Pošfarma plaćena д -ova Cena Din 2 r&t, or/ SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilo@ »SoRolsMa 'Prosveta** God. II.. - Brof 4. Izlazi svakog čeivrSSia o Godlšnja prelplaia 50 Din • Uredništvo i uprava u Ljubljani (Narodni dom) Telefon broj 2543 e Račun kod pošlanske šledionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku 1031. ^——............ ...........————r-,A-— -....................—..........-.............— -..- Sednica prelsednlšlva Saveza »Slovensko Sokolstvo« Dne 11. januara o. g., u 10 sati pre podne, održala se je u Pragu u Tyrše* vom domu sednica prefcsediništva Sa* veza »Slovensko Sokolstvo«. Sednici su učestvovali pretsednik brat dr. Josip Scheiner, I. zam. pretsednika brat Adam Zamoyski II. zam pretsednika brat Engelbcrt Gangl tajn.k brat Vin* cenc Štepanek, blagajnik brat Franti* šek Mašek i zastupnik načelništva br. Aga Heller, zam. načelnika COS. KaO' gosti sednici su prisustvot rasta ponovo početi sa radom na uspeh Saveza i njegovih zadataka. Zatim brat pretsednik najsrdačni* je pozdravlja zastupnika Sokola kra* ljevine Jugoslavije i izražava radost, što ih je sreča poslužila da očuvaju stare snage Sokolstva. Brat Gangl ističe veliku radost ne samo svoju, več čitavog Sokolstva, što u sokolskoj sredini ponovno nalazimo brata starostu dr. Seheincra. Sa veli* kom ljubavlju i iz pune duše želi mu zdravlje i da bi ga sudbina što duže održal’a kao našeg vodu na čelu čitavog slovenskog Sokolstva. Zatim se brat Gangl zahvaljuje na prijemu Sokola kraljevine Jugosla* vije u Savez »Slovensko Sokolstvo«. Pripominje, da je Sokolstvo kraljevine Jugoslavije po unutarnjoj strani, u sr* cima i dušama ostalo, kako je bilo i pire u smisiu sokolske ideje. U nastav* kti svog govora veli: »Naša sokolska organizacija vodi se u duhu starih tra* dicija sokolskog bratstva i Tyrševih ideja. Dok stojimo na čelu mi stari Sokoli, u novoj organizaciji vladaće starr duh slovenskog sokolskog brat* stva. Ovom prilikom izrazujcm naj* srdačniju i du'boku zahvalnost, što ste u onako veli kom broju došli na naš slet. Učešče vas Čehoslovaka. Poljaka, Rusa i Lužičkih Sirba podalo nam je nove snage i moralni oslon. Podigli ste naš slet u sjaj sokolske slave. U pr* vom redu moram da se zahvalim onim organizacijama, kojc su u našem Sa* vezu. Naročilo načelništvu čehoslo* vačkog Sokolstva i sestri načelnici Mi? iadi Mali za odličnu pripremu nastupa sestara, a podjednako i sestri načelnici Jadivvigi Zamoyskoj osobito za krasno izvadanje poljskih narodnih igara. — Naša vetrnost je naša zakletva i naša zahvalnost. koja dolazi iz srca svega jugoslovenskog Sokolstva!« Brat starešina pretstavlja zatim pojedine goste, koji prisustvuju sedni* ci, a potom se prelazi na izveštaj taj* nika, koji je podao br. Štčpanek. a) Odbor (glavna sfcupština^ ČOS zaključio je, da svaka promena statuta Saveza mora biti i od njega primljena, kako bi mogla biti obvezatna za ČOS, — Ovo sc prima do znanja sa dodat* kom, da to važi i za ostal'e članove Sa* veza. b) Odbor ČOS predlaže zastupni* cima u Savezu, da nastoje sve učiniti, tla se i bugarski Junak primi u Savez. Brat tajnik potanko razlaže današnje stanje pregovora sa Junakom, a koji su ostali neipromenjeni u tom smislu, što se Junak protivi da izmeni reč »gimnastički« u »sokolski«. Brat Mašek zagovara žeiju odbora i konstatuje, iznevši bugarske prilike, da bi bila velika greška kad bi se Ju* nak pridsružio kojoj drugoj nasloven* skoj telovežbačkoj skupini. Brat Aga Heller predlaže, da se od postaviljenog usllova ne otstupi i da Ju* nak sam pokaže dobru volju. Brat pretsednik upozoruje, da sta* novište, koje dosada zauzima Junak prema Sokolstvu, nije baš prijateljsko. Na primetbe brata Zamoyskog (FIG i Makkabi) primljen je predlog, da se savezu Junaka pošalje nairočita sporne* nica. u kojoj bi bili razloženi postav* Ljeni uslovi i izloženo mu, da če biti primljen u Savez SS, pristane li na po* stavljene mu usl'ove. Prepis spomenice poslaće se i svim bugarskim župama (oblastima). c) Raspravlja se o jubilarnim sve* čanostima Fćderation Internationale Gymnastique. Takmičenjima učestvo* vače i pojedini Savezi. dl) Tajnik referiše o postuipku ČOS sa Sokilem*Batjkom. Na predlog Zwi* azka poljskog Sokolstva odbila je ČOS da šalje svoje prednjake Sokilu. Me* dutiin je Sokil izjavio žel’ju, da ČOS primi u svoju p>rednjačku škofu pred* njake Sokila. Izložio je i prilike, zbog kojih rad Sokila puno trpi. Brat Fazanowioz pripominje. da se je prilikom svog iputovanja po tim krajevima u prvome redu interesirao za prilike, koje tamo vladaju. Kao od* govor svuda je čuo, da poljski Sokoli nikako ne sprečavaju rad Sokila. Brat Zamoyski pridodaje, da je pomenuti dopis Zwiazka imao samo nameru sprečiti, da se ČOS ne povuče u političke vode. Brat Vergun drži da je nedopu* stivo, da sc kakvagod politička orga* nizacija krije za sokolskim imenom. Brat Manochin predlaže, da sc pre svega razmisli o tome, nije li ukrajin* ski pokret separatistički i da ČOS ot* kloni svaku pomoč tom pokretu. On je mišljenja, da su Rusi i Ukrajinci jedan narod. Dalje opozoruje na politički oblik sokilskih organizacija. K tome još pri* pominje, da Ukrajinci več imaju i ap* solventa četirinedeljne prednjačite škole ČOS, koji je bio primljen u škofu kao član otseka u Podjebradu, ali ga Ukrajinci ne če. Brat starosta mišljenja je, da se tu iradi još o starom nerešenom sporu o jedinstvu Rusa i Ukrajinaca. Stavlja predlog, ne bi 11 bilo dobro primiti čla* na Sokila u tečaj ČOS, čime bi možda došlo do poboljšanja prilika. Brat tajnik upozoruje na sporove, koji su svojedobno nastali zbog pro* glasa Sokila*Batjka protiv ukrajinskih emigranata, koji su u otseku pod j e* bradskog Sokola. — Nato je bilo za* ključeno, da se dopis Sokila otstupi Zwiazku, koji treba da poda svoje mišljenje. c) Dalje sc Taspravlja o pisanju češke štampe prilikom sudara Kara* dorda i Morosinija. Br. tajnik referira o pisanju štampe, na koju ČOS nema nikakvog utica ja. Brat dr. Vergun zatim izveštava, dla če zagranično rusko Sokolstvo u Savezu SS od sada zastupati kod po* slednjih izbora izabrani' zastupnici i to starosta zagraničnog ruskog Sokolstva br. Gižickij ili njegov zamenik br. N. Manochin te br. A. Viničuk (drugi za* menik starešine) i bir. L. Magarcvskij (treči zamenik starešine). Brat starosta zahvalio se br. dr. Vcrgunu za njegov dosadašnji rad i za iskrenu ljubav, kojom je bio odan sokolskoj stvari. Tomc se pridružuje i br. Manochin, koji izjavljuje, da mu je Savez ruskog Sokolstva naložio, da se u njegovo ime zahvali br. dr. Vergunu za ljubav, kojom jc radio na uspeh So* kolstva. K tome još dodaj e, da se je br. dr. Vergun sam zahvalio na mesto starešine zagraničnog ruskog Sokol* stva. Brat Zamoyski zahvaljuje se So* kolu kraljevine Jugoslavije za bratsko gostoprimstvo, kojim su bili poljski Sokoli primi jeni za vreme sleta kao i na putu kroz Jugosla vi ju. Na predlog br. Zamoyskog zaklju= čeno je, da se sletskom odboru pred* loži, da se program sleta promeni u Sa sednlce Saveza Slovenskog Sokolstva u Pragu. — S leva na desno sede brata: Mašek, Šlž-pžnek, Gangl, dr. Schneiner, Za-moyskl, A JHeller, Bajželj; sloje: Manochin, Krejči, dr. Urban, Faza-nowlcz. toliko, da se udovolji želji poljskog Sokolstva, da mogu na vreme biti u Pragu. Nato podaje izveštaj načelnistva oaveza SS brat Aga Heller. Izvcšta1 primljen sa sledečim zaktjučcima: a) da se Savez zahvali otstupivšem zameniku načelnika br. dr. Murniku. Kod toga se konstatuje, da načelni* štvo samo kao takvo ne može izricati zahvale i čestitke; b) da se takmičarima za slovensko prvenstvo predaju savezne kolajne te velike i male diplome sa slikom i tek* stom u jeziku onog slovenskog naro* da, na čijem teritoriju su se takmiče* nja održata. Prema tome biče izradene i diplome takmkara prilikom sveso* kolskog sleta u Beogradu 1930. god. Iz* radba poverava se ČOS; c) da se prirede skijaška takmiče* nja kao deo takmičenja Saveza »Slo* vensko Sokolstvo«. Konstatuje se nadalje, da se u god. 1931. održavaju sledeče sveča* no9ti: - 1. PIC 11., 12., 13. maja. 2. Poznanj, Gdansk i Varšava. 