Hosicu'uiti plaćena u goiovu Cena Din l “ T GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Solcols.fecs ^Prosveia« швшешижшштштвштввтшашвашввавваштт God. 151. ~ Brof 34 Lfubljana, 2,3 ancjosiat Izlazi svakog četvrtka © Godišnja pretplata 50 Din a uprava u Narodnem domu, telefon broj 2543 — Ljubljana ( Uredništvo naiazi se u Učiteijskoj tis kari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177, i Račun poštanske štedionice broj 12.943 e Oglasi po ceniku © Rukopisi se ne vraćaju Da biste pregledali! Vama, skitači i lutalice naše sa-dašnjice, koji još nc priznaste Ju«o-slovenstvo, koji zaklanjate oči svoje ruKama od videla našeg novog života, vama se aanas obračamo, vama čemo danas govoriti o jednoj veiikoj radostijo jednom čudesnom proživljavanju bozanskog oduševljenja i zanosa, vama, koji još uvek sumnjatc u j edin-stvo, govoričemo o jednom dogadaju koji je potvrdio svu vrednost i lepotu njegovu, da biste i vi to znali i torne se radovali, da biste proglcdali i jednom več i vi sagledali i poznali istinu! Prilazimo vam smelim korakom, raspevanog srca i s dušom punom radosti. S naših usana nečete čuti reči pogrdne, niti prelivene gorčinom. Nc dolazimo k vama da vas prekoravamo, nego čemo pred vas izneti jednu veli-ku istinu, jedan tako lep dogadaj, da pred njima morate i vi začutati, ako ih več ne budete hteli priznati i slaviti. Trebamo i moramo to da vam kažemo, jer onda čete znati da vaše sum-nje ne idu dalje od vas, da vaša zlokobna pretkazivanja žive samo u vama, vi, koji još ne možete i nečete da se slijetc u novi tok našeg narodnog života; vi, koji još bdenišete u tami minule prošlosti, očekujuči zoru, koja se več davno rodila! A, evo, što hočemo da vam kažemo. U češkoslovačkoj, u zlatnome Pragu, u prvim julskim danima ovoga leta. bio je svcslovenski sokolski slet. Dođoše tamo sa svih strana slovenski Sokoli, pobornici velike i sjaine slovenske budučnosti, te se nadmetahu u juriačkim igrama i u sokolskim vež-bama. Bilo ih je preko šesdeset tisuča, pa ipak držahu tako divan poredak, i medu sobom i oko sebe, tla ih je svu-oa pretilo, divljenje onih, koji se tamo L.ČVf0. gledaju dela njihova. Pred skih • '^011?3 naroda i plemena sloven- ’ ,lc<;. P°smatračima naroda i plevi t utjmskih; pred licem i očima zlatnoga Praga,_ tri glavna sletska da-a talasalo se čudesno sokolsko more u tako divnom treptanju i izmenjiva-nju boja i svetlosti; u tako divnom gi-anju i zaljuljivanju, da tako nešto još ’?.’r , i nikad nisu sagledale oči čove-*4- ^ stara Helada nije dogledala tasvu lepotu, niti je rodila tako divan i snažan zamah narodne množine. Slovenstvo je kroz svoje Sokolstvo u torne stremljenju preteklo sve narode i sva vremena! Na tome sletu bili smo i mi — Ju-gosloveni. Bilo nas je preko pet tisu-ca. Odosmo tamo da zastupamo sebe i one mnoge tisuče Sokola i Sokolica, koji ne mogahu tamo otiei; odosmo tamo da zastupamo i svojim sokolskim delom da zasvedočimo i proslavimo Jugoslaviju — našu veliku i div-nu otadžbinu. Naše sokolske zastave lepršale su sc po mnogoljudnim ulicama zlatnoga Praga i u svojim nabori-ma odisalc dahom našeg Slovenskog Juga, punoga sunca, mirisa i šumora valova morskih! Mi, koji takorekuč još juče besmo fobije tudinsko, idasmo dignuta čela i ponosna pogleda, ožareni lepotom sokolske misli i svešču o jedinstvu, te sobom, svojim delom i poretkom sve-dočismo pred sudom sazvanih naroda da Jugoslavija zaista živi i stremi u svoju sjajnu budučnost. Mi. koji u sokolskim dušama svojim nosimo žed za svTm»njem' Mesino u tim danima i pred Jugoslovanstva"13 .n?uklo?iva POtvrda odvojenici, još' „e t Plcmcnskl j <. ju*, ne priiniste ne nri- znaste, a u kojc najviše zbog vas no sumnjaše i nek, neprijateljki nam narodi. Plakala je duša naša od neodolii ve radosti i ganuea, kada se pred očima našim potvrdila nama znana isti-na, da Jugoslovenstvo nije san i obma-na, nego živa stvarnost, dočarana i do-ertana najlepšim nadama i bojama. Burno je udaralo u grudima raspeva-no srce, jer je tako živo i neposredno osetilo svu neizmernu snagu i živo-tvornost Jugoslovenstva, koje je došlo da nas podigne iz tame zaborava i da! nas uzvisi na vrhove života da bismo i mi več jednom sagledali prostranstvo nad sobom i oko sebe; da bismo sa tih Vrbova, snažni i mnogobrojni, pozdravljali izlazak sunca kao slobodni ljudi, a ne da čamimo u tamnim dolinama razjedinjenosti, u vcenom strahu od sebe samih fod jaeih neprija-telja! O, zašto i vi ne dodoste na to ve-•iko sokolsko i slovensko slavlje! Da niogoste i vi očima svojim videti, umom razumeti, a srcem osetiti sve ono što se tamo videlo i zbivalo! Da mogoste i vi videti i osetiti, kako je to lepo biti velik, snažan, priznat i laskavom hvalom uvažavan narod —■ narod jugoslovenski! I vaša bi se duša opojila tim divnim saznanjem, pa biste bili ponosni na majku svoju — na Jugoslaviju! I ne biste više ostali na-rikači nad grobom mrtve plemenske prošlosti, nego biste, makar več i umornim nogama, sišli na našu sokol-sku stažu, koja nas vodi u lepu i si-gurnu budučnost, pa biste postali naši saputniei i satrudbenici! Da, bili smo u Pragu. Daleko smo bili od Jugoslavije: dve tude zemlje stajale su izmedu nje i nas, dva tuđa naroda bila su izmedu nje i zemlje Češkoslovačke, u čijem prestonom gradu mi svedosmo svoja sokolska jata. Pa zašto baš tada, u toj udaljenosti od otadžbine svoje osetismo mi: Srbi, Hrvati i Slovenci, još jaču i još dublju ljubav i odanost prema njoj i njenom imenu? Zašto baš tada osetismo bez-graničnu ljubav jedni prema drugima, a svi skupa prema svome jugosloven-skom narodu? Zašto sc tamo ne iz-dvojismo na plemena i tako sc ne po-kazasmo pred ostalim narodima, nego nastupismo pod jednom zastavom i jednim narodnim imenom? _ Vi, sumnjalice i očajniei, zagova-rači plemenske izdvojenosti i suvišni čuvari onoga što je prošlo, da li biste umeli dati na ovo odgovor? Kako i čime biste vi sve to objasnili i protu-mačili? I da li biste vi sve to objasnili i protumačili? I da li biste priznali istinu, koja bi pred vas otuda iskrsla? A, eto, vidite, nije teško to ni objasniti, ni dokazati, jer istinu sc la>.o i sama sobom dokazuje, Nisu potrebna usta propovednika i proroka da je ka-žu i otkriju, jer ona se sobom kao zora videlom sama ljudima objavljujc. A ovde je ova istina: Jugoslovenstvo je potpuno osvojilo duše Sokola i Soko-liea, te oni sa velikom radošču svedo-čiše svu vrednost i svu njegovu oprav-dapost. Niko od nas, koji smo tamo bili, ne htede odreči sc jugoslovanske zajedniec, nego se u nama još dublje udubila svest o tome, kako smo mali i neznatni za trpezom naroda onda kada se delimo u plemena, a kako smo močni, priznati i uvažavani kao Jugo-sloveni! I baš onda, kada se nadosmo pred drugim narodima i daleko od svojih zavičajnih sela i gradova; i baš onda, kada ne osečasmo nad sobom ni vlast ni zapovest zakona udaljene naše zemlje; i baš onda, kada ne besmo na dohvatu upravljačima naše jugosloven-ske države — baš tada se još jače po-vezasmo ljubavlju i slogom; baš tada se još tešnje združismo u lepe sokolske redove i tamo, pred mnogim narodima i plemenima, rekošmo i doka-zasmo, da smo jedan narod, istovetan i nedeljiv na celom prostoru jugoslovanske zemlje! Neka ostanu blagosloveni ti veliki sokolski dani, u kojima več i po stoti put uverismo i sebe, i vas, sumnjalice i očajniei, i sve narode, da Jugoslavija bitiše i živi, da se jača i utvrduje, da bruii i zvoni sva od zvukova i pesama mladosti i života, stvarajuei svoju bu-dučnost snažnim zamahom i visokim poletom! Neka ostane blagosloven taj divni svcslovenski sokolski slet, jer i on bi velikim ispitom o snazi i vred-, nosti Jugoslovenstva; jer i on bi isti-nito svedočanstvo o jedinstvu plemena jugoslovenskih, u koje