PREDNJAK LIST JUGOSLOVENSKEGA SOKOLSKEGA PREDNJAŠTVA PRILOGA SOKOLSKEMU GLASNIKU L LETNIK UREDIL MIROSLAV AMBROŽIČ 1925 IZDAL IN ZALOŽIL JUGOSLOVENSKI SOKOLSKI SAVEZ (ODGOVOREN E. GANGL) NATISNILA DELNIŠKA TISKARNA, D. D. V LJUBLJANI (ODGOVOREN MIROSLAV AMBROŽIČ) VSEBINA: Stran Uvodnik. Miroslav Ambrožič............................................ 1 1'roste vježbe za muški .naraštaj.................................................. 5 Troste vježbe za ženski naraštaj.................................................... 8 Gradivo za vadbo članov. Erben-Sulce-Kuščer 17, 33, 51, 65, 81, 180 Gradivo za vadbo članic. M a 1 a - T r d i n o v a - Š u 1 c e 27, 47, 60, 72, 91, 180 Međusletske utakmice u Beogradu. Miroslav Ambrožič . . . . 49 Proste vaje članov za Vlil. vsesokolski zlet.........................97, 141 Troste vaje članic za VIII. vsesokolski zlet.......................................110 Navodila za vadbo prostih vaj članov...............................................154 ^aje s palicami za brate, stare nad 35 let.........................................162 Vaje na orodju za tekme članov v Pragi 1926....................................... 165 Spored mednarodne tekme v Lyonu, 23. maja 1926................... 175 PREDNJA K LIST JUGOSLOVENSKEGA SOKOLSKEGA PREDNJAŠTVA PRILOGA SOKOLSKEMU GLASNIKU LETO 1. --------- ■---------- ŠT. 1.in 2. V Ljubljani, dne 15. februarja 1925. Uvodnik Bratom in sestram dajemo prvo izdajo «Prednjaka», da izpolnimo njihovo in svojo vročo željo. Vsi želimo, da bi list «Prednjak* imeli in da bi ta list dajal to, česar si bratje prednjaki in sestre prednjačice želijo; da bi ta list imel tiste uspehe, ki jih želimo mi. Z medsebojnim podpiranjem, z medsebojnim razumevanjem in z obojestranskimi žrtvami to lahko dosežemo. Listi je namenjen v prvi vrsti za vzgojo in za pomoč prednja k o m. Naše prednjaštvo ni na vrhuncu; mlajšim in predvsem onim, ki morajo voditi mlajša in nova društva, manjka gradiva za vadbo, ne poznajo vaj, ne znajo si pomagati in pri najboljši volji ne morejo izpolnjevati svojih težkih dolžnosti. Zaradi tega si želijo vaj, da bi jih uporabljali pri vadbi in da bi nikoli ne prišli v zadrego pri vadbenih nrah. Poleg vaj je potrebno, da pred-njak pravilno in metodično postopa. Tudi to je za nekatere težko, in s ^Prednjakom^ naj bi jim bilo po-magano. Pa tudi starejšim prednjakom ni vselej dano, da bi gradivo za posamezne vadbene večere brez težave samostojno sestavljali. Potrebujejo primere z obrazložitvijo, potrebujejo novih stvari, na katere sami ne morejo Priti, dalje potrebujejo navodil — tudi to naj prinaša «Prednjak». Toda vendar «Prednjakov» namen ni ta, da bi prednjaštvu kratkomalo Prihranil ves trud; da bi zaradi njega ' v bodoče prednjakom ne bilo treba J več razmišljati; da bi prednjak v bo-j doče ne sestavljal, poskušal, si prizadeval še sam. Ne! «Prednjak» bo Pristup Braći i sestrama predajemo prvo izdanje «Prednjaka», da ispunimo nji-hovu i svoju vraču želju. Svi smo želeli list «Prednjak», svi želimo da bi taj list podavao ono, što si brača prednjači i sestre prednjačice žele; da bi taj list imao one uspehe, koje želimo mi. Medusobnim potpomaganjem, medu-sobnim razumevanjem i uz žrtve s obeju strana to če se i zbiti. List je namenjen u prvom redu u z g o j u p r e d n j a k a i da im pomaže u njihovom radu. Naše prednjaštvo nije na vrhuncu; pre svega mladim prednjacima i vodi-teljima novih društava nedostaje gradiva za vežbanje i poučavanje, ne poznaju vežbe, ne znaju si pomagati pa uz najbolju volju ne mogu da vrše svoje teške dužnosti. Radi toga žele vežbi, da ih upotrebe pri telovežbi i da ne bi nikada bili u neprilici u nastavnim satovima. Osim toga potrebno je, da prednjak pri poučavanju pravilno i metodičlci postupa, što je neko-jima teško, pa če im «Prednjak» biti u pomoči. A i starijim prednjacima nije vazda lako, da sami slože gradivo za pojedine nastavne večeri. Trebaju primera s obrazloženjem, treba im novih stvari, do kojih sami ne mogu da dođu, treba uputa — sve to mora da donaša «Prednjak». No «Prednjak» nije zato tu, da pri-štedi prednjaštvu svaki trud, da radi toga ne bi trebalo i nadalje da prednjači razmišlja ju, da prednjak i ubuduče ne sastavlja, poskuša, da se sam ne trsi. O ne! «Prednjak> če donašati primere, ali ih treba prilagoditi društvu. / dal primere, ki jih je treba prilagoditi društvu; prednjaki in prednjačice v društvih naj delajo in naj snujejo v bodoče še vedno naprej, vaje v «Pred-ivaku» naj jim bodo v pomoč, da siorijo tem več in čim boljše. Kratko povedano: S «Prednjakom» hočemo dati bratom in sestram širše obzorje v pogledu telesne vadbe in metodike. In tako list «Prednjak» sprejmite. — Prepričan sem, da bi bil «Prednjak» ali podoben list že davno izšel v jugo-slovenskem Sokolstvu, če bi ne bilo pri tem zelo težke ovire, na katero tukaj opozarjam zaradi tega, da bratje in sestre položaj ' spoznajo i'n temu spoznanju v vsakem pogledu sledijo. Predvsem mi nimamo enotne terminologije. Terminologija v sedanjem jugoslovenskem Sokolstvu je nastala na treh krajih, se je uveljavila v treh organizacijah in je povsod kolikortoliko različna. Dokler nismo bili uedinjeni, so gradili sokolske telovadne terminologije vsak za sebe: brat dr. У. Murnik za Slovence, br. Dragutin Šulce za Hrvate in br. Miroslav Vojinovič za Srbe. Vsaka izmed teh treh terminologij ima svoje posebnosti in poedini deli našega jugoslovenskega naroda se poslužujejo ene izmed teh treh terminologij. Enotne terminologije pa ni, dasi je klic po enotni terminologiji tako jak, kakor je to važna potreba. Toda oni, ki mislijo, da je mogoče enotno terminologijo «ustvariti» ali sedanje tri terminologije spraviti v enotnost kar čez noč ali s sklepom kakršnekoli seje, oni živijo v težki zmoti. Za to spoznanje smo imeli že več prilik, ena najlepših je ona o enotnih poveljih. Grešili bi torej, če bi hoteli karkoli prisiliti ali če bi hoteli predpisovati, kar se predpisati ne dd. To, kar nam more prinesti samo časovni razvoj, to prepustimo temu razvoju; kar pa moremo pri tem pomagati, to smo dolžni storiti v polni meri. To se pravi: Naša dolžnost je pospeševati naravni razvoj. Pri tej priliki moram ugotoviti še drugo dejstvo: Niti ena niti druga Prednjači i prednjačice neka u društvu i nadalje rade i snuju, a vežbe u «Pred-njaku» neka im budu u pomoč, da što više i što bolje rade. Da rečemo ukratko: S «Prednjakom» hočemo da brači i sestrama p r o -širimo obžorje u pogledu teles-noga vaspitanja i metodike. Eto u tom smislu treba da primite list «Prednjak». Uveren sam, da bi bio cPrednjak ili sličan list več odavno ugledao danje svetlo u krilu jugoslovenskoga Sokolstva, da ni je pri tom bilo vrlo teških zapreka na koje odmah upozorujem, da brača i sestre spoznaju položaj i da ga u svakom pogledu prate. Pre svega mi nemarno j e d i n -stvene terminologije. Terminologija u sadanjem jugoslovenskom Sokolstvu nastala je na tri strane, uvrežila se je u tri organizacije, a posvuda je nekoliko različita. Dok nismo bili ujedinjeni, svatko je za se gradio sokolsku gimnastičku ter-minologiju: brat dr. V. Murnik za Slovence, br. Dragutin Šulce za Hrvate i br. Miroslav Vojinovič za Srbe. Svaka između tih triju terminologija ima svojih osebujnosti i pojedini delovi jugoslovenskoga naroda služe se jednom od tih triju terminologija. Jedinstvene terminologije nema, premda je vapaj za njom tako velik, kako je to i potreba. Oni, koji misle, da je moguče jednu jedinstvenu terminologi ju «stvoriti», ili sadanje tri terminologije stopiti preko noči u jedinstvenu ako se to zaključi na kakvoj sednici, oni se vrlo varaju. Da to spoznamo, imali smo več više prilika, a najlepša je ona o jedinstve-nim zapovedima. Grešili bi dalcle, ako bi silili i propisali nešto što se ne da. Ono što nam može doDesti samo polagani razvoj, prepustimo to vremenu; što možemo pri tom pomoči, pomognimo što više. Ili drugim rečima: Dužnost nam je, da pospešujemo naravni razvoj. Ovom prigodom moram da konsta-tiram drugu činjenicu: Niti jedna ter- terminologija nima pogojev absolutne stabilnosti. S tem ni izrečena kritika niti nad eno niti nad drugo terminologijo, tem-vec je ugotovljeno samo to, da je vsaka izmed teh terminologij izpre-m e n 1 j i v a, ker nobena izmed njih s& ni popolnoma dograjena, ker ne more biti še popolnoma dograjena, ker se snov te terminologije Se vedno i z p o p o 1 -n j n j e in ker sistem te snovi še nima koniSne oblike. Tudi jezikovno nazivoslovja še niso opiljena, niti dognana. Kakor rečeno, pa je naša dolžnost, da pospešimo razvoj, ki naj nas povede k enotni terminologiji. Prvo sredstvo v ta namen je po našem naziranju ,0> da čim prej in čim bolje Spoznamo vse tri termino-iogije. Razen treh terminologij, ki jih tu navajam, pa ne smemo prezreti od-hočenj, ki so se izvršila v teku let, ln ki so posledica svojevoljnosti ali Površnosti. Ako je svojevoljnost pri nazivoslovju upravičena ali ne, o tem danes ne bomo razgovarjali; istotako je težko obsojati površnost, dokler nimamo sredstev, ki so potrebna v ta namen, da se zavarujemo proti vsakemu odbočenju od gotovega pravila. Morda je to ena naših prvih dolž-nosti, da ustanovimo vsaj za ono, za kar je mogoče, striktna pravila, ki '>am bodo na razpolago, da se jih bomo mogli in morali držati. Toda teh danes nimamo v taki obliki, kakor .!