PRINOS K NAGLASli U (N0V0)8L0VEN8K0M JEZIKU. NAPISAO M. VALJAVEC. (PreštampatlO iz knjige XLlll. i XL1V. Rada jugoslarenske akademije znanosti i umjetnosti.) U ZAGREBU 1878. TI8AK DIONICKK TISKAKL Jr 1 . Naglas u ženskih riečih na a. (a-deklinadja.) O naglasu u slovenskom jeziku pisao je Podgorski (= Luka Svetec) u časniku, komu je naslov „ No vice gospodarske, obrtniške in narodne* tečaj 21. god. 1863. v Ljubljani, za kojim se je pova- gjao i Janežič u svojoj slovnici. U istom časniku god. 1867. ima članak Seb. Žepiča i u ^letopisu slovenske matice“ za god. 1869. govori Božidar Raič takodjer o naglasu. Daleko najbolju razpravu 0 toj stvari napisa u programu gimnazije u Novom mjestu (Rudolfs- wert) za god. 1870 daroviti pater Stanislav Skrabec pod naslovom „o glasu i naglasu našega knižnega jezika v izreki in pisavi*, koje se razprave obečani nastavak željno očekuje. Neimam razloga od- stupati od toga, što je Skrabec napisao, pošto sam razmišljajuči stvar i sam i s kolegom si Žepičem našao, da je tako ne li u kranjštini, nego da tim putem stupa več i ugarska slovenština i kajkavština. U slovenštini ima dugili i kratkih samoglasnik, ali je dužina ovisna o naglasu te neima dugih nenaglašenih slovaka, niti kratkih naglasenih osim u zadnjih slovkali i jednoslovčanih riečih. Duge se slovke izgovaraju ili potisnuto ili 'potegnuto. Njekada bi se tako na- glašivale i kratke slovke, kako se mjestimice amo tamo jošte čuje 1 po načinu pisanja u starijili knjigah barem naslučuje, ali današnja 1 2 M. VALJAVEC; je slovenština u svojoj veliko} večini svako kratKo a naglašeno sa- moglasno u Mezadnjih slovkah raztegnula na dugo, nu tako, da je trag izvornoj kratkoči ostao u promjeni glasa dotičnih saraoglasnih, da kako samo onih, kojim se je glas promieniti mogao, a to su e i o. Izvorno kratko a potisnuto naglašeno e sada zvoni kao srednji glas izmegju i i e, mjestimice posve kao ie: ciesta = cesta; iz¬ vorno kratko a potegnuto naglašeno e sada zvoni kao srednji glas zmegju e i a , mjestimice posve kao e a: žeana = žčna; izvorno kratko a potisnuto naglašeno o zvoni kao srednji glas izmegju u i o, mjestimice baš kao uo: kubža = koža; izvorno kratko a po¬ tegnuto naglašeno o zvoni kao srednji glas izmegju o i a , mjesti¬ mice baš kao oa: koaza — kbza. U zadnjih pako slovkah i u jednoslovčanih riečih naglašuje se i kratko samoglasno ali samo potisnuto. Duga dakle slovka, čim priegje naglas š nje na druga koju slovku, bude kratkom, pače joj se u Gorenskoj samoglasno u i e = h riegje i snizuje na poluglasno, koje u govoru posve izbe¬ zava, kad se bez njega rieč iole bez potežkoče izgovoriti dade: duh ali gen. duha, na Gorensku čitaj dmha pače dha; duša ali dušica, na Gorensku čitaj dušica pače dšica; res, resen ali resnica, na Gorensku čitaj rsnica; sin ali gen, sinu, na Gorensku čitaj smnu pače snu; ugr. boug i Dolenski buh deus a gen. boga, itd. Tako u ugrskoj slovenštini ej = h slabi na i: lejp ali lipou ; bejl ali bilejši albior. Isto se čita i u Dalmatina n. pr. mihe, mi- huvi = mehe, mehovi od meh = srbim. A obratno kratka slovka, čim dobije naglas a nije zadnja slovka u rieči, bude dugom: brat a gen. brata, dat. bratu itd. — S toga se srbske iliti hrvatske rieči n. p. brana i vrana, tlaka i dlaka, trava i krava sada u slo- venštini posvejednako dugo izgovaraju: brana i vrana, tlaka i dlaka, trava i krava, samo se nezadnje slovke obično toliko ne zavlače i ne po¬ tezo koliko u srbštini izuzam pojedina najesta i ljudi. S toga če Kranjac a i u obče Slovenac rieči tugjega jezika obično opako na svoje iz- govarati; on ce, recimo, rieč faba izgovarati ne faba nego faba kao govori ždba mjesto na srbsku žaba, a fabula dimin. od faba izgovarat če fabula jednako kao fabula basna od fari itd. Nu ugrska slovenština pa i Jcajkavština još prilično čuva nagla- šene kratke slovke. Ugrštinom pisane knjige označuju kratčinu tim, da se na samoglasno nikakav znak ne meče, a dužina bilježi se znakom - nad a, u, i, e: d, u, f, č; dugoga o neima, jer čim bude o dugo, pretvori se na dvoglas ou, kako i starije knjige zbilja PRINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVBNSKOM JBZIKU. 3 imaju, ali počam od 1848. god. bilježi se znakom ~ : 6, a dugo ii i o bilježe se znakom ": ii, o po magjarskom načinu. U knjiži „Nove ABC i zacsetne knjige cstenya za vesznlcski Š61 prvi zlocs szprdvlene po Gonczy“ pag. 58 čita se: zmed etimi I. szamoglaszni kratki: a, e, i, o, o, u, ii (valjda pogrješno mjesto ii), II. szamo¬ glaszni ddgi: d, 6, u, ii; III. szamoglaszni otegivni: a, e, 6, d, eti imena: aj, ej, ou, uj. Pa tako dolaze bez obilježja nad samo- glasnim u ugrskih knjigah n. p. breza, briga, cesta, dinja, draga, freča, hala, njiva, para, toča, vlaga, vrana, vuna, žaba, koje imaju u tankočutnoj srbštini breza, briga, cesta, dinja, draga, prača, halja, njiva, para, tiiča, vlaga, vrana, viina, žaba; a brana, glava, hvala i u srbštini brana, glava, fala, dočim u kranjštini sve jednako breza... brana. Ali i ugrština počima prilično stupati tragom kranj- štine n. p. brat ali bratov kil z m. 451; klin ali klini, kline nagfl. 27; dvor ali na dvouri nagfl. 26, 78. 127; stol ali pri stouli nagfl. 15. gon. 86 itd. Nu znak ' cesto označuje više glas nego li naglas osobito nad e, s česa biva, da ima kadšto koja rieč prividno dva naglasa n. p. cerkvam kiizm. gdje je tim e označeno, daje = ds, ali je kratko: cerkvam. Rezijanština je po Boduen-de-Kurtene-ju sačuvala kratke vokale i u nezadnjih slovkah, ali i u njoj opazuje se isti proces koji no u kranjštini, naimre izvorno kratke a naglašene slovke počimlju produživati se osobito u onih riečili, u kojih ima samoglasno a i u; o = x> i e — m. Ovake bo rieči dolaze u Boduena obilježene znakom ', za koji veli da mu rabi za oznaku u obče naglašene slovke, nu da ne može kazati, da li je tako obilježeni vokal dug ili kratak. U knjiži „opyt fonetiki Rezijanskih govorov* pag. 7 piše ovako: - oboznačaet voobšče udarenie, no, otnositeltno količestva, ja ne mogu v dannom slučae skazatn, esti. li tak oboznačennyj glasnyj dolgij, ili že kratkij 11 („dolog r i,, ili že kratoku>“ u knjiži: Reztja i Rezijane pag. 349). Vokal dalde znakom ' obilježen Boduenu nije „rešitelBno“ kratak — ,rešitelLno‘ - kratke vokale bilježi znakom ■ —, dakle je više dug nego li kratak, to ce reči: kratki naglašeni vokali počimlju prelaziti na duge. Evo njekoliko primjera iz navedene premarljivo izragjene rezijanske fonetike i to ovdje samo li rieči ženske na a. Rieči s vokalom a u §. 104: bdba, grabjc, jahudica, jama, jarica, jdščarica, lastavica, palica, rana, skala, srakuvica, žaba, u §. 105: kravva, mlaka, slama, wrana srbski: baba, grablje, jagodica, jama, jarica, jašterica (gušterica), lastavica, palica, rana, skala, svraka, žaba, krava, mlaka, slama, 4 M. VALJAVEC. vrana — s vokalom i u §. 135: britwa, hiša, hiilda, jfuja, kila, kita, lipa, hiwa, ryba, slivva, sija, žila, žlica, u §. 167: jigra, jibla, jispa, srbski: britva, biža, gnjida, 'iva, kila, kita, lipa, njiva, riba, sliva, sija, žila, žlica, Igra, igla, izba; s vokalom u: hruška §. 132, kuharica §. 110. 132, muha §. 167, lizina §. 132, srbski: k ruška, kuharica, muha, iižina, — s vokalom o — s> u §. 128: hdba, hošča, klica, stčpa, toča srbski: guba, glista, klica, stiipa, tiiča, — s vo¬ kalom e = A u §. 167: detula, prčslica srbski: djetelina, preslica, itd. — Rieči u kojih su drugi vokali ostale su kratke, ali se je njekim vokalom glas potamnio, promienio, te je od o nastalo o, sto no se glasi blizu kao njemačko o ili francuzko eu n. p. bora §. 166, kopa §. 167, kosa §. 166 wbda §. 166, kožica §. 114, nož¬ nica §. 114 itd. srbski: gora, kbpa, kbsa, vbda, kožica, nožnica itd. — od e = e i n nastalo je ce: moeja §. 166, moetla §. 166 srbski: mogja, metla, a kad stupi naglas za slovku napried e biva a: sastra, Žana §. 167 srbski: sestra, žbna —, coesta, moera, mrcbža, roepa, smrchka §. 119, srbski: cesta, mjera, mreža, repa, smreka, — poluglasno = % i b ostalo je kratko a Boduen ga bilježi čas sa a čas sa e, čas sa i, čas sa o n. p. daska, dbska, diska §. 139 srbski: daska; ili je naglas skočio na zadnju slovku kao u goren- stini: m ah la §. 141. 167 = srbski magla, gorenski mBgwa —, povokaljeno r = p r u, pt ostalo je takodjer kratko n. p. tarlica §. 144 — srbski trlica a kr. trlica — tako i ou = stsl. il, .u : -vvblna = srbski viina. Po Vuku bilježe Srbiji i Hrvati duge a potisnuto naglašene slovke znakom ", kratke a potisnuto naglašene znakom » ; duge a potegnuto naglašene znakom ', i kratke a potegnuto naglašene znakom • . Skrabec u pohvaljenoj razpravi preporuča Slovencem a i Hrvatom i Srbljem drugi način, kojim bi se imao naglas bi- lježiti. On predlaže, da se potisnuto naglašene slovke bilježe zna¬ kom koji da znak — crtica natrag viseča — označljivo kaže, da naglas pada na prvu polovicu samoglasnoga, a potegnuto nagla¬ šene slovke da se bilježe znakom ' — crticom napried visečom, — kojim da se znakom prispodobno kaže, da naglas pada na drugu polovicu samoglasnoga; dužina da se bilježi nad samoglasnim obič- nim za to znakom, naimre potezom: —, a kratčina da se ničim ne obilježuje: mož, bbb; hrast, žena = Vukovu muž, bob, (hrast,) žbna. Ma kako se ta oznaka možda duhovita činila, Hrvati i Srbiji lje neče Vukom uvedene znakove ostaviti, s toga pa i slozi za volju služit 6u se i ja Vukovi znakovi pa mi če u toj razpravi rabiti: PKINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 5 a) znak " za duge a potisiiuto naglašene slovke: bunka, ponfida, vodo aquam. b) znak > za duge a potegnuto naglašene slovke: kljuka, ma- r<5ga, z vodo cum aqua. c) znak " za kratka samoglasna u zadnjih alovkah i jednoslov- čanih riečih: steza, sija. d) znak ~ za dugo a potisnuto naglašeno o i e, kad im je glas promienjen te zvoni nalile na da ea: z roko cum manu, z lepoto pulehritudine, strahot plur. gen. od strahota; z žčno cum femina, žen feminarum (uz običnije žčn). e) znak . za dugo a potegnuto naglašeno o i e, kad im je glas promienjen te zvoni nalik na oa i ea, obično samo u nezadnjih slovkah: vbda, strahbta, žbna. Znakovi - i . ne znače mi dakle poseban koji naglas, več bi- lježim njimi različni glas, koji ima naglašeno o i e, od drugoga naglašenoga o i e , koji je barem u gorenštini isti s glasom o i e u kratkih slovkah, dakle u nenaglašenih nezadnjih i u zadnjih ne- naglašenih i naglašenih kratkih. Jer slovenština sve do šele neima rječnika, gdje bi bio naglas tako točno zabilježen, kako je to u Vukovu srbskom rječniku ili u Daničičevih osnovah i korienih, a u novijih se knjigah naglas sve pomiešano bilježi, s toga treba pokazati a) kakav imaju naglas rieči a — deklinacije, b) kako im se naglas u deklinaciji mienja. A. Kakav imaju naglas rieči a-deklinacije. Najshodnije čini mi se da se naglas pregleda po tvorkah ili ti sufiksih, kojimi se ove rieči grade. Nu pošto se ovdje ne ide za tim, kako se rieči grade, vec za tim, kakav im je naglas, to sam pod gdje koju tvorku smjestio i take rieči, koje ili zbilja nisu gra- gjene onom tvorkom, ili im nišam znao za pravu tvorku, jer ima rieči koje Miklošič namješta pod ovu a Daničič pod onu tvorku, ali im je vokal u korienu ili osnovi istoglasan s vokalom več navede¬ nih rieči ili im je završetak jednak tvorci. Navodim i rieči iz tugjih jezika uzete često take, koje su iz Sadanjih knjiga a možda več i iz živoga govora izčezle, ali su bile njekada još za moje pameti u porabi pa se i čitaju u stanjih knjigah. Rieči m dodavao sam ono sto znače njemačkim, latinskim ili grčkim jezikom, kako mi je baš pod pero došlo, ili drugi kakav turnač, jer svatko niti ima slovenski rječnik niti priliku nabaviti ga. Cesto sam dodao i pisca 6 M. VALJAVEC u koga sam rieč našao obično samo s toga, da pokažem da dotična rieč zbilja u knjiži Več dolazi te ju je u buduči rječnik treba pri- miti, dakako s naglasom, gdje baš ima ili s piščevim pravopisom, čim se često može razabrati, ako ne kakav je naglas rieči, a to ba- rem koja joj je slovka naglašena. Uz ženska imena značeča Ženu gragjena od pridjevka muževa dodavao sam mjesto: varaš, trgo- vište ili selo, gdje ta imena postoje, a kr. ugr. hrv. štj. gr. ntr. za riečmi znače, Kranjska, Ugarska, Hrvatska, Štajerska, Gorenska, Nutranjska. Tako dolazi to i iza drugih rieči često samo s toga, da označim gdje koja rieč živi i da ju imam ja od ondje zabilježenu. Nu da si koji taj kakav pojav čudnovat mu u naglašivanju kuša tumačiti, hoče mi se ovdje, prem da tomu baš mjesto nije, prije no počmem naglas riečim po tvorkah razgledavati, navesti ono što je Benfey več god. 1846. u Gottinger gelehrte Anzeigen 85. Stiick pag. 841—842 izrekao: „Der Accent im Indogermanischen stand urspriinglich nie auf der Stammsilbe, sondern auf der den Wur- zelbegriff modifiderenden“, što je. kašnje u vollstandige Grammatik der Sanskritspraehe 1852 §. 4. pag. 9. ovako razširio: „Das San- skrit hat eigentlich nur einen Accent den Acut, hohen Ton (udatta). Dieser hob ursprttnglich den Vokal derjenigen Sylbe, durch welche ein Begriff modiftciert ward, also den eines Suffixes oder Praefixes, wenn es sich mit einer Wurzel oder einem aus einer Wurzel ge- bildetem Thema verband, z. B. dvish „hassen“ mit dem Suffix der ersten Person dual praes. vas wird dvish vas; taras n Schnelligkeit“ mit dem šuffix vin wird tarasvin schnell; dvish mit dem Augment zusammengesetzt wird a-dvisch z. B. 1. Pers. sing. imperf. ddves- ham ich hasste. Dieses urspriingliche Princip ist jedoch im Fort- gang der Sprachentwicklung in einigen Fallen von anderen wort- gestaltenden Einflilssen verdrangt". 1. Rieči koje se grade tvorkom a. Ove ču rieči lakšega pregleda radi razdieliti po samoglasnom, koje im je u korienu ili u osnovi i to aj samogl. a; b) samogl. i = stsl. u i u; c) samogl. u; č) samogl. o 1) = stsl. o, 2) — stsl. In, 3) = stsl. jj., i\b; d) samogl. e 1) = stsl. e, PEINOS K NAGL ASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 7 2) = stsl. ■E, 3) = stsl. », 4) — stsl. lih; e) samogl. r = stsl. (rh i |>h. a) Rieči kojim je u korienu ili u osnovi a, postalo to a kojim god načinom, imaju naglas na tom a, i to : a) 'ima večina dvoslovcanih nesastavljenih rieči: d m a die amme, dalm. levit 8: kakor ena ama dete nosi; dalm. gen. 24; dalm. quart. reg. 11; cruc. II. 195; ara ital. arra, tirolski kare, das drangeld, cruc, II. 524: za oklubo ali arro ym da duei sukinci; bdba avia, anus; bala, ono što nevjesta kucne oprave: posteljinu, kolovrat itd. mužu u kuču donese, što se večer prije dana, kad je vjenčanje, svečano vozi iz nevjestine kuce u ženinovu, kr.; brada barba, gon. 77: brada; c a c a kleister, štj. c a p a panniculus; pfotte, rog. 48: cappe; nagf. 164: s toga zgrebnejšega (platna) šivajo žakle, ponjave, cape za brisanje posoude; gon. 34: cepike se na zimou s capami ali slamov obsiikati morejo; zagr. V/I 163: dva oroslana svojemi capami grob jesu izkopali; zagr. V/I 135; kojemu (oroslanu) bi bil jen krat Andronikuš iz cape trn van iznel, i malo niže: komu je trn iz cape van znel; čada nigra vacca, kr; čare: čire čare kritzeleien, striche, kr; d ti m a eine dame, gasp. I. 975: stanovitu damu na taneč pozivajuč; dlaka pilus; — porod: rekla je da bu vuka i njegvu dlaku 'morila, hrv.; dr d ga vallis ravn. 153: draga; gon. 32; kao substantiviran adjek- tiv fem. = amasia, reš 223: veliku žalost zavda svoje drage; Drdva rieka, perg. 45; fldka obično pl. flake linea supellex =r rubje, gasp. I. 397: stanovita ženčica kruto siromaška prijete na pranje flake i vukragjene nikak nemogliča najti thžna vu cirkvu dojde; flara, rog. 299: tepen je bil takti, de po celim živdtu strihi, f 1 a r e, šrumphi inu lise so se vidile; fr dva die Frau, cruc. V. 42: gospudje kuhary- inu frave kuharce imate vejdit de ..; gd re pl. otvor u plot od dva stupa u koji se popreko utiču drugovi, kr.; grdba der graben, gon. 31, 32; gasp. I. 661: vrag zmekne telo obsegjeno i vu onu gluboku grabu opikce na gldvu hiti; 958: hdba fltigel, štj; hvala laus; jaga die jagd, kr.; jdpa hrv., apa pater, gon. 97: poj dva td, apa moj! veli Kolman, gon. 87. 88.; kapa die kappe. cruc. 283: železna kappa galea; kava nagfl. '90: z kdvov jo je krmila; klada truncus, dalm. j er. 29; djanap, 16: inu je nju noge v’ klado polužil; ktizm. 249: stisno njima je noge v klado; reš 165; kvaka uneus, pessulus gasp. I. 8 M. VALJAVEC, 676: od kuda vzemši kvake na kojeli se hodi, cčle tri tjedne pu- tujuci vu Trevir dbjde; ldba, ime kravi, hrv.; 1 d d a die lade, truhe, nagfl. 80: lada; 1 a m p o pl. rachen gasp 3/540: zapazi straš- noga pozoja z odprtemi lampami da Filipa požere; ldta die latte, gol. 40: čez taiste je ena laišta perbita, de se ne morejo late ven zdreti, late imajo en dol visejoč rob; nagfl. 80; ldva vor- setztisch, Murko lex; m dni a mater; mdna das mana der Israe- liten; mldka aqua stagnans, cruc. II. 451 ; preš. 64; gasp. I. 661; ml d ta malztreber, Murko lex; pdpa cibus u djetinjem govoru, kr.; der pabst ugr. hrv.; pid ta die glatze, platte, dalm. levit; prdska eine schramme, kr.; rdba usus, preš. 23. 88; rdha stange, štj.; rdka arca, gruft, gasp. I. 747: gda bi raku bili odprli; reš 220; rdpa fluszbett kr.; s d pa halitus, cruc. II. 15; preš. 39. 64. 106; s dr a stiefelrohre; Sdva, rieka perg. 45; skdla petra, dalm. ebr. 11; cruc. II. 120. 520; preš. 95. 139. 171. 181; span aus fohrenholz štj. „skale so vitre ki se delajo od hujkovega debla ino sltižijo za ltič v kiihnji, a komad dreva od koga se skale češejo zove se šččsek“; srdka pica, preš. 159; šdga splitter, hrv.; šdka Spxyax kraj. 127; mil. 291: pljuskami i šakami zbitoga, gasp. I. 778: šakami prsi svoje je vudirala; šdla jocus, cruc. II. 298: čez leto zapuvid greši kadar eden prež potrebe v’ šali, v’ glumi, v’ smehi inu norčij s. ime v’ usta vzame; preš. 70. 131; mil. 267; kraj. 189: šdla; gasp. I. 820: šdla, a bez oznake naglasa 945. 976; šdra allerlei buntes durcheinander, kr.; š 1 d p a tolpel; schlappe (art schuh) kr.; š p r d 1 a, rima cruc. II. 86: kraljevi dvor pruti nebeskimu dvoru bi ne bil temuč ena šprala teh mraulinicou; štdla der stali, cruc. II. 86. 385 i hrv. tdca pfotte, tatze, dalm. levit. 11; preš. 113; gasp. I. 975: za¬ pazi tacu medvedsku; tdta pater u djetinjem govoru; tldka frohne, cruc. II. 305 itd.; trdta rasenflache, preš. 107; vdma T&o;, zoll, kiizm. 294: dajte tak vsakomi ka ste dužni: komi ddčo, dačo; komi vdmo, varno; vldda die regierung; v 1 d g a humor, lmmiditas, kiizm. 120; trpi 24. 84 itd.; kraj 352; vlaka occatio, gon. 411: brdna je za vldko; z dr a die endfurche, kr. |i) - imaju rieci sastavljene s predlogom: dolaga additio, kr; iz¬ kaza ausweis, auszeichnung, kr; izlaga explanatio dalm. gen. 40 itd; ravn. 1/58: sdnjske izldge; izpaka obično spaka etwas miszra- thenes, ungethiim; cruc. II. 29: do vekoma te paklenske spake bote gledali; 168: žena porodi eno strašno spako: glava inu roke so bile človeške ali zobje so bily pasji, tu drugu truplu je bilu kačje PEINOS K NAGLASU U (NOVo)siiOVENSKOM: JEZIKU. 9 z’ dolgem repam., ta spaka v’ njega skoči; 562: spaka teh grehou je njega taku grozovitnu reztargala; cruc. V. 311: se je bil spre¬ obrnil v eno strašno živinsko spako; kiizm. 144: nemoguče je kaj bi spdke ne prišle; 290: postavim vu Sioni kamen poteknenja i pečino s p d k e; 301; 440; napaka verkehrtheit, fehler, vitium, preš. 107: tč vidit, grji viditi n a p ;i k o je srcu r;ine vsdkalo kr- vdve; navada consuetudo, navada popada, nar. poslovica, kr; od- laka dilatatio, perg. 63: take o d lake engedouanie ništar ne hasni, kotera se odlaka...; ograda hortus, einzaunung; onemaga defectio; omama betaubung, kr; o ž a g a topferlohn, kr; pod¬ laga unterlage, fundamentum; p odlika, debela greda u hiži koja druge tanje grede drži da se ne previjaj u, hrv; pohaba per- ditio; p ohvala belobung; poklada pabulum; popara verletzung durch siedendes wasser; popaka ravn. 1/184: v’ popaki sem rbjen ; potrata sumptus, dalm. ev. mat. 26: h čemu je le ta potrata? jap. 126; pozaba oblivio ravn. 1/75: pozdbo; pregrada einfrie- dung, umziiunung; prehvala iibertriebenes lob. kr; premama seductio, deceptio reš u predgovoru: želete premamam nihovem na konec dojti, na Davida oglejte se; prikaza visio, schon. 286: h timu je gospud rdkal v’ eni p dr kazi: Anania...; pri klada zu- wage zum fleisch beim einkaufen kr; razklada explanatio, schon. 341: nekatdre je bug postavil prvič apostole, potler preroke, h tre- tijmo vučenike, potler mnogitdre jezike, resklade tiga govorjena; razlaga = izlaga; razlaka moles, kr; razvara mlieko dok se nije sgrušalo; raz zala beleidigung, rog. 227. 259 itd.: reždla; h k a z a corruptio, mojster skaza pfuscher, kr; s 1 a g a schichte, compo- situm reš 9: človek je jedna slaga malo manje neg nesložliva z jedne strani z blata, z druge kakti z božanstva, reš 13: vu ovi čudno- viti slagi tela i duše telo ne včini poznanje.... reš 133: ne to prorok vu ovom mestu odprto povedal, ali je vu drugom s čudno- vitem razmenja i rečih slagum očitilj; reš 178; kada se duše s telmi slože i ljudi k prvi njihovi slagi povrnu, pojdu vsi na mesto suda; sprava versohnung preš. 187: ljubezni vdre in miril in s p r a v e, ne branim se je vdre Bogomile; svada zank, perg. 185: svade gen; svaade loc; 19; svaade pl. acc. kraj. 115, 176: svdda; zagr. IV/I. 307: ne bi se po vseh hižah čule tolike karke, svade, pravde, nastori inazlobi; vklada schiffsladung, ravn. 1/236: me¬ tali so, barko poMjšat, v k 1 a d o v’ morje; zahvala gratiarum actio, cruc. II. 560: lepoto h’ nečistosti obrneš etc. Ah je le ta z ah vala? taku polonaš Christusu? rog. 434: zahvdla; zaklada pignus, 10 M. VALJAVEC. schon. 26: veselja inu lubeznivost bode kakor zaklada vrhu njega zbirala; zapil ra i špara schvviile luft, kr; zavlaka ver- schleppung; zgaga sodbrennen, kr; zmaga, victoria, ravn. 1/26; preš. 178, 187, 189. z mama turbatio rog. 266: zmama, 462. 