sumnjate vi, proroei posebnosti, koji se odrekoste velike matere svoje, i zaboraviste na mleko iz nedara njenih, kojim vas je othranila i postavila medu narode! Mi, Sokoli, proslavismo mater svo ju i uzveličasmo ime njeno pred mnogim narodima. Mi zasvedočismo so-bom i delom svojim vrsnoču naroda jugoslovenskog i opravdasmo ga pred onima, koji verovahu i veruju u život i budučnost njegovu. Razglasismo tamo ime zemlje naše, i besmo uzrokom i povodom da se ona tamo spominie i pohvaljuje. Trobojnu zastavu našu ponosno istaknusmo na uzvišenom mestu, i ona je bila i tamo dokazom, da su Ju gos love m narod, koji i u naj višini težnjama i stremljcnjima čove-čanstva, stupa medu narodima koji su predvodniei. Mi, Sokoli, dadosmo o tome potvrdu i svedočanstvo nepore-eivo. I zar bi sada mogli očutati a da ne kažemo baš vama, bacači prepreka na staže naše, da je Jugoslavija znana i hvaljena, da narodi u nju veruju i da budučnost njenu priznaju? Zar bi mogla sada ostati nenia naša usta, kada nas razdragana duša nagoni da vam kažemo ovu veliku istinu: Jugoslovenski narod ima presto svoj u Sabornoj dvorani i svuda je več znano ime, moč i slava njegova! Nemočno je protiv-ljenje svačije da ustavi i spreči uzdi-zanje i širenje njegovo, niti če pakost ičija osporiti osveštana njegova prava! Uzvišen i močan, mlad i ponosan, stremi on svome cilju u sunčanoj bu-dučnosti, ostajuči spokojan i pribran pred svima onima koji ga zasipaju pa-kostima i uvredama. I zar bi mogli sada očutati a da vas nc pitamo: Čime vi proslaviste svoj narod i razglasiste njegovo ime? Kojem su cilju okrenute vaše zamuče-ne oči i što vi nazirete u dalekoj budučnosti? Što hočete vi i koji su pu-tevi vašeg stremljenja? Da li možete praznim sumnjama i ečajanjem pred životom opravdati odrieanje svoje? Još nikada se ne osmeliste da nam to kažete! Kada čete - nam več jednom reči, za čime naričete i protiv čega negodujete?! Žašto se protivite Jugoslovanstvu i zašto nečete da se pomirite s njime? Zar vam je tako draga vaša sitna posebnost da ostajete slepi pred blista-vom lepotom ostvarenog sna otaea i dedova vaših? Zašto strepite, zašto bežite od ovc velike i čudes n c jave? Od čega se ubojaste, bračo po krvi i jeziku, a tudini po protivnim težnjama vašim? Da li se ubojaste od utripanja vaše sičušnosti u veliko i močno Jugoslovenstvo? Ili od čega zazirete, kad neprestano odričete ovo što po-stoji i što se dogradujii? j O. nemočni i očajhi, zar ne možete da sagledate lepotu ovog -vclikog zbivanja! Zakon nužnosti i snaga krvi traže tla se sli ju naše tri plemenske posebnosti u novu i veliku sadržinu! Potreba samoodržanja i iskustve sabra-no kroz vekove nareduje utapanje i sjedinjavanjc. a vi biste hteli da bu-tfete zapreka tome velikom zbivanju i propovedate protivljenje! A zar bismo mogli ostati na svojim malim peskovitim sprudovima kada bi na-bujala reka. vremena i burnih dogaoa-ja? Zar bismo mogli otploviti u dale-ku luku svoje budučnosti na malim brodovima svojim po uzbunjenoj pu-čini života i sudbine? Zar je bolje biti osamljeni i mali potok, koji još od prolečnog sunca i vetrova usahne več kod podnožja izvorne planine svoje, nego bujna i močna reka koja struji u zagrljaj dalekome moru? Zašto vi danas bežite od jedinstva, kada ga kroz vekove snivahu i čekahu oei i dedovi vaši? Zašto vi odričete Jugoslovenstvo, vi, koji ste ostarili duhom i poletom, a ne znate i ne vidite druge puteve našem spasenju od tužne i gorke prošlosti? A eto, znajte, život je neumitan: nezaustavljeno teče svojim koritom i nosi napred one koji uskaču u struje njegove, a oni koji sede i čarne na obalama, ostaju za tokom njegovim i bivaju zaboravljeni. Oblici života i poredak medu ljudima obnavljaju se, ali se nikad ne povračaju u istom vidu. Zašto vi nečete da shvatite tu jas-nu istinu, nego i dalje ostajete uporni u svome protivljenju? Život i budučnost pripadaju onima koji su spremni na žrtvu, dok upornima u svojoj sebičnosti otvaraju se ponori pod nogama njihovim. Mi žrtvovasmo svoje plemenske radosti i bolove pred uzvišenim oltarem ju-goslovenske budučnosti. Ali se kre-nusmo na vrhove lepšega života, a kod podnožja njihovih ostavismo grehove i zablude stečene u prošlosti, da ne bismo pod bremenom njihovim klecali i sustali. I, eto, mi sada imamo pred sobom put svoj, imamo svoj sokolski cilj kome. stremimo i hitaino, imamo jugoslovenskc težnje svoje koje treba dostignuti i snove koje treba ostvariti. Povrstani i odvažni, ožareni lepotom vclikog stvaranja, idemo smelo napred i u sebi i n zenicama svojim nosimo s ja j vere u budučnost i Jugoslovenstvo! A vi, što vi gledate pred sobom? Čime se vaša duša zanosi, i kod kojih nesebičnih želja zatalasa vam se srce u grudima? Što mislite vi sagrad.ti svojim sumnjama i očajanjem? Ku.ii če vas odvesti vaše protivljenje? Moramo tako da vas pitamo sada, naročite sada, jer se iz Praga vratismo još više osnaženi vero m u Jugoslovenstvo, jer sada još više zbijamo sokolske redove svoje, mi, koji smo bili i ostajemo prcthodnica Jugoslavije. Moramo tako da vas pitamo, jer treba da vas prebudimo iz vaše duboke uspa-vanosti; jer treba i vi da gledate ra- PROF. DR. KAREL VAJGNER, dekan medicinskog fakulteta karlovog sveučiiišta u Pragu: Urš i problem zdravlja maiog naroda (Nastavak.) Nastojanja Tirša za telovežbom proizlaze dakle iz študija antike te iz lične njegove potrebe da ojača svoje neotporno telo: cilj pak ovog svog nastojanja on formuliše u tom pravcu, da je potreban svestrani i harmonički razvitak celog čoveka i celokupnog naroda. — Zašto je potreban narodu ta-kav razvitak? Za borbu o biti, za njegov život, za uzdržavanjc i razvitak života. U ovoj se koncepciji opaža Darvinova nauka o borbi za život kao činitelju, koji osigurava postepeni razvitak. Živim stvorovima svojstvena je sposobnost promene: borbom za život nastaju nove i opet nove moguč-nosti promena. Darvinizam je pokušaj razlaganja razvitka najrazličitijih oblika bilinskih i životinjskih biča. Ali ne samo to: Darvinova nauka duboko i pronicavo zahvatila je i u mišljenje ljudstva tc je brzo bila i aplicirana na razvitak ljudskog života. Na koji pak način, to nam lepo kaže Alhert: »Jcdna reč Darvina uzbudila je ce- lo tailašnje doba: borba za opstanak. Na gospodarska, narodna i politička pitanja počelo se najedanput da gleda sa prirodonaučnog gleilišta. U naukama 0 prirodi tražilo se je onaj sud, koji je imao da odlučuje.o moralnim pita-njima. Sankcijonisana je bila ova formula: Ivo iz koga, taj iz toga. U čo-veku prebudila se opet ona solidarnost sviju životinja, o kojoj je več govorio Rokitanski. Hotno homini lupus posta- lo je načelo. Čovek kad se zamisli vidi ispred sebe prve pokuse ljudske ‘kulture: javlja mu se božanski starac Homer, Platon, Sokrat; čuje velebni hor grčke tragedije, s ja j rimskih impera-tora i uzdahe hriščanskih mučenika, To su dva sveta, dve istine: priroda i kul tura, materija i duh, pokret i misao, kozmos i isterija,« Tirš po uzoru drugih priklanja se sociološkoj misli borbe za život, za razvitak naroda i ljudstva uopče, a svog sopstvenog naroda posebicc te kaže: »Sva istorija svedoči o tome, da 1 privatni i javni život nije ništa drugo, ne?o tvrda i neprekidna borba«. »Sva istorija svemira uopče i čo-večanstva posebice, večita je borba za biti i opstanak, u kojoj podleže i gine sve ono, što nije sposobno za život i što je štetno po celinu, ostavljajuči za sobom samo svoj trag kao okamenina u slojevima kamena ili pak u slovima knjige, koja se zove istorija.