PoSiarina plaćena u gofovu ^ Cena Din Z SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »S God. П. - Bro| 22. Izlazi svakog čeivrlka • Godišnfa prelplaia 50 Din • Uredništvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) Telefon br. 2543 • Račun kod pošlanske štedionice br. 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne vračaju Ljubljana, |Ш£ 27. maja ИШР 1931. ANTE MODRUŠAN (Erdevik): 0 našim redovima Svaki se pravi Soko raduje napret-ku i širenju naših bratskih redova i neina dvojbe da idemo velikim koraci-ma napred, što nam najbolje pokazuje statistika naših novih organizacija. Mcdutim kod pravog Sokola ima radi toga i izvesne bojazni. Sa naglim umnožavanjem sokolskih redova ne mož cm o sc i ne smemo zadovoljiti. Očito je, da u sva nova društva ulazi mnogo novih članova, koji pre stupanja u sokolske redove možda nisu utvrdili svoje osečaje. Budimo iskreni i priznajmo da su samo uzvišenc reči »Svi za jednoga, jedan za svih.« Ne samo što danas to nije, več če dugo proči, dok se do toga dode. 1 jasno jc, da se nova brača i sestre ne mogu izgraditi samo vežbom, a ne mogu se izgraditi ni samo pozorišnim pretstavama, zabavama, akademijama, nastupima i lepim planovima o radu, koji u mnogo slučajeva ostaju samo na papiru i puste reči. Težnja za idealom oca Sokolstva »Zdrava duša u zdravom telu« mora nam biti uvek i na svakom mestu pred očima. Za tim moramo težiti i raditi, ali su do toga daleki putevi. \ zlo je i skoro nedostižno, ako tu težnju provadaju brača, koja se sa njom možda sama nisu saživela! Ne-pobitna je činjenica, da se u našim redovima taj ideal sviju nas u mnogo sni ca jeva shvača jednostrano. Nekima ic mnogo jači ili gotovo sve ideal telesne snage. Za snagu se svog srca, svoje duše ne brinu. Ako se takva brača puste iz vida i ako im se ne posveti puna pažnja i svestrano duševno jzgradivanje, oni če, istina, postati jaka snaga, ali srcem neee biti ono, što bi trebali biti. I takav če brat ili sestra biti mnogo lakše uzljuljan u svo-me sokolskom uverenju, jer on s time skoro i ne oseča. Tradicionalnu borbenost moramo nastaviti. Pored opšte čovečanskih vrlina, največu pažnju moramo posve-čivati nacionalnom uzgoju. Ljubav prema otadžbini i neoslobodcnoj bra-či, koji u ervene košulje s oduševlje-njem gledaju mora svakom Sokolu biti najsvetija, največa. Takva nova brača moraju biti največa briga svim dru-štvima i samo lako shvatljivim, krat* kim i uzornim nacionalnim predava-njima stvoriti če se od njih i Sokole srca. A naša narodna kaže: »Boj ne bije svijetlo oružje, več boj bije srce u junaka.« A ko je Soko srcem, taj je Soko i snagom! Takvog brata i sestru u sokolskom uverenju ništa neče po-kolebati! S druge pak strane medu našim redovima ima brače koja misle, da je njihova inteligencija, položaj ili zva-nje dovoljna garancija da su dobri Sokoli. I od toga smo daleko! Pojedin-ci mogu biti uzorni u svom zvanju i položaju, ali ne znači da več samo time mogu biti i dobri Sokoli. Medu našem inteligcncijom nemarno još toliko dobrih Sokola, da bi se mi kao Sokoli mogli time tešiti! Takve je mnogo lakše izgradivati, jer se mogu donekle i sami izgradivati. Ima pojedinaca, koji misle da če im ugled pasti, ako u soko-lani vežbaju pored brata radnika i za-natlije ili drugog, koji je možda po činu — da sc tako izrazim — niži. Ima i nastavnika, koji misle, ako ih brat ili sestrica iz naraštaja ili podmlatka na svakom mestu pozdravlja sa »Zdravo«, da se stvara intimnost, koja smeta školskom radu. O, zar nije divno, ka-da brat ili sestrica pozdravi sa sokolskim »Zdravo«; zar je možda lepši kopirani tudinski pozdrav: »Ljubim ruke«, koji jc našem narodu tako tud! Mi i hočemo sokolsku »intimnost« i iskrenost, i ako u tom duhu uzgajamo omladinu, koja nam je poverena, ona če ispočetka iz ljubavi spram brata nastavnika, a kasnije iz dužnosti da svoje t. zv. »vansokolske« obaveze is-punjava savesno. Medu našim je redovima i to zlo, što pojedinci ograničavaju svoj osečaj dužnosti kojekakvim izgovorima. Za pravog Sokola svaki jc sokolski rad dužnošt. Mladim sokolskim društvima mora sc posvečivati svestrana pažnja od starih isprobanih Sokola, kako se nebi dešavalo, da sc pojedincima od položaja i zvanja sokolskim radom zado-voljavaju njihovi prohtevi. Naši su redovi kao velika reka bujica, koja če stvoriti svoje stalno korito i nositi ponosne lađe. I time se tešimo! Velika nacionalna svečanost u Kaslvu j ... / U prisusivu izaslanika Nj. Vel. Kralja i Nj. Vis. Prestolonaslednika, vlade, Sokolstva i naroda, Kastav je veli-čanstveno proslavio desetogodišnjicu svoga oslobodenja IJ nizu proslava, koje se ove go* dine održavaju u severnim krajevima našega Jadrana povodom 10 godišnji-.ct' oslobodenja od tudinske sile, sva* lako jc jedna od najznačajnijih ova oslobodenja Kastva i Kastavšine, tc krajnjc granicc naše otadžbine u naj* istočnijem delu Istre. Ova velika nacionalna i kulturna manifestacija, koja je priredena 24. i 25. o. m , ponovo je posvedočila onu silnu i postojanu nacionalnu svest na-š;g primorskog krša, o čije se vrleti od pamtiveka kršio zub svake tudin-ske najezde, Priiikom ove proslave svečano jc oikriven spomenik zahvalnosti Kralju Petru L Velikom Oslobodiocu, osve* Cena jc nova Učiteljska škola i raz-vijena jc sokolska zastava, dar Nje* govog Veličanstva Kralja Sokoflskom društvu Kastav, Ceo Kastav blo jc tih dana u svečanom ruhu, iskičen morem jugoslo* venskih zastava, zelenilom i cvečem, ■ je sa urodenom toplinom naše na* rodne duše l neopislvim oduševlje* njem dočekao i primlo svoje goste. Mnoštvo naroda iz bliže i daljnie oko« l>oc sleglo sc je tih dana u Kastav. Na ovoj velikoj svečanosti Nj, vel Kralja zastupao jc izaslamk Pukovnik gosp, Damjanovič, Iz Beo* gradu stigao jc zamenik starešine «veza SKJ brat D. Paunkovlč, koji A z.nstupao starešinu Nj. Vis, presto* !< naslednika Petra, pokrovitelja ovih svečanosti. Sa bratom Paunkovičem stigla su i brača A Brozovič i dr. M. Dragič kao delegati Saveza SKJ. Iz Zagreba došao je ban Savske banovi* nc g. dr. Ivo Perovič, koji jc zastupao kraljcvsku vladu, i bivši ban g. dr. Šilovič. Ministra vojske i mornarice zastupao je brat pukovnik Radovič, a komandanta IV. armijske oblasti zastupao je potpukovnik g. Radulovič. Svečanosti su počele otkrivanjem spomenika zahvalnosti Kralju Petru. Spomenik, koji je podignut na šctali-štu Kralja Petra, odakle sc pruža kra* san izglcd na sinji Jadran i Učku, delo jc našeg slavnog umetnika Ivana Meštroviča. Pored zvaničnih pretstav* nika, vojske. Sokola i naroda, ovoj svečanosti učestvovali su članovi društva »lstrc« i omladinci »Mlade Jugo* slavijc«. Nakon što je održana služba Bož* ja na staroslovcnskom jeziku, stari narodni borac g. prof Vjekoslav Spin* čič, burno pozdravljen od mnoštva naroda, održao je govor, u kome je prikazao ulogu, koju je odigrala Ka* radordcva Srbija u istoriji našeg na-rodnog oslobodenja. Crtajuči tadafinje prilike u Srbiji, evocira nadalje mo* menat, kad jc novoizabrani Kralj Srbije Petar Kuradordevič prolazio kroz Beč na putu za Beograd i kad su ga dočckali omladinci Srbi, Hrvati 1 Slo* venci sa pozdravima 1 pokličima: »Sti-veo Jugoslovenski Kralj!