Hosžaruia piaćena u golovu Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Sokolska Prosveta« God. III. - Broj 47 L l UU... Izlazi svakog četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska nlica 6, telefon broj 2177, 314 I1LO'Vfc&Fei. uprava u Narodnom domu, telefon broj 2543 — Ljubljana • Račun poštanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku e Rukopisi se ne vraćaju Ш52 . :.............................. r—------...........................■.. :..--=^-== Na osnovu sadašnjosii gradimo naša budućnosi PROF. DR. KARLO VAJGNER, dekan medicinskog fakulteta Karlovog sveučilišta u Pragu. Tirševa bašfina lekarima (Konac) Broj pripadnika našega Sokolstva prekoračio je prvu eetvrt milijona. To je več i sama po sebi važna činjeniea, koja tek dobija pravi značaj onda, ako se ozremo po našoj širnoj domovini i ponešto podrobnije pogledamo, gde 5 kako deluju naša sokolska društva i čete. Danas više nije naša organizacija razdeljena tako nejednakomerno po Jugoslaviji, kako što je to bila pre još nekoliko godina unatrag. Ne samo, da su se ojačale sve one starije župe, koje su več pre desetak godina iskazi-vale priličan broj jedinica, več su im se u tome pridružile također i one, koje su još tada postojale, da se tako izrazimo, u kaderskom okviru, i koje su imale samo po nekoliko društava u svojim največim centrima. Danas sko-ro nije u našem Savezu župe, koja ne bi brojila više od 30 jedinica, i medu njima ne samo par, več častan broj samostalnih društava, a naravno tako-đer i primieran broj četa, koje moramo da smatramo samo kao nekakove pripravne formacije za kasnija samostal-na društva. Danas, kada se broj društava bliža prvoj tisuči, a isto tako i broj četa, mirne duše možemo da ustvrdimo, da je naša organizacija u tom pogledu na svaki način Vrlo napredovala. U vezi pak s pomenutom činjeni-com namiče se i ceo niz drugih pitanja, na koja bi bilo potrebno da podamo takoder odgovore. U tom pravcu dalo bi se kao prvo postaviti pitanje, koliko se je ojačala vrsta sta rij ih društava, onih jedinica, koje su več čitav niz godina pretstavljale vodeča društva svojih župa, odnosno svojih okru-žja. U tom pogledu treba pripomenuti, da napredak tih durštava pri njihovoj prijašnjoj konsolidovanosti svaikaico nije tako vidan, kako što je to pri mladim jedinicama, ipak nam statistički iskazi i u tom pogledu daju punu garancij u, da u njima rad ne samo da nije popustio, več je na svoj liniji pro-dubljen i da su sva društva, koja spa-daju u tu kategoriju, sačuvala svoju vodeču poziciju po župama i okružjima te da i nadalje tvore takoder žarište sokolskog rada u svome kraju. Drugo je pitanje pak, da li se je niz dobrih društava povcčao? Da li nije njihov broj ostao isti kao što je bio pred godinama, ili su im se pridružile i nove, inače mlade jedinicc, koje Pak u svojem zdravom sokolskom tak-mičenju neče da zaostanu za starijima. Takoder i u tom pogledu moramo sva-kako da odgovorimo pozitivno i da podvučemo fakat, da su mnoga mlada društva širom države pokazala, da po-sve pravilno razumevaj u svoj sok. za-datak i da ga nastoje što bolje izvršiti. Treče pak vrlo važno pitanje je ono, koje se tiče jedinica, koje su nastale takoreči usput, iz samoga odušev-ljenja, koje se javljalo u početku, ali su kasnije počele iz različitih uzroka da hramlju u svome radu, i to večinom zato, jer pri njihovom ustavljenju uslovi u dotičnom kraju nisu bili tako-vi, da je mogao ustrajni i nesmetani rad sokolskog društva da bude potpu-no obezdeden. A da li imamo u našoj organizaciji i takovih jedinica? Narav-no_da ih je, jer svaka organizacija ima sličnih pojava i teškoča. Ipak moramo ovom prilikom da konstatujemo — Ja nas se ne bi krivo razumelo — da broj takovih društava, koja iz bilo kojih razloga ne inogu da razviju svoju punu delatnost, nije prevelik, iako faktično stanje i tih jedinica nije moguče zatajiti. Ipak, župe su večinom u tom pogledu čvrste i mogu da se oslone na svoje najmočnije jedinice, te če se s odgovarajučim sredstvima u večini takovih slučajeva moči da svladaju sve slične poteškoče, čimc če omogučiti takoder i malim jedinicama častan opsta-nak i olakšan rad. Gde pak to ne bude poiazilo za rukom, biče m0.6d* umesna što brža i korenitija operacija, a to samo u korist našoj sokolslcoj stvari. Sokolske čete pak nikako ne smemo da smatramo kao jedno poglavje za se, kako smo to več i u uvodu rekli, več kao pripravne formacije za kasnija društva. U tom pogledu imali bi da pripomenemo dvoje: u prvom redu moramo, polazeči o četama s gle-dišta gornje konstatacije, istači načelo, da sokolske čete nikako nisu seo- ske, i da im usled toga pripada važan zadatak da pod sokolske zastavu sku-pe sve one državljane, kojima je sokolska misao ujedno i životni nazor. U četama stoga treba da budu okupljeni isto tako svi slojevi i sva zvanja, bez razlike spola, vere i t. d., kako što je to i pri društvima. Kakovih staleških formacija Sokolstvo ne sme i ne može da pozna. Drugo, mišljenja smo, da je bolje da se čete osnivaju tamo, gde sa-mostalno sokolsko društvo za dogledno vreme ne bi moglo u punoj meri iz raznih razloga da vrši svoj zadatak, a to baš što bi mu nedostajali oni uslovi, koji su potrebni svakom društvu. Ne smemo takoder ni gledati kroz prste na šadašnji položaj. Pored izvan-redno velikih, svestrano marnih i dobrih sokolskih društava imamo i ceo niz matijih, ponajviše mladih jedinica, koje ozbiljno teže da prema svojim mogučnostima i silama dostignu svoje starije sujedinice. Nadalje je takoder u Savezu i društava, čiji je početni rad naišao na toliko raznih zapreka i teškoča, da još nije potpuno stalno, da li če se ta društva moči održati, odnosno da li neče biti potrebna njihova reorganizacija, da bi se održali u radu i s vremenom da bi pomalo prešli u red onih posve pozitivno radinih i stva-ralačkih jedinica. Takoder i veliki broj četa, koji seže več do prve tisuče, mora da nas opominje, da se za nje ozbiljno brinemo. Isti pojav, kao i pri društvima, imamo takoder i pri četama. Mnogo stotina ih je, koje su več prebolele početne teškoče i rade upravo uspešno, vezujuči u pojedinim kraje-vima naše države sa sokolskim telesnim i moralnim uzgojem naroda takoder i rad poljodelsko-ckonomskog karaktera. To baš u tim krajevima i izi-skuju ozbiljne prilike i položaj tamoš-njeg življa. Pri tome je svakako nepo-bitno, da time vrše samo dobro delo, koje če uroditi stostrukim plodom ne samo za narod kao takav, več takoder i za našu organizaciju. Ima medutim i takovih četa, čija je sudbina još ovis-na koliko-toliko o budučnosti. Ali na-lazeči se pred zadačom da i ovima po-mognemo ne smemo pred tim da ustavnem o i da se toga klonimo. Takova je danas naša sadašnjica. Posvuda u biti vre zdravi sokolski život i sva brača i sestre