© to potrebno, zaradi tega se tudi ne moremo čuditi, če čitamo na različne načine opisane vaje. Vse to o terminologiji je bilo potrebno povedati, da bosta razumljivi dve stvari: Prvič, čemu je ; iza četvrtog: «pozors>. Prvi sastav. 1. 1. Zanožiti d. — zaručiti, lirpti van; 2. prednožiti d. — predručiti, lirpti van; 3. sa Vi okreta 1. na prstima 1. noge ispad d. Strance — odručiti (1. lukom gore), 1. hrbat gore, d. dlan gore, pogled na hrbat 1. ruke; 4. izdržaj; II. 1. % okreta 1. na prstima 1. noge u stav zanožni d. — predručiti 1., hrbat gore; d. najkračim putem nadručiti, dlan. napred; 2. stav izkoračni d. napred — nadručiti 1., d. izdržaj, dlanovi napred; 3. poklek 1. — skučiti odručno gore, pesnice stisnute na šiji, hrpti nazad; 4. izdržaj; III. 1. dignuti se i Ji! okreta 1. na petama u stav raskročni — pražiti odručno gore, pesti stisnute, dlanovi napred; 2. stav prednožni d. unutra — skučiti priručno, pesti stisnute na križima, d. pred 1., dlanovi nazad; 3. V okreta 1. na prstima obiju nog(t u stav odnožni d. — su-nuti u odručenje; pest otvorena, palci gore; 4. izdržaj; IV. 1. Vi okreta 1. na peti 1. i prstima d. noge u stav zanožni d. — nadručiti, 1. najkračim putem, d. lukom dolje, hrpti van; 2. priključenjem d. stav spetni — čelni krugovi van, d. pred 1.; 3. odručenjem priručiti, palci nazad; 4. izdržaj. Druga sestava. I. 1. Izstopna stoja z d. naprej — skrčiti predročno (d. spodnja leht čez 1.), prsti se dotikajo ramen, hrbta gor; 2. У» obrata v 1. na peti d. in prstih 1. noge v odnožno stojo z 1. — suniti vstran, hrbta gor; 3. 'A obrata v 1. na prstih obeh nog — počep na 1. (na celem stopalu) zanožno z d., zmeren predklon — predročiti gor (d. z lokom dol), hrbta ven (lehti vodoravno, trup in d. noga v ravni črti); 4. drža; II. 1. poklek z d. — predročiti dol noter (obe roki se dotikata na notranji strani 1. kolena), hrbta ven; 2. drža; 3. vzravnava, vzklon in zagib z d., zasuk trupa za 90 stopinj na d. in odklon v d. (zmerno) — d. skrčiti odročno dol (spodnja leht navpično), roka pred d. ramo, vzklopljena ven, odročiti z 1., hrbet gor; pogled na 1. roko; 4. drža; III. 1. vzravnava; odsuk trupa za 90° na I. in izstopna stoja z d. naprej — z d. suniti naprej gor, roka vzklopljena gor, z 1. z lokom dol zaročiti, dlan gor; 2. drža; 3. poklek z 1. — vrlino kritje z d. (spodnja leht vodoravno v višini čela, pest, dlan naprej); skrčiti zaročno 1., pest pod 1. ramo, palec gor; 4. drža; IV. 1. vzravnava in Vi obrata v 1. na prstih obeh nog v odnožno stojo z d. — suniti gor, prsti iztegnjeni, hrbta ven, pogled gor; 2. drža; 3. s prisunom z d. spetna stoja — skozi odročenje priročiti, palca spredaj; 4. drža. Drugi sastav. I. 1. Stav iskoračni d. napred — skučiti predručno (d. predlak-tica preko L), prsti se dotiču ramena, hrpti gore; 2. Vi okreta 1. na peti d. i prstima 1. noge u stav odnožni I. — sunuti u odručenje, hrpti gore; 3. 'A okreta 1. na prstima obiju nogu — počučanj 1. (na cijeloui stopalu), stav zanožni d., umje-reni pretklon — predručiti gore (d. lCikom dol je), hrpti van (ruke vodoravno, trup i d. noga u pravcu); 4. izdržaj; II. 1. poklek d. — predručiti dolje unutra (obe ruke se dotiču na nutarnjoj strani 1. koljena), hrpti van; 2. izdržaj; 3. dignuti se, uspraviti se, zagib d., zasuk trupa za 90° d. i otklon d. (umjereni) — d. skučiti odručno dolje (predlaktica okomito), pesnica pred d. ramenom, osov-ljena van; I. odručiti, hrbat gore; pogled na 1. ruku; 4. izdržaj; III. 1. dignuti se; odsuk trupa za 90° 1. i stav iskoračni d. napred — sunuti d. u predručenje gore, pesnica osovljena gore; 1. za-ručiti ltikom dolje, dlan gore; 2. izdržaj; 3. poklek na 1. — obrana gornja d. (predlaktica vodoravno u višini čela, pesnica stisnuta, dlan napred); skučiti zaručno 1., pesnica stisnuta pod l. ramenom, palač gore; 4. izdržaj; IV. 1. dignuti se i % okreta I. na prstima obiju nogu u stav odnožni d. — sunuti u nadručenje, pesnica otvorena, hrpti van, pogled gore; 2. izdržaj; 3. priključenjem d. stav spetni -odručenjem priručiti, palci napred; 4. izdržaj; Tretja sestava. !• 1. Čepenje — predročiti, hrbta ven; 2. čepna vzpora odnožno z 1., odklon na d. (trup in 1. noga v ravni črti) — odročiti dol z 1. (vodoravno), hrbet gor, pogled na 1. roko; 3. drža; 4. drža; II- 1. Уз obrata v d. na prstih obeh nog v čepno vzporo zanožno z 1. (vzpora oberočno v višini stopala d. noge; 1. roka preide po najkrajši poti v vzporo; trup in 1. noga v ravni črti; 2. s prisunom z d. ležna skleca za rokama; 3. drža; 4. drža; Ul- 1. z odrivom sonožno čepna vzpora snožno med rokama; 2. vzravnava in izpad z d. nazaj, zaklon (trup in 1. noga v ravni črti) — vrlino kritje z pest, dlan naprej, skrčiti zaročno d., pest pod ramo, dlan gor; 3. drža; 4. drža; 'V. 1. vzravnava, vzklon in predgib z 1., zmeren predklon (trup in d. noga v ravni črti) — vnanji udarec zl. (do zaročenja), hrbet ven, z d. drža; 2. suniti z d. gor (d. roka, trup in d. noga v ravni črti) — v ostalem drža; 3. vzravnava, vzklon in s prisunom z d. spetna stoja — pri-ročiti, z d. skozi predročenje; 4. drža. Četrta sestava. I. 1. Izstopna stoja z 1. naprej — predročiti, hrbta ven; 2. izstopna stoja z d. naprej — vzročiti, hrbta ven, pogled gor; 3. počep (na celem d. stopalu) prednožno z 1., zmeren zaklon (trup in 1. noga v ravni črti) — odročiti, dlani gor; 4. drža; Treči sastav. 1. 1. čučanj — predručiti, hrpti van; 2. potpor čučnjem d. stavom od-nožnim 1., otklon d. (trup i 1. noga u pravcu) — 1. odručiti dolje (vodoravno), hrbat gore, pogled na 1. ruku; 3. izdržaj; 4. izdržaj; II. 1. Уз okreta d. na prstima obiju nogu u potpor čučnjem d. stavom zanožnim 1. (potpor obje-ručke u višini stopala d. noge; 1. ruke prede najkracim putem u potpor; trup i 1. noga u pravcu); 2. priključenjem d. potpor ležeči za skučenim rukama; 3. izdržaj; 4. izdržaj; III. 1. odrazom sunoške potpor čuč- njem izmedu ruku; 2. dignuti se i ispad d. nazad, zaklon (trup i 1. noga u pravcu) — obrana gornja 1., pest stis-nuta, dlan napred; skučiti za-ručno d., pest stisnuta pod ramenom, dlan gore; 3. izdržaj; 4. izdržaj; IV. 1. dignuti se, uspraviti se, pred- gib L, umjereni pretklon (trup i desna noga u pravcu) — uda-rac vanjski 1. (do zaručenja), hrbat van, d. izdržaj; 2. sunuti d. u nadručenje (d. ruka, trup i d. noga u pravcu) — u ostalom izdržaj; 3. dignuti se, uspraviti se, priključenjem d. stav spetni — priručiti, d. predručenjem; 4. izdržaj. Čctvrti sastav. I. 1. Stav iskoračni 1. napred — predručiti, hrpti van; 2. stav iskoračni d. napred — nad-ručiti, hrpti. van, pogled gore; 3. počučnjem d. (na cijelom d. stopalu) stav prednožni 1., umjereni zaklon (trup i 1. noga u pravcu) *— odručiti, dlanovi gore; 4. izdržaj; II. 1. A obrata v d. na prstih obeli nog v počep odnožno z 1., odklon v d. — s čelnimi loki gor vzročiti z d., hrbet ven, odročiti dol z 1., hrbet ven (roke, trup in 1. noga v ravni črti): 2. drža; 3. vzravnava, vzklon in odgib z 1. — odročiti (po najkrajši poti), hrbta gor; 4. drža; III. 1. vzravnava s 'A obratom v 1. na prstih 1. noge in spojeno s pred-noženjem z desno J/i obrat v 1. (d. noga se po obratu nahaja v zanoženju) — vzročiti, d. z lokom dol, hrbta ven; 2. čepna vzpora zanožno z d. (skozi predročenje opreti roke ob prstih 1. noge na tla); 3. poklek z d. — odročiti gor, dlani gor; 4. drža; IV. 1. vzravnava na 1. nogi, sprisunom z d. spetna stoja — s čelnimi krogi gor (d. pred 1.) vzročiti, hrbta ven; 2. % obrata v d. na peti d. in prstih 1. noge v zanožno stojo z 1. — predročiti (1. z lokom nazaj, d. po najkrajši poti); 3. s prisunom z 1. spetna stoja — priročiti, palca zadaj; 4. drža. Proste vježbe zt Temeljna postava: spetna stoja — priročiti (prsti iztegnjeni, dlani noter). Hitrost: počasna. Takt pri sestavah */4, pri vložkah */4. Vsaka sestava se izvaja štirikrat, prva vložka dvakrat, druga enkrat. Prva sestava. 4. b) Prednožiti z 1. nizko; I. 1. a) izstopna stoja z 1. naprej v vzponu — odročiti, dlani gor in sp. b) s prisunom z d. vzpon spetno — z d. začeti podlehtni krog gor, z 1. podlehtni lok gor (obe roki končata svoj gib šele na «tri»); II. 1. 