« Zatim je izneo rad Kralja Petra na sredivanju prilika u Srbiji, kao i sva stradanja koja je Veliki Kralj podneo sa svo* jom vojskom u ratu za oslobodenjc i ujedinjenje celokupnog našeg naroda. Posle govora g. Spinčiča otkriven je spomenik. Na pet metara visokom postamentu postavljeno je iz masiv* nog bronza divno izradeno poprsje Kralja Petra. Tada su govorili izasla* nik Nj. Vel. Kralja, pukovnik g. Dam* janovič, ban g. dr. Perovič, pretstav-nik Jugoslovenske matice, pretstavnici grada Zagreba i Sušaka, starešina So* kolskog društva Kastav brat Karlava* ris i pretsednik opštine Kastav g. Cu-cančič, koji je primio spomenik na čuvanje Tom je prigodom društvo »Istra« položio na spomenik srebrni vcnac. Spomenik je otkriven uz svi-ranje državne himne i uz gruvanje to* pova. Zatim su pevačka društva i muzike izvadali istarske narodne pesme. Odmah nakon otkriča spomenika razvijena je i sokolska zastava, dar Njegovog Veličanstva Kralja Sokol* skom društvu Kastav, U ime Njegovog Visočanstva prestolonaslednika Petra, kuma zastave, zastavu je raz* vio II. zarn. starešine Saveza SKJ brat Duro Paunkovič. Blagoslov je obavio g. prof. Spinčič, a tada je brat Paun* kovič prikopčao zastavi divnu plavu traku sa natpisom »Petar«, dar kuma Nj. Vis. prestolonaslednika Petra. U ime Saveza S »kola kraljevine Jugoslavije zastavi je prikopčao traku u državnim bojama brat dr. Miiorad Dragič, izražajoči veru, da če Sokolsko društvo Kastav nositi ovu zastavu uvek na putevima nacionalne borbe, sokolske časti i veličine sokolskih de* la Zatim je dični sjn Istre, starina prof. Spinčič prišao zastavi i prikopčao joj belu svilenu traku, na ko jo j jc zlatnim slovimo,, izvezeno: »Jačajte i mirite Jugoslaviju! — Profesor Spin* čič.« Starešina župe Sušak*Rijeka brat iivo Polič održao je oduševljen govor, spominjajuči nacionalne i kuiturne težnje Istre, a starešina Sokolskog društva Kastav brat Karlavaris predan je zastavu uz lepi kratki govor na ču= vanje bratu društvenom barjaktar.i. Zatim je uz odušcvljcnc pozdrave krenula velika povorka na čelu sa ovom divnom zastavom. Posle podne održan je sokolski slet kastavskog okružja. Slet je vodio načelnik brat Ivo Dukič i načelnica sestra Milojka Rubeša. Naveče toga dana prireden je u Kastvu krasan vatromet, a nad Kast-vom svetlio je veliki plameni inicijal »A«. Sutradan je svečano osvečena no* va učiteljska škola, koja nosi ime: »Učiteljska škola Kralja Aleksandra Prvog.« Posle osvečenja, koje je uz asistenciju ostalog sveštenstva na na-rodnom jeziku obavio starina g. prof. Spinčič, otkrivena je u auli škole spo* men-ploča. Ploču je otkrio direktor gimnazije na Sušaku g. Brklič, koji je u svom lepom govoru naglasio, da če ova škola biti rasadnik znanja, a u isto vreme i žarište jugoslovenske na* cionalne svesti u Istri Posle otkrivanja ploče u dvora* ni škole održana jc akademija, na ko* joj je govorio direktor škole g. Riba* rič. Nadalje je govorio brat Dura Paunkovič o ulozi mladog učiteljstva na širenju Sokolstva po selima, a zatim su govorili pretstavnik Ministarstva prosvete i drugi. Nakon toga održana je akademija učenika Muzičke škole u Kastvu, ko* ja je odlično uspela, a po akademiji Udruženjc jugoslovcnskog učiteljstva u Kastvu održalo je svečanu skup* štinu. Time je ova velika nacionalna i kulturna svečanost u Kastvu bila za-vršena. Pozdravi Savezu SKJ Zaječar. Sa svečanog osvečenja svoje društvene zastave pozdravljamo Savez Zdravo! — Sokolsko društvo Zaječar. Zlarin. Molimo vas, da bratu starešini, Njcgovom Visočanstvu Kraljeviču Petru kao i čitavom starešinstvu isporučite naše iskrene pozdrave, koje šaljeino sa velebne manifestacije sokolske ideje pri osnutku sokolske čete na ovoj Izložcnoj točki našeg Jadrana u Zlarinu, Zdravo! —- Starešina Go-vorcin. Slei Sokolstva na Jadranu Plakat eleta Sokolstva na Jadranu, rad akad. sllkara prot. Josipa Kljakoviča Dan! slela se približuju! Sletska značka, rad Ivana Meštroviča Prijave za učestvovanje na sletu. Svakodnevno stižu nove prijave za učestvovanje na sletu Sokolstva na Jadranu. lntere* santne su brojke, koje do sada ima stlctski odbor. Prema ovi* ma prijavljeno je več: vežbača u prostim vežbama brata Lhotskoga oko 1000; članica u vežbama sa čunjevima 400; članova u svečanom kroju za povorku 2000, članica 100 i t. d. Upada u oči veliki broj pri* javljenih u članskim vežbama, iako su vežbe br. Lhotskog dosta teške. Llpupan broj prijavljenih iznosi oko 8200, bez prijava iz triju primorskih župa, koje prireduju slet. Prema još nepotpunim prijavama, župa Zagreb prijavljuje učesnika 1000, župa Novi Sad 800, Skoplje 600 i t. d. Računa se sa 11 izvanrednih vla-kova iz unutrašnjosti, dok če se prevoz Sokola iz Primorja, osim sa redovnim progama, koje če se za ovu zgodu preudesiti, vršiti i sa svim pa-robrodima, koji budu na raspolaganju. Veliki broj društava i pored toga doči če motornim ladama, jedrenjačama, autobusima i drugim prevoznim sred-stvima. Prijave za nastambu. Svim župama dostavljaju se sada za njihova društva prijave za nastam- rasvetom, higijenskim uredajima, te potrebnom količinom slame, lnače skupna nastamba urediti če se u splitskim školama i javnim zgradama. Sve zgrade skupne nastambe imati če po-treban konior. Svi, koji reflektiraju na zajedničku nastambu, imaju poneti sa sobom pokrivač i slično. Za privatnu ili hotelsku nastambu u prijavi treba naznačiti dane za koje je za svakoga pojedinca potrebito rezerviranje (sa imenom i prezirnenom prijavljenika), te cenu, koju bi platio za svaku noč. Gene privatnim sobama kretati če se od 20 do 40 Din, hotelskim pak od 35 do 70 Din za jednu osobu, a 45 do 110 za dve osobe. Upo-zoravaju se društva da u prijavi uvek naznače od kojeg bi najnižeg do naj-višeg iznosa svaki pojedinac platio za sobu, jer je jedino tako moguče izboči Več 13. juna počinje slet sa prvim sletskim danima srednjoškolske omla-dine, da nakon dana vojske i mornarice 21. i 22. juna stupimo u glavne sletske dane Sokolstva. Kratko je to vreme i sletski odbor, želeči da zadovolji sve učesnike, kako bi sa ove največe nacionalne manifestacije na našem Jadranu poneli što prijatnijc utiske, moli i ovim pu-tem sve bratske župe i društva, da se točno drže uputa, koje se obe* ilodanju, jer je jedino na taj način moguča potrebna organizacija sleta. Za one pak, koji se ne budu držali uputa, bilo u pogledu ro* j ka prijave ili pak točnosti poda* A taka, sletski odbor ne može pre- Л uzeti odgovornost u pogledu iz-vršenja onoga što traže. ■ bu učesnika. U prijavi treba istak-nuti: broj svih učesnika po kategorijama, te koliko ih reflektira na skupnu, hotelsku ili privatnu nastambu — sva-ko napose. Za skupnu nastambu treba označiti ako društvo ili župa donosi sobom šatore. Za logorovanje udesiti če se vrlo pogodan teren kod samoga vež-bališta, koji če se opskrbiti sa vodom, Str. 2. ROSIJA-FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD /LoVEN/Ko /oKoL/TK© Kako puluje čsL Sokol-sivo u Pariz čehoslovačko Sokolstvo, koje će prilikom 50 godišnjice Medunarodne gimnastičke federacije u velikom bro-ju posetiti Pariz, putuje na tri načina i to: vozom, autokarima i običnim automobilima. Oni, koji putuju vozom, putuju iz Praga 9. jula posle podne i za-ustavljaju se u Pllznju i Chebu. Na* rednog dana ogledati če Verdun i ra-tište kod Remeša. Kroz Verdun do spomenika poginulih ratnika prola* ziče u povorci. Istog dana uveče dola« ze u Pariz, gde če ostati do 15. jula. 