3. Župski slet u Splitu (29. juna 1931.). 4. 11. juna Pardubice i 29. juna Prerov. Brat prosvetar A. Krejči referira o Tyrševim proslavama u čehoslovač* kom kao i u ostalom slovenskom So* kolstvu i van Sokolstva. Na kraju svog detaljnog referata moli zastupni* ke pojedinih Saveza da mu jave oso* be, koje se u Savezu brinu za prosvetu, kako bi s njima mogao udesiti sve po* trebno za prosfavu. Brat Gangl javlja brata dr Belajčiča, brat Manochin bra* ta Viničuka. Brat Zamoyski obečava javiti kasnije. Raspravljalo se još o jedinstvenom vodenju statistike i o nekim manjim stvarima, našto je brat pretsednik, za* hvalivši se prisutnima. zaključio sed* nicu u 13 30 sati. FRANJA GALI J AN (Beograd I.): Naš moralni dug Posle rata, posle ujedinjcnja naj* večeg dela našeg naroda, posle ispunje* nja ovog našeg vekovnog najvišeg ci* Ija i zaveta, koji su nam ostavili u na* slede naši pelikani, ideolozi i mučenici, počev od prvih tvoraca opštc jugoslo* venske države; Samuila, Ljudevita Po* savskog, kralja Tomislava, cara Duša* na, preko kosovskih heroja i mučenika i heroja i mučenika naše novije i naj* novijc istorije, čije su težnje i zamisli prožimale do srži naše predratno So* kolsitvio, posle završenja toga dela, da* kle, mnogi su se zapitali, da li nije i Sokolstvo time ispunilo svoj zadatak. Šta je sada njegov cilj i koja treba da mu bude ideja vodilja:' Ali i oni, koji su tada bili u nedo* umici, vrlo su brzo iz nje izašli. Odmah se jc videlo, da sada tek nastaje jedna krupna stvar i jedan veliki i dugotra* jan posao, koji zahteva mnogo smiš* ljenog rada i požrtvovane istrajnosti. Treba naime stvoriti jedno jedinstve* no narodno osečanje više zajednice, treba izbrisati vekovima stvorenc raz* like, stvoriti jednu jedinstvenu jugo* slovensku ideologiju, jedinstven jugo* slovenski mentalitet, karakter i tip. Treba posleratnog čoveka — na koga su burne ratne godine ostavilc gotovo neizgladive štetne tragove — ponovo uzdiči na stepen čoveka, budeči u nje* mu one plemenite misli i osečanja, ko* ja čoveka čine čovekom, otrgnuti ga od preteranog egoizma i materijalizma, koji je toliko karakterističen za posle* ratno vreme, i učiniti ga pristupačnim višim ciljevima, težnjama i idejama, otgrnuti ga iz one potpune indiferent* nosti za opštenarodne stvari i za više državne interese i stvoriti kod njega saosečanje sa državnim organizmom, svatanje da su državne nedače njegove nedače i državno dobro njegovo do* bro, jednom rečju; treba opet stvoriti generacije slične onima, da upotrebi* mo reči pesnika »bez mane i straha«, koje su jedino zbog svojih visokih mo* ralnih i duhovnih svojstvava bile spo* sobne da stvaraju i koje su stvorile čuda. I tada je, za vreme dok su se političke borbe i trzalice i trvenja raz* vijalc do neverovatnosti, kroz celo So* kolstvo propovedano: teže je očuvati nego li steči; neprijatelji našega naro* da, koji su vekovima vukli koristi od naše nesloge i razdvojenosti, ne mogu se pomiriti sa stvorenim stanjem i na* šim ujedinjcnjem, koje ih je lišilo go* spodstva na tud račun, koje ih je li* šilo da tudim znojem i krvlju teku bla* gostanje i moč; naše medusobice stoga njima gode i oni ih na svaki način po* mažu i željno očekuju zgodan trenu* tak da ih iskoristc; budimo složni i ja* ki, zbijajmo svoje redove i propove* dajmo kroz Sokolstvo u najšire slo* jevc naroda bratstvo, jedinstvo i lju* bav; stvarajmo naraštaje i generacije slične onima, koje su stvarale i stvo* rile ovu lepu i močnu ujedinjenu dr* žavu i koje če biti sposobne da je odr* že i pokažu se dostojni naslednici svo* jih velikih mučenika*otaca. Najzad posle mnogo godina do* šlo je vreme, kada su jednim energič* nim i mudrim gestom našeg Kralja pre* sečene sve trzavice i kada se pristu* pilo sredivanju i radu. Najmerodavniji faktori vrhovne državne uprave, uvida* juei veliki značaj Sokolstva za narod i državu, rešili su da ga svesrdno po* mognu stavivši Sokolstvo pod najvišu zaštitu. Sokolstvo i bez toga zna svoj za* datak i vrši ga svesrdno, ali kad mu se ukazuju tolika pažnja, onda svesrdan sokolski rad postaje i naša moralna obaveza, jer ako mi ko učini nešto do* bro, pravo je i moralno da mu učinhn i ja dobro bar isto toliko, koliko on meni, a u ovom slučaju radeei svesrd* no, istrajno i pre svega tačno, izvršu* j uči sve svoje dužnosti prema najbo* Ijem znanju i svojoj sposobnosti; od toga ima koristi ceo narod i cela držav* na zajednica, pa prema tome i mi sva* ki pojedino, koji u skupu tu državu i taj narod pretstavljamo. Prema na* čelu: pojedinac ništa — celina »ve, sve za narod — ništa van naroda, što znači da čovek u današnjem životu sam ne znači ništa i morao bi da propadne, društvo t. j. država, narod, stvaraju mu mogučnost da živi, zaštičujuči po* jedinca autoritetom celine, njegovu slobodu, ličnost, imovinu i t. d., pa je logično, da jc pojedinac dužan svim silama svojim da se stara da i on sa svoje Strane toj celini da odgovarajuču korist. Podvlačim, moralna je dužnost svih nas, da — radeči iskreno, svesrdno i prema najboljem znanju i sposobnosti — u punoj meri opravdamo nade, koje su u nas polažu, i preko toga da učini* mo kolikogod možetno za opštu stvar. Nastaje pitanje: čemu treba da obratimo naročitu pažnju, i u kome pravcu treba da se uputi naš rad da bi dao koristi srazmerno uloženom trudu i da bi se dobili najdragocenija rezultati? Odgovor je prost; svim si* lama nastojati, da svagda i u svakom pogledu do najmanjih sitnica ispuni* mo savesno i tačno svoju dužnost, to je što se tiče nas, koji sačinjavamo one glavne mase Sokola, a što se tiče onih, koji su pozvani da u Sokolstvu daju direktivu, koji pretstavljaju gla* vu sokolskog organizma, njihova je dužnost u osnovi ista, ali je samo de* terminisana njihovim vodečim položa* jem. Oni imaju da organizuju i vode rad Sokolstva tako, da se njegovo dej* stvo oseti u što širim slojevima i ma* sama i da u njima uhvati što dublji koren. Ovaj rad dan as, više nego ikad, pored ogromne koristi u moralnom po* gledu može dati i ogromnu materijal* nu korist i državi i narodu, te također izvesnim delom doprineti olakšanju privredne krize, sve blagodareči jed* noj vrlo mudroj zakonskoj odredbi, a to je: da Sokoli pod naročitim uslovi* ma uživajo u vojsci skračen rok služe* nja. Račun je priiično prost, te ču po* kušati da prikažem, kolike koristi So* kolstvo može da da eak i materijalno, Pre svega moram da istaknem, da je za pojedinca sticanjc ovoga prava na skračen rok skopčano jedino sa is> trajnim sokolskim radom, te prema tome za pojedinca ne prestavlja nika* ROSI JA - FONSIER ♦ DRUŠTVO ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE ♦ BEOGRAD /LoVEN/Ko /0K0L/TK0 Dva jubileja u ČOS Skoro u isto doba doživela Isu dva istaknuta funkcijonera bratske Čehoslovačke Oboe Sokolske šesdeset* godišnjicu svog života. To su brat August Očenašek, roden 15. januara 1871., i brat František Mašek, roden 22. januara iste godine. Brat August Očenašek, poznati sokolski tehničar, sada savetnik čeho* slovačkog ministarstva za narodno zdravlje i telesni uzgoj, posvetio je sve svoje snage tehničkom delu so* Bral August Očenašek kolskog rada. Poznat je naročito kao propagator raznih novih smerova u sokolskoj telovežbi. Prilikom svog pu* tovanja u Pariz god. 1913., posvetio je svoju