KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 81 (3) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 novembra 1933. PATENTNI SPIS BR. 10450 KHng Heinrich, industrijalac, Munchen —Solin, Nemačka. Drveni silos za žito sa provetravanjem čelija. Prijava od 15 februara 1933. Važi od 1 juna 1933. Do sada uobičajni načini provetravanja čelija kod silosa za žito primenjivani su u .glavnome kod masivnih silosa, a u novije vreme i kod drvenih silosa sa kružnom osnovom čelija, pošto čelije silosa sa pra-vougaonom osnovom i sa zidovima od na-slaganih dasaka ili od horizontalno name-štenih drvenih talpi postaju propusne za vazduh usled pucanja i skupljanja drvenih zidova. Drveni silosi koji se mogu prove-travati u kojima su kanali za vazduh prav-1 jeni od probušenih limanih cevi ne pru-žaju dovoljno ulazne površine za vazduh u žito, odnosno nemaju dovoljno izlaznih otvora za odlazeči vazduh iz žita, te su s toga nedovoljno efikasni. Cilj je ovog pronalaska dati konstrukci-ju drvenog silosa za žito sa čelijama pra-vougaone osnove i sa zidovima koji su nepropusni za vazduh i ugraditi u isti efi-kasan sistem provetravanja čelija, iskoriš-čujuči pri torne postoječe konstruktivne elemente. Slika 1 predstavlja osnovu pravougao-nog oblika, slika 2 je vertikalni presek čelije silosa za žito koji se sastoji od više čelija. Na nosečoj osnovnoj konstrukciji od drvenih greda a postavljeni su drveni zidovi silosa gradeni od stoječih, u pari isku-vanih i osušenih talpi b, koje više ne »rade« i koje su nepropusne za vazduh na pero i utor medusobno sastavljene. Na gornjem i donjem kraju, kao i izmedu na raznim višinskim rastojanjima obuhvačeni su zidovi b od drvenih talpi horizontalnim vencima c i d od četvrtastih greda, koje zavrtnjevima f, i f po dve medusobno spojene dejstvuju kao dvostruke makaze. Venci d od četvrtastih greda svake čelije vezani su medusobno i sa vencima d sused-nih čelija posredstvom kotve e od ugaonog gvožda koje su medusobno spojene zavrtnjevima f, pri čemu su kotve nameštene koso preko čoškova. Venci c i d četvrtastih greda primaju bočne pritiske žita, koje na vence prenose talpe b celičnih zidova. Pri torne sačinjava svaki drveni venac d čelije zajedno sa kotvama e i zavrtnjevima f zaključeno prste-nasto ukotvljenje čeliskih zidova, pri čemu primaju drvene grede naprezanja na savijanje, gvozdene kotve i zavrtnjevi pak naprezanja na zatezanje. Pomoču kotva e i f biva otvor horizontalne grede d bitno smanjen (skračen); greda dejstvuje otpri-like kao kontinuirni nosač a pomoču veze sa susednom čelijom postigne se potpuno ukručenje čitave gradevine. Iznad drvenih venaca d i od njih nošeni nalaze se horizontalno rasporedeni na-strešni venci g sastavljeni od dasaka ili izradeni od lima, koji na raznim višinskim rastojanjima u svakoj čeli ji u zajednici sa 4 vertikalna čeliska zida i sa kosinama žira ispod nastrešnica sačinjavaju horizontalne prstenaste kanale h i i za vazduh. Kanali h služe na poznat način za dovodenje sve-žeg vazduha u žito, a kanali i za odvočfe-nje pokvarenog vazduha iz žita. Horizon- Din. 10. talni kanali h i h1 za dovodenje vazduha u svakoj čeliji vezani su sa vertikalnim dr-venim ili limanim oknom k za dovodenje vazduha, koji je dole priključen kroz pri-gušni ventil na glavni kanal 1 za dovodenje vazduha, a horizontalni kanali i za od-vodenje vazduha vezani su sa vertikalnim odvodnim oknom m koji se gore ispod krova čeli je svršava u horizontalnem skup-ljačkom kanalu n za odvodenje vazduha. Prema višini čeli je silosa namešteni su jedan, dva ili tri para horizontalnih prste-nastih kanala h i i, koji služe na poznat način za dovodenje i odvodenje vazduha. Vazduh prostrujava pri torne u otprilike vertikalnem pravcu žito. Slika 3 pretstavlja detaljni poprečni presek kroz prstenaste do- i odvodne kanale h i i. Slika 4 pokazuje izvodenje čoška kod dr-venih venaca d i njihovo ukotvljenje e i f. Kod večih otvora su pritisci žita sa Strane na zidove tako veliki, da ih grede normalnih preseka koji se upotrebljavaju za izradu venaca d ne mogu više primati. U tom slučaju primenjuju se mesto običnih drvenih .greda sestavljene (diblovane) dr-vene grede ili gvozdeni 1 nosači, ili horizontalno ležeči drveni ili gvozdeni rešetkasti nosači o. Patentni zahtevi: 1. Drveni silos za žito sa provetrava-njem čelija, koji se sastoji od jedne ili više čelija sa pravougaonom osnovom i sa Židovima od vertikalno stoječih u pari is-kuvanih i osušenih drvenih talpi (b) koje su snabdevene perom i utorom, naznačen time, što su u svakoj čeliji na odgovara- jučim višinskim rastojanjima namešteni horizontalni venci (d) od četvrtastih greda, koji preko zidnih talpi (b) primaju bočne pritiske silosa, koji sa jednakim ven-cima (d) od četvrtastih greda susednih čelija sačinjavaju sa zavrtnjevima (f i f1) vezane dvostruke makaze, i koji ujedno noše prstenaste nastrešne vence (g) od drvenih talpi ili lima koji sačinjavaju horizontalne dovodne i odvodne kanale (h i i). 2. Silos prema zahtevu ], naznačen time, što su venci (d) od četvrtastih greda u čoškovima čelija vezani medusobno sa kotvama (e) od ugaonog gvožda koje se protežu koso preko čoškova i sa zavrtnjevima (f), tako da svaki venac u zajednici sa 4 gvozdene veze u čoškovima sačinjava prstenasto ukotvljenje, pri čemu kao kontinuirani nosači dejstvujuče horizontalne grede primaju nastupajuče momente na savijanje, a gvozdene kotve (e) i zavrtnje-vi (f) postoječa naprezanja na zatezanje te ujedno osiguravaju ukotvljenje sa su-sednim čelijama i time čitavog čeliskog sistema. 3. Silos prema zahtevu 1, naznačen time, što su kod velikih otvora čelija horizontalni venci (d) od drvenih greda nači-njeni od sastavljenih (diblovanih) drvenih greda ili od gvozdenih profilnih nosača ili od horizontalno ležečih drvenih ili gvozdenih rešetkastih nosača (o). 4. Silos prema zahtevu 1, naznačen time, što su horizontalni dovodni i odvodni kanali (h i i) za vazduh vezani sa vertikalnim drvenim ili limanim oknima (k i m) za vazduh, koja sa svoje Strane stoje u vezi sa glavnim dovodnim kanalom (1) ispod silosa odnosno sa odvodnim kanalom (n) ispod krova čelije silosa. Adpatent broj 10450. Fig. 7 o*k 4