KRALJEVINA JUGOSLAVIJA
UPRAVA ZA ZAŠTITU
Klasa 21 (1)
INDUTSRISKE SVOJINE
Izdan 1 Aprila 1932.
PATENTNI SPIS BR. 8807
Telefonakliebolaget L. M. Ericsson, Stockholm, Švedska.
Raspored kopčanja u svrhu sprječenja distorzije u pupiniziranim kablovima. Prijava od 9 novembra 1929.	Važi od 1 juna 1931.
Traženo pravo prvenstva od 9 novembra 1928 (Švedska).
Pronalazak se odnosi na neki raspored kopčanja u svrhu spriječenje distorzije u pupiniziranim kablovima ili u drugim sličnim prirodnim ili umjetnim sprovodnicima, kod kojih rastu impendanca (prividni otvor) i pridušenja proporcionalno freguenci i pri tome približno u istoj funkciji od frekvence kao i kod pupiniziranih kablova. Bio je već stavljen predlog, da se otstrane razlike pridušenja kod različitih frekvenca time, da se ukopčaju u sprevodnik impendanca ili umjetni sprovodni dijelovi, kojima se postigne neko veće dodatno pridušenje frekvenca, koje stoje pod malim^ uplivom pridušenja sprevodnike, ali kojima se propuštaju od sprovodnika jako pridušeni titraji sa nekim manjim (dodatnim) pridušenjem. Tim se rasporedom postiže očevidno neko oslabljenje prenosa govora, što se mora naknaditi pojačanjem.
Predmetom pronalaska odstrani se taj nedostatak te se ujedno postigne u praktičnom smislu potpuno odstranjenje distorzije. Pronalazak se osniva na činjenici, da se karakteristična impendanca i pridušenje mjenjaju u nekom^ pupiniziranom kablu u jednakoj zavisnosti od frekvence. To svojstvo sprovodnika može se zgodno iskoristiti tako, da se upotrebe kao pojačalo ili središnje pojačalo u vodu, elektronski cijevni releji, kod kojih se uništi povratni učinak anodnog obterečenja napetosti razvodnika pomoću povratnog dovođenja neke izjednačavajuće napetosti od anodnog kruga ka rešetkinom krugu, na neki za modulatore već poznati način (Šved. pat. br. 62633). Jedno na ovaj način kompundirano pojačalo djeluje na isti način, kao neki kompundirani dinamostroj za konstantni tok u toliko, u koliko je anodni tok pojačala kod zadane veličine dovođene rešetkine napetosti konstantan i nezavisan od veličine izlazne impendance. Napetost među izlaznim stezaljkama biti će dosljedno proporcionalna veličini izlazne impe-dance. Ako se sada optereti anodni krug prividnim otporem sprovodnika, pojačati će se uslijed proporcionalnosti među prividnim otporom sprovodnika i prigušenjem voda različite frekvence u istom razmjeru, u kojem su bile prije u vodu prigušene. Time se već uništi djelomično distorzija. Ali se može potonja i potpuno uništiti pomoću prikladnog izbora razmaka među središnjim pojačalima na red smještenim u vodu.
Pronalazak opisan je na nacrtu, u kojem su prikazana dva izvedbena primera predmeta pronalaska.
Fig. 1 prikazuje šemu kopčanja jednog izvedbenog primjera pronalaska. Fig. 2 prikazuje neku drugu izvedbu, kod koje je predviđeno po vise pojacavajucih cijevi kod svakog središnjeg pojačala u vodu.
Pronalazak se može upotrebiti za dvožična i četvorožična pojačala.
U fig. 1 prikazuju 1 i 1’ dva pomoću jednog središnjeg pojačala spojena spro-
Din. 20.
vodna odsjeka, od kojih se svaki svršava na običan način u jednoj kopiji sprevodnika 2, 2’. Među sprevodnikom i pripadajućom sprovodnom kopijom ukopčan je mjestimice diferencijalni transformator 3 i 3\ čiji su sekundarni namotaji spojeni pomoću pripadajućih ulaznih transformatora 4 i 4’ sa pojačavaiućim cijevima 5 i 5’. Izlazni transformatori za cijevi imaju tri namotaja 6, 7, 8 i 6’, 7’, 8’, od kojih su primarni namotaji 6 i 6’ ukopčani u anodni krug, sekundarni namotaji 7 i 7’ priključeni na odvodne sprevodnike, a dodatni sekundarni namotaji 8 i 8’ ukopčani su među rešetkom i sekundarnim na motajem izlaznih transformatora. Namotaji 8 i 8’ služe u tu svrhu, da bi se dovodila rešetci neka anodnom krugu izuzeta izjednačavajuća napetost, koja je uzeta u takvoj visini, da uništi povratni učinak anodnog opterećenja na razvodnu napetost. Komponenta zamjeničkog toka Vr razvodne napetosti može se izraziti sledećom jednačbom:
VR^ = Vgcv3+^ + SvaCN3 .... 1.)
r'
pri čemu prikazuje
Vgc\j
VaCNi

komponento zamjeničnog toka rešetkine napetosti.