'A okreta d. na prstima obiju nogu u počučanj d., stav odnožni 1., otklon d. — čelnim lukovima gore nadručiti d., hrbat van, odručiti dolje 1., hrbat van (ruke, trup i 1. noga u pravcu); 2. izdržaj; 3. dignuti se, uspraviti se i odgib 1. — odručiti (najkračim putem), hrpti gore; 4. izdržaj; III. 1. dignuti se sa A olcretom 1. na prstima 1. noge i spojeno pred-noženjem d. ’/i okret 1. (d. noga nalazi se nakon okreta u zanoženju) — nadručiti, d. lukom dolje, hrpti van; 2. potpor čučnjem 1., stav zanožni d. (predručenjem oprijeti ruke o tlo kraj prstiju 1.noge); 3. poklek d. — odručiti gore, dla-novi gore; 4. izdržaj; IV. 1. dignuti se priključenjem d. u stav spetni — čelnim krugovima gore (d. pred 1.) nadručiti, hrpti van; 2. 'A okreta d. na peti d. i prstima 1. noge u stav zanožni 1. — pred-ručiti (1. lukom nazad, d. najkračim putem); 3. priključenjem 1. stav spetni — priručiti, palci nazad; 4. izdržaj. ženski naraštaj Temeljni postav: stoj spetni — priručiti (prsti pruženi, dlanovi unutra). Brzina: polagana. Takt u sastavima */4, u uloškama 3/4. Svaki se sastav izvađa četiri puta, prva uloška dva puta, druga jedan put. Prvi sastav. 4. b) Prednožiti 1. niško; I. 1. a) stoj iskoračni 1. napred u usponu — odručiti, dlanovi gore i sp. b) priključenjem d. uspon spetni — početi predlakticom d. ruke krug gore, a predlakticom 1. ruke luk gore (obedvije ruke svršavaju gibanje tek na «tri»); 2. a) izstopna stoja z 1. naprej — z rokama nadaljevati gib in sp. b) z d. nogo začeti prihodnji gib — z rokama nadaljevati gib in sp. 3' skozi prinoženje izstopna stoja z d. vstran — z d. končati pod-lehtni krog in odročiti gor, dlan dol, 1. v bok, hrbet ob telesu, prsti smere nazaj; 4. a) drža; b) s prenosom teže telesa na 1. in s 'A obratom v 1. na prstih obeh nog zanožna stoja z d. — pri-ročiti, dlani zadaj in sp. II. poklek na d. — predročiti gor, vzklopiti gor, pogled na roke; 2- a) predklon — dlani izravnati in skozi priročenje zaročiti, dlani gor; b) vzklon, vzravhava, prednožiti z d. nizko — skozi priročenje predročiti, dlani dol in sp. 3- izstopna stoja z d. naprej, pokrčiti zanožno 1. (golen in stopalo vodoravno), zmeren predklon — roke ob 1. boku, hrbta in prsti se dotikajo, prsti smere nazaj; 4- a) drža; b) skozi prinoženje prednožiti z 1. — skozi skrčeno predročenje ven, spodnje lehti vodoravno pred telesom, sklopiti dol, konci prstov se lahko dotikajo, uločeno vzro-čiti, dlani noter in sp. III. 1- prednožna stoja z 1. — uločeno odročiti, dlani gor; 2. zanožna stoja z 1. noter (prsti 1. noge ob peti d. noge) in sp.: obrata v 1. na prstih obeh nog v vzpon spetno — z d. skozi uločeno predročenje gor ven, dlan dol, uločeno vzročiti, dlan noter, 1. skrčiti predročno ven, spodnja leht vodoravno pred telesom, sklopiti dol, in sp. b) skrižna stoja z d. spredaj (prsti d. noge ob peti 1. noge) in 1% obrata v 1. v vzpon spetno — z 1. uločeno vzročiti, dlan noter in sp. 2. a) stoj iskoračni 1. napred — rukama nastavljati u gibanju i sp. b) d. nogom početi slijedeče gibanje — rukama nastavljati u gibanju i sp. 3. prinoženjem stoj iskoračni d. strance — predlakticom d. ruke svršiti krug gore i odručiti gore, dlan dolje, 1. u bok, hrbat ruke uz tijelo, prsti fimjeraju nazad; 4. a) izdržaj; b) prenosom težine tijela na 1. i 'A okreta 1. na prstima obiju nogu stoj zanožni d. — priručiti, dla-novi nazad i sp. II. 1. poklek d. — predručiti gore, pesnice oso viti gore, pogled na ruke; 2. a) pretklon — pesnice izravnati i pri- ručenjem zaručiti, dlanovi gore; b) usprav, dignuti se, prednožiti d. niško — priručenjem predručiti, dlanovi dolje i sp. 3. stoj iskoračni d. napred, poekučiti lijevu u pravom kutu (golijen i stopalo vodoravno), umjeren pretklon — ruke uz 1. bok, hrpti i prsti se dotiču,' prsti smjeraju nazad; 4. a) izdržaj; b) prinoženjem prednožiti 1. — sku-čenjem predručno van: predlak-tice vodoravno pred tijelom, ruke svinute dolje, krajevi prstiju se lako dotiču, ulučeno nadmčiti, dlanovi unutra i sp. III. 1. stoj prednožni 1. — ulučeno odručiti, dlanovi gore; 2. a) stoj zanožni 1. unutra (prsti 1. noge uz petu d. noge) i sp. 'A okreta 1. na prstima obiju nogu u uspon spetni — d. ulučeniin predručenjem gore van, dlan dolje, ulučeno nadručiti, dlan unutra, 1. skučiti predručno van, pred-lakticrf vodoravno pred tijelom, svinuti dolje i sp. b) stoj križni d. sprijeda (prsti d. noge uz petu 1.) i 1 'A okreta 1. u uspon spetni — 1. ulučeno nadručiti. dlan unutra i sp. 3. spustiti se na cela stopala — odročiti, dlani gor; 4, a) drža; b) odnožiti z 1. nizko — zasukati dlani naprej in sp. IV. 1. a) izstopna stoja z 1. vstran v vzponu — upogniti odročno, spodnje lehti pred zgornjimi, vzklopiti naprej in sp. b) s prisunom z d. vzpon spetno — sklopiti (prsti smere proti telesu) in sp. 2. a) izstopna stoja z 1. vstran v vzponu — po iztegnjenju v odročenje izravnati dlani, dlani spredaj in sp. b) zasukati dlani dol in sp. 3. s prisunom z d. spetna stoja — priročiti, dlani noter; 4. drža. Prva vložka. I. 1. Skrižna stoja z 1. zadaj, vzpon — odročiti gor, vzklopiti ven; 2. 3. drža; II. 1. umik z 1. nazaj — skrčiti odročno, spodnje lehti pred zgornjimi, dlani dol; 2. 3. drža; III. 1. */, obrat v 1. na prstih obeh nog do zanožne stoje z d. — iztegniti v odročenje dol, vzklopiti ven; 2. 3. drža; IV. 1. s prisunom z d. vzpon spetno — skozi skrčenje predročno ven, spodnje lehti vodoravno pred telesom, sklopiti dol, konci prstov se lahno dotikajo, odročiti gor, vzklopiti ven; 2. 3. drža; V. 1. izstopna stoja z d. naprej — z 1. skozi odročenje, z d. z lokom v 1. priročiti, dlani zadaj in sp. 2. s prisunom z 1. vzpon spetno — z d. uločeno predročiti 3/4 gor ven, dlan gor, 1. pokrčiti predročno noter, spodnja leht poševno gor, vzklopiti nazaj (prsti smere 3. spustiti ee na cijela stopala — odručiti, dlanovi gore; 4. a) izdržaj; b) odnožiti 1. niško — zasuk d la nova napred i sp. IV. 1. a) stoj iskoračni 1. strance u usponu — sagnuti odručno, predlaktice pred zalalcticama, osoviti napred i sp. b) priključenjem d. uspon spetni — pesnice evinuti prama tijelu i sp- 2. a) stoj iskoračni 1. strance u usponu — pružiti u odručenje i (iza spru-ženja ruku!) izravnati pesnice, dlanovi napred i sp. b) zasuk dlanova dolje i sp. 3. priključenjem d. stoj spetni — priručiti, dlanovi unutra; 4. izdržaj. Prva uloška. I. 1. Stoj križni 1. straga, uspon — odručiti gore, osoviti van; 2. 3. izdržaj; II. 1. uzmak 1. nazad — skučiti odručno, predlaktice pred zalakti-cama, dlanovi dolje; 2. 3. izdržaj; III. 1. */, okret 1. na prstima obiju nogd u stoj zanožni d. — pružiti u odručenje dolje, osoviti van; 2. 3. izdržaj; IV. 1. priključenjem d. uspon spetni — skučenjem predručno van, predlaktice vodoravno pred tijelom, evinuti dolje, krajevi prstiju se lako dotiču, odručiti gore, osoviti van; 2. 3. izdržaj; V. 1. ' stoj iskoračni d. napred — 1. od- ručen jem, d. lukom na lvpriručiti. dlanovi nazad i sp. 2. priključenjem L uspon spetni — d. ulOčeno predručiti 3/4 gore van, dlani gore, 1. poskučiti u pruvom kutu predručno unutra, pred-lakticu koso gore, osoviti nazad proti sredi spodnje d. lehti) — lahen odklon v 1. — pogled na roke; 3- spustiti se na cela stopala — roke drža; VI. 1- izstopna stoja z 1. naprej — iztegniti v priročenje (po najkrajši poti), dlani zadaj, in sp. 2. in 3. — V. 2. in 3. v nasprotno stran; VII. !• vzpon — iztegniti v priročenje po najkrajši poti, dlani zadaj in odročiti, dlani dol; 2- 3. drža; VIII. !• spustiti se na cela stopala — pri-ročiti, dlani noter; 2- 3. drža. Druga sestava. 4- b) Prednožiti z 1. nizko; I. 1- a) izstopna stoja z 1. naprej, zanožiti z d. — odročiti, dlani dol in sp. h) s prednoženjem z d. V obrata v I. na prstih 1. noge, odnožiti, z d. — skozi vzročenje, dlani spredaj, skrčiti priročno, spodnje lehti pred zgornjimi, vzklopiti nazaj in sp. 2- a) izstopna stoja z d. vstran v vzponu — dlani izravnati in suniti ,v od-ročenje, dlani dol in sp. h) s prieunom z 1. spetna stoja v vzponu — skozi predročenje, upogniti predročno, d. spodnja leht nad levo, dlani dol in sp. 3- izstopna stoja z d. vstran — iztegniti v od ročen je, dlani dol; 4- a) drža; b) Vi obrata v d. na prstih obeh nog v zanožno stojo z 1. z d. predročiti, dlan dol, z 1. vzročiti, dlan spredaj in sp. II. 1- ЛА obrata v d. na prstih obeli nog v počep zanožno z I. noter, zmeren predklon — predročiti v d., hrbta spredaj in sp. • a) vzravnava, vzklon in izstopna stoja z 1. vstran — z lokom dol z 1. odročiti 3/4 dol, z d. pred- ročiti noter 3/4 dol (tik ob telesu) (prsti smjeraju prema sredini d. predlaktice) — umjeren otklon 1. — pogled na ruke; 3. spustiti se na cijela stopala — rukama izdržaj; VI. 1. stoj iskoračni 1. napred — pr užiti najkračim putem u priručenje, dlanovi nazad i sp. 2. i 3. = V. 2. i 3. u protivnu stranu. VII. 1. uspon — pružiti najkračim putem u priručenje, dlanovi nazad te odručiti, dlanovi dolje; 2. 3. izdržaj; VIII. 1. spustiti se na cijela stopala — priručiti, dlanovi unutra; 2. 