rade na tome da uzdrže i da prodube rad, i da tako sokolskoj organizaciji, pored velikog broja jedinica, udare takoder i zdravu, posve stabilnu osnovu, koja če počivati na čistim temeljima Tirševog Sokolstva. Upremo li međutim danas naš pogled u budučnost, moramo pre svega da računamo sa sadašnjim položajem, i sa svojim sredstvima te da razmišljamo, kako bi bilo moguče da na naj-efikasniji način što pre našu sokolsku organizaciju podignemo u njenoj ka-kvoči što više u smislu naših ideala. Raspolažemo s ogromnim sredstvima, s ogromnim bogatstvom naših duša, silnom bdštinom dr. Miroslava Tir-ša. Velika volja, ustrajnost, požrtvov-nost, disciplina i znati podrediti svoju vlastitu ličnost celini, to su sve največe i najlepše vrline, a ujedno i tako močno oružje da se njime borimo protiv svakog nazadovanja, kao što smo bili sposobni da se baš s tim vrlinama borimo i da smo održali nejednaku borbu pred ratom, kada nam život takoder nikako nije bio ružičast. Tada je sokolska ideja slavila svoje prave triumfe nad svim svojim neprijateljima, bilo to iz vrsta vlastitog naroda, bilo pak nad ugnjetačima i zatiračima našega naroda — Beča i Pešte. Pa da bi onda danas klonuli, plašeči se daljnjega rada, kada se je, takoreči, počeo naš silni pohoti u vlasti-toj, slobodnoj Jugoslaviji? — Ne! U uvodu istakli smo, da naše Sokolstvo broji več preko četvrt milijona pripadnika. Medu ovima je dobra polovina naše sitne dece, našeg nara-štaja, a ostalo pak pripada članstvu, koje je i koje mora da bude nosilae sokolske misli, i koje je u celini pozvano da uzgaja svu decu i naraštaj u pravom sokolskom duhu. Da li je pak naše članstvo takvo, da bi bilo kakvog povoda, kakvog uzroka bojazni, da se i u buduče neče poči pravim putem? Toga uzroka nema! Na temelju sadašnjosti gradimo našu budučnost! Zato nam je u prvom redu potrebna samokritika. Sami smo pozvani da posve nadziremo svoje vlastito delo, da spoznamo sve dosadanje dobre Strane i da ih nastojimo preneti u celinu, na sve jedinice — društva i čete, da im sve te odlike predu u meso i krv, i da nam se tako još više ojačaju naši čvrsti temelji. Sto pak vidimo da se nije pokazalo kao dobro, otstranimo i nastojmo da nadomestimo s bolj im, vrednijim. Zato naša briga u prvom redu treba danas da bude, kada je takoreči prva etapa našega pohoda zavr-šena, da se vratimo sami sebi, svojoj unutrašnjosti, i da najpre dobro izmerimo naš dosadanji rad pre nego što nameravamo da učinimo drugi veliki korak napred. Ojačajmo sva naša društva, da budu po mogučnosti potpuno jednaka u ispunjavanju svih preuzetih sokolskih dužnosti, da bi tako tvorila neprodornu, čvrstu sokolsku tvrdavu, na koju če zaman navaljivati svaki protivnik sokolske misli i sokolskog uzgoja. Što je pak slaboga, nastojmo da poboljšamo, ili pak odrežimo sve one redove, koji bi mogli da preče našu potpunu konsolidaciju. Bolie to pre, nego da bi bilo prekasno. U našim pak sokolskim četama podvostru-čimo rad, da bi se njihov broj sma-njio time, da bi prešle u red društava i da bi tako kao samostalne jedinice nastavile s još večim oduševljenjem svoj započeti rad. Proces čiščenja sokolskih vrsta od svih nepotrebnih primeša, privesaka i zapreka, a koji se neprestano vrši, moramo da pospešimo i ubrzamo, da bi što pre i što spo-sobnije pokročili daljnjim korakom napred. Ne smemo ijvuiutim da zabora-vimo i na još jedriir-činjenicu. Iz svih naime naših dosadašnjih prebrojavanja sokolskih pripadnika vidi se, da se zen-skom pitanju po mnogim župama posvečuje premalo pažnje. Da li nam ne namiče takoreči i prirodni zakon, da moramo u ovom redu težiti za tim, da se u sokolskom duhu uzgaja sav narod? 1 da li da ostanu naše majke, sestre, uopče žene lepo pri tome po strani? Nikako! Ako želimo da zgradimo čvrstu budučnost, onda ne smemo takoder ni u tom pogledu da ostanemo pri dosadanjoj praksi, več baš korist sokolske organizacije imperativno nam nalaže velike dužnosti takoder i u torne pitanju. Organizaciji, koja je pozvana u prvom redu da uzgaja narod, ne sme da nedostaje ni muških, a još manje ženskih uzgojitelja i uzgojitelji-ca. Ta žena je u prvom redu pozvana da dcci več u njenoj najranijoj mladosti ucepi u krv smisao za sve lepo i dobro, za sve uzvišeno i krasno, za čim i teži sokolska misao. Baš na osnovu dosadašnjih opažanja možemo da tvrdimo, da je potrebno da se nadoknadi sve što je do sada propušteno. Samo tada, ako budemo sistematski, promišljeno i sa svom doslednošcu izdavali naš sokolski program, moči čemo da u budučnosti imamo uspeha. Sve dosadašnje pozicije očuvati, upot-puniti ih, ojačati i usavršiti u svim pravcima, koje nam nalaže sokolska misao, to neka bude naša prva parola. Nikako pak ne smemo da se žurimo i da pretičemo sami sebe, jer samo čvrst i solidan temelj biče nam jamstvo, da na našem veličanstvenom zdanju neče trebati kasni j ih popravaka ili čak i prenavljanja. I tek onda, kada postigne-mo onaj stupanj unutarnjeg razvoja, kada svi budemo videli, da svi stojimo u svojim jedinicama — društvima i četama — posve na čvrstoj osnovi, moči čemo lako da pripravimo sve, da savijemo naša sokolska gnezda takoder i tamo, gde nam za sada to prilike ne dopuštaju. Sokolska radio - predavanja RADIO - STANIČA BEOGRAD Sledeča sokolska radio-predavanja održavaju se: dne 25 o. m. predaje br. dr. Maks Kovačič o temi: »Rad sokolskih pro-svetara na prosvečivanju sokolske om-ladine«; dne 2 decembra predaje br. Lujo Lovrič o temi: »Uticaj Sokolstva na razvijanje karaktera«. Predavanja držače se otsada sva-koga petka od 19.30 do 20 časoya (pre od 20 do 20.30). Mali narodi moraju da polažu »na sve naročito pažnju za njihov zdrav razvitak i napredak«. Tirš sa svog gle-dišta procenjuje značenje zdravlja kod malog naroda. »Fizičko zdravlje, fizi-čka snaga, prvi su uslovi sposobnosti za rad, koji može da ukoči i zadrži svaka bolest, a koji se u svakom ne-dostajanju sile i svežine smanjuje tc time gubi na svojoj vrednosti. Iako je kod svakog pojedinca ovo smanjenje skoro neprimetno, ali je često, to se smanjenje uvečava pri tisučama, pri milijunima u velike svote te pretstav-Ija dakle ukupno jedan ogroman gubi-tak materijalne i duhovne proizvodnje, što znači u narodnom gospodarstvu jednu veliku i nenadoknadivu štetu. Ova stvar je sa stanovišta narodnog gospodarstva toliko važna, i istina toliko nepobitna, te u stručnim krugovi-ma tako opčenito poznata, da več sama po sebi potpuno pobeđuje sve pred-rasude i kod onih, koji se ponose sa svojom važnošću i oštroumnošču.