« 1 dalje: »To je sve dokaz, da nikakva pa ni najslavnija prošlost, več samo zdrava i radina sadašnjost jamči narodima bu-duenest- Ako narodi ne napreduju, na-zaduju, izumiru iznutra i sveopči tok događaja nemilosrdno otstranjuje s puta sve ono, što je u svojoj unutraš-njosti trulo i što u opfem životu nema više nikakve vrednosti. Jer za prirodu vredi samo opči život, slično kao što u svakom zdravom ustroju celina vredi više nego delovi i pojedinci. Ova borba za život i opstanak, kao najviši prirodni zakon, ne znači ništa drugo nego da mora uvek da propadne i is-čezne onaj deo, koji se protivi i preti celini, a to sve u cilju, da onaj zdravi deo ostane u mogučnosti daljnjeg punce« života i opstanka.« Borba za život, borba zajednička prirodna je sila, ali zajednička pomoč je od mnogo jačeg učinka nego zajednička borba, kaže Krapotkin. Tirš anti-' cipira hipotezu o borbi za život u kras-noj koncepciji Alberta te polaže važnost na zajedničku pomoč; on dakle nije nikada prianjao mrtvoj materiji, telesnoj snazi i grubom nasilju nego je uvek verovao u ljubav kao u princip koji vodi zemaljski život; on je vero- uume a i op-eramjflL Ж vao u pobedu duha; nikada n.c postoji borba sviju u podobi individualne ili kolektivne nasilno egocentrične borbe, nego kao razvitak sviju snaga i sposobnosti pojedinaca u plemenitoj borbi za razvoj evolucionim putem, za na-predak celine, naroda i čovečanstva. U gruboj borbi valja jedino gruba sila, kvantitet. U gruboj borbi mora da po-bedi velik narod manjeg. Zato Darvinova nauka u pojmovanju grube borbe tvrdi, da je sila iznad prava. Tirš opet obratno tvrdi kad kaže: »Čim man ji je naš broj, tim više se računa na svakog izmedu nas!« Dalje kaže Tirš: »Pre svega iz ovoga proizlazi istina, da narodi, baš što su manji, moraju da budu tim marlji-vi.ji, da bi i pored svog malenog broja bili i ostali valjani članovi čovečanstva, i da moraju u svemu tome više da paze na zdravi razvoj i napredak. Jer kod malih naroda se zastoj i izopa-čenost lakše i brže rašire po čitavom telu, a kod velikih naroda može dugo da potraje, pre nego što kržljavost zalivati svu tvar i svlada život. Ovo nam naravno nalaže da budemo živi ji i oprezniji. Pa ko ne bi hteo da radi 5 da bude oprezan? Ta iz toga nam baš proizvire i sigurnost, druga istina, da nijedna vanjska moč, nijedna stvarna i surova sila sama po sebi ne uništa^ narode, te da je život naroda, dome se razvija na suncu istine, dobra i šteg napretka, u ovom smislu nerau kao sunčana zrak? i da ga ne pobediti ni pogubiti nikakve sne laž i nasilje.« »Prvi i opšti je naš cilj, da smo pre nego drugi pozvani da očuvamo svoj narod pri u enoj svestranoj čvr-stoči, koja ne dopušta _ narodima da izumru, pri onoj trajnoj 'i čiloj snazi pri onom zdravlju telesnom, dušev-nom i čudorednom, kojc ne dozvolja-va, da bi se pojavila kakva pokvare-nest i kakav zastoj, kakvo nazadnja-štvo, taj najgori, upravo ubitačni zločin, koji se može da počini na narodu.« »Fizičko zdravlje i fizička sila jesu prvi uveti radne sposobnosti, ko ju može da umanji svaka bolest i svaka nemoč, svaki nedostatak sile j čvrstoče tako, da ona gubi na svojoj vrednosti. I kada je kod jednog poje-dinca gubitak snage malen — a taj gu-bitak je mnogo puta samo malen — pri hiljadama, pri milijunima ljudi taj se gubitak uvečava u veliku svotu, što pri materijalnoj i duševnoj _ proizvodnji ukupno čini ogroman gubitak te pret-stavlja u narodnoj privredi jednu ve* liku nenadoknadivu štetu. Ova narodno privredna strana je tako važna, ova istina je tako neizbežna i u struč-njačkim krugovima tako opče poznata, da sama po sebi pobeduje sve predra-sude i kod onih, koji se bahate svojom važnošču i znanjem.« »Od zdravlja i telesne snage te ot-pornosti ovisi radinost naroda, njegova radna snaga, vek pojedinca, a time i množina te naročito i kakvoča njegove materijalne i duševne proizvodnje; od toga ovisi pače i njegova snaga odbrane, dalje neslomivost. istrajnost i moralna jakost, dakle osobine_, koje su za narod tim važnije, čim je manja njegova brojčana snaga.« Tirš je bio prvi, koji je jasno razu-mco u zdravstvenem pogledu cilj tc-lesnog uzgoja i njegovu veliku narodno privrednu vrednost, rekavši; »Fizičko zdravlje, fizička snaga — to je prvi uvet radne sposobnosti. Svaka nemoč može da ju zadrži, svaka bolest oslabi, svaki nedostatak da prouzrokuje gubitak na snazi i vrednosti.« (Svršičc se.) danje rtijne i blistave zore; jer treba i vi da kličete i da se radujete nad velikim zbivanjem i slivanjem u bla-goslovenej zemlji vašoj, u dugo čeka-noj Jugoslaviji! Sažaljenje nad patnjom i strahom vašim nagnalo nas je da vam sve ovo kažemo, ne biste li i vi več jednom videli uzaludnost svoga protivljenja zakonima i sili novoga života; ne biste li se i vi več jednom oslobodili straha od Jugoslovenstva, vi, koji do sada ne htedoste ni slušati istinu o njemu, ne- go prstima ruku zapušiste uši svoje, da ne biste čuli ni ime njegovo! 1 sve vam ovo rckosmo iz ljubavi. Nije u srcu našem zla radost, niti je duša naša obuzeta likovanjem nad očajanjem vašim, jer ne htedosmo da vas unizimo i otudimo od sebe. nego da vas uzdignemo i približimo sebi. Budimo vas iz tame vašeg odricanja i dozivamo na videlo dana, da brste ski-nuli veo sumnje sa očiju vaših: da biste proglcdali! Radovan Jovanovič — kavadar. Str. 2. »SOKOLSKI GLASNIK« God. III. — br. 34 /LoVEN/Ko »KoL/TKo -Skoro_ lisućii sokolana u Češkoslovačkoj Vcć pre rata postojala je kod svi-ju sokolskih društava, pa bilo to 11 ČOS kao i 11 drugim sokolskim savezima, da što pre podinu svoj sopstveni krov. Ali teške prilike nisu tada dozvoljavalc podizanjc sokolana bez velikih žrtava. Češkoslovačko Sokolstvo, iako več pre rata veotna jako razvijeno, ipak je imalo još 1913 godine samo oko 140 sokolana, sagrađenih u najvećim me-stima, po najjačim društvima. Danas. posle više otl jednog decenija slobod nog života u slohodnoj državi, češkoslovaško Sokolstvo ima več oko tisuču vlastitih sokolskih domova, a ima i ne-. koliko društava, koja imaju i po dve sokolane, jednu iz doba pre rata, a drugu modemu iz poslednjih godina. Po statistici ČOS iz 1930 godine, od nekih 3300 sokolskih jedinica u češkoslovačkoj več 922 društva imala su svoju sopstvenu vežbaonicu. Iz pome-nutih podataka vidi se, da je posle prevrata u Češkoslovačkoj bilo sagra-deno svega 780 novih sokolana. Sokolska lem ja vežbaJišla u ČOS Sas\ 'im pravilno je naziranje, da svaka telesnouzgojna organizacija, svako društvo, svaki klub provada svoj program po mogučnosti što više na proštom vazduhu, razume se, na letnjem vežbalištu, koje mora da bude u tu svrhu pravilno udešeno. Sokolstvo, kao jedna od največih telesno-uzgojnih organizacija, usvojilo je pot-puno ovo načelo, što je u velikoj meri baš zasluga modernih nazora tehničkog vodstva. To se najbolje vidi iz činje-nice, da je n. pr. ČOS imala po svojim društvima prema zadnjoj statistici iz 1930 gocline ukupno 2367 letnjih vež-bališta, što znači, da je od 3300 jedinica više od У\ imalo bilo svoje sop-stveno ili barem pozamljeno letnje vež-bolište. 