3. izdržaj. 1 Drugi sastav. 4. b) Prednožiti 1. niško; I. 1.a) stoj iskoračni 1. napred, zanožiti d. — odručiti, dlanovi dolje i sp. b) prednoženjem d. % okreta 1. na prstima 1. noge, odnožiti d. — nadručenjem, dlanovi napred, skučiti priručno, predlaktice pred zalakticama, osoviti nazad i sp. 2. a) stoj iskoračni d. Strance u usponu — pesnice izravnati, te pružiti ruke u odručenje, dlanovi dolje i sp. b) priključenjem 1. stoj 9petni u usponu — predručenjem sagnuti predručno, d. predlaktica iznad 1., dlanovi dolje i sp. 3. stoj iskoračni d. Strance — pružiti u odručenje, dlanovi dolje; 4. a) izdržaj; b) % okreta d. na prstima obiju nogh u stoj zanožni 1. — d. pred-ručiti, dlan dolje, 1. nadručiti, dlan napred i sp. II. 1. V okreta d. na prstima obiju nogu u počučanj zanožno 1. unutra, umjeren pretklon — predručiti na d., hrpti napred i sp. 2. a) Dignuti se, usprav i stoj iskoračni 1. Strance — lilkom dolje 1. odru-čiti 3/4 dolje, d. predručiti unutra 3/4 dolje (neposredno uz tijelo), dlani zadaj (obe roki v isti smeri) in sp. b) s prenosom teže telesa na d. od-nožna stoja z 1. — z lokom dol z d. odročiti, 1. pokrčiti predrobno noter, spodnja leht vodoravno, dlani dol in sp. 3. a) z d. poskok na mestu, 1. pokrčiti zanožno (golen in stopalo vodoravno) — lahen odklon vi. — , z d. uločeno predročiti 3/4 gor 1 ven, dlan gor, 1. upogniti predrobno noter, spodnja leht poševno gor, vzklopiti nazaj, pogled na d. roko in sp. b) vzklon in izstopna stoja z 1. vstran — z lokom dol z 1. odročiti, d. pokrčiti predročno noter, spodnja leht vodoravno, dlani dol in sp. 4. a) z I. poskok na mestu, d. pokrčiti zanožno (golen in stopalo vodoravno) — lahen odklon v d. — z 1. uločeno predročiti 3/4 gor ven, dlan gor, d. upogniti predročno noter, spodnja leht poševno gor, vzklopiti nazaj — pogled na 1. roko in sp. b) vzklon in izstopna stoja z d. vstran odročiti z lokom dol, dlani dol in sp. III. 1. skrižna stoja z 1. zadaj, počep, predklon — skozi uločeno vzro-čenje, dlani noter in skrčeno pred-ročenje ven, spodnje lehti vodoravno, sklopiti dol, konci prstov se rahlo dotikajo, predročiti, dlani ven (konci prstov smere proti tlom) in sp. 2. a) z uločenjem lehti zasukati dlani proti sebi in naprej in (z lahnim sklopljenjem) gor (prsti smere naprej) in sp. b) vzklon, vzravnava v skrižno stojo z 1. zadaj — skozi priročno skrčenje, spodnje lehti pred telesom, vzklopiti naprej, mazinca se dotikata, iztegniti v vzročenje vzklop-Ijeno ven in sp. 3. izravnati dlani in odročiti, dlani gor; 4. izstopna stoja z 1. vstran; dlanovi nazad (obje ruke imadu isti smjer) i sp. b) prenosom težine tijela na d. stoj odnožni 1. — Ifikom dolje d. od-ručiti, 1. poskučiti u pravom kutu predručno unutra, predlaktica vodoravno, dlanovi dolje, i sp. 3. a) d. poskok na mjestu, l. poskučiti u pravom kutu zanožno (golijen i stopalo vodoravno) — umjeren otklon 1. — d. ulučeno predručiti 3/4 gore van, dlan gore, 1. sagnuti predručno unutra, predlaktica koso gore, osoviti nazad, pogled na d. ruku i sp. b) usprav i stoj iskoračni 1. strance — lukom dolje 1. odručiti, d. poskučiti u pravom kutu predručno unutra, predlaktica vodoravno, dlanovi dolje i sp. 4. a) 1. poskok na mjestu, d. poskučiti u pravom kutu zanožno (golijen i stopalo vodoravno) — umjeren otklon d. — 1. uldčeno predručiti 3/4 gore van, dlan gore, d. sagnuti predručno unutra, predlaktica koso gore, osoviti nazad, pogled na 1. ruku i sp. b) usprav i stoj iskoračni d. strance — odručiti lukom dolje, dlanovi dolje, i sp. III. 1. stoj križni 1. straga, počučanj, pretklon — ulučenim nadruče-njem, dlanovi unutra, i skučenim predručenjem van, predlaktice vodoravno, svinuti dolje, krajevi prstiju se lako dotiču, predručiti, dlanovi van (krajevi prstiju smje-raju ka tlu) i sp. 2. a) ultičenjem ruku zasukati dlauove prama sebi i napred i (lakim svi-nučem gore (prsti smjeraju na-pred) i sp. b) usprav, dignuti se u stoj križni 1 straga — priručnim slcučenjem, predlaktice pred tijelom, osoviti napred, mezimci se dotiču, iste-gnuti u nadručenje, osovljeno van i sp. 3. pesnice izravnati i odručiti, dlanovi gore; 4. stoj iskoračni 1. strance; IV. !• a) s prenosom teže telesa odnožna stoja z 1. — L pokrčiti zaročno, spodnja leht vodoravno na križu, dlan zadaj, d. zasukati, dlan dol in sp. b) */, obrat v d. na prstih obeh nog v skrižno stojo z d. spredaj; 2. a) I. iztegniti v odročenje, dlan dol, d. pokrčiti zaročno, spodnja leht vodoravno na križu, dlan zadaj in sp. b) z d. odnožiti — z 1. priročiti, d. iztegniti v priročenje in sp. s čelnimi loki v d. vzročiti, dlani spredaj in sp. 3' s prisunom z d. spetna stoja — s čelnimi loki v 1. priročiti, dlani noter; 4. drža. Druga vložka. Telovadke so razdeljene v četverostope in odštete od d. proti 1. na prve, druge, tretje, četrte. Kadar se drže telovadke v četverostopih za roke, imata prva in četrta vnanjo roko v boku, hrbet ob telesu, prsti smere nazaj. I. 1- Prva: izstopna stoja z 1. vstran, odnožiti z d. nizko; četrta: izstopna stoja z d. vstran, odnožiti z 1. nizko; 2. prva: s prisunom z d. spetna stoja; četrta: s prisunom z 1. spetna stoja; 3- vse: drža; H. 1- prva in druga: izstopna stoja z 1. vstran, odnožiti z d. nizko; tretja in četrta: izstopna stoja z d. vstran, odnožiti z 1. nizko; vse: skozi predročenje ven od-ročiti gor, prijeti se za roke, dlani spredaj; 2. prva in druga: s prisunom z d. spetna stoja; tretja in četrta: s prisunom z 1. spetna stoja; 3. drža; III. 1. izstopna stoja z d. naprej s spojenimi rokami zaročiti, dlani gor in sp. IV. 1. a) prenosom težine tijela na d. stoj odnožni I. — 1. poskučiti u pra-, vom kutu zaručno, tpredlaktica vodoravno na križima, dlan na-zad, d. zasukati, dlan dolje i sp. b) */, okretom d. na prstima obiju nogft u stoj križni d. sprijeda; 2. a) 1. istegnuti u odručenje, dlan dolje d. poskučiti u pravom kutu zaručno, predlaktica vodoravno na križima, dlan nazad i sp. b) d. odnožiti — 1. priručiti, d. izte-gnuti u priručenje i sp. čelnim lu-kovima na d. nadručiti, dlanovi napred i sp. 3. prinoženjem d. stoj spetni — čelnim Nikovima na 1. priručiti, dlanovi unutra; 4. izdržaj. Druga uloška. Vježbačice razdijeljene su u četvero-stupe i odbrojene od d. prema L na prvu, drugu, treču, četvrtu. Kad se drže vježbačice u četveroetupima za ruke, imadu prva i četvrta vanjsku ruku u boku, hrbat ruke uz tijelo, prsti smje-raju nazad. I. 1. Prva: stoj iskoračni 1. Strance, odnožiti d. niško; četvrta: stoj iskoračni d. strance, odnožiti 1. niško; 2. prva: prinoženjem d. stoj spetni; četvrta: prinoženjem 1. stoj spetni; 3. sve: izdržaj (druga i treča imadu dakle u cijelom I. taktu izdržaj); II. 1. prva i druga: stoj iskoračni 1. Strance, odnožiti d. niško; treča i četvrta: stoj iskoračni d. strance, odnožiti 1. niško; sve: predručenjem van odručiti gore, uhvatiti se za ruke, dlanovi napred; 2. prva i druga: prinoženjem d. stoj spetni; treča i četvrta: prinoženjem 1. stoj spetni; 3. sve: izdržaj; III. 1. stoj iskoračni d. napred — spojenim rukania zaročiti, dlanovi gore i sp. izstopna stoja z 1. naprej — s spojenimi rokami predročiti, dlani dol in sp. poskok na 1., pokrčiti zanožno d. (golen in stopalo vodoravno) — s spojenimi rokami odročiti gor, dlani spredaj — križ uleknjen; vse: izpustiti roke in po najkrajši poti začeti prihodnji gib; prva: klek na d. — z 1. odročiti gor, z d. odročiti dol, dlani dol; četrta: s prisunom z d. spetna stoja in klek na 1. — z d. odročiti gor, z 1. odročiti dol, dlani dol; druga: prinožiti z d., 'A obrata v 1. na prstih obeh nog in umik z 1. nazaj — predročiti gor, dlani dol; 7 | tretja: prinožiti z d., Vi obrata v d. na prstih obeh nog in umik z d. nazaj — predročiti gor, dlani dol; 3. drža: V. prva: vzravnava in izstopna stoja z d. vstran — z d. odročiti gor, z 1. odročiti dol, dlani dol; četrta: — prva v nasprotno stran; druga: s V obratom v d. na peti d. noge in s prisunom z 1. spetna stoja in klek na 1. — z 1. odročiti gor, z d. z lokom dol odročiti, dlani dol; tretja: = druga v nasprotno stran; 3. drža; VI. prva: s prisunom z d. spetna stoja; četrta: s prisunom z 1. spetna stoja; druga: vzravnava, s prisunom z 1. spetna stoja; tretja: vzravnava, s prisunom z d. spetna stoja; vse: po najkrajši poti odročiti gor, prijeti se za roke, dlani spredaj; 3. drža; 2. stoj iskoračni 1. napred — spojenim rukama predručiti, dlanovi dolje i sp. 3. poskok na 1., poskučiti u pravom kutu d. (golijen i stopalo vodoravno) — spojenim rukama odručiti gore, dlanovi napred — krsta uvinuta; IV. 1. sve: spustiti ruke i najkračim putem početi slijedeoe gibanje; prva: klek d. — 1. odručiti gore, d. odručiti dolje, dlanovi dolje; čet vrta: priključenjem d. stoj spetni i poklek 1. — d. odručiti gore, 1. odručiti dolje, dlanovi dolje; druga: priključiti d., V okreta 1. na prstima obiju nogCi i uzmak 1. nazad — predručiti gore. dlanovi dolje; treča: priključiti 1., Vi okreta d. na prstima obiju nogfl i uzmak d. nazad — predručiti gore, dlanovi dolje; 2. 