« »Od zdravlja i telesne sposobnosti naime ovisi iznad svega delatnost naroda, njegova radna snaga, vek pojedinca, a s time u vezi i količina i naročito kakvoča materijalne i duhovne proizvodnje te nadalje i sposobnost za odbranu, a dalje, isto tako je u tesnoj vezi i neslomivost, istrajnost i moralna sposobnost — vrline, koje su za jedan narod to važnije, što manji je broj njegovih pripadnika«. Iz ovih Tirševih reči vidi se, da je on prvi razumeo, od kakvog je zna-čenja za mali narod jasno formulirani zdravstveno vaspitni cilj telesnog od-goja te njegov narodno gospodarski cilj, u koliko je izražen naporima za uzdržavanje i učvrščivanje zdravlja ce-lokupnog naroda. Ali Tirš je isto tako razumeo potpuno i eugenički cilj telesnog vaspitanja, t. j. da se u životu istine, svega dobrog i opčenitog napret-ka uzdrži samo zdravo i silno potomstvo. Zato mora telesna sposobnost da kod sviju bude vaspitana kao konsti-tucioni ulog u največoj meri. Misao: podržavati narod pri onoj svežoj i stalnoj snazi, pri onom zdravlju i čilo-sti, koja narodima ne dopusta da umi-ru, a koja uvečava radnu snagu i rad naroda, misao starati se za regenera-ciju naroda te za njegovu eugeniku izražena jc po prvi put od Tirša. Tirš bio je takoder prvi, koji je označio program, -kako to treba sprovoditi u delo. Svojom sociološkom i rasno-higi-jenskom formulacijom Tirš je udrio program čitavom znanstvenom nastajanju i proučavanju ovc stvari, te time pokazao znanosti put, kako ima da se drži prema potrebama života, te na koji način da sc zauzme »za uzdržavanje naroda pri onoj svestranoj mladosti i pri onoj stalnoj i čiloj sili«. Svi radenici, a u prvom redu lekari i pe-dagozi, moraju se sjediniti, da očuvaju i razviju zdravlje, otpornost i radnu energiju sadašnje, a time i buduče generacije. Za obstinjenjc Tirševog nauka treba nam čistih, značajnih i pravičnih ljudi, oduševljenih za sustavnu, neisprosnu borbu za novog češkog čo-veka, za zdravlje njegovog tela, za pro-svetljenost njegovog razuma, za oseča-nje svega dobrog, za potpunost njegovog karaktera. Za ovakav rad mogu se iz Tirševih misli uzeti sledeče karakteristične oznake: celokupni rad neka je usmeren u prvom redu za celinu a to na osnovu gesla: pojedinac ništa, celina sve. Dalje, potrebno je držati na umu POPULARNA SOKOLSKA RADIO-PREDAVANJA Sledeče popularno sokolsko radio-predavanje održače se dne 27. o. m.; predaje br. Filip Tošovič o temi: »Iz novije istorije telesnog vaspitanja«. Ova popularna sokolska radio-predavanja održavaju se svake druge nedelje od 15.30 do 16 časova (pre od 17 do 17.25). Produženje Sokolske ižložbe Uprava Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije odlučila je da zbog velike posete na Sokolskoj izložbi i da bi se svuda i svagde Tiršcve reči: telesno i deliinično i moralno vaspitanje i ople-menjivanje celokupnog naroda, vaspi-tati ga u njegovoj snazi, junaštvu, vite-štvu i za uvečanu odbranu; starati se za sprovodenje ovih nastajanja svim načinima i sredstvima, da se time »dobro nadoknaduje boljim, sa živim ose-čanjem za napredak i s otporom protiv udobnosti, što znači drugim rečima poznata sokolsku bazu: večiti pokret, ve-čito nezadovoljstvo. Nikako se ne sme odbacivati ono tude, a što je dobro, pošto Tirš ikaže: Ne smemo se tudim stvarima niti suviše diviti a još manje ih odbacivati jer su tuđe. ! U biologiji naroda nikako ne mogu da važe drugi prirodni zakoni o ra-stu od onih što važe za svakog pojedi-naca; pre svega narodnim životom ravnaju: princip savladavanja samoga sebe, dalje, princip diferenciacije rada; ali istovremeno mora da bude osi-guran i sklad sviju spomenutih elemc-nata. Čovek ne postaje čovekom sam po sebi več samo kao deo celine tc u radu za tu celinu. Čovek stanuje na površini zemlje kao kolektiv, nesposo-ban da živi osamljen i u potpunoj ne-zavisnosti od ostalih ljudi; za to mora na svakom mestu i u svako vreme da podredi svoje lične koristi i običaje koristima i redu celine. U borbi za vlastitu slobodu on mora da nastoji da se bori i za slobodu ostalih i da svoje nedostatne snage, udružene sa snagama ostalih pojedinaca, posveti službi celine, naroda. Istorija nas uči, da su često puta egoistički ciljevi pojedinaca delili narode u neprijatcljske redove, čime su se ti i podržavali; zato je ncophodno potrebno, da se sa svim sredstvima mora težiti za što užom šaradnjom sviju elemenata u jednoj nedeljivoj celini. Zato verujemo, da je vrednost svakoga čoveka u tome, kako i u koliko želi da služi celini. Ovu unutrašnju, organičku podredenost pojedinca cclini Tirš je izra/.io svojim jezgrovitim, bitnim geslom: pojedinac ništa — celina sve. I ako trajanje života jednog pojedinca protstavlja spram života naroda i ljudstva zap.ravo tek jedan inaleni deo sekunde, i za ovo ve-oma kratko vremensko razdoblje potpuno važi primer: pojedinac ništa, celina sve. On važi za sadašnjost i budučnost. Samo potpuno izvršen je svojih životnih zadataka i dužnosti daje stari joj generaciji pravo, da s radošču i ljubavlju predaje plamenu zublju na-pretka sledečoj, mladoj generaciji, generaciji novoj, koja je pripravna i spremna da služi istoj misli boljim metodama, efikasnijim oružjem, i koja če moči da povede narod boljim istraj-nim i radosnim radom u novu, bolju budučnost. Što najviše moguče sreče, što najviše moguče za narod! Život našega naroda, njegov razvitak i napredak. biče izraz naše volje; on če pokazati i to, da smo razumeli, kako treba da se odbranimo od spo-Ijašnje i unutrašnje opasnosti. Život naroda biče rezultat naših snaga, vaspitanja i morala. Jačina uzajamnih biča kao što su narodi nije vazda u pravom razineru spram broja pojedinaca: zato je taj razmer kod naroda, malobrojnog, neizmerno mnogo ovisan od jakosti svakog pojedinca, od njegove snage, sposobnosti, otpornosti, čvrstog značaja, pra-vednosti i poštenja. Zdravlje je onaj činilac, koji odreduje sreču pojedinca poseta iste omogueila što večem broju, da se trajanje Sokolske izložbe u Beo-oradu produži do kraja ove sedmice, t. j. do 27 o. m. zaključno. Prema tome Sokolska izložba u Oficirskoin domu zatvoriče se u nedelju 27 novembra u 7 časova uveee. Do ovoga vremena izložba če biti otvorena svakoga dana od_8 ničl£.og odbora Saveza SK.J Iz sednice saveznog TO održane 2 novembra 1932 Savezni načelnik br. Ambrožič podneo je izveštaj o sednici načelnika Saveza Slovensko Sokolstvo, kojoj je prisustvovao od 10 do 13 t. m. u Pragu. Iz njegova izveštaja vidimo, da je izrekao Savez Slovensko Sokolstvo za-hvalu Sokolu kraljevine Jugoslavije na onako časnom učestvovanju i saradnji na svesokolskom sletu u Pragu, nadalje, da če se sastaviti novi jedin-stveni telovežbački red za SSS, koji če biti poslan čim bude sestavljen takoder i načelništvu Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije na proučavanje. Savez Slovensko Sokolstvo biče reformiran po načelima apsolutne demokracije, te če savezna pravila biti u tom duhu i iz-menjena. Na toj sednici bilo je takoder br. Ambrožiču postavljeno pitanje, što je Soko kraljevine Jugoslavije pri-redio