Povratni učinak promjenljive anodne napetosti Va na razvodnu napetost.
/t pojačavajući faktor,
đVocv) Izjednasajuću napetost, koja je natrag vođena pomoću izjednačivajućih namotaja 8 i 8’ od anodnog kruga ka rešetci. Izjednačivajuća napetost uzme se tako
velika, da je	đVacV)=0. Time se uništi potpuno povratni učinak. Uslijed toga raditi će
pojačalo nekom dinamičkom karakteristikom. Kod zadane amplitude ifrekvence dovođene rešetkine napetosti dobija se dakle jedan od veličine spoljašnje anodne impendance nezavisan anodni tok, koji kod svih opterećenja, dakle također kod kratkog spoja, ne mjenja svoje vrijednosti. Drugim riječima, djeluje na isti način, kao neki kompundirani dinamostroj za konstantan tok. Izlazna napetost cijevi biti će dakle kod promenljive frekvence proporcionalna frekvenci, koja odgovara absolutnoj vrijednosti vodne karakteristike. Ta vrijednost proporcionalna je prigušenosti voda iste frekvence. Frekvence, koje su podvržene u sprovodnom odsjeku pred pojačalom najvećoj prigušenosti, dobiti će dakle najveće pojačanje.
Ali distorzija u sprevodniku može se uništiti takovim kopčanjem samo djelomično. Dok je izlazna napetost pojačala za različite frekence produktu /7.1 direktno proporcionalna, pri čemu naznačuje,7fektor prigušenja voda i 1 duljinu dotičnog sprovodnog, odsjeka određenoje na sprovodni odsijek pred pojačalom djelujuće prigušenje eksponencijalnom fuk--—/7.1.
čijom e
Pokazalo se je, da se može postići zgodnim biranjem razmaka među središnjim pojačalima, da pojačanje različitih frekvenca, praktično uzeto, izjednačuje u dovoljno tačnoj mjeri prigušenje u prethodnom sprovodnom odsjeku. Ta činjenica neka bude dokazana slijedećim kratkim matematičkim razvojem.
Karakteristička impendaca Z (prividni otpor) i faktor prigušenja/7 sprevodnika mjenjaju se u kutnoj frekvenci w te su određeni slijedećom jednačbom:
Z =
/7=
/?o
1
l-f
' tOo /
Z0 je karakteristika za niske frekvence (teoretički je cy = 0) i na isti način /?o vodno prigušenje za niske frekvence.
Granična frekvenca sprevodnika jej—
Pošto je anodni tok ia jedne cijevi uslijed kompundiranja pojačavajuće cijevi nezavisan od izlazne impendance, dalje je također jednak anodnom toku kod kratkog spoja cijevi na izlaznoj strani, može se očevidno pisati:
'a — R,
Pri tome znači:
1
— prenosni razmjer ulaznog trasformatora 4,
Mi
V2 napetost na primarnoj strani ulaznog trasformatora Ri unutrašnji otpor pojačavajuće cijevi,
M na poznati način faktor pojačajuće cijevi.
Za tu napetost među primarnim stezaljkama izlaznog trasformatora 6, 7, 8 može se staviti
Va=ia.Z.MŠ
Pri tome je
Z prividni otpor sprevodnika i
/n2 razmjer prenosa među namotajima 7 i 8 u izlaznom transformatoru.
Napetost V3 među sekundarnim stezaljkama izlaznog transformatora određena je dakle slijedećom jednačbom:
y _ Va	Zo . Va	____K- ^
Ri v-iF
u tome je
Ki
Pomisli li se radi jednostavnosti, da je sprovodni odsjek 1 priključen direktno na primarne stezaljke ulaznog transformatora 4, kako je to izvedeno praktično kod če-fverožičnih pojačala, slijedi iz toga odnošaj među izlaznom napetosti V3, i napetosti V1 na početku sprovodnog odsjeka sa pojačalom:
v,_V2.V3==e (loge^= e(s—*• 0
V1~V1 v;
Pri tome je e osnovni broj prirodnog logaritmičkog sistema i s—loge^ jed-
nak pojačanju.
