GLA a 11 H ТГАС1 rrMd/A/1 CAVAI Cl/Af C Л \7ITr7 Л SjU\ Irlazi svakog 1. i 15. u mesecu. - Godišnja pretplata 50 Din. - Uredništvo i uprava a URuAN jUuU^LljVtNoIVUu oUiVULIjIVUU jAVLLA ^ Ljubljani, Narodni dom.- Telefon ured.2543.- Račun pošt.šted. 10.932.- Oglasi po ceniku God. XI. Ljubljana, 15. februara 1929. Broj 4. U Poznanj i Plzenj! Svoj braći i sestrama. Učesnici Savezne prosvetne škole. Savezna prosvetna škola, L j u h 1 j a n a, 15. februara 1929. Sve naše težnje idu za tim, da sokolski duh zavlada u čitavom jav* nom i zasebnem životu. N.aš osnivač Tyrš govori jasno i odredeno, da nije naša stvar namenjena ni za poj edince ni za stranke nego se obazirei na čitav niaTod bez razlike i teuzetlka. — Sve ostale organizacije van Sokolstva ogranicone so na staleško ili versko u-ske i uže krugove. Sokolstvo pak obu* hvata čitavu zemlju i svie pripadnic ke našega naroda, 'ko ji ima ju široke p.oiglode, iskreno čuvstvo, plemenito mišljenje, vol ju za pošteno, nesebič* no delo i čist značaj. U životu i de* lovanjir največih sinova našega naro da, delovali ma na bilo .kojem popri« štu, opnvžamci značajne smernice nji* hovog nastojanja i stvaranja, da se sila naše delatnosti razgiblje preko granica ds: maj e, iai uz plodove dela .ne* ka uživa čitav narod, k o j i neka se fi* žičk i i moralno zdrav i jak uporeduje s drugim kulturnim nanodima. Snaga, lepota i zdravijo nije taj* no blago, koje bi uživali samo izabra* ni; sokolsko delo hoče više, hoče mno* go više. hoče najviše, hoče to, da sve, sto raste iz poštenog napornog našeg rada, dode u trajno korist i trajnu svojimi naroda kao celine, .našega na* roda, koji Sokoli ljubimo' nada sve 'i o kojem znamo, da če svoju zemlju podići u svakom pogledu, kada če biti sve stan svojih fizičkih i moralnih vr* lina. Bila zemlja još tako plodna, sa* ma od sebe se neče obrad’ti, alko sc joj ne približe radine i veštačke ruke, koji.ma ravna i čijim delom upravlja ljubav spram zemlje. Budučnost nije u reč:ma budučnost je u delu. Staniče narodnog života, njegovog uspevanja, napretka i razvitka su obi* telji. Svako domače ognjište je lako izvor sreče, koja se, blagodarno odra* zujc u svoj bližnjoj okolini; upravo ta^ •ko pa je lako i izvoir zla, koje .oku* žu.jt: i upropaščuje svo svoje sosed* stvo. Jer hočemo prvo, bormo se pro* ti v drugog Narod je i .ostače zdnav, ako i dokle gore na tim ognjištima jasni plameni čudorednosti, trozveno* sti, dela i poštenja. Sestra Renata Tyrševa, jedrna k čer k a Fiigncrova i udoviai dr. Miroslav va Tyrša, je v praškim »Narodnim Listima« napisala članak, koji govori o takvim stanicama narodnog života, 0 stanicama pravog sokolskog života. Ki či sestre Tyrševe uzeto su iz srca 1 iz izkustava, koja je skup'la ta pic? menita žena u dugorn nizu godina po* smatrajuči život u sokolskim porodi« cama svoje sokolskei domovine. Drži* mo za potrebno, da s razlaganjima sc* stre Tyrševe upozn.amo i svoje či* taoce Mio 'že li biti što lcpšeg i veselijeg za sokolsku obitelj od dana, kad je stupio u redove sokolske dece naj* mladi član obitelji? Na to pitanje od* govara sestra Tyršcv,a:: S ponosom i radošču do v c du roditelji: — ©tac jak vežbač, majka ozorna vežbačica ___________ svoje najmlade dete u vežbaonieu te ga prijavo medu najmlade sokolske pripadnike. Svoje dete vode po onom putu, kamo je njih zanclo pre mnogo godina oduševljcnje za sokolsku mi* sao' i njihovo delo za narod, koji je bio z,a. ono vreme još zasužnjen. Ta tim činom samo množc broj pripadnika »sokolskog plemena«. Sokolstvo je u takvim obiteljima postalo več udomačena tradicija, a obi* telji .su unele u Sokolstvo onaj srdač* ni, iskreni ;ii bratski duh, koji prove* java sva sokolska društva. Nima or* ganizjacijc na svetu, u kojoj bi bio ta* ko iskren i. pdan odnošaj izmedu član* stva, naraštaja i dece, kao što je upr-a* vo u sokol sik im redovima. U tim re* dovima vezba iz jedne te iste obitelji i otae i m a jk.a.; stari ji sin je več stu* pio u redove, mladega članstva, kčer* ka je narastajka, mladii sin jei nar,a* stajac, najmladi pa je upravo počeo sokolovati. I dapace stari deda so još u\ч k s ponosom i taclosčn seča onih dana, kad je* vezbao pod vodstvom pokojnog našeg osnivača Tyrga medu njegovim prvim boiroima. — s punim pravom lalko tvrdimo, d,a se sokolsko delo u obitelji opaža kao ervena nit, koja so provlači kroz tri roda te jo dala o tolku vremena i obitelji i Sokol* stvu svoje naroči to obilež jeo U našim sokolskim obiteljima prevladuje duh narodnog dela, požrtvovnosti, ustraj* noeti demokratijei i poštenosti. Te u i i иЈ,е^Г1° su i najčvršča potpora sokolske organizacije, jer sokolsko sa* radivanje prelazi od deda na oea, od oca na sina i dalje uvek dalje. Sokol* eka niisao, sokolsko vaspitanje, tradi* cija i pobuda da m or, a- svaki sin, sva* Ika kčerka služiti svom narodu, tvore Brača Poljaci zovu nas u Poznanj, gde če se ove god'ne u danima 28., 29., 30. juna i 1. jula održati poljski sve* sokolski slet uz saradnju sviju so’d» rede načrt rada za pnoislavu 100«godiš« njice rodenja dr. Miroslava Tyrša Iza« hian ji. bio naročiti odbor pod pred« sedništvom br. dr Scheinera, oj i ima zadaču da izradi tačan načrt proslave. Odbor se deli u sodeče odseke: I. liter.!rni odsek, pod vodstvom br. dr. Weignera; 2. propagandni odsek, pod vodstvom br. Krcjčija; 3. 0'pšti odsek, pod vodstvom br. dr. Hellera. Nadalje bilo je zaključeno, da se predloži predsedništvu ČOS dm se c dr« ži IX. svesokolski slet u Pragu godi« ne 1932 u znaku proslave nit s tog odi« šnjicu rod. n ja dr. (Miroslava Tvrša. Provesče se sabirna akcija, da bi se mogao postaviti soko’ski dom u Dečinu (rodnom mestu dr Тугкч). Po« čeče se sa skupljanjem spomen«pred« meta iz; Tyrševe dobe. • Kratke vesti iz ČOS. Osnivanju državnog ustava za te« lesno vaspitanje posvetite 'ČOS ovc goidine svu svoju pozornost. Za spomenik umrlog predsednika medunarodnog telovežbačkog saveza N. .1. Cuperusa, darovala je ČOS 1500 fr. Mnogo pozornosti posvečuje CUS skijaškim organizacijama u Sokolstvu te: (su vič .“priredile mnoge sokolske župe dobro uspelo utalkmice. ČOS prirediče posvoj priliei me« seca 'j ul a t. g. 14«dnevnu pirosvetnu školu, u kojoj je odredenoi po1 jedno slobodno mesto ш .1SS, Poljake, Lu« žičke Srbe, Ruse i Bugari pod uslo« vom, da učcsnici razumiju češki jezik. Za 7. april 1929. sprema ČOS škoi« lu o sokolskim proslavama Kneza Vac« lava. ŠKok' če biti jednodnevna. Lekarski odsek ČOS izaslače svog zastopnika u središnji odbor Crvenog krsta ČSR. U 14«dnevnom pridnjačkom teča« ju od 6.—19. januajra t. g. bilo je 40 brače iz 26 župa. Uspeh škole bio je vrlo dobar. U rodnom mestu dr. Miroslava Tyrša, u Dečinu, kupila je ČOS vc« liku zgradu, Ikoju želi prezidati i pro meniti u Tvršev dom. Troškovi če iz nositi oko 2 milijuna Kč. Unošenje borbe u Sokolstvo lužičkih Srba. »Slovansky Prehled« donosi u svom poslednjimi /hroju zanimljivu vi st. Na skupštini sokolske župe »Mi« ehal H urnik« u Pančiaama u Lužici nastupioi je kapclan Josip Novak pro« tiv sokolske organizacije, koja udru* žuje u svojim redovima katoličke i protestantske lužičke Srbe, i zahto m,vo, da se Soko reorganizira na ver« skuj osnovi. Uspelo mu je. da je do« bio na skupštini za svoje predlogi vc« činu, doduše neznatnu, a ipak večinu, koja je zatim zaključila, da se osnuje naročiti »Sokol katoličke Lužice«. Taj zaključak izazvao je u lužic« koj javnosti buiru ogorčenja, kojoj je dao oduška i pesnik .lan Skala u oštrom članku u »Srpskim Novinam«. U članku otvoreno utvrduje, da radi viši katolički kler na tome, da bi na« stao spor medu katoličkim i proti« stantskim lužičkim Srbima, da je bi« skup dr. Schreiber zabranio podrede« nom svečenstvu članstvo u Sokolu i zaključuje:- »Ko hoče ukloniti Sokola i nadoknaditi ga s Orlom, t.j unosi u naše redove razdor . . . Sačica luži« čkosrpskog naroda razbićii se time^ u atomi... Mi katolički i iivangclički Srbi stoječimi. smo midusobno živeli u najlepšoj sluzi, ko ima danas na ka= toliekoj strani pravo, to idealno stanje oskruniti s nekatoličkom netrpeljivo« šču i Iko se usuduje preuzeti odgovor« •nost za takvo delo? Odgovornost za takvu berbu otklanjamo; neka padne na one, kuji su ju izazvali!« Mi se tom mninju potpuno pri« di užujemo. * Svepoljski slet započeo je skijaškim utakmicama u Zakopanama. Slovenske sokolske skijaške uta k* mio. i: držane su 11., 12. i 13. januara t. g. u Zakopanama u PoljsKoj uz učestvovanje Čehoslovačke Obce. So« kolske i Saveza PoljsUog Sokolstva. So'koil zakopanski pripremio ji »ve potrebno /a ovu ut.akmicu. I Ispeh utakmice bio je'sled.ć'i: Vožnja 18 km (38 učisnika): 1. Fr. Fiši.ra, (ČOS) 1 :19 : 19; 2. Vladislav C/i.ch (ZSP) 1:19:38; 3. Miroslav Martin (ČOS) 1 : 19 :50; 4. J. Motyika (ZSP); 5. A. Sz os tak (ZSP); 0. J. Bujak (ZSP); 7. kadavv (ČOS); 8. Cisius (ČOS); 9. Feistauer (ČOS); 10. V. Gasienica« Sieczka ((ZSP). — /Zanimljuvo je to, da je uspelo br. l?išeru potuči prvaka Pi: ljske br. Czecha. U vožnji momčadi preko 18 odneo je pobedu Poljski Sokolski vez pred ČehoslovaČkom Obeom kolskom. Pobedu izneo je Sokol kopane 1 u sastavu: 'A. Szostak Motyki:'.', W. Czech — u vrimenu 4 :011:28; 2 .ČOS u sastavu: Fiš».-ra, Martin i Cizius — u vremnu od 4:05:36, 3. Sokol — Zakopani II. Kod skokova bilo je 19 učesnika, a pobedu su izneli Poljaci, koji su osvojili sva tri prva mesta, a 4, 5 i 6 mesto zau/.eli isu Čehoslovaci. 1. Gas:enica«Sicczka - racaka 304, i a po raznim sportskim društvima i Iklu« bovima ima još 1196 članova. Ukup« no- dakle iznosi broj Sokola«skijaša u čeh'oislovačkoj 17.833. To 'je vrlo Jep broj ako pomislimo, da večina društa« va nema prilike da gaji tu granu fce» ksnoig vaspitanja, jer je ČehoslovaSka večini delom ravna jedino rub države je biduvit, koji je ali opet uz granitu večim delom naseljen Ncmeima. kod , nas organizacija skijaštva polako napnduje. Godine 1926 poku« šao je naš S a vez s uvadanjem skija« škili odseka u ljubljanskim društvima i župi, s kJ.ivim uspehom nije mi po« znato. Januara 1927 priredio je JSS pr« vi ski jaški tečaj za prednjakc (uprav« Ijače, ikrmi..':je) na Pohorju, koji ali ni je bio tako' posečen, Ikao što se oče« kivalo. Narcdne godine bio je tečaj odgođen ,radi slabih snažnih prilika, a ovc godine radi premalenog odziva. Kako razabiremo iz izveštaja u časo« pisima do danas je provedena organi« zaeija skijaštva jedino u Gorenjskoj sok. župi. U ostalim župama je pro« vedena nepotpuno ili je uopšte nema. Potrebno je, da se p;oved. ..sni« vanje s. i da ne moraju b:ti postavljeni dve godin;. kao nastavnici veština. Donosimo tu na« redbu za ravnanj, brači i sestrama. »Kako po čl. VIII., 1. poslcdnoj alineji Propisa o ispitivanju kandidata ; reduj' školskog učitiljstva u Zaigmbu mora kandidat pre Npita iz drugoga dela glavne struko položiti ispit iz gimnastike odlučujcm: 1. da takvi kandidati mogu pola« gati taj ispit iz gimnastike pred komi« sijom /a učitelje veština u srednjim školama a po pravilim/i чу ispitu S. N. brej 7074 od 10. oktobra 1921. godine, 2. da izuzetno' od čl. 6. imenovanih pravila ne moraju imati uveronje sta« rešine sndnje škole, dat su u srednjoj školi služili kao privremeni učitelji veštiim najmanje dve godine. — Ovu spremu ima da njima nadoknadi uve« renje o praktičnom radu u sokolskim društvima, 3. da se no č1. 9. istih pr->« vila oslobadaju oipštega ispita pošto su ispit iz pedagogi j e položili več na Univerzitetu, a na profisorskom i.spi« tu nolagače ispit iz hrvats;ko«srpskog jezika i književmosti.« Sokollć i Naša radost. »Sokolič« i »Naša Radost« jedina su dva sokolska omladinska lista u Si« tavoj državi. Očekivali smo, da če na« ša društva, pro ,sw.-ga pak njihovi pro« svetari i prednjači iprovesti čim živ« 1 ju propagandu, da se listovf: što više rašire medu našom decom i narašta« jem. Molili smo i za. naslove rodite« 1 ja onih naših naraštajaca i one našo dece, koji bi bili prfpravni naručiti za svoju decu jedan ili drugi list. Odziv na te naše melbe jie nedo« voljain, što više, imamo dapače i takva društva, koja su vratila sve primerke, bi z da su opšte pr i gledali list to ,pre« ma tome dakako nisu ni prstom makli u svirhu kalkvog prošlirenja lista. Za je« danput ta društva ne n a vodimo' po« lmence, učiničemo to ali naskoro, da če se znati z.a ta »gntezda« i stubovc i da se ne zaboravi na njfih kod nada sve potrebnog čiščenja*. Starešinstvo JSS. (Nastavak s l Jipozoravaju 1. str. stupea V.) Bajželja na osnovu do« radu sa decom , da je potrebno i način telesnog telu li se prednjački /bo« rovi i prosvetni odbori na rezolueiju »Uzgojna načela i uzgojne metodi« (str. 14—U) »Org. JSS«), te na obrazi«« ženje u članku »Prosvetni rad u So« kolstvu« (Sokolski Glasnik g. 1923. str. 3-4). RAD SA DECOM I NARAŠTAJEM. Posle referata br. Bajželja i kore« ferata br. Jazbeca, a sadašnjih iskustava u i m raštajem nalazimo, i ti naglasimo: 1. Izbor gradiva vežbanja treba prilagoditi više duši deteta (prirodi deteta). 2. Neka si radi što više u priro« di zimli i leti. 3. Neka prednjači, vodnici dece nastoje razviti što više svest i ponos kod dece, da su sokolski pripadnici. 4. Kao najbolje sredstvo tprosvet« nog rada kod dece smatramo prliklad« na pitanja i odgovore, te kratke na« govore. Sa naraštajim preporučujemo sle« d ^ či rad: 1. I kod naraštaja valja rad što više prilagoditi telu i duši naraštaj« ca«ke. 2. Neka se radi što više u priro« di, zlimi i leti. 3. Sokolski prosvetni rad kod na« raštaja neka bude opširniji nego kod dece, te neka nastoji zadovoljiti du« ševne ipotrebe naraštaja. 4. Porcd redovnog sokolskog uz« geja preporučujemo (ako su zgodne okolnosti), da se naraštaju dade više i n i di j a t i ve i prilike za priuča vanje na samostalan tad putem naraštajskih odseka i nai aštajskih teča jeva. Sve to pod nadzorstvom stari jih 5. Naročitu brigu treba posvetiti sokolskom vaspitanju obrtničkog i tr« govačkog .podmlatka. 