'Iz Pariza idu zatim u Versailles, Ar* ras, Vousiers i Chestres. 17. jula uve* če vračaju se u Prag. — Celi ovaj put sa vožnjam (voz III. klase), prehra* nom, prenočištima, izletima, razgle* davanje kolonijalne izložbe i t. d. stoji 1360 Kč. Druga skupina putuje 8. jula u jutro od Tyrševog doma i to autokarima preko Plznja, Norimberka, Grailsheima, Starog Heidelberga, Mannheima, Saarbriickcna i Verduna do Pariza, kamo stižu 10. jula. Iz Pa* riza putuju 15. jula u Versailles, Ar* ras, Vousifers, Chestres te se vračaju 17. jula preko Saarbourga, Strasbourga, Badena, Norimberka i Ausbacha u Prag, kamo stižu 18. jula uveče. — 1’utovanje autokarom stoji 2370 Kč Treča skupina putuje običnim automobilima istom prugom kao i skupina, koja putuje autokarom. Čehoslovaci o sletu Sokolstva na Jadranu »Vestnik Sokolsky«, glasilo Čeho* slovačke obce sokolske, donosi u svom 20. broju pod natpisom »Naša poseta Splitu« sledeči ČJanak, koji objavljujemo u doslovnom prevodu: »U 16. broju »V. S.« potanko smo izneli, na koji način treba da se izvede poseta Jadranu. Za razliku od naših prošlih poseta ova če biti posvečena upoznavanju jugoslovenskog mora u njegovim severnim predetima koje do danas u večem broju još ni smo posetiti, a zatim čemo zajednički posetiti prekrasna Plitvička jezera. Ova poseta imače tri važne za* dače. U prvom redu u Splitu zajed* ničku čehoslovačko * jugoslovensku manifestaciju za slovensko more i nedotaknjivost slovenskog primorja. Slct Sokolstva na Jadranu obe* čaje da če biti velika sokolska i sve-narodna svečanost. Več danas izgle* da, da če na ovoj svečanosti, zbog njenog velikog značaja, učestvovati skoro sve jugoslovenske župe. Nadalje naša če zadača biti upo* znavanje krajeva i letovališta u sever-nom delu Jadrana, koja se sve više i više modernizuju te su nam mnogo bliža, i isto tako lepa kao i ona na jugu. Svi, koji se odluče za boravak na moru, neka znaju, da je za Slovena j edino mesto na slovenskim plažama, koje se po krasoti i uredenju ni naj-manje ne razliku ju od stranih mesta; neka znaju, da je nepotrebno grešiti u slovcnskom uverenju i putovati strancima, koji nas učutkavaju i koji pokušavaju istrebiti našu braču; nije potrebno zbog zabave prelaziti preko grobova nevino poginulih; svaki tre* ba da upozna slatki osečaj kad je pri-man i pozdravljan u blagom razum-ljivom jeziku, te osečaj raskoši vbog boravka medu svojima.« DR. R. BIČANIĆ (Zagreb): Pogrešna akcija Ш. slel lužičko - srpskog Sokolstva Savez lužičko*srpskog Sokollstva priredio je od 14. do 17. maja svoj III. savezni sokolski slet u Radworu (nem. Radibor), ubavom s elu blizu Budyšina u saskoj Gornjoj Lužici. Kako je ovaj slet prireden u doba teških unutrašnjih političkih prilika u Nemačkoj, zato na njemu nisu bile zastupane sokolske organizacije osta* lih slovenskih naroda. Ipak je ovaj slet bio ne samo lužičko sokolsko slavlje, več svenarodna manifestacija cele Srpske Lužice. Slet je započeo u četvrtak 14. ma* ja sa veznim takmičenjima, na kojima je učestvovalo oko 200 takmičara i veliki broj gledaoca. Posile podne bile su kušnje za glavni nastup, a uveče svečana akademija, koja je sjajno uspela. Narednog dana, u nedelju 17. maja, došlo jc na slet u Radwor na hiljade Lužičkih Srba Učestvovanje članstva bilo je iznad svakog očekiva* nja. Sa sviju strana ddlazile su sokolske čete i mase sveta sa muzikama i lužičkim zastavama. Posle podne počele su sokolske svečanosti u radworskoj katoličkoj crkvi govorom župnika g. Jana Cyža* Hajničanskog, koji je u vanredno le* pom govoru prikazao sokolsku ideju te ju ocrtao kao najprikladniju za lu-žičko-srpsku omladinu. Zatim se je razvila svečana po vorka na čelu sa muzikom malešan* skog sokolskog društva. Iza muzike nošeno je 17 zastava, a za ovima je stupao lep broj članova u svečanoi odori, vežbači, vežbačice i naraštaj te mnoga hižičko*srpska narodna i kulturna društva. U povorci je bilo i mnogo živopisnih lužičkih katoP.ičkih i evangeličkih narodnih nošnja Posle povorke održana je javna vtjžba, na kojoj su odlično nastupile sve kategorije. Iza javne vežbe bila je sletska scena, koja se je sastojala iz raznih lužičkih narodnih igara. Pe-vanjem narodne himne završena je sletska scena kao i oficijelni program sleta. . , U noči održana je jos mala simbo* lična priredba kod Bronja, gde se jc omladina zaklela, da če večno čuvati svetost svoje domovine — Srpske Lu* žice. , , Ovaj jc slet ponovo pokazao, da ie lužičko*srpsko Sokolstvo snaga, koja neprestano raste, jer je duboko uvereno, da je Sokolstvo večito giba* nje, koje poznaje samo napredak. (Nastavak sa 1. strane.) suvišnu prepisku, koja bi se bez dvoj-be u protivnom razvila. Prijave za ho-telsku i privatnu nastambu treba čim hitnije dostaviti. Nastambeni če odbor po primitku svake prijave odmah oba-vestiti društvo o rezerviranju i zatra-žiti da se čitav iznos pošalje unapred. Kod dolaska u Split svaki prijavljenik neka se sa legitimacijom društva prijavi odboru za nastambu, koji če ure-dovati u nekoliko lokala (naknadno čemo javiti) i tu če dobiti uputnicu za lokal ili stan, koji je za njega rezerviran. Da su zatražene sobe zaista rezervirane može služiti jedino potvrda slctskog odbora za nastambu, da je novac primljen i soba rezervirana. Prehrana učesnika za vreme sleta. U glavnim danima sleta neče biti nikakove skupne prehrane. Svakako kapacitet svih mesnih restauracija biti če povečan tako, da apsolutno nema bojazni za redovitu prehranu. Osim toga, do sletišta i logora podignuti če sc nekoliko privremenih restauracija. Cene prehrane biti če spccijalno pn-godom sleta snižene u svim restorani* ma. Cenici potvrdeni od sletskog odbora biti če svuda na vidnim mestima istaknuti, a o njihovom održanju voditi če se stroga kontrola. U idučim brojevima »Sokolskog Glasnika« doneti čemo obavesti o prehrani još de- Г1'1п|1Ј Sletski zcjravstveni otaek. Zdravstvenu službu kod izletni čkih vlakova i parobroda dužne su or- ganizovati župe, odnosno društva, oda-de voz polazi. LJ samom Splitu urediti če se ambulante na sletištu i u gradu sa dežurnim lekarima i potrebnim osobljem. Prvu pomoč pružati če i sve farmacije. Svaki slučaj obolenja najbolje je prijaviti telefonom sletskoj kancelariji, Sokolski dom. Dežurni le-kari obilaziti če nekoliko puta dnevno sve nastambe i logorc. Upute slede u idučem broju. Pri-državajte ih se! Pretsletski broj »Sokola na Jadranu« izlazi 1. juna sa svim uputama. NA LETOŠNJEM XI. MEDNA* RODNEM VZORČNEM VELESE J* MU v Ljubljani od 30. maja do 8. junija razstavlja več kot 750 razstavljal-cev najrazličnejše blago. Specialne razstave so: razstava pohištva, tekstu* na papir, automobilska razstava, raz* stava poljedelskih strojev, obrtniška razstava, higienska razstava, m umetniška razstava. Vsakdo lahko združi svoj dopust z obiskom velesejma m sl ogleda prirodne lepote Slovenije. Legitimacija daje pravico do 50% po* pusta na železnicah in parobrodih in se dobi za Din 30 v vseh