1 tako nije bilo potrebno da se za vreme velike vručine vežba po slabo ventiliranim vežbaonicama. Ako dalje pogledamo, da je još pre rata u čitavoj ČOS imalo samo pet jedinica svoje letnje prostori je, onda tek vidimo ogroman napredak u ovom prav-, cfti posle rata i oslobođenja. Poželjno “bi- Jjil/i, da bi što pre svaka jedinica imala ‘pored svoje vežbaonice u nepo-srednoj bližini takoder i svoje letnje vežbalište. Spomen-ploča Praškog Sokola «a FJgnerovoj sokolan! Matično društvo eelokupnog Sokolstva, Praški Sokol, otkrilo je na svojoj staroj sokolani, koju mu je još 1863 godine podigao njegov prvi starešina br. Figner, jednu spomen-ploču svom starešini, a za koju je napisala tekst sama s. Renata Tirševa, kči Fig-nera i supruga dr, M. Tirša. Arhitektonski načrt ploče izradio je br. prof. dr. A. Menili sa praškog sveučilišta. Otkriče spomen-ploče izvršeno je 2 au-gusta, i to bez ikakvih večih svečanosti, sasvim 11 društvenom okviru. Na samoj ploči nalaze se sledeče reči: »Ovu zgradu, sagradenu 1863 godine Praškom Sokolu po njegovom prvom starešini br. Jindrihu Figneru, koji je u njoj i umro 15 novembra 1864, posvetilo je veliko delo njegovo i prvog načelnika brata dr. Miroslava Tirša, koji je u njoj stanovao 12 godina. Vežbaonica bila je posvečena Sokolu, da bi se u njoj jačali češki muževi i češka omladina u plemenitom takmi-čenju te da bi sc u njoj uzgajala nova pokoljenja, zdrava duhom i telom, spremna za službu narodu i otadžbini. Neka ta j dom, nazvan Fignerov dom, pokazuje kao kolevka velikog sokolskog bratstva celokupnom Sokolstvu i njegovom naraštaju te svim vernim Čehoslovacima državljanske vrline i rodoljubnu požrtvovnost, kojom je prvi sokolski starosta postavio ovaj dom kao svetao primer«. Sokolsko drušlvo u Tairanskoj Lomnici Na samom podnožju Velike Tatre, u Tatranskoj Lomnici, gde je živeo nekoliko godina bolesni starešina ČO~> brat dr. Josip Šajner, osnovano je pre nekoliko dana sokolsko društvo sa več priličnim brojem članstva. Reklor sreučilišla u Bralislavl Sokolsivu Pretscdništvo ČOS primilo je od rektora Komcnskog sveučilišta u Bratislavi medalj u univerziteta zajedno s pismom, u kojem se kaže: »Oeenjujuči iskreno i sa zahvalnošču moralnu sna-gu sokolske misli, koja se u tolikoj meri iskazala pri stvaranju čcškoslovačke države kao i u radu za oslobodenje Slovačke, čast mi je u ime Komcnskog univerziteta pokloniti češkoslovačkoj obci sokolskoj u Pragu prilikom svečanih dana lX svesokolskog sleta i proslave stogodišnjicc roden ja osni-vača Sokolstva dr. Miroslava Tirša, sveučilišnu kolajnu, izradenu na uspo-menu osnivanja Komcnskog sveučilišta. Želeči dalji uspešni razvita!; sokolskoj misli pozdravlja izrazima naj-večeg poštovanja — Orel, rektor.« Iz Saveza ruskog Soliolslva Na V velikoj skupštini posle svesokolskog sleta u Pragu donešen je za-ključak, da se iz naziva ovog saveza ispusti dodatak »za granicom« tako, da se sada i rusko Sokolstvo naziva samo »Sojuz ruskago Sokolstva«. Dalje je ova skupština zaključila, da se mogu kod pojedinih ruskih sokolskih društava osnivati i sokolske čete na način, kao što se to provada u jugo-slovenskom Sokolstvu. Isto tako se je završila i debata zastupnvka pojedinih župa na glavnoj skupštini zbog kroja, međutim što se tiče samog sedišta saveza medu delcgatima nije postignuta saglasnost. Delegati iz Jugoslavije i Francuske tražili su naime, da sc na-pusti Prag kao sedište saveza te done-se odluka, da za buduče razdoblje bude sedište u Beogradu. Medutim posle tajnog glasovanja pokazalo se,* da u ovom pitanju iv j e postignuta saglasnost, te je skupština završena eksodusom jugoslovenskih i francuskih delegata. Sedište je dakle ostalo i za bu-duče, ilo nardlnc skupštinc, u Pragu. Govor braia Шге Pavkoviča,, II zameinifca saveznog siaresme srn, I ilečaf« Prosvetne škole Saveza SICJ u Novoin Sadsi 13 VIII o. ц. Na prvom tečaju Prosvetne škole Saveza SkJ u Novom Sadu, o čemu smo pisali u proštom broju, održao je II zamenik starešine Saveza br. Dura Paunkovič ovaj znaeajan govor, koji smo u mogučnosti da sada naknadno donesemo, da bi njiine upoznali i naše najširc sokolske redove. Brat Paunkovič rekao je: Bračo i sestre! Posle napornog rada na Vašem tečaju, ja ne želim da Vas sestre i bračo mnogo zamaram jednim novim predavanjem, ali smatram za dužnost da baš Vama kao sokolskim prosvetnim ra-denicima napomenem jednu okolnost za koju držim da je od osobite važnosti za pravilan rad i razvoj Sokolstva, a to je: Držite uvek visoko, podvlačite i uvek stojte čvrsto na principu, da je Sokolstvo organizacija čisto privatne inicijative, da je rad u Sokolstvu do-brovoljan, da se Sokoli pokoravaju svojevoljno strogoj disciplini ali samo onoj koja dolazi od sokolskih instan-cija, određenih organizacijom i našim pravilima. Ne dopuštajte da se ma ko bio meša u naše unutrašnje stvari i u naš unutrašnji život, a svaki slučaj, u kome bi neko pokušao da to fini, sa-opštavajte Savezu. Vi, koji radite na terenu, upoznati ste sa svima teškočama s kojima je taj rad skopčan, Vi vrlo dobro znate što se prebacuje današnjem Sokolstvu te mislim, da čete Vi najbolje moči odbiti sva predbacivanja ako se strogo držite gore iznesenih principa o samo-stalnosti Sokolstva, .ledino slobodno Sokolstvo, bez ikakvih stranih a naročito političkih uticaja, može da ispuni one visoke za-aatke, koje je samo sebi postavilo i da ispuni one nade koje se u njega po-lažu. Sokolstvo ne sme da bude ničija politička štafaža več mora uvek i u svima prilikama da zadrži stav slobod-ne organizacije, koja požrtvovno ali dobrovoljno radi na ostvarenju svojih sokolskih ideala, na dobro Kralja i naroda. O ovoj principijelnoj stvari nema za nas Sokole kompromisa ako ne želimo da izgubimo pravo na opstanak. Ako i kad svi Sokoli budu prožeti ovim principima i ako se svi budu istih strogo pridrževali, onda če Sokol stvo biti jako, te tako i faktor sa kozjim se mora računati. Sokolstvo koje je podložno raznim a naročito politič-kim uticajima postače slabo, neotpor no i biče osudeno na laganu ali sigur-nu propast. Na Vama je, draga bračo, da upu tite naše sokolsko članstvo, da se strogo i neotstupno drži gornjih principa, jer! če samo tako moči reči da je u ovom pravcu ispunilo svoju sokolsku dužnost. Tvrdo verujem, draga bračo i sestre, da čete sve što ste ovde naučili, sa uspehom prenositi u naše sokolske redove, a Vašim vrednim i požrtvov-nim nastavnicima kao i Vama neka je na trudu iskrena hvala. — Zdravo! Zahvala N]. Vel. Kralja Češkoslovačkoj za srdačni prijem naših Sokola i vojnika u Pragu Češkoslovački poslanik na našem dvoru br, dr. Flider bio je pozvan ovih dana od Nj. Vel. Kralja na Bled te je tom prilikom N j. Vel. Kralj umolio poslanika da pred pretsednikom br. dr. Masarikom kao i pred čitavim če škoslovačkim narodom bude tumač Kraljeve iskrene zahvalnosti za srdač ni prijem, koji je u Češkoslovačkoj na prošlom svesokolskom sletu prireden jugoslovenskim Sokolima i vojnicima. Sastanak za pokrajinski §lei n Ljubljani Načelništvo Saveza SKJ sazvalo je za 4 septembra u 9 časova pre po-dne u prostorijama Ljubljanskog Sokola (Narodni dom) sastanak u svrhu dogovora o pokrajinskom sletu Saveza SKJ, koji če se prema zaključku poslednje savezne glavne skupštinc prirediti u Ljubljani 1933 godine. Na ovaj sastanak pozvani su načelnici i načelnice župa, koje če sude-lovati tome sletu, a to su: Ljubljana, Kranj, Novo mesto, Celje, Karlovac, Maribor, Sušak-Rijeka, Varaždin i Zagreb. Osim toga na ta j sastanak pozvani su starešine, načelnici i načelnice ljubljanskih društava, te članovi sa-veznog načelništva i tehničkog odbora. Na tom sastanku povešče se razgovor o tchničkim pripravama za slet, • o broju članstva u prostim vežbama, 0 datumu, kada se slet ima da od rži 1 t. d. Pitanje ovog pokrajinskog sleta postalo je več aktuelno i naša je ciničnost da tim sletom proslavimo što ve-ličanstvenije i dostojnije 70godišnjicu ustanovljen ja prvog sokolskog društva na slovenskom jugu. Isplll za suče u odhojci Ponovno se upozoravaju sva ona brača, koja su se javila da če polagati ispite za suče u odbojci, da dodu dne 28 o. m. u 8 časova ujutro na letnje vežbalište Sokolskog društva Maribor-matica, Samostanska ulica. Načelništvo Saveza SKJ. Dr. Ivaki Tavčar (Pred 28 augusta) U mesecu augustu pada rodendan jedne od najznačajnijih ličnosti iz napredne javnosti našega naroda slove-načkog imena, ličnosti, čije delo ima svog udela takoder i u životu našega Sokolstva. Več lanjske godine u augustu proteklo je od rodenja te ličnosti — dr. Ivana Tavčara — osamdeset godina. Kako je pak ta obletnica mimo nas prošla skoro neopaženo, doliči se da se toga muža kremenitog značaja setimo barem ove godine, iako post festum. Dr. Ivan Tavčar rodio se 28 augusta 1851 godine u Poljanama nad Škof-jom Lokom kao sin malog seljaka. Osnovnu školu počeo je da polazi kod kuče, a nastavio ju je u Ljubljani, gde je i stupio u gimnaziju, položivši ma-turu 1871. U jeseni te godine upisao se na pravni fakultet u Beču te je več 1875 promoviran na čast doktora prava, iako je bio vrlo aktivan član vi-sokoškolskog društva — bečke »Slovenije«, u kojoj je bio voda mladoga »krila«. Još iste godine nastupio je u Ljubljani mesto koncipijenta u odve-tničkoj pisarili; 1877 preselio se • Kranj, a 1880 ponovno se vrati u Ljub Ijanu, gde je, otvorivši 1884 vlastitu odvetničku pisarnu, ostao sve do svoje smrti 19 iebruara 1923. Javno delovanje dr. Tavčara bilo je usmereno u. dva pravca: u literar-nom i politič-kom. Kao literat pripada takozvanim romantičnim realistima i njegove pripovesti kao i njegovi romani tvore danas, pored Jurčičevih i Kersnikovih spisa, najobljubljcnije šti-vo slovenačkog seljaka. 