6. Vodnike naraštaja i dece valja vaspitati putem specijalnih tečajeva i študija. NARODNO ODBRAMBENO PITANJE. Po saslUSanju referata br. Smert« nika kenstatuje se: Da do Sitda nismo poklanjali ono« lik o. pažnj. našem nar o dno*odbr ambe« nom pitanju, koliko to po svojoj važ« nosti zaslužuje. Potrebno je, da sve župe neod« ležno obrazuju narodno«odbrambene odseke, i svak o diuštvt::' da ima svoga ref i renta za taj odsek. Pogranične žu« pe, a naročito južne, istočne i vojvo« danske, moraju što savesniji- pioučiti ii svome području sve ono što je sa nairi;dno«odbr:'.m'bcnim radom u vezli i olakšati svojim izveštajima i pred« le zima rad saveznog narodno«odbram« benog odst.ka. Osnivanjem sokolskih društava u •zagraničnim mestima pr/pomoglo bi se spasavanju naš.g življa od odna« rodivanja. Treba vskrinuti pažnju državnim faktorima, društvima koja imaju u tom pogledu isti cilj kao li celo j našo j javnosti na narouno«odbrambeni rad, stupiti s njima iu vez.u m’di što ener« gičnijeg suzbijanja mprijateljske na« vale ma u kom obliku ona dclazila. RAD SOKOLSTVA NA SELU. Na osnovu referata br. Č. Miliča i koreferata br. P. čoliča, a imajuči u vidu pozitivni rezultate do kojih je u tom pravcu do šla sokolska žiupa »Aleksa Šantič« u Mostaru, utvrduje se, da je dosadanji rad na selu bio sporadličan i malih dimenzija, te da ga treba u jačoj meri negovati. Za taj ad nije bilo odredenih i stalnih direk« tivii, koje se moraju podešavati pre« ma prilikama tpojedinlih krajeva naše otadžbinc. Tip sokolskih četa kao zasebnih pripremnih odelenja sokolskih matič« nih društava sa večom samoupravom, pokazao se u krajevima 1 leri;egoviine kao 'vrlo podesan i uspešan. Iz njih če moči, da se stvaraju s vremenom sa« mostalna sokolska društva. Glavno nastojanje id. zatim, da se selo .podigne prosvetno i privired« no, a tehnički rad ograničava se is« ključivo na redovne i proste vežbe i na laku atletiku (narodne junačke igre). Uspeha če biti tek onda 'ka selo uvidi stvarne konisti od ovak1'voj, sokolskog rada. Osni van je sokolski \ četa povoljno utiče i na rad ma icni društava, i širi sokolsku idejiu u siiro i slojeve. POLITIKA I SOKOLs STVO. Posle referata br. dr. Pestotnika konstatuje se sledeče: Načela w odnosu Sokolstva prema državi, i politici izražena u rtzoluciji II. Sokolskog Sabora na str. 7. izraža« vaju jasno i nedvoumno naše stano« vište u tom pitanju, pa se članstvo na njih upozonujc. GOSPODARSTVO U SOKOLSTVU. Iz predavanja brata Čobala, anketa je izvela sledeče zaključke: Život u sokolskoj organizaciji je vezan na večinu judnakih preduslova, kao što ih poznamo iz svalkidašnjeg života. Zato su za opstanak organiza« eije i njen napredak, i za oživotvore« njle ideje potrebna materijalna sredstva DRŽAVA, i uredeno, savesno gospodarstvo s njima. Gospodarstvo u (sokolskoj organizaciji je neophodnio potrebno. Svrha mu je, nabavljati vlastitom inicijati« vom i. vlastitim delom — (manje s potpurama) — sva potrebna sredstva za: redovno gajenje telovežbe, omo« gučavanjc i širenje naobrazbe. Dosl-d« nim provadanjem reda, solidnost1 i štednje u poslov,nom pogledu, budi u članstvu smisao za te poslovne vrline i njihovo značenje za zaseban živo 1. I. 1930 bio učlanjcn u JSS nema prava na članske pogodniosti prilikom II. jug. sves. sletai u Beogradu. Oba predloga sc jednoglasno primaju. Iza toga bila je sednica prek **'^« te sc pošlo na zajednički ručak. Posli' podne podao' jc gospodar JSS br. Čobal k tačei 4. dnevnog redki) »Izveštaj gospodarskog odsieka i pro* račun za godinu 1929.«, koji smiu u celosti objavili u prošlom (3.) broju »Sokolskog Glasnika«. — Iza odulje, a besplodne debate o samaciji, dugm* vanjima itd., prima se jednoglasno iz* veštaj gospodarskog odseka JSS sa svim predlozima i dopunom br. Ing. Koste Petroviča, da si u smislu ргл.ч1* liogiai tačka 12. G. O. JSS razrade pra* vila župa i društava. Iza toga prešlo se k raspravi o proračunu te je na predlog podstaro* ste JSS br. Dure Panukoviča, sa 9 gk* sova primljen sledeči predlog: G. O. JSS i starešinstvo Saveza neka nam dadu mogučnost, da udovoljimo svom obečanju (obavezi) prema domu So* kolskog društva' I. na Taboru. U dugoj debati, koja se bavila pro« računom, u nošen je m Istavki od Din 100.000 za slet u Beogradu 1930 i ga« rancijskim fondom članstva za taj slet, došlo se konečno na predlog sa* veznog načelnika br. dr. V. Murnika do rezultata i ovlastilo starešinstvo JSS, da ono te stvari reši. Sednica od* bora JSS izjavljujc na predlog br. Ing. K. Petroviča, da' u ime članstva JSS prima garancijski fond. Proračun JSS za 1929. se iza toga prima večinom glasova; protiv prora* čuna glasovale (su župe Ljubiljana i Banja Luka. Predloži k tačei 7. dnevnog reda ustupaju se delomično glavn.oj skup* štini JSS, a delomično odbijajn. N"a predlog starešinstva JSS podeliče se br. J. Smertniku, starosti župe Celje savitzna plaketa, štioi je bilo jednoglas* no odobreno sa 33 glasa. Sednica, koja je bila radi podele plaketi- prekinuta ponovo se maetav« lja i raspravlja O' sasvim internim or* ganizacijskim pitanjima i prilikama. Tačno u 20 sati zaključio je staro* sta br. Gangl, zahvalnim govorom sednicu odbora, zahvalio- delegatima za rad i doviknuo do videnja na skup* štini u Sušaku. — Tako jc bio zaklju* čen dan sokolskog rada. — Venčali su i brat dr. Branko žegi. Bilo sretno! KAREL PARZER (Ljubljana): Sokolsko novinarstvo. prekama. Višinska razlika 150 m. Snežne prilik* bile su dobre. Sokolsko društvo u Mojstrani jo u sporazumu sa skijaškim odsekom župe izvršilo sve pripreme u redu, a pobrinulo sc i // ostale udobnosti takmičara. Tač* no u 9 sati startala su u polminutniin razmacima 42 takmičara. Radi raznih nep-rilika, kao lomlenje skija, pueanje remenja, a i radi prevelike stud'eni morali su neki istupiti, talko da ih jc došlo na cilj 29. Prvi jie: došao na cilj u najkračem vremenu br. Kočar Lado iz Jesenico u vfcmcnu od 2 sata 13 min. 40 sek.; II. br. Rabič Maks iz Mojstrane u 2.16.31.; III. br. Bevc Ludvik iz Javornika u 2.19.58. Ostali su sledili u malim razma* cima. Zanimljivo je, da ji broj 1 ujed* no i prvi vozio u cilj, in k o je u opštoj klasifikaciji postigao VII. mesto. ,— XXIX. došao jie na cilj za 3 sata 14 min. 12 sek. Po podne u 2 sata održana je utakmica naraštaja. Tačno u odredeno vneme startalo je 27 naraštajaca. Pruga jc bila iluga 7 km, a išla je po jednom delu članske. Svih 27 nara* štajaea stiglo je na cilj. Veselje jc: bilo gledati omladinu, kako jo s odu* življenjem hitala na skijama, da' do* de do cilja. Niko nije hteo Izostati. Prvi jc došao na cilj Jakopič Albin iz Mojstrane u vremenu od 37 min. 42 sek.; II. Kokalj Milan iz Bleda za 43.25.; III. Rabič Valentin iz Mojstra* ne za 45.40. Jedina naraštajka Zdcn* ka Ažmanova vozila jo prugu od 7 km 1 sat 4 min. 23 sek. — Naraštajska pruga bila je dolinska, teška, uspona bilo jc 100 m. U 4 sata posle podne je starosta župe br. Sajovic objavio uspeh utak* mice uz veliko oduševljenje sviju pri* sutnih. Za JSS prisustvovali -su utak* micama načelnik JSS br. dr. V. Mur* nik, tajnik JSS br. dr. Fux, br. Cobal i br. Burgstaler. se Boška Sinovatka Mrvoš u Slav. Po* Zdravo! Dr. VI. Dvornikovič predavao je nedavno u Pragu o T. G. Masaryku kao filozofu i sociologu. — Posledice rata. U Čehoslovač* k oj bilo je 1. januara t. g. 428.746 rat* nih invalida', siročadi i udoviica. Od tih primaju 191.740 lica državno pot* poru. -j- Briga Francuske za telovežbu. Francuska jo vlada u proračunu za 1929 godinu predvidela 12 milijuna franaka za un-apređenje telovežbe i spo-rta u državi. Srpske pobede 1917. god. U po* znatoj vojno*znanstvenoj nakladi Bcr* ger*Levrault u Parizu iz^šao je -opis ratova na Balkanskem frontu pod na* slovom »Les vietoires serbes icn 1917«, koji su napisali Dcsmazes i Naumo* vič. Brat dr. Grga Andeljnovič, biv* ši narodni poslanik i ministar, postav* Ijen je zn oipunomočenog ministra i poslanika naše kraljevine u Pragu. — Predsednik vlade čehoslovačke republike postao jc m'inistar narodne - idbrane, brat František Udržal, stari i prckušani sokolski radenik. — Sokolica*zamcnica gradonačel* nika. U mestu- Kromerižu bila j-e iza* brana za podnačelnieu sestra A. Pouch* la, prva u čehoslovačkioj nepublici. + Sokol II. u Ljubljani (župa Ljubljana) održao je svoju XVII. go-* dišnju glavnu skupštinu u subotu 12. pr. m. u vežbaonici realke. I Sokolsko društvo Stepanja vas (župa Ljubljana) održalo jc svoju go* dišnju glavnu skupštinu u nudelju 13. pr. m. u društvenoj ivežbaonlici. — Zanimljivi brojevi. Medli ovo* godišnjim vojnim obvezanicima u če* hoslovačkoj vojsei ima 13.852 Sokola, 3695 Turnera, 2910 članova Radničkih telov. društava, 1250 Orlova i 254 te* lovežbača komunista. — Iznenada preminuo je 20. pr. m. u Trstu Franjo K u č i n i č , bivši -ured* nik »Primorskih Novina«. Bio je za čitavog svog života 'odličan nacionalni radenik. — Dvestogodišnjica Lesingovog rodenja. N.cmei praznovali su ovili da* na dvestogodišnjicu rodenja svog kla* sika Gotbolda Efrajma Lesinga, koji ima velikih zasluga za nemačku lite* raturu, pozorišnu i umetničbu. kul turu. Roden je Lcsing u gornje lužičkoj Ka* menici pa kažu o njemu, da je bio slo* venskog porekla (Lesink = lešnik). — U Grazu u- republici Austrij* skoj postoji več više godina slovenska Čitaonica, kao kulturno središte ta* mošnjih Slovena. — U Zadru, nad kojim gospodare Talijani, nema sada nikakvog života, ni gospodarskog ni kulturnog. Naš Za* dar propao je sasvim pod vladom i te* rorom fašizma. Vsaki organizaciji, hodisi politič* ni, kulturni aji gospodarski je v mo* dimi dobi glavni in temeljni priporno* ček v dosego stavljenih ciljev list, ča* sopis. Nekdaj, ko ni bilo še tiskarstva, so -oznanjali preporoditelji svoje ideje ustno ljudstvu. Z govori pred množico so hoteli dokazati, odnosno razložiti pomen ideje, ki so jo zastopali. Da* nes pa imamo tiskarstvo, imamo knji* ge in časopisa vseli panog in ti nam nadomeščajo govornike in učitelje. Dandanes je glasilo vsake organizacije vojščak, ki zastopa njene ideje in in* terese v javnosti ter se za njo bori na najbolj izpostavljeni in najobčutljivej* ši točki. Časopls*glasilo je most, ki veže notranjost vsake organizacije z jav*. nostjo. Tako jc tudi pri nas v Sokolstvu! Kot vzvišena telesno*kulturna in na* rodna organizacija smo pred vsemi drugimi poklicani, da z vso energijo zastopamo svoje ideje med narodom najširših plasteh. Modernemu času ic potreba stopiti z modernimi sred* stvi nasproti, da jih pojmujo in absor* bira. Mi sami so moramo približati javnosti. Ona sama ne pride do nas. Ni dovolj, da le z javnimi nastopi, sirovo tehniko, kažemo javnosti svo* |o notranjost in dokumentiramo) svoje uspehe. To je mnogo premalo! Tudi idejno je treba stopiti v stik z jav* nostjo ter ji razložiti delo in namen po najkrajši, najuspešnejši in vsem slojem dostopni poti, z glasilom. Na* oga naša pa je, da je vsako sokolsko glasilo dovršeno, kot je dovršena naša ideja. Mi smo, ki kažemo resnico in luč! Odznak tega naj bodo naša sokolska glasila. V poslednjim času smo brezdvom* no v tem pogledu storili korak naprej, ko smo dobili »Sokolski Glasnik« v redni časopisni izdaji ter »Prednjaka«, ki je za .naše razmere dokaj dovršen list. Vendar nam manjka še mnogo, preden bomo lahko z zadovoljstvom pokazali na svoj tisk. Glavna naloga sokolskega novinar* stva jc zveza naši- notranjosti z zu* PROCITAJ! Bianco diplome za takmičenja član* stva i naraštaja ima u nakladi JSS uz cenu Din 2\50 komad. Zahtevajte ofer* te od Gospodarskog odseka JSS i za diplome s tekstom. Dopisujte, čestitajte i t. d., jedni drugima uvek samo na sokolskim raz* glednicama. Upotrebljavajte pogranič* ni biljeg! nanjim svetom, z javnostjo. Naša or* ganizacija jo narodna in sloni na de* mokratskem principu. Zato ima narod vso pravico vpogleda tudi v vse naše notranje podrobnosti. Vsak pojav, vsako gibanje v naši notranjosti je treba zabeležiti v javnosti, da ta ne* hote sama začuti tisto svojino, ki naj ji bo naša sokolska -organizacija. Tre* ba je popularizacije našega dela in naše misli'! Čehi so v tem pogledu pra* vi mojstri, za kar jih lahko zavidamo. Novinarstvo v Sokolstvu jo treba temeljito reorganizirati in povsem pri* lagoditi modernim -zahtevam javnosti. Vsak list mora biti zanimiv. In kje imamo več zanimivosti k-o-t baš v so* kolskem življenju? Naprej in navzgor gre naša pot! Baš v novinarstvu tiči velik del našega uspeha in razmaha, ker z njim najlaže najdemo zvezo s širokimi plastmi na* roda in ostalim svetom. Glavna naloga, da bomo povzdig* nili svoj sokolski tisk, pa sloni na članstvu samem. Treba je predvsem točnosti v poravnavi vseh obveznosti. Ni pa to še vse. Treba je tudi zmisla •za svojo lastno stvar in povsod po* speševati sokolski tisk, predvsem pa čitati! V tem, bratje in sestre, tiči vse! Ne samo držati se strogo mej obvez* nosti) »Kar moru, to mož je storiti dolžan!« To naj nam velja kot geslo. Naj obrne vsakdo pogled v sebe, naj premotri in preišče. Mnogo je skrl* t'h talentov za to ali ono panogo na* šega sokolskega dela, ki bi bila goto* vo skupnosti v prid. Teda bojazen> malomarnost ali površnost odtegnejo marsikatero dobro idejo in delo naši skupnosti. Sokol no sme poznati tega. Ne biti apatičen niti kloniti glave! Na dan, bratje in sestre, s svojimi čuvstvi in značaji in sokolska ideja bo bleste* la še bolj ko doslej! Sokolsko novinarstvo pa naj nam odpre predvsem p-ot v boljšo bodoč* nost in naj tvori podlago duševnega ujcdinjcnja vseh slovanskih plemen, na drugi strani pa naj pokaže tudi vsemu ostalemu svetu globino, čistoto in po* .polnost naše ideje v borbi preko Slo* vanstva za človečanstvo! N,uš časopis je naša moč. VOJISLAV BOGIČEVIĆ (Tuzla); 99 Proslavomanija (( U sezoni bolesti kao što jc na pr. gripa, po-javljuju se i druge bolesti, koje su manje telesne — kao što je poisleratna bolest »proslavomanija«. Dnevno čitamo o njoj čitave stupce u- novinama, koje obično pišu sami bolisnici, jier je jedan- od glavnih s-imp* torna te bolesti da bolesnik sam po* tincira bolest i piše o njoj lili neko* me diktira u pero. »Proslavomanija« se pojavljuje kod pojedin,aca i kod čitavih jedinica, obično u razdoblji* ma od pet ili deset godina. — Nekad bolnsnik oboli i koji godinu ranije, -naročito, ak-o se bolest komplicira sa drugim bolestima, kao- što je megalo* manija, grandomanija, afe-k-tacija, fi* Iksa ideja i vslične bolesti. I pored svih mera -predostrožno* sti, koje predvidaju razno devize, kao što- su: »Celina sve pojedinac n-išta«, zatim učenja raznih sokolskih velika* na o skromnosti i drugim vrlinama, ta se bolest veoma lako lepi ii iza sokol* s-ke jedinice. — Izgleda eak, da je ta bolest uhvatila maha i da ec d-o-či na kulminaciju upravo u 1929. godini. — To se može naslutiti po žurbi da -dru* štvo ma pr. nabavi z-astavu, osnuje tamburaše ili fanfaru, jer se u slučaju obolenja bez toga ne može biti. Može so doduše biti bez prednjaka ili bez sprava, pa čak i bez vežbačeg član* stva, jer se bolest hvata obično od* bora. — U takvom slučaju na pr. niko-me ne padaju na um ordeni, plakete, po* hvale i ostalo, pa čak pojedinci javno ističu: »Bračo, nišam ja radio za o-r* den Ikao taj i taj«... Ili se društvo žur.i- da podigne makar i temelje do* ma, da se može -na dan proslave upre* ti prstom i reči: Eto bračo-, temelji su ili bolje re* či, riažanj je tu, a kad prode proslava, neka lovi zeca onaj, kome treba. — Vidan znak -svake »proslavomanii* je« jo banket. Bez njega se ne može biti iako na banketu svako ostane gladan jela, a sit govoranclja i tirada. A posle proslave i banlketa dok« ize razne krize odbora, jer je na ban* ketu jedan »zaslužni« član nezaslužno zapostavljen, jer nije metnut u proče« lje ili n.ije medu os tol im a .sp o nun uto u govorima i njegovo ime. Zatim dolazi recimo razvijanje zastave. Sve je u svečanim odorama. Čovek se začudi kad ugleda u odori nekoga, za koga nikad nije ni mislio, da je u Solkolu. Njemu nista /ne sme« ta što je traku meitnuo na desnu stra« nu surke, ili redovno naopako okre« nuo sokola nia pojasu>, a da i no govo« rimo o žutim c.ipe lam a, koje oblače često i oni koji spadaju u odbore. — Čujo se komanda: »Pozor!