u proslavu 100 godišnjiee ro-denja dra M. Tirša. Da bi bilo moguče sabrati sve potrebne podatke o našim priredbama u proslavu 100 godišnjiee Tirševa rođenja, te h (lati na raspolaganje za arhiv Saveza Slovensko Sokolstvo, odlučuje se da se Str. 3. I ISKUSAJTE GA PRHE KUPNJE I QD NOVI „HIS MASTER’S VOICE“ superheterodyn američki RADIO APARATI svakako će Vas u pogledu KVALITETE i CIJENE izn enadi ti Prodaju vrše iskijučivo autorizirani trgovci THE GRAMOPHONE COMPANY LIMITED God. III. — br. 47 pozove s okružnicom sve župe, da j izveste Savez o tim priredbama. Na \ sednici Saveza Slovensko Soikolstvo j raspravljalo se je takoder i o fau- j ducim sokolskim sletovima. a pogotovo j o pokrajinskom sietu god. >933 u Ljub- j ljani, koji se prireduje takoder u vezi za 70 godišnjicom Sokolstva na našem Jugu. Smučarska takmičenja, koja če se prirediti meseca februara 1933 kao uvod u pokrajinski slet, vršiče sc, ako se b.udu prijavila za ta takmičenja ba-rem. 3 sokolska saveza, pod nazivom »Smučarska takmičenja Sveslovenskog Sokolstva.« Br. načelnik je izvestio, da je pri-sustvovao takoder i zboru župskih načelnika ČOS, ko ji se obdržavao isto-vremeno sa sednicom SSS. Sazvana je sednica načelništva Saveza SKJ za subotu dne 26 t. m. u Ljubljani u prostorijama Jugoslovenske sokolske matice u 3 sata po podne. Za naredni dan, t. j. za u nedelju dne 27 t. m. u 9 časova prc podne sazvana je sednica šireg TO za pokrajinski slet u Ljubljani 1933 god. Nakon te sednioe tpokazaće se proste <\-ežbe svih kategorija odredene za taj pokrajinski slet, osim vežaba za decu, koje još nisu sastavljene. Svi otseci saveznog TO po svakoj sednici treba da sastave zapisnik do- telovežbačlcog sveta DESETA GLAVNA SKUPŠTINA DTJ U PRAGU Več smo pisali u našem listu, da se je лл danima 28 do 30 oktobra odr-žavala u Pragu glavna skupština DTJ. Iz naknadno stiglih opširnijih izveštaja možem« navesti sledeče intersantne momente: ueestvovanje na skupštini bilo jje upravo neočekivano, odlično. I pored te&ke krize, koja najviše poga-da radništvo, sakupilo se na skupštini preko S0Q delegata, koji su zastupali skore sve jedinice DTJ, a kojih je sada 1254 .sa 138.790 pripadnika. .Glavni zaklj.učak bio je priređenjc treče rad-nieke Olimpijade u Pragu, dalje se je odbilo predlog da bi se u DTJ uvelo nogomet. Pored manje važnih zaklju-eaka zaključilo se još. da če se izvesti manje promene u odori svih kategorija. NEMAČKI TURNER! U RUMU NI JI Nemačka telovežhačka i spoVt; a društva u Rumuniji, njih 30 na broju, ujedinila su se u zajednički savez, koji sada broji oko 8000 pripadnika. Ovaj savez prijavio se centralnom vodstvu Turnera s molbom, da ga primi u sa-stav turnerske organizacije kao zaseb-nu župu (gau). Nemački turneri u Ru-muniji počeli su, primenivši primer na-šeg Sokolstva, da osnivaju seljačke čete za koje se izradio posebni plan i sastavile posebne vežbe. VESTI IZ NEMAČKOG TURNER-STVA U godini 1933 održače se u Štut-gartu 15 slet nemačkih turnera. Da bi bilo ueestvovanje što veče, izvešče članovi slavnosnog odbora zajedno s članovima sletskog i propagandnog odbora propagandnu turneju po nemačkim gradovima. Oni če posetiti, po dosa-dašnjem načrtu, 54 grada u koje če do-ći i delegati društava iz okoline tih gradova. — Da suzbije besposlicu organizo-vao je savez turnera interesantni! akci-ju. Votirao je veče sume za radove u onim jedinicama ili u bližini tih u či-jim se krajevima pojavila najteža bes-poslica. Ovc sume upotrebljene su za gradnju ili modemizaeiju telovežba-čkih domova, za uredenje letnjih vež-hališta i t. d. Ovima se pobija bespo-sliea na taj način da se daje besposle-nian članovima me potpora, nego posao i zarada, a da pri tome ima još organizacija sama trajnih koristi. ORLOVSKA EKSPEDICIJA U POLJSKU Češki Orlovi t. j. hanačka župa Sramkova spremaju ekspediciju u Polj-sku, i to u Krakov i Čenstohovu. Kao povod služi im 250 godišnjica pobede Jana Sobieskog nad Turcima, koja če se svečano proslaviti u čitavoj Polj-sboj. Izgleda medu tim, da su po sredi drugi momenti', koji idu za tim da raz-dvoje poljsko Sokolstvo, koje je do-duse verno katolicizmu ali i Tirševom Sokolstvu. TELESNI UZGOJ NA OPŠTINSKIM ŠKOLAMA U ŽENEVI Na osnovu posebnog federalnog zakona iz godine 1928 bio je telesni uzgoj po školama postavljen na jedin-stvenu osnovu. Telesni uzgoj je oba-vezan za svu decu od 7 do 15 godina s naj manje po dva sata nedeljno. Pojedini kantoni pak, mogu broj tih časova povisiti na 5 sati nedeljno. U ženevskim muškim osnovnim školama postojc najmodernije uređene vežba-onice i letnja vežbališta. Vežba se če-tiri puta nedeljno po 30 minuta, od toga 20 minuta proste vežbe, a 10 minuta tične sednice, umnožiti ga i porazdeliti medu članove saveznog TO, da budu na taj način pravovremeno obavesteni o svim predlozima odnosno zakljtičci-ma, pre nego što se bude o njima ras-pravljalo i odiučivalo pred saveznim TO. Za župske ispite, koji če se vršiti u Novom mestu dne 3 i 4 decembra t. g. odreduje se za predsednika ispitne komisije br. Jakob Jesih, a za Celje dne 11 decembra br. Jože Smertnik. Brata dr. Viktora Murnika, koji je autor članskih prostih vežaba iz svesokolskog sleta u Ljubljani god. 1904, umoliče se za dozvolu, da bi moglo starije članstvo izroditi te vežbe na pokrajinskom sletu u Ljubljani 1933 godine. Ispiti za smučarstvo vršiče se dne 27 i 28 novembra 1932 g. u Ljubljani u prostorijama Jugoslovenske sokolske matice (Narodni dom), nadalje dne 11 decembra 1932 u Celju (Narodni dom), te dne 18 decembra u Jeseni-cama (Sokolski dom). Za pretsednika ispitne komisije odreduje se br. Dušana Podgornika, a za ispitivača brata »Antona Buh i Augusta Ravhekara. Neobavezni sastanci članova saveznog TO biče otsada u prostorijama Jugoslovenske sokolske matice (Narodni dom) svaki dan od 4.30 do 6 časova u veče. razne igre. Pored ovoga posvečeno je po jedno popodne u leti raznim granatna lake atletike i plivanju, a zimi smučanju i klizanju na ledu. Svake zime se za vreme pogodnih snežnih prilika na četvrtak održavaju za decu celodnevni smučarski tečajevi na bregu Živin a la Peli. Sličan je telesni uzgoj i za de-vojke, samo što se kod njih više gaji ritmika, a izostavlja sve one vežbe, koje ne odgovaraju konstrukciji i organizmu devojaka. 