627 itd.; zvara, mlieko kad se pomuze pa sve dok se ne sgusti (ssede), štj. — U ugarštini' i brvaštini- naglas cesto prelazi na predlog n. p. nbklada schiffsladung, kiizm. 272: gda bi se pa jako od slapa gonili, drugi den so to lagojejšo n 4 k 1 a d o vo zliičali; naslada voluptas, reš 145: kolobar dopadnosti, kajti se giblje z nutra i z naslad um, je čisto vuzek; n dva da consuetudo, kiizm. 275: či gli sem jas nikaj nej včino prouti očinskim n d v a d a m; 321: hiida žguča vanja skvarijo dobre navade, itv ; trpi. 67 : ar je n d v a d a v Izraeli tou; gasp. I. 30: ar bila je navada pri Zidoveh; 970: gdo bude ovu n d v a d u karal ? itd; p r 6 g r a d a, ime selu u Za¬ gorju. Tako ima naglas samo na predlogu i u kr. rieč zaplata, ’s7r£j3Xyip.«, pannus u dalm. luk. 5. i u jap. 277 bez oznake nagla- šene slovke; kiizm. 113: nišče ne dejva nouvoga gvanta zaplato na stari gvant. .. k torni stdromi se ne gliba nouvoga stiknja z b- plata, i ravn. 1/35. 186. 209: nbpaka. Od dvoslovčanib nesastavljenih rieči imaju taj naglas i ove do¬ mače i strane: c v a r a fettauge; d r a k a bandgemenge; g a s a, gasse, dalm. jerem. 11.14 itd; cruc. II. 97, japi. 341; g n a d a, gnade: vaša gnada kruha strada nar. poslov; dalm. jer. 31. klama tolpel rog. 276: za voljo tega držat bi se mogel ta Adam za eno ki a m o, za eno preprošino veliko; 410: klama, de na rččem : nčrc; 473 : kateri druge za klame, preprošine inu norce držite; krdma, der kramm, krajč. 52: od krame; masa, masz, malo ne samo u frazi: z maso mit mazs, dalm. jerem. 13: kaštigaj me, ali vsaj z maso; gol. 194: tud iz maso dellej taisto; para vapor; pajsa beize, rog. 222; p ar ta corona virginea; nagfl. 91: jeso mačke pbrtaste z brnasto - črnkastimi pbrtami; praska wort- streit štj; strepitus, fragor, hrv. mat. 21: nut viher, buke, praske; 25: med bukum p r a s k u m, vikum; prata, der braten, cruc. II. 384: kuharca hitro perskoči, v’ ražin zadene, p r a t o v’ ogin vrže se rezjezi ter pravi: hudič vzemi župo, mesu inu prat o; jezik je majhena prata pa dost’ ošilita, nar. poslOvica, kr; skaka, schachspiel: je jegral jegro s kako imenovano, cruc. V. 90; šajba, scheibe, dalm. jerem. 18; špaga, spagat cruc. V. 148; gol. 164; špata, gol. 34: taiste so z’ štiermi klinci al š p a t a m i vkup sklenene; š p r a h a die sprache jap. prid. 1/274 ; PRINOS K NAGLASU U (NOVO)sLOVENSKOM JEZIKU. 11 štrafa die strafe, ravn. 1/12 itd.; trapa, thorheit, ravn. 1/253: iz njega pa trapa pogleda; hrv. cruciatus, mil. 91: ti si od vse trape oslobodil dušu moju (psalm 53, u dalm. nuja, u traun. nadloga prevedeno); v a b a locknng, lockspeise ravn. 1/325: vaba; v a d a, exercitio, kr. v a g a, wage, dalm. apocal. 6; cruc. V. 225; kiizm. 444; trpi. 48; vana, ravn. 1/280: nič se ne zgodi po kaki vani; v r a p a runzel der haut; žaga sage gol. 140; žmaba, gescbmack, zagr. IV/1 211: druge masti ž m a b e i dube razsmragjene posude ostavljaju za sobum (ceteri liquores vel sapo- res infecta vaša relinquunt); 199: on preveliki apetit, kojega je od one dube i žmahe dobila primoral ju je on založaj i požreti; 190: ogenj i žveplo i vsakojačke najodurneše duhe i žmabe budu se njim napiale. — Tako i tugje na ba fa pa: arfa harfe reš 1. 2; avba haube dalm. lev. 8; f a r b a farbe cruc. V. 75; k 1 a m f a ldammer dalm. ex. 26; rog. 478; lam p a die lampe; š tam p a druckerpresse krajč. 39; žajfa seite dalm. jer. 2. b) Rieči kojim je u korienu ili u osnovi i (i y — bi) imaju na¬ glas na tom i, i to a) ' ima večina dvoslovčanih nesastavljenih rieči: b i b a, puž bez kuce, biba leze biba ni, tovar nese osel ni, roge kaže kozel ni; kaj je to? nar. zagonetka (spuž) kr; bika scirpus; bi r a i bčra, collectio, preš. 98: bčra; briga cura, hrv; brisa (brysa) wisch- tuch, kr; c i c a katze, gon. 35: cica po hrami miavče; nagfl. 90; c i f a pellex, sravni aglsas. cifese, kr; cima, keim. trieb, kr. brv; cipa, njeka ptica, schmervogel; ciza, mlada kobilica; zitze kr. č i g a, concha margaritifera, corallium, gon. 46 : džiindž mourske čige davajo; scala gemoniae, gasp. I. 492: do gologa slečenu na čigu potegnjenu; trochlea; ciconium, brv; dri pa, dysenteria, brv; figa ficus, dalm. jer. 24; cruc V. 80; gasp. I. 640; gizda (gyzda) superbia; g n j i d a lens preš. 103; hiba vitium , kr; h r i p a, heiserkeit, kr; ib a, siler; kita (kyta) haarzopf; 1 i b a, anas, štj. hrv; lika (lyka) bart beim flachs, kr; lila i lila, ime kobili, hrv ; lina, lučke, fenster ohne glas, kr ; 132: skuzi line gle¬ dajo ; 1 i p a tilia, preš. 69. 83; lis a (lysa), weiszer fleck am korper, kr; liza, lecker; ime kravi, hrv; miza (myza jer me»sa?) mensa, kr ; n i k a, niederung auf wiesen, štj ; pika, punctum, kr. dalm. jerem. 13: more li en leopard svoje pike preminiti; pipa, tabaks- pfeife; riba (ryba) piscis; riga erdzunge, komad zemlje što se u potok pruža, kr; siga asthma, kr; sipa, feiner sand; kleiner hagel, kr; s i s a (sysa) mamma, hrv; s v i b a cornus; šiba virga; 12 M. VALJAVEC, šipa, fensterscheibe, kr; škripa, knarrendes taschenmesser; špica spitze reš. 145.235; š 11 m a, stimme, dalm; t r 1 p a, mauer- assel, kr; viba spirale, kr; vi d a, ime kobili, hrv; viza hausen; ziba cunae; žima, roszschweifhaare, kr. Tako i sastavljena rieč zbira mjesto izbira electio, cruc. II. 439: je njemu na z b i r o dal; cruc. II. 36: Polycarpu je bilo na z b i r o danu, ali — ali pak : V. 344,386; a na predlogu naglas ima: prilika occasio, i razlika unterschied, zagr. IV[L 2. oh kulika r d z 1 i k a je megj ovemi dvemi prihodnjami tvojemi, Christus moj. ' na predzadnjoj slovci ima strana rieč m a n d 1 b a vindemia, dalm. lev. 26: mlatitou ima doseči do mandibe. P) " imetju ove rieci: cvika geschrei, gon. 75: na cviko Gjule je i oča k mlaki pribejžao, čirfa, duboka zdjela za maslo, kr; flnka, vulva, kr; girpa, kad kruh peku, svaljuju tiesto i speku a po tom mašdom poleju, hrv; g 1 i h a, gleiches, u poslovici: glihavkup štriha, similis sirnih gaudet, kr; dalm. jerem. 10: mej vsemi modrimi nej tvoje g 1 i h e; dalm. exod. 30; cruc. II. 66: ta dvor bi na svetu g lih e ne imel,., nej ob ene glihevmej kotli inu z’ zlatimi pehari, itd; tako i p r i g 1 i h a vergleich, gleich- niss, dalm. ezeh. 24; cruc. II. 78.452; ugr. Mika (Mika) nagfl. h i c a, hitze, gon. 26; hica je v leti; krika, clarnor, hrv; piska sibilus, hrv; r i g a (ryga), ructus; r i n k a, ring, dalm. exod. 28. itd.; risa, lynx; stika (styka) conjuctio, kr; stiska gedrange, drangsal, i hrv. zagr. IV/I. 190: vu kakoveh stiskah ov nesreč- njak je se onde nahagjal; V/I 324: marlivo premišljavanje smrtne vure stiskih čini človeka greha se čuvati; gasp. I. 676.789; mat. 186; št ima (aestimo) das dafiir halten, kraj. 232: ako li stano- vita broja n6 znaš, moraš prilična, poleg tvoje štime, povedati, vice pl. od hitze, fegefeuer, cruc. II, 110, V. 127 itd. vika clamor, hrv; v i ž a weise, cruc. II. 5 ; vriska, clamor, kr; ž i d a, seide, dalm. jerem. 10: v gele Žide inu karmezin je oblačio; tako i sa- stavljene s predlogom slovku činedim: iz lika, reš. 92: ne za iz- liku spričavanja na prvo donašal zle navade dvora, neg • za vekši svoj sram; iz ni m a exceptio; reš. 188: ne bilo ni najmanje iz- nime; o t i s k a schwiele an der ferse von stiefeldruck, kr; u j i m a i ujma, wetterschaden am getreide, kr; ■— na predlogu naglas može imati p r 1 g 1 i h a nagfl. 70. c) Rieci kojim je u korienu ili u osnovi u imaju na tom u na¬ glas, i to a) ' ima večina jednoslovcanih nesastavljenih rieci : b r ri m a PKINOŠ K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 13 frommigkeit dalm. psal. 41: mene pak ti obdržiš za moje brume volo; b u b a, dolor, vulnus, u djetinjem govoru, kr; b 4 f a, krava koja ima veliko crievo, brv; bula, beule, tuber, cruc. V. 49. 95. 126, 208. 209. jap. prid. 1/224; ime kuji, hrv; c ti k a, ime svinji, hrv. c 4 1 a schnurr biindel, dalm. ezeh. 12 in margine: popotna priprava so take riči: palica, klobuk, plašč, c u 11 a, itd.; ravn. 1/271; c4ra, pennis, u djetinjem govoru, kr; puella, hrv; c4za mamma, kr; c4za = cujža, mlada kobila, hrv. štj; č4ba labrum, plur. č4be = usta, maul, ali posprdno, hrv. a kr. š6ba; krajč, 159: ov človek mene čubami poštuje, a srce njegovo je daleko od mene; č 4 r a henne, kr; d 4 d a, obično plur. d4de i dude (dude) lyri- pipium, hrv; d4pa, njeka psovka ženskoj glavi, hrv; f4ra i fura (fura) unterfutter eine3 rockes, hrv; ime kobili hrv; ne znam što znači fura u zagr. IV/1 144: mali su ovi grehi, ni me skrb za nje, da bi se njih čuval, ni velika fura vu njih živeti; f4ta i futa, nješto što noše žene straga na glavi, hrv; gr 4 da, gleba; g4ga, schaukel, kr; g4ra schind makre; g4ta apoplexia gasp. I. 781: žena g u 11 u m vudrena; 676: guttum vudren; g 4 z a gibbus, kr; h 4 la bug, kr; klj4ka, hacken; pessulus; klj4sa schindmahre, kr; k 4 f a, pletenica od kose na glavi, hrv ; k 4 g a, pestis; k4ha, što se jela na jednorn nakuha; das kochen, kr; ravn. 1/301; k 41 a, ime kravi, hrv; k 4 n a marder, u kr. i kuna (izgovaraj kuna i kna); k4pa, poculum, dalm. jud. 5: je nere- spuščeniga masla pernesla v’ ani lepi kupi; ex. 25; jer. 35; škr. 105; preš. 156; k4za canis kr; k4ra gallina, sravni č4ra, kr; k41a, Kutte, cruc. II. 183.369: Luter Marten je bil kuto slekil; rog. 299: k4ta : lj4ba, amaaia, upravo adj. fem; dalm. vis. pes. 3: de vy moje lube ne zbudite; schon, 326: de na zbu¬ dite mojo lubo; cruc. II. 143; de bi njemu pak dolh čas po svoij lubi ne bil; 143. 178. 249. 263; škr. 137 : hiba; 14ca, ime kobili, hrv; posprda pijanoj ženi, hrv; m 4 c a, katze, u djetinjem govoru, kr; etwas behaartes, kr; ime kravi, hrv; m 4 f a, ime kravi, hrv; m 4 1 a maulesel(inn), trpi. 28: ne bojdte liki konj i mula; m 4 n a, katze, Murko lex; m4ra, jedes schwarze thier, črna ko¬ bila ; rieka M4ra u Štajerskoj; m 4 s a, zamasikana ženska i krava, hrv; sorte Murko lex; m4ta, pridjev ononiu ili onoj koji ili koja nece da govori ili odgovara, kr; n4ka, vn4ka neptis, gasp. I. <21: z gospum Marium tovarušicum Arnolda, v n u k u m sv. otca pape, trava koja se treči put kosi, (seno, otava, n4ka), kr; n 4 n a, nonne, cruc. II. 369: Luter Marten se je bil zalubil veno n u n o.. s klo- 14 M. VALJAVEC, štra pobegnil inu nuno upelal; preš. 49: nuna; njeka povodna bilina, kr; rez. §. 133. nuna ==kuma; n 4 z a erdbeeren auf einem grasbalm angereiht, kr; p 4 p a, potus, aqua, u djetinjem govoru, kr; p 4 r a, gallina indica; p 4 t a, gallina, kr. r 4 d a, metallum ; r 4 h a, obično r j 4 b a, leintuch, jap. 518 : je vidil r i 4 b e položene, gol. 134: erjuba; kraj. 35: vu čistu ruhu zaviti; r4na, ime svinji, hrv.; r4pa zisterne, dalm. jerem. 26, selo u Gorenskoj blizu Kranja; r4ta, sacktucb, balstucb, dalm. jer. 38; cruc. V. 88. gol. 132; jap. 365; rdute kr.; sk4ta, ono kakti sir, što se skuha od mlieka, kad se krava stebla, topfen, kr; š č 4 k a, lucius (riba) gasp. 3/499. zasočil je punu punecku mrežu krapov, somov, haringov, ščuk, bistrang; š 141 a stiilpe (od klobuka), kr; š t 4 p a jedes pulver zum bestreuen, besonders gestossener pfeffer, kr.; dalm. jerem. 6: Kaj je meni mari za kadilo teh iz bogate Arabie inu za to slatko štupo katera od daleč pride; š4ta, ono gdje voda izruje u zemlju (schutt?) hrv; tr4ga, trube (ali meltrga mehltruhe, mehl- trog) kr; tr4ma scbaar, c-stpa, jap. 139: so k njemu vkup spra¬ vili celo trumo, 505; preš. 61. 104. 128. 178; trti p a truppe, schaar, zagr. IV/I 329: čez široka vrata vse na trupe duše tek4 (vu pekel); t4ra hosenlatz. brv; 4ta, g4ta, h4ta btltte, dalm. utta, jerem. 10. itd.; cruc. II. 183: buta; i trpi. 20. 105. tako i g 1 a ž 41 a od glasbutte, kr; v o n j 4 h a foetor, nagfl. 119: mravle z vonjuov napunijo hrambo, 182: on (voter) čisti zrak od škodlivi’ šparov i vonjiie; ž4ga, gans, štj. brv; ž4pa suppe cruc. V. 41; =fara brv. ali riedko i stoprav u novije doba. 8) " imaju s predlogom sastavljene rieci : izguba, zguba verlust, gol. 68. zguba; preš. 9. 95; naduha, asthma, cruc. V. 95: on je imel bodlaje, naduho, jetiko.. ; obljuba, versprecken, obljuba dolg dela, nar. poslovica kr; trpi. 40. 48. 97: obliiba; od- duha respirium, kr; zagr. IV/I 29: mentuval ga je o duh e, da je komaj dihati mogel; 34: ako mu zrak škrati o duhu; 249: prež kojega (zraka) oduhe imeti i živeti ne bi mogli; odkupa redemptio, jap. prid. 1/320: kat§ri je vso svojo kry za njih odkupo pretočil; ostuda, nausea, cruc. V. 190: pehar je bil poln ostude inu gnusobe; p o g u b a verderben, ravn. 1/8: pog4ba, preš. 183; p o- muda saumniss, ravn. 1/275 ponuda anbot, kr; potuha un- terschleif, kr; p r i k u h a zukost, ono što se uz što drugo kuha, ravn. 1/290 skuha was gekocht, wird nagfl. 156: med sklihov je (zelje) velike znamenitosti vu vdrstvi; skusa tentatio, kraj. 22. 24. 27. 29. 31. 36: ne vupeljaj nas vu skusu; zamuda, versaumnisz, preš. PBINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 15 42; z d u h a werk, anschlag, trpi. 8: vu vsej svoji’ z d tiha j za bouga ne mara; zagr. IV/I 118: toga mi naj nigdor negovori, da bi to vražja z d u b a bila; zagr. IV/I 200: more biti daje vse to vražja z d uh a; gasp. I. 811: vleze peklenski Stanovnik vu konja; spozna pastir občinski (— papa) z duhu glavnoga vseh ljudih nepriatela. Taj n&glas imaju i ove dvoslovčane nesastavljene rieči: bilka tumultus, mat. 25: zemlja rastupi se med bnkum, prašku m, vikum; tako i halabuka gasp I. 127. 881. 974. reš. 110 i hrabuka uz hrabuka, nagfl. 129: povsod se šamrejnje, hra- b u k a čilti dd; gon. 94: strašno h r a b u k o more zbuditi ono vnougo liidstvo, i harabuka kilzm. 261: nikaj gviišnoga ne mogao zvediti od harabuke; 267: vu šteri so me najšli očišče- noga vu cerkvi nej z liidstvom, niti sharabukom niti od Azije Zidovje; bunka beule, knotten, knorren, kr; cujza, mlada ko¬ bila, hrv. štj; duha odor, mil. 30. 50: kak myrrha izebrana duhu si pustila tvoje slasti; 69; zagr. IV/I 211: vu po3ude srca svoga jošče grešnu duhu i g. bogu odurnu žmahu ostavljaju; 190. 199; gasp. I. 762: duhe; 955 itd; gluta i gluta, njeka bolest gasp. 3/487: na levom stegnu z kužnum glutum ranjen, kuma pathinn, hrv.; 1 u 1 a tabackspfeife, kr. hrv.; luska, ljuska squamea, ls%k, kiizm. 232: preči so doli spadnole z ouči njegovi liki lil s k e; m u j a, mithe, cruc. V. 60; nuda lohnar- beit, hodi nudu delat, hrv.; pljuska, alapa kraj. 126; gasp. 1/926.963.3/526; puca, puella, hrv.; skr u na (skriina) mjesto skvrna, macula, reš 61: trsemo se ze vsum močjum odeprati s k r u n e ; reš. 58: ne plakal skrunu odepranu; s k u 1 a, crusta, gasp. 931: jezero jezer modric, strašneh skul je zadobil od tebe; snuika, schlitten; s u d a, ime volu, hrv; štuca fidelia, gasp. 3/499: da rak bolši je nego tuča, zna vsaka piana štuca; šiiba, schaube, pelz, kr; š u d a, ime kobili, hrv; š ti p a, schupfen, onaj, prediel pod krovom, gdje kola stoje, kr; tuna (fofo? od njem. tonne, kiizm. mik. 68: stou tiinn olija; ura uhr, ugr. vora. d) Rieči kojim je u korienu ili u osnovi o imaju na tom o naglas, i to a) ' ima večina dvosloveanih nesastavljenih rieči: dbba, tempus, aetas, preš. 149: ddba; perg. 19.38 itd. mul. 192 itd; glbba, mulcta; g b r a mons; g r b z a schauder; k b p a, četiri komada čega god, osobito što je okruglo: daj mi kopo orehov, kr; kup snopja, sjena, heu-strohschober, preš. 173: po njivah tam leže: snopbvja kbpe; kbra (ne ~ skorja?) u zagonetci: viši kot gora, trši kot kora, grenkejši kot pelin in slajši kot strd, kaj je to? (orah), kr, 16 M. VALJAVEC, k b s a, falx; kbza, capra; l.b z a silva, vitis;mbra, fncubus; n b g a pes (gdjegdje i n6ga); b s a vespa; p b 1 a, onoliko platna koliko treba za jedmi žensku kiklju , kr; p 1 b h a, platzregen, dalm. ezeh. 13; rbta i rota Špico;; rbsa Spooo;; slbba (od sloboda stegnuto?) kiizm. 127: dopusti mi naj slobou vze- mem od tisti’, ki so vu biži mojoj; 140: ki s 1 o b o u ne vzeine ode vsega svojega polštva, ne more bidti moj vučenik; s 1 b v a kr. farna, škr. 47 : dobra s 1 o v a kosty omasty ; hrv. litera kraj. 161. gda prideš na ovu slovu (Jesus Christus) moreš pridati ovb rčči:..; abschied gasp. I. 902: Anna žalostna doteče, počne slovu i proščenje jemati; smbla, pix; sbha, furca, lignum dentatum; sbva i sova, noctua; stbpa vestigium; trbha, mica, festuca; macula, ugr. trouha, hrv. truha; dalm. ev. luk. 6: vidiš eno troho v tvoj ga brata okej.. jest hočem to troho iz tvojga oka vzeti... gledaj da izmeš to troho iz tvojga brata oka; cruc. V. 131: več krat en prah, ena troha oslepi tu oku; kiizm. 116: gledaš trouho vu ouki brata tvojega... nihdj, naj vo vržem trouho.. gledaj, da vo vržeš trouho z okd brata tvojega; gasp. I. 59: kaj hočeš odeprati, koj naj menše nimaš truhe pregrešenja? 886: našla se je jedna prež vsdke naj menše truhe i falinge; trbpa schaar, trupp, gol. 67: čebelle bodo cele trope iz pajnu lazle; vbda aqua. — Tako je naglašena i rieč go¬ sp b d a, domini; riegje v o j v b d a dux, ali ta rieč se obično glasi vdjvoda jap. 5: ti Betlehem Judovska zemla nisi kratku nikar ta nar manjši med vaj vodi Juda, zakaj iz tebe bo prišal ta vaj voda, kateri imd vižati moje kardelu Izrael; škr. 17 : vaj voda; preš. 171: vaj vodi nom. pl. perg. 81: vajvodu; sravni Arkiv za jugosl. povj. pag. 127: u „copia di una letera di Antonio de Zuane de la Seda data a Buda adi 20 Avosto 1521 drizata a suo fradelo" gdje stoji: . .. dela rebelazion deVayvodade Transilvania... i pag. 126 : vay voda Transilvano ... u Dalmatina jerem. 13 etc. dolazi ta rieč u obliku viuda (valjda viuda jer vudnj i boršt, šuma nad Kranjem, što je nje- inački herzogforst), kod Schonlebena kao v ivuda, 40 : noj si kratku nikilr ner manši mčj vivudi iz J uda, zakaj iz tebe ima priti ta v i- v u d a, katčri bo gospodoval čez moje kardčllu Izrael, a vivoda 344: zdaj bo vunkaj vržen ta vivoda tega sveta; u Kajkavaca dolazi vojvoda, gasp. a uz to ima druga rieč, koja, ako nije magjarska, bila bi stegnuta od vojvoda naimre vaj da; čita se i u knjigah, gasp. 483: med kojemi vnogi plemeniti velikaši i vu ndvuku glasovih krivovercov vajde i bludnosti prvo razvestiteli PKINOS K NAGLASU TJ (nOVo)slOVF.NSKOM JEZIKU. 17 broje se; 958: ove tri dni (fašenski) jesu .. vremena, vu kojeh po vinu vajdi i po praznici službenici daleko tira se poštenje. P) ' imaju ponajviše streme rieči: bo ta, stiefelrohre; cota, štj. fetzen, wischlappen, nagfl. 136: papird s cout zgOtavlajo; gon. 34; jopa, joppe, cruc. II. 284:joppa; krdta, krote, dalm. lev. 11; cruc. II. 112. 331, gol. 37; oda die ode, preš. 123; rdba, ivare, robbe; sob 6ta (zbota) samstag, sabbat; škoda sebaden ; š 6 b a, čoha, čdba, mund, maul, šobo napinjati; gon. 44: nafiicno se je, fige je kazao, čobe na stran potegno i obregno se... čobe je obregnjeno držao; žoga, spielball, kr. 8) " imaju s predlogom sastavljene rieči: nadloga drangsal, mtibsal, dalm. ezeh. 7. 32: nadlega; schon. 46. 77. 381 : nadlega; cruc. II. 23. 185. 217: nadh/ga, jap. 172: nadldge; preš. 162. 164. 165. 166: nadloga; neroda ein ungescbickter, eine ungeschickte kr; n e s p o d 6 b a, ungebiihrlicbkeit, kr; res. 118; nezloga, dis- cordia, kr ; obora tbiergarten; o k 1 6 p a catapbracta, mat. 548: sebe ne bi bil zarazil zbog oklope železne, s kojum oblečen vudarec smrtni preprečen bi bil; o p 6 n a, aulaeum; o p 6 k a feste erde, kr; o s 6 b a persona; p o d 1 6 g a unterlage; podoba effigies res. 2. 69: podz imaju naglas na predzadnjoj slovci: molža, muža mulctus; tol- PBINOS K NAGLASU U (nOVO)sLO VENSKOM JEZIKU. 27 š č a, tiišča pinguedo, ravn. 1/243; tolša, mil. 13: kak tuščtim i mastjum da se napuni duša moja. f) Rieči kojim je u korienu ili n osnovi e imaju na tom e na¬ glas, i to oc) ' ima večina s predlogom nesastavljenih rieči: g n j d č a, ge- drange; j d 1 š a alnus; k d š a, ime volu, hrv; 1 d ž a cubatio; m 1 a- doždnja neomaritus; pdča calantica, gasp. 1/909: Veronika poda peču, s kojum popljuvani krvavi bi obrisal obraz; pečdnja (pečen fem. pečena) der braten, zagr. IV'I 77: skril je pod stol pečenju... vzeme nazad pečenju spod stola; prdša presse cruc. V. 142; jap. 213: pr§ša; reja pflege, zucht dalm. ester 2; tako i sastavljene sadj o r d j a obstzucht, vinordja weinbau ; živino- r e j a viehzucht. jJ) - imaju: meja grenze; z č m 1 j a, terra; želja eupido. y) " imaju ove nesastavljene rieči: čenča der ungereimtes zn- sammen redet; plur. čenče ineptiae; greblja ofenkrttcke; melja mehi, nagfl. 132: melo presejjati; zagr. IV/I 86: koga (kvas) je zamesila vu tri drevenke melje; gasp. 1/824: mdlja; serja dy- senteria; stelja streu, dalm. gen. 31: stela; večerja (: večer) nachtmal rez. §. 117: vačdrja. — Tako i s predlogom sastavljena rieč: p o te pij a mulier vaga i prireja durch zucht erworbenes vieh, preš 122. — a na predlogu naglas ima postelja lectus jap. 428: vzami tvojo pdstčlo; kraj 76: na postelju. g) Rieči kojim je u korienu ili u osnovi e~li imaju naglas na tom e, i to: d) ' imaju malo ne sve s pre dlogo m nesastavl j ene rieči: bdža fuga; bregdše plur. beinkleid dalm. exod. 39; jdža damm; equitatio; ldša, onaj put u šumi, gdje je presiečeno, durchhau, hrv; menja tausch jap. 77 i 182: kaj za eno m en j o bo človbk dal za svojo dušo? mrdža rete traun 80: mreža; nedelja sonn- tag, a rez. §. 121: ncedceja; p ldša calvities dalm. jer. 16; deut. 14; lev. 13; prdča haarabtheilung am kopfe, kr; samojdja ranunculus; sdča sa3pes viva: seja sessio; sreča gllick i ne- srdča ungliick; svdča candella; tdnja er/„t i trpi. 32: tak hodi človek kak tenja; mil. 86: presveti one, koji vu tmice i vu tenje smrtne prebivaju; zagr. V/2. 