« Sve se zgleda. Šta li mu to iznači? U vojs« ci se kaže: »Mirno.« Nelko se okreća desno, neko levo, a kad dode razbra« ja'nje i komanda: Četverostup, desno u bok!, nastane gungula, jcdni stoje i okreču glavu , j c dni se okreču desno, jedni levo, dok sc nekako ne sastove po čevorica, a onda napred. Sreča te se obično stupa iza muzike, inače bi to stupanju uvek bilo slično, onomc, kako sci .ide prdko mostova, m Švabo je za to imao komandu: »Ohne Schritt!« Biče na proslavi i kakav nastup, ali to je najmanje viažno. Aplaudira se najviše onima što se prevrču. Na jednoj takvoj priredbi upita i meno (bio sam u odori) jedan član Sokola: »Hočeš li i ti šta izigravati?« A jednom prilikom me na nje« mačkom upita jedan član: »Sind Sie aueh Herr Solkolist!?« Zapamte so dobro ovo stvari, kao što sam upamtio, gde jediam bivši od« bornik ina skupšt.ini veli starešini: »gospodine starešina«. Sve ovo doduše ne spada direkt« 110 u »proslavomaniju«, ali su to ipak simtomi raznih sokolskih bolesti. —• Cujte brado Sokoli! Čuvajte se raznih epidemija, kao što su »prosla« vomanija« i slične, a najbolje sred« stvo za očuvanje; je unutriaenji rad^i slkromnost. A ,ako bude trebalo poka« zati javnosti bilans rada, makar so to /viala i proslava, pristupajmo tomc sa« mo onda, a ko smo radili, i ne pro« slavljajmo broj godina našeg nerada, nego pokažimo, kako i> za kratko vre« me- može mo mnogo uraditi. * Čuvajmo se »proslavomanije«! M. ST. {Veliki Bečkerek): Sokolstvo i pozorište. Ne samo u našoj župi, več i u drugim, mnoga naša gradska i seoska društva nalaze se u vrlo teškim mate« rijalnim nevoljama. Nema se najpo« trebnijih sprava i prostorija za svako« dnevni rad. Ne maju društva prihoda, pa zato ne mogu da za do volje svoje najhitnije potrebe. Članarina ni blizu nije dovoljna, da sve podmiri. Prihod pri akademijama biva često progutan od rashoda. Dobrovoljni prilazi sa« svirti presušili. Tako smo šilom prilika upučeni na razne priredbe: predstave1, koncer« te, selai, ili p kisove. I često, baš ta 11 ci« maština, sirotinja, nagoni nas da svoj prosvetni sokolski program sprovo« dimo do dctalja. Mnogi i mnogi kon« cerat, predstava ili javni čas, ili javno predavanje, ne hi bili izvpdeni kada bi bilo takvih prihoda s druge strane. Tako i naše društvo u V. Bcčke« reku, nalazeei se u posedu velikog so« kolskog doma ima i velikih svojih iz« dataka. Prinudeno je zato da redovno radi u svakom prosvetnom pravcu. Ima svoj sokolski zbor i sokolski or« kestar pod dirigovanjem brata Mihaj« la šipoša, odličnog zborovode i kapel« nika, koji kao bivši Bajičev d jak do« vodi izvođenjc pojedinih pesama do umetničke višine. Pozorišna igrupa razvila je takoder najživlju akciju, i ovc godine se navršava desetogodiš« njica kako je osnovana u okviru Pro« svetnog odbora. Samo u ovoj prošloj radnoj godini priredeno je 33 pred« stave, od naših najboljih pisaca, kao što ®u: Ja.kšič, Glišič, Ogrizovie, Šan« tič, Trif.kovic, Popovič, Nušič, Vese« linovič, Stankovič i drugi. Grupa ima tako dobrih snaga da sa odličnim uspehom izvodi i teže drame uz go« stovanje prvaka beogradskog i novo« sadskog pozorišta, i time zadovoljava potrebe gradanstva u našem gradu, koje je željno pozorišta. Pri tomc sc dolazi do vrlo dobrih prihoda: samo u prošloj godini društvo je dobilo od predstava i akademija oko (80.000) osamdeset hiljada dinara, što čini da se nesmetano izvodi naš sokolski pro« gram, kad je materijalna st rana obez« bedena. Predstave so daju svake nc» delje po podne uz sodelovanje sokol« skog orkestra, posle čega nastaje za« bava za sokolski podmladak i nara« štaj. Subotom 'i praznikom u veče, s vremena na vreme, daju se predsta« ve i za ostalo gradanstvo, i to vrlo često sa veoma malim cenama za ulazniice, a sa velikim moralnim uspe« hom. Neka nam se ne zameri ako pred« ložimo da Prosvetni odbor JSS uzme u naročito razmatranjei sokolske po« zorišne predstave. Mnogi društveni dugovi prema Savezu, Župi i pojedin« cim, bili bi sanirani, kada bi društva imala prihod od što češčih predstava. Pozorište je narodna škola, sa pozo« rišnih dasaka najbolje se može širiti sokolska misao uz dobru sadržinu po« zorišnog komada. Najzad, dužni smo upotrebiti sve što je moguče, i što je dobro, za ostvarenje naših sokolskih ideala. ШТћ i ЖТћ Nejunačkom vremenu u prkos ... Bratska sokolska župa »Aleksa Šantič« iu. Mostaru pokazala je radom svojih dobro organizovanih seoskih sokolskih četa, koje s»e u radu takmi« če i koje imaju mmogobrojnc sastan« Ike, izvanre d a n uspeh. Sarajevska »Ve« černja Pošta« beleži ta j rad po sielima Krekovima, Kifinom, Taeovoičima, Dabru, Prcbiloveima, Dabnici, Bijelu Polju, Udirežnju, Fojnici i dr. Te seo« sike sokolske čete su isključivo i pr« venstveno omladinske. Krajevi Herce« govinc, iu kojima oni rade, vrletni su, zabitni, siromašni i baš oni krajevi, u kojima vlad m glad i beda. Rad tih so« kolskih omladinskih četa širi se na su« zbijanje alkoholizma, organizuje teča« jevc za nepismeni.-, bori se protiv ka« fanskog žtivota i igranja 'karata i koc« Razor i Prisojnik s „Jasne Folo br. Egon Planinšek. kanja, lodržaiva predavanja i čitanja pred uvek i redovno velikim brojem slušalaca. Kada to rade sokolske mlade če« te' u Hercegovini glad noj i vrletnoj, u zbilja strašnim prilikama, kako bi tako agilan rad lizglcdao, kada bi ga sve organizacije sličnom energijam i/« vodile po svima krajevima. To bi bio, kaže se u • »Večernjoj Pošti«, pravi preporod sela, našem »nejunačkom vremenu u prkos«. Vreme nije vliše junačko u smislu lomljenja kosti ju i razbacivanja f,izi6kog životai; ono valja da postane juna&ko 11 smislu samo« svesnog i prcgbrnog rada privatne ini« cijative. Iz herbizma onižja i borbe u heroizaim privatnog ipojcdinačnog rada i skupne iniciative! U pogledu tog ra« da, strpljivog, na oko sitnog, ne blista« vog na prvi mah, duboko moralnog i za zemlju vezanog, naše vreme je ne« junačko. 1 njemu u- prkos pokazuju ovako sjajni podvizii, kako treba ra« eliti. Kad ove Tetke čitamo u »Narod« noj Odbrani« (br. 6), mi se onda sa« mo pitamo, ziašfco imamo u zemlji to« liko organizaciija, koje nista ne rade? Nije li to trošemje narodnih snaga? Zašto ne idu svi nacionalni ljudi u so« kolske redove i zašto s nama ne rade za blagostanje naroda barem onaiko, 'kako to rade scljaci Sokoli u horcego« vačkim gorama? Gde iima više nacio« na.lne' svesti i volje do pozitivniog kul« turnog i nacionalnog rada — ili medu seljacima Sokolima ili medu gospodom u bezbrojmimli organizacijama, koje ništa nič. rade? . . . Spremajmo se za II. jugoslovanski svesokolski slet u Beogradu g. 1930. — Jačajmo se! Slovenski institut u Pragu. Slovenski institut u Pragu otvorio je svoju kancelariju и svojedobnim prostorijama u Pragu I., Konvitska 5, IV., u nievogradnji uz državnu obrtnu školu. Uredovni časovi su dnevno od 8—18 sati. Pasete pri maju se samo u ponedeljak, sreelu i sub.otu od 11—12 sati. Telefon 38.578. Prvi rad kaneula« rije biče, da sastavi popiš domačih ,i vanjskih stručnjaka, koji se> bave slo« venskim piitonjima na bilo kom pod« ruč ju. Nadalje ee pirovesti evidenci ju sviju stručnih korporacija i društava 11a pii dručju čehoslovačku republike, koja rade ili s." bave slovenskim pita« njima, p; blilo to publikacijama, pre« davanjima ili i u socijalnom životu. Osim toga nadaju se1, da če moči več godine 1929 izdati kakve publikacije, ili održati predaivanja i p ribiiiv i ti kakve potp :re. U bližoj budučnosti nastoja« ee slovenski institut navezati odno« šaje sa institucijama, koje teže za »rodnim ciljievima. Gimnastička palača u Stokholmu. Švedski gimnastički instlitut, glav« ni propagator poznatog »Švedskog si« stema«, koji ima svojih pristaša u svim deloviima civlilizovanog sveta, naskoro ec dobiti jiedan novi dom, koji če biti opremljen najnovijim tekovinama mo« dornc tehnike. Dom čiji naertt se na« laze kod švedskog ministra prosvete", gradiče se u bližini stokholmskog st;’.'« diona, a broškovi su preračunani na 4 7 mil. Kr. Sadržavače 5 velikih telo« vežbačkih dvorana, jedan ba>zien za plivanje, čitaonieu, prostorije za te« lesne vežbe i masažu, jLdnu knjižni« eu itd. Ovu gimnastičku palaeu gradi« če poznali švedski arhitekta Torben Grut. !» Osnivanje dečjeg doma „Dagmar11 u Brnu. Božično drvco republike-, koje jc pre pet godina, kao prvo u republiei uvco, prošle godine tragično preminuli pesnik brat Rudolf Tesnohlidiek dalo je u Brnu prvi povod za 'osnivanje dečjeg doma »Dagmar«. Prošlogodi« šnje božično diva: dioinelo jc samo u novčanim pokloniima 71.000 Kč, a za vreme od 5 godina kako je ta j običaj uveden oko 300 000 Kč. S gradnjom dečjeg doma »Dagmar« počeoe se v-eč ove godfima, jer s« sc navodno za vre« me prošlih božičnih blagdana mnoge tvrdke i gradevna preduzcca obveza« la, da če dati besplatno zia gradnju dečjeg doma potrebnu radnu snagu, a i giradiavni materija!. Od do sada skupljemh sredstava iodvojili su 100 h i 1 j. Kč i na smrtni dan brata Tesno« hlideka, osnovali su naročiti po nje« 11111 prozvani fond, koji predstavlja je« dan deo gradeivnog fonda. • Rusko Sokolstvo u Jugoslaviji. Prema statisbičkom izveštaju podne« senom na skupštini rus‘kog Sokolstva u Beogradu, koja je- održana 20. janu« ara t. g. broji rusko Sokolstvo u Ju« goslaviji U) odseka i čeli j a s preko 1700 članova, od kojiih je 1000 vežba« ča. Njihov zvaničan časopis je »Ru« s'ki Sokol« o kr. SHS. Uredništvo: Beograd, Kralj Miilutinto 18. — List bratski preporučamo. JOSO ZIDARIČ (Ljubljana I.): Ustanovitev sokolskih lutkovih gledališč. Lutkovo gledališče nudi mladini plemenito zabavo in razvedrilo. Po« udarjati važnost lutkovega odra za vzgojo mladine bi bilo skoro odveč, saj so igrače za otroka prvovrstna pri« vlačna sila. Otroci doma in izven do« ma posnemajo in ponavljajo one ži« vahne in napete dogodke, ki so, jih vi« deli nai odru. Okus se jim izpopolni, raste zanimanje za tovrstno literaturo in posebno za upodabljajočo umetnost. Izrednega značaja je pomen lutkovih odrov za psihološko, predvsem narod« no vzgojo sokolsko decc. Škoda le, da nimamo lutkovc literature in nobene tojMrstne tradicijo, kot jo imajo drugi narodi, ki bi mogla zainteresirati 1 jud« stvo na ta, .z,a> mladino tako važen fak« tor v prosvetnem delu. Ko prihaja jesen in z njo deževje in mraz, čuti mladina pomanjkanje v uživanju prirode, ki ji jc bilo v obilici dano čez poletni čas. Zaradi tega so roditelji upravičeno v skrbeh, kaj naj bi nudili svojim malčkom za nadome« Stilo. Z druge strani sokolska društva premalo nudijo mladini s samo telo« vadbo. Mladina zahteva zase tudi svo* jevrstno razvedrilo. Doslej so pa so« kolska društva v bem pogledu dosti premalo storila. „ Prosvetni odbor Sokolai I. v Ljub« Ijani si jc že dolgo prizadeval, kako izpopolniti in oplemenititi srca telova« deče mladine in njeno vzgojo. Stal je namreč na stališču, da ne< zadostuje mladini k- telovadba, ki skrbi samo za fizično stran. Mladini treba vsekakor še kak drug duševni užitek, ki ji pri« kazuje plemenite doživljaje. In ravno lutkovo gledališče je ona kvintesenca mladinske vzgojo, ono sredstvo in lek, ki smo ga tako dolgo iskali. V Češkoslovcnski republiki so merodajni faktorji že davno uvideli njega pomen in gojijo to panogo pro« svete že desetletja s polnim uspehom. Istotako, oe> ne v še večji meri je 11a Ruskem, kjer njen Gašperček Petruška masaikrira plemstvo. Podcenjevati torej obstoj lutkove« ga odra se pravi odrekati sokolski mla« dini vsakršno zabavo in razvedrilo, še več, zanemarjati priliko, da se njen um in sposobnost pravočasno izpopolni in se jo tako spodbudi k umetnosti. Za dosego cilja bi morala sokolska društva vse storiti in žrtvovati, da si čimprej pridobe lutkovo gledališče. Če tega v začetku ne zmorejo posamezna sokolska društva, naj župa nabavi pre« nosljiv oder in inventar v svrho pri« rejanja iger pri posameznih, v župi včlanjenih društvih. Vprašanje je seveda, kako priti v posest lutkovega odra in inventarja. Na tri načine pridemo do njega'. Prvi in najdražji jo razpolagati takoj z de« narnimi sredstvi. Naročiš in plačaš. Drugi, da vse sam narediš. Toda v tem primeru moraš imeti velike spo« sobnosti in spretnosti. Biti moraš ki« par, mizar, stenograf, strojnik, clek« tričar itd. Zadnji način pa je kupiti za mal denar star oder z vsem inventar« jem. Pri nas — žal — tovrstne industri« je ni. Pričakovati je v najkrajšem času njeno 'UŽivotvorjienje, če' se bo večje število sokolskih društev ali žup ja« vilo z naročili. Tvornica telovadnega orodja »Diskobolos« v Ljubljani pni« pravlja žc sedaj načrte in cenike za odre. Eventualno bi pričela z izdelova« njem potrebnega inventarja. To je pa odvisno od števila naročil. Pri tej priliki hočem poudariti važno činjenico. Sokolska društva bi morala imeti odre in inventar po eni in isti obliki in po isti razsežnosti. Sa« mo na tai način bi se doseglo skupno sodelovanje. Ne bom tu raztolmačil, kaj se ima razumeti pod skupnim so« delovanjem. Vsak si bo napravil prave slike, ko se enkrat spozna z ustrojem in organizacijo lutkovih odrov. Preidem sedaj na važno in najbolj perečo točko, namreč na ustvaritev in določitev lutkovega repertoarja. Izbira tujih iger, zlasti pa čeških, jo sicer ogromna, toda za vse tuje igre je treba skrbne predelave. Zapomni si, da mora biti igra lokalizirana na naše razmere in temeljiti na jugoslovenskem obelež« ju. Žc uvodoma sem omenil, da v tem pogledu nimamo še nobene tradicije. Doslej so samo embrionalni poizkusi. Sokolska društva se niso pač zavedala, kakšen pomen za vzgojo otrok ima ustanovitev lutkovega gledališča. In ko bodo to spoznala, takoj bodo priredila sokolske akademije ali podobno v svr« ho pridobitve potrebnega fonda za na« bavo odra in inventarja. Tudi s finan« čnc plati ga priporočam, zakaj sokol« sko društvo pride do novih virov do« hodkov, ki ga bo krepilo denarno in modalno. Z majhnimi rež. istroški bo koristilo sebi, v prvi vrsti pa mladini. Ko razpolagamo z vsem potreb« 11 im, začnimo takoj brez odlašanja z izbiro osebe, ki bo vodila oder. V po« štev pride le talentiran, član sokolske* ga društva, ki ima nadarjenost dram« skega igralca. Društvom, kjer že ob« stoja tak oder, izbira takega člana ne bo delala posebne preglavice. Isto pni« vilo velja v pretežni večini tuda za ostali ansambl. Ko sc sestanejo dolo« čeni bratje in sestre (pripominjam, da jih zadostuje deset ali še manj, ker dober igralec igra z lahkoto več vlog), pristopimo takoj k izbiri iger, ugoto« vimo potrebščine ter pričnemo z va« jami. Polagam bratom in sestram takoj v početku na srce: nikar z igro na dan, preden ni vse perfektno in v redu! Igralci pa se morajo zavedati, da ni to le otroška šala, ampak da je lutkovo gledališče umetnost. Če si bodo svest« ni tu podanih smernic, sem uverje.n, da uspeh ne izostane. Z zadovoljstvom in zadoščenjem bodo pristopili k dru« gi, tretji igri itd. Če jc le možno, delite igralski zbor na dva ansambla in to zaradi te« ga, da nc bodo eni in isti bratje in se« stre zaposleni skozi vso sezono. Takoj v početku nalete novinci' na prve težkoče, ker manipulacija z lut« kami ni enostavna zadeva. Pri lutkah jc tehnična stran težka stvar. Misliti moraš, da je lutka mrtva. Igralce jo mora sam pregibati, tako da na odru oživi. S svojimi prsti mo« raš paziti na vsak gib lutke in ji dati pravi- izraz življenja. To je glavna, S« ne absolutna zadača vsakega lutkarja. Lutke pa bi moralo biti za vsako igro nove, scenerija ravno tako, ker si otrok zaradi svoje bujne fantazije in posnemajočega instinkta točno zapom« ni vsako malenkost. Zaradi bega bi morali biti igralci poklicni, kakor so na Češkem. Ker jc pa jugoslovcnsko lutkovo gledališče šele v razvoju, se moramo pač zadovoljiti z diletanti, rimi je opažati izvrstnih moči. Mero* dajna pa je le dobra volja in ljubezen do mladine. Ostali nedostatki so dado s časom odstraniti. Glavno pravilo je: lutke ne smejo po zraku hoditi, ne leteti, ne plesati. Zakaj predpogoj uspeha pri lutkah jc njihovo pravilno postavno ravna« nje. Občinstvo mora imeti res vtisk, da so žive. Če igralec ne doseže takoj pri prvih vajah potrebne spretnosti, ne smeš s puško v koruzo. Te navidezne težkoČle tudi ne smejo ovirati nadalj« nega obstoja lutkovega odra. Z dobro voljo in sokolsko vztrajnostjo se dado ŽEVMO Val Bella. U recenziju p ni mili smo ovu knji* gu> pre nego što ju pr-očitaš. — Borba treča (knjiga druge serije »Rame ob ramenu«. I/dao ju je Klub Dobrovo: Ijaca u Mariboru. Ovo j.e opet jedno od vrlo »lepih dela brata dr. Pivka. Knjiga je pisana vrlo fcanimljivo, od« nosno dogadaji naročita pri kraju knj:go toliko su jaki, napeti i tako verno opisani, da teško odlažeš k-nji« go pre ego što ju pročitaš. — Borba za Monte di Val Bella — po kojoj je i knjiga dobila svoje ime tako je živo i verno opisana., da te podilazi jeza, kad danas nakon deset godli n a čitaš o junačkim ziajedničkim naporima Čehu-slovačkih i jugoslovenskih do-brovo= Ijaca u Italiji. Vrlo zunimljiivi su mo« menti i teške predrasu-de, koje je mo« rao svladavati i s kojima se morao boriti br. dr. Pivko-, kad je sa svojim ljuuima po oenturijama skupljaio ju« gosio-vonske dobrovoljee. Knjigu naj topli je preporueamo. naročito onima, kojii su več čitali jed« no od dela brata dr. Pivka. Društvene knjižnice neka nabave sva dela ili ako ih već limadu, neka o-vim novim po« pum. Cena knjige jc Din 20, a čitave dru'ge serije »Rame ob ramenu«, koja ima IV. sves'ka Din 76. Narudžbe pri« ina Klub Dobrovoljaea u Mariboru. # Prisega o polnoči. Upravo kod 'zaključivanja lista primiio je uredmištvo u ocenu knjigu Manice Ko man o ve: »Prisega o pol« noči«. Igrokaz U' četiri čina. Knjižica je vrlo ukusno opremjena, oblik vrlo prikladan. Cena poj-edinom primerku je samo Din 8. — Knjiga izašla jc u nakladi Rodoljuba., a štampala ju jie Učiteljskai tiskara u Ljubljani. Samo delo ne možemo još oceniti, jer ga radi kratkoee vremena nismo mogli ni pročitati, ali sudeči po uspe« hu, ko’jii je delo ubralo na jldnom od naših na.jboljih sokolskih pozorišta u Radovljici, smemo delo več sada toplo preporučiti svim sokolskim pozo.riš« nim odseeima, naročito u Slovcniiji. Sva prava pridržala si je autorica, koja d:1 je dozvolu za prikazivanjc svo-« ga dela. Rukopisn-o umnožavanjo je ziabranjeno. — Narudžbe prima Uči« tel j sk a knjižara u Ljubljani. Naša Radost. Do sada primiilo je uredništvo več 1. i 2. broj i»Našci Radosti«, list jugo« slovenske sokolske dece. List izlazi svakog 10. u mesecu i stoji godišnje Din 10. — Glavni i odgovorni uredmik je br. Ivan Bajželj iz Ljubljane. Ured« ništvo je u Gledališkoj ul. 7/II. — Uprava je kod Jugoslovon-skog Sokol« skog Saveza >u iLjubljani, Niairodni dom, 'k oj i izdaje list u vlastitoj na« kladi 'i upravi od 1. I. 1929. Prvi broj je sav pisan slove nač« ki m jezikom radi slabog, odnosno ni« kakvog odziv,ai saradnika iz srpsko« hrvatskih krajeva naše domovine. Sa« radujte marljivo u ta j Jistrč naše dece, da če ga jednako voleti ono dete sa scvcnai kao i s juga naše -otadžbinc. Sokolski roditelji pretpla-tite svo-ju dccu na njihov list. Raspis nagrade za sokol-sku himnu. Ovimu raspisujemo za tekst so« kolskei himne nagradu, i to prvu u iz« nosu 1000 Din, drugo u iznosu 500 Din. Pesma neka ima oblik od četiri ilii najviiše pet kitica, svaka kitica sa četiri re-tka. Pesma' eo se uglazbiti te čc biti kašnje ipo jednakom r-aspisu pozvani u tu svrhu i skladatelji. Pesma če slu« žiti kod sokolskih proslava ti nastupa za pevanjie i sviranje, zato neka ima oblik koračnice. Pesnici, neka nam pošalju sivoje proizvode do 30. marta t, g. Ime neka bude priloženo u zatvorcnom listu. Tekst isrpsk()«hrvatski lili felovenački. Prosvetmi odbor JSS pridrživa si prav::, da .podeli obe nagrade ili pak samo jedilu od njih, uzimajuči u ob« z ir umetničku vrednost pesme. Prosvetni odbor JSS. Sokolski dan 1928. (V. iskaz): a) potpuno su uplatila: Beli Manastir, Bois. Novi, Boh. Bi« strica, Ljubuški, Trebinje, Blato, Avto« vac, Stolac, Dubrovnik, Vrgorac, Voj« nik, Milna, Sv. Peter v Sav. Dolini, Cernik««Čavle, Centa, Kutina i Tivat« Lastva. b) delomično su uplatila: Črnomelj, Priština i Dol pri Hrast. odstraniti te, na prvi pogled nepre« mostljivc ovire. Mišljenja sem, da sem s tem pr« vim člankom podal vse glavne in naj* bolj važne točke, ki prihajajo v po« štev pri ustanovitvi sokolskih lu tko vi h odrov v naši državi. In s, tem je led prebit. Poklicani so sedaj merodajni sokolski faktorji, da uresničijo toliko za že l j e n o idejo. Bratje in sestre, bodite uverjeni, c^a *?.e. v°dila le misel, kako nado« knaditi ono vrzel, ki je nastala v vr« stah letovadeče mladine. Po dolgih le« tih opazovanja sem prišel do pr-epri« Čanja, da ledino lutkovo gledališče prava privlačna sila za sokolsko mla« dino. Napomena uredništva: Ovaj stvar« ni elanak br. Zidariča, donečemo u prevodu radi njegove opšte važnosti u jednom od nar. dnih broijeva. »Sok. Glasnika«. O. UHLYARIK: Domača posela naraštaja. Jedno od izvršnih vaspitnih sred« stava i dop.una u vaspitanju naraštaja su tako zvana ncdcljna »domača po« sela«, koja priredujemo naročito zimi. Ta »posela« zapravo su prijateljski sastanei naraštajaca, sazvani i vodeni od naraštajskog vodnika, koji ima to sastanke indirektno upotrebiti za idej« liku XL. SED NI CA STAREŠINSTVA JSS 14. januara 1929. Brat starosta daje izveštaj o ko« misionelnom ogledu sletišta u Beo« gradu. Sokolskiai društva Vukovar i Su« bic'tica šalju brzojavna pozdrave sa svojih skupština. Savcz bugarskih Ju« naka, želi nam sretnu novu godinu. Župa Osi jie k javlja da' je odobrila so« kolskom društvu u Dak-ovu, izdavanje lista »Sokolski Glas«. Ozledni fond doznačiioi je s-okoL skom društvu C'el j c Din 60; Ljubija« na II. Din 120, Odobreno. Statistički odsek predlaže u bri« sanje društvo Modrič u tuzLanskoj župi, i društva Nin i Stanlko-vci (likvi« dacija) u župi šibenskoj. Starešinstvo jcdnoglasnio zaklju« čuje, da mora svako sokolsko društvo primati jedan p-rimerak »Sokolskog Glasnika«, jer je to z-vaničan organ JSS. * XLI. SEDNICA STARESNSTVA JSS 21. januara 1929. Izvieštaj o prvom danu savezne prosvetne školie podao jo starešinstvu starosta br. Gangl. Referati župa bili su vrlo zanimljivi. no vaspitanje. Glavna zadača »posela« je pružati naraštaju u njegovo slobpd« no vreme sokolskom duhu odgovara« juču izabavu, zaposliti ga van telo« vežbe Koliko moguče više te ga time odvračati od raznih štetnih požuda i zabava. Prircdbu takvog posela javimo roditeljima. Osiguramo si odgovara« juče opremljene prostorijc, najbolje s pokrivenim stolovima. Nastojimo, da budu prostorijie prijatne, inače je učestvovanje potpuno iugrož,eno. Na« raštajee sazovemo za najprikladnije vreme — najkolje u ranim popodnov« nim časovima. Raspored pripremimo za čitavo posle podne. K saradnji po« zovemo društvene prosvetare. Na prvom posclu pozdravi p.risutne vod« nik i rastumači potrebna uputstva. Svako sledeče poselo ctvori vodnik čitanjicm celokupnog rasporeda toga dana s potrebnim tumaaenjem. Učes« tvovanje naraštajaca beleži sc u te'« lovežbačkom statističkom .iskazu, da hi i društveni načelnik imao pTcgled ‘O poseti posela po' pripadnicima svoga društva. Naraštajcima dopustimo da pozi vaju svoje poznate prijatelje de« cake, iako nisu članovi naraštaja. Te goste nastojmo osvojiti za Sokolstvo. », . N;! 'Pršelo mogu doči samo nara« stajci i od njih uvedeni gostovi, ako je dovoljno prostora i stariji pripad« niči dece, koji su na prelazu u nara« tštaj. K perijodičnom posečivanju po« zovemo i društvene funkcionare. Vod« nik pozdravi javno svakog videnijeg Sokolskiai društva Prizren, Kičevo, KarLovac, Vel. Bečkerek i Ruski So« kolski Savcz u kr. SI IS šalju brzojav« ne pozdrave sa svojih skupština. — • XLII. SEDNICA STAREŠ. JSS 28. januara 1929. Starosta opširno izveštava o sa« veznoj prosvetlilo j školi, koja je bila ju čer zaključena. Resolucijo, koje je ta lank.eta župskih izaslanika donela dobiče- članovi starešinstva u študij. Čehoslovačka Obcc Sokolska zva« nično poziva JSS na svoj po|krajinski slct u Plznju. Uzima se s radošču dio znanja1. Ozledni fond doznačio je sokol« skom društvu Kotor potporu u iznosu od Din 263, za jed nog naraštajca. Odobreno. Sokolska župa Osijek likvidirala jc društvo u Vočinu. Primljeno. • XLI11. SEDNICA STARES. JSS 4. februara 1929. Utvrduje sc program m X. glavnu skupštinu JSS na Sušaku i šalje župi Rijeka na Sušaku u popunjienje. Obitelj brata šifrera zahvaljuje na izraženoj sučuti. Sokolska društva Surdul'ica, Sušak i Drniš brzojavno pozdravljaju Savcz sa svojih glavnih skupštin.a', ČOS poziva na proslavu 100 godišnjice rodcnjai dr. Miroslava Tyrša. Prosvetnom odboru JSS stav« 1 ja se- u dužnost da vodi brigu o našoj proslavi toga rođendana. Župa Šibenik prudlaže društvo Ist u brisanje. Primljeno. • XLIV. SEDNICA STARES. JSS 11. februara 1929. Odobrava se koncept poziva na naše članstvo: ziai slet u Poznanju i Plzenju. Zatiin se prošlo na obradiva« nje resolucija, kojo jie donela savezna prosvetna škola, s malim 'izmenamai i d op unama sve se odobrava. Sokolsko društvo Knin pozdravlja starešinstvo sa svoje glavne skupšti« ne. Iza toga' odredivani su zastupnici starešinstva za pojedine skupštinc župa. Brat Čohal izvestio je opširno sta« rešinstvo o glavnoj skopštini sokolske župe Zagreb, kojoj je prisustvovao kaio zastupnik starešinstva JSS. Izve« štaj se s odobravanjem prima. IZ UPRAVE DOZNAČITE PRETPLATU! Vrlo mnogo pretplatnika još nije namirilo pretplatui za tekuču godinu, a priličan je i broj onih, koji duguju još za godinu 1928 lili čak i 1927. Molimo, da st' na tu opomenu odazovi: te s uplatom, o na uputnica« nm napišite, za koji list i za kojie vre« me doznačujete. To je preko potreb« no naročito sada, kad imamo u vlasti« toj upravi sva. četiri sokolska lista. KAKO SE DOZNAČUJE PRET« PLATA? Naši pretplatnici često sc izgova« raju, da nam ul mogu doznačiti pret« plate, tobože da nemaju pri ruci na« ših uplatnica. Tomu se može odmaih otpomoči, jer svakii poštanski ured ima na ras« polaganje' poštanske uplatniac, koje se oncia ispunc kao okične, samo jc treba znati broj našeg poštanskog čekovnog računa kod čekovnog ureda u Ljubija« n:, a taj je 10.932. Naši pretplatnici nelka to upamte, jer so mogu tim načinom poslu žiti i u imiglim slučaj.vima, kad je treba 'ko-« Pic doznačiti novac ko ima svoj račun kod kakvog poštansko«čekovnog ure« dri u državi gosta, koji jc došao prvi put na po« ■selo. Naraštajca veseli, da se javlja interes za njih i kod drugih, izuzev njihove vodnike. Za razono-du predlažemo razne društvene igro (dama-, šah, mlin, do« mino i druge), primerne knjige i ilu« strovane časopise (starija godišta). Igramo razne zabavne društvene igre. Kod izbora puštamo naraštajcima, da biraju po-volji. U raspored svakiog po« sela uvrstimo predavanje, koje ogra« ničimo na najviše 30 minuta. Kod pre« davanje služimo se po inogučnosti pratnjom slika. To ne znači, da mo« ramo imati skioptički aparat. Za-do« voljavaju fotografije, ra.ziglednice, ilu« strovane knjige. Za predavanje o Fug« •neru n. pr. izvrs.no nam služi Fiignc« •rova sipomcnica (Pamatnik J. Fiigne« ra), koja sadrži 139 slika. Predavali mi o bilo čemu, uvek imamo priliku, da pribavimo -slike, zato nastojmo da •čemo imati svako predavanje popra« 'čeno slikama, lime povis.imo zanima« nje, predavanje nije tako suhoparno. Dobra slika govori često mesto mno« gih reči., sve se1 mnogo bolj,e prima i shvača. Najbolje -služi dakako skioptički aparat, ako se ga može jeftino pozaj« miti s čitavim p-redavanjima i slika« ma. Prcporuča pa se i epidiaskop za prikazivanjc fotografija, razglednica i drugih slika. Epidiaskop prenosi osvetljenu slikal putem svoje kompo« zicije povečavajučih leča na platno. m. H ŽUPA SUŠAK-RIJEKA PROSLAVA SOKOLSKOG PRAZ= NIKA U SUSAKU. Prema pozivu starešinstva brat« skog JSS, upravljenom svim sokolskim društvtima i prema u-običajenom nači« nu naše jo društvo i ovte godine pro« slavilo dan L decembra kao nairodni i sokolski blagdan. U jutru toga dana održano je u 9 sati u župnoj orkvi Sv. Jurja na Tr« satu svečano blagodarenje, kojemu je pnisustvovalo uz odaslanike sviju mes« nih vlasti, -vojske i -nadionalnih organi« zaeija takoder i brojno odaslanstvo našega članstva ui odorama i gradan« skom odelu sa društvenom značkom. Na večer is tog a dana priredilo jc društvo svečanu akademiju i svečano polaganje sokolskog zaveta. — To s-e održalo u prostorijama »Ilrvatskie Či« taonicc« na Trsatu ziajedno s brat« sklim društvom Trsat, buduči naše’ društvo nema još svršenc svoje nove vežbaonice, k-o-ja se: nalazi -u' gradnji. Čitav telovežbački program bio je izve den n-a. opšte zadovoljstvo broj nog opčinstva i članstva. — Naročito su sc ista'klii članovi našega društva u •vežbama na konju i članlice u vežba« ma na ručama. — Bile su dobne i ve* žbe skupina, što su ih izveli članovi mašeg odseka Pod vežica, k.oji su dr« žavni nameštcnicii kod tamošnjeg odeljka sresek finansijske kontrole. — 1 članovi bratskog društva Trsat iz« veli su dobro i dosta prccizno vežbu: »Oj Slaveni!« a isto tako su i ženska dcca toga društva izvela dosta dobro svoje- vežbe, pa su i ona dobila' zaslu« ženo odobravanje opčinstva. — Polaganje sokolskog zaveta bilo je obavljeno na osobito svečan način uz nagovor brata Bogomira Grkiniča, starešine našega društva. — On jc na početku iza odsvirane Sokolske korač« nice održao: Prigodno slovo’. Pri tom je naglasi: o važnost obletnice, ko-ju slavimo, a' dotakao' se- i žalosniih pri« lika, u 'kojima danas slavimo 10«godi« šnjicu- našeg narodnog Ujedinjcnja te je osobito istakmuo ziahvalnost, koju dugujomo svim onim junaeima, koji padoše za naše oslobodenje i ujedi« njenje. Uz obečanje, da če Sokol« stvo znati čuvati i braniti steaenu slo« hodu i nase- narodno Jedinstvo, zavr« šio' je svoj govor uz burno odobrava* nje prisutnih. Nakon svečane zakletve novih članova ii članica našeg i bratskog dm« štva Trsat, odsvtfrala je glazba držav« nu himnu-: »B-ože Pravde«, koju je op« einstvo mirno saslušalo. — * ŽUPSK1 PREDNJACKI TEČAJ U KRKU. Aleksandrovo, januara 1929. Sokolska misao na 'otoku Krku počela je u zadnjo vreme lepo napre« dovati. Medu inim ustanovilo se novo sokolsko društvo u Omišlju. Ima več lepi broj -društava na otoku, a skoro u svima oseča se pomanjkanje dobrih prednjaka. Radi toga je župa »Rije« ka« priredila osamdnevni prednjački tečaj 'ii Krku, kome jo prisustvovalo 9 članova iz svih društava na otoku. U ovo kratko- vremo postigao je brat Ban sa tečajnieimai pun-o — koliko se u opšte postiči moglo. Na tečaju smo so uvorili, da brat savozni prednjak nije samo izvrstan vežbač, več i do« bar motodičar. O ideologiji Sokolstva govorio jo brat Ivo Majcan ,iz Baške. Želeti bi bilo, da ovaj tečaj ne Zanj pribavimo medu članstvom i po« znatimu na dar razne razglednice i slike. Naraštajcc same odredujemo za recitacije ozbiljnog i šaljivog sadrža. ja. K saradnji privučemo naraštajce, koji znaj-u svirati na kakvo glazbilo, te gajimo zborno (pevanj.e- sokolskih koračnica. Vodnik naraštaja ne sme se bo« jati nikakvih zapreka. S vremenom nabaviče sve -potrebno. Neka vam ne bude žao u tu svrhu doprine-ti neko« l.iko žrtava. Od naraštajaca ne zahfe« vajte novčanih doprinosa. Jedino za početak neka posiu-di. ko može, tiru« štveno igre, ilustrovane listove i slič« no. Za okrepil dajemo čaj (bc.» alko« hola!) sa pecivom za vlastitu nabav« nu cenu. Na j veča žrtva naraštajskog vod« nika kod priredivanja tih posela je, odreči se svojim vlastitim razonoda« ma 'i posvetiti nedelju posle podne onima, eije vaspitanje mu jc bilo po« vereno. Savestan i svoje zadače pot« punoma svestan vodnik naraštaja, ko« ji ljubi svoj naraštaj, teži za tim da mu bude pravi vaspitač; u korist ce« lino i svoga društva ne smatra nista žrtvom, nego sve dužnošču. Ne bojte so prvog ne-uspoha, učinak vašeg na« stojanja naskoro čo se pokazati. Žr« tvujte za početak u mesecu najmanje jedno nedeljno poislo podne i radite to redovno. Zimi posela, u proleče i je« sen šetnje, leti izlete itd. bude poslednji, što ga jo župa prire* dila na otoku, pa da brat |Ban u što skorije vreme opet poseti naše« soko« kine. ŽUPA SKOPLJE PROSLAVA 1. DECEMBRA U SKOPLJU. Kod oficietlnog bogosluženja u pravoslavno j crk.vi na dan 1. XII. 1928 prisostvovala je delegacija župe ii dru« štva u svečanim odorama, koja jc po« sle obavila i čestitanja kod predstav« nika vlasti i vojske. Četa naraštaja po« sot-ilai je i okitila grobove ne'kih čla« nova pokojniika. Radi toga što je žup* sk i sokolski dom bio na sam dan 1. docombra ustupljen vojsci za prosla* vu, to se svečana društvena akademi« ja održala 2. XII. Starosta društva br. T. ŽiVkovič pozdiravio jie prisutne: predstavnike gradanskih vlasti, pred« stavmika vojske, čehoslovačkog konzu« la, te ostalo gradanstvo. O značenju 1. decembra za Sokolstvo govorio. je zarn. prosvietara brat Markovič. Sle« diii su birane gimnastičke tačke: ž. deoa, vežbe lepezama, m. deca, »mali vojnici«; ž. naraštaj: vežbe velikim i malim obručima; muškii nairaštaj sim« boliioke skupine uz deklamaciju; čla« nice: ritm. valčijk; članovi proste ve» žbe ziagrebačko-g s let a 1924 g., vežbe na preči, stariji članovi: vežbe na' ko« nju, kao zaključna tačka bila je sim« bolička vežba članova: Propast Tira« nina. Svie tačke bilo su vrlo dobro iz« vodene i s odobravanjem gledalaca na« gradene. Za' vreme akademije pireda« ta je najmarljivijo-j naraštajki i nara. štajcu svečana o-dor-a, i naičelniku dru« štva br. Kubičcku odlikovanje Nj. Vel. Kralja. Posle telovežbačkog programa izvršena jc zavora' novog članstva na svečami način. Celi program završen j-e- i državnom himnom. Naraštajska -iroslava 1. dec. obavljena je u nede« Liii 9. XII. u 3 sata po podne na sve« čani način. Opeto-van jc program od 2. XII sa dodatkom lope dečje sečne »Čari šume« (od s. M. (Kubičekovte), koja j-o u velikoi program obogatita. U mesto vežbi članova na spravama, po« kazali su naraštajci svoju spremu na spravama. ŽUPA SPLIT GLAVNA GODISNJA SKUPŠTINA SOKOLSKOG DRUŠTVA U HVARU. Hvarsko1 sokolsko društvo radi agilno od svog osnutka na šircnju So« kolstva i njegovih ideja ne samo u Hvaru nego i u bližoj okolini. Godišnja skupština održana je 27. pr. m. u solkolani. Skupštinu jo otvo« rio' starosta brat Jerko Bučič. U svom govoru istakao jo važnost i cilj Sokol« stva. Kaže kako je društvo ove godine izašlo jače no samo. u broju članov« pego iu radu usprkos velikih zaprelka i nastojanja naših noprijatolja, diai nas umšte. Čita poslanicu JSS, koja jo ostavila na sve prisutne dubok dojam. Briat tajnik Karmel Marchi čita svoj , izveštaj za god. 1928. Iz njega razabi« remo, da je društvo neumorno radilo. U društvu je održan I. prednjački te« čaj pod vodstvom brata Čoliča, maičel« nika župe Mostar. Petero brače polo« žilo jc s dobrim uspuhom društveni prednjački ispit. Na Hvaru je održan I olkružni slet i okružno natecanjc. Društvo- je niaidaljc priredilo dva vrlo uspelo akademije, prisustvovalo je na« raštajskom sletu u Dubrovnik«, -odr« žalo nekoliko- predavanja ii' osnovalo Vodnici čc moguče prigovoriti, da so sa šcstoricom ili desetoricom nara« štajaca što slično neda prirediti; do« de ih samo polovina, d-akle nijo ni vredno priredivati poselo. Ko ncoe il.i se boji več -najmanje zapreke, n-eče sp r o vesti ništa, iako bi mu bili dani najbolji uslovi. Sv.i inaraštajski vod« nici imaju spram onih, koji su im na« raštaj poverili, jednaku odgovoirnost, imali oni naraštaja malo ili mnogo. U manjim društvima može se i tome do« skočiti. Naraštaj-ski ivodnioi bližnjih društava neka se medusobno dogo v o. re, neka sc s naraštajem uzajamno po« sečivaju to si na taj način učine mi« ran život m pokrajini -ili na selu pri« jatnim. Ali obzir se ne sme uizimati na neugodno vreme. Radi takvih ob« žira več se mnoga dobra stvar -izjalo« vila. Za početak neka -pok-ušaju okruž« ni naraštajski vodnici prirediti u naj« prikladnijem mestu- takvo domače po« solo kao primer. Pripremito se na to i na poziv se o-nda odazoivite sa svo« jim naraštajem. Ako je blizu društvo iz drugog okružja, onda pozovite- i njega. Nadam se, da predmetna pobuila ncoe naiči kod brače naraštajskih vod« nika na nehaj, več se veselim, da ču naskoro čita ti izveštajc o prvim tak« vim poselima! Zdravo! (Prema »Vzletu«, vestniku sredo« češke sok. župe Jana Podlipncga — god. XV. br. 11. — .p.riredio M. 'K«č, Maribor.) fond za gradnju sokolskog doma u Hvaru. Sokolski praznilk I. XII. sveča« no je proslavljen. Brat načelnik Stevo Pavlovič iz« veščuje opširnijei o tehničkom radu društva i o stanju pojedinih kategori« jat. Jedan plus ove godine je osniva« nje kategorijo članica i jak porast u vežbačem članstvu. Radi se >oko osut« vanja sokolskih četa po najbližim sc« lima. Društvo jo postavilo odio mu« škog inaraštaja za natecanjo u Du« brovniku, koji je dostojno reiprezen« tiirao društvo i dobio 4 diplome. Ra« dilo se neprestano, tako da je sokola« na izglodala kao jedna košnica. Napo« mrnje, da bi rad mogao biti mnogo bolji, dat su sve kategorije pokazale malo više volje. Iz izvoštaja brata blagajnika Ja« kova Dujmoviča razahiremo, da je i stanje blagajno dobro te da društvo nema nikakvih dugova prema župi ni prema JSS, Sto je hvale vredno. Nakon razrešnice staro j upravi birana je jed n oglasno ponovno ista uprava sa malim izmenama: starosta Jerko Bučič, zam. starosto Jakov No« vak, tajnik Kartel Marchi, načolnik Stevo Pavlovič, prosvetar Stjepan Vu« četič. blagajnik Jakov Dujmovič tc još drugih 5 odbornika. Poisle nekoliko nuinjih predloga starosta zatvara skupštinu izrazujupi uverenje, da če Sokolsko društvo i u ovoj godini napredovati i razviti švo« ju punu snagu u pravcu jačanja i ši« renja sokolskih ideja i težnja. ŽUPA OSIJEK SOKOLSKO DRUŠTVO U ĐAKOVU. Proslavilo je svoj praznik 1. XII. 1928 na večer svečanom akademijom, na kojoj su nastupila ženska deca sa plesom lutaka od Holečkovc, a muška sa igrom Imao Adam sedam sinova od Očenašeka, ženski naraščaj sa rit« mičkim vežbamat od Dubove, muški naraštaj vežbama sa motikama- od Vuksana, članice prednjačkog zbora sa plesom Čardaš od s. Bešličeve, čla« novi šesticom od Careviča«Kalmana, članico ritmičke vežbe »Vestalke« od Domesove, članice Vežbe sa reketima i loptama od Erbena i članovi sa vež« bom Oj Sloveni. Sve su točke bilo naj« bolje shvačenc i uvežbane od kojiih sa svojim teškim kretnjama, a naročito efektna bila je vežba sa reketima od Erbena, dok je ples čardaš potpuno oduševio gledaoce, da jo ples ponov« ljen. Ponovljena je bila i tačka Oj Sloveni, k o ju su članovi izveli sa mno« go lakoče. — Akademiji prisustvovao je i žu-pski načelnik brat Lhotskv. * Društvo je održalo svoju redovnu glavnu skupštnu 13. I. 1929, kojoj je prisustvovao župsk i podstarosta brat dr. Perič. Svi izveštaji bili su kratki, temeljiti iz njih se razabrao po-tpun •rad, napredak, a i nedostaci, ko j o če nastojati nov.i odbor ukloniti. Izabran je novi odbor i to za starostu br. dr. Ivo Kenfc-lj, zam. staroste br. dr. Ante Niderle, prosvetar br. Andro Morič, zam. prosvetara br. Dorde Bila, na« čelnik br. Pavo Kraljevič, načelnica s. Katica Bešličeva te odbornici brača: Joža Baumeister, Ivo Šole, Vinko Ra« koš, s. Jelica Bondova, .Slavko Kal« man, Slavica Bunjikova i Gj-uka Bassi, a na svojoj Lonstituirajučo j -sednici 19. I. o. g. tajnicom jc izabrana s. Ka« tie.a Bešličeva, blagajnikom br. Vinko Rakoš, zamenicom blagajnika s. Sla« vica Bunjikova. U odboru se nalazc ljudi voljni raditi, a koji i znadu što znači držati sokolski steg u rukama. ŽUPA ZADAR-ŠIBENIK PROSLAVA 1. DECEMBRA U BIOGRADU N/M. Dan Ujedinjenja proslavljen je dostojno u našoj varošici, a naročito u našem Sokolskom društvu. Sveča« nom blagodarenju prisustvovalo je ec« lokupno članstvo sviju kategorija s odborom na čelu. Nakon blagodare« nja održana je svečana zakletva novih članova. Elveče priredena je bakljada po varoši i svečana akademija uz sude« lovanje sviju kategorija, kao i glazbe« no«diletantske sekcije. Prigodnu reč o danu Ujedinjenja održao je podsta« rosta geometar brat Bui, koji je jakim rečima osvctlio sve važnije' faze u radu oko našeg narodnog ujedinjenja. Zatim je od dcce davah patriotski igrokaz »Ujedinjenje« od Dr. Laha. Sledila je .akademija na kojoj je svaka od kategorija dala po jednu uzornu tačku, koj©.Jie sastavio i uvežbao br. Ražem. Program jo završen živom sli« kom »Jugoslavija«. * ŽUPA BEOGRAD TROMESEČNI RAD SOKOLSKOG DRUŠTVA V SMEDEREVU. U -o-va poslednja tri meseca sme« derevsko sokolsko društvo pošlo, jc znatno napred. Dolaskom brata Ante Tadiča za profesor a u Smcderovo naše se društvo podiglo ne samo u tchnič« kom pogledu, več i u ostali* granama svoga rada, čemu znatno pomaže i rad starešine br. Dušana Marjanoviča, di« reikitora gimnazije uz pomaganje 1 drugih društvenih odbornika. —• Or« ganizovanjem redovnog vežbanja broj se svili vežhaea podigao na oko tri stotine i pohadan-je vežbi je zadovo« ljavajuče. Organizovan je i prednjač« ki zbor, koji broji 17 članova«ica, te se održavaju i zasebni časo-vi. Urcde« n-a je i društvena knjižnica. Sedniee uprave i prednjačkog zbora održavaju se redovno, tako isto održavaju se redovno nagovori pred vrstom i me« sečna posela na ko j ima sem /.: bavno« dela nas.tupaju razne kategorije svo« jim vežbanjem, a osnovani društven: orkestar izvodi muzički dec. programa. Od oktobra do kraja decembra odr« Žana su četiri posela sa igračkama. 28. oktobra proslavili smo 10«gediš« njicii osnivanja čehoslovačke re-publi« ke, kojom je pr »likom’ održao brat sta« •rešina Dušan . Marjanovič govor o značenju ovoga dana, a brat načelnik Ante Tadič predavanji »Značenje So« kols.tva za oslobođenji Čehoslovačke republike i znameniti sokolski radni« cii«. Slično predavanje održao ji brat Tadič i .pre podile pred celokupnem gimnazijom na školskoj svečanosti propagirajoči Sokolstvo pred škol« Sikom omladinom. 