465 godišnjica Mostara. Godine 1466 zauaeii su i porušili Turci Blagaj, poslednji slobodni hercegovački grad i dotadanje sedište bosanskih kralje- 1ШI Ž.zrpa Banja Luka SOKOLSKO DRUŠTVO BANJA LUKA Otkriče spomenika Petru Kočiču U nedelju 6 o. m. otkriven je na najsvečaniji način prvi spomenik u ovom kraju — Petru Kočiču, narod-nom tribunu, revolucionaru i književniku, u prisutnosti izaslanika Nj. Vel. Kralja, bana Vrbaske banovine, te izaslanika brojnih društava iz mesta i sa strane. Sokolsko društvo Banja Luka pri-sustvovalo je ovome otkriču korporativno sa svima svojim kategorijama i to u odorama bilo je: 2 članice, 23 člana, 25 ženskog i 20 muškog naraštaja, a ostali u gradanskom odelu. Osim toga ovoj svečanosti prisustvovala je Sokolska četa Opsečko sa 19 i Sokolska četa Šljivno sa 16 članova, koja je ujedno položila venac na spomenik s natpisom: »Sokolska četa sa Zmijanja — Petru Kočiču«. Obe čete su bile u lepim narodnim nošnjama svoga kraja. Svečanost je počela pomenom Petru Kočiču u ovdašnjoj srpsko-pravo-slavnoj crkvi. Zatim je pretsednik društva »Zmijanje«, koje podiže ovaj spomenik, gospodin dr. Vas® Glušac, odr-žao prigodan govor o životu i radu, te značaju Petra Kočiča, pa je spomenik otkriven i predan gradskoj opštini na čuvanje. Iza g. dr. Glušca govorio je još ban brat Milosavljevič, položivši takoder venac, a zatim brojni pretstav-nici društava i prijatelja pok. Kočiča. Položeno je oko 100 venaca, koji su pokrili postolje spomenika. U ime Saveza SKJ položio je brat dr. Stevan Moljevič, kao izaslanik Saveza, kra-san venac na Kočičev spomenik. Spomenik su izradili gg. Antun Augustinčič i Ivan Radnuš, umetnici iz Zagreba, veoma lepo i precizno, a pret-stavlja Kočiča u stavu govornika. SOKOLSKO DRUŠTVO BANJA LUKA U ponedeljak 14 o. m. održana je plenarna ecdnica uprave Sokolskog društva Banja Luka, na kojoj su pod-ncli svoje referate voditelji pojedinih sekcija. Br. statističar referisao je o stanju članstva u društvu koncem oktobra meseca. Prema tome referatu društvo ima 262 člana i 77 članica, od toga 18 vežbača i 3wešbačice. Naraštajsko ode-Ijcnje ima 42 naraštajca j 20narastajki. »SO KO L S K I GLASNIK« va, od kojih je poslednji bio Stjepan Tomasevič. Več krajem iste godine počeli su s gradnjom novog glavnog mesta, tako da je godine 1467 več posto-jao Mostar. U dubrovačkom arhivu po prvi put se spominje Mostar u godini 1474, dakle sedam godina kasnije. * Jubile j brnskog kazališta. O ve go- dine slavi Narodno kazalište u Brnu 50 godišnjicu svog opstanka. Brnsko kazalište bilo je prvo kazalište na svetu, koje je bilo potpuno osvetljeno elektrikom i imalo svoju vlastitu elek-tričnu centralu. Čitavu električnu in-stalaciju izvelo je Edisonovo električko društvo, jer u ono doba Evropa još ni j e imala odgo varaj učih tvornica. * 70 godišnjica Gerharta Hauptmana. Dne 15 o. m. proslavljena je u Ne-mačkoj, pa i u Onostranstvu, 70 godišnjica roden ja največeg savremenog ne-mačkog pesnika i pisca Gerharta Hauptmana. Rodio se u Nemačkoj Sle-ziji pod Krkonošima. Hteo se posvetiti kiparstvu, ali brzo prelazi na poeziju. U 27 godini več ga vidimo u literarnem svetu sa svojim prvim dramat-skiin delom: »Pred izlaz sunca«. Ove godine napisao je novo svoje dramat-sko delo: »Pred zapad sunca«, u ko-jem se očituje još njegova puna pes-nička snaga. Dug je niz njegovih drama i skoro sve su prevedene na strane jezike i igrane po svetskim scenama, pa je time prešao granice svoje otadž-bine i postao svojina čitavog kulturnog sveta. * Renovirana »Opera komik« u Parizu. Poznata pariška »Opera komik«, koja je bila po stilu i uredenju jedna od n a j p one sr učeni j ih pozorišnih zgra-da Pariza, sada je ne samo renovirana, nego i delomice pregradena, tako, da su skoro svi nedostaci otpali. Da je oprema sjajna, o tome ne treba ni govoriti, pa je »Opera komik« danas naj-luksuznije pozorište Pariza. $ Usud ruskog pisca emigranta. U bolnici u Beču umro je 13 o. m. od posledica bede -i gladi ruski pisae i pre rata poznati č urn a list Vasilije Petrov. Nakon revolucije i on je s hiljadama intelektualaca ostavio svoju otadžbinu, a poslednje godine preživljao se kao , kolporter novina. U diskusiji, koja se je iza toga razvila, konstatovano je, da je to od-više mali broj za matično društvo župe. Ovome bez sumnje lošem stanju društva krivo je nepodesnost sadanje vežbaonice (sala Učiteljske škole), koja je vrlo udaljena i nema nikakvih sporednih prostorija u kojima bi se mogao razvijati ostali rad društva. Osim toga u gradanstvu i medu omla-dinom zavladala je takva indolencija i nemar za podizanje fizičke snage naroda, da to mora zabrinjavati. Zaključeno je, da se posveti veča pažnja vež-bačem članstvu i da se ovome zlu stane na kraj. Br. starešina, koji vodi brigu o gradnji sokolskog doma, izvestio je, da se dom stavlja pod krov i da če do 15 decembra nekoje dvorane biti iz-gradene i osposobljene, da se u njima počne s radom. Ova vest je vrlo po-voljno delovala na sve prisutne. Br. prosvetar izvestio je, da je u prošlom mesecu održano 7 govora pred vrstom. Priprave za proslavil prvog decembra su u toku, ali obzirom na to da se rad Prosvetnog odbora nije mogao razvijati kako treba, biče i ova proslava skromnija nego prošlih godina. Mnoge sekcije, kao pevačka i tam-buraška, ne mogu da rade, jer nemaju potrebnih prostorija. Pozorište lutaka je u osnivanju. Glave za lutke se iz-graduju i biče sve do konca o. g. do-gotovljene, pa se nada, da če pozorište lutaka sledeče godine početi radom. Prosvetni odbor je organizovao toku ovog meseca dva javna predavanja za šire svoje članstvo i gradanstvo, koje je održao u dvorani Narodnog pozorišta brat dr. Vlado Dvorn.ikovič o veoma zanimljivim temama i to: 1) Karakterologija. nova nauka za poznavanje tipova Ijudi.^ To je sinteza naj no vi j eg rada nemačkih i engleskih psihologa i 2) »Živolna filozofija mo-dernog čoveka i principi za ophodenje s ljudima«. Svi su izveštaji primljeni na znanje. — M. H. SOKOLSKO DRUŠTVO DVOR Pripreme za proslavu ovogodišnje-ga sokolskoga i narodnoga praznika, .dana ujedinjen.ia, otpočelo sc u našem društvu još poče.tkom meseca septembra o. g. te su sve kategorije, koje če istupiti u potpunom broju svoje vežbe uvežbale i spremile se za veliku svečanu akademiju, koju če prirediti naše društvo toga dana. Na večernjoj akademiji naš nara-štaj i deca odigrače pozorišnu igru u 4 slike »Dobrotvor«, muška i ženska deca odvežbače zajedničke vežbe »Ta- mo daleko«, dok če naraštaj rnuški 1 ženski istupiti s posebnim točkama, članovi i članice radiče zajedničke vežbe (petorku), te članovi svoje proste vežbe. Prvi deccmbar ovc godine u našem malom mestu očekuje se s velikom ra- j doznalošču, jer če toga dana naši me-, Stani videti rad i uspeh našega društva kroz vreme od 3 meseca. Pogotovo se tomu danu vesele roditelji našega naraštaja i dece, jer če tada prvi puta imati prilike da vide svoju decu na pozornici. Tamburaška sekcija počela je da uvežbava pojedine igre odredene za tu večer, a pevački zbor če otpevati našu državnu himnu i još neke točke. Program za proslavu 1 decembra utanačen je ovako: 1) Govor brata starešine dra Branka Barača, nar. poslanika; 2) Državna himna; 3) »Dobrotvor«, igrokaz u 4 slike (izvode naraštajci i deca); 4) »Pe-torka«, izvode članice i