7: doseči jednu najmenšu tenju veli¬ čanstva; mat. 231 itd; vreča saccus. P) " imaju: krevlja mjesto krivlja ofenschaufel; alles ge- krlimmte n. p,: krevlja (V) pet, križ (X) deset, dve ’m pa tri, 28 M. VALJAVEC, koliko to stori? (20); veja palpebra: toliko ni miren, kar veja k veji udari. y • ima veža atrium, preš. 143: veži; 177.178: veže. h) Rieči kojim je u korienu ili u osnovi e=,» imaju na tom e naglas, i to a) ' imaju malo ne sve nesastavljene rieči: 14ča lena, dalm. ezeh. 4; cruc. II. 71; mdča sura, ohrzipfel dalm. lev. 14: far ima kry vzeti od dolžniga offra inu timu očiščenimu na m e č q desniga ulia djati; prdža lauer; r d j a /Mv.c, kiizm. 401: je Kristuš prišao po vdkšem i popolnejšem šatori nej z rokami napravlenom, tou je nej to reje; nagfl. 62: reja lesena stolarov; r6ža maulaffe; der oder die plart; u zagonetci: čepa čepi reža reži črne čube kaže (peč); teža sch\vere, sch\vierigkeit; žeja sitis i u zagr. IV/1. 23. 233; žmdča pondus. P) " ima: preja gespinst i u zagr. IV/1. 116: je tri nove de¬ bele vužince kakti tri od preje nitti pretrgnul; tako i sastavljenica z a p enj a heftel. i) Rieči, kojim je u korienu ili u osnovi e = poluglasno , imaju tam gdje se poluglasno govori, - na zadnjoj slovci: leža (lnža) mendacium ; senja (snmja) somnium ; a kad imaju na poluglasnom naglas produži se poluglasno i promieni na a: laža, sanja ; a tamo gdje je poluglasno prešlo na e: sdnja; scbon. 29. 363 ; cruc. II. 393 itd.: laža; gasp. 1/842: senja. Arno če valjda iči i sija ge- liiste (shndja, sladja?) ravn. 1/116: sla in mik po posebnih grižle- jih, preš. 30: tebe sija pa h krotkim ticam vidce; 165: hodite ka¬ mor vodno sija vas vidce. Rieči sastavljene s predlogom gube poluglasno a naglas prelazi na predlog : p 6 m n j a animadversio ; priča testis, dalm. ebr. 12 itd. Kad sing. acc. pričo rabi kao predlog, onda je bez naglasa n. p. pričo mčne coram me = teste me; somnja s u mn j a suspicio. j) Rieči kojim je u korienu ili u osnovi povohaljeno r {=■ pt) imaju koje su dvoslovčane i nesastavljene naglas na r, i to : a) ' ima : grča knorren, dalm. gen. 4 ; deut. 28 : gospud te bo vdaril s hudimi grčami na kolenih inu stegnih ; vrša sagena, zagr. IV/1. 87 : kraljestvo nebeško prispodablja se vrše vu morje vržene. P) ~ imaju: črn j a, sus uigra; sfnča, ime kravi (srnecja): žrmlja mola manuaria. Tro- i višeslovčane rieči imaju naglas PRINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU, 29 na predpredzadnjoj slovci: sva terja, koja je pozvana na svadbu ; pes trnja (mjesto pestunja) gerula. y) " na zadnjoj slovci ima rja airugo, dalm. tert. reg. 8: arja, u hrv. hrdja (hrdja). k) Rieči, kojim se korien ili osnova zavrsuje samocjlasnim, imaju na predzadnjo) slovci naglas i to: a) ' imaju ove nesastavljene: b aj a incantatio, graja repre- liensio ravn. 1/231; laja latratus; st;ija obično plur. staje locus, ubi pecus quiescit; sija collum ; tkaja gewebe, nagfl. 92: le- drom i siiknjom i driigov tkajov oblečeni. Tako i ove s predlogom sastavljene: pomije pl. colluvies rog. 51; p o s 6 j e pl. furfur. P) " imaju malo ne sve s predlogom sastavljene: izdaja pro- ditio ; o daj a venditio ; odeja tegmen traun 147: odejo; pre¬ daja venditio, rog. 217: predaja; gol. 123; pridaj a additamen- tum; prodaja venditio; vdaj a, vudaja collocatio in ma- trimonium. Tako i ove nesastavljene : seja sementis ; veja fron(d)s i zmija serpens, hrv. Kod rieči do šele pregledanih udara to u oči, da rieči dvoslov- čane s potegnutim naglasom (') dobivaju potisnuti naglas ( n ), kad se sastave s predlogom osobito slovku čineeim. 3. Rieči, kojim je tvorka ili završetak ija. Ove su rieči pretežnom večinom primite iz drugih jezika ili na prosto nepromienjene ili malko na domače prikrojene a naglas imaju ili na i u tvorke ili na slovci pred ija. a) " na i u tvorke ija imaju imena vlastita ženska i mužka n. p. Marija, Rotija od Dorothea; Elija Elias, Matija Mat- thias, itd. pa tako i mesija od Mscssa;. Za tim su tako nagla - šene rieči načinjene prema njemačkim na naglašeno ei ili te. U srbskom iliti hrvatskom jeziku imaju te rieči \ na slovci pred ija, s toga se i u kajkavštini amo tamo nagla3 na predzadnjoj slovci čuje n. p. lotrium kraj. 207; arcnija, arznči, cruc. II. 26. 117. 458; a 386: recnia što čitaj rcnija; ar d rij a, hader, schon 422: letu so pak te hude žely inu pogubiva della tiga messa: kurbarija, nečistost, ne¬ sramnost, lotrija, malikovajne, cupernija, sovražtvu, ar dr ija, srd, prepirajne, zdrdžba, rasprave, nevošlivost, poboj, pijanstvu, lebinge inu kar je tčm ennakušnu; ba h ar ija, prahlerči, kr; bahorija, incantatio, zagr. V/2. 23: namakali su ju vu vodu bajajuč vsako- jačkemi bahoriami; gasp. 1/776: dojde vendar nekoja vešča puna bahorie žena; 837: vse copernike iz bahorie spelja; baran- 30 M. VALJAVEC, ti j a, negotiatio, cruc. II 314: praznik nej za kupčje inu baran- tie gori postavljen; bedarija, stultitia, brv; beračija, mendici- tas, kr; biškupija, episcopatus, perg. 4; zagr. IV/2 128; res 185; bogatija, opes, cruc. II. 407: moja bogati a je moj bug; bogčarija, pauperes, brv; bogečija, paupertas, gasp. I. 21: vu najvekšu je prepal bogečiju; ciganija, fallacitas, zagr. IV/1 94: prež ciganije ne mogu živeti; 98; res 90: coprija, zau- berei, mat. 229; coprnija, dalm. djan. ap. 8: cuprnija, schon 422; cruc. II. 258. 395 itd; comprnija, kiizm. 449; mol. 147 : comprnijo; čalarija fraudulentia, kiizm. 229: pazili so pa na njega zd to, ar je je poredno vrejmena z čalariov noro; mol. 68: naj nečisti diijh i vsa njegova čalaria daleč od mene pobegne; perg. 75; kraj. 24. 148; gasp. 1/656: od čalarle sveta pobeči; I. 861; dečarija, kinderei, brv; dohtarija, doctorei=odvjetnič- tvo, cruc. II. 396; naša dobtaria bi nam malo noter nesla; do¬ mačija, beimat, preš. 62. 136; elegija, elegie, preš. 136: ele¬ gije; eršekija erzbisthum gasp. 3/506; falšija, falschbeit, dalm. psalm. 10: njegova su usta polna preklinanja, falšie inu golufie cruc. V. 357: folšia rog. 232: foušija; fantazija, das irrereden, phantasieren, zagr. IV/1 304: je on to iz fantazie govoril; fara- t ari j a, verratherei, cruc. II. 424, feratarija dalm. daniel 11, cruc. II. 176; fratarija, cruc II. 555; francija, njeka bolest, perg. 93: u židovskoj zakletvi: ako sem kriv, da francia i gubavoča na me pryde; golufija betriigerei, dalm. psalm. 10; cruc. II. 30. 38. 379. 381. 440. 500; jap. 59. 126. goliifia čitaj gobtfija; škr. 14. 73: goliifia; res. 9. 47: galufie; preš. 107 : z golfijami; go s ta rij a, gasterei, rog. 478; jap. 276: Levi je veliko gostario napravil; cruc. II. 13. 14. 17; 23. 84. 348. 447; škr. 45. 71; gostija, scbmaus, kr; grofija, grafscbaft; harmonija, liarmonie, preš. 133. 137; harpije 'ApTcutat, preš. 174; hercežija heerfiihrerschaft, berzogthum, gasp. I. 888: Mojzeš ljudstva izraelskoga berce- žiu prijeti ne hotel; h im barij a, fallaeia, mat. 11: tuliki jali, nazlobi, himbarie; blapčija, servitus; Hrovatija, Kroa tien; hudobija, malitia, preš. 185; kanclija kanzlei, dalm. jer. 36; kanonija, canonicatus, zagr. IV/2. 128; kardinalija, car- dinalatus, zagr. IV/2. 128; kecerija, ketzerei, cruc. II. 118. 369; V. 65: kecaria; klafarija klafferei, gannitus, zotten im re¬ den, cruc. II. 435: kulikajn mrtvaškjh ran prajmejo skuzi pjan- čuajne, žrtje, plese, klafarie; kmetija, biiuerei, bauerngut, preš. 98; knežija furstenthum, ravn. 1/128: knežije; ko- PRINOS K NAGLASU U (NOVO)SLOVENSKOM JEZIKU. 31 čija, kutsche/ cruc. II. 192; kola rij a, wagnerei; kom- panija, compagnie, cruc. II. 558: Judež Iškariot je vžje prišal z’eno veliko kompanio žolneriou, V. 117; košatija, u[3pi:: košatija visoko hodi, nar. pošlo vica kr; kovačija, schmiede; kresija, kreisamt, kr; kupčija, handel, dalm. ev. mat. 22. schon. 251; jap. 103. 415; cruc. II. 72. 314. 517; k ur barij a, hurerei, dalm. ev. mat. 15. 19; itd; schon. 80. 386; lagovija zaoua nagfl. 68: znajo veliki kvari nastanoti po lagovli; lajharija, dolus, fraus, gasp. I. 506: njihoveh bogov lajhariu odkriti; lebud- k a rij a, nichtigkeitj mat. 278: trose vreme vu igrah, lebudka- riah i hmanguvanju (od: le hud’ kar); lepotija, ornatus, preš. 97. 101. 175; litanije, pl. litanei, preš. nebeška precesijau čbe- lici 1848; mil. 203; itd; Litija, selo u Kr; lotrija, fornicatio, dalm. daniel. 6; itd; schon. 151. 422; perg. 80; kraj. 64 gasp.; I. 941. 958. 978 itd; mat. 546. itd; reš 127; loterija, cruc. II. 241; lotrnija, schon 413. cruc. V. 353. jap. 18. 71. 88; ma¬ larija, malerei, mat. 39; manenija, iasania kraj. 151: njegovu mudrost za noriju ter maneniju drže. gasp. III. 32: spodobne ali jošče gorše ma.nenie jesu putniki sveta ovoga, koji hotonce za- državaju se vu diki; melc dija, melodie, preš. 89; meštrija, kiizm. 251: je božanstvo priglihno z meštrljov vo zrej- zanomi kamni; 252. 460; nagfl. 129; gon. 22; nul. 280; gasp. 1/943; mat. 289. itd. mo d rij a, ars, preš. 68; kr. mojstrija, dalm. exod. 31; morija, pestis, cruc. II. 15: si vidil kugo in morjo? skr. 211; ravn. 1/136; mr zija, eckel, abscheu, nagfl. 118: či hrano na sto denejo, naj prva je muha, štera pride i noge v-njou namaže, po tom jo okouli po skledi ceca, naslejdne se v-njou notri vrže i v-njej vesne ino jo tak na mrzlo spravi; 171: mrzla je nji (vukov) mužiko poslušati; gon. 51: brezi sve mrzle; norčija narretei, nugae, cruc. II. 259: kral Sardanapalus je ž nimi (ženami) fatal, norčje tribal; 298. 375. 496, V. 68. 79; norija, nugae, mat. 38; gasp. I. 932: norije, itd; odrtija, schinderei, kr; obr¬ il ij a micherei, cruc II. 8. 44. 221, itd. gol 83 vuhernija; škr. 47 : ohrnla; o p a t ij a, abtei, perg. 4: opathye; o s 1 a r i j a, eselei; ošta¬ rija Travdo^stov, cruc. II. 321. 511; kiizm. 129 i kiizm. mik. 72. oštarija; ošterija, dalm. ev. luk 2; schon. 15. 231; cruc. II. 114; otročarija, kinderei, škr 3: otročlo; Nemčija Deutschland; pajdašija, societas; petlarija, bettlerei, paupertas, cruc. II. 281: sledni šac je petlaria; petljarija, zagr. IV/l 302: da bi vu miru živeli, ne bi tulike bogate i poglavite familie na petij ari u 32 M. VALJAVEC, dospevale; pisarija, schreiberei, preš. 97; plebanija, pfarrei, zagr. IV.2. 128; gasp. I. 920: Bartol plebaniu ost4vi; podr¬ tija, 'pv)yfjwc, ruina, jap. 285: inu po dr tla te iste hiše je velika postala; škr. 52. 53; ravn. 1/327 preš. 144; poezija, poesie, preš. 95. 144; p o ga n ij a, heidenthum; pošti j a, posthaus, gon. 93: na drugi tčli so šoulski hrami, p o š 11 e itv; p r e k u c i j a, umvvalzung, kr; prepuštija, probstei, perg. 4; prokšija, pe- tulantia, gasp. I. 137: stanoviti stdrec luteranske vere predikant, nč tak iz pobožnosti kak s prokšije vu Rim je došel; punta- rij a rebellio reš 108: Lucifer glava puntarie; piišpekij a, smmcoir i, kiizm. 214: piišpekljo njegovo naj drugi vzeme; razprtija, zwist, entz\veiung, zank, streit, preš. 139: de bi med ndmi poto¬ lažil razprtije; 140: obložile oččtov razprtije s Piplnovim so jar- mam siižno ramo; ropotija, rumpehverk, kr; ružnija, gon. 37: ružnla zapravi človeka, 71; samija, solitudo; skoparija, geiz; sleparija, blendvverk zagr. 119; kr; soldačija, militis officium; sprevedija, muthwilliges betragen, gon. 28: zaman je kdran bio on za volo etak noure sprevedle; nagfl. 98: deca z sprevedle si na njega (osla) sejdajb; sudčija, consulatus i sfid- čija, perg. 20: pod koteroga je suudčyu takova vyes; š atrij a i šiltrija zauberei, mat. 299: hote da hvaljeno bude njihovo pian- stvo, tatbine nekaštiguvane, šdtrije, coprije prež pokaranja; šelmarija, schelmerei, cruc. II. 321: taistiga (praznik) dopr- našajo v’ jegrah, v’ oštariah, v’ plesob, v’ šelmarij inu v’ grebob, V. 76; 162. 164; š kofij a, episcopatus, dalm. djan. ap. 1 ; sclion. 293; šmajblarija, scbmeichlerei, cruc. V. 74; Španija, das amt eines Špan, oizovouL, kiizm. mik. 67 : daj račun od Špa¬ ni j e tvoje ; š p a n o v i j a, gemeinscbaft: v španoviji krava crkne, nar. poslovica; špecerija, spezerei, dalm. exod. 30, schon. 149: na tu sta ona dva Jezuševu tellu vzela inu sta tuistu obvila v’ partenlno, s špecerijami, kakor je teh Judou šega pokopa¬ vati; tapecarija, dalm. num. 4: tapecarye tiga dvorišča; ta- t i j a, furtum, kiizm. 349 : nej so se povrnoli niti s t a 11 j e svoje ; gon. 46 : mlaci so na t a 11 i zgrableni; nagfl. 140 : nlki si po t a- tli, jalnosti, roblenji ščejo vrejdnost prilskati; t e p e š i j a, vaga- tio ; tepnjarija, lose worte, mat. 163: z jezikom tepu tep- njarie; tovarišija, kr; Turčija, Tiirkei, preš. 71 ; 140 : želj arij a, inmvohnerschaft, hrv ; županija, gespannschaft. b) Naglas na slovci pred tvorkom ija imaju x ) sve rieči napravljene prema završetku ion u tugjih rieči: d 4- PKINOS K NAGLASU G (nOVoJsLOVENSKOM JEZIKU. 33 cija, datio, v.v/mz (census), schon. 260: jeli je prau, de se ce¬ sarju dači a daje? jap. 104: ali je prav, de se cesarju dacia daje ali ne? dišputacija, disputatio, zagr. 4/1. 124: čudna stanovito dišputacia i izpiti vanje je ovo ; gratulacija, gratu- latio; konstitucija, constitution; legija, legion; porcija, portion; procesija, procession cruc. 5/63; mil. 20; gasp. 1/962; mat. 213, u hrv. obično prošecija; rebčrija, re- bellion, kiizm. 266 : ar smo najšli etoga moža kilgo i nadigajou- čega reberio; rekreacija, recreatio, zagr. 4/1. 92: ko- tero dello nym je več za rekreaciu neg za trud; t e n t a,- e i j a, tentatio, mat. 217: njegve nečiste šalnice jakše jesu za na¬ peljati v’ greh pajdaše, nego bi bila njihova skušavanja illiti t e n- t a c i e; 601 : jakše tentacie i bman mišljenja molitve bi nad- ladale vse i vsakotere tentacie; š t a c i j a, station. P) strane rieči koje su malo ili nista ne promienjene primite u je¬ zik : A' z i j a Asien ; be š tij a bestia, gasp. 1/939 : kaj ovdi iščeš, nesrečna na veke b e š t i a ? 952 : vsaka b e š t i a biva od druge, ov pak takov biva b e š t i a od sebe samoga ; Cecilija gon. 67; ceremonija, ceremonie, gasp. I. 762 : kade c e r e m o n i e ili s matere crkve običaji obvršavali se jesu vu cirkvi; e k s e o p e i j a kraj. 211: ako bi vu prave pravde krivemi probami, jalnemi ex- cepcijami živel; farni lij a, familie, mil. 266; itd.; galij a, ga- leere reš. 108; glbrija gloria, preš. 19. 157 : glorija; hi st 6- r ij a, historia, ili štorija marchen, cruc. 2/13: kateru skuzi leto h i s t o r i o potrdem , 102 ; gasp. 1/980 : posluhnete dve strašne bistorie; Kalvarija, Calvarienberg, mat. 488: mo¬ ral bi vas popeljati na kalvariu; k a sij a dalm. exod. 30; ko¬ medija, comoedia, cruc. 2/63: so v’ taistem mesti eno lepo c o m e d i o imeli; 197 : ta svejt je ena c o m e d i a inu ravnu ka¬ kor per comedij se ne gleda gdu je kraji; 5/109; lilija, lilium, dalm. ev mat. 6 ; cruc. 2/46 : ti si taista bella 1 i 1 i a; mil. 32: o deva od lili e beleja; malvazija, malvasierwein, cruc. 2/32 : ne nehajo to negnusno inu smrdečo vodb piti kokar de bi bila ta ner žlahtniši malvazia; materija materies gol. 108; protestacija protest kraj. 147; p r o vi n c i j a, provincia, zagr. 4/1 126; reverčncija kraj. 257: kojemu je tak velik glas bil, da su se ga vsi gradi, varasi, provincie i orsagi boj ali; š p 6 n g i j a spongia, kiizm. mik 42 ; gasp. 3/527 ; T r a c i j a, Tbracia, preš. 139; tragedija, tragoedia, preš. 101 ; ž alfi j a salvia, brv. itd. 3 34 M. VALJAVEC, Tako se naglašuju još njeke rieči n. p. brati j a, cesto bratja, fratres, perg. 10: bratie, 34: braatie; brdtia, 14: braatiu, 12: bra- tiu; instr. 23' 34: braatium; busija hinterhalt, dalm. j er. 51: postavite busie; ha mu li j a, divinatio, gasp. 3/35: veruju vuogi vu vsakojačke hamulie, vu babje pripovesti; u Belostenca hama- lija; hazbija = lopov, hrv; Idrija, grad u Kranjskoj (obično Vldrga gen. Vldrje, kao šoga gen. šoje rnj. šoja po krivoj analogiji prema noga gen. noje itd.); Kolobocija, Schlaraffenland, kr; lddija, navis, češče ladja, preš. 176. 182: ladja; mil. 37. 205: ladia; mul. 517 Mdje; mhrdija, posprda čovjeku koji se drži kao da ne zna govoriti, hrv; s e k h n d i j a, njeka konjska bolest, hrv; s 16 z i j a, koji kad što radi rado stoji, hrv; š m r k o f 1 n d i j a, rotz- kerl, hrv; šofija = ptica vuga, hrv; špčndija, vpo g n a obično u plur. s 1 1 g n e ili sfrngne, via in ter duo septa, kr.; a gdje se slovka pred na nagla- suje ima ': stagne (stbgne). 21. Rieči kojim je tvorka ili završetak ana imaju malo ne sve ' na prvom a u tvorke : b e 1 a n a, biela krava, hrv; b r a t a n a, kci bratova ; b r e z a n a, ime kravi, hrv ; b u r d n a, ime kravi, hrv. č e 1 d n a, ime kravi, hrv; č o g d n a, ime kravi, hrv; g 1 a- v d n a, groszkopf; ime kravi, hrv ; K o š d n a, selo u Kranjskoj ; Ljubljdna, glavni grad Kranjske (Laibach); logana, ime kravi, hrv; mar gardna, malum punicum dalm. num. 3 ; cruc. 2/261: de vtargamo sledno uro eno margarano; škr. 147 : ali so margardne pognale ; 149 : ali so margardne cvčdle ; p 1 a v d n a, ime kravi, hrv; p o d g d n a, ratte, cruc. 2/343 ; rog. 26: podgdne; poljana, planities ; poraddna, inn- und aus\vendig mit mortel beworfene wand, kr: rigjdna, ime kravi, hrv; rogi d na, krava dugoroga, hrv; s e s t r d n a, kci sestrina, hrv; Sežana, selo u Kranjskoj; šivana, ime kravi, hrv ; s r e d d n a, ime kravi, hrv; štrafana, drievo koje konje u stali oddieljuje, hrv. — “ ima: kritjana, christinn, preš. 50. 182; krstno ime Marijana, Mar¬ jana, Morjana ; a na slovci pred ana imaju naglas; M oj s t r a n a, selo u Gorenskoj, i s m č ta n a uz s m e t e n a, sahne, nagfl, 94 : z- mlejka de smetana. 22. Rieči s tvorkom ili završetkom ena imaju n na e u tvorke : bal e n a, balaena, dalm. genes. 1; cruc. 2/120; Jonas od te ve¬ like ribe balene nej bil sceran; zagr. 4/1. 270: Jonas je izešel iz trbuha morskoga strašila ribe balene; sklezena ili sle¬ ze n a, milz ; tako i Al e na Helene, rog. 194. 23. Rieči kojim je tvorka ili završetak ina imaju naglas ili na PEINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 45 i u tvorke ili na slovci pred tvorkom; riegje dalje prama početku rieči, što obično biva, kad pred tvorku dolazi slovka ov, ev. a) ' na i u tvorke ina imaju a) njeke od koriena gragjene ili od drugdje primite rieči: bla¬ zina, pulvinar, nagfl. 164: ž nji’ (konopel) lepšega platna šivajo zvon toga platene lače, prte, blazine, brisače; gasp. I. 661: pod blazinum skriveno oružje; kalina i kalina, ligustrum vulgare, hrv; triibsal, mul. 191: ali su mu tuliko vekšeh suz i kalin zrok bila; klapina, čovjek s Velikim šeširom da jedva izpod njega vidi a lagahno hodeči hrv; koline, schiveineschlahten, wurst- geschenk; kopina, rubus; ledina, ager incultus, preš. 97; lu¬ pina putamen; lušči na, putamen, dalm. levit. 111: schon. 287; ravn. 1/179; malina i malina, rubus, '7ox.op.opsa kiizm. 144. 148; trpi. 64; nagfl. 167 rubus: med velkim drevjem logouv jeste gde te nisiko grmouvje kakti lejske, trnine, glog, maline, ščipek i drugo trnje; gon. 91 morus : pred liižov maline stojijo z-raspre- strejtimi vejkami: mrcina, aas, mil. 430: megj onemi črvivemi mrcinami je ležala ; p r t i n a, staža po sniegu, kr ; s k o- mina stupor dentium, ravn. 1/243; stopina, stupina vesti- gium, cruc. 2/58. 434. 477; gasp. 774: reš 81; stružine, pl. ramentum; tropine, pl. acini expressi; dalm. num. 6. |3) ove rieči gragjene od jednoslovčanih substantiva: brežina: breg, nagfl. 171: prizdignjenost zemie, či je nej velika, se gumila (brejg), gde so bregouvje na gousti prizdignjeni, brežina, i gde se brejg v ednem tekaji vleče, gora zove; 192 : gdare sunce gori pride, zbite trake vrže na drevje i brežine; črepina Čepina : črep, cranium; darina: dar, ravn. 1/141. 149. 321; dolina: dol rez §. 136. 231: dulina; družina: drug, societas, cruc. II. 394: držina; kiizm. 234: držina; mat. 787: družina; gradi na: grad trpi. 74: razrušiš ves zid njegov, razvalaš gr a din o nje¬ govo, (traun: trdjave)'; konj ina: konj, pellis, caro equina; krajina: kraj, regio, ktizm. 256: gda bi pa sprehodo one kra¬ jine, 297. 340; trpi. 50. 59. 64. 80. 87. 119; kiizm. mik. 12; nagfl. 142: eta krajina se zove med pounočjouv i shodom le¬ žeča krajina; ali krajina, kiizm. mik. 70: idouči Jezus s krajin Tirusa prišao je po Sidoni k mourji Gralilaeanskomi med k r d j i n o v Dekapoliša; perg. 5; mil. 117; krtina i krtina: krt, mauhvurfshiigel, kr ; 1 a s t i n a : last, eigenthum, dalm. exod 19 ; ev. joan 1; schon 21 ; 1 o v i n a : lov, jagd, jagdbeute, nagfl. 87 : na 1 o v i n o nticani psi se jagerski psi zovejo ; 1 o ž i n a : log, 46 M. VALJAVEC, zemlja kad se obdjeljuje, hrv; mehi'na: meh, liiilse; miši na miiuselocli; mlaj in a: mlaj (kotli hrv.) ungeziefer, trpi. 64: gda, je na nje piisto mlaj in o, kaj je nje jej la i žabe, kaj so je po¬ gubile (dalm. psalm: 78 i traun 199 imaju na tom mjestu: muhe); trpi. 40 : znam vse ftice gour i m 1 a j i n a polska je pred menoni (dalm. psalm 50: vsa žlaht zvirina, a traun 122: vsa polska lej - pota je v moji oblasti), trpi. 87 : on je velo i prišle so kobilice i mlajina nezračunano (dalm. psalm. 105: vse žlaht muhe, traun 266: kobilce inu k e b r i); nagfl. 117 : jeli poznate podgani, miši, muhe, pavuke, mravle, kebre, stenice, buhč itd? Te st vare se po- prejk lužna m 1 a i n a zovejo ; o s i n a : os, arista; pečina: peč, Tclvpa, kiizm. 312. 445; trpi. 20. 32. 48. 63. 68. 78. 87. 95 ; kttz. mik. 24. 25. gasp. 1/648: Peter herceg je pečina — v kojem gori ljtibav sina — otca vekivečnoga ; 898 ; itd ; p o 1 š 1 n a : polh, bilchmausfell- oder fleisch; p s 1 n a : pes ; canina malitia, zagr. 5/2. 38 : od koga ne nadajuči se nikakve p s i n e ; zagr. V/l 260 : je povedal otcu svomu p s i n u svoju, koju je divojčice Dine vučinil, itd; s i t i n a: sit, juncus ; strnlna: strn, stoppelgetreide : šče¬ tina : ščet, seta ; t r s t i n a: trst, arundo, kraj. 126 ; gasp. 1/907 : vu ruke njegove postavili su bat od t r s t i n e ; z i d i n a: zid, murus, ktizm. 463. 463; gasp. 1/867. 941; zverina: zver, fera, bestia, dalm. djan. ap. 10 ; jan. rezod. 7 itd.: zvirina; cruc. 2/104 ; kiizm. 234. 444; trpi. 40. 53. 60. 65. 85. 