nemaju prikladnih krojeva, župski načelnici neče pre-poručiti te če o tome na prijavnici učiniti opasku. Takoder i za to su osob-no odgovorni župski načelnici. Članove i članice, koje župski načelnici otklone, moraju odmah javiti društvenim načelnicima, koji moraju o torne odmah izvestiti dotično pojedin- ce i naznačiti im razlog, radi kojega su bili otklonjeni. Tako vidirane prijave župski načelnici poslače saveznom načelniku. Na osnovu tih prijava savezno načel-ništvo ispostaviče poimenično izkaznice. Te izkaznice savezno načelništvo poslače župama, koje če ih razdeliti pojedinim učesnicima. Bez iskaznice nikome neče biti do-zvoljeno putovanje u Prag u skupnom pohodu. Te iskaznice, o kojima jc obave-šteno vodstvo svesokolskog slcta u Pragu, stužiče ujedno uz redovnu legitimacija kao jedino valjane iskaznice članova Saveza SKJ. PUTOVANJEIPOVRATAK Ekspediciju jugoslovcnskog Sokolstva na slet u Prag vodi načelnik Saveza SKJ sa svojim organima. Ti organi imače na svome kroju posebne zna-kove. Svaki učesnik, bez iznimke, dužan je da se bezuslovno podredi odredbama toga vodstva. Pojedine župe vode župski načelnici po uputama saveznog načelnika. Pojedina društva i čete vode njihovi načelnici, podredeni župskim načelnicima. Bude li u pojedinim župama od pojedinih jedinica samo manji broj učesnika, onda če župski načelnik grupirati svoju župu talko, da če nad članstvom od više jedinica skupno preuzeti odgovornost samo nekoji društveni načelnici. Na slet če se putovatiu pristojnom gradanskom odelu sa znakom. Ako članstvo putuje redovitim ili posebnim vlakovima, mora uvek da nastupa pod jedinstvenim vodstvom. Učesnici jednoga vlaka sačinjavaju uvek po jednu skupinu, kojoj stoji na čelu najstariji društveni ili župski načelnik. Putovanje manjih skupina or-ganizirače župski načelnici pred od-iaskom. Za svaki posebni vlak načelništvo Saveza SKJ odrediče vodnika. Ovi vodnici dobiče još naročite upute od saveznog načelništva. Članstvo se sabira na stanicama pravodobno, t. j. toliko pre odlaska vlaka, da vodnik bude imao dovoljno vremena za uredenje svega što je potrebno. Veče skupine sabiru se na več odredenim sabiralištima i doči če na kolodvor pravovremeno. Članstvo če u redovnim tvorbama ostati toliko vremena dok vodnik vlaka ne odredi da se stupi u kola. Nošenje bilo kakovog oružja je zabranjeno. Vodnici pojedinih skupina (župski načelnici) po dolasku na vlak javiče vodniku vlaka broj članstva i eventualne posebne želje glede razmeštaja u kolima. Vodnik vlaka odreduje za pojedine skupine mesta u kolima. Članovi i članice moraju u kolima imati odeljena mesta, ati do 10 sati na-veče mogu se u kolima slobodno kre-tati. Kada vodnik vlaka pojedine skupine porazmesti u kola, a koje skupine još i nadalje ostaju pod nadzorom svojih vodnika, svi moraju da ostanu na svojim mestima dok god vlak ne krene. Istupanje, natiskivanje po hod-nicima, naginjanje preko prozora i sve što bi moglo da poremeti red i discipiinu, zabranjeno je. Po odlasku vlaka članstvo če urediti svoju prtljagu i sporazumno svoja sedišta u odredenom opsegu na način, kako bi svaki pjutovao što udobnije. Vodnici pojedinih skupina (župa) moraju imati svoje članstvo uvek na oku i paziti ga te uzimati u obzir njegove želje, u koliko to naravno nebi narušavalo opšti red. U potrebnim slu-čajevima upitače za savet vodnika vlaka. Svaka samovolja članstva je zabra-njena. Pri povratku iz Praga članstvo če zauzeti isto vlakove kao i pri odlasku iz domovine. ZA VREME VOŽNJE Soko treba da se uvek i posvuda ponaša dostojno i kako to dolifcujc Sokolu. Medu sobom treba biti bratski i uslužan. Treba se strogo držati željez-ničkih propisa i paziti na čistoču. Samovoljno stupanje na stanicama nije dozvoljeno. Ako jc potrebno da članstvo na večim stanicama što kupi ili slično, dozvolu za izlaženje iz vlaka daje pojedincima voditelj skupine, me-dutim svaki taka v mora da se što hi-trije povrati. Ako vlak na pojedinim stanicama stoji duže vremena vodnik vlaka može da odredi da članstvo isuipv U ta-kovom slučaju članstvo mora da ostane neposredno kod vlaka te ima da se vrati na svoja mesta čim to odredi vodnik vlaka. U svakom slučaju dozvoljenog iz-laženja iz vlaka to mora da bude samo u potpunom i prikladnom odelu. Odavanje veselog raspoloženja, bučno pozdravljanje i slično za vreme vožnje po inozemstvu strogo je zabranjeno. Proti svakome, koji bi se o to ogrešio, postupiče se najstrože. Za vreme vožnje kroz našu i češkoslovačku zemlju svakome je slobodno da dadc oduška svojim čuvstvima, ali uvek na način dostojan Sokola. Za vreme vožnje po noči iza 10 sati mora u kolima vlaka da bude naj-veči mir. kako bi svakome bilo moguče da to vreme upotrebi za spavanje. Na put treba poneti potrebnu ko-ličinu hrane; od alkohola se treba uz-državati Za najnužniju potrebu vlak če biti opskrbljen i pitnom vodom. Vlakovi se sa stanica upučuju bez naročitih znakova. CARINSKI PREGLED Pred stanicama, na kojima se vrše carinski pregledi, voditelj vlaka odrediče da sve Članstvo pripravi svoj prt-ljag u svrhu carinskog pregleda. Za vreme pregleda svaki mora da bude na svome mestu pored svoje prtljage. Carinskim organima ne sme se ništa zatajiti. Pri pregledu moraju da budu prisutni takoder i vodnici skupina, 'koji več pre moraju da članstvo o svemu dovoljno pouče i da pazc na to, da članstvo nebi službenim organima pravilo nepotrebne i neprikladne opaske. Vodstvo pohoda na slet u Pragu izraziče svim carinskim postajama u Jugoslaviji želju, da carinski organi sokolske vlakove i putnike temeljito prc-gledaju ,da bi se na taj način otklonila svaka sumnja o kakovom kriomča-renju. DOLAHAK U PRAG Jedan sat pred dolaskom u Prag vodnik vlaka obavestiče sve članstvo, da se pripravi za izlazak. Ne usledi li druga odredba, iz vlaka če sc iziči u civilnim odelima. Svaki učesnik treba da uredi svoju prtljagu. Prtljaga svakog pojedinca mora da bude opremljena imenom njenoga vlasnika (uz oznaku društva i župe), te označena slovom ili brojem vlaka, kojim sc putuje. Kada vlak stigne na praški kolodvor, iz vlaka izlaze: vodnik vlaka, ev. pretstavnici savezne uprave i voditelji skupina. Voditelji skupina treba da ostanu pered svojih kola. t vt. ostalo člansevo estaje na svojim mestima dok god vodnik vlaka ne odredi silazak s vlaka. Kada to usledi, svi če saslušati odredbe i upute svojih vodnika skupina, koje če slediti bez ikakvog protiv-ljenja, mirno i sasvim disciplinirano. Članstvo če se svrstati u redovne tvorbe i poči če u svoja skupna kona-čišta. Ko bude imao zasebno konačište smeče sc iz skupine udaljiti tek tada, kada u skupnom konačištu dopije od svoga vodnika potrebna uputstva. SLETSKA PISARNA U PRAGU U Pragu, gde če se sabrati celokupna ekspedicija jugoslovenskih So- Sokolski stadion u Pragu — Pogled na spojni mosf do Iribine — U pozadini konstrukcije garderoba („Fotolegie" — Prag) kola, organizirače se vodstvo po župama. Vodstvo župa i odgovornost za to vodstvo preuzimaju za članove župski načelnici, odnosno njihovi zameniei, a za članice župske načelnice, odnosno njihovi? zamcnice. Budu li pojedine župe zastopane baš s malim brojem učesnika, savezni načelnik po svojoj uvi-davnosti dodeliče te župe drugim župama. Župski načelnici i načelnice dobi-vaju upute od saveznog načelnika i savezne načelnice. Načelništvo Saveza SKJ urediče u Pragu za vreme slcta svoju sletsku pi-sarnu. Pisarna biče otvorena svakog dana u onim satovima, koje če savezno načelništvo odrediti več dan pre. • U odredenim satovima moraju se javiti svakog dana svi župski načelnici i sve župske načelnice u sletsku pisar-nu, gde če dobiti sve upute za naredni dan. Te upute moraju svakog dana da objave svome članstvu i to u odredeni sat i na odredenom mestu. r , U PRAGU Т1Д: - članstvo nastupa u kroju po odredbama saveznog načelnika. Posečivanje izrazito nočnih lokala u kroju je zabranjeno. Kroj mora da bude potpuno pravilan. Muški nose crne cipcle; zabranjeno je držati otvoren ovratnik ili ne-prikladno nošenje kape. Po ulicama i lokalima ne sme se nastopati bučno i nedostojno, več mirno i skladno. 1,: Po prenočištima neka vlada mir, red i čistoča. Posle 9 sati u prenoči-štima mora da bude potpun mir; ona j, koji se vrača kasnije, neka bude miran i skrajno obazriv, da ne smeta one koji spavaju. v t U svakom konačištu župski načelnik, odnosno načelnica, odrediče člana, odnosno članicu, koji če imati de- žurnu službu (svaki dan drugi, menjanj juči se dva do tri svake večeri). Taj; član (članica) dužan je da pazi na red i preduzme sve potrebito u slučaju fca-i kove nezgode i sličnoga. Taj mora da bude podučen, gde se nalazi najbližil lekar. Članovi koji su izvršili dežurnii* službu izveštavaju o tome svog žup£ skog načelnika, odnosno načelnico? Onaj koji nastupa dežurnu službu do^ biva potrebna dputstva od svog žup-skog načelnika, odnosno načelnice. Svaki dan u odredeno vreme od-; lazi župski načelnik, odnosno načelnica^ u sletsku pisarnu, gde če od saveznpg( načelništva dobiti potrebite uputc^žšh naredni dan Te upute saopštiče župski* načelnici, odnosno načelnice, svalkogi dana u ono vreme koje onilsami odrede, celokupnorh članstvu ili dežurnim, članovima, koji če to dalje saopštitr ostalima. Za dežurnu službu treba odabirati samo poverljive prednjake. Odlazak^vežbača na sletištc i od-: lazak članstviTna sabiralište (za povor-ku i slično) vršiče se skupno 11 redov-: nim tvorbami, koje vodi načelnik župe odnosno načelnica. *• ; Svaki pojedinac dužan je da budO uvek i posvuda taČan. Tačnost je temelj organrzovanog nastupa. Proti svakome, koji bi se u tome pogledu1 ogrešio, postopače se najstrože. ;. rt* Dužnost župskih načelnika, odnos-načelnica, u Pragu takoder je da pred odlaskom članstva na skupna prenoči-šta pregledaju celokupno članstvo u pogledu njihovih krojeva. Krojevi moraju da budu propisni. v ... 3< : Ako načelnici naiđu na nepravil- ne krojeve, kao na krojeve druge boje,, na nepropisftb cfpele, čarape, na nedo-statak ovratnika ili njihovo nepravilno nošenje i slično, moraju odnosnima da* zabrane nastup u takovim krojevimaV Na sokolskim krojevima dozvoljeno je Rosi}a«Fomier ♦ društvo га osiguranfe S reosiguranfe ф Beograd nositi propisani trak sa napisom. Članstvo se mora zabranama kao i odredbama da bezuvetno pokorava. Ako bi se ko izmedu članstva ogre-šio o gornje propise i protivio odredbama žups!kih načelnika i načelnica i time na bilo ko ji način krši o discipli-nu. savezni načel ni k jima pravo da na predlog župskog načelnika, odnosno nacelnicc, svakome takovom članu ili članici oduzme iegitimaciju, a time taj član ili članica gubi pravo na skupno prenočište i na sve ostale povlastice; osim toga protiv ovih biče povedena najstroža disciplinska istraga. * Ovaj pravilnik, koji je donesen na sednici zbora župskih načelnika u Beogradu dne 8 aprila, odobrila je II redovna glavna skupština Saveza'SKJ na svom zasednju dne 10 prila o. g. u Beogradu. Načelništvo Saveza SKJ. Natečaj Načelništo Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije raspisujc natečaj za sastav prostih vežaba za članove, čla-nicc, muški naraštaj, ženski naraštaj, članove sokolskih četa i za stariju bra-ču, a koje če vežbe biti propisane za pokrajinski slet u Ljubljani i za me-dusletska takmičenja 1933 godine. Sa-stavi za pojedina odeljenja smeju biti takoder i vežbe sa spravama. Vežbe neka ne budu sestavljene u obliku skupinskih vežaba, koje bi izi-skiva'e previse različitih pokreta za pojedince, t. j. da bi morali u svakom četveroredu, peteroredu i t d. vežbati svaki drugačije pokretc. Smer vežaba neka odgovara sa vremenom razvoju prostih vežaba. Vežbe neka po moguenosti budu sastavljene na glazbu, a u toni slučaju mora da bude priložena vežbama klavirska partitura. Vežbe, fkoje moraju biti pisane na stroju, treba poslati s geslom u zatvo-rcnom omotu. Naslov autora mora biti priložen u posebnem zatvorenom omotu s istim geslom. Poslane predloge pre^edače komisija odredena od saveznog načelni-štva. Autori, čije če vežbe odgovarati zahtevima komisije, obavestiče se, kada če te svoje vežbe izvadati s vežba-čima pred komisijom koja če kona-čno odlučiti, koje če se vežbe prihva-titi. Istodobno raspisujemo takoder i, natečaj za idejnu usnovu, kako če na-stupiti deca na pokrajinskem sletu 1033. U natečaju mogu učestvovati s vi članovi i sve članice Saveza SKJ. Rok natečaja je do 31 avgusta 1932. Sva eventualna obaveštenja daje načelništvo Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Načelništvo Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Ljubljana, dne 4 maja 1932. Načelnik: Bajželj s. r Iz telovežbačKog sveta ШтттгШтттгшт ииижиим RAD NICKE TELOVEŽBAČKE JEDINICE ČSL I DR. MIROSLAV TYRŠ. »Tjelocvični ruh«, glavno glasilo češkoslovačkih