1 a ko bi se tome mogao i da čudi! Jer bilo da je uzimao gradu iz istori.jp ili iz svaki-danjcg života, uvek ju je obradivao tako, da bi slovenačkom čoveku segao do srca. Nije treba drugo pročitati nego njegova poslednja dela »Cvetje v jeseni« i »Visoško kroniko« i odmah čemo razumeti, da je pripovedač ta-kove kvalitete rnorao ila se duboko ukoreni u narodu. Znao je naravno da okrene pero takoder i drugojačijej to dokazuje n. pr. politički nabrušena črtica »Izgubljeni bog« te po nazorima »doktora Ničmaha« (Mahniča) napisana satira »4000«. Ali ne samo tla se bavio lepom knjigom, VC(^ je takoder pisao i iz področja pravnih nauka. — Drugi pravac Tavčarevog javnog delovanja bio je politički. Počeo ga je nc- /2 jfeIoi^ežbo№°9 sveia DEFINITIVNA BILANCA X OLIMPIJADE Poslednja Olimpija^ donela je eeo niz novih rekorda, a i mnogo izne-nadenja po svojim uspesima. Posebno se odlikovala po uspesima Amerika, a i Italija, koja se plasirala na drugo mesto, a najsenzacionalniji su svakako uspesi Japanaca, koji su u plivanju skoro nadmašili Američane dok je Nemačka u svakom pogledu razoča-rala. Od eelokupnog broja 114 zlatnih medalja, koje su podeljene olimpijskim pobednicima, Amerika ih je odnela 39, Italija 12, 1-rancuska 9, Švedska 9, Ja-pan 7, Engleska 5, 1'inska 5, Madžar ska 6, Australija 3, Nemačka 3, Holandija 2, Kanada Irska Argentina 3, Češkoslovaška L Austrija 1, Indija 1. Poljska 2 i Južna Afrika 2. Klasifikacija: Uzev u ob/ir tri prva mesta pojedine nacije po broju tačaka plasirale su se ovako: 1 Amerika sa 215 tačaka; 2 Italija sa 69; 3 Finska sa 45; 4 Francuska i Švedska sa 43; 6 Nemačka i Japan sa 39; 8 Madžarska i Englesika sa 30; 10 Kanada sa 21; 11 Holandija sa 15; 12 Australija i Poljska sa 12; 14 Argentina sa 11; 15 Južna Afrika sa 10; 16 Češkoslovačka i Austrija sa 8; 18 Ir- kako prilazeč mu baveči se perom, kada je naime 1881 godine A'odio mesto obolelog Josipa Jurčiča uredništvo lista »Slovenski Narod«, koji je stvarno uredivao takoder još po Jurčičevoj smrti preko jedne i po godine. U po-litičkom životu zastupao je sve više radikalni, levičarski smer, ali je una-toč tome — kasnije moguče baš radi toga •— postigao sve, što je mogao da Slovenac postigne u svojoj politiekoj karijeri, počam od opčinskog odbornika do ljubljanskog načelnika, od pokrajinskog poslanika do pokrajinskog odbornika i državnog poslanika, a po prevratu bio je u pokrajinskoj vladi u Ljubljani poverenik za prehranu, kasnije pak takoder i narodni poslanik u jugoslovenskom parlamentu. Nas pak još više zanima Tavča-revo sokolovanje. Značajno je za nj, da je več 1882 godine — dakle u dobi od jedva 31 godine — izabran za starostu Ljubljanskog Sokola. Za tu funkciji! usposobljavala su ga njegova odlična svojstva: mladenački zanos i od-važnost, čeličan značaj, neograničena ljubav prema narodu i rodnoj grudi, neodvisnost od SA'ih predrasuđa, slo-bodoumnost, umetnička nadareno.st, odličan dar govora i sjajan nastup. Sa'c je to bilo uzrokom, da se je Ljubljanski Sokol takorckuč preko noči silno razmahac i tla su u sokolske redove stupili ljudi, koji su do tada stajali po strani. Kada je pak Tavčara skoro svega obuzela politika, napustio je za višs godina mesto staroste, ali zanimanje za sokolsku stvar u njemu pri svemu tome nije prestalo. Naprotiv: kada se je 1904 godine održavao u Ljubljani I slovenski svesokolski slet, pretsednikom bio mu je dr. Tavčar kao starosta Ljubljanskog Sokola. Tada su se udarali temelji Slovenske Sokolske Zveze. Kumovao je dakle i nje nom ustanovljenju i time važnoj instituciji, koja je imala nedogledan značaj za, sav dalj n j i razvoj sokolske misli u jugoslovenskom narodu. Svima svoj-stvima, koja su mu podavala kvalifikaciji! da je u Sokolstvu zauzimao tako vidno mesto, stajalo je na čelu najod-ličnije: bratstvo, bezuslovno bratstvo! 1 to je zapravo sve! Tome mužu, koji je nesumnjivo bio Soko dušom i telom, neka je u Sokolstvu častan spomen! — M. K-č. ska sa 5; 19 Danska i Meksiko sa 4; 21 Indija i Litva sa 3; 23 Švicarska, Filipine i Nova Zelandija sa 2; 26 Urugvaj, Španija i Grčka sa 1 tačkom. Od 49 nacija, koje su uzele učešča na olimpijskim igrama, 28 ih je dobilo olimpijske medalje, i to zlatne za prvo, srebrne za drugo i brončane za treee mesto u pojedinim takmičarskim disciplinama. Lista pobednika: Pobednici u lakoj atietici: u frčanju na 100 i 200 m prvak je crnac To lan (LTSA), u trčanju na 400 m C'arr (USA), na 800 m Uampson (Engleska), na 1500 m Bcccali (Italija),' u tako zva-nom steeple-trčanju na 3000 m Iso-Holo (Finska), na 5000 m Lehtinen (Finska), na 10.000 m Kusočinski (Poljska), na 110 m sa zaprekama Saling (USA), na 400 m sa zaprekama Tvsdall (Irska), u hodanju na 50 km Greeti (Engleska), u maratonskem trčanju na 42 km Za-bala (Argentina), u skoku u vis Mac Naughton (Kanada), u skoku u dalj Gordon (USA), u skoku s palicom u vis Miller (USA), u troskoku Nambu (Japan), u bacanju diska Andersen (USA), u bacanju čekiča O’Callaghan (Irska), u bacanju kopija Jarvincn (Finska), u bacanju kopija žena Dictrick-son (USA), u bacanju diska žena Co-peland (USA), u trčanju na 100 m žena Valasijevič (Poljska), u trčanju žc-na na 80 m sa zaprekama Dictrickson (USA), u stafetnom trčanju žena na 400 m momčad USA, u muškoj štafeti na 400 m USA, u skoku u vis žena S h i 11 ey (USA), u deseteroboju Baush (USA) i u muškoj štafeti na 1600 m momčad USA. Pobednici u biciklistici: u pračenju momčadi Italija, u krilnoj vožnji Van Egmont (Holandija), u vožnji na 1000 metara Grav (Australija), u tandem -vožnji Chaillot-Perrin (Francuska). u cestnoj utrci pojedinaea Pavesi (Italija) i u cestnoj utrci momčadi Italija. Pobednici u teškoj atietici: u diza-nju pero-lakog tereta Suvigny (Francuska), u dizanju lakog tereta Duvergcr (Francuska), srednje lakog tereta 'Us-mayr (Nemačka), srednje teškog tereta Hostin (Francuska) i u dizanju teškog tereta Skobla (ČSR). U boren ju s oružjem; u floretu po-jedinaca Marži (Italija), u floretu momčadi Francuska, u floretu žena Preis (Austrija), u borbi s mačem pojedinaea (Italija) i u borbi momčadi s mačem Francuska, u borbi pojedinaea s mačem Cornaggia, sabljom Piller (Madžarska), u boren ju momčadi sabljom isto Madžarska. U hrvanju, prosti stil: U borenju pojedinaea tkzv. bantam-težine: Pearce (USA), u bo renju pojedinaea pernate težine Pihlamajaki (Finska), u borenju pojedinaea lake težine Pacome (Francuska), u borenju pojedinaea tkzv. \velter-tcžine Van Bebber (USA), u borenju srednje lake težine Johanson (Švedska), u borenju pojedinaea srednje teške težine Mehringer (USA) i u borenju pojedinaea teške kategorije Rihthof (Švedska). U borenju grčko-rimskog