Razvitkom reda dobije se
s = log,K + |(i
•K(wr+&-]
nadalje važi:
/9.1
Po
i-
===A-i+^(^r)-[1+r(^)
UD
U)
dakle je
Da postane (s—1) približno jednak O treba očevidno da se stavi loge K—[i0 . 1= O;
Sc1 = 1
Z0
t.j. logeK = l iti K= e, dake ie^^- .,((2= e
Kj
U tom slučaju je:
-/? •1=7
(.0
1
4
Ct)
a>o
_7
24’
co
Wo
Ta vrijednost je malena do neznatnosti za sve frekvence koje ne leže odviše blizu granične frekvence ~-
Iz toga slijedi u praktičnom smislu mogućnost nekog potpunog otstranjenja distorzije, ako se bira razmak među redomice jednog za drugim smještenim središnjim pojačalima tako, da je prigušenje voda za niske frekvence u bitnosti jednako osnovnom broju prirodnih logaritama. Tej razmak neka je naznačen za Ln .
Ali nije potrebno, da se vežemo na neki takav određeni razmak među središnjim pojačalima, kako je to u slijedećem dokazano.
Fig. 2 prikazuje raspored kopčanja kod jednog četverožičnog pojačala, po kojem se možemo učiniti nezavisni od nekog već početkom određenog razmaka. Ovdje naznačuje 9 i 9’ krajeve sprevodnika za jedan pravac govora, koji su spojeni pomoću središnjeg pojačala. Kraj sprevodnika 9 na ulaznoj strani pojačala spojen je pomoću transformatora 10 sa rešetkom neke prve pojačavajuće cijevi 11, koja je priključena pomoću izlaznog transformatora 12 na jedan umjetni sprevodnik. Umjetni sprovoanik je u praktičnom smislu prost od prigušenja te ima karakteristici voda sličnu karakteristiku. Ona se sastoji iz dviju paralelno kopčanih impedanca od kojih se sastoji jedan iz kondenzatora 13 a druga iz nekog otpora 14 u redu sa jednim kondenzatorom 15 i jedne ovom kondenzatoru paralelno kopčane induktance 16. Drugi kraj umjetnog sprevodnika spojen je pomoću jednog ulaznog transformatora 17 sa rešetkinim krugom nekog pojačala 18, koje je priključeno pomoću jednog izlaznog transformatora 19 na slijedeći sprovodni odsjek 9’. Oba izlazna transformatora 12 i 19 imaju na isti način kao i izlazni transformator 6, 7 i 8 u fig. 1 izjednačavajuće namotaje 8 za povratno vc^-đenje neke izjednačavajuće napetosti natrag ka rešetci.
U fig. 2 prikazan je dakle jedan spoj dviju pojačavajućih jedinica, koje su međusobno rastavljene jednim prigušenja prostim sprovodnim odsjekom. Pošto ima umjetni sprevodnik istu karakteristiku kao prirodni sprevodnik, pridobiju dolazeći titraji u prvoj cijevi 11 pojačanje, koje izjednači za sve u njima zadržane frekvence približno potpuno prigušenje u nekom sprovodnom vodu, čija je duljina Ln .
Tako pojačani titraji prolaze sada bez prigušenja kroz umjetni sprevodnik ka drugom pojačalu 18 u kojem se dovoljno pojačaju, da mogu izjednačiti prigušenje nekog drugog slijedećeg vodnog odsijeka Lm. Pred središnjim pojačalom ležeći sprovodni odsjek može biti dakle u tom slučaju duplo tako dug 2 L„ , kao što je onaj, pri upotrebi jedne jedine pojačavajuće cijevi.
Na sličan način može biti sastavljeno središnje pojačalo iz tri ili više pojačavajućih jedinica, koje su ukopčane jedna za drugom i međusobno lučene umjetnim sprovodnicima, koji prikazuju pridušenja prosto kopiranje jednog sprovodnog odsjeka duljine Ln . Može se dakle dobiti distorzije prosto prenašanje govora za mnogostruke sprovodne duljine Ln .
Ali se možemo učiniti također nezavisni od izračunane jedinice duljine Ln i birati razmake među središnjim pojačalima prema mjestnim prilikama. Jedna zadrugom ukopčane pojačavajuće cijevi središnjeg pojačala uzmu se u tom broju, da središnje pojačalo izjednači prigušenje, duljinu prethodnog odsijeka voda premašujućeg broja cijelih jediničnih duljina Ln . Pri tome treba, da se ukopča u redu sa pojačavajućnim jedinicama središnjeg pojačala neko umjetno prigušenje, koje odgovara višku tako do-bijenog pojačanja.