članovi; 5) Vežbe ženske i muške dccc »Tamo daleko«; 6) Pesma; 7) Vežbe ženskoga naraštaja, 8) Vežbe članova; 9) Vežbe muškog naraštaja; 10) Recitacija »Nad grobovima pomrlih junaka«. Na dan 1 decembra odreden je skup svega članstva u sokolskom domu te zajednički polazak u crkvu, a posle toga održače govor brat starešina dr. Branko Barač. Nakon toga obaviče se zakletva novoupisanih članova, a zatim zajednička sednica upravnog i nad-zornog odbora. — Lj. B. Ž.upa Beograd ŽUPSKO SVEČANO SOKOLSKO VEČE Na dan otvaranja Sokolske izložbe priredila je Sokolska župa u Beogradu svečano Sokolsko veče u velikoj dvorani Sokolskog društva Beograd I. Ovom svečanom Sokolskom večeru prisustvovali su pored brače iz uprave Saveza i skoro svih starešina sokolskih župa te mnogobrojnog članstva beo-gradskih društava još gg. ž. Lazič, min. unutr. dela, R. Flider, poslanik bratske Češkoslovačke Republike i i pretstavnik poljskog poslanstva. Vojna muzika otsvirala je sokolski marš i time je počelo svečano veče. Iza ovoga je starešina župc kratkim govorom pozdravijo prisutne osvrnuvši se na dogodaje, čiju dvadesetogodiš-njicu sada slavimo. Nakon himne, br. prosvetar župe, u veoma lepo razlo-ženom i dokumentovanom govoru, izneo je značaj balkanskog rata. Vojna muzika je iza ovoga otsvirala »Hej Sloveni« što su svi prisutni stoječki sa-slušali. Muški naraštaj Beograd V vežbao je sa&tav nepoznatog autora: »Junak iz Like« dosti slabo a takoder i muzi-čka kompozicija. »Različnosti« izvedene po m. naraštaju Beograda J veoma je lep i dobar sastav. Šteta što nije isto tako i izveden. — Br. Stevan Žakula recitovao je eetiri pesme: sve od Al. Šantiča (»-Pred Bitoljem« i »Prierenc stari«) i dve od J. Dočiča (»Dubrov nik« i »Ave Serbia«). Br. recitator do bio je spontano i borno odobravanje. Za ovim smo videli več poznatu odličnu stvar sestre Hanje Vojnovič' »vežbe na gredi«. Izvedba od strane članica Beograd »Matica«. Kod ovogu bi se dak> primetiti, da je šteta što vežbanje nije bilo ni aialik onomu na akademiji, iaJa smo prvi put videl; ovu stvar. — M. naraštaj istoga dru štva izvco je skokove preko stola, at skokom sa pružnog mostiča veoma le po. — Ž. naraštaj Beograd M pokazao nam je neki mali balet, koji se gleda očima, izgleda, svideo. Kao zavržna tačka bila je vežbanje iupskog odeljc-nja članova na razboju, materijal vrlo dobar. Vidno se isticao prvi vežbač, koji je znatno otskakao od ostalili Videli smo dve zajedničke i jednu po-voljnu vežbu. Svaka vežba je izvedena na unapred utvrden način, nije bilo prekidanja, i lutanja kod izvedbe, što svedoči o homogenosti odeljenja, рл ipak verujemo da beogradska župa ima i boljih vežbača. Rekli smo napred da je prvi vežbač, a ujedno i vodnik odeljenja, znatno otskakao od ostalih, medutim to on nije smeo tako vidno istieati, i trebao je svoju izvedbu pri lagoditi ostalima i sve ovo se odnosi naravno samo na .zajedničke vežbe. Zbog svega toga je vrednost odeljenja znatno pala pred očima gledalaca. — Na kraju čemo ueiniti nekoliko opštih primedžim. Ne znamo ko je bio aran žer celog ovog večera, ali je njegova sveta dužnost bila da se postara za red, mir i tišinu za vreme izvodenja programa, a naročito za vreme govora brata starešine i prosvetara. Isto tako treba i ona brača, koja su bili na galc rijama i u dnu sale, da znaju da si. dužni za vreme izvodenja programe biti u tišini, ako več rad ničeg drugog, a ono iz dužnag postavanja prama go-vorničima i ostalim sudelovačima. So kolska tchnička strana programa bila je i 4i pogledu sastava i u pogledu nje-govog ievodenja ispod onoga što beo gradska župa treba, mora i može da da. M. B, N. Zupa Celic SOKOLSKO DRUŠTVO HRASTNIK Sokolsko gledališče je pričelo letošnjo sezono v znamenju ponavljanja. Prejšnji mesec je bila odigrana Golarjeva burka »Dve nevesti«, v nedeljo 20. t. m. pa so dali peto reprizo »Treh vaških svetnikov«, in to pot z gosti iz Krškega. (Prvotno so bili napovedani Kranjčani). Gosta sta kreirala vlogi učitelja in županove hčere. Prvo je igral br. Rak, drugo pa s. Valandova. Gosta sta rutinirana igralca, ki sta sc med domačimi takoj znašla in ob vsestranski opori soigralcev rasla in v drugem dejanju zrasla tako, da sta bila pri odprti sceni nagrajena z veli kim aplavzom. Rakov učitelj je fin, elastičen in popolnoma naraven — neprekosljiv! Sir. 4. — "П|Г ■- »SOKOLSKI O L A S N I K« God. III. — br. 4 7. Tudi sestra Valandova je podala Fani tako kakršna je in kakršna mora biti. Ima sila prijeten glas! To pot smo videli na našem odru tudi s. Lavračevo, ki je izoblikovala izboren tip hribovske mame. Izborno! Brat Freycr je igro nanovo režiral, br. Čander jo je poživel z originalnimi pevskimi vložki, igralci in orkestraši so dali kar so največ mogli, publika v nabito polni dvorani pa hvala Bogu tudi — in lep večer je bil. V petek 18. t. m. je smučarski odsek oskrbel propagandno predavanje s skieptičnimi slikami. Predaval je Ante Gnidovec iz Ljubljane ter prikazal lepoto »belega športa« kar najbolje. Cesar pa ni storila njegova uglajena beseda, pa so dodali krasni diapozitivi. Udeležba je bila razveseljiva posebno še, če pomislimo da je bil delavnik. Župa Maribor BRATU VACLAVU PRORAZILU V SPOMIN Turobno se je razlegal glas malega zvončka naše župnijske cerkve 21. t. m. opoldne. Naznanjal je vsem prijateljem in znancem daleč okrog po našem srezu, da je zatisnil oči konjiški lekarnar Vaclav Prorazil, človekoljub, velik prijatelj narave. Gozdne živalice so si tiho pripovedovale, da je umrl njih zaščitnik, ribice v naših vodah so švigale nemirno, kakor bi hotele pokazati strah, ko jih ne bo več obiskoval in se z njimi razgovarjal njih ljubitelj in gojitelj. Z Narodnega doma — sedeža nacionalnih organizacij, z občinske hiše, z obeh šol, z Okrajne hranilnice, s privatnih hiš so plapolale žalostno črne zastave, kmalu so se oglasili vsi zvonovi z zvonika, največji zvon je nekako počasi in s težavo oddajal glasove, kakor da bi se upiral zvonenju za možem, ki je mnogo, mnogo prehitro moral zapustiti, udan svoji usodi in božji volji, ta lepi svet. Nad Konjicami je zaplapolal angel miru in žalosti, ljudje zmajejo z glavami in ne verjamejo, da Vaclava ni več in da ne bo nikoli več med nami. Rojen 3. marca 1882. leta v Kraljevem Gradcu na Čehoslovaškcm, je po končani gimnaziji v Chrudinu in končanih univerzitetnih študijah v Gradcu leta 1898. dobil lekarno v Konjicah, v časih, ko je bilo izredno težko in nevarno biti nacionalen. Na Češkem je živel samo 4 leta in je prišel v Konjice že leta 1886., tako, da je Vaclav dejansko naš rojak pri čemur pa ni nikoli pozabil na svojo češko domovino in si zapomnil klic svoje domovine, da mora biti slovanskim narodom dana popolna svoboda, ki jo bomo dosegli s podrobnim delom v gospodarskih in nacionalnih