120: zvirina. — Tako i njeke rieči i onda, kad pred ina dobivaju slovku ov , ev: b r o- d o v i n a : brod, iiberfuhrgebiir ; domovina: dom, patria, preš. 95: v dragi slovenski v kroten ni domovini vihar; šerf. 1/2; perg. 1. 7 ; mil. 23 ; gasp. 1/41 : zajdemo vu istinsku d o m o- vinu naše dike nebeške, 660; 947. itd; kraljevina: kralj, regnum; mlezovina: mlez, mlieko od krave, kad se steli, što no ne valja nista, hrv; mostovina: most, briikenmautgebiihr ; po lovi n a: pol, halfte, ugr. skračeno polojna, nagi. 192: gviišno je tak, kaj je višina nebe nej polojna globi, liki se nam bidti vidi, nego taksa kak eden znoutra voutli golombiš, i kaj je pout sunca nej polojna globara; rodovina: rod, affinitas, jap. 254 : Jožepli je bil iz hiše inu rodovine Davida, ravn. 1/189; t r- g o vi na: trg, handel; mat. 508: koje (dobičke) vkup spravljate po krivične trgovine; vedovina: 1:4,1 fatidicus kraj. 183 : jesi li šta zuedal ali učinil zuedati od vedovin ter vuhvic vojskom, rešetom ? vekovečina: vek perpetuitas, haereditas. T) Njeke od dvoslovčanih substantiva gragjene rieči: b r d i n a : PRINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 47 brdo, collis ; deklina: dekla, puella; drobtina: drobta, brod- same ; cruc. II. 64 : duše nejso ena d r o ft i n a s. duha ; 245 ; rog. 426 : drofftine; gon. 63 : gledaj malo mravlou, kak velko drob¬ tino vu goubčeci drži; a kraj 265 : drobtina; g a b r 1 n a : gib er, weiszbuchenholz; g 1 a v 1 n a : glava, kopfstiick; h a j d 1 n a: hajda, buehweizen, nagfl. 113: goloubje živijo s pšenlcov, gyečme- nom, kukoricov, prosom, h ajdi n o v, konopnim semenom; ko¬ renina: koren ili koren, radix, cruc. 2/510; preš. 99. 178; ko¬ zina: kbza, bocksaare, kr; k o z 11 n a : kbzel, bocksfell oder ileisch ; 1 e š č 1 n a: lešea ili leska, corjdus ; luskina: luska, dalm. ezeh. 29: jest hočem te ribe v tvoih vodah na tvoje 1 u- s k i n e občsiti; m a s 11 n a : maslo, oliva ; i mdslina ; m e s 1 n a : mbso ili meso, od govedske kože porezano meso za kelje, hrv; m u ž d ž 1 n a : muždža, morast, sumpf, gon. 48 : pleše od radosti po m u ž d ž 1 n i, štera se daleč okouli zlble pod njim. — zupp ! k ednomi hipi se muždžlna prepadne i plesec se do plzdji v njou pogrozl; oročina: orok, erbe, erbsbhaft, kiizm. 343. 348. 353. 362. 366; trpi. 38. 48. 65. 77. 78. 86. 87. 89. 103. 108. 111. 112; o v čl na: bvca, caroovilla; planina i plamina od plana (starosl.) Dauičie osn. 162, drugčije korieni 287. alpe, alpemviese; rez. 109: planina; pleši na: pleša ? o marhi: kakve je plešlne ? — plemena, hrv ; r b 1 n a : rba, griinne nuszschale ; rodbina: rodba, cognati kiizm. mik. 16; gasp. 1/875. 925, itd; sredina: sreda, mitte, trpi. 82. gasp. 1/45. etc. svinjina i svinjina: svinja, caro suilla; škrbina: scharte, rez. §. 136: šker- blna ; t a t b 1 n a hrv.; tatvina kr.: tatba, tatva, furtum, perg. 3; mil. 27; gasp. 930; mat. 50 itd.; dalm. joan.; rez. 9. itd.; jap. 71; cruc. 2/379. 381. 536. 555; škr. 19; travi na: trava, grii- ser, nagfl. 196: gda toplejši dnevi prldo, travi ne obzelenijo; 156: med travi n o kiinje sliši grajh, grajščič, krumpiške, šalita, zeller, zelje, itd. poprejk ves pouv kiinje je travlna. Ovako i njeke rieči, kojim pred ina stoji slovka o v, ev: cesto vina: cesta, strassengebiihr; kotlovlna: kbtel, kupfer, cruc. 2/452: kotli so s’ te črne k o 11 o v i n e inu z’ železa sturjeni; zgodo¬ vina: zgoda historia, ravn. 1/304. S) liieči gragjene od adjektiva osim onih na ski, (komparativa), participd, numeralijd: belina, candor; bistrina, limpitudo, mil 56: potočna bistrina razveseli varaš božij ; bližina, pro- pinquitas, mat. 93 : zbog susedstva i b 1 i z 1 n e .. bližina kra¬ lj evstva vekivečnoga; bolečina, dolor, cruc. II. 98. 527 ; preš. 48 M. VALJAVEC, 5. 22 itd. b r o d n i n a = brodovina, naulum ; b r z i n a, veloci- tas; celina, integritas, terra inculta; mat. 540; cestnina, strassengebtihr; četrtina, quarta pars, perg. 2; čistina, mundi- ties reš. 125; er leni na, rubor, hrv.; črnina, nigredo; trauer- kleider; dalečina, longitudo, nagfl. 121: jeli vidite licojno? da- lečino? daljina, longitudo; davnina, antiquitas; debelina i debiji n a, crassitudo, pinguedo; desetina, pars decima, dalm. ebr. 7; cruc. 2/375. itd.; perg. 49; devetina, pars nona, perg. 49; divjina, das wild, res. 24: dujina; dnina, tagehlon, ravn. 1/110: dnjina; dobrina, bonitas, virtus kraj. 107: povčkšaj duha ponižnosti, trplivnosti, mertučlivosti, darežlivosti, krotkočč, tiliočč i ostdleh dobrin; dolžina, dužina, longitudo, perg. 25: dužyna; gasp. 1/787: zemlje dužinu i širinu za grob bi bili merili; mat. 294; d r o b n i n a, kleinvieh; g 1 i b 1 i n a, profunditas, hrv; globina, glubina, profunditas, mil. 53: srce moje reč dobru iz glubine izgovarja; zagr. 5/2. 7: visoka glubina je bitje božje; gasp. 1/17 : iz glubine srdca ponižno reci; 18. 52. 667 : vu neizgovornu ven¬ dar grehote glubinu je se prehitil; 853. 919 itd.; mat. 25. 551 itd.; gl ob lin a, glublina, nagfl. 198: ka se mejsec vu velikoj glo- blini nebe gible; mil. 38: vu glublyne vode človek živ posta; mat. 490: v glublynu zemlje prepadajučega; globočina, pro¬ funditas, cruc. 2/302; preš. 154. 168. 179; kiizm. 290. 351; trpi. 28. 53. 54 itd. nagfl. 171; gon. 47; golina, nuditas; gorčina, amaritudo; gostina, gustina, goščina, guščina, densitas; goto¬ vina, barschaft; g r d i n a, turpitudo; g r en čin a, amaritudo ; gro- bina, grubina, atechnia; hitri na, velocitas; j alovina i jalovina der zustand eines bienenstockes der keine konigin hat, gol. 16. 65 itd. ; kiselina, acor; košelina, koža z vunom ili z dlakom, trp. 57: doli pojde kak deždž na košelino, (dalm. psalm. 72: na kožo, traun.: na vouno); košenina, gemahtes alpenheu; kri¬ vina, curvitas, rog. 631: kryvyna; kvasnina, ravn. 1/249: pijana kvasnina berauschendes getrank; lastnina, eigenthum, rog. 12: lestnyna itd.; preš. 171: v nji gledaš Crtomirovo lastnino; 1 j li¬ tina, acerbitas; menjšina, minor par 3 , minorita! ; med ved o- vina, caro ursina; meseni na, carnes ravn. 1/168. 252; mla¬ dina, hausgefliigel, zagr. 5/1. 165: koij imaju obilje kruha i vina, živine i mladine, i mlajina juvenes, šerf 2/36; množina, ugr. i hrv. obično vnožina, multitudo, ktizm. 447; kiizm, mik 26 itd. vnožina; trpi. G. 52. 78. 87. 88. 93 nu svuda bez oznake naglasa; mil. 13, mul. 439; gasp. 1/621: vnožina, i često bez oznake na- PEINOS K NAGLASU U (NOVO)SLOVENSKOM JEZIKU. 49 glašene slovke; modrina, livor; mostnina, briickengebuhr; mr lina cadaver ktiz. 49: gde bode mrlina, td bodo se sprdvlali i orli; mr zli na, frigus, gasp. 1/686: postimo se vu zimi, da pod¬ žgemo mrzlinu lenosti; mat. 78: temnost v razumu i mrzlinu v srdcu ostavili su; 425: vu ove duše nesrečne takva mr z lin a postaje; mu klin a, raucedo; nižina, locus demissus; humilitas, gasp. 1/797: na zemelsku nizinu ono došel je iskat; novina kadkad novina, primitiae annonae; plur. n o v i n e neuigkeit, zei- tung; preš. 176: od ččde, žita in novine sddja; gasp. 1/43: oči- veste vučiniti tak žuhke novine; 46: čudnovite ove obznani no¬ vine; 947: kaj gusteše čujemo neg takve novine; mat. 114: kak te novine od Josepha culi su; oblina, rotunditas; oče vi na, patrimonium ; okroglina, okroglina, rotunditas ; umkreis ; trpi. 77 : okroglina zemle je po nje potrdjena ; 79. 80 ; nagfl. 89 : okroglina rane; 169. 172; gasp. 1/979: kojega je sredina sa¬ tan i okruglina angeli njegovi; op r e s n i n a ungesauertes, ravn. 1/289; osmina, pars octava; die octave; ostrina, ostrina, acies ; oteklina, geschwulst; ozeblina, gefrbr; p e- t i n a, quinta pars; podrtina, mine rog. 216; p o k 1 i n a, fis- sura ; p o z n i n a , spatfrucht; praznina, vacuitas ; p r i t e- klina, anhangsel, suffix, preš. 99; pr teni na, oflovv], oJovioc, dalm. ev. joan. 20: partenina; ali schon. 149 : v partčnino ; p r- vina, primitiae, dalm. ezeh. 20: prvine vaših offrou; jak. 1: de bi my bily prvin e njegovih stvari; schon. 171 ; škr. 8 ; p u- čina, fissura, hrv.; pusti na, špr,;j.o; kiizm. 107 ; i trpi. 50. 88. 90; nagfl. 187; p listina; mil. 43. vu pustine; pušči na, žpr,p.oc, gasp. 1/612 : Benedik vupuščinu je odišel ; al’ i p ti š č i n a, gasp. 1/630 : vu p u š č i n i, često bez oznake naglašene slovke ; rastlina, planta; ravnina, planities, rez. §. 167: rounyna ; s c a 1 i n a, urina ; s e d i n a, canities, pl. sedine cani, gasp. 1/637 : da bi njega čuval do stareh s e d i n ; 808 : vu sedinah ; sedmina, septima pars; convivium funebre; slanina, kad što i slanina, caro suilla arida ; spečenina, adustio ravn. 1/259 ; s p ok 1 i n a fissura, gol. 23: špranje inu spokline, 63. 92; srebrnina, sil- berzeug ravn. 1/40; preš. 109; starašina mjesto starejšina apytTpLX./.tvoi;, dalm. ev. joan. 2; schon. 47; jap. 413; kiizm. 168: starišina : gda bi pak koštao s t a r i š i n a to na vino obrnjeno vodou, zovč ženina s t a r i š i na i erčč njemi:. • . . neste s t a ri¬ ši n i ; kiizm. mik. 18; starina i starina, antiquitas ; altes zeug, jap. 277 = staro vino: obeden kateri starino pyč noče zdajci 4 50 M. VALJAVEC; od noviga, za kaj on pravi: starina je bolši; gol. 107 : en polž dobre starine iz vodo zmesej ; preš. 109: lani je slepar starino še predajal: mul. 325- 480: starina; mil. u predgovoru ; gasp. 1/798: ništar njemu pokazati ne more starina spodobnoga ; ste¬ klina, vvassercheu rog. 02 : steklvna ; s t o t i n a i stotina, cen- tum, mat. 566; gasp. 1/852. 962 ; strmina steilheit; jap. prid. 1/120 ; s t r t i n a, zerbrocliene sacben, trpi. 35 : kak strti na je vu koustaj moji’; s u š i n a, siccitas, perg. 44 ; svetina, sanctitas ; r= svetinja, trpi. 15. 47. 58. 65 79. 91. sve bez oznake nagla- šene slovke, možda i svetina; svetlina, fulgor, gasp. 1/687: četiri jesu odičeuoga tč la dari: svetlina, lelikoča, tenčina i ne- vmrtelnost; šestina, sexta pars ; pl. Šestine, selo blizu Zagreba: širina, latitudo, trpi. 18: šiirina; perg. 45: širvna; mil. 63. 71; gasp. 1/787: širina; š kuri na, obscuritas, hrv.; š trti na r~ četrtina nagfl. 98 ; š u p 1 j i n a, cavum, hrv. ; tenčina, tenu- itas. gasp. 1/687, (gledaj pod svetlina); t e ž i n a, gravitas, trpi. 64 : je nje osloboudo s težine; gasp. 1/34. 664. 646. 881; tišina, silentium; a mat. 229: tišina; tkanina, vvebzeug; t o 1- stina, pinguedo, dalm. ezeh. 34: tolstino jeste; jezai. 43 itd.; toplina, tepor, mat. 52. 180. 566; trd in a, durities ; tre¬ ti n a, tertia pars, perg. 91; tujina, die fremde; kužni. 251: nikšo t ti h i n o prinašaš na viiha naša Esvfčovvz yxo t tva dc/pipzi; sic azoac r.o.oiv; gon. 26: eta zemla je t lihi na; vedrina, se- renitas, mul. 202 ; v e k š i n a, major pars, mul. 161 ; veličina, magnitudo; višina, altitudo, kuzm. 464; trpi. 13. 21. 52. 56. 58. 82. 84 ; kuzm. mik. 8 ; nagfl. 187 : nepohodna je višina; mil. 24. 49; mul. 437 ; i višina, gasp. 2/968 ; mat. 123 ; v i s o č i n a, riegje visočina ravn. 1/247 ; voznina fahrgeld ravn. 1,236; vr¬ lina, probitas; vročina, aestus, cruc. 2/83. 520; preš. 7. 122 ; kuzm. 446. 456 ; nagfl. 123 ; mil. 49 : ne ga ki bi se skril v r u č i n e njegove ; vrtnina ).xyxvov jap. 323 ; zelenina, viriditas, gasp. 1873: vreme zimsko po ložah drevju listja žele¬ li i n u jemlje ; 893 ; z 1 a t e n i n a, ravn. 1/211 i zlatnina, res. aureae, ravn. 1/40; preš. 109 ; zmrzlina, congelatio, mat. 425: za tho vu ove duše nesrečne takva m r z 1 i n a postaje i ostra zmrzlina biva; žarečina, gluth ; železnina, res ferreae ; ž e n i t n i n a hochzeit, ravn. 1/275 ; ži-vina, pecus rez. §. 167 : žywyna; ž i v o t n i n a, kopfsteuer ; ž m e k č i n a, gravitas, gasp. 1/11: ali bog nature trpi, ali žmekčina sveta razvali se, 588. Ipak ima njekoliko rieči naglas na slovci pred ina : d i š e č i n a: PKINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 51 dišeč. fem. dišeča, gewiirze škr. VIII. 142. 143; is ti n a, verum, kil z m. 318: za istimi, nu 352: istino, gasp. 1/49: za istinu ; ki¬ pu č i n a mjesto kipečina: kipeč. fem. kipeča ferviditas, ]irv. „nagel si kak kipučina 11 ; — 1 o h d k i n a je krivo skovana rieč mjesto lebčina facilitas, ravn. 1/100; •—nevščččina mjesto nevo ? čečina: voščeč fem. voščeča was uicht nach ivunsch ist; 6 b č i n a die kommune ; z v e š č i n a fides, dalm. josve 2 ; jerem. 33 ; jerkl. 3 : zvejščina, i nezveščina untreue, trug. dalm. gen. 21. ■— U Kajkavaca čita se v ddr in a krajč. 353, itd. — Riedko dolazi tuj slovka ov pred ina : k 1 a n o v i n a duela, šerf, 1/5, (ali bez oznake naglašene slovke). b) ' na slovci pred ina ima njekoliko rieči, koje se grade od jednoslovčanih s " i od onih dvoslovčanih s ' na predzadnjoj slovci, koje u gen. dvoslovčane ostaju: bdbina: baba — baba ali po- sprdno ; d e d i n a: ded gen. deda erbscbaft, preš. 43: de bi mi opravljal po nji (teti) dčdino bogato; j Ožina: jug gen. jtiga (?) prandium; ketine pl. od njem. kette, dalm.; cruc. 5; jap, 169: ketine itd.; kuliina: kiiche, gasp. 1/977; ritina: rit das stop- pelende der garbe, kr.; svačina: svak affinitas dalm. levit. 18: ženitou v’ svačini. — Stoji li u takih riečih pred ina slovka ov, onda stoji ' na slovci pred ov: glažovina: glaž ugr. gldžojna glas; Irko vina: irha gegerbtes leder (liircus) kr.; leti n a: leto das jahr in hinsicbt der fruchtbarkeit krajč. 351: obdrži do konca našu poljsku i gorsku letinu; zagr. 5/1. 179 : pripeti se, da letina zmanka. — Dolaze li ovake rieči od dvoslovčanih, koje u gen. rastu, to stoji 'na četvrtoj slovci od kraja rieči, j dvor ina: javor gen. javora ahornliolz. — Ovim slične su rieči, koje se grade od dvoslovčanih, koje u gen. rastu, i tro- i višeslovčanih substan- tiva s ' u sing. gen. na predzadnjoj slovci: divjačina: divjača wildes thier, rog. 98: lev je ena grozna doujačina ; gospoščina: gosposka, dominatus, dalm. evluk. 12; cruc. 2/465; lisičina _ lisica fuchsloch; prvenčina: prvenec die erstgeburt, ravn. 1/91. 92; z v er j dč ina: zveijdča wildes thier, ravn. 1/104; zvija- čina: zvijača dolus, ravn. 1/44; k o žu s ina, asa slovkom ov predina: kožuhovina: kbžuli gen. kožuha pelzvvaare, dalm. lev. 13 : kožušovina. c) n na slovci pred ina imaju a) njeke rieči koje se grade od jednoslovčanih substantiva s " i onih dvoslovčanih koja u sing. gen. dvoslovčana ostaju: baščina: bašča hsereditas, gasp. 1/819; batina: bat stock, hrv.; jestvina: 52 M. VALJAVEC. jestva cibus, klizm. 296: ar je kralestvo bože nej jejstvina i pit¬ vina, 364; trpi. 36. 63. 65. 94. 118; nagfl. 11L 132; perg. 14. 41; kraje. 52: jestvina: gasp. 1/862. 954: jestvine, 839: jestvin, 744: jestvinah itd.; kletvina: kletva fluch, cruc. 2/3o6 : z stru- pam te kletvine sebe vbijejo; pa j čin a upravo paječina : pajk upravo pajek spinngewebe, češče sa slovkom ov pred ina : pajče¬ vina, cruc. 5/104: paičauna; gol. 15: pajčna ; pitvina: pitva, potus, ktizm. 314: 864; trpi. 82; gon. 29 ; bit če i pitvina, jer u predgah jednom dolazi ptvone; perg. 41: pytvinu ; krajč. 52; gasp. 1/643: tekuča krv iz tela vsu zelju jestvine ali pitvine bi pogasila; 952 itd.; mat. 374; rogi n a i rogi na: rog, vo s du- gimi rogovi, hrv.; setina: set favus, zagr. 5/1. 157: pčele na- pravlaju setine; slatina sauerbrunn, štj.; sredbina: sredba mitte, kiiz. 364: vojeje vrgao iz sredbine; 377 ; trpi. 111 : vo je spelao Izraela ž nji srejdbine; tat ina: tat fur, zagr 5/1. 299: on tatina pak ni neg samo jednoga (cekina) vzel; veko večin a: vek aeternitas, reš. 112: koji po koncu suda za vekivečinu biči ni budu v ogenj vekivečni; v u ki na: vuk, ime volu, hrv.; zajci na upravo zaječina: zaje upravo zajec, caro leporina, češče sa slov¬ kom ov pred ina: zajčevina; žari na: žar gluth, mat. 234: vu pečih i v ciglenicah dvojvrstna nutrnja žarina i požar onoga ve- likoga ognja postaje. — Stoji li u ovakovih riečih slovka ov pred ina, stoji ' na slovci pred ov: 6 lovi na: 61 bierhefe, kr. P) njeke rieči, koje se grade od višeslovčanih substantiva s " na predzadnjoj slovci: cip r e sina: cipresa cupres3us, schon. 339: jest sim povihšana kakor ena cyprešina na tim hribu Sion ; ča¬ larbina: ealarba fraudulentia, perg. 30: vnoge su se čalaarbine i vnoge očiveste zmetice navadile pripečati; 12: neki z onakovoga imienia, kotero se kčerine ali diekline svrži dostoji, po čalarbine vun hote dyeklinu svrž zvreči i zapryeti; 26 : neki svoja imyenia nepravo i jalnum čalarbinum prot svojoj bratie i na nih kvar hote v tugje ruuke dati; možda i čalarbina. jer tako naglašeno čita se perg. 59 : da se od gornjega peruša kakova čalarbina v pozov- nom listu ne včiny; kapucina: kapuca kleine hiitte, kr.; o d- večina: odvetek hsereditas, reš. 184: je obogatel svoju rodbinu z odvetčinum Kristuševum ; studenčina, studčnčina i zdenčina : studenec, studenec i zdenec quellwasser, dalm. num. 21 : my ne- čemo tudi studenčine pyti; josve 15; vrtinčina: vrtinec ivasser- wirbel, preš. 96 ; v Save doreče valov tam vrtinčinah smrt te zasači. y) Rieči koje se grade od substantiva s tvorkom et = at, koje PBINOS K NAGLASU U (nOVO)SLOVENSKOM JEZIKU. 53 znače meso dotične životinje: bravetina; go seti na, nagfl. 110; kozletina; janjetina; prasetina; teletina itd., pak po analogiji i govedina od govedo, traun 122: govedina, ravn. 1/73. Nu gdje gdje čuje se naglas na i n tvorke: piščetina. — Tako su naglašene i druge rieči, u kojili pred ina dolazi et: hlad ne¬ ti na, hlad nSti na sulz, hrv.; vret ina i vratina fons, trpi. 28. 84. 91 ; gon. 38 : vretine voud po žilaj zemlS tečejo. S) S predlogom sastavljene rieči: obrezina schnitzabfalle; po- pr sina bruststiick; pribo din a einkiinfte; priproščina, pre¬ proščina simplicitas dalm. efez. 6; schon. 306; cruc. 5/127; rog. 45. 473: preprošina; škr. 5. 31; stičina zusammenkunft, kr.; za v strina windsicliere gegend kr.; ob lakov ina grltnne nusz- schale. — Ali ' imaju rieči sastavljene od jed: čr voj S d ina ver- micolatio ; iz j edine, pl. ono što marha izjede a ostavi, kr.; po¬ jedina schmauserei jap. 350: pojedina, škr. 71: pojedna, ravn. 1/167. 170: pojSdina a 134 : pojSdnja; prhoj edina vermicolatio. d) rieči koje se grade od adjektiva na .s ki, ma ova bila u obi¬ čaju ili ne, čuvaju naglas adjektiva, od kojih se grade: ajdov- š č i n a : ajdovski, heidenschaft; selo u Kranjskoj ; bratovščina: bratovski, fraternitas, schon. 168 ; u kajkavštini dolazi oblik bra- tovčina, mil. 267 itd. gasp. 1/962 itd. mat. 162 itd. ; d el š čin a: * delski erbschaft, res. 110: dielšina ali erbšina ; druščina: * druški (= druži.sk'i.) societas, jap. 259 : škr. 15 : drdšina; Srb¬ ščina: * Srbski erbschaft, dahu. ezeh. 25 ; efez. 1. itd. schon. 388 itd. ; g 1 o b 6 I č i n a = globočina, dalm. ezeh. 313 : globosčina ; grobijanščina: grobijanski grobheit, hrv.; hinavščina: hinavski heuchelei, dalm. evluk. 12. itd.; schon. 77; jap. 112 itd.; h v a 1 š č i n a: * livalski dankopfer, ravn. 1/92: hvalšnja, 205 : hval- šinja ; lirovaščina: hro vaški vinum croaticum ; lingua croatica; j edinščina: * jedinski, aerumna, paupertas; jddovščina: ju¬ dovski judenthum, dalm. ezeh. u predgovoru : leta prikazen pomeni konec inu rezdjanje te judovščine ; k 1 a v š č i n a : klavski schlacht- opfer, ravn. 1/185 ; klavšina ; kralj evščina: kraljevski konig- reich,, gon. 88: kralj evčina; kranjščina: kranjski dialectus carniolica, preš. 98 : krajnšina ; 1 6 š č i n a : loški (ložtsk' 1 .) wald- biiume, nagi. 166 : vu loge) rasSee drevje se ložko (ložčina) zove ; mrtvaščina: mrtvaški, što se plača za umrlim čovjekom, koji jo što iža sebe ostavio, todtengebli.hr, kr; nSmščina: nemški lingua germanica; nepokorščina: * nepokorski, inoboedientia, dalm. ebr. 2 ; crpc. 2/108 itd.; o d k ti p š č i n a : * odkupski lose- 54 M. VALJAVEC, geld ravn. 1/814: odkupšina; okoliščina: * okoliški umgegend, ravn. 1/41: okoljšina ; o t r 6 š čina: otroški ulofrsoMt, dalm. galat. 4: de bi my otroščino prejeli; škr. 26: otrošina; pijansčina: pijanski ebrietas, gasp. 1/619: koteri žitek svoj vu p i 4 n š čin ah, nečistočah, lotriah potrošili jesn; 940. 948. 965; plemenščina: plemenski, nobilitas, perg. 1: od početka vugherske plemenščine; gasp. 1/776 itd.; mat. 139. itd.; podaj ščina: * podajski was hin- gelangt wird, ravn. 1/319; pogrebščina: pogrebski, objed što se daje pogrebcem, kad se vrate od sprovoda, kr.; pohlčvščin a: pohlčvski, Tairsivofppocuvii, schon. 54; pokorščina: pokOrski oboe- dientia, dalm. ebr. 5; rim. 1. itd.; schon. 12; cruc. 2/51. 100 itd.; poljščina: pbljski, feldfrachte, ravn. 1/15: poljšina; potreb¬ ščina: * potrebski necessitas, kiizm. 361: potrejbčina ; perg. 19. 21: potriebščina, 18. 35: potryebščina, 19: potrebščina, a 28: potrybščina ; p r e j š č i n a : prejski spinnerlohn, ravn. 2/266 : prčd- šina; protivščina: protivski res adversae, mat. 61: dojdu protivščine, pravde, neprilike; 199 itd : p t vij ščina: ptujski die fremde; fremdherrschaft, ravn. 1/74: ptujšina; revščina: * rčv- ski elend, škr. 10: revšina; sinovš čina: sinovski kliz. 344. 348 : sinovčina (sinovčina ?) ; skupščina: skopski comitia, gasp. 1 890; sloboščina: * slobodski libertas, ktizm. 345: ar ste vi na sloboščino pozvani, bratje ; li naj sloboščino na priliko tejla ne obračate ; gasp. 1/672 : z vekšum slobbščinum; 824: oprosi sloboščino cel tjeden postiti; 835: z vnogemi miloščami i sloboščinami od občinskih trhbv nadeljen ; 918 itd.; slo¬ venščina: slovenski, lingua Slovenica, 112: si dobil slovenšino v krčmplje; 141 : de zbudil bi slovenš’no celo die ganze Slaven- welt; soldSščina: 3oldaški kriegsdienst; soseščina: so¬ seski vicinitas, res 126: sosedšina; spominščina, spominski andenken, ravn. 1/33; snprotivščina = protivščina, gasp. 1/636. 874 itd.; suprotivčina; svdtovščina: svatovski hoch- zeitgaste, skr. VI. VIII: svatovšna; preš. 63: je svatovšina zbrana; svojščina: svojski eigenthum, šerf. 1/1 : svojšina ; tkalščina: tkalski vveberlohn ; zadovoljščina: * zadovoljski genugthuung perg. 79; krajč. 312; mil. 26; gasp. 1/785. 