naročitu pažnju ritmičkim vež* bama. Temeljito ih je studirao i po* stao njihov oduševljeni i neumorni propagator, što je još i danas rečju, perom i praktičkim radom u vežbao* nici. — Posle svetskog rata počeo je naročito da se brine za sokolski nara* štaj, koji je našao u bratu Očenašku svog pravog očinskog vodu. Sa nara* štajem ČOS bio je i kod nas prošte godine na našem sletu u Beogradu. Brat Očenašek uspeo je da oko sebe skupi niz mladih saradnika, koji su pod njegovim vodstvom osnovali sa* svim individualni smer kod vaspita« nja naraštaja. Zato je potrebno da pri* likom njegove šesdesetgodišnjice na* roeito naglasimo ovaj deo njegovog sokolskag rada, želeči mu i u buduče mnogo uspeha. * Brat František Mašek postigao je svojim odličnim radom u sokolskoj organizaciji najviše mesto. Več neko* liko godina urcdovni je i vodeči za* menik starešine čehoslovačke Obce Sokolske. Kao brat Očenašek i brat Mašek počeo je svoj sokolski rad na l>olju telovežbe. Brat Očenašek ostao je veran telovežbi, a brat Mašek pre* šao je skoro u drugu skupinu sokol* skog udejstvovanja — posvetio se je organizatorskom i prosvetnom radu. Njegove velike organizatorske sposobnosti dovele su ga u odbor žiž* kovskog Sokola, dalje u župu Srednje* češku, na čelo župe Barakovc i ko* načno razmerno dosta brzo u pretsed* nistvo ČOS. Več god. 1899., t. j. u 28. godini svog života, izabran je za tajnika Češke Obce Sokolske i za pret* sodnika njezinog prosvetnog odbora, 'time je otpočeo kao sokolski organi* zator i sokolski prosvetar. Na ovim poljima radi još i danas uvek mlad, agitan, oduševljen i iniciativam Ako tome još pridodamo, da je brat Mašek najpoznatiji sokolski govornik, kojega na svoje svečanosti zovu mnoga dru* štva i župe, te da je stao uz kolevku manjinskog odbora ČOS i da je bio jedan od prvih zastupnika Sokolstva u Prosvetnom Savezu, vidimo njegovu ogromnu sokolsku delatnost. A i van Sokolstva brat Mašek, koji je po za* nimanju savetnik praške opštine, radi u mnogim društvima. Mnogo godina je i pretsednik društva samoupravnih činovnika. 1 on je posetio naš slet u Beogradu na čelu ogromne ekspedicije ČOS. Jugoslovensko Sokolstvo brači Očenašeku i Mašeku iskreno čestita Brat František Mašek njihov jubilej i kliče: »Na mnogaja Ijeta! Na zdar!« * Savez Sokola kraljevine Jugosla* vije uputio je br. Očenašeku sledeči telegram: U ime jugoslovenskog Sokolstva iskreno čestitamo šesdesetgodišnjicu Tvog plodnog sokolskog života sa bratskim pozdravom. Na zdar! Zdra* vo! Bratu Františku Mašeku upučeno je naše pismo sledeče sadržine: Dragi brate starosto! Koristimo se prilikom, kada se je približila šesdesetgodišnjica Tvog ro» denja, da Ti za taj jubilej uputimo iskrene čestitke uz vruče želje za dug i uvek zdrav život. Stojiš na čelu rada bratske Čeho* slovenske Obce Sokolske, svima na* ma kao najlepši izgled požrtvovnog, neumornog sokolskog radnika, koji je sve svoje sile i sve svoje velike spo* sobnosti posvetio Sokolstvu, kao da bi u Tvojim grudima proticalo neis* crpno vrelo mladosti, oduševljenja i volje. Našoj velikoj zajedničkoj slo* venskoj stvari predao si se svim sr* cem, i zato Te je Tvoj sokolski put vodio od uspeha do uspeha, jer si se uvek verno držao gesla: Pojedinac ni* šta — celina sve! Zahvaljujemo Ti se na bratskoj ljubavi, koju tako toplo i otvoreno gojiš prema jugoslovenskom Sokol* stvu i prema našem narodu, koji želi da se na krilima sokolske svesti uz* digne u poletu napretka uporedo sa bratskim čehoslovačkim narodom k veličini Slovenstva. U ime nas svih Jugoslovena, koji smo i koji čemo ostati verni pobedo* nosnoj Tyrševoj ideji, primi uz gornje čestitke takoder i naše srdačne po* zdrave sa uverenjem našeg bratskog poštovanja. Tebi i Tvojoj poštovanoj obitelji bila uvek pratiflca prijazna sudbina! Budi zdrav! (Nastavak sa 1. str.) kav gubitak niti materijalni izdatak, več naprotiv, za njega prestavlja dvo* struku korist, jer sokolski rad krepeci ga telesno, čineči ga otpornijim i spo* sobnijim u svakom pogledu, istovre* meno i automatski mu daje i pravo na skračen rok. O velikoj vrednosti u zdravstvenom pogledu, moralnom i t. d. neču ni da govorim i ona je nepro* cenjiva, cilj mi je da ovde izložim sa* mo čisto materijalne dobiti, kojc tako* der nisu neznatne. Korist od tog skračenog roka dvo* jaka je: 1. za samog pojedinca, koji ga uživa i 2. za državu i narod u opšte. Posmatrajmo stvar prvo sa gledi* šta pojedinca! Vojsku moram da služim i to uz ulaganje svih svojih umnih i fizičkih sila, jer se i meni poverava da bdim nad opstankom i dobrom države i na* roda, t. j. sebe i svojih najmiiijih, V jer moram i ja da se usposobim da u slučaju potrebe budem u mogočnosti stati na branik za život, slobodu i op* stanak sviju nas, a kad je država bez* bedna i čvrsta, tune je zagarantovana i meni lično bezbednost i blagostanje. Ipak, kako sve velike stvari zahtevaju žrtve, i to je jedna žrtva. jer je služe* nje u vojsci za pojedinca vreme nje* govc potpunc ekonomske pasivnosti, kada on ne samo da ne proizvodi ni* šta, več naprotiv još pada na opšti te* ret. Ova potpuna ekonomska pasivnost pojedinca za vreme dok služi vojsku, teško pada ogromnoj večini pri današ* n jo j krizi, te je zato od ogromne ko* risti za pojedinca, ako mu sc pruži prilika da za vremena stekne potrebno znanje i sposobnosti, kako bi se u voj* sci za krače vreme osposobio i morao da uživa skračen rok. U Sokolstvu su u glavnom zastupljeni siromašniji slo* jevi i uzmimo da svaki ima prosečan mesečni prihod oko 1500 dinara, to znači da za tri meseca, koliko Soko uživa skračen rok, on privredi 4500 Din, što inače bez skračenja nebi mo* gao. U sokolskom Savezu ima oko 700 društava. Pri intenzivnom radu svako bi društvo moglo da ima prosečno pre* ko 100 člancjva, naročito ona na selu, gde inače nema mnogo razonode i dru* gih stvari, kojc bi odvračale pažnju na drugu stranu. Svako bi društvo pro* sečno imalo recimo po 5 članova u voj* sci, što znači ukupno 3500 članova So* kola godišnje, koji bi ukupno za vreme svoga olakšanja usled skračenog roka služenja u vojsci privredili za tri me* seca 1500 X 3 X 3500, što znači oko 15,750.000 Din. Da bi ovaj broj ljudi zaradio gornje sume, on bi morao da radi i tim svojim radom da proizvede svaki u svojoj štruci izvesne ekonom* ske viškove, koji če pretstavljati dobit bito njegovo lično ili što je češči slučaj još i dobit njegovog poslovanja, kao i svih onih proizvodača i trgovaca i t. d., koji su liferovali materija! da bi taj radnik izradio predmete, na kojima je taj ekonomski višak, ta dobit postig* nuta. Radnici pak utrošiče veči deo gornjih suma za izdržavanje svojih po* rodica i time če se opet dati korist i zarada čitovom nizu ljudi i zanimanja, a viškovi če se u vidu uštedevina pla* sirati i grupisati u novčanim zavodima, gde če skoncentrisani poslužiti bilo kao kapital — kao onaj močni točak po* kretač, koji daje zamaha narodnoj pri* vredi i omogučava joj da stvara veča dela: gradnje puteva. tvomica moder-* ni jih higijenskih zgrada za stanovanje itd. — ili če pak u vidu pozajmica iz novčanih zavoda onima, kojsi su u nuž* di, spasavati od bede i propasti mno* ge nevoljnike ili im pomoči da se eko* nomski održe i podignu, te da postanu aktivni i korisni članovi ljudske zajed* nice; jednom rečju povečače se pro* met, a povečanjem prometa povečače se ekonomski višak od istog rada i iste sume, a time če se povečati automatski i blagostanje. Sa gledišta opštenarodnog i opšte* državnog posmatrana, korist je možda još i veča. Uzmimo da svaki vojnik košta državu dnevno samo 20 dinara za hranu, srazmerne sume, ko j e se tro* še godišnje na opravke zgrada za sta* novanje, utrošak spreme i materijala itd., to znači