3. izdržaj; V. 1. prva: dignuti se i stoj iskoračni d. Strance — d. odručiti gore, 1. odručiti dolje, dlanovi dolje; četvrta: = prva na proti vini stranu; druga: sa V okretom d. na peti d. noge i priključenjem 1. stoj spetni i klek 1. — 1. odručiti gore, d. lfikom dolje odručiti, dlan dolje; treča: = druga na protivnu stranu; 2. 3. izdržaj; VI. 1. prva: priključenjem d. stoj spetni; četvrta: priključenjem 1. stoj spetni; druga: dignuti se, priključe- njem 1. stoj spetni; treča: dignuti se, priključenjem d. stoj spetni; sve: najkračim putem odručiti gore, uhvatiti se za ruke, dlanovi napred; 2. 3. izdržaj; 2. 3. 3. 1. 4. b) 2. a) b) VII. skrižna stoja z d. spredaj — izpustiti se in skozi predročenje ven priročiti, dlani noter; 1/1 obrat v 1. v vzpon spetno; spustiti se na cela stopala; VIII. skozi predročenje ven odročiti gor, prijeti se za roke, dlani spredaj; drža; IX. = III. X. do XII. = IV. do VI. prva kakor prej četrta in obratno, druga kakor prej tretja in obratno; XIII. in XIV. =' VII. m VIII. XV. vse: izpustiti se in skozi predročenje ven priročiti, dlani noter; prva in druga: izstopna stoja z d. vstran, odnožiti z 1. nizko; tretja in četrta: izstopna stoja z 1. vstran, odnožiti z d. nizko; prva in druga: s prisunom z 1. spetna stoja; tretja in četrta: s prisunom z d. spetna stoja; drža. XVI. prva: izstopna stoja z d. vstran, odnožiti z 1. nizko; četrta: izstopna stoja z 1. vstran, odnožiti z d. nizko; prva: s prisunom z 1. spetna stoja; četrta: s prisunom z d. spetna stoja; drža; druga in tretja ves takt drža. Tretja sestava. Prednožiti z d. — predročiti, dlani dol in ep. I. skozi prinoženje zanožiti z d. — z loki dol vzročiti, dlani spredaj in sp. počep zanožno z d., 1. na celem stopalu, zmeren predklon — predročiti dol, dlani dol (d. noga in telo v ravni črti); vzravnava, vzklon, K obrata v 1-na prstih 1. noge, z d. z lokom v d. skrižna stoja spredaj —- skozi predročenje gor ven napogniti predročno gor ven, spodnje lehti VII. 1. stoj križni d. sprijeda — spustiti ruke i predručenjem van pri-ručiti, dlanovi unutra; 2. J/, okret 1. u uspon spetni; 3. spustiti se na cijela stopala; VIII. 1. predručenjem van odručiti gore, uhvatiti se za ruke, dlanovi na-pred; 2. 3. izdržaj; IX. = III. X. do XII. = IV. do VI. prva kao četvrta i obratno, druga kao treča i obratno; XIII. i XIV. = VII. i VIII. XV. 1. sve: spustiti ruke. i predručenjem van priručiti, dlanovi unutra; prva i druga: stoj iskoračni d. Strance, odnožiti 1. niško; treča i četvrta: stoj iskoračni 1. strance, odnožiti d. niško; 2. prva i druga: priključenjem 1. stoj spetni; treča i četvrta: priključenjem d. stoj spetni; 3. izdržaj; XVI. 1. prva: stoj iskoračni d. strance, odnožiti 1. niško; četvrta: stoj iskoračni 1. strance, * odnožiti d. niško; prva: priključenjem 1. stoj spetni; četvrta: priključenjem d. stoj spetni; izdržaj; druga i treča cijeli takt izdržaj. Troči sastav. 4. b) Prednožiti d. —■ predručiti, dla- novi dolje i sp. I. prinoženjem zanožiti d. — ldko-vima dolje nadručiti, dlanovi na-pred i sp. 2. a) počučanj zanožno d., 1. na cijelom stopalu, umjeren pretklon — predručiti dolje, dlanovi dolje (d. noga i tijelo u pravcu); b) dignuti se, usprav, Vi okreta 1. na prstima 1. noge, d. lukom na d. stoj križni d. sprijeda — predručenjem gore van u pravom kutu sagnuti gore van, predlaktice vo- 2. 3. 1. vodoravno v višini čela, d. nad I. (se n e dotikata), dlani dol in sp. 3. a) Vt obrata v 1. na prstih obeh nog — uločiti vzročno, dlani gor, konci prstov se rahlo dotikajo (d. spodnja leht se pomika noter dol krog leve spodnje lehti), in sp. b) % obrata v 1. na prstih obeh nog (z rokama drža) in sp. 4. a) Vi obrata v 1. na prstih obeh nog do skrižne stoje z 1. spredaj v vzponu (z rokama drža) in sp. b) spustiti se z d. na celo stopalo (z rokama drža); II. 1. a) skozi prinoženje izstopna stoja z 1. nazaj — iztegniti v vzročenje, dlani noter in s čelnimi loki noter odročiti 1/4dol, dlani zadaj; b) prednožiti z d. — skozi odročenje, dlani dol, skrčiti zaročno, spodnje lehti vodoravno ob telesu, dlani dol; 2. a) izstopna stoja z d. naprej, zanožiti z 1., zmeren predklon — suniti v pred ročen je noter, dlani noter, dlani in prsti se dotikajo, in sp. odročiti, dlani zadaj (1. noga in telo v ravni črti) in sp. b) vzklon — */, obrat na prstih d. noge v prednožno stojo z 1. — (pred obratom) priročiti, dlani noter in sp. 3. predročiti, vzklopiti gor; 4. a) drža; b) s prisunom z d. spetna stoja — izravnati dlani in priročiti, dlani noter in sp. III. 1. izstopna stoja z d. naprej — z d. predročiti 3/4 gor, dlan dol, z 1. zaročiti, dlan gor; 2. a) z 1. skozi priročenje predročiti 3/4 gor, dlan dol; b) zasuk trupa za 90° v d. — vzro-čiti, dlani spredaj in sp. 3. a) zmeren predklon — z loki v d. predročiti dol, dlani zadaj in sp. b) vzklon — odsuk trupa za 90° v 1. — (po odsuku trupa) skozi pred-ročenje vzročiti, dlani spredaj in sp. doravno u višini čela, d. iznad 1. (ne dotiču se), dlanovi dol je i sp. 3. a) Vi okreta 1. na prstima obiju no- nogu — ulGčiti nadručno, dlanovi gore, krajevi prstiju se lako dotiču (d. predlaktica ide unutra dolje oko 1. predlaktice) i sp. b) Vi okreta 1. na prstima obiju nogu (— rukama izdržaj —) i sp. 4. a) % okreta 1. na prstima obiju nogu u stoj križni 1. sprijeda u usponu (— rukama izdržaj —) i sp. b) spustiti se d. na cijelo stopalo (— rukama izdržaj); II. 1. a) prinoženjem stoj iskoračni 1. nazad — istegnuti u nadručenje, dlanovi unutra i čelnim lukovima unutra odručiti */4 dolje, dlanovi nazad; b) prednožiti d. — odručenjem, dlanovi dolje, slcučiti zaručno, predlaktice vodoravno uz tijelo, dlanovi dolje; 2. a) stav iskoračni d. napred, zanožiti L, umjeren pretklon — sunuti u predručenje unutra, dlanovi unutra, dlanovi i prsti se dotiču, i sp. odručiti, dlanovi nazad (L noga i tijelo u pravcu) i sp. b) usprav — 1/1 okretom na prstima d. nog u stoj prednožni 1. — (pri-je okreta) priručiti, dlanovi unutra i sp. 3. predručiti, osoviti gore; 4. a) izdržaj; b) priključenjem d. stoj spetni pesnice izravnati i priručiti, dlanovi unutra i sp. III. 1. stoj iskoračni d. napred — d. pred- ručiti 3/4 gore, dlan dolje, 1. za-ručiti, dlan gore; 2. a) 1. priručenjem predručiti 3/4 gore, dlan dolje; b) zasuk tijela za 90° na d. — nad-ručiti, dlanovi napred, i sp. 3. a) umjeren pretklon — lukovima na d. predručiti dolje, dlanovi nazad i sp. b) usprav — odsuk tijela za 90° na 1. — (poslije odsuka) priručenjem nadručiti, dlanovi napred i sp. 4. a) 'A obrata v L na prstih obeh nog in s prisunom z d. spetna stoja — skozi odročenje priročiti (po obratu), dlani noter; , b) prednožiti z d. nizko — zaročiti, dlani gor in sp. IV. 1. a) izstopna stoja z d. naprej v vzponu — predročiti dol ven, sklopiti dol in sp. b) izstopna stoja z 1. naprej v vzponu — predročiti ven, sklopljeno dol in sp. 2. a) iastopna stoja z d. naprej v vzponu — predročiti gor ven, sklopljeno dol in sp. b) poskok na d., pokrčiti zanožno 1. (golen in stopalo vodoravno) — odročiti gor, dlani izravnati, dlani spredaj, križ uleknjen; 3- s prisunom z 1. spetna soja — skozi odročenje priročiti, dlani noter; 4. drža. 4. a) Уч okreta 1. na prstima obiju nogu i priključenjem d. stoj spetni — (poslije okreta) odručenjem pri-ručiti, dlanovi unutra; b) prednožiti d. niško — za ničiti, dlanovi gore i sp. IV. 1. a) stoj iskoračni d. napred u usponu — predručiti dolje van, svinuti dolje i sp. b) stoj izkoračni 1. napred u usponu — predručiti van, svinuto dolje i sp. 2. a) stoj iskoračni d. napred u usponu — predručiti gore van, svinuto dolje i sp. b) poskok na d., poskučiti u pravom kutu 1., (g o 1 i j e n i stopalo vodoravno) — odručiti gore, pesnice izravnati, dlanovi napred, križa uvinuti; 3. priključenjem 1. stoj spetni —-odručenjem priručiti, dlanovi unutra; 4. izdržaj. Gradivo za vadbo članov Prosti prevod po „Telocviku“ br. Fran te Erbena. Srbphrvatski prevod br. Sulceja, slovenski prevod br. dr. Kuščerja. čas večernih vaj članov delimo na tri dele. Prvi in tretji del služi skupnim vajam, srednji vadbi v vrstah z dvema menjavama. V prvem delu prinašamo: proste vaje, vaje s palicami, z ročki, redovne vaje in igre. Vaje so tako sestavljene, da zaposlijo v vsaki uri roke, trup in noge. Razen tega so sestavljene za postopno uporabo vseh položajev in gibov našega sistema. Poslednji del je namenjen vadbi pohoda s petjem; kjer razmere to dovoljujejo, tudi s spremljanjem glaso-virja. V tem delu bomo prinašali pesmi-koračnice: sokolske in narodne (po možnosti tudi z notami). Pri vadbi vrst delimo člane v štiri skupine. Prva od teh je namenjena dobrim telovadcem, druga izvežbanejšim, tretja slabim, četrta pa