organizacijah, v prvi vrsti v Sokolstvu. Z vso vnemo se je v svoji moški dobi takoj lotil tega dela in v kratkem zavzel vplivna mesta v konjiški javnosti, pri čemur pa si je znal s svojim mirnim in obzirnim nastopom ohraniti priljubljenost pri vseh znancih in si je pridobil tekom svojega življenja številno prijateljev. V Sokolskem društvu Konjice je bil več let starešina, sedaj je zavzemal mesto podstarešine. Bil je odbornik raznih kulturnih in humanitarnih organizacij v srezu, predsednik Okrajne hranilnice, blagajnik krajevnega šolskega odbora in odbornik Posojilnice. Kar mu je pri tem obilnem poslu ostalo tu in tam prostega časa, zlasti ob nedeljah, je s puško čez ramo krenil v gozd in tam občudoval božjo naravo, se učil razumevati življenje gozdnih živali, od časa do časa pa se je mudil ob bregu naših potočkov, naše Dravinje in pri svojem ribniku ter se tu pogovarjal z ribicami. Lovska in ribo-lovska družba našega sreza je videla v njem nekako svojega voditelja in je sledila njegovim navodilom in ukrepom. Zelena družba bo težko našla naslednika. Še težje bo izpolniti vrzeli, ki so nastale po odhodu brata Vaclava v večnost, za sokolsko organizacijo, težko bo nadomestiti našega Vaclava v raznih gospodarskih institucijah. Dasiravno je bolehal težko že nekaj mesecev in so zdravniki že obupavali nad njegovim življenjem, vendar nas je vse presenetila njegova smrt in se nikakor ne moremo spoprijazniti z mislijo, da krije našega Vaclava zemlja pri Sv. Ani, na nasprotnem gričku pa zastonj prijazno vabi in kliče svojega dosedanjega gospodarja, njegova gorica, njegov vinski hram v Skalcah, doma pa ga objokujejo težko užaloščena vdova, trije nepreskrbljeni otroci, med njimi komaj 5 letni sinko Jaroš, ki sc še ne zaveda, kako dobrega očeta je imel in da je istega zgubil. Skromne te vrstice naj so napisane v spomin možu, ki jih naša domovina šteje le malo in kakršnih bi rabili, zlasti sedaj, veliko. Zdravo Tebi in slava Tebi, naš Vaclav! — Dr. E. M. SOKOLSKA CETA MALA NEDELJA Naša četa bo proslavila praznik ujedinjenja s slavnostno akademijo v nedeljo 4. decembra ob 15. uri v Društvenem domu. Na sporedu bo poleg telovadnih točk še petje, godba in slavnostni govor. Vabimo vsa sosednja društva k obilni udeležbi. Župa Novi Sađ SOKOLSKO DRUŠTVO NOVI SAD Proslava dvadesetogodišnjice balkan-skog rata Sokolsko društvo u N. Sadu, povodom dvadesetogodišnjice balkanskog rata, priredilo je svečano predavanje 13 novembra o. g. u sokolani. Svečanost je ofvorio starešina društva br. dr. Toma * Jovanovič, koji je pozdravio sve prisutne. Sokolska fanfara otsvirala je potom drž. himnu, pa je nakon ovoga uzeo reč prof. Aleksandar Popovič, koji je održao uspelo predavanje o balkanskem ratu. SOKOLSKO DRUŠTVO SRBOBRAN Prosvetni otsek Sokolskog društva Srbobran. na svojoj redovnoj novenv barskoj sednici rešio je: da se i u našem Sokolskom društvu za nove članove održi Idejna škola, i to 27 novembra. Predavače se: sokolska ideologija, istorija Sokolstva, sokolska organizacija i uticaj telesnog vežbanja na telo i duh. Predavači če biti iz Srbobrana. Župa Sarajevo SOKOLSKO DRUŠTVO ROGATICA Proslava dana ulaska oslobodilačke srpske vojske u Rogaticu U subotu 12 o. m. Rogatica je svečano proslavila 12 novembar kao znamenit dan ulaska srpske vojske u Rogaticu. Več u petak naveče su radnje i domovi bili okičeni zastavama, tc je varoš imala svečan izgled. U subotu ujutro obavljeno je svečano blagodare-nje u svim bogomoljama i pomen kod kosturnice gde je održao vrlo lep govor zamenik starešine društva brat Miloš Tašovič, te izneo zasluge palih u ratu za oslobodenje i ujedinjenje. U 11 sati pre podne održana je svečana sednica Opštinskog veča. Sed-nicu je otvorio načelnik opštine brat Ahmedaga Daidžič i u kratkim potc-zima ocrtao značaj proslave. Predlaže da se upute brzojavne čestitke Nj. Vel. Kralju, ministru pretsedniku, ministru vojske i mornarice i banu Drinske ban. Svi prisutni dugo i spontano kliču kralju i otadžbini. Zatim govori opštinski večnik g. E. Akšamija, a nakon toga starešina Sokolskog društva brat Galib Čapljič i u duljem govoru iznosi isto-rijat borbi vodenih u ovom srezu za oslobodenje i ujedinjenje. Za vreme govora br. Capljića svi prisutni dugo i spontano kliču Kralju i vojsei. Nakon svršetka govora brata Čap-ljiča uzima reč sreski načelnik brat Dušan Kostič i izjavljuje, da želi iskori-stiti priliku ove lokalne svečanosti kao znamenita dana za Rogaticu te predaje odlikovanje bratu Capljiču Galibu, orden Jugoslavenske krunc V stepena, kojim ga je odlikovao Nj. Vel. Nraij za zasluge učinjene na kulturnom i nacionalnem polju. Moli brata Čapljiča da ustraje u radu i bude primer i odtalim građanima. Svi prisutni radosno iznenadeni ovim zaslužnim priznanjem bratu Capljiču dugo i spontano kliču Kralju i Jugoslaviji. Brat Čapljič zahvaljujuči izražava duboku odanost Kralju i Otadžbini i moli brata Kostiča da bude tumač njegove odanosti i vernosti Kralju i domovini. Naglašava zasluge učinjene od brata Kostiča za napredak Rogatice i narod nog blagostanja, kao i njegovo svesrdno pomaganje Sokolstva. Izjavljuje da Rogatica može biti srečna do:< se na mestu sreskog načelnika nalazi brat Dušan Kostič. Moli ga da ustraje u radu, a zahvalni narod če mu trajno ostati blagodaran. — Time je savršena ova sednica. Isti dan na veče Sokolsko društvo je priredilo akademij u u korist siromašne školske dece, koja je uspela kako u moralnom tako i materijalnom pogledu. — A. S. Župa SušaJc - Rijeka SOKOLSKO DRUŠTVO PAG Pripreme za proslavil 1 decembra Naše se društvo sprema, da što dostojnije proslavi dan našeg narod-nog ujedinjenja. Za proslavu toga dana marljivo se spremaju sve vežbačke kategorije. Ovog puta prikazače naši naraštajci proste i slikovite vežbe, članovi vežbe s čunjevima, a podmladak vežbe s puškama. Izjutra posle blagodarenja, održače se svečana sednica s polaganjem zaveta novih članova. Na sednici če društveni prosvetar održati predavanje o značaju 1 decembra. Naveče če se održati svečana akademija, a iza ove ples. SOKOLSKO DRUŠTVO ZAMET-KANTRIDA Ovih dana premešten je po molbi u srez požeški višegodišnji tajnik ovog društva br. Jaša Grbac, učitelj Državne osnovne škole u Zametu. Brat Grbac bio je vrlo agilan sokolski radnik, te je svojim radom stekao u mestu i medu članovima društva velike simpatije. Njegovim odlaskom društvo je izgubilo jednog dobrog radenika kakovi su potrebni na ovoj izloženoj tačei. Kod oproštajne večeri, koju su mu priredili članovi ovog društva, izrečeno je bilo više patriotskih govora, te su se brača od njega oprostila zaželivši mu da uspešno nastavi dosadanjim radom u novom boravištu. — P. A. Župa Varaždin ŠEZDESETGODIŠNJICA BRATA VIKTORA ŠULIGOJA U najužem krugu svoje obitelji proslavio je naš odličan