stila: U borenju pojedinaea bantam-kategorijc Brendel (Nemačka), pernate težine Gozzi (Italija), lake kategorije Malrn-berg (Švedska), welter-težine Johanson (Švedska), srednje lake kategorije Ko-kinen (Finska), srednje teške kategorije Svenson (Švedska) i u teškoj kategoriji Vestcrgren (Švedska). U vežbanju: Peteroboj vrste (Italija), peteroboj pojedinaea Neri (Italija), na konju Guglielmetti (Italija), na konju u šir Pelle (Madžarska), na vra: tilu Bixler (Amerika), na ručama Neri (Italija), na karikama Gulak (USA), u prostim vežbama Pelle (Madžarska), u vežbanju s čunjevima Roth (Amerika) i u penjanju Bass (USA). U modemom peteroboju: Oksen-štiena (Švedska). U jedrenju: u klasi monotipa Le-brun (Francuska), u 6 m klasi Holm (Švedska), u 8 m klasi Churchill (Engleska) i u star-klasi Gray (USA). U pucanju: s pištolom Morigi (Гса-lija) i s puškom malog kalibra Run-mark (Švedska). U jahanju: u ispitivanju dresure Lesage (Francuska), u jahanju s razno-visnim Skokovima Pahud de Moratan-ges (Holandija), u lovačkom jahanju pukovnik N.ishi (Japan) i u jahanju ekipa USA. U plivanju: na 100 m cravvl (mu-ških) Myaza'ki (Japan), na 100 m na !c-dima (muških) Kijokava (Japan), na 100 m cravil (žena) Madison (USA), na 200 m prsno (muških) Tsuruta (Japan), na 200 m prsno (žena) Denis (Australija). na 400 m crawl (muških) Crabbc (USA), na 400 m crawl (žena) Madison (USA) na 1500 m crawl (mu-šikh) Kitam ura (Japan), u stafetnom plivanju na 4 X 200 m u erawlu (muških) ekipa Japana, u skakanju u vodu (muških) Gallitzen (USA), u skakanju L! vodu (žena) Coleman (USA), u skakanju s tornja (muških) Smith (USA), i žena Povton (USA), u watterpolu Madžarska i u plivanju na ledima (žena) Holm (USA). U veslanju: u skifu Pearce (Australija). u dvojcu bez kormilara Engleska, u dvojcu s kormilarem USA, u četvercu bez kormilara Engleska i u četvercu s kormilarem Nemačka, u osmercu USA i u double-skifu USA. U boksu: u kategoriji tkzv. muhinc težine: Enekes (Madžarska), u kategoriji bantam-težine Gwyne (Kanada), u kategoriji pernate težine Robledo (Argentina), u lakoj kategoriji Stcvens (Južna Afrika) i u teškoj kategoriji Lo-vell (Argentina). U hockevu momčad Indije. NEKOLIKO PODATAKA O ČESKOSLOVAČKIM ORLOVIMA Savez češkoslovačkih Orlova udru-ženje je sa 28 župa u celoj rcpublici. Najviše pripadnika Orlovi imadu još uvek u Moravskoj, dok u ostalim de-lovima Čcškoslovačke republike intcrc-sovanje za ovu sasvim versku i poli-tieku organizaciju nije toliko. Prema zadnjim statistikama vidi se, da Orlovi u 11 župa napreduju, a u ostalih 17 župa da opadaju. Krajem 1931 godine eelokupan orlovski savez imao je^ u svojim redovima 35.075 deec, 14.766 naraštaja i 71.615 članstva, svega dakle 117.105 pripadnika, dok je još krajem 1930 godine eelokupan broj pripadni-štva iznosio 127.040 lica. U prošloj go-dini dakle primečujc se dosta jako opadanje, otprilike 9%, što kod deec iznosi 2092 lica, kod naraštaja 3492 i kod članstva 4351 lice. Interesantno jc konstatovati, da je baš u Slovačkoj opadanje Orlovstva veoma jako. Od 27.804 pripadnika iz 1930 godine ostalo je u 1931 tek 16.848 lica. DRŽAVNI TEČAJEVI NA VEŽBALIŠTU U NIMBURKU Sokolsko društvo u Nimburku u bližini Praga ima jedno veliko letnje vežbalište. potpuno udešeno za odrza* Goti. III. — br. 34 % »SOKOLSKI GLASNIK« Str. 3. Rosija ~ Fonsier * drush o жњ ošlguranfe i reosiguianfe ♦ Beocjraci vanje različitih kurzeva u lakoj atle-tici, plivanju i t. ti. Odmah posle ovo-godišnjeg svesokolskog sleta u Pragu priredena su na spomenutom vežbali-štu tri tečaja, i to državni tečaj u plivanju, veslanju i igrama, dalje sokolski tečaj u ritmici za amcričko-ee-ške Sokole, koji su boravili u Pragu za vreme svesokolskog sleta, i komično bila je tamo i vojnička telesnouzgojna škola iz Praga. U prvom, državnom kursu, koji je vodio br. Očenašek, bilo je više oil dve trečine sokolskog članstva, ostali bili su pripadnici DTJ, Orla i t. d. Kupujte zastava kod 1. Ljubljana m -П —-Sr ••-v- Ul Osnlvanje Slovačke matice u Jugoslaviji. Dne 14 o. m. održane su uz pnsustvo velikih masa naših jugoslo-venskih Slovaka u Bačkom Petrovcu velike nacionalne svečanosti, kojima su prisustvovali i zastupnic.! vlasti, Sokolstva i Matice srpske i Novog Sada. Ovom zgodom osnovana je u svrhu podizanja. slovačke kulture u našoj zemlji Slovačka matica, za čijcg je pretscdnika izabran brat dr. Jan Bulik, advokat iz Novog Sada. Sa konstitu-eione skupštine odaslani su pozdravni telegrami N j. Vel. kralju Aleksandru i pretsedniku bratske češkoslovačke republike T. Masariku. Smrt čuvenog ruskog pisca U Koktebelu, malom letoval,ištu na Krimu, umro je ovih dana Maksimilijan Aleksandrovič Vološin, pored Bloka i Brusova najistaknutiji pretstavnik ruskog simbolizma. Roden je u Kijevu, gde je studirao i pravo, ali je biа £fulylfana SOKOLSKO DRUŠTVO MEDVODE Naše sokolsko društvo je imelo d n e,-7. avgusta t. 1. svoj javni nastop na lastnem telovadišču pri kolodvoru. Sestre in bratje so naravnost tekmovali v marljivosti pri pripravljalnih delih; vreme je bilo zelo lepo in tako je vsa prireditev kar najlepše izpadla. Člani, članice, naraščaj in tleča so pri telovadb; pokazali plodove svojega vežbanja, pa tudi orodna telovadba je pokazala veliko spretnost in izvežba-nost nastopajočih. Deca se je izkazala tudi v raznih igrah in tekmah. Domače članstvo pa sc je z brati iz Št. Vida nad Ljubljano, iz Ježice in Polja ‘kosalo v odbojki, v kateri so zmagali domačini. Po telovadnem nastopu se je vršila vrtna veselica, ki je bila zelo živahna, vse pa se je izvršilo mirno in dostojno kot zahteva sokolska misel. V preteklem letu je društvo kupilo lepo letno telovadišče, ki je tudi že plačano, postavilo si je zasilno barako, napeljalo električno luč ter sploh lepo napredovalo. V zimskem času imamo svoje sicer skromno gnezdo v stari šoli, kjer smo postavili majhen gledališki oder, vendar precej pripraven za naš okraj. Nujno bi potrebovali večjo dvorano — telovadnico. Za tem ciljem gre sedaj vse naše strem ljenje. Zavedamo sc, tla bo treba šo dosti težav prenesti, toda s pogumom in vztrajnostjo bomo še tudi to dosegli. SOK. DRUŠTVO STARA CERKEV Sokolsko društvo Stara cer' c v priredi dne 4. septembra 1932. retini letni telovadni nastop na letnem telovadišču. Vabljeni vsi ljubitelji in prijatelji Sokolstva. Za dobro zabavo bo skrbela sokolska godba »Iskra« iz Ribnice. Župa Novi Sad 7.UPSKE UTAKMICE U ODBOJCI Ovogotlišnje župske ut .'.krnice u odbojci za Sokolsku župu Novi Sad bile su održane u netlelju 31 jula o. g. na le uljem vežbalištu Sokolskog društva Subotica, zeanem »Sokolovac« na Paliču. Utakmice su trajale ceo dan, jer se igralo po -bod-sistemu«, tako tla su mor ile medusobno igrati sve takmičarske vrste. Voda utakmica bio je brat Pavle Daljev, član T. O. župe No višati. Sudije su bili braea: Daljev, Jeger, Ru-škue, Tešič, Aradski, Kral i sestre: Ra-kič Mudroh i Zvekie. Utakmicama je prisustvovar i načelnik župe br. Milan Teodordvič. Bilo je prijavljeno 7 članskih vrsta. 