začetnikom. Vrijeme večernjih vježbi članova dijelimo na tri česti. Prva i treća čest služi skupnim vjež-bama, a srednja vježbanju u odjele-njima sa dvije promjene. U prvoj česti donosit ćemo vježbe: proste, sa palicama, bučicama. redovne i igre. Vježbe če biti sastavljene tako, da u svakome satu budu zaposlene ruke, trup i noge. Osim toga biti če sastavljene za postepenu upotrebu sviju položaja i gibanja našeg sustava. Posljednja čest namijenjena je vjež-bama hodanja sa pjevanjem, a gdje prilike dozvoljavaju i uz pratnju glaso-vira. U to j česti donosit čem o poputnice: sokolske i narodne (po mogučnosti i sa kajdama). Kod vježbi odjelenja dijelimo članove u četiri skupine. Prva od ovih odredena je dobrim vježbačima, druga naprednim, treča slabim, a posljednja početnicima. Tudi tu izbiramo gradivo, ki zaposluje v vsaki telovadni uri celo telo. Priporočamo, da se povsod tam, kjer razmere to dopuščajo, podaljša vadba na eno uro in pol. V tem primeru naj se odredi dvajset minut za uvodno vadbo, po dvajset minut za orodja, na zaključku pa 10 minut za pohod. Brez-dvomno je, da bo tako podaljšanje telovadcem zelo koristilo. Ako se v kakem društvu nikakor ne more dobiti te pol ure, potem je vendar treba dodati 10 minut pohoda. Takšna razdelitev odgovarja vsem zahtevam, ki jih stavljajo na društveno telovadbo izkušeni strokovnjaki, ki so osiveli v sokolskih telovadnicah in ki so se sami uverili o koristih po teh načelih ravnane telovadbe. Nikakor se ne oddaljujemo od dosedanjega razporeda; izjema je morda edino v tem, ' vračamo v predkoleb, je treba s popolnoma ulelcnjenim križem preiti v strmoglavo veso spredaj, s čim večjim zaklonom glave, Iz strmoglave vese prehajamo v oporo, bolj s silo koleba, nego vzpiranja. Tudi to gibanje se izvaja z uleknjenim križem, kar pa dosežemo šele z vztrajno vadbo. 2. del: Konj na Sir z ročajema. Osnova: Meti zanožno — odnožno. Iz vzpore spredaj na ročajih, lihe vaje z notranjim prijemom desne, sode z notranjim prijemom leve. 1. Premah odnožno z levo naprej zunaj — premah odnožno z levo nazaj — premah zanožno snožno v desno s celim obratom5 v levo okolu desne * Za lažje razumevanje metov z obrati smatram za najprimernejše, da se označijo ▼si obrati kot celota, nikakor ne samo mot, ki ec izvede po določnem metu. Zato spajam v zgornjem primeru prvega pol obrata (ki je potreben, če hočemo izvesti zanožni premah) z drugo polovico obrata (s katero po premahu preidemo zopet v vzporo) v cel obrat. — Op. prcl. č$ga je miran spad u visak okomiti nemoguč, biti če dobro, da se u potporu zaustavi. Žestoki spad u visak okomiti prouzrokuje nemilo trgnuče glavom. 6. Iz zamaha nathvatom upor usklopce uvito — kovrtljaj napred — velekovrtljaj nazad — premah prednji u visak — premah stražnji. Opaska. U devedesetim godinama minulog vijeka, bio je upor u s k o p -ce uvinuto idealom sviju odličnih vježbača, koji podjednako žude za napretkom. Nazivahu ga «salonka». Izvodi se ovako: Kada se poslije jakog zamaha vračamo u prednjih, treba sa potpuno uvitim križima preči u visak strmoglavi (prednji) uz čim veči zaklon glave. Iz viška strmoglavog do-lazimo u potpor više šilom zamaha, nego li upiranja. I to gibanje izvodi se uvitim križima, što postizavamo tek usirajnom vježbom. 2. čest: Konj u šir sa livataljkama. Osnova: Metanja zanožna — od-nožua. Iz potpora prednjeg na hvataljkama, neparne vježbe unutarnjim hvatom desne, parne unutarnjim hvatom lijeve. 1. Premah odnožni lijevom napred van — premah odnožni lijevom nazad — premah zanožni sunoške desno sa cijelim okretom1 lijevo oko desne ruke * Za laglje razumijevanje metanja s okretima smatram najzgodnijim, da se svi okreti istaknu kao cjelina, nipoSto samo okret, koji se izvodi poslije stanovitog metanja. Zato u gornjem slučaju spajam prvog рб okreta (nužnog, hoče li se izvesti premah zanožni) sa drugom polovicom okreta (kojom iza premaha dolazimo opet u potpor) u cijeli okrot. — Op. pr. roke v vzporo spredaj z levo na hrbtu, z desno na zadnjem ročaju — seskok1 s kolesom odnožno z desno nad sedlom m zadnjim ročajem s poldrugim obratom v levo (levi bok pri sedlu). Pripomba. Čisti premah za-nožno snožno v desno s celim obratom v levo okolu desne roke v vzporo spredaj z levo na hrbtu, desno na zadnjem r 9 c a j u ne dovoljuje levi nogi, da bi se po odnožnem premahu povrnila na trup konja, kakor to često vidimo. Saj ima ta premah ravno namen, da noga, ko se vraga iz njega, d;i telovadcu primeren zamah za naslednji met. S tem premahom poženemo iz vzpore tudi desno nogo, ki počiva na trupu konja, in zdaj se dvigneta obe spojeno, zanožno, t. ■ j. s sprednjo stranjo obrnjeni proti površini konja, nad hrbet. V to svrho se krepko odrinemo z levo roko od sprednjega ročaja in prenesemo vso težo telesa na desno roko ter tako — z obratom v levo in preprijemom z levo na hrbet — preidemo v predpisano vzporo spredaj. Ker ima zdaj desna noga še nadaljnjo nalogo, je ne smemo spustiti na trup konja, marveč nadaljujemo z njo met brez dotika konja do stoje na tleh. 2. Na drugo stran. 3. Premah odnožno z levo naprej zunaj — premah odnožno z levo nazaj — premah zanožno snožno v desno s celim obratom v levo okolu desne roke v vzporo spredaj z levo na hrbtu, z desno na zadnjem ročaju — (premah odnožno z desno naprej zunaj s celim obratom v levo okolu desne roke v jezdno vzporo na ročajih z levo nogo ' Opis na ta način, t. j. z besedo «50-skok>, izključuje dodatek na koncu: do stoje na tleh. — Op. prel. • Del sestave, ki je v (oklepajih), bi bilo bolje nazvati: kolo odnožno z desno s celim obratom v levo t jezdno vzporo nad zadnjim ročajem. u potpor prednji lijevom na hrptu, desnom na stražnjoj hvataljci —■ sa-skok5 kolom odnožnim desnom nad sedlom i stražnjom hvataljkom sa po-drugim okretom lijevo (lijevi bok kod sedla). O p a s k a. čisti premah z a -nožni sunoške desno s cije- li m okretom lijevo oko desne ruke u potpor prednji lijevom na hrptu, desnom na stražnjoj hvataljci ne dozvo-ljava lijevoj nozi, da se iza premaha odnožnog povrati na trup konja, kao što to često vidjevamo. Taj premah, iz kojega se noga vrača, ima da joj posluži odgovarajučim zamahom za naredno metanje. Tim premahom nazad otisnuti čem o iz potpora i desnu nogu, koja počiva na trupu konja i sada če se obje, spojene, zanožno, t. j. pred-njom stranom okrenute epram gornje plohe, nadnijeti nad hrbat. U tu svrhu snažno čemo se odraziti lijevom rukom s prednje hvataljke i prenijeti svu težinu tijela na desnu ruku, pa se tako — okretom lijevo i prehvatom lijeve na hrbat — prenijeti u prepisani potpor prednji. Kako sada još i desna noga ima da izvrši daljnju zadaču, to ona ne klone na trup konja, nego nastavlja u metanju bez dodira o konja sve do stoja na tlu. ‘2. Obrnuto. 3. Premah odnožni lijevom napred van — premah odnožni lijevom nazad — premah zanožni sunoške desno sa cijelim okretom lijevo oko desne ruke u potpor prednji lijevom na hrptu desnom na stražnjoj hvataljci — (premah odnožni desnom napred van sa cijelim okretom lijevo oko desne ruke u potpor jašeči na hvataljkama li- 0 Opis ovim načinom, t.j. riječju saskok, isključujo dodatak na koncu: do stoja na tlu. — Op. pr. spredaj — premah odnožno z desno naprej zunaj)5 — premah odnožno z levo nazaj — premah odnožno z desno nazaj — zanožka v levo. 4. Na drugo stran. 5. Premah odnožno z levo naprej ven — premah odnožno z levo nazaj — premah zanožno snožno v desno s celim obratom v levo okolu desne roke v vzporo spredaj z levo na hrbtu, z desno na zadnjem ročaju — kolo odnožno z desno s celim obratom v levo okolu desne roke nad sedlom v vzporo zadaj na ročajih — seskolc s kolesom zanožno z desno s polobra-t o m v levo." 6. Na drugo stran. 7. Premah odnožno z levo naprej zunaj — premah odnožno z levo nazaj — premah zanožno snožno v desno s celim obratom v levo okolu desne roke v vzporo spredaj z levo na hrbtu, z desno na zadnjem ročaju — kolo odnožno z desno s celim obratom v levo okolu desne roke nad sedlom v vzporo zadaj na ročajih — premah zanožno z desno in premah odnožno z desno naprej zunaj — premah odnožno z levo nazaj — premah odnožno z desno nazaj v vzporo spredaj na ročajih — zanožka z levo. Pripomba. Vajo, sestavljeno iz premaha zanožno z desno in premaha odnožno z desno zunaj, bi imenovali najprimerneje kolo zanožno z desno zunaj. Po zadnjem premahu odnožno nazaj ne smemo spustiti desne noge v vzporo spredaj z namenom, da se z njo od tam odrinemo. To sledi jasno iz načela, po katerem se nogi ali noga, ki izvaja met, ne sme dotikati konja. S tem premahom dobimo zamah, potreben za izvedbo lepe zanožke, pri kateri je telo vodoravno. * Analogno z opazko 2. v 1. sestavi. (Se nadaljuje.) jevom nogom sprijeda — premah od-nožni desnom naprijed van“) — premah odnožni lijevom nazad — premah odnožni desnom nazad — zanoška lijevo. 