večjih denarnih zavodih, uradih Putnika, pri tr* govskih organizacijah m Zbornicah, večjih železniških postajah ali narav* nost od velesejma. Posetnikom so stanovanja preskrbljena v hotelih m pri* vatno. Pročitao sam članak brata Bogu* noviča »Ideja i organizacija Sokolstva i srednja škola«. Ima u njemu stvari, preko kojih ne mogu da predem šut-ke. Na osnovu nazora, iznesenih u tom članku, brat Bogunovič razvija akciju izvan sokolskih redova, mimo sokolske organizacije, u krugovima, koji su slabo informirani o Sokolstvu. Nastaje stoga opasnost da ovi kru* govi, na koje se obrača brat Bogunovič, budu krivo informirani, i da se tim netačnim informiranjem vanso kolskih krugova nanese Sokolstvu šteta. Ukratko, što traži brat Boguno* vič? Evo njegovih vdastitih reči: »Svi treba da produ školu sokolskog vas-pitanja. Kroz Sokolstvo to nije mo-guče, več kroz Srednju školu. To tre* ba da provedu nastavnici gimnastike i profesori Sokoli u zajednici sa nora* vama Sokola i škole. Nije važno hoče li malo postradati organizatorska slo* boda Sokolstva, glavno je da ideolo* ški udemo u krv i život omladine... Ne čekajmo vreme da ceo narod bude odgojen u duhu Sokolstva kroz sokol* sku organizaciju, jer uzalud trud* bO i nekoliko godina života upučuje nas na nove puteve!« _ To su teške i krupne reči. One neče u sokolskim redovima pokolebati nikoga i ništa, ali one mogu da budu veoma opasne, ako se neinformirani.n ljudima, javnosti, pa i državnim or-ganima ovako govori o Sokolstvu. Ove tvrdnje brata Bogunoviča su pro-izvoljne i ne mogu da se prih v ate. Analizujmo ih! Brat Bogunovič ne traži ništa ma* nje nego da se sokolski uzgoj omladine uzme iz sokolske organizacije i poveri faktorima izvan Sokolstva. I to ne samo uzgoj omladine uopče, nego i sokolske, naše sokolske omladine. jer da kroz sokolsku organizaciju nije moguče da svi produ škoiu so* kol skog vaspitanja. On traži da se to vaspitanje ne provodi unutar sokolske organizacije, po sokolskim dru-štvima, sa sokolskim prednjacima, nego da ga provode nastavnici gimna stike i profesori Sokoli u zajednici s upravama Sokola, i škole. Dosada smo mi provodili taj rad, doduše u spo* razumu sa upravama škole, ali ni u kakvoj zajednici. nego sami, posvema samostalno. i po našim vlastitim so* kolskim principima i uzgojnim meto* dama. Ne znam, zašto da se toga odrečemo? Ta to bi značilo propast Sokolstva! Dakle zato, jer još danas nije okupljena u našim redovima sva omladina. treba — prema rečima brata Bogunoviča — i onu omkulinu, koja je danas naša da predamo u ruke drugih. Još brat Bogunovič spominjc, da nije važno hoče li pri torne postradati »organizatorska« (!) sloboda Sokol* stva. Kao da se tu radi o nekoj sit nici. Prepustiti vaspitanje svojih pri* padnika drugima, pustiti samostalnost sokolske organizacije, dati da pestra* da sloboda sokolske organizacijo^ sve to nije bratu Bogunoviču važno. , Pa što je onda uopče važno. Kako zamišlja brat Bogunovič, da bi rriogao »ideološki uči u krv i život oml-uline« na taj način. (Sto bi to uopče moglo značiti: »uči ideološki u krv« P!) Ka* že, da je uzaludan trud bio čitav sokolski rad kroz 60 godina. Zar sme Soko tako da kaže? Zar je to uopce istina? I sada hoče brat Bogunovič da stupi u vezu sa Profesorskim dru* štvom, kao što jc stupio u vizu s Učiteljskim društvom. Zar na osno* vu gore navedenih principa P Smatram takovu akciju vrlo nezgodnom, i sto više, za Sokolstvo opasnom, a savezna uprava znače da to na vreme predu* sretne, i da sva sporazumevanja i celi rad oko saradnje profesorskih i učiteljskih društava i Sokolstva uzme u svoje ruke. . Brat Bogunovič zamišlja sokolski rad s omladinom ovako: Na svakoj se školi osniva »So kolsko društvo«, koje čine obavezno svi nastavnici i svi daci o d nos nog za* voda. Na taj način misli on da po* stigne, da »sva škotska deca budu ujedno i sokolska deca.« Го izgleda vrlo jednostavno, kada se ovaKo napiše, ali to je veoma daleko od Sokol stva. Sa sokolskog gledišta to ie ne moguče prihvatiti, pa čak niti kao bazu za diskusiju. Izgleda kao da bratu neki poj* movi nisu jasni. On kao da ne razli kuje telesno vežbanje po sokolskom sistemu, koje je uvedeno u škole, od sokolskog vaspitanja, u kojem jc ve/ banje bitni deo. Ne pruža svako vez* banje po sokolskom sistemu, t. j. vez-banje vežbi uzetih iz sokolskog su-stava vežbi, ujedno i sokolsko vaspi* tanje. Vežbati se po sokolskom siste* mu može i u drugim ustanovama, I školi, vojsci, pa i kod drugih naroda, na pr. Rumuna, Japanaca,^ Engleza. I Ali sokolsko vaspitanje moze da dlje SVOJ Na* daje samo sokolska organizacija, na poseban način, njoj svojstven, ime, samo ono vaspitanje, koje svojim pripadnicima sokolska organi* zacija, definirali smo kao sokolsko vaspitanje. A društva, koja provode sokolsko vaspitanje, moraju biti orga* nizovana po sokolskim načelima. Brat Bogunovič veli: »Apstrahirajmo na- čela!« Kao da je to moguče. Barem nama, Sokolima, to nije moguče. To bi bilo isto kao da zločinac tvrdi na sudu da je zaklao lešinu, jer jc ap* strahirao da je čovek, koga jc ubio, bio živ... Još nekoliko primedaba. Brat Bo* gunovič hoče da rad Sokolstva bude »upriličen« (?) profesorima, i da »im treba dati ne frazeološki (?) nego na-učni pojam Sokolstva«. Mislim, da če mu to biti dosta teško, i sudeči po njegovom načinu pisanja, nebi mu toga preporučio. Inja kod njega nejasnih pojmova, krivo upotrebljcnih reči, tudih, a, što je još gore, i naših. A kao vrhunac kulmin^cije: kaiaktč* rologija! Zanimalo bi me, kako če to | brat da predaje u nekom učiteljikom I tečaju: karakterologiju telesne kulture u razvoju čovečanstva. (Vidi »Novosti« od 9. maja). Ako več hoče, da naučno predaje, onda nebi smeo da tvrdi na pr. niti to, kao u Beogradu (Vidi »Politiku« od 9. maja) da je prvo Sokolsko društvo osnovano u Beogradu 1857., pa ma kako to »pri* vlačno« delovalo na publiku. I još ne* što! Nije svejedno kako se piše. Ne* red u rečenicama znači nered u nii* slima. Ne mogu da se složim s miši j e* njem neke brače, da akciji brata Bo* gunoviča u gornjem pravcu ne treba pridavati važnosti, jer da je ona sa-svim bezazlena i dobronamerna. Kod njega se ne sme predmevati nepozna* vanje Sokolstva, niti bi ga to mug'o da ispriča. On piše sokolske knjige, dugo godina obnaša razne visoke funkcije u Sokolstvu, nastupa u javnosti često kao Soko, i mora da nosi punu odgovornost za ono, što čini ili piše On je več i unutar sokolskih redova upozoren, da je njegovo mišljenje pogrešno. Ipak nastavSja svoju akciju i dalje, van sokolskih redova, bez sokolske kontrole, kod ljudi koji ne po* znaju Sokolstvo, na pogrešnom temelju. U interesu je Sokolstva, da se tome učini kraj. Svim bralskim župama i društvima! Na upravu Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije počeo je stizavati od strane župa i društava čitav niz molbi, kojima se traže potpore za razne svi* he a ponajviše za saniranje dugova na sokolskim domovima. Izveštavaju se stoga ponovno ovim putem svi zainteresovani, da su sve te molbe stavljene u evidenci ju i da če se zajednički rešavati ondii, kada uprava Saveza reši pitanje op« šteg zajma za sanaciju domova. Svim bratskim društvima! U cilju