889 itd.: zadovolj¬ ščina, zahvalščina: * zahvalski dankopfer, ravn. 1/111: za- hvalšnja; zelščina: zelski, gemtise, ravn. 1/200. 230; zemelj- sčina: zemeljski, perg. 86; zvun anjščina: zvunanjski auszer- lichkeit, ravn. 1/14, 149. 187: zvunanjšina, zvunajnšina; žgav- ščina: žgavski brandopter, ravn. 1/185; žgavšina, 205; žgavšinja, PBIN0S K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 55 147: žgavšnja; židovščina: židovski i židovščina: židovski ju- denthum, kiizm, 340 židovčina; žolnerščina: žolnerski soldaten- thum; heer; schon. 123; rog. 123: žolneršina. — Ipak graj- ščina: grajski i graški schlosz, edelgut, cruc 5/91: grešina, rog. 46: grajšyna; preš. 109: letaš kupi si graj ši n o (pogrješno štam- pano mjestc grajšino). Isto valja za one rieči, koje se grade od adjektiva na ov te se prave od imena drveča i poljskih plodova, rjegje od šta druga: b a b o t f s o v i n a : trsov berberis vulgaris, hrv.; b e k o v i n a ; bekov setzvveidenholz; bob o vina: bobov bohnenstroh; bukovina: bii- kov buchenholz ; gtibrovina: gabrov iveiszbuchenholz ; klošče- vina: kloščev, ravn. 1/240; koz lice vi na: kozličev bockshaut, ravn. 1/43; orehovina: orehov, nuszbaumholz ; smrekovina: smrekov fichtenholz ; srobotovina: srobotov clematis vitalba, gol. 27 : srebotovna; itd. Ali sve te rieči govore se i s naglasom na i u tvorke : bukovina itd. — Ovdje valja napomenuti, da se u ugrskoj slovenštini a amo lamo i u kajkavštini rieči na ovina stežu na oj n a: biikoj na buchenvvald, nagfl. 166 : vu ništeri (logej se) na vekše biikvi (bilkojna) nahaja; glažojna glas, glasscher- ben nagfl. 52 itd.; k oj n a material, nagfl. 57 : kamene tdblice so z dvouje doubi kojne zgotovlene; lic oj na auszenseite; farbe, nagfl. 79: hiže so na licojno gledouč žute, zelene, plave itd. ; po- lojna dimidium, nagfl. 192 itd. " na i u tvorke dolazi riedko : fužina nagelsehmiede, gol. 47. 24. Rieči koje se završuju na ona i una tugje su te imaju na predzadnjoj slovci naglas i to " one na ona, a - one na una : ma¬ trona, zagr. 4/1. 90: takova-je bila s. Frančiška rimska matrona; patrona patroninn, kraje. 302: patrbna; mil. 265. 269; per- šona, persona, dalm. jak. 2; krajč. 174; peršonu; zagr. 5/2. 7 ; gasp. 1/875: druga s. trojstva peršona ; pogačbna, vrst jabuke, hrv.; — f or tuna procella maris, dalm. evmat. 8; schon. 53; cruc. 2/134. 143 itd.; mul. 182; štacuna gewolbehandlung, cruc. 5/165 ; rog. 39 : štacuna,. 25. Rieči kojim je tvorka ili zavrletak nja imaju naglas na slovci pred nja, i to a) - imaju ove dvoslovčane nesastavljene: blanja brett, nagfl. 52 : gledajte na blanjo table ; 171: gde je zemla kak blanja ednaka, ravnica se zove; cunja fetzen, gol. 103; dinja pepo, dalm. num. 11: dynja; cruc. 2/540: dijn ; ravn. 1/115; kanja milvus, dalm. levit. 11; cleut. 14: kaj na : krošnja rtickenkorb ; m u n j a, ime 56 M. VALJAVEC, kravi, hrv. 5 nošnja tracht i nbsnja, pinja butterriihitasz, kr., skrinja scrinium cmc. 2/525; mil. 14; mat. 564, st linja, psovka čovjeku koji nece da radi, hrv.; tunja— pinja s tj-, žinj a rosz- schweifhaare, gasp. 1/819 : postelja je njim bila iz žinj vilahen tri lakte dugajeden širok, oprava ostra iz isteli žinj zetkiina i žmelika. b) " imaju rieči sastavljene s predlogom : i z k ii š n j a obično skušnja versuch, tentatio, dalm. evmat. 6; preš. 174. 183; krajč. 97: sprdšamo pomoč obilnu suprot vražjem skušnjam; mil. 214: je čisla molenje jako proti vražje skušnje; gasp. 1/933; reš. 138; obhod n j a umgang , procession ; obnožnja concubina ; odhodnja abitus, ravn. 1/91; o d k up n j a erlosung, redemptio ; podčepnja vappa; podpornja fulcrum, ravn. 1/278: podpurna: podvežnja subligamen, gasp. 3/534: vzeme podvez n ju, ž njum betežno grlo zaveže; popotuj a viaticum; poskusnja versuch, ravn. 1/47 ; p o te p n j a circumvagatio : iti na potepnjo ; p o š t a n j a rog. 416: začel je bil iz enim voglam malar na enim zydu tu mestu iz turni, vrte, paMci, hišami, poštajnami risat, 417: ka- tčriga turni, vrata inu pošt lij n e so iz pčrlnou, dičmantov ; po¬ vod n j a inundatio, dalm. ezeh. 27 ; evluk 6 : pov«dnja.; jap. 284 : povddnja; zagr. 5/1. 179: povrtelje ali suša posuši ali povodnja pomuli ; gasp. 1/832: velika povodnja vu varošu nastane; pri¬ hodnja adventus zagr. 4/1. 3: kulika rhzlika je megj overni dvemi prihodnjami tvojemi, Kristuš moj razpeti! vpornja fulcrum; vtepnja beschmutzung, krajč. 253: telo takajše čisto mora biti pred pričeščanjem od nečistočb i utčpnjb usakojačkb. — U Kaj- kavaca dolazi kadšto na predlogu naglas : v u p o r n j a, krajč. 565. Tako su naglašene i ove dvoslovčane nesastavljene rieči: basnja fabula ravn. 1/133; bernja collectio; brušnja das schleifen; črepnja scherbe, trpi. 17: vo je presejnola mouč moja kak črepnja; črešnja cerasus, cruc. 5/80: čelna; glavnja angeseng- tes stiick holz, dalm. psalm. 102: moje kosty so zgorele kakor ena glovnja, jud. 15; traun 252: glovnja; trpi. 82; gasp. 1/710: prijemši goruču glavnju ; krivnja culpa ; luknja foramen, dalm. ezeh. 8 itd.; traun 33 : lukna; kiizm. 441 ; trpi. 8. 12. 45 ; nagfl. 121. luknja; marnja miihre, jap. 399: njih besede so njim na- prej prišle kakor prazne marnje ; piknja punct, nagfl. 111: perje (od reče) je ali celou bejlo ali z' bejlimi piknjami i črnimi krpami zmejsano , (prnja, možda pernja ili pbrnja risa, kiizm. 156; perg. cesto;) rnja, onaj kvar na usjevu što mu se nanese, kad odmah iza kiše sunce sine, hrv.: skložnja, prostor izmegju dva stuba PBINOS K STACKLASU u (no vojsnovENSKOM jeziku. 57 na drvenom stanju, hrv. ; šetnja spatziergang ; škornja stiefel (s c h o r n stein); tlačnja, ravn. 1/109: če gre od hiše hlapec ali dekla, ne pušaj ju praznih, kaj svoje mlačve, svoje tlačnje jima daj seboj; višnja weiohselkirseke ; zmetnja turhatio, perg. 9: zmetnie, mil. 292: za volju zmetnje i nesložnosti vsačkoga telov- noga mojega poželenja; z motnja, zmutnja turhatio, gasp. 1/636 : cesar boječi se zmutnje med ljuctvom vse glave da men- tuvati; 928 : ovo vodimo onoga koji zmutnju čini med ljudctvom. ■— Tako i večernja vesperandacht krajč. 12. — Na predpred- zadnjoj slovci naglas ima: jutrnja officium matutinum, mil. 41. 275; lantrnja, fina kožica na mesu hrv. c) ■ imaju: dvo jnja dubium, perg. 10. 23. 32. 61. 70; krajč. 6; mil. 30. 263. 289. 293 ; gasp. 1/878. 904 itd.; grožnja (riegje grožnja) minae, perg. 71; mat. 147. 148 itd.; mbšnja beutel; hodensaek, gasp. 1/646: domom pak dojdučemu na tuliko kila oteče, da mošnja je pučila ; stbpnja schritt; tčpnja (i tepnja) blatero; vožnja das fahren, dalm. ezeh. 27 : vožna. 26) Rieči kojim je tvorka ili završetak arija imaju ' na prvom a u tvorke : brdnja falte ; črpdnja šerf. svet. 1/11: dal je njene rane z ostrimi črpanjami glodati; diganja, široka zdjela u kojoj se zlievka peče, cimplet, hrv.; drvdnja holzgegend; frcanja, njeka gljiva, Murko lex; glibanja, go banj a pilz kr.; glu¬ banja cranium, gasp. 1/176: čija glava tak bila je zjedena od raka, da glubanja vu več mestah ogrutno videti je se mogla; ha¬ la vdnj a, gizdava a bedasta ženska, hrv.; kopanja scutula; lubauja = glubanja, mil. 6: su našli medj mrtvečkimi kostmi lubanju golu; 7. 8 ; gasp. 1/962: vu rukah mrtvečke lubanje no¬ seča ; nirddnja, der steisz bei hiihnern, kr.; s tr uganj a holztrog. 27) Rieči, kojim je tvorka ili završetak inja, imaju naglas ili na i u tvorke ili na drugoj kojoj slovci dalje prema početku rieči. a) na i u tvorke imaju ' ove meni poznate rieči: boginja dea, dalm. ezeh. 8: bogyna; rog. 652: bogyna, 65: bogine; 119: bo- gino i boginami; ali preš. boginja 171: za včro staršov^lepo b 6 g n j o Živo ; 176 : na otoki podoba boginje je stala Žive ; b oh inja, njeka gusenica zelena s rožičem, kr.; b o'trinj a tauf- (pathen)schmaus kr.; črepinja testa; draginja theuerung, dalm. rut. 1 ; gospodinja hauswirthinn, cruc. 5/44 itd. ; lup inja putamen ; milostinja almosen ; pustinja desertum ; stopinja vestigium, ravn. 1/153 itd.; svetinja res sanctae; vibrinja falte, Dakle malo ne samo abstraktne rieči, 58 M. VALJAVEC, b) Ostale rieči imaju isti naglas, koji se pokazuje u sing. gen. onih rieči, od kojih se grade, ali dakako za jednu slovku dalje prama početku. a) ' imaju; afinja* afgen. dfa, affin, u obče affe, dalm. 3. reg. 30: bai’ka je pernesla zlatu, srebru, slonove kosty, at t in j e inu pave; cruc. 2/405: ta affinia je ta peld bla umazala, . . . za¬ gledajo škoffauo a f fini o; Amonttinja: Amonit, dalm. 3. reg- 14; Arhi n j a, žena mužu, komu je pridjev Arh gen. Arha (Križ kr.); Baj dinja, žena mužu, komu je pridjev Bajd gen. Bajda (Stenično kr.); Bavdinja,- žena mužu, komu je pridjev Bhvd gen. Bavda (bavd upravo biild od falte, Križ kr.); beračinja: berač gen. berača, vindemiatrix; Grkinja, žena mužu, komu je pridjev Cfk gen. Grka (Goriče kr.); Čehinja: Čeh gen. Ceha Bohminn ; Grkinja: Grk gen. Grka Griechinn ; J vi dinj a: Jud gen. Juda, Jtvdinn ; junakinja: junak gen. junaka heldinn; Kebrinja, žena mužu komu je pridjev Keber gen. Kebra (Križ gr.); khhinja: * kiih gen. kuha, kiiclie; Lahinja upravo Vla- hinja: Lah, Vlah gen. Laha Italienerinn ; lčvinja i lčvinja prema lev gen. leva i leva leama, dalm. ezeh. 19 : levina; nahum 2 ; škr. 81: levina (čitaj lčvina); Morinj a; * Mor gen. Mora Moh- rinn, dalm. nuni. 12 : za volo njegove žene te Morine; je on eno Morino k ženi bil vzel; možak in ja: možak gen. možaka mann- weib ; Nemkinja: Nčmka gen. Nčrnke eine Deutsche; nova- kinja: novak gen. novaka, eine novize, gasp. 1/759. 760. 765; žena mužu, komu je pridjev Novak (Stenično gr.); pastorkinja pdstorek gen. pastorka (ili od tem. pastorka) stieftochter; pekinja: pek gen. peka backerinn, dalm. sam. 8: vaše hčere bodo apote- karice, kuharice inu kruha pekine; pevkinja: pevka, sangerin ; Poljakinja: Poljaki Poljak gen. Poljaka Pohlinn; Posti v- kinja: Posavka, Saveanvvohnerinn; prerokinja: prerok gen. preroka prophetissa, dalm. 4. reg. 22; cruc. 5/57 : prerokina Ana; Pr im 4 v ži n j a, žena mužu, komu je pridjev Primavž gen. Pri- mavža (Križ gr.); rojakinja, rogjakinja : rojak, rogjak gen. ro¬ jaka, kr. landsmanninn, a hrv. anverwandte, gasp. 1/25. 878. itd.; S lugi n j a, žena mužu, komu je pridjev Sluga, (Tržič kr.); Su- namitinja: Sunamtt, Sunamitierinn, dalm. 4. reg. 4 ; svakinja: svak gen. svaka, schvvagerinn, ravn. 1/L37 : svakina ; teža ki n j a: težak gen. težaka, operaria; Turkinja: Turek gen. Turka, livrkinn, varovačkinja: varovač waehterinn, hutherinn, ktizm. 38J . vaiuvdckinja; vezakinja Z’ 1 ' vezakV) vezač qum vites ligat; PRINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 59 vajvodkinja: vajvoda herzoginn ; z cm 1 j aki nj a : zemljak pa¬ triota; Z ar k in j a, žena mužu, komu je pridjev Žarek gen. Žarka (Hrašče gr.) j3) " imaju: birtinja, vertinja: birt, vert, wirthinn, hausfrau, rog. 67; nagfl. 125; držina najem i stališ vdabla od verta i ver- tinje; De vi n j a, žena mužu, komu je pridjev Dev (Tržič gr.); firštinja; firšt, fitrstinn, dalm. gen. 17; cruc. 2/38. 5/64: fir- ština; Kokinja, žena mužu, komu je pridjev Kok (Grojzd gr.); Koroškinja: * Koroška Karnthnerinn (* Kopxti.ckt.ihh) ; ko- salkinja: * kosalka, mahderinn. Krekinja, žena mužu, komu je pridjev Krek (Duplje gr.) mezginja: mezeg mauleselinn res 179: čakala ga je jedna mezginja gladna; neprijatelkinja: * neprijatelka inimica kiizm. 286; oblakinj a: oblak: vila oblakinja wolkenwile, hrv. pestinja je krivo mjesto pestunja \varteriun, ravn. 1/130: pčstina; prij atelkinj a: * prijatelka, amica, kiizm. 62: vkiip zezove pridtelkinje i souside; šerf. 2/31. 32; robkinja i robkinja: * robka serva, gasp. 1/825’ ti nezahvalna robkinja; sinkinja: sinek ili sinko filii filia; slobodkinja: * slobodka femina libera kiizm. 344. 345. sloboudkinja; soldatinja: Sol¬ dat, kriegerinn, zagr. 4/1.135: vsaki človek je soldat, vsaka ženna soldatina; sosedkinja: * sosedka, vicina; služkinja: * služka dienerinn, gasp. 1/656; Štajerkinja: Štajerka mulier Styra; učitelj kinja: * učiteljka lehrerinn; zamorkinja: zamorka Mohrinn, rog. 292: zamurkina; Židovkinja: Židovka Jiidinn kiizm, 267. 8) ' ima: grb fin ja uz grafi nj a: grof gen. grbfa grafinn, rog. 15. 16: graffina, graffinia; robinja i robinja: rob gen. rbba i roba serva, gasp. 1|825: hči jedne robinje. 28. 1’ieči kojim je tvorka ili završetak ta jesu dvostruke: jednim se tvorka dodaje bez posredovnoga o, a jednim se dodaje posre- dovnim o (nastavšim od osnovnoga krajnjega L). a) Od rieči, koje se prave bez posredovnoga o, imaju y.) ' na slovci pred tvorkom ove dvoslovčane rieči: cesta via, jap. 312: ceste; četa cohors, mat. 578; iztirala iz obsegjeneh tčl šerege i čete vragov; dreta schusterdrath; glista taenia; gr in ta, der grind, kopfgrind. dalm. lev. 13; kita haarflechte; fron(d)s; mat. 239: kitt plur. gen; klata, komad drveta, što se -svinjam pod vrat vješa, da ne mogu bježati, j er bi ih bježeči tu- klo po nogah, hrv. krasta i hrasta narbe: scabies u plur; dalm. lev. 13; gasp. 3/543; meta meniha, dalm. evmat. 23; jap. 11: 60 M. VALJAVEC, desetite metko; p d s ta, ono kod voza na čem se vrti kotač, kr. pUsta schichte; pr ds ta, vrst kruha, hrv. pereč; rov te pl. ge- reut, preš. 98; šanta vnlnus, kr.; trta vimen, vitis; vita reis zum binden. — Ovako i troslovčana: ncvčsta vup.ka) ; konopljdnka hanfling ptica, kr.; k o 11 d n k a, obzidano mjesto, gdje kotao stoji, hrv.; lojenka unschlittkerze: maslenka butterriihrfasz; m e d e n k a, vrst jabuke hrv.; o v- 76 M. VALJAVEC, s 6 n k a, vrst jabuke, štj.; pečenka der braten ravn. 1/28: sam pernese podpepelnikov in peččnko; prosčnka junikafer, kr.; r m e n k a vrst kruške kr.; vodenka, njeka bilina, hrv.; vošččnka wacbskerze; njeka bilina eqnisetum; z e 1 6 n k a, vrst kruške i jabuke, hrv. ; zobdnka = Ovsenka hrv.; ž e t v č n- k a, vrst jabuke, hrv.; žveplčnka schwefelfaden, kr. — kr h- ljovka, voda od kuhanih, krhljov’ = razrezanih jabuka i kruša- ka; p e t r 6 v k a, vrst jabuke i kruške, što dozrieva o Petrovu ; sirčvka, njeka gljiva, što ima mlieko te se može nekuhana — sirova — jesti. kr. b) na predpredzadnjoj slovci «) rieči koje se grade od dvo- i višeslovčanih substantiva s' na predpredzadnjoj slovci u sing. gen. : b i r o š k a: biroš gen. biroša, ime kravi, hrv.; Boštčtovka: Boštčtovec, žena mu (Bela gr.); b r a n j e v k a: branjevec fratschlerinn, kr.; dčlavka: dčlavec ar- beiterinn; Goričanka: Goričan Gorzerinn ; G r a č a n k a: Gri- čan (Gradčan) Gratzerinn; g r a h o r k a: grihor gen. grahora, art vicia ; h d j o š k a : hajoš gen. hajoša, ime kravi, hrv.; h i ž i č- ka: hižica hauschen, riegje hi žička ; J a g o d k a: Jigodec, žena mu (Bela gr.); Jako v k a: Jakovec, žena mu (Predvor, gr.); J <5 rman k a: Jerman gen. Jčrmana (od Hermann), žena mu (Bela gr.); Jernčjevka: Jernejevec, žena mu (Breg, gr.); kravička: krivica, kleine kuh; Mirkovka: Mirkovec, žena mu (Bela, gr.); M i h o v k a: Mihovec, žena mu, (Kokrica, gr.); p o- 1 č g a v k a: polegavee, weib das gerne lange liegt, kr.; P r S d e n k a: Predenec, žena mu (Stenično, gr.); r a javka: rajavec, (reigen) tanzerinn, kr.; S a javka: Sajavec, žena mu (Tupaliče gr.); si¬ vo š k a: sivoš gen. sivoša, ime kravi, hrv.; S ti g o v k a: Sugovec, žena mu (Breg, gr.); ščinkovka: ščinkovec die finkinn, kor. 1/47: predrobna ptica šinkovka; tčkavka: * tčkavec, oft brtin- stige kuh, kr.; Tonjevka; Tonjevec, žena mu (Bela, gr.); Tržičanka: Tržačan, Triesterinn; Tržičanka: Tržičan, ženska iz Tržiča (Neumarktl) gr.; z m o t an k a: zmotanec, ein verwirrtes weib, hrv. ?) rieči koje se grade od adjektiva possessiva na ov te dolaze od imena vlastitih a imaju ' pred o v: Bodančevka: bodančev, žena mužu, komu je pridjev Bodanec (Varaždin); Bruševka: brušev, Brusa, žena mu (V araždin); Fistrovka: fistrov, Fister, žena mu (Logatec kr.) ; G j u r g j i n o v k a: gjurgjinov, Gjurgjina, ^ena mu (Varaždin); K 1 e n o v k a: klenov, Klen, žena mu (Va- PMNOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 77 raždin); M a č k o v k a: mdčko v, Mdček, žena mu (Logatec kr.); Petrdčevka: petračev, Petrdč, žena mu (Logatec, kr.); P č t- k o v k a : pčtkov, Pčtek, žena mu (Logatec, kr.); Pib rovka: plbrov, Plber, žena mu (Zalog, kr.); Pikljevk a: Pikijev, Pi- klja, žena mu (Varaždin); Sršdnovka: srščnov, Sršen gen. Srščna, žena mu, štj.; Sebenikovka: Šebenikov, Šebenik, žena mu (Logatec, kr.) ; S 1 m n o v k a: šlmnov, Šlmen, žena mu, (Logatec, kr.). Arno idu i rieči, koje se grade od drugih dvo- i višeslovčanih adjektiva i participa s ' na predzadnoj slovci: b r 4 z o v k a: brč- zov birkenruthe; črčšn javka: črdšnjav vrst kruške, brv.; k r a l j e v k a: kraljev, vrst kruške koja dozrieva o Kraljevu (20. augusta), brv. ldskovka: Idskov halselrutbe; m 6 k a v k a: mokav, vrst kruške, koja je mokava (meblig); pisanka: pisan bemabltes osterei, štj.; (sirotka po Miklošiču mjesto sirovatka, molken.); slinavka: slinav nasse erdart, kr.; s 11 p a v k a : * sllpav, labkraut, kr.; slivovka: slivov zwetscbkenscbwamm, kr.; trnčslavka:? vrst slive, brv.; tulavka: tulav, gornji dio klobuka, štj. č.) Dalje prama početku nego na perdpredzadnjoj slovci ' imaju rieči, koje se grade od rieči s ' dalje prama početku nego na pred- predzadnjoj slovci u sing. gen.: Dunajčanka: Ddnajčan gen. Dtinajčana Wienerinn; Gdšparička: Gasparič, žena mu ; J d- n e ž i č k a : Jdnežič, žena mu; Jdvorička: Jdvorič, žena mu (Kostel, hrv.) ; R a d o v 1 i č a n k a: Radovličan, žena iz gorenske varošice Radovlica (Radmannsdorf); Tupaličanka; Tupaličan, žena iz sela Tupaliče plur., gr.; v a r o v a v k a: varovavec war- terinn; Vurovička: Vurovič, žena mu (Varaždin); Zagreb¬ čanka: Zagrebčan Agramerin; itd. 2) " imaju a) na slovci pred ka a) rieči koje se grade od glagolskih osnova na suglas , ma taj suglas osnovi na kraj tim došao, što je vrstni nastavak pred k iz- pao, a naglas je u infinitivu bud na slovci pred vrstnim i u infi- nitivu ili na vrstnom nastavku: buška: buhati, buhnoti, ge- schwulst, tako me je udaril, da mi je buška stekla; dojka: do¬ jiti r, toooo; kiizm. 369 : liki dojka otroke svoje varje; trpi. 109: to odstavleno od dojke svoje; gasp. 1/861: Benedik otide iz Rima z jedinum d o j k u m negdašnjum svojum ; d o 1 e v k a art handbecher = ročka od ilovice, koja se zove i kiikuvica, štj. duš ka 78 M. VALJAVEC, halitus nagfl. 187: kama, dejte, tak brezi dtiike ? 99; duške pl. geburtswehen; f tička fistula gon. 44: ftioi se z fučkom lovijo, g o n 6 t k a aenigma; g r a j k a saepes, nagfl. 82: grajka je obranba na dvouri bodoučim dugovdnjem ; k a n k a der tripper ; k a r k a altercatio, perg. 8. 19: karke, 30: za to so se vuoge kaarke navadile s kotaarnoga oppravljania shagjati; mil. 287; kraj. 115; zagr. 4/1 307; mul. 275: karke; gasp. 1/66. 947 itd.; mat. 613 itd. ; k v 6 k a gluckbenne ; 1 e č k a : na-leknoti (jak) laqueus, tendi- cula, kraj. 147: vu vseh stvarihmije lččkč pometal; 148 : raz- mečije vudice i lččke; zagr. 4/1. 88: put čist od 1 e č k i h i prečkih; 5/1. 320: imaju povsud svoja prugla nalečena, svoje 1 e č k e postavljene ... on hoče občuvati od vsake 1 e č k e noge moje (psalm. 24. 15) ; 303 ; mat. 470. 585. 610 ; reš. 115 ; o buj k a calceus ; opanka schniirscliuh; pačka i s p a č k a impedimentum ; scandalum zagr. 4/1. 89: ako se je pak Abraham ze vsemi ovemi tremi p a č k a m i zveličiti mogel; gasp. 1/961 : grehe odhititi i njim pačku postaviti; spačka, gasp. 1/83: želel je Kristus dobro oprati noge apostolske, pačile jesu njega halje, za to hotel je bog odhititi vse spačke ; mat; 381: zadobivši tenkoču more vlesti, more doiti prež vsake spačke i prečke v vsako mesto ; scandalum : gasp. 1/948 : pošalje sin človeči angele svoje i poberu iz kraljestva njegovoga vse spačke i one koji grešč, pošalje na komen ognja (matth. 13), a u mat. ima od pag. 606 do 631 ciela jedna prodika ,od spačke' gdje samo pag. 607 dolazi 14 puta rieč spačka ; palj k a, kad se kruh peče, svalja se fiesto, speče i mašcom polije, a to je paljka, hrv.; p a z k a cura perg. 1. 19. itd. ; gasp. 1/25. 49. itd.; pljuska alapa mil. 291 ; gasp. 926 itd.; pogrinka vorhang, ravn. 1/303 ; praska fragor mat. 612 itd.; prečka impedimen¬ tum, kraj. 250: človeku vu do3tojnom pričeščanju nikaj drugo p r e č k č vrči ne more, nego sam smrtni greh; zagr. 4/188; gasp. 1/163. 852; 3/555 itd.; s e č k a hacksel, nagfl. 94 : krava travo, detelco, senou, slamo, s e č k o, kukorišče, krumpiše, tikvi, repe itv. jej; smojka in glutasche gebackene rtibe; svilo- p r e j k a seidenwurm; tačke pl. curriculus trusilis ; t r 6 š k a streufutter fiir hiihner gon. 48: mam jas edno konoplasto, pisano kokoško, ta vo dobi rano, poudne, veččr svojo troško; uganka, uganjka aenigma, dalm. ezeh. 17 : vganjka; jud. 14 : jest vam ho¬ čem eno vganko naprej postaviti; rog. 211; vojka leitseil šerf. 1/11; vratolomka collilraga; z a d i r k a, zaderka i z d d e r k a anstosz, anprall, mat. 506: porušila se na zemlju vsa pelda i kip PKINOS K NAGLASU U (iTOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 79 na z d d e r k u kamena jednoga . . pazite, kaj z a, d e r k a kamena ovoga je včinila . . . opadne kip i pelda na z k d e r k u jednoga okrutanoga kamena; z a g a n k a aenigma; zašinka repagulum ; zbirka eollectio. [3) deminutiva jednostovcanih feminina na suglas: bilka: bil grashalm; cevka: cev rohrchen; goska, gfiska: gos ganschen, nagfl. 32: goska; hčerka: ličer filiola traun u predgovora: hčerka; prel. 39; gasp. 1/953: kčerku; kletka: klet cavea, dalm. jerem 5: nyh hiše so polne golufie, kakor je kletka polna vabceu; miška: miš mauschen; nitka: nit fadchen, gol. 62 : če je ta zadni špicasti thal njenga trupla odprt inu nekej belliga koker ena tenka nitka ven visi, tok je (matica) že plemenita; ritka: rit arsclichen; stranka: stran pars, factio ; ščetka: ščet carduus : uška (veška): uš lauschen. — Arno idu i feminina od jednoslovcanih masculina na suglas: grahka, grajka: grah, vrst graha, nagfl. 