Kod drugih sprovodnika sa višebrojnim središnjim pojačalima potrebno je dakle, da se posveti pažnja samo tome, da ukupna količina za jedan govorni pravac, u sprevodnik ukopčanih i na različita središnja pojačala podijelnih cijevi, izjednači prigušenje viška sveukupne duljine sprovodnog voda u broju cijelih jediničnin duljina Ln, i da je ukopčano u sprevodnik neko umjetno prigušilo, koje odgovara višku pri tome dbijenih pojačanja.
Patentni zahtjevi:
ft2 J ulaznih i izlaznih
1.	Raspored kopčanja u svrhu odstranjenja distorzije, nastale u sa središnjim pojačalima proviđenim pupiniziranim kablovima ili drugim prirodnim ili umjetnim sprovodnicima, kod kojih se na isti način mjenja prigušenje u bitnosti sa frekvencom, kao što se menja sprovodna karakteristika, naznačen time, da sadržuje sprovodnih jedan ili više kompundiranih elektronskih cijevnih releja, kod kojih je u bitnosti uništeno povratno djelovanje anodnog opterećenja razvodne napetosti, na primjer pomoću povratnog vođenja jedne izjednačavajuće napetosti od anodnog kruga ka rešetkinom krugu, i koj-releji su opterećeni na anodnoj strani napomenutom kerakteristikom tako, da se pojačanje uslijed kompundiranja umjetne konstance anodnog toka mjenja sa frekvencom u bitnosti na isti način kao prigušenje.
2.	Raspored kopčanja po zahtjevu 1, naznačen time, da se biraju otpor (Rj )
/!
pojačalne cijevi, pojačalni faktor (,«) i prenosni razmjer I— odnosno
\u t
transformatora u fakvoj zavisnosti od prividnog otpora(Zo ) sprovodnika za niske frekvence,
Z
da nastanu što više moguće • /z ^	=; e pri čemu je ,,e“ osnovni broj prirodnog
v
logaritmičkog sistema, i da ukupno pojačanje pojačala za niske frekvence izjednači (kompenzira) u bitnosti prigušenje istih frekvenca u^ prethodnom sprovodnom odsjeku.
3.	Raspored kopčanja po zahtjevu 2, naznačen time, da je neki pred jednim sa jediničnim pojačalom proviđenim središnjim pojačavajućim uređajem ležeći sprovodni odsjek u bitnosti tako dugačak, da je njegova vodna prigušenost za niske frekvence jednaka osnovnom broju (e) prirodnih logariiama (Neper).
4.	Raspored kopčanja po zahtevu 2, naznačen time, da sadržuje svako pojačalo ili središnje pojačalo najmanje dvije, jednu za drugom kopčane pojačavajuće jedinice, koje su lučene približno pridušenja prostim umjetnim sprovodnicima, čiji prividni otpori su kopije prividnog otpora sprevodnika i da je izabrana u bitnosti takova dužina pred pojačalom ili središnjim pojačalom ležećeg sprovodnog odsjeka, da iznaša njegovo prigušenje za niske frekvence količini pojačavajućih jedinica odgovarajući višekratnik osnovnog broja prirodnih logaritama.
5.	Raspored kopčanja po zahtjevu 1, ih P° slijedećim zahtjevima, naznačen time, da je uzet tolik broj jedne iza druge ukopčanih pojačavajućih cijevi, da izjednačuje pojačalo ili središnje pojačalo prigušenje od po jednog Nepera, koji prekoračuju ukupno upravo duljinu prethodnog vodnog odsjeka i da je izjednačena diferenca tih prigušenja pomoću jednog u redu za vodom ukopčanog umjetnog prigušila, koje ima u ostalom isto prividno prigušenje, kao sprovodna pruga.
6.	Raspored kopčanja po ma kojem prethodnom zahtjevu, naznačen time, da ukupna količina u sprevodniku za svaki pravac govora predviđenih i na sva pojačala podijeljenih pojačavajućih cijevi izjednačuje prigušenje jedne količine cijelih jediničnih duljina, koje zajedno upravo prekoračuju ukupnu duljinu sprevodnika i da je izjednačena diferenca tih prigušenja pomoću jednog u redu sa vodom ukopčanog umjetnog spro-vodnika, čiji prividni otpor odgovara u ostalom prividnom otporu sprevodnika.
Adpatent broj 380'/.
jrtgid.