da onih 3500 ljudi prose* čno koštaju dnevno 70.000 Din, t. j. mesečno oko dva miliona, a za tri me* seca oko šest miliona Din, ako ne više. Mesto da za ovoliku sumu bude bud* žet više opterečen uz manji broj onih koji privreduju i koji plačaju porezu (jer još služe vojsku, te onaj teret pa* da samo na ostale), budžet je opterečen za toliko manjc uz veči broj onih, koji privreduju i koji plačaju porez, t. j. koji taj teret snose, tako da je efekat smanjenja por. tereta u stvari dvo* struk. Usled toga manjcg tereta ostaje opet svakome poreskom obvezniku srazmerno veči višak na razpoloženju, a kad se ti viškovi uzmu uskupno, osta* je u opšte narodnoj privredni mnogo veči višak na raspoloženju, koji če na* či svoju primenu i doči do izražaja na isti način, kako je to gore izloženo i za onu ličnu zaradu, pa stoga ovc dve cifre treba sumirati, ako se hoče da dobije neposredni efekat u narodnoj privredi, koji iznosi približno 20 mili* juna, a posredni efekat još je mnogo veči, kao što je ranije več izloženo usled obrta tih suma, na kojima žara* duju i drugi i treči itd. Lako je pojmljivo šta bi značilo, ako bi se naš rad u tome pravcu for* sirao i intenzivno sprovodio, ako bi se naročita pažnja obratila osnivanju so* kolskih četa kao što je to več predvideno, čime bi sc napred izneti brojevi u relativno kratkom vremenu mogle i višestruko povečati. Tada bi Sokolstvo moglo smatrati da svoj dug prema na* rodu i državi odužujc, pa stoga nam je dužnost da tome cilju svim silama težimo. Medutim ima velikih teškoča, kojc tome stoje na putu, a medu njima je prva nedovoljno prednjaštvo, kojc bi raspolagalo potrebnim znanjem i spo* sobnostima i dovoljnim slobodnim vre* menom. Svako, ko iskreno sokolski mi* sli, mora sa sokolskom radošču po* zdraviti naročito intenzivan rad, koji se u poslednje vreme u tome pravcu razvija, jer se na sve strane organizuju prednjački tečajev!. Trebalo bi u tome pravcu najneumornije raditi i stvarati što mnogobrojnije prednjačke kadro* ve, jer nikakve žrtve nisu za to preve* like, pošto čc se one mnogostruko is* platiti. Osposobivši veči broj prednjaka župe če moči pristupiti i intenzivnijem radu u gore izloženom pravcu i stva* rati nova sokolska društva i nove so* kolskc čete, a stara povečevati, ali je •za to potrebno ispunjenjc još jednog važnog uslova, a to je obezbedenjc do* voljnog broja dobrih, higijenskih i od* govarajučih vežbaonica, a najbolje so* kolskih domova, bez kojih nebi trebalo da bude ni jedno selo. Ima još jedna važna stvar, bez koje ovaj rad pa ma kako on bio intenzivan, nebi dao dovoljne rezultate, a to je zavodenje vojničke komande u Sokol* stvu, kako bi se, učeči Strojeve vežbe i radeči u stroju, vežbači odmah naučili onome što im treba za vojsku, da mo* raju pored svega rada i znanja da uče komande iznova, jer su u Sokolstvu učili druge. Eto to, taj rad je naš moralni dug, koji mi moramo da odužujemo. Ako bude svaki od nas učinio samo deseti deo od onoga što su za nas učinili naši stariji prednjači, ako bude svaki od nas posvetio takvom sokolskom radu samo jedan deseti deo onoga rada, koji su цата posvečivali naši pred* njaci, rezultati mogu biti grandiozni i stvoriti čuda. Samo ovde više nego gde XXIV. sednica Izvršnog odbora Saveza SKJ, održana 12. januara 1931. u Beogradu II. zamenik starešine brat Paun* kovič otvara sednicu i toplim rečima seča se smrti zamenika starešine ČOS brata dr. Karla Hellera, kao i smrti brata Ludvika Čižeka. Potanko očrta* va njihov rad i velike zasluge za So* kolstvo, poživljajoč prisutne da pokoj* nicima kliknu trokratni: Slava! Svi prisutni ustaju priključujuč se tom pozivu i kliču: Slava im! Kako je zapisnik prošle sednice u celosti otštampan u »Sokolskom Glasniku«, odustajc se od njegovog čitanja, a overovljujc se sa primedbom brata Steve Kneževiča, da ono mesto u zapisniku, gde je govor o skračenom vojnom roku, ima se ispraviti tako, da on nije izjavio, da sc ima dopuniti uredbu, več je upozorio na to, kako treba izraditi program rada, koji bi bio preduvetom, da se dobiju olakšice skračenog vojnog roka, a temeljem sa* me uredbe. Kako je ova ispravka pri* hvačena brat Stevo Kneževič detaljno tumači, što mora da sadržava ovakav program i što se njime mora postiči u pogledu telesno*vaspitnog rada. Brat Paunkovič drži, da taj pro* gram mora biti naročito tako izraden, da se on da primeniti selu, jer nam je baš ovde potreban ovakav rad. Me* dutim, po izjavi brata načelnika, ovim sc pitanjem več bavi savezno načelni* štvo, pa je sada tek u interesu naših članova, da se taj program što pre do* nese. Zamenik načelnika brat Vojinovič pledira, da je pet godina rada u So* kolstvu dovoljno, da se može pouzda* no predmevati, da je dotičnik spreman za vojnu službu, i sam kao član na* čelništva Saveza izjavljujc, da če ovo u tom pogledu učiniti svoje. Po tome brat tajnik podnosi izve* štaj o radu tajništva Saveza. Ponajprc čita sc tekst memoran* duma upravljenog gospodinu ministru prosvete u stvari proslava u Sokolstvu. Nakon prihvata neke korekture pre* stavka ustupa se bratu dr. Belajčiču na konačnu redakciju. lza toga čita se prestavka koja čc sc uputiti pretsedniku ministarskog saveta, a u vezi sa raznim naredenji* ma i okružnicama pojedinih ministar* stva, koja se prima sa nekim korek* turama. Sokolska župa Bečkerek podnosi traženja nekih sokolskih društava svo* je župe, da Savez poradi, da sc bogo* molje raspuštene sekte Nazarcna do* dele na uporabu sokolskim društvima kao vežbaonicc. Nakon povedene de* bate, u kojoj je naglašeno, da država imadc pravo da po svojoj uvidavnosti raspušta nedozvoljene verske sekte, ali da mi kao Sokoli, koji imamo da poštujemo svačije uverenjc, ne može* mo te bivše hramovc tražiti za soko* lane, jer bi to moglo izazvati nezado* voljstvo izvesnih slojeva pučanstva protiv Sokolstva, pa se zato zaključu* je, da Savez u tom pogledu ne poduzi* ma nista. Brat dr. Voja Besarovič podnosi slučaj jednog sokolskog društva, kojc je otkloriilo svoje sudelovanjc u pri* redbi, koju je priredivalo jedno pro* svetno i kulturno društvo, tražeč da Savez po ovornc zaključku donese svo* je rešenje. Brat dr. Pavlas upozoruje, da je u tom pogledu več stvoren zaključek izvršnog odbora Saveza, da Sokolstvo ima da sudelujc po prethodnom odo* brenju svojih župa u priredbama na* ših nacionalnih, kulturnih i prosvetnih ustanova. Zaključuje sc, da se ponovnem okružnicom o tome izveste sve sokol* ske župe. Sokolsko društvo u Detroitu (Arne* rika) javlja izbor nove društvene uprave. — Prima se do znani« vredi naše načelo: pojedinac ništa — celina sve! Ako najšire mase Sokolstva ne buclu prožete takvom željom za oduženje toga svoga duga i ako ne bu* du svesrdno i odano pregle na taj rad, ono što bi pojedinci radili, nema vred* nosti. U prvom redu zavisi od voda, hoče li oni-moči da oduševe svoje mase i da ih pokrenu na intenzivan rad. Veliki se rezultati mogu postiči sa relativno malim trudom i radom, jer je potrebno: prvo, shvatanje svoga po* ložaja kao Sokola, shvatanje svoje so* kolske dužnosti i načina, kako če se ona najefikasnije izvršiti i drugo, kada prečistimo pojam, kako i šta treba da radimo, onda da tome radu i pristu* pimo i ustvarimo svoje odluke držeči se gesla: red, rad i disciplina! * Savez ruskog Sokolstva u emigra* ciji šalje bratske pozdrave Savezu So* kola kraljevine Jugoslavije sa svoje poslednje godišnje skupštine u Pragu. — Prima se do znanja. Bivši starešina Sokolske župe Skoplje brat Toša Živkovič dostavlja odluku uprave župe Skoplje sa sednice održane na dan 28. decembra 1930. godine, na kojoj se je pretresalo o raznim pitanjima, koja tangiraju ovu župu u vezi sa njegovom ličnošču, a poglavitim osvrtom