162 : na njivaj raste pšenica, žito, ječmen, oves, prosou, kukorica, grahka, detelica itv.; gon. 31 : grajhka; Grilj k a: Grilj, žena mu (Bela, gr.); praška: prah staub- faden, nagfl. 160: rouža dosta cvejtni listouv mi i med njimi so prahške (bit ce rieč od nevolje skovana kao i sliedeča:) r 6 d k a: rod fruchtknotten, nagfl. 159: njega tali so : korenje, steblo, listje, cvetje, vu etom prdhšnica, na srejdi r o d k a, vu šteroj semen jeste. y) deminutiva od dvo- i više slovcanih feminina na a s naglasom na predzadnjo) slovci; 1) dvoslovčane: devka: deva virgo, šerf. 2/9: dečki no devke ; glavka: glava, nagfl. 52: na etoj žlici vam nika pokazati mam. Poglednite dobro njd g lav k e zadnji tal; gruška cruc. 5.80; hruška i ruška: *grušapirus; grajka: graja zaun, nagfl. 82: grajka je obranba na dvouri bodoučim du- govdnjam; ho j k a: hoja weisztanne, gol. 174: paša na hojki scer del trpi pa v’ 6 v’ 7 lej tali komej enkrat se poti; kečka: * keka capillus nagfl. 77: je šoulske svoje pajdaše gde za kečko po- tčgno; majka: maja mater, hrv.; pička: pica vulva; ptička: ptica nagfl. 37: ftička; raška: ralia, raške rabe kod slamnata krova, da se slama priveže na letvo, hrv.; rezka: reža thurlucke, luknjica u vrata, da se kroz nju gleda, hrv.; ročka: roka (?) zemljana čaša za vodu u kletih, štj.; svinj ka: svinja ein hir- tenspiel; šojka: š<5ja nuszhaherreš. 207: Hanon kartagenski kar- vane, šojke i kauke zvučil je da...; taška: njem. tasche, -'(pa, dalm. evluk. 10: ne nosite mošne ni t a š k e ni čreuleu ; dalm. sam. 17; schon. 305; tunjka: tunja fettklibel, štj.; vejka: veja 80 M. VALJAVKC, ramulus j zibka: ziba cunae, gašp. 1/853 ; mat. 254: od zipke i povčja. Ovako su naglašene još ove dvoslovčane meni poznate rieči, koje se dadu svesti pod jednu navedenih točaka x) ji) y) : bačka hrv. a baška kr. hirtentasche; barka navis ; birka nagfl. 164: gde se pasejo krave, telci, birke, svinj<5, konji i driiga živina; gon. 24: birke su vu črejdi ovčarov; ime kravi, hrv.; čačka pater hrv.; čavka i kavka monedula reš. 207 ; čipka, sukno crleno za surku, hrv.; čubka schubkarren, št j.; gej k a, ime kravi, hrv.; g e s k a nagfl. 50 : tali k;lhl (so) stenč, vrih, g e s k e rour; globka nagfl. 120: tilli ouči so : ozmice, grabica, mignice, g 1 o b k e bejle, lčče, sun ; k i r k a kastanienbliite hrv.; k i š k a = šiška hrv.; kocka i kocka wilrfel nagfl. 55: vučitel pregled- noti da kocko; kraj. 214: jesi li kaj kitrtami, k čeka mi po krivice dobil? zagr. 5/1 14: vu koje (košarice) je bilo petnajst parov k očki h, na kojeh kockah vse piknice jesu se mogle videti; gasp. 1/932: najde mladence na kocke igraj uče; križka das kreuz im fenster nagfl . 49 : obloka tilli so : sošlčke, k r i ž k e perotnice, obrdčke, primdčke, čepi, panti; 29: odmike dfižave so: vrnjek, spodnjek i ta kračiša križka, po tom tiva dva skrad- njeka i ta srejdna s k r i ž k a. Stera idejo z endriigim v ednakom tčgi ? dva skradnjeka z dugov križ ko v i dv;C prejčniva struga s tov kračišov križkov (prečkov); kučka, onaj maleni pušelj slame vrhu krova; ono što se veže na bič, da puca, hrv.; 1 e b k a TC£pr/.£ip«XaŽ5£ kiizm. 355 : i 1 e b k o zveličanja vzemte i meč d tiha; 372: oblečeni v prsnjek vere i lubeznosti iv 1 e b k o, tou je vii- panje zveličanja; litka, nagfl. 123: tali noug so bedrč, golnice, lltke, koulena, gležnouvje, oglavi, petč, poplatje, prsti; mačka katze (prema maček katter); m a v k a, ono što ostane kad ocvate bilina leontodon taraxacum i slične, što svaka sapica u zrak od¬ nesti može, kr.; njevka, njefka ipiAsta kiizm. 278: puni z nevo- ščenonstjov, liidomorstvom, njefkov, jalnostjov; 357 : ki istina z n j e f k e Kristuša nazviščavajo ; 433: či pa čemerno nevoščenost mate i njefko vu vašem srci, ne hvdlte se — ar gde je nevo¬ ščenost i njefka, tam je zblouda; piška (piščka?) junge heune, kr.; polka jalousie, gol. 39: zravno tega je še v’ teh zgornih plankah ena lukna z’ eno polko, da se per zaprtimo č§bellnako lohko luit da; prečka (prek) querholz, querstrich, nagfl. 29. 49; s mil k a, njeka bilina; soj k a drvo čim se teža na kola diže hrv. = štj. ošček a kr. vod hebewinde (možda svojka * ei>Kka); PBINOS K NAGLASU G (iSOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 81 sračka dysenteria; svihke, pl. bedrangnis, ravn. 1/313; šajka art schiff, nagfl. 175: vekše vodil i šdjke ino ladje nosijo; gon. 30: na š a j k a j po veliki vodaj vozijo; Šeška ein schlag mit der kand oder ruthe kr.; šiška gallapfel; š t u č k a pomi genus; tajka, ono kod gača, gdje je svitnjak uvučen, hrv.; tepka mostbirn ; težka nagfl. 65: tali špora so: 1d ž k a, oblejk, znou- tra zapor, zasiinjač; vaška, stara ciganka, hrv.; veška (veščka), ženska koja bi rado biti copernica ali ne može, hrv.; vužka (upr. vužežka) ziindkolzchen, nagfl. 14: dvej malivi sestri Jeka i Irma sta tou hudo šegou rneli, kaj sta se z v u ž k a m i radivi zmejnjali; žačka tahaksbeutel, nagfl. 102: dam dohanošom lejpe žaeke; žepka tasche, nagfl. 77 : A. je preči naprej vzeo ednoga (rovatek) z žebke. — U pojedinih ovdje pod a) ji) y) a i drugdje navedenih riečih iz ugrske slovenštine a možda i kajkavštine culo bi možda " mjesto " finije i tanje uho od mojega, koje nije kadro razlikovati " od " u sredini rieči. 2) tro- i viseslovcane: de vojka, divojka: * devoja puella, ugr. samo d d vojka, kiizm. 308: či bo k mouži šla dd vojka ne pre¬ greši ; 309: razloček je med ženouv i ddvojkov; 454 : ar so dd- vojke; perg. 7 : devojke a 19: plur. gen. devojak; kraje. 234 : di- vojku; gasp. 1/751: mladenci i divojke; 890: gdo bi bile divojke ove ; plur. gen. d i v o j a k gasp. 1/874. 954: divojak ; h i ž u r k a: hižura hauschen mat. 110 : da bi gdo vašu hižu, rečem hižurku temnu, škuru, tmičnu, razdrtu i tesnu porušil; 441: vide se siro- maške hižurke i kučice ; magdalenka: Magdalena, vrst jabuke i kruške, hrv.; Maruška: Maruša, ime vlastito, rog. 291: te zapustim tar se obrnem h’ tem Midelnam, h’ Maruškam, h Micam in h’ drugim katere nosjb inu imajo tu s. ime Maria nad sabo; rezetka, r e z e tk a : reseda, nagfl. 159: za kaj maš rad roužo, rezetko, violo? pregreška: pregreha peccatum, zagr. 4/1. 8; tretjinka: tretjina tertia pars, ravn. 1/191 : David svojo vojsko zvrstuje : tretjinko jih da v’ Joabovo, tretjinko v’ Abizajovo in tre- tjinko v’Etajovo povelje; vrt ul j k a vrtulja „haklec kaj obloke zapira" hrv. — Arno idu rieči koje se grade od feminina na ica, kadšto i na nenaglašeno ica: borovička: borovica, nagfl. 168: z semena (borovoga) borovičko i vrastvo spravlajo ; črepnjička: črepnjica scherbe, nagfl. 119 : vu črepničkaj ; d e š č i e. k a : deščica brettehen, nagfl. 66: deščička; g 1 a v'/ č k a : glavica, nagfl. 122: tali rouk so : pldča, rame, miške, laktouvje, g 1 a v i č k e; tak rame kak g 1 a v i č k e majo slounkonje; g 1 a v i č k tali so prgišče i 6 82 M. VALJAVEC, prsti; h i ž i č k a premda hižica, gon. 69; kravička premda krdvica ; 1 a d i č k a premda lddica, gasp. 1/807 : odpru ladičku ; n o ž i č k a : nožiča ; s o š i č k a : sošica, nagfl. 49 : obloka tali so: sošička, križke, perotnice žrebička: žrebiea, itd. — Ovdje neka stoje i cobajka, kocobajka, kocomajka, vrst oprave, hrv.; 1 i b a j k a, ime kravi, hrv. ; m u h a j k a, ime kravi, hrv. S) deminutiva od višeslovčanih feminina na suglas s " na zadnjoj slovci: kokoška: kokoš hennchen; piščalka: piščal kleine flote, zagr. 4/1. 40: piščaljka; vrt el k a: vrtel, fritillus; možda tako i krletka cavea. — Amo idu i s) rieči koje se grade od subst. mascul. s " na zadnjoj slovci: A h č i n k a: Ahčin, žena mu (Kranj); A n ž 6 n k a : Anžon, žena mu (Logatec kr.); Bašlinka: Bašlin, žena mu (Varaždin) ; Behtanjka: Behtan, žena mu (Suhodol, hrv.); Boštajka: Boštaj, žena mu (Bela, gr.); Dr lunj ka; Drlun, žena mu (Vi- dovec kod Varaždina) ; Furlanka: Furlan Friaulerinn; G a-; b r u n k a : Gabriin, žena mu (Tržič, gr.) ; Gašparlinka: Gašparlin, žena mu (Varaždin); G r 6 s k a : Gros, žena mu (Ste- nično, gr-.); Gurganjka: Gurgan, žena mu (Suhodol, hrv.); J a n č i n k a : Jančin, žena mu (Kostel, hrv.); Kajdižka: Kajdiž, žena mu (Nova vas, gr.) Kaštriinka: Kaštrun, žena mu (Bela, gr.); kristjanka: kristjan christinn ; krajč. 322: krščdnka: krščan; mezljanka: mezljan (musselin), ženska suknja kakove Kranjice noše; Mihunjka: Mihun, žena mu (Va¬ raždin) ; milionarka: milionar, millionarinn, preš. 161: za doto, ki je nima miljondrka; pogačonka: pogačon, vrst jabuke, hrv. (valjda demin. od pogačona); poganinka: poganin, heidinn, gasp. 1/631 : od matere poganinke; prepirka: prepir, zank, streit, controversia (možda od osnove u prepirati) ; R e b 6 1 k a: Rebol, žena mu (Hraše, gr.), R j a v i n k a: Rjavin, žena mu (Kamnjak, štj.); r u ž m a r i n k a, ružmarin, rosmarinapfel, hrv.; seljanka: seljan (i seljan) landbewohnerinn ; str ženka: stržen, vrst kruške, hrv.; šafranka: šafran, vrst breskve, hrv.; Si¬ mon ka: Simon, žena mu (Kranj); spanj ur k a: španjur, vrst trešnje, hrv. upravo Spanierinn: štrtinka: štrtin, 1 / i vagana, štj.; Talijanka: Talijan, mulier Itala ; tercijalka: tereijal fromm- lerinn, pietistinn, preš. 123: tercjalke poreko, de jih (pesmi) je vdihnil zlodi; tolovaj ka: tolovaj rauberinn ; trpentinka: tr- pentin, terpentinbaum, ravn. 1/128. 249; V a n j c č r k a: Vanjcčr, žena mu (Vidovec kod Varaždina); Vrbenka: Vrben, žena mu PEINOS K NAGLA.SU U (nO Vo) 3LO VENS KOM JEZIKU. 83 (Goriče, gr.) ; — Amo tamo po Hrvatakoj imaju taj naglas i fe- minina od masculina s naglasom ne na zadnjoj slovci: Badžiinj k a: Badžun, žena mu (Curkovec); Sarutan j ka: Sarutan, žena mu (Pakovec). U kranjštini glasila bi se ta imena bez sumnje Bažiin, Sarutan; znamenka: znamen zeichen, reš. 134, možda od zna¬ menje. — Mjesto " imaju '; fižolka: fižbl, drobna vrst pasulja, kr.; p e p e 1 k a: pepel, ona ,rjuha', koja se metne preko kače, u kojoj se rubje luži a u njoj ima pepeo, kr.; tako i vesčlka prema vesel, ime kravi, kr. — Amo idu na dalje Q feminina od masculina s n ili " na zadnjoj slovci , na pose aoc) reči koje se grade od masculina na a n ili a n gen. ana ili ana (= raHHHTb, hmu-ri,): Bašljanka; Bašljan, ženska iz sela Bašelj, gr.; Beljan ka: Beljan i Beljan, ženska iz sela Bčla, gr.; Bre¬ žan k a: Brežan, žena iz sela Breg, gr.: ciganka: cigan zigeu- nerinn ; Estijanka: Estijan, žena od Este preš. 135; Gojzanka: Gojžšin, ženska iz seoca Gojzd, gr.; Ljubljanka: Ljnbljan sta- novnica grada Ljubljane, preš. 68. 100; Ločanka: Ločan, ženska iz varošice Loka (Bischofslack); Mačanka: Mačan, ženska iz seoca Mače, gr.; Novljanka: Novljan, ženska iz sela Nova vas, gr.; Petanka: Petan, žena mu (Bčla, gr.); Srjanka: Srjan, ženska iz sela Srednja vas, gr.; S u sanka: Sušan, ženska iz sela Suhe, gr.; Trepanka: Trepan, žena mu (Predvor, gr.); va¬ ša uka: vašan dorfbewohnerinn; Žabljanka: Zabljan, ženska iz sela Zabije, plur. gr. — Amo tamo po Hrvatskoj imaju taj na¬ glas i feminina, koja se grade od drugčije naglašenih masculina: Bukovčanjka: Bukovčan, ženska iz sela ,Bukovec' u Selinskoj fari; Pakovčanjka: Pakovčan, ženska iz sela Pakovec u istoj fari. — PP) rieči koje se grade od masculina na e (et) gen. čta, pak se ečka (— ,suiti, ka) u Kranjskoj, gdje no jedino, koliko znam, taj završetak rabi, izgovara eška: Cempreška: Cempre gen. Cemprčta, žena mu (Logatec kr.); Fundeška: Funde, žena mu (Mače, gr.); Masle ška: Masle, žena mu (Logatec); Med eška: Mede, žena mu (Bela, gr.) ; M e z e š k a : Meze, žena mu (Logatec); Škabrneška: Skabrne, žena mu (Novo mjesto). — yy) rieči koje se grade od masculina na 'ič gen. \ č a, gdje se ička večinom izgovara iška : A n g e 1 i č k a: Angelic gen. Angeliča, žena mu (Podgradnje štj.); berička: berič, weib des gerichtsdieners, kr.; K r a 1 j i č k a : Kraljič, žena mu, štj.; P a v 1 i č k a : Pavlič, žena mu (Bela, gr.) pozovička: pozovič uz pozbvič hochzeitbitterinn; Žepič k a: Žepič, žena mu (Gojzd); tako i dekli čka prema 84 M. VALJAVEC. deklič puella, nagli. 131: ženo si vzeme. Etakši možki se teda mouž, dekli čk a pa, štera ga je vzela, žena zovč. — Amo tamo po Hrvatskoj imajn taj naglas i njeke rieči gragjene od mase. na ič s drugim naglasom: Bastalička: Bastdlič gen. Bastdliča, žena mu (Pakovec); Bukovička: Bhkovič, žena mu (Suhodol); L i t v i č k a : Litvič (Litvič), žena mu (Blažev dol) ; Smrndička Smrndič, žena mu, (Curkovec). — Tako i druge rieči od mase. s " na zadnjoj slovci: Petruška: Petriis gen. Petrusa, žena mu, (Bela gr.) Amo idu na dalje vi) rieči koje se grade od adjectiva, participa, numer čilija s na¬ glasom na zadnjoj slovci: Ahčevka: ahčev, Ahec, žena mu (Bela, gr.); bitka: bit, pugna; četverka: četver, der vierer; č r- navka i črnjavka: črnav i črnjav scbwarze strieme, dalm. exod. 21 ; reš. 227 : črnjavka ; gasp. 3/560 ; d e s e t k a : deset decem, krajč. 57 : za tem zrnom pak hodi jedna desčtka maleh zrn ; 159: ki vu sebe petnadestč desetkib zapira; 161: dokle deačtku vusti moliš; dvojka: dvoj der zweier, sliva dvojka doppelzwetschke nagfl. 38; krvavka; krvav, vrstjabuke i krnske, hrv.; serka: ser, vrst kruške, hrv. ; surka: sur, art rock, hrv.; trojka, der dreier; žer javka: žerjav loderasche; tako i pijavka i pi¬ javka: pijav i pijav blutegel; sclrvramm ; p r h a v k a (i perofka hrv.) favilla, reš. 10: prhavka i pepel; — valjda ide ovamo vgo- nitka senigma (vgonit part. mjesto vgonot ?) vognag. 39: tou je vgonitka bila (vognag, 39 : vgoniti = kr. ugniti = ugnmati). — Amo tamo u kajkavštini imaju taj naglas i ine rieči n. p. C o r- kevka: Gorko, žena mu (Vidovec kod Var.); Mesečevka: Mesec (Mesec), žena mu (Suhodol). — Ovdje neka stoje rieči na alka (srbski aljka i ajka), koje se grade večinom od participa: b r č a 1 k a : brcal fem. brčala, njeka igračka za djecu, hrv. = drglja kr. po Vidovečki: brčbuka; calka, cbuka = nihaljka; dr žal k a grifF handhabe ; greštalka, ti - ozub tukač, kojim se grožgje u presici tuče (gresta) hrv.; h u h a 1 k a huhouka = ni¬ haljka ; moštalka = greštalka ; nihalka hangematte ; pr alk a waschbrett, waschblauel, njom flake tepu; ona daska kojom se kruh meče u kopanju; ščetalka carduus, kr.; (možda bolje ščetavka); škrebetalka crepundium ; špricalka spritze ; š p r i h a 1 k a gartenspritze ; žukalka = nihaljka. &) rieči koje se grade od masculina , hoja u sing. gen. za slovhu narastu a imaju tuj - na predzadnjoj slovci: Božička: Bbžič gen. Božiča, žena mu (Lesce, gr.); j e 1 e n k a : jelen gen. jelčna PRINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 85 = košiita; medvedka: medved gen. medveda bie barinn ; P e- r u č k a: Pbruč gen. Peruča, žena mu (Žeje, gr.) ; R o ž i č k a : Rbžič gen. Rožiča, žena mu (Varaždin) ; s o s e d k a : sbsed gen. soseda, vicina (možda demin. od soseda). '.) rieči, koje su prema mužhim substantivom na ec i ek s " na slovci pred ec ili ek: belka : belec vacca alba; Blejka: Blejec, ženska iz Bleda (Veldes) gr.; Bohinjka: Bohinjec, ženska iz doline Bbhinj gen. Bohinja, gr. ; b r 1 j a v k a : brljavec blodsich- tiges weib, kr. ; črnjavka: črnjavec črnjava krava; črnka: črnec, nigra vacca; Dalmatinka (u narodu Drmatinka): Dal¬ matinec Dalmata mulier; goljufivka: goljufivec betriigerinn kr.; H e b r e j k a : Hebrejec, Hebraerinn, ravn. 1/82 ; hud o- d e 1 k a: hudodelec iibelthaterinn ; I v i č k a : Iviček, žena mu (Blažev dol, brv.); izmišljavka: izmišljavec, die (boses) erfin- det, ravn. 1/133; Jernejka: Jernejec, žena mu, kr. ; kanarka: kanarec weibcben des kanarienvogels; KI e menka: Klemenec, žena mu (Zalog i Goriče, kr.); konjederka: konjederec, weib des wasenmeisters ; Kojka: Kojec, žena mu (Nova vas, kr.); kri¬ vo v e r k a : krivoverec eine irrglaubige; krmežljivka: krme- žljivec lippa; krartopirka: kvartopirec, doslovan prievod od kartenscblagerinn (prati = schlagen) kr.; Latinka: Latinec Lateinerinn; hrv. = gymnasium; ležnjivka ležnj ivec liigne- rinn: liska: lisec, lisasta krava; Martinka: Martinec, žena mu (Bela, gr.); M i 1 a v k a : Milavec, žena mu, kr.; M o r a v k a: Moravec Mahrerinn ; m o r i v k a : morivec morderinn ; n a ga¬ ji v k a : nagajivec molesta; nevoščljivka: nevoščljivec, in- vida ; opravljavka: opravljavec verlaumderinn; o z n a n je¬ va v k a: oznanjevavec verktindigerinn; P e m k a: Pemec Bobminn; pijanka: pijanec sauferinn, zagr. 4/1. 121: morebiti je (žena) srdita, ozojna, gizdava, jezična i klatešica, pianka itd.; p i sivka: pišivec, vrst kruške, hrv.; planinka: planinec sennerinn ; plavka: plaveč, vacca fusca, hrv.; p 1 e s.a v k a : plesavec tanze- rinn ; pogrebka: pogrebec, die nach einer leiche ging und am todtenmahle theil nimmt, kr. ; pogorelka: pogorelec, abbrand- lerinn; poljodelka: poljodelec feldbebauerinn; pozabljivka: pozabljivec, die vergeszlich ist; prebivavka: prebivavec ein- wohnerinn ; prilizovavka: prilizovavec schmeichlerinn ; p ri¬ mo r k a : primorec kiistenlanderinn ; P r i n k a: Prinec, žena mu (Gojzd, gr.); Rakičanka: Rakičanec, stanovnica sela Rakičan, ugr.; r dečka: rdečeč, ime kravi, kr.; rjavka: rjavec, braune 86 M. VALJAVEC. kuh, kr.; Sirka: Sirec, žena mu (Hraše, gr.); sivka: sivec, graue kub, kr.: Slemka: Slcmec, žena mu (Bčla); Snedka ; Snedec, žena mu, (Bela, gr.); Sobočanka: Sobočiinec, ženska iz Sobote, ugr.; srabljivka: srabljivec eine kriitzige; sramež- ljivka: sramežljivec eine verschamte; starka: starec, greisinn, preš. 131; Strahinjka: Strahinjec, žena iz sela ,Strahinj 1 kr.; strahopezdljivka: strahopezdljivec, timida; strabovavka: strahovavec, die in furcht lialt, ravn. 1/208; strašljivka: straš- ljivec, timida; Španijolka: Španijolec Spanierinn; Špikanka: Spikanec, žena mu (Logatec); Stignedka: Stignedec, žena mu (Blažev dol, hrv.); Tatinka: Tatinec, ženska iz sela ,Tatinec‘, kr.; Tirolka: Tirolec Tirolerinn; tkalka: tkalec, weberinn ; Tdmka: Tomec, žena mn, (Grojzd, gr.) to Živka: toživec kla- gerinn; tožljivka: tožljivec, trages weib; trpinka: trpinec, dulderinn; Tuhinj k a: Tuhinjec, žena iz sela Tuhinj, gr.; T u- ropoljka: Turopoljec, ženska iz Turopolja, hrv. ; v a 1 j a v k a: valjavec die walzerinn; die walze; Varaždinka: Varaždinec, ženska iz Varaždina, hrv.; vasovavka: vasovavec, die gern zu dorfe geht; fensterlt, mit burschen verkehrt, kr.; V i d k a : Videc žena mu (Šenčur, gr.); vušivka: vušivec, die lituse hat, kao psovka; zadevavka: zadevavec vergeuderinn, die alles verthut, rog. 479 ; so njo za eno zadevauko, reznašauko inu po- tratenco tega blagit držali; zajka: zajec hasinn; zamorka, z a m u r k a : zamorec, zamorec mohrinn ; zapeljivka: zapelji¬ vec, verfuhrerinn; zapravljivka: zapravljivec, verschvvende- rinn ; zločinka; zločinec iibelthaterinn ; znanka: znanec be- kannte; Z r n k a : Zrnec, žena mu (Gojzd, gr.) —- Kadšto dotična mužka rieč nije u porabi ili pako, ako jeziku rabi, ima od dotične ženske udaljeno značenje, jer feminina na ka mogu cesto služiti kao pridjevi komu god substantivu ženskoga roda, što kad kak valja i za mase. na ec: basanj ka, vrst kruške, hrv.; bez¬ gavka mandelgeschvrtir, kr.; b r i s a v k a wischlappen, kr.; buz- lanjka, vrst jabuke, hrv.; klopčanka, vrst jabuke, hrv.; sklizanka i sklizanka eisbahn : šivanka i šivanka nadel kr. itd. x.) rieči koje se grade od masculina na dk, dč, ik i ur: B 1 a z- nička: Blaznik, žena mu (Braslovče štj.) ; Brenčurka: Brenčur, žena mu (Bela, gr.); 1 i s a č k a : lisak, ime kravi, hrv.; p e- čurka: * pečur champignon, njeka gljiva, hrv.; Vračka: Vrač, žena mu (Gojzd, gr.) b) na predpredzadnjo) slovci PBINOS K NAGLASU U (NOVO)SLOVENSKOM JEZIKU. 