radničkih jedinica do-naša u svojem zadnjem broju vrlo zanimiv članak o dru. Miroslavu Tvršu, što nam može služiti kao dokaz, kako duboko poštuju također i izvansokol-ski krugovi veliko delo osnivača Sokolstva. Članaik prenašamo u prevodu, jer ga smatramo kao vrlo važnog, da upoznaju sokolski pripadnici Tvrša takoder i s one Strane, kako ga pro-suduju izvansokolske teiovežbačke organizacije. Članak glasi: »Stogodišnjica rođenja dra. Miroslava Tyrša, — Za nekoliko meseci, 17 septembra, biče sto go-dina, otkako se je rodio dr. Miroslav Tvrš, koga se opčenito smatra kao osnivača Sokolstva ili kao stvaraoca sokolske mis i. Značenje ,,sTyrša pak mnogo je šire i dublje. Naše veze s njime nisu samo stručne i istorijske, več takoder idejne i karakterne, te moralne. Ličnost dra. Tyrša daleko je nadmašila prosečnost češkog čoveka te je postavila njegovo značenje nad obzorje običnog patriote. Tyrševo na-prednjaštvo nikako nije bila smesa nacionalnih fraza te nije imalo baš nista zajedničkoga s patriotizmom pogo-tovo današnjih ljudi. Ono ima svoj du-boki koren u osnovi socijalnog rada a po sadržini bilo je posadeno u onom vremenu, iz kojeg je organički i izraslo. To nije bilo obično fraziranje i struk samih reči, več duboko stvarna st vara j učil radinost ve'ikog naučnika, koji je video daleko ispred sebe, i koji je dao svojoj vidovitosti takoder i tvrdu radnu osnovu. Njegova znanstveno stvorena telovežbačka misao imala je takoder i svoju kulturnu sa-clržinu, svoj jasni i odredeni pravac, a takoder i tačno odredeni cilj. Radničke teiovežbačke jedinice, kao jedna od najnaprednijih i najreal-nih organizacija, nikako ne mogu preči preko tako važna datuma, kao što je stogodišnjica Tyrševa rodenja. Na-protiv, baš radi svog socijalističkog stanovišta smatraju za svoju dužnost da s največom ozbiljnošču i dostojanstvom podignu njegovo znadenjej iz sokolskog kruga ne samo u okvir naroda, nego1 i čitavog čovečanstva S uspehom je izvršen jedan takav pokus pred pet godina, kad je Savez DTJ da informira inostranstvo izdao u svojoj nakladi na nemačkom spis o Tyr-ševom telovežbaokom sistemu. Tyrš je bio jedan između onih velikana, koji nikako ne mogu pripadati samo jednome dedu naroda, pa makar se ide za narodnom jedinstve-nošču. Takvi muževi spadaju sva k a k o, s punim pravom, onima, koji su dali nešto dragocenog čitavome svetu, zato im takoder pripada i priznanje i zahvala čitavoga čovečanstva. Sa tih uzroika ne otklanja DTJ svojeg sudelovanja u javnosti kod Tyrševih proslava, gde imaju u istini sveopšti nacionalni i nepristranski karakter, gde se dakle ne ide za uzvisi-vanjem samo jedne teiovežbačke organizacije, a na račun drugih, koje se isto mnogo zanimaju za Tyršev telo-vežbački sistem i za njegovu ličnost. Preporučujemo nadalje Radničkim te-lovežbačkim jedinicama da se u toku godine sete tog velikana i značajnog dogadaja takoder i u unutarnjim pro slavama po svojim društvima. LJ tu svrhu počečemo s objavljivanjem predavanja sudruga Ad. Jarolineka, koje može poslužiti kao osnova za proslave i koje očrtava veliku pojavu Tvrša. Za proslavu je najprikladnija jedna te-lovežbena akademija, gde treba da se održi uvodno predavanje o značenju dra. Miroslava Tvrša. Može se takoder održati i samo predavanje na član-skom sastanku. Želimo, da bi sve naše jedinice učinile sve, da se oduže spomenu velik o g dra .Miroslava Tvrša.« Donašajuči ovaj članak u celini, napominjemo još, da su DTJ faktično več počele s Tvrševim proslavama zajedno sa sokolskim društvima, a takoder i samostalno U Pragu je na primer priredilo I okružje veliku telo-vežbačku akademi j u u Stanovskom po-zorištu, koja je odlično ©spela, i gde se spominjalo, Tyrša u govoru i u telo-vežbenom programu po njegovom sistemu. --------------------------- NACIONALNE SPORTSKE IGRE U PROSLAVU TYRŠA, Češkoslovaeka atletska unija zaključila je, da i ona proslavi stogo-dišnjicu Tyrševog rođenja na taj način da priredi sportska takmičenja i igre. LT tu svrhu osnovan je posebni pripremni odbor, koji če stupiti u ve-zu s poj edinim sportskim organizacijama. I kod nas bi mogli sportski krugovi pomišljati o jednoj slično j proslavi. Novi počasni doktori univerziteta u Bratislavi. Češkoslovački ministar prosvete potvrdio je sa svoje strane zaključak profesorskog kolegija univerziteta Komenskog u Bratislavi, ko-jim se podeljuje počasni doktorat dvojici odličnih slavista Jugoslovena, i to profesoru jugoslovenske literature na univerzitetu u Beogradu Pavlu Popoviču i profesoru slavistike na univerzitetu u Sofiji, pretsedniku bugar-ske Akademije nauka Ljubomiru Miletiču. * Broj palih u ratovima, Interesant-ie su, a ujedno i strašne brojke, koje nam pokazuje, koliko je ljudskih života palo u pojedinim ratovima. U ta-kozvanom sedmogodišnjetn ratu palo je 554.000 vojnika, francuski revolucijski ratovi stajali su 1,400.000 žrta-va, u Napoleonskim ratovima palo je 1,700.000 vojnika, u krimskem ratu 785.000, u rusko - japanskom ratu 624.000, u balkanskom 108.000, a u svetskom ratu 23,000.000 vojnika. ❖ Masarykova knjiga »Svetska revolucija« na japanskom jeziku. Ovih dana stigli su u Prag prvi primerci japanskog prevoda čuvene Masarvko-ve knjige »Svetska revolucija«. Knjiga je veoma ukusno opremljena, ukra-šena mnogim interesantnim slikama vodečih političara i generala iz svet-skog rata, a preveo ju je J. Take jama. Uvod napisali su bivši japanski mini-star inostranih dela vicomte Ishi i general Suzuki. * Kongres slovenskih veterinara. Od 2—4 maja održan je u Varšavi kongres poljskih veterinara, a ujedno i kongres slovenskih veterinara, na koji su došli zastupnici veterinarskih udruženja iz svih slovenskih država. * Ekspedicija na Himalaju. Ovih dana krenula je nova ekspedicija u Indiju, koja kani da se pod svaku ce-nu popne na vrhove Himalaje. Ova nova ekspedicija formirana je u Min-henu; od njenih članova 7 je Nemaca, starih iskusnih alpinista, dva Engle-za i dva Američanina. * Marcel Prevost 70-godišnjak. Dne 1 maja proolavio je čuveni francuski pisac Marccl Prevest, čija su dela prevedena na s kor o sve kulturne jezike, u potpunom zdiavlju i gotovo mladenač-koj snazi, svoju 70-godišnjicu. * 25-godišnjica češko-lužičkosrpskog društva >■ Adolf Černy«. Dne 20 aprila 1907 godine bilo je osnovano u Pragu, po inicijativi prof Bryla, češko-lužič-kosrpsko društvo, kojemu je zadača raditi na zbliženju Čeha i Lužičana; potpomagati lužičkosrpske študente u Pragu i t. d. Prvi odlični j i saradnici tog društva bili su Lužičani Jurij Han-tuš i Ciril Vjenka, te od Čeha Josip i Franta Pata, Leoš Mueha, Cirilo Štefan i Vincenc Šteikl. Ovaj jubilej, koji je mnogo učinio za nacionalni odgoj iužičko-srpske intoligeneije, proslaviče se u julu, kada poiazi veča delegacija Lužičana na svesokolski slet. * 75-godišn jica smrti Alfreda de Musseta. Dne 2 maja navršilo se 75 godina smrti velikog franeuskog literata Alfreda de Musseta. * 40-godišnjica češkog Prcstjejova. Ove godine proslavlja grad Prostjejov 40-godišnjieu dana, kada je na izbori-ma u opštinsku upravu prvi put, a i definitivno nakon dugogodišnjih borbi s nemačkom manjinom 'koja je terorizirala uz pomoč vlade Čehe, pobedila češka večina, pa je tako prešla uprava grada definitivno u nacionalne ruke. Poslednji nemački gradonačelnik bio je ponemčeni Čeh Zajiček, a prvi češki načelnik grada Karel Vojaček. * Atentat u Shangaju. Prilikom velike vojnieke parade okupacionih trupa u japanskoj koncesiji u parku Hongkiu, Korejac Jingokitsu bacio je na tribinu, na kojoj su se nalazili japanski generali i razni diplomatski pretstavnici, bombu, koja je strašno dejstvovala. Teško su ranjeni japanski posanik u Pekingu Šigemitsu, generali Sirakova, Murai i Ujeda, te admiral Nomura. Ovaj atentat pripisuje se ligi, koja se bori za nezavisnost Koreje, okupiriuie i ugnjetavane od Japanaca. PROF. BOGOLJUB KREJČIK (Beograd): iadio^tečaj češkog jezika ' : 1 (Nastavak.) 36 ČAS. (Na Beogradskom radiu u utorak 10 maja 1932 u 19 časova). Davno prošlo vreme. Davno prošlo vreme u eeškom jeziku gradi sc kada sc uzme prošlo vreme od glagoli! jsem (bvl jsem) i prošasti pridev glagola koji se menja. Sg. 1. byl (-a, -o) jsem psal (psala, psalo) ili ja jsem byl psal 2. byl (-a, -o) jsi psal (psala, psalo) ili byls, bylas, bylos psal ili tys 3. byl psal (psala, psalo). Pl. 1. byli (-v, -a) jsme psali (psaly, psala) 2. bvli (-y, -a) jste psali (psaly, psala) 3. beli (-y, -a) psali (,psaly, psala). Odrečni oblik davno prošlog vremena gradi se drukčije no kod nas. Rečca ne u češkom jeziku spaja se sa prošastim pridevom pomočnoga gla-gota a ne kao kod nas sa sadašnjim vremenom pomočnoga glagola jesam: Neby! jsem psal ili ja jsem nc-bvl psal — ja nišam bio pisao. OBED — RUČAK. Jest jidlo hotovo? Je li gotovo jelo? Ne, jidlo jeste nenl hotovo, po-nčvadž je teprv jedenact hodin. Ne jelo još nije gotovo, jer je tek 11 časova. V ktcrou dobu (v kolik hodin) budemo dnes obedvati? U koje doba (u koliko sati) čemo danas da ručamo? Jako obyčejne: Od dvanaeti do pul jedne. Kao obično. Od dvanaest do pola jedan. Co mate dobreho k obedu? Šta imate dobroga za ručak? Mame polivku, hovezi maso s oma-čkou a knedlikem, dršuiky, ledviny, mozek, pečena a Smažena masa, ryby, a moučnik. Imamo supu govedinu sa sosom i knedlom, škembe, bubreg, možak, pečena i pržena mesa i testo. Jake mate pfikrmi? Kakvo imate povrče? Mame kapustu, hrach, brambory, špenat a fazole. Imamo ku-pus, grašak, krompir, spanač i pasulj (gra). Mate take nejake salaty? Imateli takode nekakve salate? Ano, mame zeleny salat, zelny, bramborovv, fazolovv a z červene re-pv. Da, imamo zelenu salatu, od ku-pusa, od krompira, od pasdlja i od cvekle. Jake mate pečene? Kakva imate pečenja? Mame veprove, teleci, skopove, jehneči, kure, husu a kachnu. Imamo prašeče, teleče, jareče, jagnječe, pile, gusku i plovku. Mate nejakč veci od uzemirc? Imateli nekakve stvari od kobasičara? Ano, mame užene maso, jazyk, buftv, parkv. Da, imamo suvo meso, jezik, kobasice (safalade) i kremvir-šle. MKSTO — GRAD hlavni mesto “ glavni grad, (presto-nica); predmčsti ~ predgradje; ^čvrt — kvart; budova = zgrada; vež ~ kula; kostel = erkva; hrbitov = groblje; palač palata; kaple — kapela; radnice -- gradska kuča; zamek — za-mak, dvorac; divadlo = pozorište; vo-dotrisk ri vodoskok; kavarna = ka-fana; hostinec (hospoda) = gostioni-ca; knihovna ~ knižnica; universite-ta = universitet, soud — sud; nemoc-nice — bolnica; veznice —■ tamnica: namesti — trg; pomnik = spomenik; obehod — trgovina; nadraži = slanica. Češke reči koje su po obliku slične našim rečima a imaju drugo značenje. zraditi *— izdati; zrak = vid; zrušiti = razoriti, uništiti, ukinuti. Zrušiti dane slovo — pogaziti datu reč; zuriti = besneti; zvoliti == izabrati; zvonik = zvonar; ždlfeti žaliti, tu-govati; živiti = hraniti i izdržavati. 37 ČAS. (Na Beogradskom radiu u petak 13 maja 1932 u 19 časova). Pogodbeni način sadašnjega vremena. Pogodbeni način sadašnjega vremena gradi se u češkom jeziku kada se uzme prošasti pridev glagola koji se menja i pogodbeni način poćnoga glagola byti, koji glasi; bych, bys, by, bychom, bvste, by: Sg. 1. nesi ( a, -o) bych ili ja bveh nesi (nosio bih) 2. nesi (-a, -o) bys ili ty bys nesi (nosio bi) 3. nesi (-a, -o) by ili on by nesi (on bi nosio). Pl. 1. nesli (-y, -a) bychom (nosili bi-smo) 2. nesli (-y, -a) byste (nosili bi-ste) 3. nesli (-y, -a) by (nosili bi) Odrečni oblik gradi se kad se rečca ne doda prošastom pridevu glagola koji se menja: nenesl bych, jii bych nenesl — ja nebih nosio. Neobavešteni izvor. Jedan praški list doneo je vest o smanjenju budžeta ministarstva narodne odbrane, našto je drugoga dana dobio od slavnoga ureda pismo ove sadržine: »Zahvaljujuči Vašem uvaženom listu za ljubaznu pažnju, Ikoju je po-svetio našem uredu, žalimo što je Vaša jučerašnja vest bila crpena iz neo-baveštenoga izvora«. Direktor ovoga lista brzo se ras-pitao za ovaj neobavešteni izvor i od-mah je seo i odgovorio ministarstvu: »Hvala Vam za Vaše ljubazno priznanje, koje je nijš list dobio, ali što se tiče naše vesti, crpene, po vami, iz neobaveštenog izvora, ^ slobodan sam javiti Vam, da je naš saradnik istu dobio od gospodina ministra* narodne odbrane.