na pokrajinski slet u Skoplju. Pošto su na pomenutoj sednici sva ta pitanja bila pretresena i utvrdena prava istina, pružena je sa strane župe Skoplje potpuna satisfak* cija bratu Živkoviču time, da je za* ključkom sednice konstatovano: 1. da u radu brata Živkoviča nije bilo samo* volje i da je on imao naročito odobrc* nje župske uprave za rad na podizanju Sokolskog doma u Skoplju i za nabav* ku filma o sletu za Skoplje; 2. konsta* tovano je, da su računi bili ispravni i redovnim putem odobreni na skupšti* ni godine 1929., prethodno pregledani od župskih revizora, a potvrdeni od strane superrevizione komisije, kao i pregledom saveznog revizora brata Ni* šaviča; 3. da su sletski računi takoder ispravni, potvrdeni i odobreni od stra* ne ovlaštenog ministarstva. Ovaj zaključak župe Skoplje pri* ma se do znanja time, da sc starešinstvu župe uputi dopis, u kome mu sc ima da skrene pažnja na činjenicu, da sc u računskim sokolskim poslovima ne* ma obračati gradanskim vlastima i tra* žiti revizij u po organima glavne kon* trole, jer zato u našim jedinicama po* stoje naročiti rcvizioni odbori. Ekonom Saveza brat Živkovič podnosi opširan referat o filmu 1. sve* sokolskog sleta Sokola kraljevine Ju* goslavije sa konkretnim predlozima o plasiranju toga filma, kako u našoj državi tako i van nje. — Predloži sc primaju. Pretsednik prosvetnog odbora br. dr. Belajčič opširno referiše o radu prosvetnog odbora. Podaje naročito is* crpiv referat o načinu uredivanja lista »Sokolske Prosvete«. — O proslavi 1. decembra primio je izveštaje tek od nekoliko župa, pa če referat o samoj proslavi podneti, kad prikupi sve osta* le podatke, kako bi se vidio celokupan pregled ovc proslave. Prosvetni odbor sada je zaposlen pribiranjem materi* jala oko iskoriščivanja radia u svrhu sokolske propagande. Jednako je po* vedena akcija i za iskoriščivanje filma u sokolske prosvetne svrhe. U neku ruku rad odbora zapinje i s razloga, što odbor ne prima blagovremeno tra* Ženih podataka. Tako za sada nije mo* guče izraditi pregled sokolske štampe, jer administracija sokolskih listova još nije poslala zatraženc podatke. Savez* ni prosvetni odbor namerava da pri* godom glavne savezne skupštine odvži zbor župskih prosvetara. Prosvetni od* bor sada študira pitanje sokolskog vas* pitanja novo pristupljcnog članstva, pa se gledom na to zaključilo, da če se izdati knjižica sa iserpnim gradivom o Sokolstvu, koja če se dati svakom novo pristuplom članu, a odbor čc predložiti saveznoj upravi na prihvat, da su svi članovi, koji su nanovo pri* stupili u Sokolstvo, dužni u doba svo* ga pokusnoga članstva pohadati so* kolska predavanja, a potvrda o tom polosku uvetovati če njihov definitiv* ni primitak. Prosvetni odbor konačno študira pitanje otvorenja savezne so* kolskc prosvetne škole, u koju svrhu če sc započeti anketom u listu »Sokol* ska Prosveta«. Potiče pitanje savezne biblioteke i konačno podnosi obračun vrhu akontacije od 1900 Din. Izveštaj brata pretsednika prosvet* nog odbora prima sc u celosti do zna* nja time, tla se gledom na pitanje bi* bliotekc ima iz Ljubljane zatražiti, da se pošalje popis sviju knjiga, kojc sc tamo nalaze u preostaloj saveznoj bu bliotec« Pretsednik organizacionofpravnot* otseka brat dr. Pavlas podnosi izve* štaj o radu ovog otseka, pa se zaklju* čuje, da se delegira sud časti bratskog društva Slavonski Brod, da može pra* vovaljano reševati spor u društvu Brodski Varoš. Sokolskom društvu Slovenjgradee skrenuče se pažnja, da je upravni delokrug revizora jasno od* reden u § 26. društvenih pravila, te se prema tome poslovi revizora mogu kretati samo u granicama naredenja ovoga paragrafa. Upravi društva Rim* ske Toplice, gledom na isključenje jednoga člana, ima se skrenuti pažnja, da se ni jedan član sokolskog društva ne može isključiti bez prethodnog di* sciplinskog postupka, u kome se ima postupati prema naređenjima prav'1* nika za disciplinski postupak. — So* kolskoj župi Mostar na njezin prigovor glede izmene § 4. pravilnika za sokol* ske čete ima se odgovoriti, da ee se ova izmena podneti na odobrenje pic* numu saveziie uprave, gde če župa imati prilike da zauzme svoje stano* vište. — Predlog župe Užiee u stvari osnivanja poljoprivrednih sekcija pri sokolskim društvima radi propagande napretka poljoprivrede ustanavljanjem poljoprivrednih sokolskih dana u godi* ni sa održavanjem poljoprivrednih predavanja, delenjem semenja, povrča, poljoprivrednih knjiga i brošura, ob* žirom na okolnost, da se u sadanjoj sokolskoj organizaciji ne predvida osnivanje poljoprivrednih sekcija, več obzirom na važnost pitanja i na even* tualnu dopunu sokolske organizacije, zaključuje se, da se ovaj predlog župe Užice kao posebna tačka dnevnoga re* da podnese na reševanje plenuma uprave Saveza. Gledom na več usvojeni zaklju* čak o osnutku župe Varaždin, a po sa* slušanju bratskih uprava župa Mari* bor i Zagreb zaključuje se, da se sa sedištem u Varaždinu osnuje nova so* kolska župa pod imenom Sokolska žu= pa Varaždin. Teritorija ove župe prostire se u granicama Savske banovine te graniči sa župom Maribor i sa župom Zagreb i obuhvata srezove: Varaždin, Čako* vec, Prelog, Ludbreg, Ivanec i Novi Marof. Od dosadašnjih društava i sokol* skih četa, koje su pripadale župi Ma= ribor, pripašče župi Varaždin: 1. So* kolska društva Varaždin, Varaždinske Toplice, Ludbreg, Vinica, Lepoglava, Donji Bidovec, Čakovec, Mursko Sre* dište, Mali Bukovec, Goričani, Donji Kraljevec, Hodošan, Mala Subotica, Dekanovec, Prelog, Draškovec, Sv. Marija, Donja Dubrava, Kotoriba i Le* grad. 2. Sokolske čete: Petrijanci, Sv. Ilija, Bartolovec, Jalžabet i Sračinec. Društva, koja pripadaju novoj župi Varaždin, imaju do dana istupa iz žu* pe Maribor i prelaska u župu Varaž* din udovoljiti svima svojim materijal* nim obavezama prema dosadašnjoj župi. U vezi sa nameravanim osnutkom nove sokolske župe u Vinkovcima, a prema izveštaju brata dr. Levina Pie« miča, ima se odustati od daljnjeg or* ganizovanja župe Vinkovci. Osim to* ga, na sednici odbora delegata društa* v a župe Osijek, održanoj na dan 23. novembra 1930. od svih onih društava, koja bi imala pripasti župi Vinkovci, izjasnilo se samo bratsko društvo Ni* jemci za pripadnost župi Vinkovci. Na osnovu toga izvršni odbor zaključuje, da se plenarnoj sednici uprave Saveza podnese predlog, da se novo osnovana župa Vinkovci ukine i da se usled to* ga razreši uprava ove župe. Pretsednik ozlednog fonda brat dr. Dragič temeljem podnesenih pri* java predlaže, da se podele potpore za ozlede brači: Danilu Sadaru 300 Din i Ivanu Drobini iz Ptuja 210 Din. Izveštaji o izvršenoj reviziji so* kolskih listova kao i ugovor izmedu Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije i Jugoslovenske Sokolske Matice skidaju se sa dnevnoga reda time, da se ova dva izveštaja imaju raspravljati na sednici, kojoj če sudelovati I. zamenik starešine brat Gangl. Kod poslednje tačke dnevnoga reda uvažuje se molba tipografa brata Božidara D. Iliča, da o svom trosku i u svojoj nakladi izda zidni kalendar kao spomen na sveso* kolski slet, a sa klauzullom: »Izdano sa odobrenjem Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije«. Bratskom »Sokolskom Glasniku« Ljubljana Narodni Dom. U Sokolskom Glasniku od 1. XII. 1930. god., a pod rubrikom »Iz Saveza kašlo je zvanično saopštenje o uči* 'c*jskim tečajevima (Gospiča i traži načina da se upozna. 