sokolski radnik, brat Viktor Šuligoj, vlasnik tiska-re »Slavija« u Varaždinu, šezdesetgo-dišnjicu svog života. Rodivši se 26 ju-la 1872 u Varaždinu, posvetio se je tipografiji i za malo pošao u svet. Več 1894 vežba u »Tržaškom Sokolu«, ko-ne je bio starešina brat dr. Gustav Gregorin, a načelnikom brat Ljubomir Nehroni. Vrativši se u Varaždin su-raduje 1902 g. na obnovi Sokola. Od 1903 do 1907 bio je načelnikom i tajnikom »Prvog Istarskog Sokola« u Puli. 1907 s ostalima osniva »Hrvat-siki Sokol« u Zlataru, kojemu je načelnikom i tajnikom do 1914 godine. Nakon oslobodenja izabran bi načelnikom »Sokola« u Varaždinu, odaklc polazi opet u Zlatar, gde ostaje članom društva do 1922 god., kad je to društvo istupilo iz JSS te je od onda neprekidno član Sokolskog društva Varaždin«. Doselivši, se 1927 god. u Varaždin radi od onda aktivno u dru-’ štvu, a od 1931 god. i u župi, u kojoj je biran u upravni i tehničlki odbor. Za vreme rata bio je proganjan, što više na denuncijaeije narodnih nepri-jatelja i interniran kao veleizdajnik.' Za svoj sokolski i opče nacionalni rad odlikovan je brat Viktor Šuligoj Jugo-: slovenskom krunom V stepena. Od-ličnom bratu i u daljnim decenijima njegovog života želimo sve najbolje. f MAJCEN DRAGUTIN 19 ovog meseca pokopan je na Mirogoju u Zagrebu član Sokolskog društva u Varaždinu, brat Dragutin Majcen. Kao naraštajac vežbao je u tome društvu od 1925 god. sve dok ga nije zahvatila teška boletica, od koje je u mladahnoj dobi od 22 godine ispustio svoju plemenitu dušu. Neka je večna slava nezaboravnom bratu Dragutinu! Župa Vel. Hečkerek SOKOLSKO DRUŠTVO SRPSKA CRNJA Prednjački tečaj U nedelju 13 novembra o. g. za-vršen je u našem društvu večernji prednjački tečaj, koji je vodio župski pred-njak brat Stevan Bukač iz Vel. Bečke-reka. Tečaj je trajao mesec dana, te je odlično uspco tako, da su desetorica polaznika položila prednjački ispit. Predavači na ovom tečaju bili su brača: Stevan Bukač, sokolski učitelj, Pavle Zadera, upravitelj škole i društveni starešina, dr. Karlo Nemet, opšt. lekar, Mirko Kopic, opšt. činovnik i Mirko Mitrovič učitelj. Časova predavanja bilo je 98, a po-red toga održao je vanredno uspelo predavanje o Sokolstvu za tečajnike i za javnost brat Miloš Stanojlovič, profesor i prosvetar župe iz V. Bečkercka, pred punom dvoranom slušača. Pismeni prednjački ispit otpočeo je u subotu 12 o. m. uveče, a usmeni i praktički u nedelju pre podne. Ispitnoj komisiji pretsedao je br. Alojz Pogačnik, načelnik župe iz Vel. Bečkercka. U nedelju uveče priredena je akademija sa 7 točaka, koje je uvežbao i izveo s polaznicima voda tečaja, br. Stevan Bukač. Akademija je bila veoma posečena. Vežbači su zadivili svojim vežbanjem gledaoee, koji su pratili vež-banje s velikim interesovanjem i odobravanjem. Osobito su uspele vežbe na spravama, te razne piramide na lestvama, a naročito poslednja vežba »Devet-ka« iz sibirskih novosti od Čeha Franta Erbena. Na koncu su podeljene novim prednjacima diplome. Nakon programa razvila se ugodna i animirana zabava s igrankom. Naše Sokolsko društvo moči če sada uz pomoč novih tehničkih sila snažno koraknuti napred, zahvaljujuči to uspešnom nastojanju uprave Sokolske župe u V. Bečkereku. Najpovoljnije nabavljate kupujući izravno kod proizvodjača! Zatražite stoga najhitnije naš novi zimsko - športski cijenik! Potpune opreme za skijaše uz najniže cijenej PRVA 3UGOSLAVENSKA INDUSTRIJA ŠPORTSKIH PROIZVODA M. DRUCKER ♦ ZAGREB, ILIČA 39 iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiifiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiii. TVORNICA TELOVEŽBENIH I SPORTSKIH SPRAVA 3. ORAŽEM • RIBNICA NA DOLENJSKEM DRAVSKA BANOVINA Dobavljal Savezo Sokola kraljevine Jugoslavije, Ministarstva vojske I mornarice, svlh Jkola fe ostalih prosvetnih ustanova u kraljevini Jugoslaviji. Izrodujemo sve telovežbene sprave, kao amerlčke salonske preče, ruče raznih veličina, telovežbene konje, kozliće, stole, garniture za skakanje, strunjače, garniture salonskih kerika, mehanične garniture američkih karika s valjkom na pasove, švedske sprave ribstole, Švedske borne, sedla za bome, pružne mostiče no pero, mostiče za juriS te druge monie sprave, koo diskose, kopija, čunjeve, kugle, bučice, I sportska kladivo, stofke I mreže za odbojku, lopte sa zomkom, medicinske lopte i sporlske lukove, kao i kompl. smuči (Sky), police za smuči i sve potrepštine. — Gornje sprave molemo dobaviti odmah sa skladba po Erimitku narudžbe. Stabilne sprave, konstrukcije lestava, sprove za penlanje, olotrke, te armature za pohranu manjih sprava, kao I konstrukcije za letnje veibaliSte nojmodernijih sistema i sprave prema posebnim željama dobavljamo u najkroče vreme po prlmitku potrebnih podotoka za izvedbu tih spravo. Obnavljamo stare sprave. Izvedbo najmodernljo. Izroda solidno. Cene ume-rene. Ilustrovoni katalog besplatno. Nojbolja priznanja mnogih državnih zavoda, i Sovezo Sokola kraljevine Jugoslavije prillkom opreme sokolskog sfodšona za Svesokolskl slet u Beogradu — Osnovano godine 1881 Tko oglašuje, ta| napreduje! ©KiBIH najSdidmfSe IMMMAff-DiU »Spomen - Klince << =r~; - lztcsere r=r—-..T-:—- za osvečenje sokolske zastave najbolje i jevtino izradjuje М1ПКО ŠMAT, graver Beograd, Te razi j e 1 RUDE in KOVINE LJUBLJANA, MASARYKOVA CESTA 15 Naslov za brzojavke: Rude Telefon interurban štev. 2827 En gr os: •vinec, cink, cin, aluminij, baker, cinkova pločevina, svinčena pločevina, pocinkana železna pločevina, cinkovo belico (izdelek Cinkarne, d. d., Cel j o), barve, žveplenokisla glina, aluminijev hidrad, bakrena galica, cinkov prah, katran, stare kovine, kovinasti ostanki, rude vseh vrst INDUSTRIJA SOKOLSKIH POTREPŠTINA Branko Pa lili Doba vij ač Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Brzojavni naslov: „Trikotaža" Zagreb Telefon interurban 26-77 n Izradjnjem sve vrsti sokolskih potrepština za javni i izletni nastup svih kategorija našega članstva i to tačno prema propisu Saveza Sokola kraljevine Jugoslavije Slike u originalnim bojama propisnih odijela nalaze se u knjiži „Organizacija Saveza SKJ“. — Zahtjevajte ejenike i prospekte. — Cijene vrlo ШВШЗШШШШЛ umjerene, a za točnu i solidnu izradbu jamčim. JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI KEGISTROVANA ZADRUGA S OGRANiČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje vrograma i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOJI TELEFON URO J IS-43. — POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 13.831 ZAHTEVAJTE CENIK tadaje Save* Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) e Glavni I odgovorni urednik Stjepan Čelar • Ureduje Redakcijski olsek • Za upravu oglase odgovara Mica Koščeva Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik France Štrukelj); svi u Ljubljani