4 vrste članica, 3 vrste muškog naraštaja i dve vrste ženskog naraštaja. Prvenstvo članova osvojila je vrsta Sokolskog društva Subotica. Prvenstvo muškog i ženskog naraštaja isto tako osvojile su vrste muškeg i ženskog naraštaja Sokolskog društva Subotica, dok je prvenstvo članica osvojila vrsta Sokolskog društva Senta. Kod članova vrste su se plasirale ovim redom: 1. vrsta Subotica sa 12 botlova; 2. Sombor 11 bodova; 3. Senta 10 bodova; 4. St. Beeej 7 bodova; 5. Novisad i Mol sa po 3 hoda i 6. Despot Sv. Ivan sa 2 boda. Kod članica prva je vrsta Senta, druga Novisad, a treča Sombor. Kod muškog naraštaja na prvom mestu je vrsta Sokolskog društva Subotica, na drugom Novisad, a na trečem St. Be-čcj. Kod ženskog naraštaja prva je vrsta Sokolskog društva Subotica, pošto prijavljena vrsta ženskog naraštaja društva Sombor uopšte nije došla na utakmice. Kako je na ovim utakmicama uče-stvovalo više društava, to se moglo videti i više raznih načina ove igre. Iz-nečemo ih ukratko. Vrsta Sokolskog društva Subotica igra jedan koristan sistem sa visokim dodavanjem i oš-trim pueanjem. Igra je više ofenzivna sa lepim potezima, i pojedini igrači mogu tla pokažu svoju uvežbanost i spretnost. Sombor i St. Bečej igraju živo i oštro sa tlugim loptama. Ovaj način za publiku je naročito zanim- 1 j iv, jer lopta dugo prelazi s jedne strane mreže na drugu. Kombinacija jc ovde malo, a skupnost u igri dosta slaba. Senta je srečno kombinovaia ofenzivni sistem Subotičana sa sisK mom Somboraca te pružila korisnu lepu igru sa dosta čestim kombinacijama. Samo nam se čini, tla je malo po ovom sistemu uvežbavala, jer vrsta sama nije dosta uvežbana. Novisad pak ima jake i opasne »se. ve«. t!:>-davanje kratko i niško. Mol pruža ;v momente lepu živu i brzu igru sa du gim loptama, no brzo se zamore, tl o -Despot S . . Ivan igra još dosta počet nički. Na koncu smatramo potrebnim napomenuti, da »bod-sistem«, po k< me su ovc utakmice održane, nije !o: ali samo kada je malo utakručarsk vrsta. On je možda najpravtdniji <: svih sistema. Ali utakmice po ovom sistemu traju i suviše dugo, tako sc na kraju, kada utakmice treba : su najinteresantnijc. gubi pravi efekr jer se i igrači i publika zamore, iser pe, postaju nervozni, tako da one n koncu nc daju pravu sliku ^okolskil utakmica. Nadamo se, da su kako pojedin? društva, tako isto i sam tehnički od bor župe, iz ovih utakmica izveli po trcbyc pouke za daljnji rad. — L. T. SOKOLSKO DRUŠTVO CR VE NK A 15 augusta o. g. udavio sc u kana lu kralja Petra u Crvenki br. Nikola Tomič, rodom iz sela Bastasa opštine Drvara, srez Petrovački, Vrbaskc banovine Pokojnik je bio jedan otl nuj-vretlnijih, i najpoštenijih omiadinaca, Kao privrednikov pitomac starao se da se što više oduži svome dobrotvoru. pa se mnogo starao oko mladih pito-maea, poučavajuči ih u svemu što jc dobro i korisno. U 1928 je izabran za pretscdnika Knjižnice i čitao iiee Pri-\ rednikove omladinc u Crvenki, na kome položaju je ostao sve do svoje tragične smrti. Bio je jedan otl nai \ reti ni i ih članova Sokolskog društva u Crvenki, kao član vežbač, zatim elan Sport-kluba »Bratstvo« i t. d. Njegovi prijatelji i poznaniei oplakuju gubitaV ovog mladog druga i brata, koji je di> leko od svoje rodne grude, svojih roditelja i rodbine ovako tragično za vršio svoj mladi život. Neka mu j« večan pomen! M. S. Župa Spili OKRUŽNA NATEGA N,! A SPL1TSKOG OKRUŽJ A. Okružna natccanja održala su s< 5 juna. Istima pristupilo je samo 1 ode ljenje članova Sokolskog društva Spl: i 5 pojedinaca istoga društva sa cel n otlređenim rasporedom natccanja, z:« tim jedno odcljenje članova Sokolsko društva Sučurac sa natecanjen u la ko atletici. Muski naraštaj postavilo 'e Sokol sko društvo Split s jednim oth-ljcnje:; u svim disciplinama i jedno deljen je naraštaja Sokolskog društva Sučurac u natecanju lake atletike. Članice postavilo je Sokol .ko dru štvo Split jedno odcljenje i 4 p:»jcdin-ke, že.nski naraštaj 2 odeljenja Sr/ko’ skog društva Split sa natec tnjem i svim disciplinama. Rezultati: Članovi (nateeanjc u svim dise' plinarna): L Sokolsko društvo Split: postig'< je 509.23 od moguč.h 850 taeaka. . prema tomu nije postiglo potreb i broj taeaka od 550 za postigouče ti: plome. ikao pojedinci postigli su diplom 1. Spero Vaso sa 104.59 tačaka: i. M jič Veljko sa 99 23 tačaka, 3. Paut A , tun sa 94.94 tačaka; 4. Kaliterna Zv .n ko sa 93.29 tačaka. Članovi (natccanja u lakoj atletici) 'Л. Sokolsko društvu Suču ac: p.u stiglo je 180.95 od rnogueih 430 taeaka tc prema tomc nije postiglo potrebi! broj tačaka od 1% za postignuče d plome. Kao pojedinci postigli su diplome 1. Grubišič Rudolf sa 33.73 tačaka 2. Batina Antun sa 33.55 tačaka; 3. A* firevič Vekoslav sa 31.26 taeaka. Muški naraštaj (nateeanjc u svit disciplinama): L Sokolsko društvo Split: postig'i je 5/6.62 otl moguJih taeaka 8.-1O ti: i prema tomu postiglo diplomu. (Potret ni broj za diplomu 550.) Kao pojedinci postigli su diplomu 1. Kevo Katko sa 104.34 tačaka; 2. Sv kič Mirko sa 97.32 tačaka; 3. Maljevn: Viktor sa 93.35 tačaka; 4. Kokič Ru dolf sa 92.35 tačaka; 5. De mori Ferdi sa 90.31 tačaka. Muški naraštaj {nateeanjc u lako atletici): 11. Sokolsko društvo Sučurac: pe. stiglo jc 168.77 tačaka otl potrebni! 430, te prema tomc nije postiglo po trebitih 191 tačku za diplomu. Kao pojedinci postigli su diplomu 1. Markov Ante sa 32.32 tačaka. Članice (nateeanjc u svim disciplt nama): . , L Sokolsko društvo Split: postign jc 428.50 od mogueih 766, te prema t me nije dobilo potrebiti broj tačak-od 476 za diplomu. Kao pojedinkc postigle su diplo mu: 1. Bukarica Dobrila sa 84/.0 ta еака; 2. Linardovič Danic« sa 82 tačke Sir. 4. ■SOK O L S K I GLASNIK« V Ženski naraštaj (natccanje u svim disciplinama): L Sokolsko društvo Split 1 odelie-nje: postiglo je 441.90 od mogučih 766, te prema tomc nije postiglo potrebiti broj tačaka za diplomu od 476. 2 odeljenje: postiglo je 384.44 te prema tomc ni ono nema potrebiti broj tačaka za diplomu. Rao pojedinke postigle su diplo-’nL'J■ Stipanovič Vesna sa 85 tačaka; Mitrovič Tonka sa 83.21 tačaka. Rezultati kod pojedinih grana lake atletike: Skok u visinu: 1. Celič Davor 150 centimetara; 2. Špero Vaso 145 cm; 3. Batina Antun 140 cm. Skok u daljinu: 1. Špero Vaso 550 centimetara; 2. Botič Sveslav 540 cm; 3. Raliterna Zvonko 510 cm. Bacanje kugle 725 kg: 1. Mijič /oljko 955; 2. Batina Antun 875; 3. Deaganja Branko 835. Trčanje na 100 m: 1. Botič Sveslav I3’2 sek.; Grubišič Rudolf 132 jC.v.; 2. lešija Ante 13‘3 sek.; 3. Špe-o Vaso 13’8 sek.; Alfircvič Veljko 13-8 sek. . Muški naraštaj — skok u visinu: I. Revo Ratko (Split) 145 cin; 2. Asa-lovič Savo (Split) 140 cm; 3. Sekič Mirko (Split) 135 cm; Maljcvac Viktor 135 cm. Skok u daljinu: 1. Rokic Rudolf (Split) 495; 2. Asanovič Sava (Split) 480; Demori Ferdo (Split) 480; 3. Mar-cov Ante (Sučurac) 475. Bacanje kugle 5 kg: 1. Revo Rat-o (Split) 1075 cm; 2. Asanovič Sava Split) 962 cm; 3. Bilič Ivan (Sučurac) 121 cm. Trčanje 100 m: 1. Rokic Rudolf Split) 13-8 sek.; Maljcvac Viktor Split) 13’8 sek.; 2. Revo Ratko#(Split) 13'9 sek.; Demori Ferdo (Split) 13 9 sek.;_ 3. Asanovič Sava (Split) 14 sek. Članice — skok u visinu: 1. Ši- munda Zora 120 cin; 2. Linardovič Danica 115 cm; 3. Radič Neda 110 cm. Skok u daljinu: 1. Radič Neda 427 centimetara: 2. Šimunda Zora 390 cm; Linardovič Danica 390 cm; 3. Bukarica’ Dobrila 375 cm. Trčanje na 60 m: 1. Radie Neda 'M sek.; 2. Bukarica Dobrila 9'5 sek.; Slmunda Zora 9‘6 sek.; 3. Linardovič Danica 9'6 sek. Bacanje kopija: 1. Šimunda Zora 16.65; 2. Bukarica Dobrila 15.20; 3. šu-franko Danila 15.10. Zenski naraštaj — skok u visinu: L Drezga Katica 120 cm; Stipanovič Vesna 120 cm; 2. Žepina Regina 115 centimetara; Mitrovič Tonka 115 cm; 3. Jovanovič Eva 110 cm. Trčanje na 60 m: 1. Stipanovič Vesna 9'2 sek.; 2. Drezga Katica 9'4 sek.; 3. Mitrovič Tonka 9'6 sek Skok u daljinu: 1. Drezga Katica 155 cm; Zeplna Regina 355 cm; Mitrovič Tonka 355 cm; 2. Jovanovič Eva 345 cm; 3. Bego Mira 330 cm; Kačič Nada 330 cm; čulič Lepa 330 centimetara. Bacanje kopija: L Drezga Katica 1640 cm; 2. Čulič Lepa 1570 cm; 3. Žepina Regina 1460 cm. God. Ш. br. 34. JAVNA VEŽBA I NATECANJA BRAČKOG OKRUŽJA U SUPETRU DNE 31 JULA 1932 Dana 31 jula o. g. u 6 sati ujutro održavala su se natecanja u novo osno-vanom bračkom okružju. kojemu su pristupili članovi iz Sokolskih društa-va Supetar, Milna (na spravama i laka atletika) te Postire i Sutivan samo u lakoj