2. Isto tako postoji zaključak skupšti> ne Jugosl. Učit. Udruženja, održane ove Hodim- u mesecu augustu, kao i pravila 'stoga Udruženja, prema kojima učitelj« s*vo treba da drži u okviru staleške orga* nizacijc tečajevc, koji nadopunjuju nje* y°vo znanje, da ju mu uputc za rad na na= rodnom prosvečivanju, jačaju stalešku sveet, stvaraju auktoritet staležu i t. d. JoS je stvoren zaključak, da ovakove te* cajeve vodi stručnjak — učitelj pedagog ' uiedno član SKJ. Iz toga proizlazi: a) da školske vlasti mogu otvarati ovakove tečajeve, t. j. sresko školsko nad* zorništvo, uz odobrenje pretpostavljenih škotskih vlasti; b) da učiteljske organizacije mogu na osnovu svojih pravila i zaključaka da drže tečajeve i opet uz odobrenje školskih vlasti; c) nije potrebno odobrenje ili kontro* la od sokolske organizacije, jer su to škol* ski tečajevi »telesne vežbe po sokolskom sistemu« u školi, ali je potreban sporazum i veza o tome ne na osnovu zakona, več radi harmonije rada i da ne dode do ne* potrebna natezanja i slično. Tako danas stoji. Da vidimo, kako se postupalo u ovim tečajevima! 1. Tečaj u Gospiču organizovan je po sres. učit. društvu, sreskom školskom nad* zoruištvu i na odobrenje banske uprave Savske banovine (prosvetno odeljenje) u Zagrebu meseca septembra 1930. Finansi* ralo ga samo učiteljstvo. 2. Tečaj u Zagrebu organizovan je na osnovu predloga gosp. školskog nadzorni* ka Butorca gradskom školskom odboru 2i. IX. 1930. Ciradski skolski odbor je ovaj predlog jednoglasno primio i financirao. Isti tečaj jc prijavljen banskoj upravi u Zagrebu. 3. Tečaj u Krapini organizovalo je sres. učit. društvo »Gaj» uz odobrenje sre* skog načelstva — odobren je od Minis. prosvete u Beogradu. Financiralo ga uči* teljstvo. Prema tome nisu tečajevi vodeni iz »nepoznate inicijative« i sasvim »privatno«, več prema današnjim školskim propisima, učiteljskim organizacijama — koje oboje odreduju ovakav rad. Tečajevc vodio sam ja — i bio pozvan u Gospič*Krapinu (pismeno od sreskog učit. društva) Zagreb (od gradskog načel* stva u Zagrebu). Obim društvima prepo* ručio sam, da se sporazume sa sokolskim društvima i zamolio, da neko iz SKJ pre* dajo izvesne discipline. U Krapini je to bilo, u Gospiču ne. U Gospiču i Krapini vladala jc iztnedu učiteljstva i Sokolstva odlična harmonija i dobrim plodom uro* dilo. U tečajevima Gospič*Krapina sudelo* valo je predavanjima članstvo SKJ i čim se približavao kraj, članstva je sve više bilo. O tome mogu dati svoje sokolsko mišljenje uprave društava. Za Zagreb ne govorim —~ ali je jedno tačno: učiteljstva če skoro 200 pristupiti ne samo u članstvo, več i radu u školi da vrši telesnu vežbu po sokolskom sistemu medu blizu 11.000 zagrebačke dcce. Duh tečajevima dao sam ja. Ostav* ljam da svaki stvori sud, da li mogu činiti nešto protiv ideje Sokolstva — a živi bili pa videli, koja če korist biti od ovih teča* jeva, kako za školu, tako i za Sokolstvo, a za dobro i trajnost naroda, kralja i države. Za te ideje radio sam u tečajevima i na tom putu neču skrenuti, pa bile ma kakvo zapreke. Zdravo! Zagreb, 10. januara 1931. Dušan M. Bogunović. t Bral dr. Albert Kramer jugoslovenski poslanik u Pragu Ukazom Nj. Vel. Kralja imeno* van je 15. januara o. g. za vanrednog poslanika i opunomočenog ministra kraljevine Jugoslavije u Pragu br. Al« bert Kramer, bivši ministar i član Vr* hovnog zakonodavnog sveta. r . -M S • - - ■Ш Bral dr. Alberi Kramer Br. dr. Al'fert Kramer jugosloven* skoj javnosti naročito je poznata lič* nost. U javnom životu isticao se več u svojim mladim godinama. Rodio se je god. 1882. u Trbovljama. Posle svrt šene gimnazije studirao je fifozofiju, a zatim pravo na univerzitetima u Gracu i Pragu, gde je i promovirao. Kao študent br. dr. Kramer nalazi se zajedno sa pok. br, dr. Žerjavom medu osnivačima ondašnjeg študent*1 skog narodno*radikalnog pokreta. Bio je i urednik studentskpg lista »Omla* dina«. Ovo udejstvovanje povelo ga je u politiku i novinarstvo; pre rata bio je jedan od onih retkih Slovenaca, koji su se več u doba svog študija od* luičili za novinarstvo, koje je u ondaš* njim prilikama bilo dosta riskantno zanimanje. Nakon svojih študija po* stao je bečki urednik »Slovenskog Na* roda«, a vremenom i dopisnik za ceo niz jugoslovenskih novina. U vezi sa ondašnjim bečkim poslanikom kralje* vine Srbije Jovanom Jovanovičem, po* čeo je izdavati informacijsku kores* kondeneiju »Siidslavische Rundschau« i vodio ipolitičlku redakciju bečkog »Slavisehes Tagblatta«. Ovakim radom i svojim ličnim utieajem na inostrane dopisnike mnogo je koristio jugoslo* venskoj stvari kod kuče i u svetu a to naročito za vreme balkanskog rata. Ovaj svoj nacijonalno politički rad produžio je br. dr. Kramer sa pu* nom energijom i u doba svetskog rata, kad Џ sa ičeškom »mafijom« najin« timnije saradivao. Od velikog značaja bio je njegov razgovor sa ondašnjim profesorom Masarykom, koji je pre svog odlaska u inostranstvo hteo da zna, kakvo stanovište zauzimaju Slo* venci prema ideji jugoslovenskog uje* dinjenja God. |1917. br. dr. Kramer pre* uzeo je glavno uredništvo »Slovenskog Naroda«. Kad je u Ljubljani osnovan Narodni svet, a kasnije u Zagrebu Narodno Veče, br. dr. Kramer bio je pozvan u obe narodne reprezentance; u Narodnom Vcču bio je generami tajnik za Sloveniju. Kao član delega* cije Narodnog Veča sudelovao je pri istorijskom aktu 1. decembra 1918. g. u Beogradu i postao ministar nove ju* goslovenske vlade. Češka javnost jc pozdravila ime* novanje br. dr. Kramera za jugoslo* venskog poslanika u Pragu sa velikim simpatijama, jer je br. dr. Kramer po* znat i cenjen kao veran pirjatelj če* hoslovačkog naroda. Jugoslovensko Sokolstvo br. dr. Krameru na visokom poverenju N j. Vel. Kralja bratski čestita! t Bral dr. Edvard Šavnik Dne 19. o. m., u 79. godini života, umro je u Kranju brat dr. Edvard Šavnik, lekar. Pokojnik odvetak je stare gorenj* ske korenike, nadasve plemenita i če* lična značaje, uzor dobrote po/rtvov* nosti i radinosti. Njegova smrt, naro* čito medu tamošnjim stanovništvom, duboko je potresla svakn čestUo srce. Vršeči kao lekar za eelog s\og ži* vota najsavesnije svoj poziv, s/ojim širokim znanjem i visokom strutnom spremom kao i toplinom svog pleme* nitog srca, blažio je mnoge boli i pat* nje, a pored toga, isto tako svoje od* lične sposobnosti zalagao je na polju karitativnog rada i najaktivnije uče* stvovao u opštem javnom, kulturnom i naeionalnom životu, uvek tiho i naj* predanije. U tom radu stekao je broj* na priznanja te je medu ostalim bio izabran i za začasnog elana mesta Kranj. Bio je suosnivač i etan svih društava svojega kraja. Več od ustanovljenja tamošnjeg Sokola, pokojni brat stajao je a prvim njegovim redovima, učestvujuei naro* čito aktivno kao predavatelj na mno* gim župskim i društvenim točajevima. t Brat dr. Edvard Šavnik Po umirovljenju kao sreski zdrav* stveni referent bio je odlikovan re* dom Sv. Save IV. stepena. !Poko.mom ibratu neka je večan i častan spomen! * Gimnastičkl tečaj po sokolskom sistemu u Krapini Inicijativom agilnog jugosloven* skog učiteljskog udruženja »Gaj« za srezove krapinski, zlatarski i ivanički održan je u Krapini trodnevni tečaj (od 2. do 4. o. mj.) za »Telesnu vežbu po sokolskom sistemu«. Tečaj je vo* dio prof. Dušan M. Bogunovič iz Za* Sukno za Sokolski kroj S s fo“l u o H s o K o L u o N Ia UL [oj Pri večjih naročilih znaten popust / A. & E. SKABERNE LJUBLJANA greba u krapinjskoj osnovnoj školi. Na tečaju je bilo 60 učitelja i učiteljica iz sva tri sreza. Interesantna predavanja prof. Bogunoviča pratili su kursi* sti sa največim zanimanjem. U nizu predavanja bilo je obradeno: značenje i duh telesne vežbe po sokolskom si* stemu u osnovnoj školi, ideologija So= kolstva, historija teilesnog odgoja i Sokolstva, metodika tel. vaspitanja, organizacija SKJ — sokolske čete, raz^ deoba i značenje sokolskog sustava, proste i redovne vežbe u sva 4 raz* reda osnovne škole po osnovi, kono* pac, igre, skok, trčanje. — Dne 3. o. mj. priredio je