87 a) rieči koje se grade od substantiva s n na predpredzadnjoj slovci u sing. gen. : A' n 16 n i č k a : Antonič gen. ; Antoniča, žena mu (Kastel, hrv.); BIdovka: Bidovec, žena mu (Mače, gr.); Boštijanovka: Boštijanovec, žena mu (Bela, gr.); Č a k a v k a : Čakavec, žena mu (Logatec); Francetička: Francetič, žena mu (Varaždin); Hrenarka: Hrenar, žena mu (Kostel, hrv.): Ivančička; Ivančič, žena mu (Varaždin); Ivančtička: Iva¬ netič, žena mu (Ljubljana); Kajževka: Kajževec, žena mu, (Nova vas, gr.); Kikečka: Kikec gen. Kikeca, žena mu (Pri¬ stava, štj.) ; K n j 6 b e ž k a: Knjobež, žena mu (Gojzd); Kodrič- k a: Kodrič, žena mu (Bela, gr.); krumpiška: * krumpiš, erdapfel, ugr.; Kumrička: Kumrič, žena mu (Varaždin); L j u b- 1 j a n č a n k a: Ljubljančan Laibacherinn; L u k m a n k a: Lukman, žena mu, štj.; Malijka: Malij, žena mu (Gojzd, gr.); Marti- nežka: Martinež, žena mu (Gojzd, gr.); Mavšička: Mavšič, žena mu (Predvor, gr.); Odamovka: Odamovec, žena mu, (Bela, gr.); Ogetička: Ogetič, žena mu (Varaždin); Pikeška: Pikeš, žena mu (Bela, gr.); piščelka: piščel, gen. piščeli fistula, gr.; p 1 a- venkaiplavčnka* plhvenec, ime kravi, hrv. ;posnemavka: po- snemavecimitatrix; schaumloftel, gr.; Predvorčanka: Predvorčan, ženska iz fare Predvor, gr.; pr epredenka: prepredenec, ein ver- schmitztes weib, gr.; raznašavka: raznašavec versehlepperinn, rog. 479: rezndšauka; r e zanka: rezanec, eine verschnittene sau, kr.; snedenka: snedenec, gefrasziges weib, kr.; Sovička: Sovič žena mu (Hlebce, kr.); Sthnčička: Stančič, žena mu (Kostel, hrv.); Svetogejka: Svetogej, žena mu (Hlebce, kr.); Šta- j e r k a: Štajerec Steiermarkerinn ; štorovka: štorovec, plumpes weib, kr; S u r b i č k a: Surbič, žena mu (Kostel, hrv.) ; V i š- njička: Višnjič, žena mu (Varaždin); zamasikanka: zama- sikanec, sclimutziges weib, hrv.; zmetenka: zmetenec verwirr- tes weib. ji) rieči od adjectiva s " napredzadnjoj slovci: Andrejčkovka: andrejčkov, Andrejček, žena mu (Logatec); Bobnovka: bobnov, Boben, žena mu (Zalog, kr.); C u c o v k a: cucov, Cuc, žena mu (B ela, gr.); Ček unče v ka: čekunčev, Cekunec, žena mu, štj; Dolinčevka: dolinčev, Dolinec, žena mu, (Varaždin); Golo¬ bov k a: golčbov, Golob, žena mu (Šenčur, gr.) ; Guzelovka : guzelov, Guzel, žena mu (Logatec); Joštovka: joštov, J6št, žena mu (Savica, gr.); Jurčkovka: jurčkov, Jurček, žena mu (Za¬ log) ; Jurinčevka; jurinčev, Jurinec žena mu (V araždin); K r 61- M. VALJAVEC, čevka: krolčev, Krolec, žena mu (Varaždin); Kuhtovka kuhtov, Kalita, žena mu, štj; k u k 6 e v k a: kukčev, Kukec, žena mu (Varaždin); Ogrincev k a, Vugrinčevka: Ogrincev, Ogri¬ nec, žena mu (Varaždin); Martenkovka: martenkov, Martenek, žena mu (Logatec); Matevžkovka: matcvžkov, Matevžek, žena mu (Logatec); Matijonovka: matijonov, Matijon, žena mu (Lo¬ gatec); Mavričevka: mavričev, Mavric, žena mu, štj.; Medi- čevka: medičev, Medic, žena mu, štj.; Me sej čevka: mesejčev, Mesejec, žena mu (Logatec); Pajacovka: pajacov, Pajac, žena mu (Bela, gr.); Pakleševka: paklešev, Pakleš, žena mu, štj.; Pičevka: pičev, Pič, žena mu (Varaždin); Skokovka, skokov, Skok, žena mu (Bela gr.) : Šmigutovka šmigutov, Smigut, žena mu, Štj; S mir o v ka: smirov, Smir, žena mu (Bela, gr.); Sto¬ li e č e v k a: štohečev, Stohec, žena mu (Varaždin); Totovka; totov, Tot, žena mu (Varaždin); Trjokovka: trjokov, Trjok, žena mu, štj.; Vodopivcovka: vodopivcov, Vodopipec, žena mu (Logatec); Volavčevka: volavčev, Volavec, žena mu (Va¬ raždin); Vrba n čevka: vrbančev, Vrbanec, žena mu (Varaždin); zlevenka: zleven, art mehlspeise = zlevka. hrv. — Tako je na- glašena rieč kiselka premda je kisel sauerampfer, kr.; a hrv. k i s e 1 k a, vrst jabuke. c) Dalje prama početku rieči nego na -predpredzadnjoj slovci naglas imaju rieči, koje se grade od rieči s " u sing. gen. dalje prama početku nego na predpredzadnjoj slovci: A n d r aš e v i č k a: Andraševič, žena mu (Varaždin); A n t o 1 i č k a: Antoliček, žena mu, (Podgradnje, štj.); Bubnjarička: Bubnjarič, žena mu (Va¬ raždin); cim e roška: cimeroš, ime kravi, hrv.; Cudrmanka: Ciidrman, žena mu (Breg, gr.); Cirčičanka: Girčičan, žena iz sela Girčiče, gr.; Dujmovička: Dujmovič, žena mu (Varaždin); K amničanka: Kamničan, ženska iz varošice Kamnik; Kokri- čanka: Kokričan, ženska iz sela Kokrica’, gr; Kokrjanka: Kokrjan, ženska iz sela Kokra gr.; K u n š t o v i č k a: Kunštovic, žena mu (Kostel, hrv.); Mavčičanka: Mavčičan, žena iz sela Mavčiče, gr.; Mlaj tič ar ka: Mlajtičar, ženska iz sela, Mlajtinci”, ugr ; veveroška: veveroš, ime kravi, hrv. 3. ' imaju rieči, koje se prave od rieči s tim naglasom: Dr- gbška: Drgbta žena mu (Logatec, upravo Drgočka); grbfovka: grbfov, grafinn; Grrogbrka: Grogbrec, žena mu (Tatinec, gr.); Nbršinčarka: Noršinčar, žena iz sela Noršinci, ugr.; Tbša- novčarka: Tbšanovčar, ženska iz sela /Lbšanovci’, ugr. PRINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 89 4) " na zadnjo] slovci imaju barem u gorenštini: mamka: mama, miitterchen; n b š k e pl. backtrog; o č k a (očika ?): bča vater- cben; pečka (puška) obskei-n; postrvka: postrva forellchen. 43. Rieč, koju Miklošič pod tvorkom aka pag. 244 navodi, nije mi poznata, ne znam joj dakle naglasa, ali bih rekao da je si- braka. 44. Rieči kojim je tvorka ili završetak ika grade se od substan- tiva i adjectiva, koje se grade od substantiva, jedne se individua- lišu a druge umaljuju; koje se individualisti, imaju s malenom iz- nimkom ' na i u tvorke, a koje se umaljuju, one drže naglas rieči, od kojih se grade. Rieči, koje se grade od adjektiva, ravnaju se po prvih. a) ' na i u tvorke: beli k a, vrst trešnje i slive, hrv; blaže- vika, vrst jabuke, hrv; bližika, perg. 57: svojega bližiku kvaarna činy jalnim svedočtvom; brutnika, vrst jabuke, hrv.; cepika, ciepljena vodka; gon. 34 i hrv.; crvenlka, vrst jabuke, hrv.; če s mika berberis vulgaris ; čr le ni k a, vrst jabuke i slive, hrv.; črnika schvvarzkiimmel; vrst trešnje brv.; d ni k a, thahviese, nagfl. 166: travnici so na vek še ravnice (dnike), štere prouti spro- letji voda oblejč; d r o b n i k a, vrst šljive drobne kao trnina, hrv.; j a č m e n i k a, vrst jabuke, koja dozrieva, kad ječam zanju, hrv.; j a 1 š i k a, vrst jabuke, hrv.; j e s i k a populus (arbor); kiselika, vrst jabuke, hrv.; koren i ka radix, kr.; kovačika, vrst jabuke, hrv.; lesnika holzbirn, waldbirn, kr.; l oč ika i ločika lactuca; lovorika lorbeer; m e d e n i k a, vrst jabuke i rane šljive, hrv.; m e p r i k a, metprika, njeko drvo, što se meče u presmee’, štj.; m e t l i ka artemisia; vrst jabuke, hrv.; grad u Kranjskoj (Mottling); miri k a — re ; a, dalm. jer. 17; mladika sprosse, preš. 163 J trpi. 67. 108. 117; nagfl. 151; orehika, vrst krnske, hrv.; pe¬ le ni k a, vrst jabuke, hrv,., p e r i k a, njeka trava, hrv.; p i sa¬ ni k.a, vrst jabuke, hrv.; ras tika. upravo hrastika, nagfl. 166: vu ništen logej se samo rastje (rastika) nahaja; rednika, vrst šljive, hrv.; skulika, vrst jabuke, hrv.; s m e t i k a, vrst grožgja, kr.; srn e t l ik a euphrasia kr.; s m i 1 i k a i smilika gnaplialium, kr. ; s m o 1 i k a eine baumkrankheit, kr.s o 1 i k a graupenhagel, kr.; srčika i srčika, vrst jabuke, hrv.; s torzi k a. rog. 455: iz 6a ‘J) M. VAh.IAVKC. katerim (orožjem) posal je svoj živbt takti, de je bil bul eni stor- žyki^ eni suhi korčnyni, kakbr enimu živimu človeku podoben, (storž je fohreti, — tannenzapfen’-; š a p u 1 i k a, vrst jabuke, hrv. šili k a. vrst jabuke, hrv.; ši pulika, vrst jabuke, hrv.; š kr a bu¬ tik a, vrst jabuke, hrv.; spalka, vrst šljive, hrv.; št uči k a, vrst jabuke, hrv.; trdlka, vrst jabuke i trešnje, hrv.; trepetlka i trepetljlka bractea; tr stika arundo ; vini k a labrusca, dalm. jer 2; ezeh. 18; cruc. 5/145; vrblka, vrst jabuke, hrv.; zelenika vrst jabuke, hrv.; zobenlka, vrst jabuke, hrv.; žutika i žutljika vrst kruške, šljive, trešnje. — Takiv ima naglas i vladika dux. — Kajkavci bliže Slavonije naglašuju navedene rieči s naglasom na slovci pred ika. Drugačije naglašene su ove meni poznate rieči: j č ti k a liektik, cruc. 5/94. 114; komonika artemisia; lepil tika frommlerinn; kr; ljtilika, Ijtilka lolch, dalm. evmat. 13; schon. 55; jap. 59, preš. 100: lulka; maj 6 1 i k a art \veinkrug, cruc. 5/168. 1G9. 181 ; olika, 61 j i ka olbaum, cruc. 2/162: ojlika; 6 tika — otka (oTmka) pflugsterze; a što znači cruc. 2/440: ribič otiko vun z’ ribo potegne, ne znam; p 6 pik o ai.ge am zweige štj; tresij ika febris, kuzm. 111. 274; nagnav. 17: Iinbre je v trčšliki; ka je trešlika? trobelika, trobolika cicuta, nagfl. 161: eto je divja petrežel (trobolika); što je tr bo lika gon. 33: Grejza si jo na edno trstno trboliko seo i gezdo je po dvouri, ne znam ; t u- t i k a eine ganz kleine mtinze. — A " na i u ika ima: motika u kr. rez. §. 136: mutlka, a u ugr. m o u t i k a to je motika liaue; cruc. 2/263: 5/148 matika; nagfl. 134: moutika; krajč. 16: motika; f r 1 i k a i fflika je njem. vergleich ~ glei hniss, beispiel, nagfl. 112. 115 itd. b) deminutiva drže naglas rieči od kojih se grade: Alenčika : Alenka Helena; a 1 i k a ; ala, ime kuji, hrv,; A n č i k a : Anka ; B a r b i k a : Barba, Barbara ; c u j z i k a : ciijza, čisto mlada ždrie- bica, hrv. štj.; fijoličika: fijolica, ime kravi, hrv. ; giidika: guda sus, hrv.; icika: lea junge kuh, božja icika frauenkiifer štj; ko koš ika: kokoš, cruc. 5/75: kokušika (možda kokoška); Lizika: Liza Elisabeth; ime kravi, hrv.; mi sika: misa, ime kuji, hrv.; N a n č i k a : Nanča, hrv.; b v č i k a : bvca, ime kravi, hrv ; P č p i k a : Pepa Josephine ; p i c i k a : pica vulva ; p u n- č i k a : punca puella, kr.; purika: ptira ; r e c i k a : resa ; K e- PKINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 91 z i k a: Rbza Theresia, preš. 42: Rezika ; r b s i k a: rbsa, ime kravi, hrv ; Rozika: Roza ; s v i 1 i k a : svila, ime kravi, hrv.; T 6 n č i k a : Tonka Antonia ; T r b z i k a : Treza Theresia, hrv.; Uršika: urša Uršula itd. 45. Rieči kojim je tvorka ili završetak oka imaju ' na slovci pred tvorkom: i 1 o k a, ime kravi, hrv ; 1 a 1 o k a i ldlovka, Idlavka. mandibula ktizm. 34; reš. 7 : koji sem medvedom i oroslanom laloke strgnul; m i 1 o k a, ime kravi, hrv.; n d 1 O k a i n d lovk a, u melinske preslice oni kolčiči, o koje se kolesni palci love da kredu preslicom, koja vrti donji kamen, kr ; v a v roka brennheisze suppe, kr. — ž a 11 o k a je od njem. (schlacht)-hacke, kr. Rieči na ska: gosposka: gospod obrigkeit; soseska: sosed gen. soseda gemeinde, cruc. 5/65. 259; vbjska: vod bellum, exercitus ; ž č n s k a : žčna weibsbild, jesu upravo substantivirana adjectiva feminina od adjectivne tvorke ski (lcktb). 46. Rieči kojim je tvorka ili završetak ga imaju naglas na slovci pred tvorkom, i to a) ' imaju rieči, u kojih pred ga stoji samoglasno: saga, odor, foetor, nagfl. 164: oh, ka ma eti tak veliko lagojo sago? tak mo¬ čno sago ete konouple majo; gon. 32: gnoj lagojo sago ali nasla¬ den ndzhaj md; sluga diener, perg. 77: sluuga; 55: sluug; sndga mundities, dalm. ester. 1; kiizm. 316; trpi. 52. 76. 79: sndjga; tako i n e sndga immundities, rog 27: nesndga; mul. 163. 251: nesndga; gasp. 1/659: grešnici puni grehov, smrdda i nesndge; srdga tropfen, rog. 34: vinske trte ne kažejo drujiga kakbr ene srage, ene kaple, katere ty večni per methaphoram lacrymas ali solzb imenujejo; jap. 386: njegov pot pak je postal kakor kryvave srage; preš. 150. 173 178. 186; struga alveus, dalm. gen. 14: morje je zupet prišlu pred jutrom v’ svojo strugo; cruc. 2/25: ta srd božij zdaj stoji zaprt v’ strugi njegove velike milosti; šdga splitter, hrv.; špčga das s p ah en, spionage, dalm. jos. 6: katčre je Jozva na špego bil poslal v’ Jeriho; vlaga humor, kiizm. 120; trpi. 24. 84. b) " imaju rieči, u kojih pred ga stoji suglasno: b r 1 j u z g a alapa, ravn. 2/143: prepira in besčdenja z’ pustimi, togbtnimi glavami nas more bol sram biti, kakor brlu z ge v’ obraz; carga altercatio, hrv.; čer g a kleks, tintenkleks, kr.; ččrga, komad debela riedka 7 92 M. VALJAVEC, platna = hodnik; ga Iga obično plur. galge, gauge der galgen, dalra. gen. 40; cruc 5/247 : gauge etc.; klinga messerk 1 i n g e, nagfl. 50; mezga alburnum; baumsaft: vrba ide v mezgu hrv ; muzga schlamm, dalm. jer. 38 : ker nej bilu vodd, temuč muzga ... inu Jeremias je v’ muzgo zagreznil; = mezga baumsaft; naj ga schlacke (neige) trpi. 103: vse nevernike zerald zavržes kak najgo (u dalm. psalm. 119: žlintra); njerga weinerlicher menseh, der nergelt, kr.; par ga (što znači, zaboravih); perga, ime šarenoj kravi, hrv.; rozga palmes; šarga, ime kobili (magj. ?) hrv.; š k ar g a zwiesel, hrv.; špar ga asparagus, hrv; šranga mautsperre; dalm. deut. 20: onu je vsaj en lej s na puli inu nikar človik, de bo moglu za ene šrange pred tabo biti; š tanga die stange, dalm. exod. 25; š te n g e, plur. die stiege, dalm. 3. reg. 6; cruc. 5/371; vir g a, ime kobili, (magj ?) hrv.; zvin ga i švinga die schwinge, nagli. 60: zvin > - e (kod stola) so na duzi četvero kii- klate ; Žurga ime vlastito, kr. 47. Rieči kojim je tvorka ili završetak aga imaju ' na prvom a u tvorke: m u r a g a himbeere, hrv.; o š 1 j a g a, vrst slive, hrv.; v i n j a g a labrusca, hrv. 48. Rieči kojim je tvorka ili završetak ega imaju 'na e u tvorke: bateldga, vrst jabuke, hrv.; kišdge plur. i kišege, jaram koji se metne na rudo, kad četiri konja voze, hrv. 49. Rieči kojim je tvorka ili završetak iga imaju ' na i u tvorke:. batiga glockenscirvvengel, hrv.; beliga, vrst šljive, hrv.; češ- ljiga carduus; česmiga = česmlka; fajdiga, njeka psovka ili pogrda, n. pr. otac veli sinu: ti fajdiga! ne znaš šeni obldči. hrv. ; kaštiga poena, krajč. 95: kaštige; al dolazi naglas i na slovci pred tvorkom, mul. 409: kaštiga; katriga = stolac, hrv.; ke- sige plur. soldačke cipele, hrv.; knjiga, češče plur. das buch; k o tri ga das glied, kiizm. 316; papiga papagei; ta liga, teliga i telega, kod jarma dvoje kao polumjesec zavinuto tanko istesano drvo; hrv.; tatiga, augm. od tat fur, hrv.; to lige pl. — tačke; tuige plur. fangeisen fur fiichse (od Thii u tatu) štj.; veriga ca- tena. Na slovci pred iga naglas ima šdtriga zauberei, gon. 29. 50. Rieči kojim je tvorka ili završetak oga, uga imaju 'na pred- zadnjoj slovci: balo ga pus, hrv.; bočuga, ime svinji, hrv. b ra- du ga, ime svinji, hrv.; črnuga, sus nigra, hrv.; č vrij uga, izkvareno vino kad ga je malo, hrv.; haloga, haluga seegras; j ar h g a fossa profunda; kišuga, ime svinji, hrv.; lisuga, ime svinji, hrv., mar6ga, macula kr.; matardga, motoroga, name- PRINOS K NAGLASU U (NOVO)SLOVENSKOM JEZIKU. 93 linskom kolesu ono ; na što su pribite lopate ili korci, kr.; med- 1 6 g a lipothymia; o s t r <5 g a, ostruga calcar. kop. 246: ostroga; mil. 3; gasp. 1/945; pes tr oga, pestruga forelle; piluga, žena tvrdica iliti škrtica, ali ko j a rado moljaka za što god, brv.; p o- luga, u prešnom vretencu onaj klin nad kamenom, kojim se vre¬ teno okrece, da ,ded‘ više ili niže ide, hrv.; p 1 e č u g a femina la- tis umeriš; r u d u g a ime svinji, hrv.; sanjuga, u saonica jedno od ono dva zavinuta drva, što no puze po sniegu, hrv.; s i v u g a, ime svinji, hrv.; v er u g a, obično plur. repagulum ; circulus fer- reus (ring); zagr. 5/1 250: mislenje, naslajenje, navada jesu kakti jedne veruge, iz kojeh se lanc plete; vlačuga kr. femina vaga, ravn. 2/255: je ves svoj delež z’ vlačugami pognal; hrv. traha, to je ono drevo na kojem plug na kolih leži, kad se na polje vozi, da se po zemlji ne vlači. Tako i njeka imena vlastita: Ca n j uga (Varaždin); Cm juga (Gubaševo, hrv.); S a r u g a (Krčovina, štj.). — Sve one rieči, koje znače kaku svinju, završuju se i na oga te irnaju u mjestih bliže Slavonije naglas na slovci pred oga. — Rieč bistranga forelle je pokvarena natrag iz magjarštine pri¬ mita, koja ju je iz slovienštine primila; gasp. 3/349. 51. Rieči kojim je tvorka ili završetak inga (u>nga od njemač- koga ung) imaju naglas na slovci pred tvorkom. Ove rieči pismu sada više ne rabe, ali narod ih sveudilj govori a starij e su ih knjige pune: a h t i n g a achtung, polil. opr. 189: na njega odgovor prov ahtengo damo; cajtenge plur. zeitung, nachricht, neuigkeit, cruc. 2/92: vesele cajtinge ym pernesem; 93. 195. 164; cčringa zeh- rung, dalm. jer.: kapitan je njemu dal cerungo inu daruve; cruc. 2292: dam njemu (hlapcu) ceringo gvant inu Ion; dižinga vveiberflusz kr. (od dež? te bi bilo kao primorska ufanca prema ital. speranza); f4lin ga fehler, trpi. 46: brezi moje falinge be¬ žijo; gasp. 1/886: (Marija) našla se je prež vsake najmenše truhe i falinge; festinga fe3tung, gasp. 3/27: Coira varaš kak Maifeld festinga . . . prosta ostala jesu; f6ringa fuhre, hrv.; gllkinga gleichung, ausgleich, cruc. 2/160. 161. 163; rog. 222; grevinga grivinga die reue (= ge-reuung) kr.; 1 r i n g a irrung, cruc. 5/299 : nej testament sturi, de ne bo meni inu otrokam praude inu iringe pustil; istinga das kapital, kr.; koštinga kosten, aufwand, kr.; lčbinga gtitliches leben, gasterei schon. 442: pijanstvu, leben- ge ...; cruc. 2/258: tulikajn dny v’ pyančva,jnu, v’ lebengah doprne- seš; 437. 447; 5/174 itd.; rog. 46; maninga mdjinga meinung, cruc. 2/42: ene dobre inu svete manunge nemate g. bogu doprnesti; 94 M. VALJAVEC; ordninga ordnung dalm. jer. 33: to ordnungo nebes inu zemlje; sam. I. 4; itd.; prepiringa zank kr.; pretežinga škr. 119: vživaj v’ dobrim časi dobrote inu preskrbi se za hudi čas; zakaj takti tega kakbr uniga je bog naredil, de bi človčk nobene pra¬ vične preteženge čez njega ne nitšhl (Sal pred. 7. 16); pritožinga dassich beklagen, eine klage, kr.; rajtinga rechnung (rajtung), dalm. u predgovoru k ezeh.; itd.; regiringa i reglringa re- gierung crue. 2/159: pod njega regirengo bogovi so se tulkajn ugmerali; pohl. opr. 189: v’ prveh lejtah svoje regirenge; š a- cinga sehatzung dalm. lev. 27; 4. reg. 21; šatringa zauberei hrv.; ščnkinga schenkung, geschenk, dalm. dan. 2; num. 18: 3. reg. 9; cruc. 2/72. 129. 136. 166; štrafinga, štrajfinga be- strafung, strafe, cruc. 2/15. 30 itd.; včzinga das angebinde, kr. 52. Rieči kojim je tvorka ili završetak ha imaju večinom na slovci pred tvorkom naroči to one, u kojili ima vokal ilir pred ha: juha suppe, gasp. 1/739; leha gartenbett; marha armentum, gon. 26: marha; mrha das aas, dalm. j er. 16; cruc. 5/95; muha musca; snaha (snčha) nurus, dalm. ezeh. 22; strčlia tectum; švčha i švčha nadel —, axtohr (uz šves fem.) hrv.; veha spund gol. 32; — a " imaju, kojim je soglasno pred ha: bavha, krava ko ja gubicom i repom mnogo oko sebe maše, kr.; mavha hir- ten —, bettlertasche: vsak berdč svojo mavho hvali. nar. poslovica kr.; saj h a, zločesta puca, hrv.; (od seuche?). 53. Rieči kojim je tvorka ili završetak eha ima malo; meni su poznate samo: mačeha noverca, uz mačoha kop. 246; mačaha ravn. 2/67; mičiha i mačuha; i pa leha kr (ali što znači, ne znam). 54. Rieči kojim je tvorka ili završetak ih a imaju ' na i u tvorke: Lavriha, ime vlastito; pavliha harlekinn; peli ha i pilčha hitzblaschen; Stariha, ime vlastito, kr. 55. Rieči kojim je tvorka ili završetak oha strane su te imajo naglas na slovci pred oha: pan to ha (sto znači, ne znam) kr.; r a n t o h a i rantaha (Miklošič 287: rantaha od ranta; ja mislim od raintuch, gdje je rain = feld) ona plahta, što se na kola metne, kad se snoplje kliči vozi i koja se pod ,kozlec' prostre, da se iz- palo zrnje po zemlji ne izgubi kr.; p ti nč oh a bundschuh i ran- čoha randschuh (?), halbstiefel, kr. 56. Rieči kojim je tvorka ili završetak uha ima malo: pav- luha — pavliha; pazduha axilla, ali se govori pasha i pajsha a pisano dolazi pazduha, pazuha, pazilia, dalm. ezeh. 13: ludem PRINOS K NAGLASU V (no Vo)sLO VENSKOM JEZIKU. 95 vajkušne delate pod pazduhe; jer. 38; ravn. 1/308: pod pasiho a 2/234: pod pazduho. 57. Rieči kojim je tvorka ili završetak ca (= bija) imaju a) " na slovci pred ca, i to deminutiva, koja se grade od jedno- slovčanih femiuina na suglasno, ili od višeslovčanih s " na zadnjoj slovci: brv ca: brv ponticulus; dolžnostca: dolžnost, ravn. 2/56: dolžnostica; druhalca: druhal schaar kleiner kinder etc. ravn. 2/53: vi mlada d r h a 1 c a vmorjencov ob altarju nedolžni z’ češulcam’ in ve nemi si igrate; hčer ca, kčerca: hčer filiola; kad ca: kad, cadus; klopca: klop bankchen, nagfl. 53; kr v ca: krv sanguis, gasp. 1/904; noče a: noč nox; pečca: peč kleiner ofen; rokovetca: rokovet Mulih u protimba suprot kuge na kraju 2. svezka posla apoštolskoga (1742): v u njega naj se postavi rutice jedna rukovčtea; senca: sen umbra, trpi. 20. 28. 36 itd.; gasp. 1/39: koji razsvečuje vse vu tmici i vu senci smrti prebiva- juče; vrvca: vrv funiculus, škr. 132: veruca; zverca: zver thierchen; nu ipak stvarca: stvar, sachelchen, geschopft, gol. 173; ravn. 2/154: stvarice; b) ' na slovci pred ca ima bvca ovis i tčca (tbtea) tante, mil« 271; gasp. 1 833 i kadšto d č c a liberi. c) Deminutiva i druge rieči, koje se grade od višeslovčanih fe- minina s naglasom ne na zadnjoj slovci, čuvaju naglas rieči, od kojih se grade: basemca: basem fabula; britevca: britev no- vacula: bukevca bukev bucheichel; jaselce: jasli plur. kripplein; m is el ca: misel, ravn. 2/99: mislica; molitevca: molitev; mr¬ ke v c a: mfkev molire; ndstelca: naštel, streu, nagfl. 163: slama je velke vrejdnosti kak krma, ndstelca itv.; pesemca: pesem liedehen; pbdkovca: pbdkov hufeisen; postelj ca: postelj lec- tulus; prildžnostc a: prilbžnost, rav. 2/218: per vsaki še tolj- kini perložnostici je ljudi na kaj višjiga zavračal. — Isto valja za rieči koje su načinjene prema mužkim na nik; Kavtrničca (iz- go varaj -— nišca): Kav trni k, žena mu (Zalog): Micrničca: Micrnik, žena mu (Zalog). 58. Rieči kojim je tvorka ili završetak ica imaju raznolik naglas. 1) ' na i u tvorke imaju a) deminutiva a) od feminina na a s " na njem: deščica: deska; iglica: igla; meglica: megla, nar. pjes.: zmiraj sem hodil za tebd — kakor meglica za goro; kor. 1 /29: de b’ vetrič potegnil — meglice razgnal...; na lepi ravnici meglica stoji; gasp. 1/36: izkaže se 96 M. VALJAVEC, tak svetla meglica; plenica: plena (kop. 246: plenk); faseia, dalm. ev. luk. 2; sehon. 15; rog. 495: plinyca; jap. 254: v’ ple¬ nice; kviz m. 104; gasp. 1/34 itd; postrvica: postrva forelle; s luž bi ca: služba, rog. 124: šlužbyca, (što čitaj škižbica uzprkos znaku ' na u); stezica: steza preš. 119; mil. 118; tiča, ptica, vtiča: * pida avis; trni ca: tma, tenebrae, mil. 30; gasp. 1/39. 949: tmica; kiizm. 241 i trpi. 68. 76. 85. 90, i nagfl. 121 : krnica; trešči ca: treska; vrstica: vrsta, ravn. 1/194: ne moremo kon¬ čati Davidovih zgodeb, de bi jih ne djali Ibsem še kake vrstice nar lepših; škr 394: tukitj se v’ grškim začnč 16. vbrstica; tako če biti žlica loffel mjesto kožica od * koža (osn. kug od rug), dalm. num. 4. — Ovdje neka stoji i gosp i ca: gospd fraulein. [5) od feminina na a s • na predzadnjo] slovci: bolšica: bblha; drožjica: drbžja; gorica: gbra vinea kop. 244; kiizm. 10.455; trpi. 91; rez. §. 136: hiiryca; mil. 79; kopica: kbpa, dalm. jud. 15; rut 3; ezeh. 3; k o si ca: kbsa, kor. 1/41: ljubčik moj kosico brusi; kozica: kbza zicklein; nuszkern; lepotica: lepbta fucus, dalm. jer. 4 : de bi se ti lih v’ karmežin gvantala inu z’ lipotico se lepa delala, taku se vsaj zabstojn snažiš; rog. 39: h’ te telesni le- pčti še drugo iz lišpajnam, lepotyco, umivdjnam inu drugim ta¬ kim perstaulajo; mejica: meja; metlica: mbtla; mošnjica: mbšnja, kor. 1/13; preš. 41. 83; schotte nagfl. 156: grajh ma ko¬ renje, stebla, listje, cvejtje. Vu mošnjicaj je zrnje; nožiča: noga; ovčica: bvca, ravn. 1/182; petij ica: pbtlja; ročica: rbka handchen; wagengipfel; gasp. 1/691: kaj goder ručica malahna prijeti be prikladna; kor. 1/35: na ojstro (mj. tirno) ročico — po¬ šteno sreč — na bistro glavico — bom gledal vselč; rosica: rbsa, ravn. 2/154: vsaka rožica najduje svojo rosico; gasp. 1/28: ko¬ žica Gedeonova puna rosice nebčske ... rosicu sina božjega je prijela; sestrica: sestra, ravn. 1/180: vse druge otroke, brate in sestrice bo to spodbbdlo; preš. 25: so zvezde sestrice, mu mčsec je brat; ni dano mu tiče si ljvibico zbriit’; 130: za Amorja sem manj’ imel sestrico; solzica: solza, preš. 5: kak teko iz njih solzice; 24: kadar zapusti kvartir si marsiktčra z’ hiže solzice brise; vodica: vbda; zemljica: zbmlja; ženica: žena, rog. 140: ženyca: preš. 24. 