4. Obrnuto. 5. Premah odnožni ljevom napred van — premah odnožni lijevom nazad — premah zanožni sunoške desno sa cijeliin 'okretom lijevo oko desne ruke u potpor prednji ljevom na hrptu-, desnom na stražnjoj hvataljci — kolo odnožno desnom s cijelim okretom lijevo oko desne ruke nad sedlom u potpor stražnji na hvataljkama — sa-skok kolom zanožnim desne sa po okreta lijevo7. C. Obrnuto. 7. Premah od nožni lijevom napred van — premali odnožni lijevom nazad — premah zanožni sunoške desno sa cijelim okretom lijevo oko desne ruke u potpor prednji lijevom na hrptu, desnom na stražnjoj hvataljci — kolo odnožno desnom sa cijelim okretom lijevo oko desne ruke nad sedlom u potpor stražnji na hvataljkama — premah zanožni desnom i premah odnožni desnom napred van — premah odnožni lijevom nazad — premah odnožni desnom nazad u potpor prednji na hvataljkama — zanosim lijevo. 0 paska. Vježbu, s a s t a v -ljenu iz premaha zanožnog desnom i premaha odnož-nog desnom van, nazvali bismo kolo zanožno desnom van. Iza posljednjeg premaha odnožnog nazad ne smije desna noga da klone u potpor prednji sa svrhom, da se odo-vud otisne. To je jasno iz zasade, prema ltojoj noge ili noga, koja izvodi metanje, ne smije da ee otire o konja. Ovim premahom dobivamo zamah, od-govarajuči lijerpoj zanošci, pri kojoj je tijelo vodoravno. “ Vježbe u (zagradi) bilo bi bolje na-zvati: kolo odnožno desnom sa cijolim okretom lijevo u. potpor jažeći nad straž-njom hvataljkom. 1 Analogno sa opaskom 2. n 1. vježbi. (Nastavitčese.) Primeri vadbenih ur v telovadnici za članice. Vaje s celim telesom (5 min.) Vaje v ravnotežju Izmena stoje s poskokom Živo orodje: stojne vese Odpori Vaje v j ravnotežju Pretegi Vaje z nogami, rokami (10 min.) i Dolga kolebnica: preskakovanje Kiji: veliki in srednji čelni kolebi in krogi (tudi s ‘/i obr.) i Konj vzdolž: meti prednožno — odnožno Palice: vodoravni in navpični položaji Skok v višino: proskok Navpična lestev: stopanje, ročkanje Vzravnavalni j gibi (5 min.) Palice Vaje z nogami v legi Dolga palica ■ i Vaje s tru- j pom: v stojah iztegnjenih nog Odpori in pretegi s palicami Preskok čez gred Opora (!0 min) : [ Bradlja: opora in izmene, sed, obrati, meti. Miza na šir: meti zanožno, (prevali) Dvojni drog: meti v vesi in j opori Bradlja: meti z obrati 1 Konj na šir: meti odnožno — odbočno Gred: ležne opore — ustopi Skok - tek (5 min.) Skok v teku Prisunski korak S rt rt S ^ D H ! Poskočni poikin korak Dolga kolebnica: pod-tekanje Valčkov korak Vese (10 min.) Krogi: izmena vese stojno -ležno — kroženje Poševna lestev: i stopanje po spodnji strani — ročkanje v vesi Kolotek: kolovanje brez obratov in z obrati Krogi: izmene ves s kolebom | Doskočni drog: j vesa — obrati — ročkanje z obrati Dvovišinska bradlja: meti v vesi — sed Skupne (!5 min.) Redovne: zbor v dvored - V, obrat na mestu, hod-tek v dvostopih — ! slog v dvored Proste: gibi iztegnjenih rok, upogibanje in iz-tegnenje — nožne stoje, počepi Palice: vodoravni položaji v čelni ravnini — koračne stoje - gibi trupa — 4t obrat na mestu — v hodu Redovne: 1/ obrat na mestu in v hodu — tek Proste: gibi s skrčeva-njem in suvanjem — i stoje iztegnjenih in skrčenih nog Kiji: veliki in srednji čelni kolebi in krogi — gibi nog - tudi s skoki U (M CO »O CO > >N > O O "d .. o O) JZ Ou ^ ° o. > bfl oj Д C o ’Sd2 O. o. rt kj J? m CQ n rt 1 m ° .2 5 -S 2 »•? O ;: X OD M з -«-» '7? o ^ as." -O N > « ^ Oh o 00 Gradivo za vadbo članic Prosti prevod po sestavku s. Milade Male v „Cvičitelki“. Srbohrvatski prevod br. Šulceja, slovenski prevod s. Trdinove. Prinašamo tu prevod primerov vadbenih ur, o katerih piše pisateljica takole: «Nalašč ne imenujemo teh primerov načrt. Pri načrtu moramo upoštevati še drugo, kakor: postopanje od lažjega k težjemu, različnost, enakomerno zaposlenje celega telesa v vsaki telovadni uri; treba je, da izvedemo popolnoma, česar pa ni možno pokazati pri 12 vadbenih urah.» «V seji ženskega vaditeljskega zbora COS. leta 1921. je bilo določeno, da se uvedejo v vadbene načrte petminutne vložke, istočasno je bila izražena tudi želja, da naj prinaša «CvičiteIka» primere takih vadbenih ur.» Upamo, da bodo vaje tudi našim članicam dobro služile. Morda bodo kje rekli, da so vaje za nas pretežke; vendar smo prepričani, da so tudi pri nas društva, ki bodo lahko izvajala vse vaje. Ona društva, ki še ne vadijo dolgo časa, ali ki niso vadila mnogo na orodju, naj se nikar ne silijo izvajati vseh vaj; delajo naj najpreje vaje 1. stopnje in kadar jih obvladajo popolnoma, naj začno z 2. stopnjo itd. Večkrat vidimo v telovadnicah, da prednjačica vajo pokaže, telovadke pa jo napravijo potem vsaka po enkrat, kakor si jo je pač vsaka zapomnila. Ni zadosti, da prednjačica vajo le dobro pokaže, mora jo tudi dobro proučiti in telovadke potem opomniti na vse finese, ter naj tudi popravi vsaki telovadki napake in ji natanko razloži, kaj in zakaj dela napačno. Vsako vajo naj torej telovadke po-nove večkrat v isti uri, če je treba. V vsaki telovadni uri naj pa že znane vaje zopet ponove. Seveda pa ponavljanje zopet ne sme vplivati dolgočasno. Donosimo prijevod primjerž. vjež-bovnih sati, o kojima govori spisate-ljica slijedeče: «Ove primjere nijesmo hotimice nazvali načrtom. Pri načrtu treba računati još i sa koječim drugim, kao: sa postupanjem od lagljega k težemu i sa raznolikošču, a usto i time, da u svakom satu bude u jedna-koj mjeri zaposljeno cijelo tijelo. Sve to treba da bude posvema izvedeno. U 12 vježbovnih sati ne može se nikako udovoljiti ovome zahtjevu. U sjednici ženskoga prednjačkog zbora COS. god. 1921. zaključeno je, da se u vježbovni načrt uvrsti uloške, koje če trajati pet minuta. Istodobno izražena je želja, da primjere takovih vježbovnih sati donosi list «Cvičitelka». Nadamo se, da če ove vježbe i našim članicama dobro doči. Gdjegod če se možda čuti, da su to preteške vježbe za nas, no mi smo pak uvjereni, da i kod nas ima društava, kojima če ovdje priopčene vježbe biti tako pri-stupne. Društva, koja ne vježbaju dugo ili koja nijesu mnogo vježbala na spravama, neka se ne naprežu sa svim ovim vježbama. Obrnuto: neka najprije rade vježbe 1. stupnja, a pošto ih posvema osvojiše, neka počnu sa 2. stup-njem itd. Cesto opažamo u našim Sokolanama, da prednjačica pokaže vježbu, a vjež-bačice je izvedu svaka po jedanput prema tome, kako koja shvača. Nije dostatno, da je vježba dobro pokazana od prednjačice. Ona mora usto da je i valjano prouči, a poslije toga upo-zorava vježbačice na sve finese i da ispravlja sve mane uz potanko obraz-loženje, što čine krivo i zašto čine krivo. Svaku vježbu neka prednjačice ponove, ako je potrebno, više put u istome satu. Izim toga neka u svakome satu ponavljaju vježbe, koje su ve« poznate. Razumije se, da takovo ponavljanje ne smije svojim načinom dodijevati. I. ura. Skupne vaje: Redovne vaje: Zbor v dvored, V obrat na mestu, hod, tek, slog v dvored. I. Četrt: Krogi: Izmena vese stojno, ležno, kroženje. Vložka: Skok v teku. II. četrt: Bradlja: Opora in izmena, sed, obrati, meti. Vložka: Palice. III. četrt: Dolga kolebnica: Preskakovanje. Vložka: Vaje v ravnotežju. Redovne vaje. Zbor v red, Vi obrat na mestu v dvostop; hod, tek v dvostopu; slog v dvored. Prednjačica mora misliti na to, da ima pri vodstvu redovnih vaj najlepšo priložnost, naučiti telovadke na trdo, strogo disciplino, ki je podlaga vsega sokolskega dela, ki pa je — priznajmo odkritosrčno — pri naših članicah in pri ženskem naraščaju precej redek pojav. Prednjačica mora zahtevati na strog a dostojen način popolno disciplino. Ko se bodo telovadke navadile na disciplino, bodo same spoznale njeno visoko vrednost; uklonile se ji bodo rade volje z veselim čustvom. Tedaj pa smo se že tudi precej približali smotru. Prednjačica mora seveda popolnoma obvladati svojo tvarino. Povelja in način, kako je treba vaje izvajati, mora imeti v : Nastop in uravnava, str. 25.) Opozarjamo tu na vir najboljšega pouka, na knjigo: «Redovne vaje*, razložil dr.Vik-tor Murnik, in »Enotna povelja*, dr.Viktor Murnik, JSS. koledar za leto 1924. Vsaka prednjaCica je dolžna, da to knjige temeljito prouči. I. sat. Skupne vježbe: Redovne vježbe: Zbor u dvored, V okreta na mjestu, hod, trčanje; slog u dvored. I. četvrt: Karike: Izmjena viška sto-ječeg, ležečeg, lcruženje. Uložka: Skok u trčanju. II. četvrt: Ruče: Potpor i izmjene, sjed, olcreti, metanja. Uloška: Palice. III. četvrt: Dugi konopac: Preslta-kivanje. Uloška: Vježbe ravnoteže. Redovne vježbe. Zbor u red, Vi okreta na mjestu u dvostup; hod, trčanje u dvostupu; slog u dvored. Prednjačica si mora biti svijesna toga, da joj se pri vodstvu redovnih vježbi pruža najljepša prilika, da nauči vježbačice pravoj i strogoj disciplini, koja je temalj svega sokolskoga reda i napretka. No — priznajmo otvoreno — takova disciplina je pri