« Neznama slovička. Pramen == izvor; prinesti — doneti; zprava --- vest; rozpočet — bud-žet; urad = ured; zneni ~ sadržiria; laskav = ljubazan; pozornost = paž-nja; ktery = koji; venovati^ = posvetiti; litovati = žaliti; včerejši = juče-rašnji; čerpati = crpsti; zjistiti se = uveriti se; ihned — odmah; odepsati odgovoriti; uznani = priznanje; pokud — ukoliko; dovoliti se —. do-zvoliti sebi; oznamiti = primetiti; objaviti; zpravodaj — izveštač, saradnik lista; dostati = dobiti. Neinformovany pramen. Jeden pražsky list prinesi zpravu o sniženi rozpočtu ministerstva narodni obrany načež druhy den dostal od slavneho uradu dopis tohoto zne-ni: »Dekujice Vašemu važenemu listu za laskavou pozornost, ktcrou ve-noval našemu liradu, litujeme, že Va- še včerejši zprava byla čerpana z pramene neinformovaneho. t Šefredaktor onoho listu si zjistil rychle onen neinformovanv pramen a ihned sedi a ministerstvu odepsal. »Dekuji Vam za Vaše laskave uznani, ktereho se dostalo našemu listu, ale pokud jde o naši zpravu, . čerpa-nou podle Vas z pramene neinforma-vanebo, dovoluji si oznamiti, že ji naš zpravodaj dostal od pana ministra narodni obranv«. Otazky. Co prinesi jeden pražsky list? (Ho dostal druhv den na to? Jak znčj ten dopis? Co udelal šefredaktor onoho listu když obdržel dopis? Jak znčla jeho odpoved ministerstvu? Podle to-ho kdo bvl neinformovan? 38 ČAS. (Ne Beogradskom radiu u utorak 17 maja 1932 g. u 19 časova). Pogodbeni način prošloga vremena. Pogodbeni način prošloga vremena gradi se tako, kad sc uzme pogodbeni način sadašnjega vremena od glagola bvti i doda sc prošasti pridev glagoJa koji se menja: Sg. 1. byl (-a, -o) byh sedel (-a, -o) ili ja bveh byl sedel (bio bih sedeo) • ? 2. byl (-a, -o) bys sedel (-a, -o) ili ty bys byl sedel (ti bi sedeo) 3. byl (-a, -o) by sedel (-a, -o) ili on by byl sedel (on bi bio sedeo) Pl. 1. byli (-v, -a) bychom sedeli (-y, -a) (bili bismo sedeli) 2. byli (-y, -o) byste sedeli (-y, -a) bili biste sedeli) 3. byli (-y, -a) by sedeli (-y, -a) (bili bi sedeli). Byt stan. Mate nejake pokoj k pronajmuti? Imateli sobu za izdavanje? Prejete si byt opati-eny nabvt-kem nebo bez nabytku? Želitcli stan sa nameštajem ili bez nameštaja? Potrebuji zarizene pokoje. Treba mi nameštene sobe. Račte vejiti! Chci vam ukazati pokoje. Izvolite uči! Hoču da vam pokažem sobe. Ve kterem patre jsou pokoje? Na kome spratu su sobe?* Pokoje jsou na prvnim, druhem, tretim poschodi. Sobe su na prvom, drugom, trečem spratu. Jak Vam se zda tento pokoj? Kako vam izgleda ova soba? Neni priliš vcliky, ale pro mne stači. Nije suviše velika ali meni je doveljna. Je v tom peko j i všechno co človek potrebuje? Dali je u ovoj sobi sve što čovek treba? Ano, zde mate vše čeho jest treba, a nabytek jest velmi hezky. Dve lenošky, šest židli, kobcrec, zrcadlo, zaclony, dve skfine, kamna i postel. Da, ovde imate sve što je potrebno i nameštaj je vrlo lep. Dve naslonjače, šest stolica, prostirka, ogledalo, zavese, dva ormana, kamin, peč i postc- f'ja. Jde okno na ulici? Gleda li pro-zor na ulicu? Ne, okno jde do dvora. Ne, pro-zor gleda u dvorište. Kolik žadate za pokoj? Koliko ištetc za sobu? Pronajal jsem vždy za dve ste pa-desat korun mesične. Uvek sam iz davao sa dvesta pedeset kruna mesečno. To se mi zda drahe. Izgleda mi da je to skupo. . Drožkv a atita. — Fijakeri i auto-mobili. Kde bych mobi dostati nejakou drožku? Gde bih mogao da dobijem neki fijaker? V Praze dnes mate jen malo dro-žek, spiš dostanete nejake auto. Danas u Pragu ima malo fijakera, pre čete dobiti kakav automobil. Co stoji j izda automobilcm? Šta staje vožnja automobilom? Auta jedou podle taxanictru. Au-tomobili idu po taksimetru. Kolik mam platit jizdmeho? Koliko treba da platini za vožnju? Dvacet pet korun. Dvadesct i pet kruna. Zde mate jizdne a zde zpropitnć. Evo vam za vožnju, a ovo je napoj-nica.* Nemoči a tčlesne vady — Bolesti i telesne mane: nemoč = bolest; churavost = bo-lešljivost; bolest = bol; zachvat = napad; težkost = muka; mdloba = nesvest; boleni = bolovi; zavrat = vrtoglavica; mrtvice — kaplja; kreč — grč; zapal = zapalenje; kašel — ka-šalj; rvma = kijavica; nastuzeni = nazeb; chrapot — promuklost; nakaza — zaraza; koupel = kupanje; (lažen =~ kupatilo; lečeni = lečenje (Nastaviče se) Župa Bjelovar SOKOL. DRUŠTVO DEŽANOVAC Pre dva meseca premešten je u obližnje selo Trojeglavu učitelj Mito Momčilović, vredan i marljiv sokolski radnik. Odmah se je dao na posao i počeo organizirati seljačku sokolsku četu. Pre par dana poslao je dopis so-kolskom društvu u Dežanoveu, kao najbližoj sokolskoj organizaciji moleči da dode neko od uprave i da se definitivno četa organizujc. 24 aprila uputili su se u Trojeglavu starešina J. Drobni, potstarešina K. Laznicki, prosvetar F. Šlabek, te načelnik A. Vraspir sa skoro svima članovima vež-bačima, da pomognu br. Mitu, te da svojim govorima i propagandnom vež-bom razbude u Trojeglavčanima još više volje za Sokolstvo. U gostioni g. Novotni u Trojeglavi sakupilo se preko stotinu seljana, pa je br. Mito otvo rio skupštinu, pozdravljajuči braču iz Dežanovca. Lepo i jezgrovito je tuma-čio prisutnima sokolske misli, ističuči, da samo Sokolstvo može telesno i duševno odgajati selo. Ško'La i Sokolstvo je usko vezano jedno uz drugo, pa se uz svaku školu mora zamisliti i Sokolstvo, koje če pomagati i dopunjavati nacionalni odgoj mladeži. Iza njega je govorio prosvetar de-žanovačkog sokolskog društva br. F. ■Slabek, povukavši paralelu izmedu va-trogasnog i sokolskog društva. Skupštini je prisustvovalo korporativno mesno vatrogasno društvo sa svojim pretsednikom, te sa zapovedni-kom Kupi Ivanom. Svi prisutni su mirno i pazljivo saslušali oba govornika, odobravajuči njihove govore, te se posle govora prijavilo 30 izvršujučih članova i oko 20 podupirajučih. Iza toga su vežbači Sokol, društva Dežanovac izveli nekoliko lepih vežbi i okreta na preči. 'Izgleda, da bi ta četa mogla lepo napredovati, jer su svi prisutni osobito oduševljeni za Sokolstvo. Dežanovačko Sokolsko društvo kao najbliže, iči če toj četi u svakom pogledu na ruku. D. Š. SOKOLSKA ČETA DETKOVAC Dne 17 januara održana je glavna skupština na kojoj je izabran sledeči odbor: starešina br. Jovo Ceran ,zame-nik starešine br. Josip Najcer, načelnik br. Ivan Kološ, tajnik i prosvetar r- Ivan šooš, blagajnik br. Jos. Schei-er, statističar br. Blaž Lovrekovič. — evizori brača Eugen Vekaši i Josip kisovski. — Članova je 139, prama Prošloj godini za 9 više. , Vežba se u školskoj dvorani, a za-le.pih dana u škol. dvorištu, na ikojem It postavljena preča. Načelnik je s uspehom svršio dva prednjačka tečaja. Radi s ljubavlju i razumevanjem, te je tehnički rad čete dobar. Predavanja je bilo 10 sa sledečim temama: dr. Miroslav Tyrš i Sokolstvo, Sv. Sava, Karadžič i Gaj, 70-godišnjica Sokolstva, Razvoj telovežbe kod Grka i Rimljana. Održane su dve zabave da sc na-maknu novčana sredstva za polaz načelnika u prednjački tečaj. Pevačka sekcija ima 58 članova. Održala je 31 vežbovni sat, a javno nastupila dva puta s dvoglasnim i tro-glasnim narodnim pesmama. Tamburaška sekcija broji 5 članova. Održala j c 14 vežbo vnih časova, a javno nastupila dva puta. Prosvetni otsek sa svima sekcijama vodi prosvetar brat Sooš. Četa drži dve dnevne novine, pa tednik »Sokolski glasnik« i tehnički list »Sokol«, a ima i desetak knjiga o Sokolstvu. Knjige za čitanje dobivaju članovi iz školske knjižnicc. Izdanih knjiga bilo je 36, a čitalaca 47. Ž.upa Celje OBJAVE ŽUPNEGA NAČELNI-ŠTVA. Župne tekme. V smislu sklepa župnega TO in zbora društvenih načelnikov-ic z dne 10. odnosno 17. aprila 1932. se vršijo župne tekme 5. junija na orodju in 18. septembra v lahkoatletiki. Razpored tekem smo vsem edinicam pravočasno poslali. Za člane odpade tretja vaja na vseh orodjih. Ves naraščaj se deli na nižji in višji oddelek po letih in sicer: 14 do 16 let nižji, 16 do 18 let višji. V smislu sklepa zbora društvenih načelnikov-ic z dne 14. feb. 1932. se izvedejo tekme naraščaja nižjega oddelka v posameznih društvih. O izidu teh tekem naj porožajo župnemu na-čelništvu. Vrsta šteje štiri telovadce in enega do dva namestnika, skupno 6 telovadcev. Namestniki se izločijo šele po končanem tekmovanju. Štirje najboljši v vrsti tvorijo to vrsto. Društva, ki imajo samo štiri tekmovalce (ne pet ali šest) tvorijo že ti štirje vrsto. Vsi namestniki se uvedejo v skupino posameznikov. Isto velia za članice in naraštaj. Bratska društva naj sama napravijo prijavnice s potrebnimi podStki, kakor spredaj navedeno in jih pošljejo župnemu načelništvu do 15. maja. Ostali delovni program za poslovno leto 1932.: 1. Tekme v odbojki, ki se morajo do 30. julija izvršiti in sicer po okrožjih, na kar bodo župne tekme. Radi določitve izbirne tekme v okrožjih bo sklican sestaiiek, da se določita dan in kraj tekme. Društvom priporočamo, naj vabijo sosednja društva na prijateljske tekme, da se čim temeljitejše privadijo na poznejše tekme. Ako rabijo sodnika(ce), naj se obrnejo na župno načelništvo vendar pa želimo, da se društva v tem pogledu osamosvojijo ter vzgojijo dobre sodnike(ce), ki bi prišli v funkcijo lahko tudi pri okrožnih in župnih tekmah. Izpit teh sodnikov in sodnic bi se vršil po želji društva ob priliki kakšne tekme 2. Plavalne tekme se vršijo 14. av-dusta v Rimskih toplicah in sicer prsno in hrbtno ter v treh skokih. Te tekme bodo za vse oddelke. V društvih naj se kar največ vadi plavanje z vsemi oddelki. 3. Lahkoatletski tečaj se vrši po saveznem tečaju to je od 1. do 6. av-dusta t. 1. 4. Načelniki in načelnice, ki nimajo društvenega prednjaškega izpita, lahko v smislu savezne okrožnice položijo brez tega župni prednjaški izpit, in sicer do 2. septembra. Tozadevne prijave je poslati zanesljivo do 1. septembra 1932 na župno načelništvo. Čas in dan izpitov naknadno javimo. Vsi tekmovalci, ki se nameravajo udeležiti tekme ČOS v Pragi, morajo pri župni tekmi doseči v vsaki panogi, najmanj 75% točk. Društva naj te tekmovalce bodisi člane in naraščaj poimensko javi zanesljivo do 15. maja župnemu načelništvu. Navodila za tekme naraščaja^ glej »Sokoliš« št. 3/1932. Prosta vaja z"a moški naraščaj, ki pride samo pri tekmi v Pragi v poštev bo priobčena v prihodnji številki Sokoli-ča. Za člane pa glej Soko št. 1-3/1932. Natančnejša navodila k posameznim tekmam in ostalemu programu bodo izdana pravočasno. Bratje načelniki(ce)! Delovni program za letošnje leto je precej obširen in zanimiv, vendar ga bomo z lahkoto izvršili, ako vsa društva storijo svojo SOKOLSKO DRUŠTVO ŽALEC Tyrševo stoletnico je proslavil Sokol Žalec s slovesno telovadno akademijo. Manom velikega pokojnika se je društvo najlepše oddolžilo s tem, da je pokazalo, kaj premorejo njegove vrste. Ugotoviti moramo, da Sokol Žalec z vsako prireditvijo nad pričakovanje ugodno preseneti občinstvo. Njegovi programi so skrbno in vestno sestavljeni, tako da se lahko povsod z njimi pokažemo. Sokol Žalec po vsej pravici zasluži svoj tradicionalni renome. Akademijo je otvoril društveni prosvetar br. Pivc s kratkim, jedrnatim govorom o Tyršu. Sledila je deklamacija naraščajnika. Program je obstojal iz 13 telovadnih točk, od katerih je pet popolnoma novih, ostale pa smo videli že na Silvestrovo in so vse na novo naštudirane oz. predelane. — Kot uvod k telovadnim točkam je bil nastop 35 ženske dece z alegorično ritmično točko »Prihod pomladi« v 4 slikah, kombiniranih v eno dejanje. Originalna klavirska spremljava je bila specielno za to točko prirejena; spremljala je z razumevanjem in tehr nično dovršenostjo s. dr. Joštova, ki je spremljala tudi še nekatere druge točke. Ta točka se je zato tako priljubila občinstvu, ker so cvetlice odkorakale z odra naravnost med občinstvo k svojim mamicam. Glavna zasluga za efektni učinek gre načelnici s. Petrič-kovi, ki je napravila za vsako deklico veliko ržoo v naravnih pomladnih barvah. — V istem stilu je nastopila tudi moška deca. Zabavala sta nas dva me-dvedarja s tamburini, ki sta vodila še-gave medvedke. Njihove srčkane akrobacije so res zaslužile navdušen aplavz. -— Sledil je nastop članske vrste na bradlji. Poznamo jih kot dobro člansko vrsto, od katere lahko veliko zahtevamo; s tem nastopom pa so pokazali, da bodo celo presegli drzne želje, ki jih gojimo v dosego stopnje njihovega izpopolnjevanja — Z napetim zanimanjem je občinstvo sledilo 6 skupinskim slikam članov; naštudiral jih je načelnik br. Šketa. — Sledila je sed-moriea moškega naraščaja s skupinskimi prostimi vajami. Ambiciozni fantje so zopet dokazali, da bodo kmalu odlična članska vrsta, na katero bo Žalec lahko s ponosom gledal. K uspehu, ki je krona dolgotrajnemu skritemu delu, vaditeljem lahko čestitamo! Da so nastopi žalskega Sokola vedno aktualni, je v veliki meri zasluga br. dr. Jošta, ki kot strokovnjak zasleduje novosti predvsem v češki sokolski literaturi. SOKOLSKO DRUŠTVO GRIŽE V nedeljo, dne 13. marca se je vršila V dvorani ge. Amalije Piki Tvrše-va proslava. Kljub temu, da se je istočasno vršil v neposredni bližini delavski shod, je bila dvorana nabito polna. Posebno veliko je bilo mladine, kar je vsekakor razveseljivo znamenje. Po pozdravnem nagovoru br. staroste je moški zbor zapel sokolsko himno. S’-edil je govor prosvetar ja br. R. Gobeca, ki je jedrnato orisal Tvr-ševo življenje, njegove glavne vodilne misli ter obrazložil pomen in namen Sokolstva. Sledil je nastop moškega zbora pod spretno taktirko br. Gobeca. Zapel je pesmi »Pod oknom« in »Planinska roža« čisto in dovršeno ter žel obilo priznanja. Tudi mnoge deklamacije in telovadne točke so bile deležne odobravanja. Učinkovit je bil nastop višje ženske dece (s. Splichal Judita) s petjem »Lipa zelenela je«. Nič manj niso ugajale skupine višje moške dece (br. Zupanek), ki so za svoje strumno in težko izvajanje žele obilo ploskanja. Mladinski pevski zbor pa s svojimi pesmimi »Mi smo pa od tani doma«, »Kdo najlepše živi«, »Pesem koroških fantov«, »Na plan« zasluži polno priznanje. Spored je zaključila živa slika. Pred Tyrševim spomenikom se klanjajo največjemu Sokolu vsi sloji našega naroda, hoteč pokazati, da je v Sokolstvu mesto za vsakoga. Pred kratkim nas je zapustil star sokolski borec, naš prvi tajnik br. St. Leder. Bil je med prvimi, ki so po našem kraju širili Tyrševo idejo in sejali sokolsko seme. Strašil se ni ne gmotnih ne moralnih žrtev, kadar je šlo za dobrobit Sokolstva. Društvo mu je priredilo malo, a tem prisrčnejšo odhodni-co in mu pri tej priliki podarilo lično diplomo (domače delo). V to diplomo smo vlili vse naše želje in vso zahvalo. Radi bi Ti, br. Leder, podarili več, ali mali smo, malo imamo, a kar smo dali, je prišlo iz srca. Želimo Ti na Tvojem bodočem mestu obilo sreče. — Zdrav-stvuj! Meseca marca smo dobili novo bradljo, ki smo jo kupili od tvrdke Oražen, Ribnica. Veliko veselje je novo orodje predvsem članom, saj jim je sedaj omogočena redna vaja ter ni treba hoditi telovadit drugam. Sedaj posedujemo vsa glavna orodja, drog, bradljo in kroge. Za društvo, staro komaj eno leto, je to vsekakor lep dokaz tlela in vztrajnosti. SOKOLSKO DRUŠTVO MOZIRJE Sokolsko društvo Mozirje kot drugo najstarejše društvo med Slovenci praznuje dne 26. junija 1932. proslavo 501etnice svojega obstoja, združeno z okrožnim zletom savinjsko-ša-leškega okrožja. Vsa bratska društva tega okrožja kakor tudi sosednja se naprošajo, da na ta dan ne prirejajo svojih nastopov in, da se v čim večjem številu udeleže tega svečanega jubileja. * Dne 20. t. m. je preteklo 50 let pristopa brata Ivana Lipolda, častnega staroste in še aktivnega odbornika mozirskega sokolskega društva. Čestitamo jubilantu ter želimo, da bi še mnogo let delal v društvu. Župci Ljubljana TEKME NA ŽUPNEM ZLETU SOKOLSKE ŽUPE LJUBLJANA. Za župne tekme, ki sc bodo vršile v dneh 4. in 5. junija t. 1. se je priglasilo lepo število tekmovalcev in tekmovalk. Da bomo mogli izvršiti to župno tekmo kar najuspešnejše, bratsko poživljamo vse one brate in setrc ljubljanskih in bližnjih sokolskih društev, ki so se priglasili za sodnike in sodnice pri tej tekmi, da se zanesljivo udeleže prve seje sodniškega zbora, ki se bo vršila v soboto i dne 7. maja t. I. ob 20. uri zvečer v društveni sobi ljubljanskega Sokola (Narodni dom). Prav tako pa vabimo tudi vse one brate in sestre, ki imajo za seboj sodniško izvežbanost in sc še niso priglasili, da se našemu vabilu odzovejo. Zdravo! Župno načelnštvo. Župa Maribor SOKOLSKO DRUŠTVO MARIBOR-MATICA. U I četvrtleću 1932 Verno tradiciji što ju je sebi stvorilo godinama, društvo je ušlo i u ovu, svoju jubilejnu godinu, u kojoj če proslaviti svoju 25-godišnjicu, te je revno nastavilo rad, započett u jesen prošle godine, kada je počela nova radna sezona. Ovo se najviše po-kazuje u tehničkom radu i u nastoja-nju prosvetnoga odbora. Da govore brojke! Upisanih je bilo vežbača u mesecu januaru 92, u februaru 102, u martu 99 ili prosečno 97 na mesec; vež-bačica je bilo upisanih januara 80, fe-bruara 88, marta 98 ili prosečno 88 na mesec; muškog naraštaja bilo je upisa-noga januara 99, februara 105, marta 109 ili prosečno 104 na mesec; ženskog naraštaja u januaru 90, februaru 79, martu 77 ili prosečno 82 na mesec; muške dece bilo je u januaru 137, februaru 166, martu 217 ili prosečno 173 na mesec; ženske dece pak u januaru 178, februaru 197, martu 202 ili 192 prosečno na mesec. Telovežbcnih sati imali su vežbači u januaru 6, februaru 6, martu 7 ili prosečno 6 na mesec; vežbačice: u januaru 6, februaru 7, marki 7 ili posečno 7 na mesec; muški naraštaj: jan 6, febr. 8, marta 7 ili prosečno 7 na mesec; ženski naraštaj: jan. 5, febr. 7, marta 7 ili prosečno 6 na mesec; muška deca: jan. u, febr. 8, marta 7 ili prosečno 7 na mesec; ženska deca: jan. 7, febr. 8, marta 7 ili prosečno 7 na mesec. Ukupan broj telovežbcnih sati u prvoj godiš-njoj četvrti iznosio je dakle 122, Telo-vežbena poseta bila je ovakova: vežbači jan. 418, febr. 418, marta 460, ukupno 1.296; vežbačice jan. 315, febr. 486, marta 403, ukupno 1204; muški naraštaj jan 473, febr. 629, marta 765, ukupno 1867; ženski naraštaj jan. 324, febr. 343, marta 371, ukupno 1038; muška deca jan. 517, febr. 949, marta 1177, ukupno 2643; ženska deca jan. 968, febr. 1550, marta 1118, ukupno 3636. Celokupna telovežbena poseta iznosila je dakle u prvom tromesečju 11.676 ili prosečno 3892 na mesec. Sto-ga zaslužuje potpuno priznanje prednjački zbor, koji je svom požrtvovno-šču izvršio ovaj veliki rad. Sem toga je ležao na ramenima prednjaka i prednjačica gotovo i sav duševno-uz-gojni rad u vežbaonici, koji se je vršio u kratkim govorima pred vrstom. Ovili je bilo u januaru za članstvo 7, za naraštaj 8, za decu 9, ukupno dakle u januaru 24; u februaru članstvu 8, na-raštaju 15, deci 8, ukupno 31; u martu članstvu 4, naraštaju 11, deci 9, ukup. 24. U toku prve godišnje četvrti bilo je dakle kratkih govora pred vrstom za članstvo 19, za naraštaj 34, za decu 26 ili u celosti 79. Ako uzmemo u obzir, da je ove govore slušalo u svemu 3547 lica, onda možemo naslutiti veli-ku uzgojnu zadaču celokupnoga Sokolstva, kad se več u jednoj samoj jedi-nici izvrši toliki rad i to jedino od teh-ničkih radnika. Sem več spomenutog, obavljen je u društvu još ovaj prosvetni rad: u 16-satnom administrativ-nom tečaju je slušalo 14 predavanja 217 lica. Dalje je bilo u to vreme 6 izleta, 2 razgovora i 11 lutkovnih pret-stava za decu i 1 za odrasle. Za decu su priredena 2 sela, a sa učiteljima mariborskih škola održana je 1 konfe-rencija. Dana 6 marta jr svečano proslavljena 100-godišnjica Tyrševoga ro-denja sa lepo uspelom matinejom. Rad u drugom tromesečju ispuni-če, kako sve pokazuje, pripremc za polet u Prag, a zajedno za 25-godišnjicu, koja če se proslaviti 5 i 6 jima ove godine. Opravdano se možemo nadati, da društvena bilanca ni u iduča 3 meseca neče ni u čem zaostati za uspesi-ma u prošla 3 meseca, več da če društvo po moguenosti samo sebe natkri-liti. M. K-č. SOKOLSKA ČETA MALA NEDELJA. Po dobro uspeli uprizoritvi igre »Krst Jugovičev« se vsi odseki pridno pripravljajo na svojo prvo akademijo združeno z materinsko proslavo, ki sc vrši na Binkoštno nedeljo dne 15. maja ob 15. uri v Društvenem domu pri Mali Nedelji. Nastopijo člani in moški naraščaj s telovadnimi točkami. Moški zbor zapoje pesmi: »Ti osrečiti jo hoti« in »Bojno pesem« Mešani zbor pesem: »Ko so fantje proti vasi šli«. Sokolska deca vprizori igrico »V boj za mamico!« Dramski odsek pa spevoigro »Srce in denar«. Svira sokolska godba na pihala. Telovadne točke in spevoigro spremlja godba na lok. Vabimo vsa bratska društva okolice od blizu in daleč, da nas v obilnem številu poselijo. Najlepši majniški izlet naj bo vsem na Binkoštno nedeljo k Mali Nedelji na prireditev mlade Sokolske čete! Zdravo! IZ SLOVENJGORIŠKEGA OKROŽJA. V nedeljo dne 17. aprila 1932. se jc vršila pri nas seja društvenih načelnikov in načelnic slovenjegoriškega sokolskega okrožja. Seje so seudeležili načelniki vseh društev in čet okrožja, razen dveh. Na seji sc je obravnavalo zadeve, ki se tičejo organizacije telovadnega dela in telovadnih nastopov v okrožju samem. Odločili se je datum za naš okrožni zlet, ki bo 14. avg. 1932. pri Sv. Lenartu. V oktobru se bo vršil že sklenjeni okrožni telovadni in prosvetni tečaj. Sestanek je vodil oakrožni načelnik brat Davorin Polič. Ž.upa Mostar SOKOLSKO DRUŠTVO GACKO. Tromesečna sednica seoskih sokolskih četa u Gacku. Dana 17 a,prila održana je tromesečna sednica seoskih sokolskih četa društva Gacko. Na sednici je bilo zastupljeno 12 četa sa svojih 85 delegata. To je bio ipravi sabor mladih, oz-biljnih, punih vere, snage i pregalaštva seoskih Sokola. Izvršena je tromesečna smotra rada seoskih neiinara i pokazala se ona silna ljubav, ponos i sokolska muškost, koja vodi sve Sokole ovoga kraja i cele Hercegovino ikroz teški, ali uzvišeni rad, rad velikoj na-šoj budučnosti, narodnom preporodu i ostvarenju naših vekovnih ideala. Sednici jc prisustvovao neumorni sokolski radnik, otac sela i njegovog preporoda br. Čedo Milič, koji je, ne-obično zadovoljan, pratio rad delegata na sednici i uživao plod svojih zaista težkih napora; pozdravlja Sokole i njihove vode pozivajuči ih da ustraju do konačne pobedc koja kroz Sokolstvo vodi sveopštem preporodu našeg naroda. Sednicu je otvorio starešina društva Gacko brat Lazo Jcftanovič, koji je pozdravio starešinu župe br. Čedu Miliča zahvaljujuči mu na napornom radu koji ulaže za dobro sela i seljaka, ističuči plemeniti gest mostarske župe, što jc pre nekoliko dana podelila 6728 kg kukuruza sirotinji sa teritorije ovog društva, zatim pozdravlja delegate sokolskih četa naglašujuči im, da su se sastali u najteže vreme narodnih teškoča. Stoga danas treba najviše moralne snage, ljubavi, vere i čoveštva i to če nam samo doneti dobro i spas. Prazno kukanje ne donosi ništa. Nama je potrebno sačuvati narodni moral i veru u državu. Sokoli su to, stvarno, svojim radom i potvrdili. — Posle toga tajnik društva brat Risto Grdič čita zapisnik prošle tromesečne sedni-ce iz kojeg sc konstatovalo, da jc sve po njemu izvršeno i da jc sokolski rad u ovim krajevima ozbiljan, stvaran, plodonosan i za selo i seljaka spaso-nosan. Prešlo se zatim na izveštaje refe-renata pojedinih četa o radu u ovom tromesečju. Ustanovljuje se veliki uspeh u radu seoskih Sokola. Predmet interesovanja naročito je bio ručni rad, kojeg Sokoli uspešno sprovode tako da su mnoge stvari sami izradili za svoj dom i potrebe, što je od velike koristi. Potrebno jc istaknuti moderni čekrk za predu koji su skoro sve čete u ovome društvu napravile, te jedna prelja može danas na njemu usukati, koliko 10 prelja, na preslici i vretenu. Sve su čete u ovoj godini priredile po jednu, a neke i po dve zabave kojc su moralno i materijalno dobro uspele i ako jc narod u velikoj oskudici i * očajnom stanju. Ali, stvarni sokolski rad pridobio je sve, i staro i mlado, da budu otvoreni i pravi prijatelji Sokolstva i sokolskih ideja. Podneti su mnogi korisni predloži i utvrdeni programi za durdevdanski uranak, javne vežbe i utakmice koje pretstoje. Potom uzima reč upravitelj poljo-privredne stanice brat Kaluderovič, koji veličajuči današnji skup Sokola i njihov rad u narodu, prelazi na predavanje o poljoprivredi i stočarstvu, a specijalno u ovim krajevima, te- je na završetku srdačno pozdravljen. Doneti su mnogi važni zalključci, a najposle brat Risto Grđić iznosi” na sednicu, koja je trajala tačno 6 sati -bez prckida, jedno od najkrupnijih pitanja o kojem Sokoli budno vode va- dolžnost. Z d r a v o! Župno načelništvo. Jugoslovenska Sokolska Matica u Ljubljani registrovana zadruga s ograničenim jamstvom. U smislu § 23 pravila sazivlje se redovna glavna skupština za petak 20 maja 1932 u 17 sati u prostorijama Narodnog doma u Ljubljani, Tomanova ulica Dnevni red: 1. Potvrda godišnjeg računa i bilance za god. 1931. 2. Čitanje izveštaja revizije Saveza slov. zadruga, 3. Apsolutorij upravi zadruge. Glavna skupština može stvarati zaključke, ako je zastupana 1 barem Vs svih zadrugara. Ako ih nije toliko, pola sata kasnije na istom mestu i sa istim dnevnim redom drži se druga glavna skupština, koja može stvarati zaključke bez obzira na broj prisutnih (§ 27 pravila). Ljubljana, dne 26 aprila 1932. Upravno veće. God. III. — br. 19. čuna, a to je pitanje ishrane stanovni-štva oyog sreza, te se po ovom pitanju jednoglasno usvojila rezolucija, koja če se podneti merodavnim za što hit-niju i obilniju pomoč ovom kraju pu~ tem javnih radova, a koja glasi: Rezolucija donešena na II tromečnoj sednici seo-skih sokolskih četa društva Gacko, održanoj 17 aprila 1932. Dvanaest seosikih sokolskih četa društva Gacko, zastupljenih s preko 85 svojih delegata, na svom drugom ovogodišnjem sastanku u prvom redu smatraju za svoju dužnost, da zahvale Nj. V. Kralju, Kraljevskoj vladi, G. Banu Zetske banovine i Crvenom krstu na pomoči, koju pružiše našem seljaku ove teške i nesretne zime. Da nije bilo neumorne brige svih tih faktora, osamdeset po sto stanov-ništva gatačkog sreza bi bilo izvrg-nuto najstrašnijoj gladi i boiestima, koje bi do temelja satrle ovaj najras-niji i najpatriotskiji kraj naše otadž-bine. Sokoli, kao čuvari narodnih ideala i državne ideje, izvršili su takoder svoju dužnost. Duh bratstva, ljubavi i solidarnosti u nevolji, duh vere i nade, prostrujio je ovom prilikom svom šilom kroz sokolske redove i podigao moral u ovim tešikim danima. Primeri rada i pregatlaštva bratske župe Mostar i nadčovečanski napori njezinog starešine brata Cede Miliča, ulili su i u nas snagu da izdržimo sve one tegobe, kojima smo bili izloženi. Puni poverenja u sve one, ikoji ru-kovode narodnom i državnom sudbi-norn, Sokoli smatraju za dužnost, da u ovom momentu naglase, da je stanje našeg sela, pored svih istaknutih pomoči, ozbiljno, a postače očajno, ako ne bude i daljnje pomoči svih državnih faktora. Sa zimom je prebrodena najakutnija faza nevolje, ali je pred nama potpuna katastrofa sela, ako se ona energičnim i pametnim merama blagovremno ne spreči. Danas u polovici meseca aprila 90 postotaka seljačkih kuča nema hrane, niti za sedmicu dana. Neminovno se mora nastaviti s davanjem hrane, i to u večim količinama nego dosad, jer je dosad bar u pogdekog teklo od vla-stitog žita. 1 ako se sejanje imalo da počne k roz nekoliko dana, ni deset od sto domačina u gatačkom srezu nema šta da usije, nit za što da nabavi seme. Ovde je potrebna najhitnija intervencija, jer če inače sledeča godina' biti nesretnija od ove. Ističemo da je najpotrebnije seme: ječma i krompira. Gatačkom srezu, kao isključivo stočarskoin kraju, preti potpuna propast, ako s prodajom stoke ovako dalje potraje. Ne samo da su cene pale do bescenja, nego je prestala svaka mogučnost prodaje, tako da ni naj-bogatiji seljak nije u stanju doči do dinara. Smatramo da je danas največa državnička mudrost nači produ našoj stoci, jer od toga zavisi:sp$s ili propast ovih krajeva. Ističemo, da bi vojska trebala da se snabdeva,kupujuči direktno od seijjika i pri to*» da se obrati pažnja na naš kraj, jer bi se to bar delomično ublažilo križu i oživilo promet. Makar da su finansiske prilike u državi teške mi ipak naglašujemo da bez javnih radova nema spasa za n№ šeg seljaka, niti izlasfca iz današnje teške krize. Prezadužen, bez kredita, bez mo-gučnosti prodaje, bez raogučnosti ikakve zarade, a nuždan da aabalja i kupuje čak i svoje produkte, naš se-ljaik če samo životariti sve dotle, dok se ne oseti jači priliv novca, a to je rnoguče jedino putem javnih radova, kod kojih bi se zaposlili svi oni koji su nužni zaposi!enja Javnih radova, koji su i inače na dnevnom redu, i kojima če se svakako morati pristupati, ima u našem kraju dosta, te spominjemo samo: 1) dovrše-iijc željezničke pruge Ustiprača—Bi-leča, 2) gradnja ceste Gacko—Piva, 3) do vršenje ceste Gacko—Foča i 4) melioraciju Gatačkog polja. Sokoli, kao najbolji poznavaoei narodnih potreba, podvlače još jedilom hitnost svih ovih mera, koje su danas prva državna nužda, i molimo merodavne, da im poklone svu svoju pažnju. S verom da izlaz iz ovog teškog stanja može doči samo putem prega-laštva, kako države, tako i svih poje-dinaca, Sokoli se za vetu ju, da če u ra-du, štednji, moralnem životu i trezve-nosti tražiti svoj spaš. S tom verom oni se obračaju Gospodu Bogu, da izlije svoju milost na naš narod i da mu podari snagu, da savlada sve današnje poteškoče. Dorde J. Tilimbat. Župa Kov& mesto IZ ŽUPNEGA NAČELNIŠTVA. V soboto in nedeljo 16. in 17. aprila so se vršili župni izpiti pod predsedstvom člana S. T. O. br. Dušana Podgornika iz Ljubljane. Od 12 priglašenih se je udeležilo izpitov 4 sestre in 3 bratje, ki so v soboto v župni pisarni od 17.30 do 19.30 polagali pismeni izpit. Po sklepu komisije so bili k ustmenemu izpitu pripuščeni 3 bratje in 3 sestre, 1 sestra ni dobila pri pismeni nalogi dovolj točk. Ustmeno izpraševanje se je vršilo v telovadnici nove novomeške osnovne šole od 8—12 ure in od 13—17.15. Uspehi kandidatov so bili zadovoljivi. Napravili so župni prednjaški izpit bratje Košir Božo (Novo mesto), Mihelič Vlado (Šmarjeta) in Adam Karl (Novo mesto); sestre: Murn Iva (Novo mesto), Čebulj Darinka (Mokronog) in Cibic Dora (Novo mesto). Istočasno je položil društveni prednjaški izpit br. Splihal Pavel (Novo mesto). Novim prednjakom in prednjakinjam — mnogo uspehov! Župno načelništvo je razposialo na vsa društva in čete predpisane vaje za deco vseh vrst, enako načrt tekem za m. in ž. deco. Za župni izlet, ki bo 12 junija 1932. v Novem mestu, je načelništvo razpisalo tekme za člane, članice in naraščaj na orodju in v prosti telovadbi. Prvikrat se bo tekmovalo tudi v plavanju. V jeseni pa se vrši župna tekma v odbojki za članstvo in naraščaj. IZ ŽUPNEGA P. O. Ž. P. O. ie imel svojo prvo sejo. na kateri se je vršilo konstituiranje odbora in določil natančen program dela za I. polletje, posebno o sokolskem tisku, ustanovitvi sokolskin zborov, sokolskih javnih knjižnic, ureditvi izvešcajev in duševni pripravi za vsesokolski zlet. Vse podrobno delo je razdeljeno po okrožjih (Mirensko in Novomeško), ki vršita z Ž. T. O. m Ž. P. O. enotno poslovanje v teh. in prosvet. delu. Župa je razdeljena v dve okrožji: Novomeško s sedežem v lop’icah ;n Mirensko s sedežem v Trebnjem. Obe okrožji prirejata samostojne sestanke društvenih prosvetarjev in tehničar-;ev. MIRENSKO SOKOLSKO OKROŽJE. Ob vstopu v drugo četrtletje sokol. Tyrševega leta naj se v kratkem ozremo na celotno delo društev Mirenskega sokolskega okrožja. Po župnemu občnemu zboru je prešlo v to okrožje tudi sokolsko društvo Žužemberk, ki je bilo dosedaj učlanjeno v Novomeškem sokolskem okrožju. S tem šteje vse okrožje 7 društev. Vsa društva, razen St. Ruperta, so v prav zadovoljivem razmahu. Dostojno so bile izvršene Tyrševe proslave s telovadnim in prosvetnim programom pri vseh društvih, ki so pokazale lepo višino tehničnega znanja. V telovadnicah se je marljivo vežbalo pri vseh oddelkih. Telovadilo je v 561 talo-vadniih urah skupaj 6696 telovadečih. Okrožje šteje v svojih vrstah: 137 moških elanov, 59 članic, 154 naraščaja (m. in ž. in 253 dece (m. in ž.), skupaj 603 telovadečih. Lastna doma imata 'le Mokronog in Mirna, vsa druga društva telovadijo privatno in v šolah. kar zelo ovira razmah telovadbe. Okrožje je pridobilo v žup. prednja-škem tečaju lepo število dobrih društvenih prednjakov in 1 župno pred-njačico, ki so pri društvih že^ prevzeli delo. Sokolsko društvo Št. Janž ustanavlja četi v Tržišču in v Krmelju, kjer že telovadijo ločeno. Tudi Sokolsko društvo Žužemberk ustanavlja v svojem okolišu dve četi v Dvoru in Selu-Šumpreku. Polagoma se le bu- de naši Dolenjci. Vsa društva imajo že določene društvene nastope, ki se vrše v juniju in avgustu, poleg teh pa se udeleže tudi okrožnega zleta 5. junija v Št. Janžu, kjer se vrše tudi okrožne tekme in župnega zleta v Novem mestu. Da tudi v prosvetnem oziru ne zaostajajo društva za delom v telovadnici, kažejo uspehi. V tem četrtletju je' bilo 93 nagovorov pred vrstami, ki so jih podali br. prosvetarji ob raznih prilikah. Lepo številu je bilo dramskih predstav, 16 v vsem okrožju. Igrala so vsa društva razun Št. Ruperta, ki so priredila tudi medsebojna gostovanja, kar je še dvignilo uspeh te panoge sokolske prosvete. Ostalih prosvetnih prireditev jc bilo 33, od teh 6 kino predstav (Mokronog), 8 koncertov, a zabavnih radi krize nobenih. Izmed prosvetnih panog je zaznamovati največji uspeh v sokolskih knjižnicah, ki jih je v okrožju 5 in štejejo 1124 knjige s 342 čitateljima. Največjo knjižnico v okrožju ima Sokolsko društvo Trebnje, ki šteje 602 knjigi. V celoti se je tudi prosvetni strani posvečalo vso pažnjo, posebej se je storilo važne sklepe glede razširjenja sokolskega tiska in obvezne naročbe na vse edicije J. S. M., da se z njimi tako enkrat prične širiti sokolska misel tudi med članstvom okrožja. Uredilo se je končno točno izvrševanje mesečnih tehničnih in prosvetnih izveštajev, ki jih dosfrej vsa društva do 1- v mesecu redno pošiljajo svojemu okrožnemu vodstvu, ter je s tem dan trden temelj nadaljnc ga dela. Ob sklepu treba povdariti, da delajo vsa društva v okrožju složno in vlada res pravo sokolsko bratstvo, ki je temelj enako bratskemu viteškemu tekmovanju v telovadnici, ki se je zrcalilo na 2 rednih sejah prosvetarjev in tehničarjev okrožja v Mokronogu (28 marca) in v Trebnjem (3. aprila 1932.), kjer so se podaji načrti za posamezne grane. Sresiko načelstvo v Novem mestu je nameravani pešizlet Sok. društev Trebnje, Mirna in Št. Lovrenc za 1. maja na Čatež in izlet Sok. dr. Žužemberk v Sela-Šumprek prepovedalo, zato se oba izleta preložita na Vnebohod, dne 5. maja. H zaključku javlja okr. načelništvo, da se vrši v nedeljo 8. maja t. 1. ob prihodu Št. Janžkega vlaka ob 10 .30 v Krmelju v sokolski telovadnici III. redni zbor prosvetarjev in teihničar-jev. Program: okrožni in župni zlet. Točen dnevni red dobite pravočasno! Udeležba za vse prosvetarje in tehni-čarje okrožja obvezna! Mirenskemu okrožju — še tako naprej! — Zdravo 1 SOKOLSKO DRUŠTVO TOPLICE PRI NOVEM MESTU Naraščaj in deca tukajšnjega sokolskega društva sta uprizorila pod vodstvom sestre Paučič-Rozmanove v nedeljo 17. aprila t. 1. mladinsko igro »Pepelka«. Mladi igralci so svojo na-fogo dobro rešili in je bilo navzoče občinstvo s prireditvijo jako zadovoljno. Prosvetni odbor je sklenil na svoji zadnji seji sestaviti niz predavanj pred telovadno vrsto ter je poveril br. društvenega prosvetarja, da sestavi najaktualnejše teme za predavanja, nakar jih bo prosvetni odbor odobril ali izpremenil. Odobrene teme si bodo nato č’ani prosvetnega odbora medsebojno razdelili in sestavili predavanja. tupa Osijek IZ UPRAVE ŽUPA. Prva sednica uprave posle imenovanja nove uprave Sokolske župe Osijek održana je dana 3 aprila o. g. Pri-sutni: Petrovič, Vuičič, Stcpanov, Staneti, ing. Kvapil, Šafar, Kova|ska, Kva-pilova, Šulova, Hercegova, čič, Miler, mr. ph. Borbaš, Dlouhi, hurman, Komadina, Urban, mr. ph. Pevs.^i (Val-povo), dr. Nevidal, Oklobdžija Somborac, dr. Šumanovac (\ inkovci), Švalm, Šapinac (Darda). Starešina sr-dačno pozdravlja sve prisutne, a na-ročito braču i sestre, 'koji po prvi pu-ta prisustvuju sednici uprave. Uzima se na znanje rešenje uprave Saveza od 29 marta o g., kojim je imenovana nova uprava župe. — Zaključuje se održavanje sednica uprave župe svake prve nedelje u mesecu u 9 sati, a sed-nice izvršnog odbora svake srede u 1830 sati. Odreduju se izvcstioci po pojedinim predmetima i obavlja se podela referata. Primaju se na znanje imenovanja društvenih uprava i četa kao i prove-dene likvidacije jedinica, koje .su prevedene tokom meseca marta po izvr-šnom odboru. — Odredu jc se delegacija za Saveznu glavnu skupŠtinu. — Prima se ^a znanje, da če župsko glasilo u mesecu maju početi da izlazi i apeluje sc na članove uprave, da pri poinognu kod prikup’janja pretplatni-ka. — Prima sc na znanje, da je izvršni odbor pojedinim društvima i četama odobrio obročnu otplatu duga u ovoj godini s time, da se ovogodišnji doprinosi uredno i na vreme otplaču-ju. — Odobrava se osnutak i imenuje se uprava čete Bapska Novak (društva Šid) sa starešinom Simič Ivanom, prosvetarom Žužič Marijanom i načelnikom Hlobik Josipom na čelu. — Imenuje se uprava čete Bcravci (dru- štva Dakovo) sa starešinom Žderič Ilijom, prosvetarom Ilakovac Stjepa-nom i načelnikom Glavačevič Nikolom na čelu. Imenuje se uprava čete Oeralije (društva Podr. Slatina) sa starešinom Hergovič Karlom, prosvetarom i načelnikom Jovakarič Durom na čelu. — Prima se na znanje, da če se natecanje dece održati 5 juna o g. u Osijeku. — Zaključuje se, da se nabavi 5 prelaznih nagrada za pobednike u odbojei za jedinice ove župe. — Uputiče se apel na jača društva kao i na pojedince, da svojim prilozima omoguče ostvarenje ove nabavke. Medu članovima uprave župe obečali su odmah priloge brača: Petrovič, Dlouhi i dr. Šumanovac. — Zaključuje se također nabaviti kao prelazne darove za natecanje dece dve svilene zastavice na metalnoj šipci i postamentu. Sednica izvršnog odbora od 6 aprila o. g. (prisutni: Petrovič, Vuičič, Ste-panov, Staneti, ing. Kvapil, čič, Miler, Beara, mr. ph. Borbaš, Fišer, Komadina, Urban, Višnjič, Oklobdžija i Somborac) stvorila je sledeče važnije zaključke: Imenuje sc uprava Sokolske čete Andrijaševci-Rokovci (društva Vinkovci) sa starešinom Igalac Lukom, prosvetarom Užarevič Jak-šom i načelnikom Jemrič Antunom na čelu. — Imenuje se uprava Sokolske čete Grabarje (društva Pletcrnica) sa starešinom Varašek Ignjatom, prosvetarom i načelnikom Salopek Stje-panom na čeJti — Odobrava se društvu Brodski Varoš otplata duga za god. 1391 u obrocima do konca ovc godine. — Prima se na znanje, da na poticaj ŽPO-a osnovani tečaj za učenje feškog jezika u Osijeku polazi u Donjem gradu više od 50 tečajaea, a u Gornjem gradu više od 30 njih. Prima se na znanje dopis SPO-a, kojim priopčuje, da je ova župa poslala naj-veči broj isečaka za saveznu zbirku novinskih isečaka. Sednica izvršnog odbora od 13 aprila o. g. (prisutni: Petrovič, Reti, ing. Kvapil, Staneti, Šafaf, Čič, iMiler, Beara, mr. ph. Borbaš, Fišer, Furman, Komadina, Urban i Oklobdžija) stvorila je sledeče važnije zaključke: Odobrava se osnutak i imenuje sc uprava Sokolske čete Vaška (društva Sopje) sa starešinom Hausman Josipom, prosvetarom i načelnikom Šii'hardom na čelu. — Odbija se predlog društva Vinkovci o subvenciji fanfare društva Vinkovci i Osijek Donji grad za po-lazak u Prag na svesokolski slet kao župska fanfara, jer župa nema materi-jalne mogučnosti. — Odobrava se ši-ljanje po 1 primerak knjige Pergla: »Penjala i t. d.« svim jedinicama ove župe s tim, da se jedinice sa iznosom od Din 10 zaduže. — Prima se na znanje, da jc brat dr. Šumanovac (Vinkovci) prikupio 35 pretplatnika, a brat dr. Nevidal 20 pretplatnika na župsko glasite »Bratstvo«. — Ovlaščuje se brat starešina župe, da sc stavi u pregovore sa Savezom i sa župom Novi Sad u pogledu iznajmljivanja broda za prevoz članova užupljenih jedinica na svesokolski slet vodenim putem do Bratislave i natrag, ako na ovaj način prevoza pristanu podruene jedini-ec župe. Definitivan zaključak po ovom pitanju doneče se tek onda, ka-da budu prikupljeni potrebni podaci. Sednica izvršnog odbora, održana dne 20 aprila o. g. (prisutni: Petrovič, Reti, Vuičič, ing. Kvapil, Staneti, Čič, Miler, Beara, mr. ph. Borbaš, Furman, Urban, dr. Nevidali Somborac), stvorila je sledeče važnije zaključke: Odobrava se osnutak i imenuje četa Jame-na (društva Šid), imenuje se uprava čete Novi Jankovci (društva Vinkovci) sa starešinom Vunduk Stankom, prosvetarom Jagarinac Vladimirom i načelnikom Matanovič Ilijom na čelu; imenuje se uprava čete Gorjani (društva Dakovo) sa starešinom Perič Sti-pom, prosvetarom Seleš Vojkom i načelnikom Dclatovič Ivanom na čelu; imenuje sc uprava društva Uabianov-ci sa starešinom Kaluder Matijom, prosvetarom Papla Marijom i načelnikom Matošcvič Antunom na čelu; imenuje se uprava čete Zdenci (društva Ora-hovica) sa starešinom Popič Pavlom, prosvetarom Tomae Eduardom i načelnikom čakalič Ivom na čelu. — Pri-hvača se predlog pročelnika zdravstve-nog otseka brata dra. A. Nevidala o apelu, koji se putem okružnice ima uputiti na naše jedinice, da si nabave potrebne lekove za svoje ručne apoteke. — Prima se na znanje predlog brata načelnika župe, da se^ u buduče pri pretvaranju četa u društva saslu-ša i mišljenje načelnika dotičnog okru-žja naročito u tom pravcu, da li^ doti-ena jedinica ima uslova za društvo i u telovežbenom pravcu. — Na predlog pretsednika ŽPO-a imenuje se sledeča brača za članove Prosvetnog odbora župe: Ilija Beara, mr. ph. Stjepan Borbaš, dr. Nikola Čepinac, mr. ph. Ferdo Dcsati (Valpovo), Dragutin Dir, Ilija Kneževič, Slavko Kovačevič, dr. Ilija Mamuzič, Ivo' Maričič, Sofija Mi- lo j čič, dr. August Nevidali, Vladimir Rutar, 'Radoje Stepanov, Josip Šen-berger, Ljudevit Šeterlajn, Antun Urban, Milan Vakanjac i Pavle Vuksan, a brat načelnik župe ing. Miloš Kvapil ulazi kao izaslanik TOŽ. — Pret-sednik ŽPO-a izveščuje, da je na natečaj SPO-a za štipendijsko mesto za prosvetnu šikolu čOS stigla samo jed-na molba i to prosvetara Sokolskog društva Kaptol brata Jindre Požara, te naš prosvetni odbor ima tu molbii, pošto pokupi podatke, sprovesti SPO. — Konačno se još stavlja u dužnost župskom lekaru. tla u sporazumu sa bračom dr. D. Župnikom i dr. D. Ermanom izradi pravilnik zdravstvenog otseka, koji če se nakon prilivata u sednici uprave župe dostaviti na pro-učavanje i eventualni prihvat brat-skom Savezu. IZ NAČELNIŠTVA ŽUPE. U subotu 9 aprila završen je sed-modnevni okružni prednjački tečaj u Našicama. Tečaj je polazilo 22 uče-snika sa područja Sokolskog okružja Našice. ^>roriam tečaja izradilo je načelništvo župe. Obuka je održana dnevno po 8 sati. Predavanja i praktična vežbanja pohadana su vrlo marljivo, interes je bio odličan, disciplina uzor-na. Opči uspeh — obzirom na počet-nički materija'!: — dobar. Tokom tečaja izostao je 1 polaznik. Organizaciju tečaja sproveli su po uputama Načelništva župe brača M. Mogorovič, načelnik okružja i E. Ve-če*k, prosvetni nadzornik okružja. — Tehnički je tečaj vodio brat F. Babič, II zamenik načelnika župe sa bratom D. Glasnerom, 111 zamenikom načelnika župe. Ostali nastavnici su bili brača: Mogorovič, Vcček, ing. Rohr, Мауег Ante i Drago Novak, dr. Oštrič, dr. Lariš i Herškovič. Polaznici tečaja bili su smešteni u ku-či tvrtke »Krndija«, koju je stavio bes-platno na rasploženje starešina Soke -skog društva brat ing. Pero Rohr. IZVEŠTAJ O PREGLEDU SOKOL SKIH OKRUŽJA ŽUPE OSIJEK. Na temelju zaključka Načelništva župe i u sporazumu sa načelnicima svi-ju Sokolskih okružja, odreden je bio na sednici načelnika okružja, održanoj 7 februara o. g u Osijeku, raspo-red sednica pojedinih okružja i to: 13 februara u večer okružje Dakovo u Dakovu; 14 februara dopodne okružje Slavonski Brod u Slav. Brodu; 21 februara dopodne okružje Donji Miholjac u Donjem Miholjcu; 21 februara popodne okružje Podravska Slatina u Podravskoj Slatini; 28 februar^ dopodne okružja Vukovar i Vinkovei zajedno u Vinkov-cima; 20 marta dopodne okružje Osijek u Osijeku Donjem gradu; 20 marta popodne okružje Našice u Našicama; 28 marta dopodne okružje Slavonska Požega u Slav. Požegi. Ujedno je utvrden i raspored tih sednica: izveštaj načelnika okružja, iz-veštaji načelnika društava i četa' o brojnom stanju vežbača i o stanju pri-prema za Prag, izveštaj načelništva župe o ovogodišnjim priredbama i predloži za formiranje okružnih načelništava i okružne priredbe u 1932 godini. Sve su se sednice održale prema gornjem rasporedu i svima — izuzev u Podravsikoj Slatini — prisustvovao je i načelnik župe sa članovima TO, koji su nakon sednice pregledali proste vežbe sviju kategorija. U Podravskoj Slatini zastupao je načelništvo brat J. Šafaf, I zamenik načelnika župe. Opčenito se konstatovalo, da pri-preme za Prag odnosno za župsko natecanje kod kategorije članstva i nara-štaja prilično napreduju. Sasvim pro-tivno, priprema dečijih 'kategorija bila je minimalna. Večina jedinica su zbog zime obustavila uopšte vežbe sa decom. To j c načelništvo župe rukovodilo, da predloži zboru društvenih načelnika, da se omladinski slet za ovu godinu ne održi. Na svim sednicama podneti su od strane članova župskog načelništva upute za ovogodišnje župske priredbe naročito za natecanje dece i naraštaja kao i za »Tyrševu štafetu«, koja je priredba svugde primljena sa mnogo razumevanja i simpatije. Na žalost, kod mnogih sednica okružja bila je znatna apstinencija jedinica, tako da s; zaključilo, da načelništvo župe strogo te jedinice opome-ne. Važniji zaključci pojedinih okružja bili su sledeči: Dakovo: zastupanc jedinice: Dakovo, Vel. Kopanica, čete: Dakovačka Satnica, Beravci, Gorjanci, Vrpolje, Strizivojna, Budrovci, Semeljci, Toma šanei, Gorjanski Ivanovei i Dakovački Selci; nezastupane jedinice: Bračevei, Beketincf, Pridvorje, Preslatinci, Čaj* kovei. Okružje neče ove godine prirediti okružni slet. Okružni prednjački tečaj sc održava u Dakovu (subotom uveče i nedeljom). Odaziv je dobar. čete, gde nema prostorija za vežbanje, su upučene da traže prostori j e u osnovnim školama. Načelnici četa upučeni su da traže od tajnika predavanje teli-ničke pošte na vreme. Predlog glede sastava načelništva okružja prepušteii je Sokolskom društvu Dakovo, odnosno prednjačkom zboru tog društva. Slavonski Brod: zastupane jedinice: Slav. Brod, Brodski Varoš, Garčin, Nova Kapdla-Batrina, Oriovac, Sibinj1, Slobodnica, Lužani, Podvinje i Andric jevci; nezastupane jedinice: Brodski Drenovac, Trnjani i Svilaj. v _ Na sednici podnesen je izveštaj o 6-dnevnom okružnom prednjačkom' tečaju koji je održan od IS—-23 janua-ra ove godinei u Sib:r.” • vo Sa predn|af;kog lečo j a Sokolskog drušuva LJubuški (Župa Kosiar) dio načelnik okružja brat D. D e q u a 1. Ddaziv dobar (23 učesnika). Okružni slet održače se 6 septembra. Mesto odrediće se naknadno. U okružno na-jčelništvo predloženi: načelnik Dragu-tin Dequal iz Slav. Broda, zamenik An-drija Siber iz Sibinja. U načelništvo če se 'kooptirati još neki članovi radi bolje podele rada. Donji Miholjac: Zastupane jedini-ee: Belišče, Beničanački Magadenovac, Čađavica, Donji Miholjac, Kapelna, Valpovo, Viljevo; nezastupane jedini-ee: Podr. Moslavina, Torjanci, Po- dravski Podgajci. Načelno zaključeno, da se okruž-ni slet priredi iza sleta u Pragu. Mesto i datum odrediče se na iduooj sednici okružja, koja če se održati ili u Belišču ili u Valpovu. Za okružno načelništvo: načelnik brat Dragutin Glasner iz Do-njeg Miholjea, I zamenik Ivica Abra-mič iz Valpova, II zamenik Josip Feke-te iz Beničanačkog Magadenovca. Podravska Slatina: Zastupane su bil e sve jedinice toga okružja osim čete Noskovci, koja se na vreme ispri-čala. Zaključeno je, da se okružni slet održi u Podravskoj Slatini 5 juna o. g. Predloženo načelništvo okružja: načelnik Đoko Radinovič iz Podravske Slatine- zamenik Radivoj Avirovič iz Gor-Miholjca, načelnica Anka Borovac iz Podravske Slatine. Vukovar: Zastupane jedinice: Be-rak, Bobota, Erdevik, Petrovci, Sotin, Svinjarevci, Sid, Ilača, Šidski Banovci, Trpinja, Tompojevci, Tovarnik, Vukovar, Lovas i Vera; nezastupane jedinice: Dalj, Bingula, Kukujevci i Berka-sovo. Društvima Šid i Tovarnik date su upute glede priredbi društvenih pred-njačkih tečajeva. Naglašeno, da raspo-redi moraju biti unapred odobreni po načelništvu župe. Zaključeno je održati okružni slet u Šidu, iza praškog šteta. Datum če se odrediti naknadno. Za načelnika okružja predložen brat An-drija Šijanovič iz Vukovara. Vinkovci: Zastupane jedinice: Babina Greda, Komletinci, Nijemci, Otok, Vinkovci, Andrijaševci-Rokovci,. Cerna, Mirkovci, Novi Jankovci, Novo Selo, Ostrovo, Privlaka, Rettkovci, Sla-kovci, Stari Mikanovci, Vrbanja, Županja; nezastupane jedinice: Soljani, Antin, Gaboš, IvankovO, Jarmina, Laze, Markušica, Podgrade, Štitar, Gra-dište, Nuštar. Glede efeužnog sleta nije bio do-nesen zaključak. Stvar če se ponovno raspraviti na idučoj sjednici okružja. Primljeno je na znanje da načelnik župe ima u programu razdiobu okružja. I redlog glede sastava načelništva župe saopšten je prednjačkom zboru Sokol-skog društva Vinkovci. Osijek; Zastupane jedinice: Beli - luiia^tir, Tenja, Čepin, Petlovac, Dar-da, Habjanovci, Osijek Donji grad, Pe-trijevci, Baranjsko Petrovo Selo, Lug, Hilje, Tenjski Antunovac; nezastupane jedinice: Osijek Gornji grad, Batina, Rneževo, Jagodnjak, Draž-Gajič. Zaključeno je održati 12 juna u Dardi javni acs. Učešče je obvezatno za sve jedinice u Baranji kao i za oba osječka društva. Ostalim jedinicama po mogučnosti. Tom prilikom razviče Sokolsko društvo Darda svoju društve-nu zastavu. U stvari sastava načelništva kružja zaključeno, prepustiti stvar TOŽ. Našice: Zastupane jedinice: Naši-ce, Durdenovac, Feričanci, Bankovci, Koška, Donja Motičina, NašiSki Mar-kovac, Velimirovac, Podgorač, Čačinci, Orahovica; nezastupane jedinice: Bu-dimci i Zdenci. Zaključeno je, da se održi od 3 do 10 aprila u Našicama okružni prednjački tečaj. Okružni slet neče se ovc godine održati. U načelništvo okružja predloženi su: načelnik Matko Mogo-rović iz Našica, I zamenik Dragutin Majer iz Našica, II zamenik Dragutin Bifl iz Durdenovca; načelnica sestra Zivana Kostič iz Našica. Slavonska Požega: Zastupane je- dinice: Slavonska Požega, Jokšič, Kap-tol, Kutjevo, Mihaljevci, Pleternica, Požeški Brestovac, Radovanci, Velika, Grabarje; nezastupane jedinice: Bek-teško Gradište, Vilic Selo. Zaključeno je održati 18 septembra okružni slet u Slavonskoj Požegi. CISCORI7A Ujedno je postinut dogovor glede su-deiovanja na javnim časovima pojedi-nih društava i četa. Predlog za sastav načelništva okružja prepušten je prednjačkom zboru društva Slavonska Požega. Ing. Miloš Kvapil. IZ PROSVETNOG ODBORA ŽUPE. Dana 21 aprila o. g., održana je u 20.30 sati prva sednica ŽPO-a posle imenovanja nove uprave pod pretse-danjem pretsednika Prosvetnog odbora župe brata Aleks. F. Stanetija. Sednici se prisustvovaili u ime Načelništva župe brat ing. Miloš Kvapil, a u ime zdravstvenog otseka župe brat dr, Au-gust NeVidal. Pretsednik ŽPO-a izneo je smernice i program rada, koji bi bio u skladu sa planom prosvetnog rada SPO-a, a ujedno i nastavak programa rada ŽPO-a. Naročito trebače forsirati razne nedovršene lanjske akcije, a upo-redo sa tim izgradivati nove gra-ne prosvetnog rada, kojima se kod nas nije do sada posvečivala dovoljna paž-nja. Zatim je provedena podela rada i konstituiranje odbora ovako: Potpret-sednik: Dr. Ilija Mamuzič, tajnik Ivo Maričič, novinar: Aleksandar F. Staneti, izvestilac za narodno prosvečiva-nje dr. Nikola ČepSnac, knjižničar i izvestilac za širenje sok. štampe Ilija Beara, izvestilac za prosvetnu statistiku Vladimir Rutar, izvestilac za zbirku novinskih isečafka: Ilija Kneževič, izvestilac za zbirku slika i fotografija: Sofija Milojčevičeva, izvestilac za po-zorišne otseke i lutkarstvo: Slavko Kovačevič, izvestilac za trezvenjaštvo: Milan Vakanjac, izvestilac za umet-nička pitanja: Ljudevit Šeterlajn, izvestilac za muzička pitanja: Antun Urban, izvestilac za radio i film: Josip Šenberger, zapisničar: Dragutin Dir. te članovi odbora, kojima za sada nije dodeljena naročita referada u ŽPO u: Radoje Stepanov, Stjepan Švajcer (zamenik prosvetnog nadzornika za osječ-ko okružje), mr.' ph. Stjepan Borbaš i Pavle Vuksan. Izabran je naročiti ot-sek za taborovanje i izlete, u koji su ušli brača: Stepanov, dr. Čepinac, ing. Kvapil, dr. Nevidal i Vuksan. Kao vanjski član ostao je i nadalje mr. ph Ferdo Dcsati (Valpovo). Pošto se još razvila iserpna rasprava o župskoj knjižnici, župskom glasilu, prosv. stat. službi i drugim granama prosv. rada u župi, prešlo se konačno i na pitanje prosv. nadzornika okružja. Potvrdeni su ponovo dosadašnji prosvetni nadzornici za okružja: Donji Miholjac: Jovan Šepa, Dakovo; Andro Morič, Našice: Evgenije Veček, Osijek: Ste-van Šapinac, zamenik Stjepan Švajcer, Podr. Slatina: Milan Šulc, Slav. Brod: Tanasije Ilič, Vukovar: Ivo De Polo. Za okružja Slav. Požega i Vinkovci imenovače se prosv. nadzornici naknadno. Bilo je još govora o jednoj važnoj zamisli: o centralnom prosvet-nom odboru za sve zajedničke sok. prosv. pothvate u samom Osijeku. U taj odbor delegirače ŽPO kao i Prosvetni odbori osječkih Sokolskih društava Gornji i Donji grad po tri delegata, te če tome odboru biti stavljeno u dužnost, da provede najpraktičniju kolaboraciju u svim granama prosvetnog rada. U 10.20 sati zaključena je sednica. IZ NAŠIH DRUŠTAVA I ČETA. Sok. četa Beravci priredila jc 28 III na Uskrsni ponedeljak, svoju prvu di-letanstsku pretstavu. Iako krajnja ne-stašica novca, ponešto i nehaj i nerazumevanje, a u dobroj meri i neraspo-loženje sa strane jednog dela konzervativnih elemenata protiv Sokola, ipak je priredba vrlo dobro uspela. Moralni uspeh je postignut potpun a i materi-jalni je zadovoljio. Davani su »Prosac bez ljubavi« i »Nasamareni lihvar«. Oba su komada odigrali diletanti dobro, Na vedrim h-cima posetnika i u neprisilnom i na-ravnom smehu njihovu odrazivalo se trajno i veselo raspoloženje čitave pretstave. Sokolsko obeležje dalo je ovoj priredbi nekoliko sok. predigara, me-duigara, vežbi i skupina, koje su iz-vela veča muška i ženska deca i članovi. Muska su deca izvela predigru od J. Taboreka, a iz skupine lepeza (kombinacijom i premeštajem) još jednu skupinu. Devojčice su izvele 1 vežbu deo A. i B. od O. Sedlmajerove. Na kraju su članovi, — njih 10 na bro-ju, izveli vrlo lepu skupinu. Bilo ih je milo pogledati: sve pristali i snažni momci. Zato su i burnim pljeskom pozdravljeni. Prosvetar čete izrekao je još u po-četku pretstave tagan i za seljački svet razumljiv proslov, u kojem je jedno-stavnim rečima obrazložio misao za-daču i cilj Sokolstva. Pre*:stavc nastavilo se zaba-vom. Mladost se je do mile volje na-pevala i naigrala! Istina, popilo se i potrošilo vrio malo, j er zaista nema novaca, ali je svejedno bilo živo i veselo. I bolja i lepša je takova umere-nost, nego rasposajanost. To i doli-kuje Sokolima! Sokolska četa Gorjani priredila je na drugi dan Uskrsa dve sokolske priredbe. Popodne se je davao igrokaz za decu u školi, a u veče u У* 8 sati za odrasle. Sokolsko društvo Podr. Slatina proslavilo jc takoder veoma svečano stogodišnjicu. Održana je svečana sed- nica uprave društva uz učestvovanje pretstavnika vlasti i korporacija. Posle otpevane himne održao je predavanje brat M. Šole, prosv. nadzornik za okružje i prosvetar Sok. društva Slatina. Zatim je sledilo još nekoliko rodoljubivih pesama, a svečanost je završena igrankom u najboljem ras-položenju. Sokolsko društvo Podravska Slatina održalo je 3 o. m. prvu sednicu posle imenovanja, na kojoj je prove-deno konstituisanje uprave. Na glav-noj skupštini bila je izabrana a po župi potvrdena sledeča uprava: starešina ing. Pero Kovačevič, zamenik starešine dr. Edo Žmegač, prosvetar Milan Šulc, načelnik Dorde Radinovič, zamenik načelnika Božo Pištelič, načelnica Ankica Borovac, zamenica načelnice Ankica Kavgič, tajnik Marko Drobac. Članovi uprave: Miloš Blago-jevič, Miloš Trbojevič, Martin Kopić, Bogdan Filipovič, Stjepan Resler i Slavko Vincenc. Zamenici članova uprave: Krsta Jankovič, Jefto Pjevač. ing. Stjepan Ravnikar, ing. Jovan Jovanovič, Mirko Viler i Drag. Kelemen. Dužnost blagajnika poverena je bratu Milošu Blagojeviču, a za statističara je izabran brat Martin Kopic. U Prosvetni odbor delegiraju se: pretsednik Milan Šulc, članovi Mara Ivanič, Marija Šulc, Milan Poznič i Ljudevit Mi-holjevič. Prednjački zbor sastavljaju: načelnik D. Radinovič, načelnica A. Borovac i članovi: Božo Pištelič, Milan Petričič, Mirko Viler i Ankica Kavgič. Zdravstveni otsek je sastavljen ovako: Dr. Edo Žmegač, dr. Franjo Mrk-vička i mr. ph. Slavko Beck, te konačno je pročelnik pevačkog otseka: Milan Šulc. Sokolska četa Slakovci priredila je 3 aprila o. g. sokolsku zabavu. Isto-ga dana položili su članovi čete svečani sokolski zavet. Zabava je bila u veče te je vrlo dobro uspela. Davani su igrokazi: »Čestitam« i »Školski nadzornik«. Školska deca odigrala su »Tri želje«. Ne može se reči, koji je od ova tri igrokaza bolje uspeo. Posetioci su bili iznenadeni, a naročito odličnom igrom školske dece. Uvežbavanje tih igrokaza bilo je. u rukama prosvetara čete, koji je sa sok. omladinom i škol-skom decom priredio več više uspelih zabava, koje su vazda dobro poseči-vane te su tako moralno odlično uspele.'' Sokolsko društvo Sotin održalo je svoju proslavu stogodišnjice vodenja dra. Miroslava Tyrša dana 13 marta o. godine u sokolskim prostorijama. Na to j svečanosti su održali veoma uspela prigodna predavanja tajnik društva i brat Stjepan Majovski. Sokolsko društvo Sibinj več sa svim svojim kategorijama vežba u svom lepom, novom domu, pošto se je rad oko dovršenja glavnih prostorij a obavljao i preko zime. Na uskrsni ponedeljak priredilo je društvo zabavu, a na programu su bile aktovke: »On i Ona«, »A sad laku noč« i »Bra-čna bura«. Igrokazi su dobro odigrani. Pozorišni otsek sada uvežbava »Mini-starku« od Nušiča. Sokolska četa Velimirovac ima na prodaju projekcioni kino-aparat »Pa-the Babv« u potpuno dobrom stanju 40% popusta od nabavne cene. Interesenti neka se obrate na upravu čete. Sokolska četa Vrbanja proslavila je Tvršcvu stogodišnjicu na osobito svečan način 3 o. m. Brat Aco Jurče-vič otvorio je priredbu pozdravnim govorom. Zatim je prosvetar brat Nikola Milanovič održao odlično predavanje o velikom osnivaču Sokolstva. Sledilo je pevanje, deklamovanje, te vežbe sokolske dece, naraštaja i članova čete. Sledili su igrokazi »U na-stavničkoj sobi« i »Ženidba iz potrebe«. Izvedba je potpuno uspela. Ova je priredba dokazala, da je interes me-štana za sokolsku stvar sve veči. Kul-minacija je bila u zadnjoj tačei »Slava Tyršu!« Posle programa razvilo se veselo narodno kolo. Ovom priredbom je učvrščen sokolski rad u Vrbanji. Žapa Sar&ijevo POLOŽILI DRUŠTVENI PREDNJAČKI ISPIT. Na 31 januara o. g. položili su društveni prednjački ispit i proglašeni sposobnim sledeča brača, članovi društva Foča: Selimovič Alija, Granov Ibro, Zečevič Spaso, Rašidkadič Šerif, Sunarič Milutin, Lomigora Edhem, Je-remič Boško i Pejevič Pero. Na 28 februara o. g položili su društveni prednjački ispit i proglašeni sledeča brača i sestre, članovi društva Travnik: Petronijevič Mile, Ivanovič Ivan, Smailkadič AkiL šebrek Alojz, Stanič Nevenka, Janoševič Nata, Jovanovič Angelina i Sajko Dragica. Ž-zapa Split SOKOLSKO DRUŠTVO VIS f Brat Mgr. phar. Andeo Siminiati Preminuo je u Beču dne 17 IV tek. god. Čudne li sudbine! Grad, koji ga je odbijao oduvek kao poli-tički centar, jer se politika toga grada oduvek kosila s našim narodnim interesima, a privlačio kao kulturni, jer je u njemu studirao više nauke, taj grad primio je njegove smrtne ostanke. Otišao je tamo da nade leka svojoj teškoj bolesti, ali nije bilo pomoči, jer je on drugi dan nakon operacije preminuo u 39 godini života, pun poleta i života, te svakojakih na-da, koje su u njega polagali prijatelji Sokola i naše Sokolsko društvo. Teška je morala biti bol milog pokojnika, ako je znao da če njegovi smrtni ostanci počivati u tudoj zemlji, a ne u domovini, Jugoslaviji, koju je on toliko ljubio. Teško je morao da prokuša bol, kad je znao da ostav-lja malu kčerku, ljubljenu suprugu, staru majku i troje brače, koji su se ljubili i medusobno pazili, tako da je u toj obitelji postojao uzoran sklad. f Brat Mgr. phar. Andeo Siminiati Pokojni brat Siminiati ogranak je rodoljubne i zaslužne viške obitelji, koja se oduvek isticala u svakom na-cionalnom pokretu, te ima velike zasluge za budenje nacionalne svesti. Odgojen u to m patriotskom duhu, on je znao da sc svakom zgodom iskaže kao što treba. Mnogostran i plodan je bio njegov rad. Vidimo ga kako osniva organizaciju Jadranske straže u Visu, čiji je bio prvi i dugogodišnji pretsednik. Jedan je od osnivača Ju-goslovcnske matice, čiji je bio pretsednik dugo godina te napokon član uprave, a bio je i pretsednik »Orjune«. Od dana oslobodenja bio je skoro uvek u upravi viškog Sokola, bilo to kao prosvetar, tajnik ili blagajnik, a godine 1928 bio je izabran starešinom društva. Veliku je ljubav uvek iska-zivao za sokolsku misao, kojoj je odano i verno služio. Njegovo držanje u svakoj prigodi bilo je otvoreno, iskreno i sokolsko, pak nam je bio vodom i uzornim inicijatorom svakog dobrog dela. Bio je uzor svakome Sokolu, koli u javnom toli u privatnom životu. Njegov nastup bio je blag, bratski i prijateljski prema svakome, tako da bi na prvi mah osvojio sva-čije srce. U potrebi jc znao da bude odlučan i energičan, revoltirao bi se na svaku nepravdu, te ju je pobijao, smatrajuči da je to njegova dužnost kao karakterna čoveka i kao pravog Sokola. Njegovom smrču gube prijatelji — kojih je on imao veliki broj — nenadoknadivog druga, jer je današnje doba teško nači takvog idealnog i karakternog čoveka i borca za pravdu. U mestu nebi bilo ni jedne nacionalne priredbe, kojoj on nebi su-delovao, bilo to kao voda, bilo kao glavni inicijator. Svuda smo ga videli, svuda se čula i uvažavala njegova reč. U odboru za doček Nj. Veličanstva Kralja u Visu, u odboru za doček prve ratne lade, u odboru za doček naše vojske nakon evakuacije Italijana, on je bio svemu tome duša. Za vreme italijanske okupacije u Visu bio je uhapšen, te mu je pretila smr,t od nahučkane rulje italijanskih mor-nara, koji su mu i bodež pod grlo podmetali, a sve radi njegovog nacio-nalnog rada u tim teškim časovima za naš narod, zbog čega on nije mogao da postrance promatra tudinske pro- gone. Morao je pače da se za kratkQ vreme iseli iz Visa radi ozbiljnih pretnja tudinca, kojemu je on bio trn u oku. Nakon rasula Austrije prihvaća se i učestvuje u svakoj akciji, koja bi mogla doprineti da se ovi krajevi pri-druže ostaloj brači, koja su več tada bila slobodna i ujedinjena. Stoga neumorno radi na sakupljanju narodno-ga dara te ujedno radi na sakupljanju potpisa za plebiscit. Pokojni brat Siminiati živo je uče-stvovao i u političkom životu. Kao ta-kav bio je kandidiran za vreme izbora za oblasnu skupštinu za varoš Vis godine 1928 kao oblasni poslanik. Napokon bio je godine 1929 izabran kao prisednik Viške opemc. Za zasluge na nacionalnom polju bio je odlikovan ordenom sv. Save IV stepena. Kao javni tako i obiteljski njegov život bio je uzoran. U svome z vanju kao lekarnik, spreman i savestan i prema svakome ljubezan, bio je po-štovan i cenjen ne samo u mestu nego i van ovoga. U slobodnim časovima pokojnik se je bavio i naukom. Iako je umro mlad, iako je moglo od njega da ima još mnogo dobra i korisna, on je ipak sav svoj _ život ispunio neumornim i požrtvovnim ra-dom po onoj sokolskoj: »bez koristi i slave«. On je imao uspeha, jer je uvek radio za dobru i poštenu stvar, dobrim i poštenim sredstvima, pak neka stoga bude uzorom svim Sokolima. Neka mu je stoga večna slava! Neka mu bude sačuvana trajna uspo-mena u sokolskim redovima! iupa Sušah: - Ri/efen SOKOLSKO DRUŠTVO CERNIK-ČAVLE Sokol, društvo Cernik - Čavle proslavilo je dne 6 III o. g. na osobito svečan način 100-godišnjicu rodenja osnivača Sokolstva dra. Mirosl. Tyrša. Da bi proslava velikog osnivača Sokolstva što svečanije uspela, društvo je na svečanost pozvalo sve mesne kulturne i humanitarne ustanove, državna nad-leštva i okolna susedna društva, koja su se u vrlo lepom broju odazvala. — Svečana sokolska sednica održavala se u školskoj dvorani u Cerniiku, koja je bila u tu svrhu vanredno ukusno de-korirana. U Ili po sati otvorio je svečanu sednicu društveni starešina bret dr. Lukanovič kratkim nagovorom i pre-dao reč bratu prosvetaru S. Dubrovi-ču. Prosvetar je održao vrio opširno predavanje o osnutku Sokolstva i o životu i radu Tyrša, prikazavši njegov ideološki i organizatorski rad kao pr-vog pokretača Sokolstva. Posle predavanja nastupio jc sokolski muški pe-vački zbor, koji je vrlo lepo i skladno otpcvao čcškoslovačku i jugoslovensku himnu i par narodnih pesama. Pevači bili su od prisutnih nagradeni dugo-trajnim aplauzom, pače na opšti zahtev morali su neke pesme i opetovatL Iza pevanja brat starešina zaključio je ovu vanredno uspeiki svečanos,t. Na večer društvo jc priredilo akademiju, na kojoj su nastupile sve kategorije, koje su svoje vežbe izvele skladno i precizno, a osobito muški naraštaj. Akademija je u moralnom pogledu vrlo dobro uspela, a u materijalnom slabo, jer nam priredbe slabo posečuju nesokoli. U tom pogledu, nažalost, prednjače im osobito naša starija brača i sestre. — N. M. | Ž.upct Šibenik - Zadat SOKOLSKO DRUŠTVO BIOGRAD NA MORU U nedelju 17 aprila 1932 održaio je ovo društvo proslavu stogodišnjice rodenja osnivača Sokoilstva, brata dr. Miroslava Tyrša. Proslava je započela svečanom sednicom društvene uprave Sednicu je otvorio starešina društva brat Ivo Pelicarič, pozdravio prisutnu braču i predao reč bratu prosvetaru Milanu Ražemu. Brat Ražem održao je predavanje u kojem je potanko raz-ložio život i rad dra. Miroslava Tyrša te njegove zasluge za Sokolstvo. Pri-sutna brača pažljivo su saslušala predavanje brata Ražema i na ikoncu, na njegov poziv, Idliknuli trokratni »Sla- |R Sokolska čeia Vidovec (Župa Varaždin) Str. 8. va dru Miroslavu Tvršu«. Posle toga brat* starešina dao je reč potstarešini br. Milanu Kostiču, koji je prigodno, u vezi s uspomenom na dra Tyrša, po-taknuo prisutnu braču na što intenziv-niji rad u Sokolstvu, pogotovo ovde na izloženoj tačci naše domovine. Ističe žalosnu činjenicu da na proslavi nisu prisutna mnoga braea, koja su obzirom na svoje zvanje u prvom redu pozvana da saraduju u Sokolstvu. Nato je- brat starešina, pozdravivši prisutnu braču sa sokolskim »Zdravo« i klik-nuvši još jednom »Slava neumrlom Tyršu« zaiklljučio proslavu. SOKOLSKO DRUŠTVO PAŠMAN Sokolsika župa Šibenik-Zadar odobrila je svojim aktom br. 329 od 11 marta ov. god. novu upravu ovog društva za 1932. god. Članovi su uprave sledeča braea: starešina Pedisič Dragutin, zam, starešine Matulič Ivan, tajnik Vigato Zdenko, blagajnik Marzič Šimun, prosvetar Vigato Ivan i načelnik Magič Dragomir; odbornici: Bellini Anton i Madje-ric Krsto; revizori: Madjerič Šimun i Oregor Kuzman. Župa Varaždin IZ ŽUPE. 31 marta o. g. održani su sastanci upravnog i tehničkog odbora župe. Sastav tehničkog odbora je sledeči: n rednik Stare Josip, I zam. načelnika Ivan Musič (Ludbreg), načelnica Marija Stech (Varaždin), zam. načelnice Štefica Madarič (Ludbreg) i Marija G ude® (Čakovec). Članovi i članice: Zvonko Šuligoj, Mihajlo Kovačevič, Viktor Šuligoj, Julije Kovačevič, Ema Semrekar i Zdenka Volovšek (Varaždin), dr. Oto Šantel (Lepoglava) te Milan Gobec (Ivanec). TelmiSki odbor izdao je sledeča uputstva za 1 župski slet na 4 i 5 juna o. g.: 4 juna u 14 sati zbor sudaca u vežbaoni Sokolskog društva Varaždin. U 15 sati početak natecanja, koja se prekidaju u 19 sati. U 20 sati svečana župska akademija u kazalištu. 5 juna u 6 sati nastavak natecanja do 8 sati. Od 8 do 10'30 pokusi prostih vežbi za javnu vežbu. U 10'30 formiranje povorke na sletištu. U 11 sati povorka kroz_ grad na trg Kralja Tomislava, gde če se razviti barjaci. Posle podne u 15'30 javna vežba, na ko-joj če nastupiti članstvo društava i četa te naraštaj u praškim prostim vežbama, a deca u župskim prostim ve-žbama, zatim sve kategorije na spravama, vojska s kopij ima i puškama te natecanje u vučenju konopa. Obzirom na to, da sve jedinice i kategorije nemaju propisnih odela zaključeno je, da na vežbi nastupaju: članovi društava te članice i naraštaj u propisanom vežbačkom odelu, članovi četa u tamnim hlačama s propisa-nim pojasom (modrim) i majom, mu-ška i ženska deca propisno odelo ili narodna nošnja. Za povorku za članove društava svečano sokolsko odelo ili narodna nošnja sa sokol, kapom. Za članove četa svečani kroj, tamne hlače i ervena košulja sa sokol, kapom ili narodna nošnja sa sokol, kapom. Članice i ženski naraštaj svečano odelo, narodna nošnja ili vežbačko odelo. Muški naraštaj propisni kroj, a mogu biti i bele košulje. Zenska i mu-ška deca propisno odelo, za devojčice i narodna nošnja. Prijave za sudelova-nje na sletu imaju se poslati do 30 aprila ov. g. 24 aprila ov. g. vrše se društveni prednjački ispiti u Sokolskom društvu Čakovec. Prijave za župski prednjački ispit šalju se do 15 maja žup-skom načelništvu. »SOKOLSKI GLASNIK« Na sednici upravnog odbora izvršeno je sledeče konstituisanje odbora: Izvršni odbor: M. Belčič, starešina, D. Šifman, tajnik, J. Stare, načelnik, M. Štech, načelnica, dr. Z. Milčetič, prets. prosv. odbora, F. Vanek, blagajnik i I. Škarpa, statističar. Zdravstveni ot-sek: dr. I. Hercezi, dr. St j. Stankovič, dr. H. Marič i dr. M. Posmodi. Na-rodno-odbrambeni otsek: đen. Miljkovič, S. Novakovič, dr. Milenko Svoboda, V. Rožič, T. Barulek, L. Gudlin i F. Kečkeš. Graditeljsko-umetnički otsek: M. Kaman, S. Novakovič i L. Kralj. Statistički otsek: I. Škarpa i Sofija Baklaič. Trezvenjački otsek: dr. Z. Milčetič i dr. Oto Šantel. Pravno-organizatorni: dr. A. Engelhardt i V. Pongračič; gospodarski: Viktor Šuligoj; saobračajni: J. Stare i potporni L. Zima. Prosvetni odbor kanstitusan je ovako: pretsednik dr. Z. Milčetič, zam. pretsednika V. Deduš, tajnik N. Bosanec, knjižničar D. Šifman, novinar M. Belčič, izvestilac za sokol, štampu dr. Milčetič, za narodno prosvečivanje V. Deduš; članovi N. Kaman i dr. M. Posmodi. Kako če župski slet biti prva jaka manifestacija sokolskih snaga ovoga kraja, to se več sada pozivaju sva društva i čete da svim marom prionu uz rad, da ta prva svečanost naše župe uspe što idostojnije visoke sokolske ideje. SOKOLSKA ČETA VRATIŠINEC Dne 17 aprila o. g. nastupili su agilni diletanti čete Vratišinec na da-skama. Ukratko vreme uvežbana je Mo-lierova komedija: »Lečnik protiv volje«. Pred mnogobrojnom publikom odigran je komad na opče zadovoljstvo prisutnih. Ovo je drugi nastup dile- tantske sekcije ove čete. Osim ove komedije bila je na programu aktovka »Ured« koju su braea Žerjav i Novak vrlo dobro izveli. SOKOLSKO DRUŠTVO VARAŽDIN U nedelju 10 aprila održao je na-raštajski otsek Sokolskog društva Varaždin svoje II selo. Naraštajci i na-raštajke uložili su mnogo trudi i dobre volje, da im i ova priredba, što bolje uspe. Raspored je počeo pozdravnim govorom naraštajca Franje Lampla, kojim je pozvao sav naraštaj, da nastavi započetim radom, naročito u ovoj sletskoj Tyrševoj godini, sprema-juči se za ovogodišnji H župski i IX svesokolski slet. Naraštajac Darko Mor lepo je deklamovao pesmu »Si-jač« od VI. Nazora. Sledeče tačke na rasporedu bile su tehničke, koje su uz pomoč društvenog načelnika br. Šuligoja i zamenice načelnice ses. Semrekar vrlo dobro uspele. Ženska i muška deca nastupila su sa župskim prostim vežbama, ženske opet posebno s vež-bom^ malim loptama. Ženski i muški naraštaj vežbao je sletske praške vež-be upravo odlično. Na koncu ženski naraštaj sa vežbama na konju, a muški na ručama, pobrali su mnogo odobravanja. Čist prihod namenjen je naraštaj-skoj putnoj blagajni za slet u Pragu. Posle rasporeda razvila se igranka uz sviranje sokolske društvene giazbe. Župa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO ZAGREB II U nedelju 24 aprila priredilo je Sokolsko društvo Zagreb II nastup de-ce. Več davno pre početka te priredbe dolazili su roditelji i prijatelji naše sokolske dece i do 4 sata, kada je bio __________________ God. III. — br. 19. nastup oglasen, bila je prostrana' dvorana puna. Pre samoga nastupa održao je prosvetar toga društva proštov roditeljima sokolske dece. Iza deklamacije sestrice Dine Brovet »Poleti sivi sokole!« siedio je gimnastički program._ Nastupilo je svega 6 kategorija dece i to 3 muške i 3 ženske. Program je bio dobro izveden, a naročitu pohvalu zaslužuju ženska deca, kategorija s. J. Mileusnič, koja su uzorno vežbala župske proste vežbe i komičnu kompoziciju za decu: »Kaš-perek«. Svrha te priredbe potpuno je postignuta: svi su roditelji došli da vidc svoju decu kako i što u Sokolu rade. — M. S. Jesam M posla© pi elpialu л rm sokolske Hslove £ me Slemena za polje i vrt na veliko i malo nudi Sever & Ko. LJUBL JANA Tražite ejenik! w 04 ° Ф O >0 сл v Iv. Brunflž pleskar in ličar se toplo priporoča vsem cenj. naročnikom. — Delo solidno! — Cene zmerne! TELEFON St. 3476 Ljubljana Kolcdtorska ulica 23 Tko oglašuje, la j napreduje! Klimi © v&shvh&rir ^bjoguifUaA aii нШни\ najHotidnijk шмтш^Фт шад1мднмвш1з N A J N I Ž J E C E N E ИРЈ UČITELJSKA TISKARNA V UUBUAHI je najmoderneje urejena in izvršuje vsa tiskarska dela od najpreprostej&ega do najmodernejšega. Tiska šolske, mladinske, leposlovne in znanstvene knjige. — llustr. knjige v enobarvnem in večbarvnem tisku. Brošure in knjige v malih in največjih nakladah. — Časopise, revije in mladinske liste. Okusna oprema ilustriranih katalogov, cenikov In reklamnih listov. LASTNA TVORNICA ŠOLSKIH ZVEZKOV Šolski zvezki za osnovne, mešč. In srednje šole. Risanke, dnevniki in beležnice. Vse tiskovine za društva in šole (lepake, letake, izpričevala itd.) dajte v tisk Učiteljski tiskarni I U&TEUSKA KNJIGARNA Ima v zalogi „Galerijo naših mož*; 1. Trubar, 2. Vodnik, 3. Slomšek, 4. Prešeren, 6. Levstik, 6. Stritar, 7. Jurčič, 8. Gregorčič, 9. Aškerc, 10. Tavčar, 11 .Levec, 12. Erjavec, 13. Jenko, 14. Cankar, 16. Gangl, 16. Parma, 17. Kersnik, 18. Maister, 19. Župančič, 20. Strossmayer. Slika 10 Din- INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN Branko PalCM z°8reb'к,аЏсе Mariie 6 s Dobavitelj Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Naslov za brzojavke: „Trikotaža* Zagreb » Telefon interurban štev. 26-77 Izvršujem vse vrste sokolskih potrebščin za javni in zletni nastop vseh oddelkov našega oanstvn in to točno po predpisih Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije. Slike v originalnih barvah predpisanih krojev se nahajajo v knjigi „Organizacija Saveza SKJ“. Zahtevajte cenike in prospekta .— Cene jako _________ zmerne. — Za točno in solidno izdelavo jamčim. ----------- Radi svetovne krize zelo znižane cenef RADIJOMANACIJSKO TERMALNO KOPALIŠČE 37 o c DOLENJSKE TOPLICE 37 »c ozdravi sigurno reumatizem, išians, ženske bolezni i. t. d. Hrana (zajutrk, kosilo, večerja), kopelj in stanovanje v kopališkem domu vse skupaj Din 50'— Sezona od 1. maja do 1. oktobra Postaja: Straža-Toplice. — Zahtevajte prospekte! Trgovina sokolskih potrebščin in krojaški salon Grga Horvatek Dobavitelj Saveza Sokola kralj. Jugoslavije ZAGREB FRANKOPANSKA ULICA 9 Izdelujem vse vrste predpisane sokolske svečane in telovadne kroje, za vse oddelke moškega in ženskega članstva. Prodajam vse sokolske potrebščine po zelo nizkih cenah. Blago pošiljam po povzetju. — Natočila zunanjih društev se takoj odpošljejo. Prva Češka tvornica muzičkih instrumenala u Moravsko J Josip Lidl u BRHU (Čehoslovačka) Dobavljač Jugoslovenskih i čežkoslovenskih vojničkih glazba i sokolskih jedinica Dobavlja prvorazredne instrumente uz mirne cene. — Cenike badava. Preporečamo žvrike, k©fe oglašuju u »Sokolskom Glasniku«! Državna željezara штшу Poštanska, telegrafska i željeznička stanica Vareš - Ma jdan Preduzeće posjeduje 4 rudnika željezne rude, dvije visoke peci, IjevaonicU željeza, metala i Čelika, te mašinsku radionicu. Rudarski proizvodi: Hematit sa 60% sadržine željeza, limonit i siderit sa 50% sadržine željeza. Proizvodi visokih peči: Martinovo i Ijevaoničko sirovo željezo, te zrcalasto sirovo željezo. Ljevsonica proizvada: Odljeve od sivog željeza do neograničene težine, vodovodne cijevi svih dimenzija prema njemačkim norma-lijama sa kolčakom i pelešom, sa svim armaturama. — Kanali-zacioni i gradjevinski lijev. Trgovački lijev i peči. -- Strojne dijelove za svakovrsnu industrija. — Kompletne transmisije itd. Metalne dijelove i eiektro - čelični lijev. KEKT'-'1. Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni i оидототги ure - S uh Celar © Ureduje Redakcijski odsek o 2a upravu i oglase odgovara Mica Koščeva Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik Franci Štrukelj); svi u Ljubljani