1. decembra održa« na je u sok okni svečah,a zakletva no« voga članstva, kojom jc prilikem go« vorio brat starešina. Ovom svečanom činu prisustvovao je g. Predrag Lukič, veliki župan, svi rezervni oficiri u un-i« formi i mnogobrojno gradanstvo. U veče smo priredili akademija uz isu« delovanji Podmktka Crvenog Krsta. Na rodendan Nj. Vel. Kralja bila je priredena zabava sa vežbanjem, svi« ranjeni, deklamovanjem te predava« njem »Zasluge Karađorđevića« brata tajnika Ljubivoja Hadžiča. Svih šest priredbi uspelo je do sada dobro ma« terijalno i moralno. Zdravo! # ŽUPA ZAGREB GLAVNA SKUPŠTINA SOKOL« SKOG DRUŠTVA BREGANA. 27. januara o. g. održana je glav« na skupština Sokolskog društva u Bregani, ikoju Ije o-tvorio brat stare« šina P. Rajeevič, te pozdrav,io prisut« no članstvo i naglašio značaj o-vug dana, kad se. polažu bilance celokup« nog društvenog rada. Zatim su sledili izveštaji pojedinih funkcijonara, iz ko j ih so razabralo, da je društvo pri« •redilo u prošloj godini: 6 predavanja, 4 kazal'ištne predstave, proslavu 1. de« cembra, javnu vežbu, 1 peš«izlet, 1 zabave i plesa, više društvenih večeri, te prisustvovalo kod 4 javnih naštupa bratskih društava kao i na župskem sietu u Sušaku. Da ima. članstvo po« vtrcnja u .svoje ifunkcijonare, doka« zalo je time što su bili svi ponovno bičani u odbor, koji sc konstituiran ovako: Starešina Pero Rajčevič; za« menik starešine Aleksič Franjo; taj« n.i.k Kalin Feliks; načelnik i blagajnik Jelin ek Milan; zamenici načelnika Ve« gelj Ivan i Komočar Franjo; prosve« tar Dolinar Zdenko. Odbornici: Jeli« nek Franjo ml., Hribar Amalija, Še« tine Antun, Kalin Josip ml., Garašič Josip, Bratanič Franjo, Zobanič Ja« kob, Ivanjšek Andro, Biščan Milan. Nadzorni odbor: Staničič P. Stanko, Šinkovec Antun, Bratanič Franjo.. F. K—n. * ŽUPA MARIBOR OBČNI ZBOR SOK. DRUŠTVA V SLOVENJGRADCU. Sok. dr. v Slovelijgradcu je imelo občni zbor 19. januarja 1929. Starosta br. dr. Železnikar po« zdravi navzoče, zlasti zastopnika sta« rešinstva mariborske sokolske župe, župnega prosvetarja br. dr. Kovačiča. V kratkih besedah poda pregled delo« v.anja društva v preteklem letu, obža« luje, da so so radi pomanjkanja mo« ških vaditeljev vrste naraščaja in deco zelo skrčile, ter pozove zborovalce, da počaste /spomin preminulih bratov dr. F. Pirnata in M. Šmida. Sporoči, da je s. A. Pirnatova na obletnico .smrti iz« ročila društvu volilo pokojnega sopro« ga 10.000 Din. Opominja mlajše član« stvo, naj sledi starejšim v izvrševanju sokolskih dolžnosti ter se z večjo vne« mo poprime sokolskega dela, da bo lahko pozneje prevzelo vodstvo sokol« skih društev. Omeni tudi prevzem »Narodne čitalnice« in velik oapre« dek, ki ga zaznamuje gradbeni odsek. Iz poročila tajnika br. Sovreta: Upravni odbor je imel 19 sej; sklical je 1 izredni občni zbor in 2 članska sestanka. Višek v tehničnem oziru jo doseglo društvo v mesecu aprilu z na« čelnikom br. Veljakom, kateri pa jc moral žal oditi na drugo službeno me« sto. Prireditev je bilo 22, in sicer te« lovadne 3, družabnih 7, zabavne 3, dra« matičnih 8 in 1 mlad. izlet. V tečaj za vodnike naraščaja in dece jo društvo poslalo na lastne stroške okrož. mač. br. Veljaka. Z ;župnim odbofom je bilo društvo vedno v najtesnejših sti« kili. Vseh dopisov je bilo rešenih 615. V tehničnem oziru je društvo proti koncu leta nazadovalo.. Temu je vzrok pomanjkanje moških vaditeljev. Na« predovali pa smo v gospodarskem in prosvetnem oziru. Ta napredek jo trajen. Oktobra 1. 1919. se je vršil ustanovni občni zbor slovenjgraškega Sokola, a oktobra 1. 1929. bomo s te« rase Sokolskega doma pozdravljali so« kolske vrste, ki bodo' prišle v naše mesto, da se udeleže dvojne proslave: desetletnice obstoja društva in delne otvoritve lastnega doma. Koncerti leta je bilo vpisanih 72 članov in 35 članic, skupaj 107. Prira« stek od lanskega leta 16 članov, 2 članici. Poročilo prednjaškega zbora s. Ivančeva: Preteklo leto je bilo eno najplodovitejših, le zadnji meseci so bili slabi. Začetkom leta so bili 4 pred« njaki in 3 prcdnjačice. Radi odhoda se je skrčilo število junija na 2 pred« njaka in 2 prednjačici. Ker so pred« njaki večinoma iz vrst učiteljstva, je delo med počitnicami počivalo. Po počitnicah so delovali večinoma le ženski oddelki. Sedaj ima prednjaški zbor le še enega prednjaka in 2 pred« njačiei. Osnoval se je oddelek starej« ših članov. V Mislinji je deloval na« raščajski odsek. Pomladi smo imeli 13 oddelkov, v zadnjih mesecih le še 7. Prireditve, pri katerih je prednjaški zbor posebno sodeloval, so bile: dru« štveni nastop, akademija, okrožni zlet v Vuzenici in župni zlet v Mariboru, kumor smo poslali tudi tekmovalce, ki so se tekme z lepim uspehom udeile« žili. Telovadnih ur je bilo 489 ter je telovadilo skupaj 4823 telovadcev, te« lovadk, naraščaja in dece. Iz potočila mladinskega odseka br. Skaza: Mladinski odsek je priredil dečjO' maškarado, 1 dečji izlet in Mi« klavža za deco. Poročilo zdravniškega odseka je podal br. dr. Železnikar. Statistika našega društva nam kaže, kako po« trebna je telovadba, katere ugodni vpliv se opazuje pri elanih, članicah in dcci. Poročilo prosvetarja br. Šentjur« ca: Prosvetni odbor se je zavedal važ« n osti predavanj, zato jih je priredil 10. Želeti bi bilo pri predavanjih večje udeležbe. Nagovori v telovadnici so bili 204. V društvu je 21 naročnikov »Sok. Glasnika«, 13 naročnikov »Pred« njaka«, 5 naročnikov »Sokoliča« in 5 naročnikov »Naše Radosti«. Sok. ko« ledarja se je razpečalo 30 komadov. P. O. je pridobil Vodnikovi družbi 126 članov. Važnejši dogodek je pre« vzem »Nar. čitalnice« ter njena pre« ureditev v javno, ljudsko knjižnico. Vrednost inventarja PO 18.963 Din. Poročilo dramatičnega in veselič« nega odseka br. Kopač: Veselični od« sek je imel 4 zabavne prireditve, dra« matični odsek 5 predstav. Istotako je bilo prirejenih pod njegovim okriljem 5 predstav. Pod okriljem veseličnega odseka se vršo tudi plesne vaje za člane(ice) in po njih vpeljane goste, (listi prebitek vseh prireditev in pred« stav je znašal 13.324*85 Din. Vrednost inventarja 28.086 Din. Poročilo gradbenega odseka br. Ivan Rojnik: Gradbeni odsek je po« množil fond za zgradbo Sok, doma za 44.547T5 Din, tako da znaša sedanje čisto premoženje odseka 137.107’96 Din. Odsek ima že načrte za Sokolski dom, kateri se bo začel graditi spo« mladi. Gradbeni odsek je imel 13 sej. Poročilo gospodarja br. Konrada Rojnika: Vrednost vsega društvenega inventarja je 48.339'45 Din. Poročilo blagajnika br. Senice: Ge« lokupnega denarnega prometa v dru« štvu jo bilo 128.749T5 Din, prebitek v blagajni jc znašal 203’15 Din. Bilanca izkazuje 206.457’66 Din čistega premo« ženja. Poročilo revizorjev je podal br. Debelak: Revizorja sta pregled,ala vse knjige in poslovanje odbora ter našla vse v redu. Predlaga, naj občni zbor podeli blagajniku in celokupne« mu odboru absolutorij. Soglasno spre« jeto! Po poročilu društvenih funkeio« nar jev se jo prijavil k besedi z as top« nik župnega starešinstva br. dr. Ko« vaeič Izroči pozdrave župnega stare« šinstva in konstatira, da se je iz poro« čil posameznih funkcionarjev zopet prepričal, da jc .popolnoma upravičen, ponos, s katerim zre Mariborska so« kolska župa na slovenjgraško društvo kot eno najboljših, ne. samo v župi, temveč tudi v JSS. Dejstvo, da je v zadnjih mesecih tehnično delo nazadovalo, ni vzeti pretragično, kajti iz poročil funkcionarjev je razvideti, da se tega dejstva zavedajo in da imajo resno voljo nedostatke odpraviti. Tožbe in grajo funkcionarjev so le do« ka/, kako resno shvačajo sokolsko delo. Upadka v telovadnici ni zakrivil odbor, temveč razmere, ki se pa bodo, upamo, kmalu obrnile na bolje. Izmed 33 v župi včlanjenih društev izkazuje edinole slovenjgraško društvo delova« p j e socialnega in zdravniškega odseka. Število nagovorov je v primeri z dru« gimi društvi ogromno. Tudi kar se tiče prireditev, je društvo na pravem potu. Opozori članstvo na zlet v Beo« gradu ter zleta v Plznju in Poznanju ter ga vzpodbuja, da koraka po začr« tani poti naprej. Predlogi odbora. 1. Proračun za leto 1929. je bil soglasno sprejet. Od« klonjen je bil predlog, da naj se v pro« računu upošteva tudi garancijski fond. 2. Načrti za zgradbo Sok. doma so bili soglasno odobreni. 3. Novi odbor se soglasno pooblasti, da prične spo« mladi z zgradbo Sok. doma. 4. Isto« tako je soglasno sprejet predlog, da se Čitalnica preuredi v javno ljudsko knjižnico ter sc radi tega opuste vsi časniki, obdrži pa 5 leposlovnih revij. Samostojni predlogi: Pismeni predlog radi preureditve načrtov Sok. doma se soglasno odkloni. Volitve. Pri volitvah jet bil izvo« ljen takde odbor: starosta br. dr. V. Železnikar; podstarosta in prosvetar br. F. Šcntjure; načelnik br. M. Vrunč; načelnica s. V. Ivančeva; predsednki gradbenega odseka br. Ivan Rojnik; odborniki: br. Sovre, Senica, Skaza, Konrad Rojnik, Kopač, Podpečan, s. Rebulova; namestniki: br. Tominec, dr. Lavrič, Karel Rojnik; revizorja: br. Debelak in Zupanič; delegat za župni občni zbor br. Sovre. Ker je bil dnevni red izčrpan, jo zaključil br. starosta občni zbor z be« sodami poslanice: »Delaj, kakor da si sam na svetu!« Prosvetar. ŽUPA TUZLA SOKOLSKO DRUŠTVO U TUZLI SEČA SE SOKOLSKIH JUNAKA. U nedelju 3. II. o. g. priredilo jo Sokolsko- društvo u Tuzli komemora« ciju sokolskim i narodnim velikanima pok. Mišku Jovanoviču, Veljku Čubri« iovieu i Danilu Iliču, koju je: članstvo i gradanstvo obilno posetilo. Nakon kratlkog pomena starešino društva br. N. Todiča o sokolskim hč» rojima, održao je načelnik prosvetnog odbora br. Ljubo Bjelič predavanje: »O nacionalizmu«, u komo je veoma k po i iserpno izneo historiju nacio« nalnih pokreta pojedinih naroda, koji su ih sve, a za ostvarenje njihovih ide« ala, stali neizmernih žrtava i života njihovih najboljih sinova. Takav jo isti slučaj i Ikod našeg naroda, to se sva omladina od naših velikana treba da tiči. kako se za narod živi, a u po« trebi 1 mre. SKUPŠTINA SOKOLSKOG DRU« ŠT V A U TUZLI. U nedelju 27. L o. g. održana je glavna skupština Sokolskog društva u Tuzli, koja ju bila brojno posečena od sveukupnog članstva. Posle duž« nog sedanja mn umrle članove: društva starešina jo pročitad' novogodišnju po« slanicu Jugoslovenskog Sokolskog Sa« veza i pozvao svo članstvo, da se u svome radu drži strogo uputstvai te poslanice. Izveštaji tajnika Ratka Mitrovi« ca, načelnika Julijana Kovaljslkog i bla« gajnika Huseina Seleskoviča primljeni su bez primedbu. Konstatovan je su« fici't blagajne: od 3710 Din sa zado« voljstvom. Naročito jc lepo primljcn izveštaj starešine o radu odbora za podizanjc Doma, te blagajnika, pre« ma kojem je do sada u tu svrhu upi« sana svota od 179 000 Din, a uplačena več svota od 126.700 Din. Nakon .iizveštaja rcvi/iomog odbo« ra, diata je raizrešnica starom odboru, te je izabran novi odbor i to: za sta« riešinu: Nikifer Todič, zsi zamenika starešine: Beno Rihter, za tajnika: Riafko Mitrovič, za blagajnika: Husein Seleskovič, za načelnika: Julijan Ko« valjski, za zamenika Makso Dešič, za načclnicu: Jelka Jurak. Odbornici: Anto Slaninko, Dragotin Ričko, Ljubo Bijalič, Miloš Ilič, Mihajlo Jakšie, Jo« van Magaraševič, Stevo Tomkovič, Svetozar Galič; Zora Milovanovič, Ni« ko Sežerovič, Zdravko Stjepanovič, Kosta Jovičič, Dr. Dušan Vučkovački, Stevan Jakšie. Nadzorni odbor: Ivan Niderle, Risto Sekulič, Iza toga skupšti.mi usvaja predlog starešine da se, ako ikako bude mogu« če, počni s gradnjom Sokolane još ove godine, tc pošto jc odanai počast i pri« znanje eelokupnom gradanstvu na obilnoj pomoči za gradnju Sokolane, starešina zaključuje skupštinu. * ŽUPA NOVO MESTO GLAVNA SKUPŠTINA SOKOL« SKOG DRUŠTVA U DUGOJ RESI. 30. o. m. održana je 21 redovna god. skupština Sokolskog društva u Dugojresi. Delegat župe bio je br. Josip Variola, podstarosta župe, iza« slanik vlasti beležnik g. Janko Petrak. U 8 sati otvara starosta br. Ga« pek skupštinu. Pozdravljay delegata župe, izaslanika vlasti, braeu i sestre, te sc u kratkO‘ osvrec na rad društva u prošloj godini. — Moli braču da pažljivO' slušaju izveštaje brače od« bornike, koji če na žalost biti mršavi, ali uočivši sve neprilike, kojc smo morali svladavati, uveren je, da če iz« veštaji zadovoljiti. Tajnik br. Joso: Defrančeski iz« naša pregled rada u prošloj godini, položaj društva naprani župi i JSS i rad u tom pogledu. — Govori o polo« žaju društva obzirom na mjesne pri« like, pa :kaže, da nas na putu u našem radu ne sme ju preplašiti nikakve za« preke, j er Sokolstvo, kojc je' prešlo toliko borba i opasnosti, ono če si uvek naei puta i mesta i načina da savlada sve poteškoče. Naše društvo neka nam bude naše mezimče, digni« mo ga nad običnu prosečnost, neka se zn a d c1 za njega u buduče po našoj stvaralačkoj volji, po našoj telesnoj moči i duševnom htenju, da hočemo, da možemo i da moramo- napred! Blagajnik br. Marion Egidij iz« naša finandijsko stanje društva, ali naglašava, da ga isto ne zadovaljava. —• Moli braču i sestro da budu redo« vitij i i tačniji u plačanju, j er je i to jedno važno- pitanje. * Stanje blagajne 31. XII. 1927 Din 1044. Primitak god. 1928. Din 6467’50. Ukupno Din 7511’50. Izdatak god. 1928. Din 5267’75. — Din 2243’75. Du« biozna potraživanja Din 1320. Novae 31. XII. 1928 Din 3563-75. Prosvetar brat Jure Cindrič izna* ša svoj opširan izveštaj u obliku uspelog sokolskog predavanja, koji je izveštaj ostavlo dojam kod svih pri« sutnih, kao vapaj Sokola, koji traži idealnih ljudi, da ga podupru u letu, da lete zajedno s njime cilju, koji je dalek, p ut tegoban — ali uspeh sve« jedno osiguran. — Na tom putu, neka nas ne smeta što imado toliko stepe« niea, koje preopasne izgledaju, a ne« ka nas ne smeta ni malodušnost i bo« jažijivost nekojih, koji več sustaše. —. Mi Sokoli moramo kročiti dalje ste« penicama progresa — Jugoslavenstvu — Slovenstvu — Čovcčanstvu. Lekar br. Dr. Albert Longh'ino kaže, da je zdravstveno: stanje član« stva zadovoljavajuče1. Načelnik br. Ante Defrančeski podnaša izveštaj tehničkog rada. Na« stupali smo van mesta 2 puta, u me« stu 2 puta. Više nije bilo moguče zbog pomanjkanja prostorija, koja nas neprilika prati kroz celu godinu. Medutim ove godine biče stvar bolja, j er smo rešili pitanje prosto.rije, pa če tchnički rad moči bolje nap redo« vati. Umesto odsutnog statističara br. Vlade Reliča podneo je kratki izve« štaj tajn'ik br. J. Defrančeski. Dru« štvo broji 51 člana(icu), 6 dece muške i 6 naraštaja muških. Održano je 24 obdorske sedniee, 2 članska sastanka, više dogovora, 3 izleta, 2 priredbe: sa glumom i vežbom itd. Točne podatke 0 tehn. radu no može dati, jer se si« stematski nije vožbalo, a i odlazilo se na vežbu u Karlovac. Izveštaj gospodam podnaša taj« nik br. Joso Defrančeski. Kaže, da od sprava rab:mo tek jedan deo, dok su druge pohranjenc, a nekoje ustuplje« ne Sokolskom društvu u Karlovac na uporabu. — Pokretna imovina je u redu i sačuvana. — Knjižnicu drži br. tajnik kod sebe do daljnjega. LJ ime nadzornog odbora izvešta« va br. Janko Stoj'ić. — Zadovoljan sa nalazom kod pregledavanja knjiga l uopšte inventura. Predlaže, da se •upravnom i nadzornom odboru podeli apsolutorij. Svi su izveštaji primljeni jedno« glasno. Tza podeljenja apsolutorija, a pre prelaska na izbor novog odbora, uzima reč delegat župe: br. Dr. Josip Variola. —• Medu ostalim kaže, da jo god. 1928. — bila jedna od najtežih godina, koli u političkom, toli u soci« jalnom i eko-nomskom pogledu. Več se mislilo, da postaje- naeiio-milizma, patriotizma i idealizma, da ide sve nizbrdo. Ali (Sokolstvo, koje je na svom putu prebrodilo toliko- teških zapreka nije gubilo nade. — I nismo se prevarili! Moli, braču da pa-ze- koga biraju u odbor. Neka ne gledaju na položaj i upliv nego na rad i sposobnost onih, kojima če poveriti vodstvo- društva. — Osvrčuči se na izaslanika vlasti g. Pctra-ka, moli ga, da bi društvu išao na ruku, ne kao privilegovanom, več kao ravnopravnnm drugima. Ak-o- bi tražili nešto, što se kosi sa mesnim ili opštim interesima, ne dajte im, ali to oni niti neče, kao nacionalno- i kul« turno- društvo vezano uz načela: Na« rod, Kralj, Domovina! Iza toga se prešlo- na biranje od« bora: Starosta Čapek Drago; podsta« ro-sta i lekar Dr. Albert Lo-nghlino; nrosveta-r Jure Cindrič; načelnik Ante Defrančeski. Odbornici: Janko Stojič, Marijon Egidij Kraus Ladislav, Joso Defrančeski, Holz Alojs. Delegati za župsku skupštinu brača Juro Cidrič 1 Joso- Defrančeski. — Izabrani se za« hvaljuju na povercnju i obečaju dati sve raspoložive sile na korist društva i Sokolstva. Jott— ŽUPA LJUBLJANA OBČNI ZBOR SOKOLSKEGA DRUŠTVA V BOROVNICE Dne 20. t. m. se je vršil 18. občni zbor Sokolskega društva. —• Smrt nam je v preteklem letu vzela marljivo s. Drago: Bajčevo. Blag ji f spomin! Iz« gubili smo vsled preselitve poleg pe« kaj članov delavno -sokolsko rodbino Romačcvo. Nastala je po- njih pre« ccjšnja vrzel v društvu. — Odbor jo imel 19 sej. — Telovadilo je 5 -oddel« kov (člani, članice, moški naraščaj, moška in ženska dec,a). Stanje telo« vadečih: 51. — Priredili smo javni te« lo-vadni nasto-p in 2 akademiji, sode« lovali smo tudi petkrat pri nastopih sosednih društev. Predavanj: 2, n.ago« v-orov ■ pred vrsto: H. — Obisk pri predavanjih je bil -zelo slab. — Igre: 3, dve -sta se ponovili. — Prireditev: 12 lastnih in 3 tuje. — Dohodkov smo imeli 28.02P55 Din, izdatkov 27.879'80 Din. Bilanca izkazuje 120.484‘45 Din aktiva in 99.890 Din pasiva, torej či« st,m vrednost 20.594-42 Din. — Od ■konca leta 1923. do 1928. smo zmanj* šali dola od 144.585-89 Din na 99 890 Din, poleg plačanih visokih obresti. — Izvoljeni: br. Fr. Drašler, starosta; D. Gabriel, podstarosta; J. Švigelj, na* čelnik; J. Fatur, prosvetar; F. Lam’ pret, tajnik in blagajnik; A. Bajec, gospodar; A. Soklič 1. Jerausch, 1. Hribar, M. Zupančič, odborniki. GLAVNA SKUPŠČINA »»LJUBLJANSKEGA SOKOLA«. V nedeljo., dne 6. januarja t. 1. se je vršili« 66. redna glavna skupščina »Ljubljanskega Sokola«. Poi otvoritvi in pozdravu je br. starosta Bogumil Kajzelj posebe (pozdravil prisotnega starosto JSS br. E. Gangla in podsta* res to ljubljanske župe br. F. Juvanca, ki je nato v imenu župnega starešin* stva izrazil sokolskemu matičnemu društvu čestitki1' k: 651etnic>i. Br. starosta se je s toplimi best'* dami spomnil v preteklem letu umrlih bratov, iki so: Jie.rovec, Zargi, Jakše, Barle, Schiffrer, Supainčič, Pehani dr. Savnik, Medica, Peklenk -in Duffe. Njih spomin jc skupščina stoje počastila z vzklikom: Slava 'jim! Br. starosta je nato prečital novoletno poslanico JSS, ki jo j c skupščin ti z odobravanjem p c* slu šala ter je zatem v daljšem govoru podal verno sliko o požrtvovalnem de* lovanju in stremljenju odbora, ki je zastavil vse sile, da tudi naprej vztra* jo matično diuštvo jugoslovenskega Sokolstva na oni višiini sokolskega ■udejstvovanja kot doslej. V telovadbi so bili doseženi prav lepi uspehi. Dru* števno 651etnico se je proslavilo s sve» čano akademijo' 'in slavnostnim ob* čnim zborom. Društvo se je udeležilo pokrajinskega! zleta JSS v Skoplju, na svetovni olimpijadi v Amsterdamu pa sc v prvi vrsti JSS s častnimi uspehi tekmovali trije člani našega društva. Pr-sebno razveseljivo je da je v telo* vadnici vednoi polno nuiraščaja in dece. Deci je priredil odbor letos prvič skromno božičnico, ki je nad vse uspela. Da je prednjaški zbor dcisegcl v telovadibi tako lepo uspeh, je v prvi vrsti zasluga neumornega br. načelnlika Vrhovca in s. načelnice Mužlnove. — Br. starosta poroča nadalje o dclgc« trajni borbi, da bi »Ljubljanski Sokol« prevzel »Narodni dom«, kar pa zaradi nerazumevanja izvestnih oiniteljev ni uspelo. Poudarja, da je »Ljubljanski Sokol« vodil to borbo lojalno in po* steno., opirajoč se mn svoje pravice, ki izvirajo še izpred zidave »Narodnega doma«. Zato odločno odklanja vse neutemeljene ti n neresnične vesti, da bi bil »Ljubljanski Sokol« sovražen razvoju »Nnrodne galerije«, temveč jc prav nasprotno, v svesti si njenega pomena — to pokazal pri vseh poga* janjih. Br. starosta prosi glavno skup* ščino za sklep dal razreši odboir za* devne naloge, ki mu je bila dana na i/redni glavni skupščini, kar sc so* glasno sklene. — »Ljubljanski Sokol« mora v kratkem priti do lastnegai de* ma, k čemer mora biti usmerjeno stremljenje, vsega članstva. — Končno br. starosta še omenja sokolski tisk ter se zahvaljuje prisotnim zaistopni* .kom naprednih listov za pomoč. K za* ključku pozove br. starosta vse član* stvo, da prispeva knjige za naša ob* mej mu društva, ki bij. jo. težak boj za svoj obstanek. Nato >so prišla na dnevni red po* ročila br. tajnika Milosta, br. načel* nika Vrhovca in s. načelnice A. Mu* žinove, ki sta stvairno poročala o telo* vadnem delovanju društva ter razvila načrt zai delo v sledečem letu, in br. prosvetarja V. Šu.kljeta. Br. blagajnik Čebulair in br. gospodar St. Simončič stil podala točen in zanimiv pregled blagajne in gospodarskega stanja dru> štva. Posebno razveseljivo je, da je v »Stavbenem skladu« že 114.000 Din. Oba brata sta prejela z,a neumorno prizadevanje zasluženo priznanje in zahvalo. Po poročilu revizijonalnegai odbo* na je bil izrečen odboru soglasno ab* solutorij, nakar so bili z vzklikom na novo izvoljeni: starosta br. Bogumil Kajzelj; podstarosta br. dr. France Kamdarc; načelnik br. ing. Kajetan Kavčič; načelnica s Adela Mužtinova; prosvetar br. Vladimir Šukljo: tajnik br. Pate k; blagajnik br. Lev Čebular, gospodar br. Slave Simončič in kot odborniki bratje: Tomo. Burgstahler, Leo Franke, Ferdo1 Juvanec, dr. Ot. Krajec, J. Milost, More, ing. Perko, ing. Al Poženel, jR. Rudolf, J. Rus L. Y.l' J11 °Tnčič, kapetan Stojano* vic.^E. lujcc, L. Vrhovec, Št. Žigon, St. Žilic: kot namestniki: s. Kuharjeva, br. Markič. Rakovec, Vernik. Igo Rus; kot revizorji br. Fink, Pehani, Treun; zastavonoša br. Stefan Žigon, nam. br. Slave ’Simi'.nSič. * ŽUPA CELJE VABILO na redni občni zbor Sokolske župe* v Celju, ki boi v nedeljo, 24. februarja 1929. ob osmih dopoldne v mali dvo* rani Narodnega doma v Celju. D nevni red: 1. Pozdrav staroste, 2. debata k poročilom župnih funkcijonar jev, 3. poročilo preglednikov računov, 4. volitve, 5. župne prireditve!, 6. samostojni predlogi društev, 7. slučajnosti. Vabila na občni zbor smo dru* štvom poslali že prve dni februarja. Bila so tedaj dovolj pravočasno obve* ščena. Iz tega razloga pričakujemo, da ne bo niti enega društva, ki bi no bilo zastopano po svojem delegatu. Poročila župnih fun.kcijonarjev je župa razmnožila in razposlala dru* štvom. Župno starešinstvo. SOKOLSTVO V CELJU V L. 1928. Dne 10. januarja 1929 si je vršil v celjskem Narodnem domu 39. redni občni zbor Sokolskega društva v Ce* lju ob prisotnosti vseh telovadečih članov in članic ter večjega števila ostalega občinstva. Po r>. zdravilih besedah br. staro* ste dr. Milka llrašovca je ta na kratko orisal splošen položaj Sokolstva v mi* nulem letu, omenil vse najvažnejše dogodke v Sokolstvu v letu 1928. in razgrnil v glavnih obrisih sliko o iz* vršenem delu društva v Celju. Minulo kto smo Jugosloveni slavili lOletnico ustanovitve jugoslo* vinske države in lOletnico našega osvobojen ja. Koliko lepše in kako megočneje bi bila ta proslava potekla, da niso sredi leta nesrečni dogodki v skupščini provzročili tako težkih po* sledic. S ponosom in z mirno vestjo lah* ko trdimo, da jo v teh usodnih tre* nutk.ih edino jugoslovensko Sokolstvo ostalo trdno kot skala na smernicah, V i si jih je po prevratu samo dolo* čile: »Eno smo in eno ostanemo!« V divji politični borbi je stalo naše So* kolstvo na straži za obstoj in čast na* š^ s krvjo stotisočev priborjene do* movine in za moralni in telesni pre* porod ter napredek vsega našega na* roda. Celjski Sokol je tudi uspešno prebil težko preizkušnjo in ima ravno v preteklem letu zaznamovati najlep* še uspehe. Telovadni obisk v 1. 1928. je bil takšen, kakršnega še ni naše društvo doživelo' od svojega obstoja •in s katerim se more le malokatero društvo v Savezu ponašati. V ozki zvezi in v popolnem skladu z delom v telovadnici se je vršilo sokolsko nrosvetno delo in je tudi v tem oziru doseglo društvo prav lepe uspehe. Društvo je priredilo celo vrsto nacionalnih proslav, udeležilo se takih prireditev drugih društev, opravilo običajni domači telovadni nastop, pri* ‘:ostvovalo vsem obveznim telovadnim nastopom in tekmam, poslalo svoje vaditelje v telovadne tečaje in prihi* telo na pomoč sosednim sokolskim društvom Celjski Sokoli so celo po* hiteli v daljno carsko. Skoplje in na gostoljubni Sušak. Od domačih nacijonalnih priredi* tev SO' gotovo vsem naprednim Celja« nem v najlepšem spominu proslava .lOletnlici' septembrskih dogodkov in lOle'tnicc obstoja Čehosilovaške, po* sebno pa še proslava lOlctnice našega ujedinjenja 30. novembra in 1. deccm* h: a 1928. Zopetna otvoritev Sokolskega do* mi v Gaberjah spada med najlepše uspehe društva v pret.'kleni letu, kar aže že" sedanji poset telovadnice v Gaberju, vso korist tega društvenega ukrepa pa bo nedvomno prinesla bo* dočnost. V svrhe poglobitve bratstva, in solidarnosti in v sv:ho gojitve ožjih stikov s prijatelji Sokolstva, je dru* štvo napravilo tudi več zabavnih pri* reditev. Majniški izlet 'je napravilo društvo 'T Vojnik, kjer jc ob. nem tam se vršeči telovadni nastop društva zapustil najboljši vtisk pri mnogo* br.ojno , prisotnem kmet'škem občin* stvu. Društvo tudi ni pozabilo svojih bratov v Hercegovini in je izvedlo lepo nabiralno akcijo za gladujoče brate, ki je prinesla nad 3000 Din. Ob vsej tej vieliki zaposlenosti pa je društvo tudi v popolnem redu in točno vršilo društvene upravne funk* c i j c. Duša društvenega življenja je bil vsekakor prednjački zbor pod vod* stvom prezaslužniega br. načelnika Poljšaka in kot mravlja marljive s. Grudnove. Vaditeljski zbor šteje 17 članov in če sei upošteva, da se v dru* štvu vrši telovadba v 15 oddelkih, pride domala na vsakega vaditelja po en oddelek. Potrebno pa bi bilo, da ima vsak oddelek najmanj 3 vadite* 1 j e. Gornja številka kaže jasno, s ka* ko požrtvovalnostjo so vaditelji in vaditeljice vršili svojo, dolžnost. Te* lovadi se sedaj v Celju in v Gaberju, in sicer telovadi povprečno na uro 72 članov, 43 članic, moškega naraščaja 69, ženskega naraščaja 33, moško dccc 96 in ženske dece 65. V vsej disciplini ,’n eksaktnosti se je izvršil običajni domači telovadni nastop junija me\sc* ca, na župnem zletu v Šoštanju pa je društvo nastopilo v takem številu, ka* kor so ga dala. vsa društva v župi sku* paj. Sosednjim društvom so naši te* lovadci in telovadke prihiteli na po< moc in to v 10 slučajih. Izid iz vseh tekem v letu 1928. je bil za društvo časten. 1 ri mladinski tekmi Celjske sokolsko župe/ si je celjsko društvo priborilo prvo mesto v višjem oddel* k.u, v nižjem oddelku pa prvo in tretje mesto. Pri lahkoatletskih tekmah v župi, ki jih je predpisal JSS, so člani društva zasedli vsa prva mesta in tudi v posameznih panogah dosegli naj* boljše uspehe. V .Savezni tedaj za vodnike dece in naraščaja je društvo poslalo eno članico., v tečaj za prvo pomoč pii 20 članov in 17 članic. V drUštvu se je izvršilo skupno 68 prireditev prosvetnega, propagand* nega in zabavnega značaja, in sicer 3 predavanja, 38 nagovorov, 4 dru* štveni večeri, 4 .razgovori, 2 poučna izleta, 2 zabavna izleta, 4 zabave, ples* na šola in plesni večer in 9 drugih prireditev raznega značaja. Društvo je objavilo nad 100 člankov in notic in to v »Novi Dobi«, poročalo je od časa do časa o razmerah v društvu tudi v »Sokolskem Glasniku«. Za »Glasnik« je pridobilo nekaj naročni* kov in 16 oglasnikov. Po geslu »Svoji k svojim!« priporočamo, vsemu naše* mu članstvu, da te naše ljudi podpi* :ajo. Na tem mestu naj bo izrečena tudi naša iskrena zahvala uredništvu »»Nove1 Dobe« za veliko naklonjenost. Društvena knjižnica šteje 354 knjig, ki so se prav pridno izposoje* vale, posebno telovadečemu članstvu. Društvo jc naročeno na 8 sokol, gl a* sil. Med naraščaj in deco se je redno razdeljevalo več izvodov i»Naše Ra* dosti« in »Sokoliča« ter večje število brošuric zdriavstvenospo'učne vsebine'. Za manjšinsko društvo Rogatce je celjsko društvo darovalo 18 knjig. Celjski So.kol šteje skupno 780 pripladnikov, in sicer 402 članov iin članic, 72 moškega naraščaja, 50 žen* skega naraščaja. 158 moške dece in 98 ženske dece. Zanimiva je razvrsti* tev članstvii po poklicih. Včlanjenih je v društvu 124 državnih uradnikov. 