predavanje i za sire gradanstvo i to o temi »Ideja jugo slovenstva i hrvatski deo našega naroda«, koje je bilo vrlo dobro poseeeno i od gradanstva prekidano oduševlje* nim odobravanjem. Posle predavanja razvio je učitelj sveto kriški g. O. Wolfl Batin film »Svesokolski slet u Beogradu«, a nakon toga priredilo je mesno Sokolsko društvo svom bratu iz Zagreba drugarsko veče. Tečaj je završen dne 4. deljenjem uverenja po* laznicima i animiranom drugarekom večeri u hotelu Central. Za ovaj uspeli tečaj ide hvala uz prof. Bogunoviču i upravnog odbora učiteljskog društva »Gaj«, naročito Higijenskom zavodu u Zagrebu, koji je sa znatnom potporom omogučio uči* teljstvu da učestvuje tom tečaju. Današnjem broju priložili smo po-šlanske uplataice. Ponore bralski orno-Цатато sve prefptefcrifeo^ kofi JM rini podmlrili preklale, da to Slo pre učine. One pak, koji su prelplalu več poslali, molimo, da uplalnicu čuvalu m da in predalu drugome, koji bi želeo da se prelplatt mi »Sakotokl ttaanik«. Uprava. гт i m Župa Zagreb SOKOLSKO DRUŠTVO PAKRAC. t Brat Antun Kozik. Sokolsko društvo u Pakracu izgu* bilo je ovih dana svoga dugogodišnjeg načelnika br. Antuna Kozaka. Malo je t Brat Antun Kozdk. ljudi ovakovog kova, koji bi se mogli staviti uz bok ovom oduševljenom, vrednom i neobično savesnom sokol« skom radniku. Bratski češki narod ga nam je dao. Br. Koziik ostavio je svo* ju domovinu još pre rata, da jugoslo* venskoj sredini, najpre kao voda Srp* skog sokola u Bjelovaru preda sebe celoga. bez rezerve i bez kompromisa. Kao istinski Sloven on je voleo Jugo* slavene bas kao i svoje sunarodnjake Čehoslovake. U Pakrae je došao nešto posle rata, iznesavši živu glavu iz nje* ga, jer je u njemu mnogo prepatio zbog svog širokog i dubokog slovenskog na* cionalizma. U Pakracu je dao maha svojoj neumornoj energiji prednjačeči u sokolani i na javnim vežbama, sav u zamahu, naporu i energiji. Njegovo se ime nadaleko čulo, jer se nikada i nigde nije povlačio, nalazio se, kadgod je mogao, na' svim sokolskim priredba* ma u metropolama slovenskim kao i u zabačenim slavonskim selima vežba* jući s njihovim četama. Soko — rad* nik, to je kratka oznaka njegova. I takav nam Soko nestade u 38. godini života izgrizen od podmukle tuberku* loze. Umro je 30. decembra 1930. kao pravi junak na nogama, na železnic-kim tračnicama u Zagrebu pri prelazu iz jednog voza u drugi. Poslednja mu je želja bila, da mu se mrtvu na glavu stavi sokolska kapa. Sahranjen je na Mirogoju, ispra* ćen od svoje brače i sestara, drugova i prijatelja iz Pakraca i Zagreba. Nad grobom se s njime oprostio starešina Sokolskog društva u Pakracu br. Mi* lovan Sučevič. »Sokolić« Upravo izišao je iz štampe 1. ovo* godišnji broj »Sokoliča«, lista za naraštaj Sokola kraljevine Jugoslavije u veoma lepoj opremi i sa zanimivim i poučnim zadiržajem. Preporučamo svim bratskim dru* štvima, naročito prednjacima i pro* svetarima, da najagilnije porade na širenju »So ko 1 i č a« medu našim naraštajem i da prikupe što veči broj pretplatnika. Pretplata za celu godinu iznosi Din 20, a šatje se Upravi sokol* skih flstova, Ljubljana, Narodni dom. Uredništvo »Sokoliča« moli sve naše poznate sokolske pisce, da svoje radove za ovaj naš omladinski sokolski H»t dostavljeju uredniku na adresu: J. Jeras, Ljubljana, Levsti* kova ul. 21. Pokojni brat A. Kozak bio je ze* lezničarski zvaničnik, patio je mnogo u životu, probijao se s mukom kroz njega, i opet nikada nije klonuo, uvek nepopravljivi idealista. Ispod njegove ruke prošlo je mnogo, vrlo mnogo da* našnjih naših najboljih sokolskih rad= nika. I njih će ovaj nekrolog iznena* diti. Zažaliče za njim mnogi prijatelji, za čovekom, koji je bio sav — Soko. Iza sebe je ostavio petero sitne dečice, potpuno neopskrbljene. Duž= nost bi sokolska bila, da se na ovu decu ne zaboravi. Evo terena, gde se može pokazati, koliko cenimo sokolske radnike! Slava i večna uspomena br. Antu* nu Kozaku! j£upa Beograd BOŽIĆNA PROSLAVA RUSKOG OT= SEKA SOKOLSKOG DRUŠTVA U ZEMUNU. Ruski otsek Sokolskog društva u Ze« fflunu, osnovan 3. jula 1922. godine, nepre* kidno radi skoro 9 godina. Otsek je stvo* rio dobro organizovano Sokolsko društvo, jcr su u njemu zastupljena sva odelenja jednog društva i to: članovi, članice, muški i ženski naraštaj te deca. Od 1926. godine otsek ima sopstvenu ;okolanu u osnovnoj školi u Zemunu, ko« ju je o svom trosku potpuno uredio. Pošto mu je sopstvena sokolana za priredbe mala, to je na dan 8. januara o. g. priredio u sokolani Sokolskog dru= štva u Zemunu, a prema ruskom običaju, božičnu jelku za sokolsku decu i goste. U sokolani bila je postavljena velika, potpuno bela, kao snegom pokrivena i be* lim svečicama sjajno osvetljena jelka, pod kojom je izveden ceo program božične svečanosti na ruski način. U pozdravnom govoru na ruskom i srpskohrvatskom jeziku starešina ruskog Sokola u Zemunu brat Vladimir Poljanski čestitao je gostima i članstvu Božič i pod* vukao činjenicu, da če program ove sve* čanosti, pored toga što mu je i glavni cilj zabava za decu, imati poučan /jiačaj u po* gledu prosvetno^nacionalnog uzgoja dece, jer to zahteva svaka sokolska priredba. Izvodenje programa otpočelo je iz* laskom dece sa božičnem zvezdom -— »ver* tepom« — ruskog tipa i pevanje božičnjeg tropara i narodnih božičnih pesama, koje se u Rusiji zovu »koljadne pesme«. Sa cles com pevale su i članice, koje ih uče pes vanju. Zatim je izvedena simbolična živa slika sa deklamacijom i to: na visokom postamentu stoji majka Rusija, koju sim* bolizira članica Mara Olferjeva u narodnoj starinskoj svečanoj nošnji, a dole kod nje se grupišu pretstavnici ruskog naroda: vojnik, mornar, Soko, Kozači: donski, ku* banski i terski, brdanin (pretstavnik kav* kaskih naroda), seljak i seljanka. Uz prat« nju tužne muzike Rusija deklamuje, kako je zaboravljena i napuštena od strane svih staleža, koji su dozvolili da se uništi vera, zatvore crkve, prestanu da zvone zvona, rasturi porodični i seljački život. Na to joj svaki pretstavnik ruskog naroda od» govara da če uložiti sve svoje snage za uspostavijanje svega onoga, što je uništes no. Odgovori su u vidu kratkih deklama; cija u vezi s tim koga pojedinac pretstavs Ija. Slika se završava tim, što Rusija širi svoje ruke nad ovim pretstavnicima rusko* ga naroda. Osim članice — Rusije — svi ostali učesnici žive slike bila su deca od 6 do 10 godina. Posle ove slike odelenje ženske dece u ruskoj narodnoj nošnji izvelo je ritmičke vežbe »Ruski ples«. Zatim je za odelenje muške dece pri« redena nagradna utakmica u Skokovima preko kozliča. Nagrade su bile u vidu knjiga ruskih pesnika u lepom povezu sa natpisom, da je to nagrada za božične utakmice. Kao sudijc bili su zamoljeni: brat Boško Bivolarevič, statističar Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije i sestra Olga Šidlovska, načelnica Pokrajinskog Saveza ruskog Sokolstva u Jugoslaviji. Prvu nagradu dobio je naraštajac brat Svetozar Atanackovie, drugu brat Igor Korenkevič, a treču brat Viktor Bublik. Sa ovim se je završio prvi deo pro« grama. Živu sliku i opšte sve kulturnospro* svetne tačke sastavila je sestra Eugenija Kobijcva, prosvetar ruskog Sokola u Ze* munu, a zasluga za organizaciju i izvode« nje svega ostalog pripada zameniku nas čelnika ruskog Sokola u Zemunu bratu Dimitriju Ponomarevu. Drugi deo programa bio je u tome, što su izašle članice, naraštajke i deca, kojima je starešina podelio božične poklos ne. Zatim su bile priredene sokolske igre za svu prisutnu decu sa nagradama u vidu raznovrsnih igračaka, a zatim se razvila igranka. Ruski otsek Sokolskog društva u Zes munu, kod kojega več dve godine postoji streljačka sekcija, priredio je u decembru pr. god. nagradno