medusobnog upoznavanja brače i sestara, Sokolsko društvo Tivat (Boka Kotorska) odlučilo je da ostvari ferijalnu koloniju za vreme letnih meseci. Cilj je ferijalne kolonije da se svoj brači i sestrama uz male materijalne žrtve omoguči upoznati more, naš Jadran i naše pomorstvo i da na licu mesta uvide, koliku blago-dat pruža more jednoj naciji, jer ponos i snaga jedne države jeste i njeno slobodno more. _ Boka Kotorska, kao najlepsi zaliv južne Evrope, pruža svim gostima iz-vanredan teren za izlete i šetnje. Nala-zeči se u Tivtu, gosti če se upoznati sa ratnom mornaricom i njenim ustanovama i uveriti se o potrebi našeg jačanja na moru. U tom cilju dostavljamo potrebne podatke. Cena dnevna za poj edinca biče 23 Din za celu opskrbu i to: ishrana (doručak, ručak i večera), stanovanje (krevet sa posteljnim priborom), kupanje (kupanje, sunčanje, veslanje i t. d.). Izleti po Boki do Lovčena i Crne Gore vršiče se uz naplatu, koja bude stvarno zapadala. Sokolsko društvo Tivat ima na raspolaganju 3 sobe po 15 kreveta, to prema prednjem rasporedu soba, odnosno kreveta, vrši i raspored^ članova, n. pr. 15 ženskih i 30 muških ili obratno. Svaki član mora sobom po-neti pribor za umivanje. Obzirom da sobe u školi gde če se ferijalci sme-štati, ima društvo na raspolaganju od 1. jula do 25. augusta, to če se izletnici podeliti na 3 grupe po 45 lica i to: 1. od 1. do 21. jula; 2. od 22. jula do 11. augusta i 3. od 12. do 25. augu* sta. Ukupna poseta bi bila 135 članova u roku od 56 dana. Ako se koje bratsko društvo od-luči na ovo letovanje, neka se glede toga obrati upitima izravno na bratsko Sokolsko društvo Tivat (Bpka Kotorska). zi/pA i m Župa neograd SOKOLSKO DRUŠTVO BEOGRAD IV. Sokolsko društvo Beograd IV na Čukarici osvetiče svoju zastavu na dan 14. juna ove godine, u 9 'A časova, na igralištu čukaričkog šport kluba (u bližini Mihajlovca). Zastavu poklanja društvu brat Bogdanovič Milivoje, advokatski pripravnik, koji če joj i kumovati. Za ovaj čin društvo priprema ve-liku svečanost. Pre svega treba istači priznanje i hvalu bratu Bogdanoviču, što je poklo-nio ovoliko pažnje ovom Sokolskom društvu, i znatnim prilogom omogučio da ono dodc do ovog svetog znamenja Brat Bogdanovič je pravi Soko i društvo če znati kako če, čuvajuci ovo svoje sveto znamenje, čuvati i uspo-menu na svoga brata i dobrotvora. Ovom prilikom održače se i sokolska akademija, na koju su pozvana da uzmu učešča i sva ostala Sokolska društva župe Beograd. Sokolsko društvo Beograd IV na Čukarici osnovano je 1929. god. na mestu pretežno radničkom. Zuljcvita ruka našega radnika, koji se dnevno bavi napornim radom da bi izdržao sebe i porodicu, po svršenom dnevnom poslu prilivata se u sokolani sokolskog rada. Obzirom na sredstva kojima je društvo raspolagalo, pokazalo je vidne rezultate, kako u broju članstva tako i u tchničkom radu. Želeti je. da Sokoli ovoga društva, pod bar jakom koji če se razviti označenog dana, dobiju još više duševne snage i poleta za sokolski rad. Župa nfelovcur SOKOLSKO DRUŠTVO VIRO-VITICA. Ovdašnje Sokolsko društvo uprili-čilo je svoj prvi ovogodišnji izlet u gradski park školske /.grade u Konji, udaljene kojih 5 km od Viroviticc. U zajedničkoj povorci, koja je pošla pešice od sokolane, bilo je prisut-no 243 osobe, medu njima društvena g|lazba sa 16 glazbenika, kopjanički otsek sa 23 člana. Toj priredbi priključila se Sokolska četa iz Spišič Bukovicc sa 66 oso-ba. Svih posctioca osim onih iz same Korije bilo je preko <>00. Sokoli su uvežbali par uspelih vež- bi ___ Brat prosvetar Adamič održao jc predavanje, koje je bilo dobro • stvarno, a od svih prisutnih pomno saslušano. Veliku senzaciju pobudio je ko njanioki otsek sa nekoliko vežbi izvedenih na konjima. — Konjanički otse pokazuje veliki uspeh i rapidno se P<>; večava, što je u glavnom ima pripisati dobroj organizaciji i velikoj ljubav1 napram Sokolu, koju mu ukazuju 'ol toga otseka brat Škrinjar, potpuko nik i brat Turk, kapetan. Ovim svojim nastupom SokoIsK*’ društvo je pokazalo, da Soko u °л!. t krajevima živi zdravim životom, 1 napreduje i da ga čeka veliki uspeh medu širim narodnim slojevima. Soko ide nesmetano svojim prav* ceni, bez ikakova obzira na pojedine mračne tipove, koji nastoje svakom zgodom ; svim mogučim sredstvima, da Sokolu škode i da njegov vidljiv napredak osujete, jer se ovi boje Sokola i njegovog bratskog i nacionalnog rada. Sokolsko društvo u Virovitici ima u svojem radnom programu da kroz ovu letnu sezonu priredi više društvenih izleta u ovdašnju okolieu i da ih spoji sa priredbama sokolskih četa, ko j ih je u virovitičkom srezu 15. Župci Celje SOKOLSKO DRUŠTVO TRBOVLJE. V nedeljo 17. maja je priredilo Sokolsko društvo Trbovlje letos svoj prvi pešizlet na lepo in idilično Sv. Katarino. Udeležba je bila ogromna, saj je bilo samo dece in naraščaja okrog /00. Prebivalstvo te lepe vasico je sprejelo izletnike zelo simpatično. 1 red vasjo je stal lepo okrašen slavolok, pri katerem je pozdravil sokolsko družino kmetski fant, domačin. Za iskren pozdrav se je zahvalil starosta trboveljskega Sokola br. Sušnik. Ko so se izletniki nekoliko odpočili, se je pričelo takoj s telovadnimi nastopi. S prostimi vajami so nastopili vsi oddelki, na orodju pa samo člani. Gledalci, sa*no kmetsko ljudstvo, ki so prišli iz bližnjih in daljnih vasi v zelo velikem številu, so z največjim zanimanjem sledili vsem telovadnim nastopom, posebno pa so se divili članom na orodju, ki so izvajali najtežje vaje. Po telovadbi se je razvila okoli starinske cerkvice, o kateri se trdi, da je bila nekdaj poganski tempelj, živahno vrvenje. Deca je pod vodstvom svojih vaditeljev izvajala igre, mladinski pevski zbor pa je zabaval občinstvo z lepim petjem. Še pred mrakom se je zbrala sokolska družina k odhodu proti domu. Ves čas izleta je vladalo med članstvom kakor tudi med naraščajem in deco največja disciplina, kar ie domače prebivalstvo z zaupanjem konštatiralo. Taki izleti med kmetsko prebivalstvo so zelo potrebni in koristni, kajti prebivalstvo se lahko na lastne oči prepriča o sokolski vzgoji ter da so klevete, ki jih širijo med ljudstvom sovražniki Sokolstva, res samo klevete. S takimi izleti se bo zaneslo pravilno razumevanje sokolske ideje v zadnjo gorsko vas. SOKOLSKO DRUŠTVO ROGATEC. Sokolsko društvo Rogatec je priredilo dne 13. t. m. koncert najodličnejše slovenske koncertne pevke gospe Pavle Lovšetove, katero je spremljala na klavirju gospodična Silvija Hrašov-čeva. Koncert sta počastila z obiskom brat Gangl, prvi namestnik starešine Sokola kraljevine Jugoslavije, in so* proga s Ganglova, katerima je ob po* zdravu prosvetarja notarja br. dr. Ivanšeka občinstvo navdušeno vzklikalo. Odlična pevka je s svojim milim in nežnim glasom in očarljivim nastopom osvajala občinstvo tako, da je navzlic obširnemu programu morala še in še dodati. Da bi bilo njenega odličnega petja deležno še širše občinstvo, jo je naprosila s. Ivanšekova, ki je zamislila in aranžirala koncert, da zapoje v cerkvi na praznik Vnebohoda pri maši. Gospa Lovšetova je tudi tej prošnji ljubeznivo ugodila in zapela Ave Marijo. Rogaškim in okoliškim Slovencem ostane gospa Lovšetova v neizbrisnem spominu. NAĐENA SOKOLSKA ODORA. Kratko vreme posle beogradskog sleta nadena je u mešovitom vlaku koji saobrača na pruzi Zagreb—Srp-ske Moravice jedna sokolska odora. Vlasnik neka pošalje točan opis odorc Sokolskom društvu Srpske Moravice, kojc če mu odoru vratiti. Župa Ljubljana LJUBLJANSKI SOKOL. Javna telovadba »Ljubljanskega Sokola« sc bo vršil v četrtek dne 4. junija t. 1. ob 16. uri, v primeru slabega vremena pa v soboto dne 6. junija ob 18. uri na letnem telovadišču v Tivoliju. Na sporedu so sledeče vadbene točke: 1. ženska deca: igre; 2. moški naraščaj: savezne proste vaje za vse-sokolski zlet v Pragi 1. 1392.; 3. člani: savezne proste vaje za vsesokolski zlet v Pragi 1. 1932.; 4. moška deca: tekmovalne igre; 5. člani: vzorna vrsta na krogih; 6. članice: savezne proste vaje za vsesokolski zlet v Pragi 1. 1932; 7. člani: vadbena ura, 8. člani, članice in ženski naraščaj: orodna telovadba; 9. ženski naraščaj: savezne proste vaje za vsesokolski zlet v Pragi 1. 1932.; 10. članice: ples dvanajstorice; 11. člani: hkratne vaje na treh drogovih. — Društveno načelništVo je zastavilo vse svoje moči, da javni telovadni nastop v vsakem oziru kar najlepše uspe. Poleg saveznih prostih vaj in orodne telovadbe, nastopijo, kakor razvidno iz sporeda, člani z vadbeno uro in s hkratnimi vajami na treh drogovih; članice pa s »plesom dvanajstorice«. Z vadbeno uro članov, s katero točko nastopamo prvič pred javnostjo, hočemo pokazati sliko našega sokolskega življenja, našega dela delovnih dne* vih v telovadnici. Pri javni telovadbi nastopi tudi vrsta ruskih Sokolov. Sodeluje godba bratskega društva »Sokola I Tabor«. Vabimo vse brate in sestre ter sokolske prijatelje, da v čim večjem številu posetijo naš letošnji javni telovadni nastop. Zdravo! Uprava »Ljubljanskega Sokola.« Župa Mostar SOKOLSKO DRUŠTVO POTOMJE. + Brat Ante Portolan. Na 8. maja preminuo je član ovog društva brat Anto Portolan u dobi od 53 godine. Kako je brat Portolan bio jedan od glavnih pokretača pri osnivanju ovoga društva 1910. godine, društvo ne može a da i ovom prilikom ne oda puno priznanje njegovom radu za Sokolstvo. U prvom redu treba napome-nuti, da je pokojni brat bio društveni podstarešina i član upravnog odbora punih 17 godina. Za Sokolstvo je da-vao sve, a bio je zaista uzoran Soko, kako ga se samo može poželeti. Sve je davao za procvat društva, koje je pot-pomagao čak i više nego je mogao. Nista kod njega nije bilo nesavladivo; uvek je bio poletan i radišan. Milog pokojnika do večnog poči-vališta društvo je otpratilo sa svim kategorijama, gde se je na grobu od strane društva oprostio prosvetar br. Niko Kresalja iznoseći ukratko po* kojnikove zasluge oko procvata Sokol-skog društva Potomje kao i mesta uopće. Neka mu je slava 1 Sokolsko društvo Potomje kao matica sokolskog rada na poluotoku Pelješcu u svojoj bližoj okolici osnovalo je dva nova Sokolska društva: u Trp-nju i Oskorušnom, te je u zajednici sa pomenutim društvima dne 3. maja priredilo Durdevdanski uranak na me* stu Kriva-dolina. Sva tri društva sude-lovala su sa svim svojim kategorijama, društvo Trpanj i sa svojim tambura-škim zborom. U 5 sati ujutro društva su bila več na mestu te nakon izmenjenih pozdrava nastalo je veselo igranje kao da je članstvo sve od jednog društva. Vežbači su se odmah dali na laku atletiku, a zatim je brat Tutič, član prosvetnog otseka društva Potomje govorio o značaju Durdevdanskog uranka, a tako isto i učitelj brat Ra-doš, član društva Oskorušno. Stanovnici iz okolnih manjih se-oca, saznavši za sokolski dolazak triju društava, brzo su se okupili na mestu uranka, te su sa suzama u očima pro- Sokolska knjižnica 6 Jan Pelikan: Dr. Miroslav Tyrš Njegov život i rad (S originala preveo Franjo Malin) Knjiga je u štampi. — Komad Din 3'— Naručuje se kod Juflofloventke Sokolske Matice LJUBLJANA matrali ženski naraštaj Sokolskog društva Potomje kod izvadanja nekih rit-mičkih sastava uz pevanje. Župa Novi Sađ SOKOLSKO DRUŠTVO U KULI — Povodom okružnog sleta u Kuli 31. maja i 1. juna. Sokolsko društvo u Kuli stvoreno je u prvim danima oslobodenja i uje-dinjenja 1919. god. Stvaranje Sokolskog društva u ovom kraju izazvali su čisto nacionalno-državni interesi. Medu dobrom polovinom pripadnika nacionalnih manjina trebalo je stvoriti je-dnu organizaciju za ojačanje našeg nacionalnog prestiža, naše kulture, oseča-nja i misli. Trebala je jedna organizacija, koja bi pod svoju zastavu prikupila sve ono što je nacionalno zdravo i moralno jako. Društvo pokazalo je nekoliko vidni j ih uspeha, ali je docni-je usled partijskih borba društveni rad bio oslabljen. Maja meseca 1929. god. na reorganizaciji ovoga društva otpočeo da radi br. dr. Lazar Dujič. U tu svrhu na sa-zvanoj skupštini, kojoj su prisustvo-vali svi prijatelji sokolske misli, iza-brana je nova uprava, koja sa malim izmenama i danas uspešno deluje. Od toga vremena sve se više radi na jača* nju ovog društva. Danas ono broji preko 200 članova, a dnevno stižu nove prijave za upis. Ispočetka je bilo više prepreka, koje su kočile društveni razvitak i napredak, i to tehničke prirode. Tako sve do prošle godine društvo nije ima-lo dvorane za vežbanje. Tek prošle godine školski odbor na zauzimanje istaknutijih Sokola odobrio je jednu svoju dvoranu specijalno za sokolske svrhe. Na tehničkoj strani uspešno radi brat Milorad Vukadinovič, koji je uspeo da oko sebe okupi sve što je za rad sposobno. Vidcvši lep napredak Sokolstva u ovom srezu i osečajuči manifestacije sokolske ideje u Kuli i kulskom srezu, pokrcnuto jc u junu 1930. god. pitanje priredivanja okružnog sleta, kojc je konačno rešeno 25. januara 1930. god. Slet če se održati 31. maja i 1. juna, te se na njegovim pripremama več od februara radi najintenzivnije. Prema do sada prispelim prijavama od društava subotičkog okružja očekuic se da če prvi dan 31. maja nastupiti 120 muških in 5 ženskih vež-bača i 100 sokolske dece iz Kule. Drugi dan, koji je dečji dan,, nastupiče 800 organizovane dece iz celog kul-skog sreza, kojom če se prilikom razviti i predati 10 sokolskih naraštajskih zastava poklonjenih od strane škole. Za oba dana sleta izradeno je 5.400 kom. ulaznica u vrednosti od 47.400 Din. Ž.upa Novo mesto SOKOLSKO DRUŠTVO TREBNJE. Naš društveni prednjaški tečaj prav dobro uspeva. Poleg domačih predavateljev so nam priskočili na pomoč tudi zunanji, predvsem iz Ljubljane. Tako je predaval o metodi in sestavu br. Jaka Jesih, o zakonu SKJ pa br. Bučar,_ oba znana predavatelja. V nedeljo 17. meja pa je prišel iz Maribora enako znan predavatelj br. Ivan Lavrenčič, ki je v okviru društvenega tečaja predaval dopoldne od 10. do 12. ure posebej učiteljstvu o moderni sokolski telovadbi v šolah ter istočasno izvršil poskusni nastop z deco. Učiteljstvo je sledilo res s pravim zanimanjem njegovim bese* dam. Popoldne pa je omenjeni brat podal še nastop v prednjaškem tečaju, kjer je govoril o igrah pri dcci, naraščaju in članstvu. Želimo le, da bodo njegove tepe besede našle ugodnih tal v Dolenjski, kateri se zače* njajo boljši časi z resnim razvojem prave sokolske mislli. Zadnjo nedeljo v maju, t. j. 31. bo pa društveni tečaj zaključen z slavnostno akademijo, na kateri nastopijo