9 sodnikov, 58 obrtnikov, 67 trgovcev, 37 učiteljev, 14 dijakov, 55 zasebni* 'kov in delavcev ter 38 članov svobod* n ih poklicev. Med članstvom jo 45 takih, ki imajo akademsko izobrazbo. Denarnega prometa je bilo skupaj 234.744‘04 Din, imetje društva znaša 46.445'11 Din, v gotovini ima društvo trenutno 7282'60 Din. Fond za Sokol* ski dom v mestu Celju znaša sedaj 2e 60.946-23 Din Društevni inventar je v še precej dobrem stanju. V preteklem letu se' iii moral inventar razdeliti in sicer na mestno, telovadnico in na te'ovad* nico v Gaberju, kjer bo v tekočem letu inventar z marsičem izpopolniti. Kakor danes povsod, se je tudi v dru* štvu uveljavil princip velike štcdljivo* sti ter se je nabavilo resnično samo to kar je bilo neogibno in nujno po* trebno. Po poročilih vseh funkcijonarjev, iz katerih posnemam vse zgoraj na* vedene podatke, se je izvršila volitev novega odbora, ki je sestavljen z« leto 1929. tako: starosta dr. Milko Hrašo* vec; podstarosta Sirce; načelnik Polj* šak; načelnica (Grudnova; blagajnik Stanič: matrikar Kresnik Anton; taj* n »v Tine Novak; odborniki: inž. Os* vald, Napreidnik, Prelog. Saksida, Dol* ženi, Nina Trdinova, Zofka Debela* kova ;r Mimica Lojkova, kot namest* niki pii Lužnik in Pušnik; praporščak Dolžan, njega namestnik Vltavski, •f'čunska pregledovalca 'pa Mišja in Vltavski. Občnemu zboru je prisostvoval kot župni delegat br. Smertnik, ki je občni zbor v' imenu župe pozdravil, izražajoč veselje nad izvršenim delom in želeč društvu istotako uspešno delo v letu 1929. Leto 1929. naj druži naše član* stvo v delu za napredek naše domo* vine in vsega Slovanstva. V novo leto stopamo, v katerem slavimo lOletnico ustanovitve in obstoj.i Jugoslov. Sok. Saveza. Odzvati se hočemo letos brat* s-vm klicem na mogočne zlete čehoslo* vaških Sokolov v Plznju in na poljski vsesokolski zlet v Poznanju. Z ude* ežbo na teh zletih hočemo dokazati vsemu svetu, k uk,o globoke in br atsk e veizi imamo z brati Čehoslovaki in Po* liaki. Celjski Sokol sc pa tudi že se* daj zaveda velike odgovornosti, ki jo nalaga Sokolstvu II. jogoslovenski vsesokolski zlet v Beogradu, ki se bo vrši! letai 1930. Dr. E. Mejak. * ŽUPA CETINJE SOKO U BOKI KOTORSKOJ. Glavna godišnja skupština Sokol* sko.g društva u Kotoru održana je 20. januara t .g. u sali Opštinskog Doma. Starosta društva br. J. Zgorelec otvorio je skupštinu u 10 30 časova i pozdravio prisutne, zahvaljujuči sto su sc u lepo m broju odazvali svojoj sokolskoj dužnosti. Posle ovoga pročitao je pozdrav i Poslanicu JSS. Prc prclaz.il na dnevni red br. sta* ro.stii predlaže za overovatelje zapis* nika bračui Lazara Čučka i Velišu Vuksanoviča što skupština p rima. — Zatim govori o radu upravnog odbora i o postignutom uspehu o sokolskom radu u toku godine. Veli da je naše društvo učestvovalo na Pokrajinskom sletu u Skoplju i na Kosovu Polju sa lepim brojem članova i članica; dru* štvo je učinilo nekoliko uspelih pri* redaba i javnih časova. Našom inici* jativom osnovano je sokolsko društvo u Risnu i četa u Porastu. Tajnik br. Rad. Kosovlič iznosi opširan izveštaj o cclokopnom radu društva u toku poslovne godine. Kaže da je pored redovnih poslova, koji su ovc godine bili mnogo veči nego u prošloj, program rada upravnog od* bona bio u glavnom sledeči; 1. Sokol* ska štednja, 2. Jačanjo pojedinih ka* tegor.ija, 3. Prosvetni rad, 4. Društvc* ni prednjački tečaj, 5. Pokret Sokol* stva i sokolske misli izvan n.išegii dru* štv.a, 6. Učestvovanje pri raznim m.v* nifestaeijama i društvene priredbe i 7. Pojačanje društvenog inventara f fonda za gradnj.u Sokolskog doma. Zatim je obrazložil) sv.aku od napred iznetih tačaka. ,Sa' sokolskom šted* njom se ovc godine prilično pošlo na* pred tako, da su naša brača i sestre k,a d smo gde išli na put imali za tro* šak od svoje uštede; u ovoj godini smo sc znatno brojno pojačali što je dobar znak da Sokolstvo sve više i više prodirc u narod. Prosvetni rad društva bio je zadovoljavajuči .ali je mogao biti i bol ji. da je bilo više pro* svetnih radnika, br. prosvetar nijc imao pomočnika več ga je u njegovu : adu pomagat) samo br. starosta, ipak s>u u toku godine održana 23 razna predavanja. Sokolska župa na Cetinju kao novososnovana nije ovc godine mogla održati župski prednjački tečaj, a najviše je ovome stajalo .na smetnji to. što jc upravni odbor na Cetinju, a Teh, O. u Dcnoviču gde se> nalazi i župski načelnik, te je iz toga razloga naš teh. odbor izabrao prednjačke pripravnike*ce tc sada oilrž.ava dru* štveni prednjački tečaj. Sa sokolskim životom i radom nismo se zadržali samo u našem mestu več smo pošli i u susedna mesta da pokrenemo sokol* sku misao i kao što je napred br. sta* rosta rekao, u Perastu i Risnu je po* nova oživeo Soko. Uvereni smo, da če i nova uprav.a poči istim putem i so* kolsku ideju proširiti j u najzabače* ni ja sela, koja nam pripadajo. Pored togii što smo najbrojnije učestvovali na dva župska sleta i dali dva društvena javna časa, učinili smo još nekoliko lepih i uspelih priredaba kao akademija, dečjiih akademija, igranka itd. Korporativno smo sa voj* skom sudelovali na Durdevdanskom ura nku, kod d o.čeka č)ehoslovačf.\ih parlamentaraca, kod otkrivanja spo* menika streljanim inornarima i na hiikljadi u oči dana proslave 10 god. ujedinjenja itd. Prema tome bračo i sestre vidite' da smo radili, radili smo koliko smo znali i mogli. Sokoli su bili ivagde gde su trebali da budu. Da smo imali svoj dom i svoje letno, vež* baliste mogli hi v.am još mnogo što šta reči. Sedma tačka našega progra* ma je bez sumnje najteža, a na j teža je iz razloga što. je skopčana sa finan* cijskiin 'izdacima, talj lipa k'; vodeči o svakoj pari računa uspeli smo da naš inventar pojačamo i neke sprave po* pravimo, takoder smo povečali i fond za gradnju sokolskog doma. Glede izgradnje sokolskog doma, stopili smo u pregovore ratli kupovine zemljišta o. čemu čemo br. skupštinu na kraju svih izveštaja detaljno izvestiti. Sada je bračo i sestre na nama, da svim si* lama pregnemo oko skupljanja prilo* ga, raspačavanjem blokova te da sa* gradimo pristojan Sokolski dom. u kojem če se okupljati Sokolovi staro* tlrevnog grada Kotora. Zatim br. Viskovič iznosi izveštaj br. načelnika pošto je br. Delič na* čelnik bio otsutan. Izveštava, kako s i koliko u toku godine vežbalo, žali što se zapustio odio šegrta, koji su bili prikupljeni u Soko i moli braču prednjake, tla nastojo da se ovi šegrti c pet pri kupe, jer je od velike važno* sti da i iradnlieki stafcž hude s nama. Posle ovoga br. blagajnik iznaša svoj izveštaj. Citira pojedine prihode, koji su u.kupno iznosili 29.198 Din, a ras* hod je bio 26-223.85 Din. Fond za .■gradnjo sokolane iznosi 8312 Din, prema teme stanje blagajne na dan 31. XII. 1928 god. je 1L287 Din. Brat prosvetar izneo je izveštaj, koji jo primljen na znanje i usvojen. — Br. Riidulovič gospodar iznosi imovno stanje društva. Govori tla vrednost društvenog inventara prema komisij* skoj proceni, iznosi 33.849 Din. — Na kraju svih izveštaja podneli su revi* zori svoj izveštaj. Br. .Tovovič napo* minje da su priliki m pregleda nadene sve knjige, u redu i tla je blagajna vo* d ena pravilno. Iz a toga prelazi se raz resnici stare i hiranju nove uprave. Br. starosta iz* veštava, da su svi izveštaji gotovi i pita da li se staroj upravi može dati razrešniea. Br. Mil. Mijatovič poziva skupštinu, da se ovoj upravi zahvali •n i nj.nom agilnom i sokolskom radu u svakom pogledu i da joj se dado razrešniea, što skupština prima. Izbor nove uprave. Izabrani su: Starosta Bruno Mar* čič, bivši starosta župe Šibenik*Zadar, podstarosta br. Mili ja Mijatovič, pro* .svetar br. J. Zgorelec, načelnik br. Jo* vo Radojkovič, načelnica sestra M. Mozetič, tajnik br. inž. F. Deltč bi a* gajnik br. Rade Koso vic, gospodar br. D. Radulovič. Ostali odbornici su: br. Marko Vučinič, br. Julije Antcrič, Jovan. Grivič, Kosita Kovačevič, Andro Klisura. Predsednik lekarskog od* seka br. Dr. Filip Lazarevič. Revizori: br. B. Jovovič i Anton Brainovič. Zatim se movoizabrani starosta brat Marčič zahvalio na počasti i iz* boru za starostu i kaže da če učiniti sve za napredak i dobro n.ašega dnu* štva. Rad. ц J 10 :<> :§ :<> Hi :f 50 •<> Priporočamo vsem sokolskim r e j «* ш a UČITELJSKI HNJIUAKN4 v Lfuhljani Oglašujte u Sokolskom Glasniku! FRANJO KS URAH, ZLATNINA K IN OPTIK MARIBOR Vetrinjska ul. 26 Irprašani optik. Urar drž.žele7u:ce. Zapriseženi sodnijski izvedenec 9 IIMKTMNK l\ MUKIKAMJE 3_____________ фЏ1 Veletrgovina в papirjem, pisalnimi in risalnimi predmeti. — Zaloga vseh tiskovin za urade in privatnike. — Lastna zaloga dolskih zvezkov, risank in risalnih skladov. £ £ e e e e e Pristni tirolski loden za turiste, smučarje, lovce itd. nudi tvrdka Frarro Maier MARIBOR, GLAVNI TRG 8 Dežnike in solnčnike v največji izbiri priporoča po nizkih cenah L. MIKUŠ LJUBLJANA - MESTNI TRG 13 TRGOVAČKA TISKARA G. KRALJ ETA SUŠAK, STROSSMAYEROVA br. 7 UTEMELJENA G _ D. 1890. IZVADJA SVAKOVRSNE TISKARSKE RADNJE BRZO, ČISTO I JEFTINO ——— BRZOJAVI; KRALJETA SUŠAK ■■ Najstarejša vrtnarija in cvetUarna KORSIKA* LJUBLJANA Bleiweisova c, — Aleksandroma c. ima v zalogi vedno sveže rezano cvetje in cvetje v lončkih ter izvršuje vence, šdpke in aranžmane po najnižji c ni in na finejši obliki. Bralska sokolska druStva imajo 10 7° popusta. Telefon St. 2.341. Telefon it. 2.341 Restavracija »Kosovo" Sušak, Mažuranićeva. Vlasnik: Š me Vranić Prvorazredno dalmatinsko i domače vino. Točenje poznatog „Union" piva. - Prvorazredna as domača kuhinja. ---— i IVAN ЈАХ IN SIN LJUBLJANA GOSPOSVETSKA CESTA 2. ŠIVALNI STROJI izborna konstrukcijo in elegantna izvršitev iz lastne tvornice. 1Г>. letna garancija. Vezenje se poučuje pri nakupu brezplačno. PISALNI STROJI „ADLER1* Kolesa iz prvih tvornic, DUrkopp, Slyria, Waffenrad (Orožno kolo). Pletilni etroii vedno v zalogi. — Posamezni deli koles in šivalnih strojev Daje se tudi na obroke! CENIKE FRANKO IN ZASTONJ. SOKOLIĆ LIST JUG0SL0VENSKEGA SOKOLSKEGA NARAŠČAJA Izhaja mesečno. - Letna naročnina 20 Din NASA RADOST LIST JUGOSLOVENSKE SOKOLSKE DECE Izhaja mesečno. • Letna naročnina 10 Din UPRAVA Jugoslove ski Sokolski Savez Ljubljana, Narodni dom Priporoča se najstarejša slovenska pleskarska in = ličarska delavnica = Ivan Bricelj LJUBLJANA, Dunajska cesta 16 Strokovna izvršitev tel vadnoga orodja. Delo solidno, cene zmerne Pisarna Jugoslovenskog Sokol-skog Saveza u Ljubljani preporuča svoje bogato skladište stručnih knjiga, diploma, nota, tiskanica i t. d. Cenik u Sokolskom ka-lendaru 1928. Semena za vrtove in polja nudi SEVER & KOM P. LJUBLJANA i Cenik na zahtevo! Vezava vsakovrstnih knjig najceneje pri H. Zupanu LJUBLJANA Gradišče štev. 10. Solidna in točna izvršitev. Priporoča se za eenj naročila Franjo Dolžan CELJE, ZA KRESIJO St. 4 Stavbno in galanterijsko kleparstvo, vodo vodna inštalacija ••••••••••••••••••••••••••••e Mesre konzerve in mesne izdelke najfinejše kakovosti dobavlja vsako količino F. Slamič tvornica mesnih izdelkov in konzerv Ljubljana, Gosposvetska cesta štev 6 Brzojavi: Slamič Ljubljana / Telefon: 29-73 / Cene ugodne! Č MODNA TRGOVINA c DRAGO CERLINI ♦ CELJE GLAVNI TRG ŠT. 14. Velika izbira telovadnih majic, damskega in moškega perila, nogav c, rokavic, jopic, otro&kib in fantovskih obleke, predpasnikov, bluz, čiv vi je v itd. Specialitete: otroška konfekcija, krstn« opreme. — KRAVATE lastnega izdelka v \ sth oblikah, najmodernejši vzorci po tvor niških cenah. S 3 3 3 D D D SE PRIPOROČA. D0MA-Čk KUHINJA, SENČNAT VRT IN LASTNA PREKAJEVALNICA, GOSPO SKA ULICA ŠTEV. 7. -SOLIDNE CENE - NA DEBELO. - NA DROBNO. INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREBŠČIN BRANKO PALČIČ ZAGREB, ULICA KRALJICE MARIJE br 13 Glavni dobavitelj Jugoslovenskega Sokolskega Saveza. Brzojavni naslov: Trikotaža Zngreb. Izdelujem točno po predpisu JSS vse vrste sokolskih potrebščin za javni in izletni nastop članov, članic, naraščaja in dete Prevzemam v izdelavo vsakovrstne trikotaže za lastni in tuji račun. Da je se priporočam bratom za izvršitev najmodernejših civilnih oblek, ki jih izdelujem po naj-novejšem kroju v lastni delavnici. *- 9 KNJIGARNA UČiTELJSKE TISKARNE V LJUBLJANI FRANČIŠKANSKA ULICA ŠTEV. 6 TELEFON 2312; RAČ. POŠT. HRANIL. 10 761 41 ja *V Q\ v _ O^\o N? ^ Лј . S’ MODNA KROJAČNICA CELJE Najcenejše gramofone in gramofonske plošče za p n. društva priporoča Iv. Bonač Ljubljana ZAHTEVAJTE CENIK Zajtrkovalnica ai. Sčurk Ljubljana, Dunajska c. 12 priporoča vedno sveže de-likat' sne izdelke ter pr st-na domača in tuja vina. Karel loibner CELJE KRALJA PETRA CESTA 17 priporoča špecerijo, delikatese in semena IZVOR » VELETRGOVINA GALANTERIJSKE, NIRNBERŠKE = I KRATKE ROBE SUŠAK ŠRTALIŠTE KRALJA PETRA produljena Z^onmiirova ul. 92 Г BRAĆA 1 SUŠAK RUŽIĆEVA UL1CA11 VElEIRGOVItlA Osnovana 1876 Telefon br. 162 -Џ- TELOVAENH ČREVLJE IZDELUJE galoše in snežne irevlje strokovnjaško popravlja AVGUST ŠKOF LJUBLJANA Igriška ulica 2 f*L\ Slj# И n M m m vseh vrst po foto* graf ijah ali rizbah | izvršuje za vsaliovir g sten tisk najsolidneje KUŠARNASTDEU UUBURNR DRLMflTINOVRI) Cveticama Ant. Bajec Ljubljana PodTrančo2 Telefon št. 3222 HOTEL UNION Elegantno opremljene tujske sobe, prvovrstna restavraei;a in kavarna / Točijo se le pristna izbrana ljutomerska vina -vedno sveže pivo / Dobra postrežba, solidne c> ne / Obsežen in pokrit prostor za st'jališče tujih avlomobilov / Avtotaksa v h'ši. / Shajališče avtomobilskega sveta. / Bencin, olje, avtoparaža, naprava za pranje avtomobilov. / Senčnat vrt — kopalnica v hiši. — ■- Priporoča se A. M. III.AVAČ, hotelir in rcMlnvriiler Restavracija NOVI fVET Ljubljana Gosposvetska c. 14 se рпртгоса vsem Sokolom Domača kuhinja, točna postrežba Posojilnica v Mariboru Ust. I 1882. r. z. z o. p. Narodni dom Tel. št 108. Sprejema hranilne vloge v tekočem računu in na knjižice in jih obrestuje z dnevno razpolago po 5%, proti odpovedi na 3 mesece po 7 u/o. Daje posojila proti vknjižbi po 8%, na menice po 9%. Stanje hranilnih vlog nad Din SO.OOO.OIjO1—, rezervnih zakladov nad Din 5,000.000-—. МЕДИЋ-ЦАНКЛ творнице уља, фирнајза, лакова и боја, друштво са о. ј. Централа у Љубљани. — Власник Фрањо Медић. — Творнице: ЉУБЉАНА- МЕДВОДЕ Подружнице и стоваришта: МАРИБОР и НОВИ САД Властити домаћи производи: ланено уље, фирнајз, све врсти лакова, емајлно-лакастих и уљених боја. Хемијско чисте и хемијско улепшане као и обичне земл.ане боје свију врсти и нијанса, кистова, стакларског кита итд. марке „МЕРАКЛ ‘ зч обрт, трговину и индустрију, за железнице, поморство и ваздухопловство — ЦЕНЕ УМЕРЕНЕ ТАЧНА И СОЛИДНА ПОСЛУГА VSEM RODOVINAM PRIPOROČAMO NAŠO KOLINSKO CIKORIJO IZVRSTEN PRIDATEK ZA KAVO DISKOBOLOS AUGUSTKOZMAN Prva jugoslavenska tvornica za telra-vzgojne sprave i pot epine LJUBLJANA Tvornica: Sv. Petra cesta 75. Trgovinska radnja: Tavčarjeva (Sodna) ulica 1. Sve s rave i p(itrepštine za: telovežbu, laku atletiku, tešku atletiku, b 'ks, nogomet, hnzenu, tenis, ribarstvo, luristiku, zimski spori itd. itd. Izdaje Jugoslovenski SokolsRi Savez (E. Gangl). — Odgovorni urednik dr. Riko Fux. — Ureduje Redakcijski odsek. — Za oglase odgovara Vlado Simončič. — Tiska Učiteljska tiskara u Ljubljani, za nju odgovara France Štrukelj.