gadanje za članstvo, koje je svršilo letni streljački tečaj. - Gadanje izvodilo ,se iz karabina tipa »Mauzera« sa sobnim metcima u društves noj sokolani. Takmičilo se je 10 članova, od kojih su devet zadovoljili uslovima, koji su se tražili. Prvu nagradu dobio je starešina ruskog Sokola u Zemunu brat Vladimir Poljanski, drugu brat Andrija Bertels, a treču nagradu dobio je zamenik načelnika brat Dimitrije Konomaren. U proleče otvara se nov streljački tes čaj, za koji vlada veče interesovanje, jer če se članstvo vežbati u gadanju iz voj* ničkih pušaka. Žu/jo SušaJk - Ri/efeo SOKOLSKO DRUŠTVO KRK Po dolasku novog prosvetara u oktobru prošle godine osnovan je u društvu i pevački zbor, koji broji pre« ko 20 članova i ovim je popunjena praznina, koja se je u tom pogledu osečala na Krku. Zbor je u kratko vreme uspeo da uvežba več velik broj komada, koji mu sada sastavljaju re« pertoar. Nedavno je jednoglasno za* ključeno da se zbor nazove imenom dra Dinka Trinajstiča, koji u visokoj starosti i danas ovde pretstavlja oliče« nje naše borbe u Istri. Zbor če dosko« ra običi celi otok Krk. Nadalje pokrenuta je akcija za nabavku sokolskog barjaka, koji bi se imao razviti prilikom velikih proslava desetgodišnjice oslobodenja otoka Kr= ka od italijanske okupacije u aprilu o. g. Svaka pogodna prilika iskoriščuje se da se namaknu potrebita sredstva za nabavku društvenog barjaka. U tu svrhu več dulje vremena postoji na« ročiti fond, koji je osobito u zadnje vreme potrostručen. Tako je prilikom svadbe br. Ljuboniča sakupljeno 820 Din, polovina prihoda od akademije i to 600 Din, sakupljeno medu član s stvom 900 Din, gimnazijska akademija od 17. decembra 1930. dala je 1000 Din, grad Krk 500 Din i t. d. te danas sakupljena svota iznosi preko 7000 Din. Načrt za zastavu izraduje prof. Saša Šantel u Ljubljani. Na ovoj izloženoj tačei naše do« movine Sokolsko društvo Krk vrši zdušno svoju veliku sokolsku i nacio« nalnu misiju intenzivnim radom medu članstvom i gradanstvom, a naročito medu omladinom gimnazije, koja je gotovo sva u Sokolu, a sastoji se od samih Istrana. To je ujedno i najdič« ni ji ponos našeg društva. Iz uredništva Radi ograni'enog prostora bili smo prisiljeni, pored ostalog gradiva, izoetaviti i mnoge vesti iz župa i dru= štava, a što čemo doneti u narednom broj«. Raspisuje se natjeeaj za mjesto KAPELNIKA. Dužnost istoga jest glazbena nastava u Sokolu, vodjenje glazbe i pjevačkog zbora te orguljanje. Služba če se urediti zasebnim pravilnikom u obliku ugovora. Plata: 2000 (dvije hiljade) di-nara mjesečno. Uvjeti: Jugoslavensko državljanstvo, neporočnost, poznavanje srpsko-hrv. jezika, sposobnost za vršenje povjerene dužnosti. Uz dokaze po gornjim uvjetima priložiti moibi školske dokaznice po štruci i svjedodžbe o dosa-danjem namještenju. Molbe se primaju do 10. fe-bruara 1931. god. Nastup službe odmah. SOKOLSKO DRUŠTVO BAŠKA na 18. januara 1931. Starosta: P. Katarinić. Svaki Soko treba da ima Sokolijadu odličnu zbirku sokolskih i roc’o-'iubivih pesama sa slikama za dcklamovanje i pevanje radi po-dizanja sokolskog- iteškog duha od brata dr. Vojislava V. Raiića, Beograd, Kraljice Natalije ul. 14. Poštansko-čekovni broj 50.788. — Cena 20 dinara. — Praporučena i od »Sokolskog Glasnika" br. 20. od 1930. godine. Tko oglašuje, taj napreduje! i vse/i vrs/- por rafij ah^ ali risbah, i * vi* š uje najsolidnoj&e šil ar mo ST*DIU HUB LIANA DAIMATIN0VA15 ■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■■•■■■■■■■■■■■•■■■S GARANTIRANO PČEL1NJEG VRCANOG MEDA OD LJEKOVITOG BILJA razašiljem u limenim posudama od 5 kg za Din 100'—, od 10 kg Din 200 — i od 20 kg Din 380’—, franke poštarina i pakovanje. — lstu vrstu meda nudim u pergamen lončicima od 10 dkg za Din 3'50, 22 dkg Din 7'—, 3tJ dkg Din 13'—, 50 dkg Din 18' - i t!0 dkg Din 25'—. Trgovcima dajem uoblčajeni popust. DINKO BASELLI, pčelar Metkovići, Dalmacija. S ■ ■ ■ ■ s ■ „s RUDE in KOVINE LJUBLJANA,MASARYKOVA CESTA 15 Naslov za brzojavke: Rude Telefon interurban štev. 2827 En gros: svinec, cink, cin, aluminij, baker, cinkova pločevina, svinčena pločevina, pocinkana železna pločevina, cink >vo belico (izdelek Cinkarne, d. d., Celje), barve, žveplenokisla glina, aluminijev hidrad, bakrena galica, cinkov prah, katran, stare kovine, kovinasti ostanki, rude vseh vrst Tvornice cementa, kemične i drugi dobiče najbolje i naj-jeftinije leskove obruče svih dimenzija kod br. -R KEK, Dravska banovina Гранд Хотел „Петроград“ преко пута железничке станице БЕОГРАД jesu najbolje, trajne, elastične i neskližu! KOKOSOVI ČILIMI za hodnik i druge prostorije. OTIRACI za noge od kokosu trajni, praktični i jeftini Proizvada: TKAONICA KOKOSA, SARAJEVO DOBIJE SE U SVAKOJ BOLJOJ RADNJI1 Galerija naših mož naj krasi stanovanja, društvene prostore in dvorane! 1. Trubar 8. Gregorčič 15. Gangl 2. Vodnik 9. Aškerc 16. Parma 3. Slomšek 10. Tavčar 17. Župančič 4 Prešeren 11. Levec 18. Kersnik 5. Levstik 12. Erjavec 19. Maister 6. Stritar 13. Jenko 20. Finžgar 7. Jur&č 14. Cankar 21. Strosmayr Velikost: 61’5X47‘5 cm Slika a 10 Din Naročila izvršuje založništvo: Učiteljska knjigarna v Ljubljani* Frančiškanska ulica 6 LJUBLJANA, PREŠERNOVA ULICA ST. 3 j« največja regulativna hranilnica v Jugoslaviji. Ima vlog nad 430,000.000 Din. Za vse vloge jamči ljubljanska mestna obči' a z vsem svojim premoženjem in z davčno močjo. Vlogo e« sprejemajo nu knjižice In na tekoči račun. Naložbo proti od|)ovodi se obrestujejo po dogovoru kar n u J b o 1 j ugodno. Posojila so dovoljujejo na poKcstva, menico in vrednostno papirje cim u n J c e n e j e. Za malo trgovce in obrtnike obstoja pri hranilnici kreditno društvo, za pup lne naložbe pa sodni depozitni oddelek. — Za varčevanje mladino izdaja domačo hranilnike, za pošiljanje denarja po posti pa svoje položnice. Telefon št 2016 in 2616. Pošt. ček. račun št. 10 533. Uradne ure za stranke so od 8. do 12 30. Jesam li poslao pretplatu za »Sokolski Glasnik« ? Tu svoju sokol~ sku dužnost treba da još đanas izvršim! Klišeje vseh vrst, enobarvne in večbarvne izdeluje klišarna JUGOGRAFIKA LJUBLJANA SV. PcTRA NASIP ŠT. 23 1 elefon &tev. 2495 Za sokolske domove dobavljamo po najugodnejših pogojih kombinirane ojačevalne naprave za gramofonsko glasbo, kakor tudi radio prenos. Velika zaloga radio aparatov vseh svetovnih tvornic. Zahtevajte ponudbe in brezobvezno predvajanje pri SPECIALNI RADIO TRGOVINI »RADIOVAL« LJUBLJANA DALMATINOVA ULICA 13 # POLEG HOTELA ŠTRUKELJ Sokolska knjižnica počela je izlaziti u nakladi ^Jugoslovenske Sokolske ^Matice u £jubljani 1. sveska: G. Qangl, 0 sokolski ideji. JI. „ 3ng. £ado čBevc: Sokolsko prosvetno delo. lil. n 3)r. Ш-iroslav ‘Gi/rš: SVas zadatak, smer i cilj. Svaka knjižica stoji 3 S)in Takoder dobiju se krasne slike u veličini 67 X 50 cm: Dr. Miroslav Tyrš, Jindrich FUgner, T. G. Masargk Cena svak o j s lici 30 3)in ugoslovenska Sokolska ^Matica u £ j u b l i a n i, ZN a r o d n i dom Рогоr, ljubitelji t Pred nakupom zimsko - športnih predmetov si oglejte veliko zalogo smučk navadnih kakor Hickory, vseh vrst vezav in palic, maže, drsalk ter vseh za zimaki šport potrebnih predmetov pri tvrdki: J. 60REC nasL ADERHAMMER-OGRIN DRUŽIŠ A Z O. Z. —555" LJUBLJANA, MIKLOŠIČEVA CESTA ŠT. 30 trgovina s kolesi, šivalnimi stroji, avtomobilnim priborom, pnevmatiko in zimsko - športnimi predmeti, kjer se Vam nudi velika izbira po najnižjih cenah. Sokolska društva, smučarski klubi poseben popust! iMittie Save* Sokola kraljevine Jugoslavije (E- Gangl) • Glavni 1 odgovorni urednik Sijepan Čelar • Ureduje Redakcijski odsek • Za upravu i oglase odgovara Mica Košteva Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik Francč Štrukelj); svi u Ljubljani