našim članicama i ženskom naraštaju rijetka pojava. Prednjačica mora zahtijevati strogim, ozbiljnim načinom potpunu di-sciplinu. Priukom na disciplinu vježbačice će i same uvidjeti njenu veliku vrijednost i pokoriti joj se drage volje i največom radošču. Prednjačica — kao takova — mora svakako htjeti i znati p o s v o m a ovladati dodijeljenu joj gradu. Zapo-vijedi i način, kako treba da se izvode vježbe, mora imati «u malome prstu». Prednjačica mora da posjeduje temeljno znanje o okretima, hodu, trca-nju pojedinki i u članu. Prednjačica sazove sestre zapovi-jeđu: «Pozor!» — «Z b o r u — rod!» Na prvu zapovijed (u velikim Soko-lanama na znak trubljom) mora da zavlada potpuna tišina. Vježbačice sad mirno čekaju, dok ne bude izdana na-redna zapovijed i nato se brzo i tiho redaju. (Vidi: «Sokolstvo» III., str. 8., cRedovne vaje», str. 26.) Upoznavamo na vrela: Drag.Sulce: »Sokolstvo*, III. svezak («Redovne vježbe*); dr. Viktor Murnik: »Redovne vaje*. U koliko u ovim knjigama zapovijedi ne od-govaraju Badašnjim obvezatnim, valja ee poslužiti Sokolskim koledarom god. u kojem se nalaze stare i nove zapovijedi. Ako sestre niso izvedle povelja popolnoma tiho, jih opozori prednjačica, potem ko so že uravnale dvored, kako potrebna je disciplina in veli: «Raz!» (Glej «Redovne vaje», str. 25.) Potem ponovi nastop in, če ga ne izvrSe lepše, ga ponovi še enkrat. Polobrat v dvostop, najpreje razdeljeno; prednjačica pokaže vzorno in |,;>zjasni strokovno. Enako potem 4X razdeljeno in 4X nerazdeljeno v levo. Če je treba po-nove večkrat — dokler ne gre. Hod. Po obratu v dvostop, a še preden da vodnica povelje za hod, pove in pokaže, kako naj pristopi drugi člen k prvemu. (Glej «Redovne vaje», str. 56.) Če ne delajo vse hkratu — ponove nekolikokrat prva dva koraka in takoj nazaj na prvotno mesto. Pri hodu naj se navadijo telovadke Pravilno držati telo, korak naj bo odločen in prožen, razdalje ne večje kakor na predročenje, dvojice morajo hiti zravnane, njihove rame so v rav- Nijesu li sestre izvršile zapovijed posvema tiho, prednjačica če jih nakon izravnanja dvoreda upozoriti na potre-bu discipline i zapovijedati: «Raz!» (Vidi: «Sokolstvo» III., str. 8., «Redov-ne vaje», str. 25.) Posli je toga ponovi nastup i ne bude li bolji, ponovit če ga još jedamput. Po okreta u dvostup: najprije dije-ljeno. Prednjačica najprije sama uzorno pokaže i strukovno razjasni. «Dvostup, desno u bok — jedan!» — (Vidi: «Sokolstvo» III., str. 12.; «Redovne vaje», str. 14.). Iza svršenog p6 okreta mora prednjačica da se uvjeri, stoje li sve vjež-bačice u stoju zanožnom lijevom, da li im je stopalo desne noge u pravilnom položaju sa prstima prama van. Sve nepravilnosti treba da popravi. Na: «— dva!» slijedi brzo priključenje u stoj spetni. Isto tako moraju učiniti okret na zapovijed: «D v o r e d , lijevo čelom — jcdan — dva!> Sada slijede još dva po okreta desno, koje če izvesti dijeljeno. Ovajput neka prednjačica ne traži tek pravilno izvodenje, nego usto da bude i brzo i odlučno. Poslije toga učine vježbačice na zapovijed 4x po okreta nedijeljeno. Treba paziti na oba dijela u zapovijedi: «Dvostup, desno u — bok!> «D v o r e d , lijevo če - lom!> Poslije toga istim načinom 4X dijeljeno i4X nedijeljeno lijevo. U slučaju potrebe ponavljaju višeput, sve dotle, dok ne izvedu dobro. Hod. Poslije okreta v dvostup, no prije, nego če prednjačica izdati vježbačica-ma zapovijed za hod, reči če jim i pokazati, kako ima da pristupi drugi član prvomu. (Vidi: «Sokolstvo» III., str. 39.; «Redovne vaje», str. 56.) Nije li to izvedeno od sviju u isti tren, tada treba ponoviti nekoliko puta prva dva koraka i odmah nazad na prvotno mjesto. Pri hodu imadu se vježbačice priučiti pravilnom držanju tijela. Korak mora biti odlučan i pružan. Razmak ne smije biti veči od predručenja. Dvojice moraju biti izravnane sa ramenima uih črtah, razdalja med njimi je za širino dlani. Le začetnicam dovolimo, da se drže za roke. 1’ozor na ravnanje dvojic pri zavojih! V ravnih smereh naj dvojice natančno krijejo druga drugo do tja, kjer začno zavijati. Kako naučimo tek? Hod v i/i taktu, t. j. prvi korak z 1. je poudariti s topotom, tri korake: d., 1., d. brez topota. Isto, ali zadnje tri korake v vzponu. Isto, ali s hitrim korakom. Prednjačica vzdržuje ritem s tleski, s štetjem ali z udarci s palico ob tla. Sestava korakov s tekovimi skoki. 1. takt: 1. korak z 1. s topotom, 2., 3., 4. trije koraki brez topota. 2. takt: 1. a) skok z 1. s poudarjenim doskokom 1. b), 2 a), b), trije skoki: d. — 1. — d. —. 3. a), b), 4. a), b), še štirje skoki, prvi s poudarkom. Ta dva takta je vaditi 4 do 8X. Potem pokaže prednjačica, kaj je napraviti na povelje: «Tekoma — tek!» in med tekom: «P o - s t a t i — stoj, dve, tri, 1. d. 1. d. 1. š t i r, zdaj !> d. in prisun z 1. Treba je pripomniti, da poveljevanje za tek ni lahko; prednjačica se mora dobro privaditi sama v prednjaš-kem zboru. Če je dano povelje o pravem času in dovolj odločno, potem izvedba ni tako težka, kakor je videti na prvi pogled. Povelje je začeti na levo nogo, «stoj» pride zopet na levo, potem je napraviti še tri skoke naprej, in na «zdaj!» prisunejo vse z 1. in stoje takoj mirno. Telovadke se morajo v to popolnoma vživeti, potem šele jih naučimo premeno iz teka v hod, kar jih naučimo prihodnjič. Za danes je dovolj če ravnajo in krijejo dvojice tudi pri tsjku. u ravnim črtama i sa razmakom iz-medu njih za širinu dlana. Dozvolu, da se medusobno uhvate za ruke, dajemo samo početnicama. Pozor na ravnanje dvojica pri za-vojima. U ravnim smjerovima imadu dvojice točno pokrivati jedna drugu sve do mjesta, gdje počnu zavojem. Kako podučavamo trčanje? Hod u */4 taktu, to j. prvi korak lijevom treba istaknuti topotom, tri koraka: desnom, lijevom, desnom, bez topota. Isto, no zadnja tri koraka u usponu. Isto, no brzim korakom. Prednjačica podržava ritam plje-skanjem, brojanjem ili udaranjem palice u tlo. Sastavi koraka sa frčečim Skokovima. 1. takt: 1. korak lijevom topotom, 2., 3., 4.: tri koraka bez topota. 2. takt: 1. a): skok lijevom sa nagla-šenim doskokom; na 1. b), 2. a), b): tri skoka: desnom, lijevom, desnom; 3. a), b), 4. a): još četiri skoka, prvi naglasom. Ova dva takta vježbaju se 4 do 8X. Sada če prednjačica pokazati, što treba činiti na zapovijed: «Trkom — trk!> i za trke: «Po-stati — stoj, dva, tri, 1. d. 1. d. 1. četiri, sad!» d. i priključenje lijevom. Još treba da istaknemo, kako zapo-vijedanje za trčanje nije baš laka stvar.. Zato je potrebno, da se prednjačica najprije sama uvježba i priuči za-povijedanju sa ostalim članicama pred-njačkog zbora. Uz pravodobnu i od-lučno izdanu zapovijed neće biti izvedba onako teška, kako se u prvi mah pričinja. Zapovijed počinje na lijevu nogu, a «stoj» dolazi opet na lijevu nogu. Poslije se naprave još tri skoka napred i na «sad» prinože sve vježba-čice lijevu nogu i tako ostanu mirno s tajati. Vježbačice moraju se u to posvema uživiti a poslije čemo jih naučiti pro-mjenu iz trčanja u hod, što ćemo uči-niti u narednom satu. Za danas biti če dovoljno, ako postignu izravnavanje i pokrivanje dvojice pri trčanju. Ge so se pri teku povečali razstopi v globino, je dati povelje: «S prednje, škrati ko-rak!» Ostale telovadke korakajo s polnim korakom, dokler nimajo pred seboj prave razdalje, potem skratijo tudi one korak. Na povelje: «Polni k o - rak!» izstopijo vse s polnim korakom. Slog-v drored: sDvored, v levo s čelom — slog!» PrednjaČica pokaže slog v dvored s štirimi dvojicami, ki vajo dobro znajo. (Glej cKedovne vaje», str. 57.) Pozor! Obe telovadki iste dvojice se ustavita istočasno na 1. peti v za-nozno stojo z d., sprednja (v prvem vlenu) s prisunom z d. spetna stoja, zadnja telovadka (v drugem členu) stopi z d. nogo nazaj, da nastane razdalja med prvim in drugim členom. I ako napravi dvojica za dvojico postopno. Ves čas zahtevaj, da drže telovadke glavo pokoncu, telo naj bo vzravnano, rame potegnjene nazaj. Redovne vaje naj bodo natančno iz-уајапе; це le v oni četrt ure, ki jim Je namenjena, temveč vedno, pri nastopu k ' prostim vajam, pri menjavi °rodja in v sličnih primerih. Krogi. Izmena vese stojno — ležno, kroženje. 1. stopnja. Krogi v višini čela. 1. Iz stojne zgibe polagoma nazaj v stojno veso spredaj prednožno — čepna visa — vzravnava — 3X. '2. Iz stojne zgibe (lehti pokrčene odročno), dlani spredaj, polagoma v d. v stojno veso odbočno vi. — čepna vesa — vzravnava. Isto nasprotno. 3. Iz stojne zgibe (lehti pokrčene odročno) polagoma naprej v stojno veso spredaj zanožno — čepna vesa — vzravnava. )i I Nastane li pri trčanju suviše velik - razmak u dubljinu, treba zapovijedati: j- «Prednje, škrati ko - rak!» i, Ostale idu punim korakom do posti-i- gnuča odgovarajučeg razmaka ispred r. sebe, a poslije toga i one če skratiti r,- korak. Na zapovijed: