KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 75 (2)
INDUSTRISKE SVOJINE
Izdan 1. Avgusta 1926.
PATENTNI SPIS BR. 3760
Warg6ns Aktiebolag i Johan Hjalmar Lidholm, hemičar, Warg5n, Švedska.
Postupak za priredbu karbamida u finim kristalima.
Prijava od 17. septembra 1924.	Važi od l.jula 1925.
Pravo prvenstva od 29. oktobra 1923. (Švedska).
Kako je poznato, imade karbamida veliku vrijednost kao gnojivo, jer sadrži oko 4''0/0 dušika u formi da se lako asimilira. Tehnički dade se proizvađati karbamid u velikim količinama iz kalcijevog cijanamida kao razmjerno rijetka rastopina, iz koje se onda dobiva tvrdi karbamid isparivanjem rastopine i kristalizacijom karbamida ishladnjivanjem isparene rastopine. Tim načinom dobiveni karbamid dobiva se u obliku dugih igličastih kristala, koji tvore puštenu masu, koja lako privlačuje vlagu iz zraka, pa se stoga ovaj proizvod dade teško uskladištiti, a njegovo rasijanje na polju nemoguće je s običnim strojevima za sijanje i rasijavanje gnoja.
Sada se je pronašlo, da se dade fino kri-stalinični karbamid sa sasvim drugim fizikalnim svojstvima, a vrlo prikladan za gnojivo priređivati tako, da se rastopina karbamida ispari do gustoće sa najviše 10o/0 sadržine vode, uslijed čega rastopina karbamida prelazi malo po malo u rastaljenu masu. koja se kod ishladnjivanja skrućuje. Zatim se tako dobivena rastaljena masa lijeva u komade, koji se kod prodaje ili kod uporabe svrsishodno usitne u zrna ili u prah. 1 komadi kao komadi kao i usitnjeni proizvod ostaju, kada se uskladište, suhi, a primjereno usitnjeni proizvod dade se bez poteškoća s običnim strojevima za rasijavanje gnoja rasijati.
Mjesto da se kod isparivanja dobivena rastaljena masa karbamida lijeva u komade, koji se poslije usitnjuju, može se rastaljeni karbamid pretvoriti neposredno u zrna tako, da se rastaljeni karbamid poznatim načinom rasprskava u plinovitoj atmosferi takove tempe-
rature, da se kapljice u padanju po njoj rashlađuju i skrutnu.
Na priloženom nacrtu prikazana je šema-tično sprava za izvedenje spomenutog postupka. Fig. 1 prikazuje spravu u pogledu sa strane, djelomično u prerezu, a fig. 2 prikazuje prerez sapnika prema crti 2—2 na fig. 1.
1 označuje isparni kotao kojegod poznate konstrukcije, u kojem se dade rastopina karbamida toliko ispariti, dok njegova sadržina vode iznosi samo 10—30/0 težine. Kod ova-kove sadržine vode tali se karbamid kod temperature od jedno 70—90°C, a temperatura isparnoga kotla podržava se nešto višom. Uslijed isparivanja zgusnuti i rastaljeni karbamid teče kroz cijev 2 u sapnik 3, koji se sastoji iz koluta, proviđenog kanalom 4, koji se kanal svršava sa prema gore upravljenim ušćem 5. Iznad sapnika 3 nalazi se klijetka 6 za komprimirani zrak, koji se dovodi kroz cijev 7, a istrujava kroz otvor 8 duž gornje površine sapnika. Komprimirani zrak, koji istrujava velikom brzinom ponose sa sobom rastaljeni karbamid koji teče kroz otvor 5, pa ga raspršava u veće ili manje kapljice — već prema uporabljenem gornjem tlaku — a te kapljice onda padaju kroz slobodni zrak dolje, pričem ohladne, tako da skrutnu kao zrnca s glatkom više ili manje pravilno zaobljenom površinom.
Mjesto na nacrtu prikazane sprave za priredbu zrnatog karbamida mogu se upotrebiti drugi poznati aparati za rasprašivanje tekućine kao na primjer raznovrsni raspršni sapnici, rotirajući koluti i t. d. Rasprskivanje rastaljenog
Din. 10.
karbamida može se zbiti u slobodnom zraku ili u zatvorenoj kljetci, u koju se upuštava zrak ili koji drugi plin s običnom temperaturom.
Patentni zahtjev:
Postupak za priredbu karbamida u finim kristalima, naznačen time, što se rastopina
karbamida ispari do sadržine vode od najviše 10'/„ težine, iza čega se tako dobivena rastaljena masa lijeva u komade, koji se do potrebe usitne na zrna ili kao kapljice rasprskava u plinovitoj atmosferi takove temperature, da za padanja skrutnu.
/4d patent broj 3760.
-F-LOj- S.



I ■ ■:
•• • ■
; :
■-	■‘-i-.	,■ I ]•.'
; i'l- b Lti., ' J. , ■■