poleg tečajnikov tudi vsi društveni oddelki s svojimi toč* kami. Začetek bo ob 15. urj_ Vsa bližnja sokolska društva vabljena! MIRENSKO SOKOLSKO OKROŽJE. Nedavno ustanovljeno Mirensko okrožje je pričelo s tihim, a vztraj* nim delom. V nedeljo 17. maja je bil v Trebnjem ob pol 7. uri zjutraj I. redni zbor društvenih prosvetarjev okrožja. Določil se je podroben pro* gram prosvetnega dela po društvih ter se je posebej obravnavalo vprašanje mesečnih izveštajev, sokolskega tiska, predavanj in prosvetnih kuHturnih prireditev, knjižnic in izletov. Vsi zaključki so obvezni za vsa okrožna društva. Eno uro kasneje je imela sejo tehnična uprava okrožja, ki je obravnavala tehnično stran sokolske* ga dela. Iz poročil posameznih načelnikov posnamemo, da so pričela delati v tem pravcu vsa društva, ki se pripravljajo za nastope in tekme. Kot I. okrožni zlet je določen Št. Ru* pert, kjer bo isti 14. junija. Za jesen je določena okrožna tekma članstva in naraščaja, obvezna za vsa društva. Ljepote Jugoslavije: ч njene bogate šume... njene visoke planine... p i zubi njenih Stanovnika! Ljepote Jugoslavije su poznate po cije-lom svijetu. I Jugosloveni znaju cijeniti vrijednost ljepote. Tako njeguju stotine tisuća Jugoslovena svoje zube Hargo-vim Kalodontom. Blagotvorna pjena Sargovog Kalodonta uljepšava i štiti zube i usta. Po upotrebi Sargovog Kalodonta osjeea se zdrav i mirisan dah. SARGOV KALODONT čuva zdravlje i ljepotu zuba d & O e Vršila se bo v Trebnjem ob priliki društvenega nastopa, ki bo predpri* prava za župne tekme. Sejo je vodil okrožni načelnik br H. Tomšič. Na seji je bila izražena želja, da bi se v tem pravcu čimprej zganila tudi druga okrožja in župa, ker šele vsi skupaj bomo lahko enkrat prekvasili Dolenjsko v sokolskem duhu! Župa Tuzla »PROSVETIN« POKLON SOKOLSKIM ČETAMA. Kulturno društvo »Prosveta« od svoga osnivanja 1902. god. do danas uvek je naročitu pažnju pokazivalo prema Sokolstvu. Nije jedan slučaj gde je »Prosveta« pre rata novčano pomogla Sokolstvo ili šaljuči prednja-ke na sokolski tečaj u Prag ili omogu-čujuči nabavu sprava. Posle rata uči-nila j^ »Prosveta« velike poklone sokolskim društvima u knjigama, udara-juči na ta j način temelj knjižnicama kod mnogih sokolskih društava. Tako jc »Prosveta« 1927. godine poklonila sokolskim društvima naše župe 1.742 komada knjiga u ukupnoj vrednosti od 36.967 dinara. Knjige su dobila Sokolska društva Tuzla 145, Kreka 103, Lukavac 99, Doboj 116, Teslič 100, Te-šanj 124, Zavidoviči 104, Gračanica 111, Gradačac 96, Bos. Šamac 103, Ugljevik 97, Brčko 115, Bijeljina 105 i Zvornik 98. Pre kratkog vremena ponovo je zamolila naša župa »Prosvetu«, da pokloni izvestan broj knjiga za osniva-nje sokolskih knjižnica kod seoskih sokolskih četa. »Prosveta« je poslala 538 komada knjiga, koje je župa poslala svima društvima, koja imaju sokolske čete i to: Tuzla za Požarnicu 23 kom., Kreka za Husine, Dubrave, Kakmuž, B. Petrovo Selo i Živinice 129 kom., Doboj za Srp. Grapsku, Boljanič i Kožuhe 71 kom., Maglaj za Bočinju 24 kom., Bos. Šamac za Domaljevac i Crkvinu 52 kom., Bijeljina za Tavnu, Čaćavicu, Crnjelovo i Brodac 94 komada, Brčko za Gornji Žabar 23 kom. Sokolskom društvu Neka je i ovom prilikom hvala »Prosveti«, koja sa največim razumeva* njem prati sokolski rad i izdašno ga pomaže. . PREDNJAĆKI ISPITI. Dne 2. i 3. maja o. g. vršili su sc pred župskom komisijom prednjački ispiti. Društveni prednjački ispit položila su sledeča braća i sestre: sestra Hogge Terezija (Kreka) i brača: Salis-pahič Šalih (Bukinje), Markovič Bogdan (Bukinje), Mršie Sulejman (Tuzla), Miloševič Miloš (Zvornik), Maksimovič Predrag (Modriča) i Durič Maksim (Ugljevik). Svi su položili ispit sa oeenom »sposoban za prednjač* kog pomočnika.« Ispiti su se vršili u Sokolskom domu u Kreki. ŽMpa l/žice 2UPSKI SLET U PLEVLJIMA. Na 31. maja i 1. juna ove godine održače se u Plevljima slet Sokolske župe Užice. Na dan sleta osveštače se i zastava, dar Nj. Sv. Patrijarha Var nave, oko koje če se kao simbola okup-Ijati snaga naje budućnosti — Sokoli njegovog zavičaja. Da bi ova sokolska manifestacija ostavila što jači upečat&k i prodrla u što šire slojeve narodne, uprava župe naimenovala je aletski odbor, koji je podeljen na sekcije: gospodarstvenu, saobračajnu, stanbenu, prehranbenu, redarstvenu i finansijsku. Sletski odbor, od čije organizacije i rada zavisi i uspeh sleta, več od dužeg vremena najintenzivnije radi. Sve sekcije sa pročelnicima na čelu privode postavljeni im zadatak kraju. Saobračajna sekcija potpuno je osigurala prevoz članstva i gostiju od železničke Staniče Rudo do Pljevalja, a sekcije pre-hranbena i nastanbena potpuno su rešile pitanje ishrane i nastanbe. O sve-mu ovome sletski odbor je tačno i na vreme obavestio sva bratska društva ove župe. I tehničke pripreme privode se kraju. Na sletu če učestvovati vežbači svih kategorija, kao i vojska plevljan-skog garnizona sa svojim vežbama. Pored toga, na sletu če učestvovati i novoobrazovane seoske sokolske čete. Kao savezni delegat posetiče naš slet prvi potstarešina Saveza brat Eu gelbert Gangl, čiji dolazak Sokoli ovoga kraja očekuju sa največim nestrp ljenjem. Uprava župe Užice pozvala je na slet i gg. ministra prosvete i ministra vojske i mornarice, kao i gg. banove Zetske i Drinske banovine. Osim društava ove župe, slet če pose titi i gosti sa teritorije župa Sarajevo i Cetinje. Ova sokolska manifestacija biče smotra snage, misli i solidarnosti naše župe, kao i potstrek za što jače Širc nje sokolske ideje i nacionalne svesti u Sandžaku. Župa Skoplje II. SLET BREGALNIČKOG OKRUŽJA. II. okružni slet brengaličkog okružja održače se dana 12. jula o. g. u Kočanu. Toga dana biče osvečenje novo-podignutog doma i razviče se i društvena zastava, kojoj če kumovati ban Vardarske banovine brat Živojin Lazič. Za svečanost i slet vrše se velike pripreme. SEDNICA SOKOLSKIH ČETA U KUMANOVU. (Konac ) 8. Stvaranje programa rada u bn- dučnosti. Na osnovi) i/.nošenih r<.'ty rata izaslanik župe načelnik brat Pctn čolič iznosi zadatak sokolskih četa. njihove dužnosti prema članovima čete, podvlačeći naročito cilj sokolske ideje na selu, da od svakog pojedinca u četi stvori dobru i korisnu jedinicu u svakom pogledu, da od seoskih mladiča stvori dobre i oduševljene patriote, koji če u svako doba biti pripravni da dadu i svoj život za Kralja i Otadžbinu, zatim da stvori dobre i valjane domačine, dobre zadrugare, trezvene i poslušne mladiče, dobre i valjane zemljoradnike, jer od ovih vrlina zavisi napredak i blagostanje kako samog člana, tako čitavog sela i velike naše Jugoslavije. Da bi se ovaj posao izvršio brat Čolič iznaša potre-bu stvaranja programa rada, i da se u torne programu rada odredi: što je u stanju da se izvede do konca ove godine. Govor brata Čoliča bio je paz- ljivo saslušan i brat starešina Trišič po ovom izloženom načrtu otvara di-skusiju. U ovoj diskusiji učestvovala su brača učitelji, koji sa uspehom vode sokolske čete, i nakon svestranog razmišljanja i debate donešen je sledeči program rada do konca ove godine. 1. U tehničkom pogledu da se sve čete spreme sa svim kategorijama za slet u Kumanovu; da svaka četa po mogučnosti dade na sletu jedno utak-mičarsko odelenje u lakoj atletici, da svaki član vežbae u bilo kojoj kategoriji nauči sve strojne vežbe i vežbe sa palicama; da se iz svih četa za slet u Splitu odaberu najbolji vežbači u broju od 35. Posle svršenog sleta u Kumanovu da odmah započnu pripre* me za slet u Pragu. 2. U prosvetnom pogledu da se u svakoj četi ispita stanje pismenosti, i ako u četama bude nepismenih, uprava čete dužna je u sporazumu sa učiteljem da odredi vreme kada se ovi članovi imadu naučiti citati i pisati; da se do konca ove godine u svakoj četi ima održati 10 predavanja iz onih grana znanosti koje su potrebne za napredak sela. Naročita pažnja da se posveti higijeni, zadrugarstvu, privre-di i stočarstvu te istoriji i veličini naše otadžbine. 3. U privrednom pogledu da je svaki član sokolske čete dužan da u jesen zasadi 15 komada blagorodnih vočaka i 25 komada šumskog drveča. Uprava čete dužna je da do konca ju-na napravi spisak vočaka i šumskih drveča sa koliko komada raznih vrsta, a uprava če taj spisak dostaviti upravi župe koja se ima postarati za sad-nice. 4. U higijenskom pogledu da je svaki član čete dužan u jesen okrečiti svoju kuču i da napravi od prostog drveta pljuvaonicu za svoju sobu, i da po mogučnosti nastoji urediti nuž-nik sa propisnom jamom. 5. U pogledu administracije da se do konca ove godine imaju uvesti je-dinstvene knjige za sve čete po uzoru župe iMostar i da se iste imaju od nje naručiti. 6. Obilazak četa. Pošto se je jed-noglasno usvojilo da je od velike potrebe i isto tako i1 korisno obilaženje četa od Strane društva, zaključeno je da se svakog meseca mora otiči naj-manje jedanput u svaku četu, a po po- trebi i više puta. Naročito je potreban tehnički obilazak od strane načelnika i prednjaka radi učenja vežbanja. Društvo je dužno da rasporedi svoje članove, koji u isto vreme imaju da pregledaju čitavi rad čete i da odr-že sednicu sa upravom čete, a isto tako i predavanje za sve članstvo u četi. Pošto je dnevni red sednice iscrp-ljen starešina društva brat Trišič zaključuje ovu prvu sednicu, koja je bila od velike koristi za napredak i raz-vitak Sokolstva u ovom srezu. Sednica je završena u 2 sata posle podne. Sva su brača sa sednice otišla zadovoljna, a naročito seljaci, koji nisu krili svoje radosti da je ovo prva organizacija koja se u svakom pogledu stara za njihov napredak i blagostanje. Najstarejše vrtnarstvo In cvetličarna KORSIKA LJUBLJANA Miklošičeva cesta — Bleivveisova cesta priporoča br. društvom in članom proti 10% popusta svojo bogato zalogo cvetja, vencev ter vseh vrtnarskih izdelkov Telefon: Cvetlicama 2341 Vrtnarstvo 3188 ERNESTOBENCO SUŠAK Brzojavi: Bcnco — Telefon: 83 Trgovina boja, mineralne vode i kemičkih proizvoda NA OTOKU LOPUDU kraj Dubrovnika, otvoren je novi Hotel Pension „Lopud Kuljcvan1* sa divnim pogledom na more. Cijena potpunog pensiona sa Din 65’—. / T r a ž i t e taksama prospekte! Klišeje vseh vrst, enobarvne in večbarvne izdeluje klišarna jUGOGRAFIKA LJUBLJANA SV. PETRA NASIP ŠT, 23 Telefon štev. 2495 S ukno za sokolske kroleve u različitim, samo boljim kakvoćama, koje izradjuje u ovom artiklu specializirana češka tvornica, kupujte kod ■ L Ornik, Maribor Koroška cesta. — Uz povoljne platežne uslove. TVRTKE Tratite uzorke! Galerija naših mož naj krasi stanovanja, društvene prostore in dvorane! 1. Trubar 8. Gregorčič 15. Gangl 2. Vodnik 9. Aikerc 16. Parma 3. Slomšek 10. Tavčar 17. Zupančič 4, Prešeren 11. Levec 18. Kersnik 5. Levstik 12. Erjavec 19. Maister 6. Stritar 13. Jenko 20. Finžgar 7. Jurčič 14. Cankar 21. Strosmayr Velikost; 61‘5X 47*5 cm Slika S 10 Din Naročila izvršuje založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani, Frančiškanska ulica 6 JOS. HAFNER ШКШШШШШШ vezenje LJUBLJANA, Prisojna ulica (Tabor) (Bhrii posbvodja firme Neikudla, kiji ji nUjnl smrti vlauiki prisilil it radi) htradujemo sokolske zastave najjeftinije po našim ili priposlanim nacrtima, obazirajući se na propise SKJ. Molimo, tražite specijalne oferte i načrte. Tvornica gimnastičkih 1 = aportakib aprava = J.Oraiem Dobavljač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije 00 Ribnica, Dolenjsko izradjuje sve sokolske vežbače sprave, opreme čitavih društvenih i školskih vežbaona, sportske potrepštine za laku atletiku, sprave za letna vež-bališta, kupališta i bašće Iju-Ijanke, sprave za decu itd. Izrada savršena i elegantna, poslužba najsolidnija, cene najumerenije. — Ilustro-vani cenik besplatno. OSNOVANA 1881. GOD. RUDE in KOVINE ■■HHMBD.D.BBHHMni LJUBLJANA, MASARYK0VA CESTA 15 Naslov za brzojavke: Rude Telefon interurban štev. 2827 En gros: svinec, cink, cin, aluminij, baker, cinkova pločevina, svinčena pločevina, pocinkana železna pločevina, cinkovo belico (izdelek Cinkarne, d. d., Celje), barve, žveplenokisla glina, aluminijev hidrad, bakrena galica, cinkov prah, katran, stare kovine, kovinasti ostanki, rude vseh vrst Kupujemo suhe jestive glji ve te sve vrsti ze- meljskih plodina Sever & Ko LJUBLJANA Гранд Хотел „Петроград“ преко пута железничке станице БЕОГРАД lv. Brunčič pleskar in ličar se toplo priporoča vsem cenj. naročnikom. — Delo solidno! — Cene zmerne! TELEFON St. 3476 Ljubljana Kolodvorska ulica 23 Za izvršitev modernih portretov ter vsakovrstnih fotografičnih slik, kakor: skupin, povečav, interjerjev itd. se priporoča Fotografični atelje »VIKTOR« LJUBLJANA, Knafljeva ulica štev. 4 (nasproti Narodni tiskarni) Priporočamo trgovino z rami, zlatnino in srebrnino A. FUCHS LJUBLJANA ŠELENBURG0VA ULICA 4 Kll$E|E vseh vrsl por f&iog rafij ali. ali ri sbah. i ж vri м/е najsolidnejŠe ki iš a mo ST'DIU L1UB11ANA DALMATINOVA 15 Р°«е/А \\ г- »• t> » 3 3 30. MAJ 8. JUN! 19 3 1 N a j v e č j a tovrstna prireditev v državi, 40.000 m2 površine, 10 razstavnih zgradb, preko 750 razstavljalcev iz tu- in inozemstva. Tovarniške cene vseh vrst blaga. Specialni oddelki: vsakovrstni stroji za obrtnike, poljedelski stroji, pohištvo, automobili, tekstil, usnje, papir. — Stanovanja preskrbljena. Obsežno zabavišče. 50°/o pop. na železnicah. Legitimacije po Din 30*— prodajajo denarni zavodi, železniške postaje, trgovske in obrtniške organizacije, velesejemski urad. V LJUBLJANI INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREPŠTINA Branko PaliK Zagreb, Kraljice Marije 6 Dobavljač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Brzojavni naslov: „Trikotaža* Zagreb Telefon interurban 26-77 C lzradjujem sve vrsti sokolskih potrepština za javni i izletni nastup svih kate- 5orija našega članstva i to tačno prema propisu Saveza Sokola kraljevine ugoslavije. Slike u originalnim bojama propisnih odijela nalaze se u knjiži Organizacija Saveza SKJ“. — Zahtjevajte cjenike i prospekte. — Cijene vrlo umjerene, a za točnu i solidnu izradbu jamčim. Sokolska knjižnica počela je izlaziti u nakladi 5Jugoslovenske Sokolske Matice u JCjubljani §јМ11МШ11МШ1ДД 1. sveska: ч-'r'Ol, (A\l W < tivAi va r •s# fž v, ■ Ш 111 Ш 11 I Ш p R Ш Izdaje Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni i odgovorni urednik Stjepan Čelar e Ureduje Redakcijski odsek e Za upravu i oglase odgovara Mica Koščeva Tiska Učiteljska liskama (predstavnik Franci Štrukelj); svi u Ljubljani