atletici. Rezultati natecanja su zadovolja-vajuči, ako se uzme u obzir, da je to prvo natecanje. Sada treba da se nastavi započetim radom, pa če do go-dine uspeh biti mnogo veči. Naroeito preporučamo da bratska društva uzna-stoje ova natecanja proširiti i na ostale katergorijc. U prvoj grupi pobedio je brat Vuš-kovič Ivo iz Supetra, osvojivši sa 65.29 tačaka prvo mesto. Drugo mesto osvo-jili su brača Papič Niko iz Supetra i Bonačič Luka iz Milne sa 55.38 tačaka. U drugoj grupi (laka atletika) pobedio je brat Hranueli Frano iz Postira sa 40.08 tačaka. Drugi je brat Marinkovič Toma iz Postira sa 36 tačaka, a treči Negotič Roko iz Sutivana sa 33.13 tačaka. U svemu je bilo 8 natecatelja u prvoj grupi, a K) u drugoj. Uvedeni smo, da če brača započetim radom nastaviti i da če se torne radu privuči i ostala društva, koja za sada ne poka-zuju ono pravo sokolsko shvačanje, koje treba da resi svako sokolsko d ruštvo. Nakon natecanja održani su pokusi,^ koji su dobro uspeli, te time osi-gurali sam uspeli javne vežbe. Po dolasku v:še ptrobroda iz raznih mesta svrstala se povorka, u ko-joj je sudelovalo 483 pripadnika svih kategorija, pračena sa 5 glazba te je obašla mesto, pozdravljena od odušev-Ijcnog građanstva i ostale publike. U 5 sati započete su same svečanosti na lepo uređenom letnjem vež-balištu sa razvičem nove zastave So-kolskog društva Supetar. Javnu vežbu započeli su članovi, njih 60 na broju, koji su skladno i dobro odvežbali proste vežbe za IX sve,sokolski slet u Pragu. Najbrojnija su bila m uš k a i ženska deca koja su vežbala vežbe od br. Frana Lhotskog sa mnogo shvača-nji akoprem su mnogi vežbali po prvi puta sa glazbom. Nastupilo je u svemu 102 decc. Zatim su naraštajke vrlo lepo od-vežbale svoje proste vežbe, s kojima je naš ženski naraštaj nastupio u Pragu. Muški naraštaj izvco je svoje vežbe sa mnogo poleta, ali bi broj samih vežbača morao biti znatno veči. Za pohvaliti je nastup brače na spravama, iako su same vežbe bile lake i jedno-stavne. Na preči nastupilo je 6 brače iz. Postira, a na ručarna kombinirana vrsta iz Supetra i Milne. Odlično i sa puno ritmičkog shvačanja odvežbale su članice Sokolskog društva Split svoje lepe ritmičke proste vežbe. Nadamo se, da če njihov nastup znatno dopri-ncti, da se samo vežbanje ženskih ka- t tegorija u bračkom okružju što više ra-širi i pospeši. Kao poslednju tačku ove dobro uspele javne vežbe završilo je Sokolsko društvo Postire s lepom i sliko vitom piramidom na ručama. Od uspeha ove javne vežbe mi se nadamo, da če se rad u novo osnova-nom bračkom okružju nastaviti s istom ljubavlju i požrtvovnošču kao što je i započeo, a sve na procvat naše velike sokolske misli. Zdravo!.— F. L. Župa Varai.šdšn SOKOLSKA SVEČANOST U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA U nedelju 14 augusta o. g. razvilo je Sokolsko društvo Varaždinske Toplice svoj društveni barjak i održalo svoju ovogodišnju javnu vežbu. U barjacima okičenom kupališnom parku sakupili su se Sokoli sokolskih društava Varažd. Toplice, Ludbreg i Varaždin tc četa Kastelance-Jakopo-vec, Svibovcc, Novi Marof i Remeti-nec, a pojedine delegate odaslale su i ostale okolišne čete. Rako mesni župnik nije posvetio barjak to je obavljeno samo razviče, koje je započelo pozdravnim govorom starešine domačeg društva, brata Vik-tora Stegnišeka; nakon govora je ot-svirana himna. Zatim je govor.o za-stupnik kuma barjaka, brat Dimitrije Pavlovič, potpukovnik artilerije kraljeve garde, koji je u ime armijskog đenerala g. Petra Živkoviča pričvrstio na koplje zastave prekrasnu vrpcu. Sa zanosnim je rečima brat Pavlovič pre-dao barjak barjaktaru, koji je položio zakletvu. U ime župe čestitao je slavi lepim rečima župski starešina br. Mladen Belčič. Nakon razviča barjaka održan je nastup ovim redom: deca čete Kašte-lanec (12) župske proste vežbe, ženska deca Ludbreg (16) župske proste vežbe, naraštaj Var. Toplice (5) i Kašte-lanec (9) praške vežbe, ženski naraštaj Ludbreg (9) praške vežbe, članovi čete Svibovec (lo) simboličnu vežbu »Do-Iazak Hrvata«, naraštaj čete Kaštela-nec »Petorku« i skupine, članovi Varaždin, Ludbreg i Var. Toplice (21) praške vežbe, seoske čete (24) praške vežbe i dve vrste (Varaždin i Varažd. Toplice) na ručama i preči. Pojedine kategorije predveli su župski načelnik Z. Šuligoj tc brača i sestre Šebašie, Bo-sanac, Ružič i Madarič. Naročite valja istaknuti odlično izvedene vežbe članova, ženskog naraštaja, »Petorke« i simboličnu vežbu čete Svibovec i vežbe na spravama. Svečanosti prisustvovalo je mnogo naroda te brigad, dencral brat Miljkovič, okružni inšpektor brat dr. Pfeifer, narodni poslanik brat Jovan i ostali. Posle podne održana je vrlo uspela pučka zabava. JAVNA VEŽBA U MURSKOM SREDIŠČU U neposrednoj bližini severne naše granice održana je 10 augusta o. g. lepa sokolska svečanost. Celo Mursko Sred šče pripravilo se je za taj dan, da po svomc običaju primi srdačno u svoju sredinu braču iz bliže i dalje okoline. Bratsku župu zastupao je za-menik načelnika brat Lacko Zima sa učiteljska V UUBIIHNI jo najmoderneje urejena fn izvršuje vsa tiskarska dela od najpreprostejšega do najr.nodcm'jšega. *£S££SаВКвигЗЖТКТ.еСч*.' Tiska šo-ske, mladinske, I. poslovne in znanstvene knjige. - iluslr.knjige/enobarvnem in večba. vnem tis!- u. B. ošure in knjige v malih in največjih nakladah. — Časopise, revije in mladinske liste. Okusna oprema ilustriranih katalogov, c nikov in reklamnih listov. LASTNA TVCRNICA ŠOLSKIH ZVEZKOV Šolski zvezki za osnovne, тебб. in srednjo Solo. Risanke, dnevniki in beležnice. i ' Vse ‘iskevine za društva in šele (lepake, letake, izpričevE.Ja itd.) dajt^ v tisk Učiteljski tiskarni! još dvojicom brače, a društva i čete bila su zastupana ovako: Čakovec 150. Doma Lendave 90, Štrigova 30, Gornji Mihavljevec 20, Kotoriba 4, Varaždin to članova konjiče, Vratišinec 40 te Mac m ec, Nedelišče i Križovec sa 4 elana. Samo domače društvo prisustvovalo je sa 210 članova raznih katego-rija. Javnu vežbu posetio je i brigadni konjički dencral. brat Lazar Milosav-Jfvič, sreski podnačelnik brat Abram te odred konjiče 8 konjičkog puka. Nastupile su sledeče kategorije: zenska deca (30), muška deca (30), mu-®.narftaj (21). članice (24), članovi i 0v.rste na sPraviHT>a, a zatim konjiča 8 konjičkog puka (12) i konjiča Sokolskog društva Varaždin (16). Vczbama su upravljali brača načelnik IJi’ahler i Ražlek tc sestra Cimerman. Vežbe je pratila muzika Sokolskog društva Varaždin. Nakon nastupa održana jc vrlo uspela zabava. JAVNA VEŽBA U LUDBREGU 24 jula ov. g. održalo jc Sokolsko društvo Ludbreg svoju treču javnu vežbu s ovim rasporedom: Zenska deca Ludbreg (17) župske jiroste vežbe, članov: čete Veliki Bukovec (10) praške vežbe, ženski naraštaj Ludbreg (<■) praške vežbe, članovi Ludbreg! Var. Toplice, M. Bukovec i Prelog (22) praške vežbe, članice Ludbreg (4) praške vežbe, zatim 3 vrste na spravama i odbojka u kojoj je izmedu Ludbrega i Preloga pobedio Ludbreg. Pre javne vežbe održana je povorka kroz mesto u kojoj je bilo oko 200 članova. Vrlo lep govor održao jc zamenik starešine, br. dr. Perič. Preporučamo tvrtke, koje oglašuju u Sok. Glasniku! Suhe Jedilne gobe kupuje mi i ш$~т kmi®mu& ima v zalogi »Ga‘erijo naših mož“: 1. Trubar, 2. Vodnik. 3. Slomšč'-, 4. Prešeren, 5. Levst k, 6. Stritar, 7. Jurčič, 8. Gregorc č,9.Aškric, 10.Tavčar, 11 .Levec, 12.Er,avec 13. Jenko, 14. Cankar, 15. Gangl, 16 Parma, 17. Kersnik, 18. Maist-rr, 19. Župančič, 20 Strossmayer. Slika 10 Din. S E V E M K O M P., LJIIS5 JANA KIBEIK vSe/l ihMF № ^јсдчфт/l ali hiAAHx}\ išLVKbiija najSdidnejk tfe&s II* mu induslriia špe/rnkih proizvoda №RUCKER ZAGREB, ILIČA 39~ BEOGRAD, KNFZ MIHA1LOVA3S (Pasaž Akademije Nauka) Laloaiietikn! — Odbojka! ■ - r- iiiibu-