30. 31. 40. 68. 120. Možda amo ide i 1 o- drica vveinflasche, dalm. jer. 48. — Sve ove rieči čuju se amo tamo i po Kranjskoj s - na slovci pred ica: sestrica, rokica i ro¬ kica itd. Tako naglašene mogu biti i druge rieči s ' na predzad- n j°j; koje imaju ili mogu imati u sing. gen. naglas na zadnjoj PEINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVBNSKOM JEZIKU. 97 slovci: glavica: glava gen. glave; gredica: greda gartenbett; mravljica: inrdvlja itd. y) od jednoslovccmih feminina na suglas, kojim upravo ne pripada tvorka ica, nego ca (nga): k a d 1 c a: kad; rečica: reč res parva, ravn. 1/291: bog pokazati prav očitno je hotel, de on še toljko rečico, ki si jo iz ljubčzni kdo do njega perkrdti, z’ boljmi darovi stotlro povračuje; s t r d 1 c a: strd honigwasser kr.; š č e 11 c a: ščet carduus. — Tako i dvie rieči, koje se grade od nerabivih deminu- tiva na ka: koščica od * kostka (kost) das beinchen; obstkern; ra?n. 1/80: vzamite seboj moje koši c e; fuč. 127: puni grehov kot šipek koščic; peščica od * pestka (pest) hohle hand, cruc. 5/157: ni druziga imela, ampak eno peščico moke; ravn. 1/129: manus, hauflein: pešlca jih je proti Madjanski grozni vojski; 221: pešlco moke imam v’ prčdalu. b) feminina a) od substantiva a) jednoslovcanih mužkih: banica: ban, bani uxor; bog!ca: bog dea, ktizin. 256: so nej preklinjali bo gl c o vašo; i božica, mol. 149: božica; zagr. 4/L. 64; gasp. 1/35; a u preš 82. 138: bčžica to je božica; bračlca: brač vindemiatrix; butlca: but, glava u batine, maka itd.; harter schadel, preš. 108: od but.lc ne- vkrčtnih; carica: car imperatrix; družica: drug socia, beglei- terinn der braut, kop. 244; grofica: grof griifinn ; brtlca: hrt canis leporaria ; j e žica: jež die staebelige kastanienschale; kop. 245 knopper; kmetica kmet bauerinn, al i kmetica cruc. 2/159: kmeteca; kop. 245: kmčtica; ko s Ica: kos das weibchen der schwarzamsel, hrv.; kraljica: kralj regina, rez. §. 109: krajlca; krtica: krt talpa; levica: lev. leaena, hrv.; medica: med ho- nigwasser; meth, kor. 1/29: medice ji kupim; možica: mož man- ninn, dalm. gen. 2; pasica: pas, ravn. 1/161: mu gre in da lastno suknjo iz sebe in pa zraven še plajš svoj, svoj meč, svoj lok in svojo pasico (Saul Davidu); pavica: pav, das weibchen des pfaues, hrv. ; psica: pes htindinn, kr.; ra čl ca: rak krebsweibchen, hrv ; repica: rep wagenschweif; sr pica: srp jathaue; stanlca: stan stube ravn. 2/148: idi v’ stanlco; ravn. abc. 35; stolica: stol scamnum gon. 62; residenz gasp. 1/35: koji oplenjene stolice njihove napuniti hoče; ščaplca: ščap, tanka doga batina hrv.; ugr. ščapica gon. 34. 56 (bez oznake naglašene slovke); tatica: tat diebinn, cruc. 5/541; volčiča, vučlca: volk, vuk lupa; gasp. 1/710: koteri ne¬ sramnih vučlc prilizovanjem sebe vuloviti prepuščaj u; a mat. 289 : 98 M. VALJEVAO, najdeno bilo je dete jedno vu loz4h od jedne vtičiee priditjano (gesaugt) ; vražlca: vrag teufelsweib: „ova žena je prava vražlca“, hrv. Tako i prepelica, plepellca coturnix od udvojenoga koriena per, pel (od špar); rez. §. 136: pripillca. P) dvo- i viseslovčanih s naglasom na zadnjoj slovel: bahačlca: bahdč prahlerinn kr.; beračica: berič bettlerinn ravn. 1/222: mu je svrkana beračica bol prijetna; beznica: bežen kleine hiitte, ravn. 2/145: mir in pokoj bi po hišah in beznicah prebival; bri- jačlca: brijžič des rasierers weib; brodarlea: brodilr des tahr- manns weib; c i g a n 1 c a: cigan zigeunerinn, gaunerinn; vrst jabuke ; češljaklca i češljilkica: * češljdk, vrst šljive, hrv.; četvrtlca; četvrt viertel, ravn. 2 87 : kako četrtlco ure; č u v a r 1 c a: čuv;lr hiiterinn; drevarlca: drevdr, quae ligna caedit; gl a v ari ca: glavar oberinn; golobjlca: golob columba, kop 244; a ugr. go- loubica nagfl. 114: dokeč goloubica na belicaj sedi; goljufi ca: goljuf betriigerinn; Grotalfca: Gotal, žena mu (Varaždin); Hro¬ vatiča: Hrovat Kroatinn; jerebica: jereb rebbenne, cruc. 2/348; škr. 259; kapitanlca: kapitan, žena kapitanova, hrv.; ključa- rlca: ključar beschlieszerinn, gasp. 3/458; klokotlca: klokot „calix bombiluis, quia bombum emittit, dum homo ex eo bibit“, belostenec ; gasp. 3/551: gde se prodaje žganica? Oude gde visi mala klokotica; kol ari ca: kolilr, kolareva žena; konjarlca: konj;lr des roszbandlers weib; roszhirtinn; kopačlca: kopžč, koja gorice okapa; kovačlca kovač die schmiedinn; kozarlca: kozdr ziegenhirtinn; krajačlca: krajdč schneidersfrau; krčma¬ rica: krčmar gastwirthinn; krznarlca: krznar des kurschners frau; lončarica: lončar uxor figuli: mejačlca: mej4č grenz- nachbarinn; mesarica: mes4r uxor lanii; nožarlca: noždr messerschmiedinn; ovčarlca: ovčar schafhirtinn; pajdašlca: pajdaš socia gasp. 1/16. 950; pastirica, pastarlca: pastir hirtinn; gon. 82: pasterlca, rez. §. 109: pastirica; pečarlca: pečar, quae fornaces vendit; pepellca: pepel aschenputtel; pisari ca: pisžtr uxor seribae; plevačlca: plev4č jaterinn; poglavarlca: pogla¬ var penes quam est summa potestas, gasp. 1/781: oberinn in klo- stern; rogačica: rogač das weibchen des hirsehkafers kr.; a kiizm. 141 tako prievodi grčku rieč xep«Ttov prema /ipscc, rog: želo je napuniti trbuh svoj z rogačicami, štere so jele svinje: STielfup.si tt,v zoOiav auToCi a—o twv /.spocTicov wv vjalHov ot yoipoi (Luc. 15. 16); rokavica: rokav handsehuh, i-og. 485: rokavyca; sed¬ la rl ca: sedldr uxor ephippiarii; sleparlca: slepar betriigerinn; PBINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 99 svinj ari ca’ svinj dr sauhirtinn; volarlca: voMr quae bubus inservit; vratarica: vratdr mulier custos portae, schon. 120; vrtlarlca, vrtnarica: vrtlar, vrtndr hortulana; zidarlca: zi¬ dar maurerinn; zlatarlca: zlatdr goldscbmiedinn; zvonarlca: zvonar glockengieszerinn. Amo tamo u Kajkavaca čuje se da kako i u ovih rieeih srbski naglas: opatica . . . gasp. 1/780: pajdkšica. — Ovamo idu navlaš one rieči na niča, koje su prema mužkim na n 1 k ili nik gen. nlka: besednica: besednik deprecatrix; b e- težnlca aegrota, gasp. 1/776. 833. 890; reš. 241; boj ni ca: bojnlk bellatrix; bolnica: bolnik aegrota ravn. 2/168; Bržnlca: Bržnik, žena mu (Bela gr.); dolžnlca: dolžnik schuldnerinn; hotnica: hotnlk concubina, gasp. 1/949. 953; 3/546; j etn!ca: jetnik quae custodia tenetur ; m o o e n 1 c a: močeulk martyrinn gasp. 1/809. 916 itd.: mučenica; Pečenica: Pečenlk, žena mu (Varaž¬ din); pomočnica: pomočnik adjutrix, auxiliatrix; porodnica: * porodnlk genetrix skr. 139. 146; preš. 119; rodnica: * rodnlk genetrix, natura nagfl. 145 (skovana rieč prema natura); skrbnica: skrbnik curatrix, rog. 73: skrbnyca; službenlca: službenlk serva ktizm. 216: na sluge moje i na sltižbenlce moje vo vlijčm od diihd mojega; 299: po slilžbenlci Cenkreanske gmajne; spovednica: spovednik s prenesenim značenjem beiehtstuhl cruc. 2/360. 497 itd.; stanovnlca: Stanovnik einwohnerinn ; svetnica: svetnik sancta, kr.; učeni ca: učenik magistra ravn. 2/39, a ugr. hrv. discipula klizm. 233: vučenica; vrstnica: vrstnik quae alicui aequalis est; zagovornica: zagovornik vertheidigerinn, mol. 96; krajč. 60; zaročnlca: zaročnlk desponsata, itd. U Kajkavaca i u ugrskoj slovenštini često stoji naglas na predlogu: krajč. 59: razgovornica prema rdzgovornik; zagovornica gasp. 1/891; z a r u č n i c a gasp. 1/846. 857. 886. 920; zdvetnica gasp. 1/889 itd. y) dvoslovčanih masculina, koja u sing. gen. rastu a tuj imaju naglas na predzadnjoj slovci: cesarica: cesar gen. cesdrja impe- ratrix; medvedlca: mbdved gen. medvčda ursa; Mohoriča: Mbhor gen. Mohorja, žena mu (Zalog); pozojlca: pbzoj gen. po- zoja dracaena, hrv.; proročlca: prbrok gen. proroka prophetissa gasp. 1/44 (bez oznake naglasa); sokollca: sbkol gen. sokbla falco femina; možda ide amo i govorica rede, gerede i skračeno gorica mjesto gvorlca, preš. 17. 145. S) rieči koje su prema masculinom s pregibnim e u zadnjoj slovci a s naglasom na predzadnjoj: boglca: bogec mendica hrv.; Fi¬ lipiča: Filipec, žena mu (Gubaševo hrv.); hlapi ca: hlapec magd, 100 M. VALJAVEC, nagfl 94; gon. 92; junica: junec kub die noch nicht gekalbt; dalm. gen. 15; rez. §. 136: jiinyca; Korošica: Korošec Kiirntb- nerinn; Kranj! ca: Kranjec Krainerinn; nemi ca: nčraec muta; Germana; norica: nbrec stulta, gasp. 1/955; prašiča: pritsec sau, cruc. 2/395: presica; škr. 64: prašiča; rez. §. 109. 136: pra¬ šiča; samica: s4mec lediges weib; da« weibchen der thiere be- sonders der vogel, dalm. gen. 6; cruc. 2/161. 165; preš. 106; nagfl. 107; perg. 45; slepica: slepec caeca; starlca: starec anus, vetula, nagfl. 131; zagr. 4/1. 15. 76 ; s ve tl ca: svčtee i svbtec sancta, gasp. 1/664 786. 787: svetlca; telica: tblec ga n z junge kuh; kop. 248; vabi ca: vabeč allectrix; vdovica: vdbvec vidua, cruc. 2/111; trpi. 52: sodec vdovic; 77 92. 118; gasp. 1/275 : je vid povrnul vdovici, a zagr. 4/1 28 : vdovic ; vrablca: vrabec spatzinn ; z a j 1 c a : zajec hasinn ; ždreblca: ždrčbec junge stutte ; — tako na dalje : C e g 1 j 1 c a : Cbgelj, žena mu (Bednja, hrv.) ; oslica: bsel asina, cruc. 5/239; rog. 67 : oslyca; ali bselca garbenhaufen štj. i nagfl 134 : snopje zadosta suho vu kiip (oslico) skladajo ; R e n g 11 c a : Rbngeo gen. Rengla, žena mu (Noršinci, ugr.) ; Š v a g 1 j 1 c a : Švigelj, žena mu (Cerje ; Ludbr- g hrv.) ; riegje dolazi drugi naglas, kraje. 183: vuhvic prema vuhvec. e) rieei koje su prema neutrom s naglasom na zadnjoj ili s > na predzadnjoj slcvci: j e driča: jbdro, četvrt orahova jedra (cielo se jedro zove kozica); senlca: seno heuboden, ravn. abc. 39 (valjda od * senrbn, dakle mj. sentnica) ; v e drl ca: vedro (ali češce včdro); v e s 11 c a : vbslo koblenscbaufel, al’ i vbslica ; tako valjda i srdlca od * srdo u srce brotschmolle, kop. 247. b) od adjectiva (participa) a) jednoslovcaniJi: belica: bel, vrst trešnje, pšenice itd.; ugr. = ovnm nagfl. 116.: z belic ležejo mldde peni ate hižne stvarč kakti kokouš gous itd.; rez. §. 136: bylyea; brzica: brz stromm- scbnelle; črnica: črn, scbwarzkirsche; schivarze geschwulst, kr.; dolglca, duglca: dolg, dug, vrst jabuke, hrv.; golica: gol, pšenica golica weizen obne ahrenspitzen, kr.; vrst breskve, hrv.; hmanjlca, vmanjica: hmanj, vmanj (od gemein) malitia, krajč. 85: vmanjica; gasp. 1/79. 864. 906; jarlca, češče jarica, kokoš jednogodišnja; sommerfrucht; krivica: kriv injuria preš. 120; trpi. 28. 60; gasp. 1/964 itd.; mat. 484 itd.; levica: lev, ma- nus sinistra, dalm. ezeh. 16: livica; jap. 141: Ibvlca; leslca, lisica: lis vulpes cruc. 2/113; preš. 110; trpi. 19; mil. 74; rez. KRINOS K NAGLASU U (nOVO)sLOVENSKOM JEZIKU. 101 §. 136: lysyca; ljutica i ljutica: ljut serpens, zagr. 5/1. 291; mladica: mlad vSkr\\J-y. dalm. ezeh. 15; schon. 302; cruc 2/330; jap. 494: mladica; novica: nov neuigkeit škr. 80. preš. 80. 119.180; p lavi ca: plav (blau) kornblume kr.; polovica: pol dimidium, cruc. 2/234; preš. 106. 173; trpi. nu skračeno i po vica kao mjera — 1 / i mernika, kr.; pravica: prav justitia, preš. 113; gasp. 1/923. 928. 948: pravica, tako i nepravica injuria, a kiizm. 278: neprdvica; pšenica; pšen-phan triticum; slanica: slan, mjesto na paši slanom vodom nakvašeno, da (zločestiju) travu ži¬ vina ondje popase, kr.; rez. §. 136: slanica; slepica i slepica: slep ofenkachel, štj.; suši ca: suh diirrer baum, ravn. 2/73: bi vtegnil med drevjem sušica biti, ki ni sadu na nji; trdi ca: trd, vrst jabuke, hrv.; zdravica: zdrav gesundheitstrunk, cruc. 5/235, i Zdravljica; zlatica: zlat butterblume ravn. abc. 43; žganica: žgan brantwein, gasp. 3/551; živi c a: živ dumetum; saepes viva hrv.; žutica: žut icterus. Arno tamo čuje se koja navedenih rieči na srbsku naglašena a u knjigah kajkavskih dolazi pomiešano n. p. mat. 249: mladica a 357. 358. 392: mMdica. Ima rieči, koje ne potiču baš od adjectiva nego od substantivi- ranih adjectiva a te su deminutiva te se govore od mila pa im se naglas ravna po substantiviranom adjectivu: Bčlica ne od bel, nego od Bčla, potočič koji teče kroz selo Bela, gr.; d r d g i c a ne neposredno od drag, več od dr d g a amasia, hrv.; lj ti bi ca ne od ljub, nego od substantiviranoga ljtiba die geliebte (schon. 326: ne predramite mojo lubo; cruc. 2/143. 249. 263 itd.; preš. 15.) preš. 24. 25. 87: ljtibiea; 16. 33 itd.; ljtib’ca; mtirica: mtira, črna životinja; ime kobili, kravi. p) dvo- i višelovčanih aca) s naglasom na' zadnjoj slovel: bodečica; bodeč pleuritis; cvetlica: cvetel flos, ravn. 2/132; gorečica goreč sodbrennen kr.; j a črne niča: jačmen (mjesto jačmentn) vrst jabuke, hrv.; košatica: košat, košata mlada jela, kr.; krvavica: krvav blut- wnrst, ravn. abc. 49; darm nagfl. 107: ž nje (koze) krvajic zgo- tavlajo strune; ledenica: leden eiskeller, kop. 246; medenica: meden (od med medi i med medu) pelvis, dalm. num. 4; jap. 484: vlyč vode v’ eno medenico; a schon. 100: je on vodč vlyl v’ eno medenico; gasp. 1/72: vlejč vodu na medenicu; asperula longiflora, kr.; mrtvica: mrtev, kopriva koja ne žeže, kr.; ovsenica: ovsen haberstroh, kr.; pečenica: pečen, njeka gljiva = sirovka; poštenica: pošten proba, gasp. 3/560; po- 102 M VALJAVEC, tiča mjesto povitica: povit kuchen, ravn. 1/99: potica; prose¬ ni ca: prosen hirsestroh; ravnica: ravan ebene; rdečica: rdeč schamrothe ravn. 2/17: brez rudečlce; rženi ca, hrženlca: ržen rogenstroh kr.; vrst jabuke, hr. sklenlca m. steklenica: sklen od steklen flasche, al i sklen ica i steklenica, ravn. abc. 29; sladčlca: sladek dulcedo, dalm. jerkl. 4, cruc. 5/188; temnica: temen tenebrae; carcer schon. 367; cruc. 2/527. 573; ravn. 2/162; pr š. 120; gon. 35; perg. 91; gasp. 1/735: vu temnici postavljen itd.; tenčlca: enek uivScov schon. 148:tbnčico; jap. 143: titnčico; škr. 92: tančica; veselica: vesel unterhaltung ravn. 1/167: mu teče včšit srečo k’ ti veselici; 2/253; vodenica: voden wasser- sucht, cruc. 5/95; zlatenica: zlaten icterus, al i zlatenica i zlatenica; dalm. deut. 28; ravn. abc. 43: zlatčniea schmelz- blume; mat. 215; zobenlca: zoben, vrst jabuke hrv. — Ovdje ima iznimaka: apnenica: apnen kalkofen; obilica: obil abundantia; ubožica: ubog mi sera ; žerjavica: žerjav loderasehe. - na predzadnjo] slovci u sing. nom. femin.: bobov n Ica: bobbvna bohnenstroh ; borovnica: borbvna schwarzbeere; če¬ mer ni ca: čemerna rothe (upravo giftige) ameise, stj. kr. — rosica; devenlca: devbna farcimen, gasp. 1/973; drobnica: drbbna, vrst šljive hrv.; ali drobnica kleinvieh, ravn. 1/235; gorčica: gorka sinapis; grebenlca: grebbna mergus, senker, candosoccus dalm. ezeh. 17: vinska trta je dobila mladice inu grebeniee; gren¬ čica: grbnka amaritudo ; končnica: kbnčna endbrett am biencn- korb; mesnica: mbsna fleiscbbank, dalm. jer. 11. 48; škr. 22; zagr. 4/1 77; modrica: mbdra (al i modra) livor, sugillago, gasp. 1/915. 924. 931 : modric; mokrica: mbkra wiese = senožet, pl. Mokrice, selo u Kranjskoj; mostnlca: mbstna brlickenbalken ; n očnica: nbčna noctivaga; nosnica: nbena nasenflligel, škr. 184; pletenica: pletbna flechtkorb, zagr. 5/1. 14; poznlca: pbzna spattrucht; rojenica: rojbna parca; shodnica: shbdna sy- nagoge ravn. 2/130 itd.; smolnlca: smblna, treska (luč) od bo¬ rova ili omorikova trčka za posviet; krammetsvogel; solnica: sblna salzfass, ravn. abc. 35; splete n Ica: pletbna fca): guba faltchen. 58. Rieči kojim je tvorka ili završetak sa imaju - na slovci pred tvorkom : Bensa, ime kučno (u Goričkoj) ; črensa, cremsa 116 m. valjavec. i sremsa prunua padus ; kuj s a hiindinn, hrv.; M u r s a, ime kučno, (štj. blizu Lotmerga). 59. Rieči kojim je tvorka ili završetak asa, isa imaju na pred¬ zadnjo] slovci ': k 1 o b d s a wurst; melisa melissenkraut; p e- 11 s a 1 itzbliischen. 60. Rieči kojim je tvorka ili završetak ča imaju ~ na slovci pred ča: b e 1 č a weisze kuh (upravo od belec —j— ja) kr.; komarča plumpflusz kr.; 1 e p č a die klette : s ? n č a , ime kravi, (upravo prema imenu vola od srnec -f- ja); tarča tartsche. 61. Rieči kojim je tvorka ili završetak ača imaju ' na prvorn a u tvorke: bazlamdča art kuchen = zlievka, hrv. ; beleča, sus alba, hrv.; b e z j a č a, vrst šljive, štj.: b r e g dč a u zagonetci: črno kak kovač orje kak orač, na den napravi tri sto bregač pa je ni kovač pa ni ordč (krt) štj.; brezovdča birkenstock ; bri¬ sača penicillus kuzm. 254: brsače; kuzm. mik. 35: zdčao je prati noge vučenlkov i brisati z brisačov; gda bi zeo brisačo, opasao se je; brnjdča occa; buntdča clava hrv.; butuldčn, pomi genus hrv. r= božičnica; c o pr n j ača zauberinn hrv.; debeldča debela ženska, vrst kukuruza, hrv ; desetdča, banka od 10 forinti, hrv.; dimljača pestdruse; divjača waldkirsche, hrv.; dostegnjača pl. kratke hlače; drenovača, palica od drenovine; drvnjača holzaxt štj.; d u gol ača vrst jabuke i šljive, hrv.; dvoj ača sechskreuzerstlik kr. (jer je imala dva groša, groš = 3 krajcara); forintača, banka od jedne forinte, hrv.; fortušnjača eine schiirze voli: donesi fortušnjdču šalate (od vortuch — schtirze) hrv.; frntača mjesto hrntača, os suis, hrv.; glavača, dickkop- figes weib hrv.; g log o vnj dča, palica od glogovine, hrv.: glu- h a č a., ženska koja neče da čuje, hrv.; go do vnj d ča, ko j oj je danas godovno, gasp. 1/775 etc ; gorjdča i grjača knotenstock ravn. 1/135; gospača = gospa ali više posprdno, hrv.; gra- brača, palica od grabrovine, hrv.; grb ača, ženska koja ima grbu, hrv.; gubača, svinja s dugom gubicom, hrv.; gumbovača spa- nadel hrv.; igrača spielzeug škr. 82. 199 : jigrača ; i 1 i j n d č a vrst kruške i jabuke, koja dozrieva oko Ilijina dne, hrv.; i 1 o- v d č a, zemlja ilovata, reš. 12. 18. 21; j a b u č n j d č a, kolač od jabuka, hrv.; j a d i v a č a, kača jadivača giftsehlange, hrv. ; j e- z e r a č a, banka od tisucu forinti, hrv.; jezičnjača zungenfer- tiges weib, hrv.: kij ača i kihača ^O^ov gasp. 1/82: kak ti nad tolvaja izišli jeste s palaši i kihačami; klapača, sau mit herabhangenden ohren, hrv.; k o b d č a, trčak s tri prirastene noge, PRINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 117 na kojem se kolje za gorice ostri hrv.; spleten seljački dimnjak; gajba za pilice; ono trouglasto, na čem luč stoji hrv. štj. k o m e- njača ona ispirača, kojom se vruči lonci primaju, štj.; kopača = stavica, od kopa ; art haue; kosmatača, koja je kosmata, obično metaphorice — koja ima novaca, hrv. ; k o t u r a e a, vrst jabuke, hrv.; kraljeviča laubfrosch, hrv.; krastača krote; vrst jabuke hrv.; k r e m s a 6 a, slaba neostra sjekira, kr. ; k r o- gldča, vrst šljive, hrv.; kropnjdča, posuda od ilovače, drži 8—12 poliča; kad se ,žehta’, stoji u njoj krop, štj.; krušnjača, ona korpica u koju se tiesto za hljeb meče. prije nego se stavi u peč, hrv.; kuhdča cochlear culinarium; k u kača, kuko- v a č a, kukuvaca cuculus, hrv.; k u m r n j tl č a, zamazana žen¬ ska, hrv.; kutinjdča, vrst jabuke, quittenapfel hrv.; lesko- vdča haselstock ; lesnjdča waldbirn, hrv.; 1 e v d č a, ženska koja sve lievom rukom radi, hrv ; lomača rogus, reš. 216; 1 o- pdča, svjetiljka u kojoj gori mašča, hrv.; makovnjdča mohn- strudel, hrv.; metulj dča nachtfalter, hrv. = kr. včšča ; m le¬ zi v a č a, jelo od mleziva: hrv.; m r t v a č a, k« priva koja ne žeže, hrv.; m u d a č a, vrst šljive nalik na muda hrv.; m u s d č a, za¬ mazana krava, hrv.; m u z a č a melkkub, hrv. ; mužača bauerin, hrv.; o b e z a č a verband ; o b r i s a č a = brisača ; ogrinj dča dečke ; o m i v i č a penicillus ; o p i k a č a mit dem obern ende in die erde gesteckte rebe ; orača vomis succisorius ; o r e h n j a č a, nuszstrudel, hrv.; o t e r a, č a penicillus ; o z i m a č a vvinterapfel, hrv.; pajtača, lieva ruka (magj.) hrv.; pedesetdča, banka od 50 forinti, hrv.; p erdča waschblaiiel ; perutnjača wisch- flligel, hrv.; pes j a č a, vrst šljive koja dozrieva kad su pasji dani, hrv.; p e t ič a, banka od 5 forinti, hrv.; petrovača, jabuke i krnskekoje dozrievaju o Petrovu, hrv.; pijača getršink škr. 36; pi- kača ime svinji = pikuša, hrv.; P i t o m a č a, mjesto u Hrvatskoj koje stanovnici sami izgovaraju Pitbmača, ali se prvo govori u Varaž¬ dinu ; plehnjača blechloffel hrv.; p 1 e v a č a runcina; p o b o ž- n j d č a frommlerin, hrv. ; p o d i r d č a balista; p o g d č a dalm. gen. 18; pokrivdča coperculum; polnjdča — lakomicatrich- terschaff; p o s t r u ž n j d č a, pogača načinjena od postruganoga u načvah tiesta, kad se kruh peče, štj.; potepdča femina vaga; p r d d č a , vrst šljive, štj. ; p r e s e d n j d č a vrst kruške i jabuke, od kojih rado .presieda’, štj.; p r o d n j a č a prudovita zemlja hrv.; prosen j dča vrst kruške ; p u h d č a flabellum focarium; p u- s t d č a špvip.o; hrv.; r e p d č a komet; reznjdča, rezna jabuka 118 M. VALJAVEC, ili kruška, hrv.; r i t tl č a, ženska koja ima debelu rit, hrv. ; r o- b d č a hemd, Metelko 56 ; r o g 1 a č a, krava dugoroga, hrv.; r o- pot4ča crepitaculum; rudilča, rudokosa ženska, hrv.; seljdča bauerinn ; s i r n j (i č a, kolač od sira hrv.; sirovnjača = sir- njača : s 1 a m n j a č a = krušnjača ; solenjača salzfasz; sr- n a č a ime kravi, hrv. ; s r p d č a, nož na polak srp, kojim se drač reže hrv.; s t e k 1 j a č a triiges weib kr.; s t o t i n j a č a, banka od sto forinti, hrv.; strugača radula: širokljača, vrst jabuke, hrv. ; t e p a č a fallhacke ; t e r a č a i trača penicillus; t e ž a č a tagwerkerinn, hrv. ; t i k a č a šerf. 2/40. 43 : so ga s ti- kačami prebadali neverniki; t i k v e n j a č a, kolač od tikava ; vrst kruške, hrv.; trdača, tvrda jabuka ili kruška, hrv; trepača bret znm festklopfen des mistes auf dem wagen ; t r n o v a č a dornstock, hrv.; vam paca, debela nespretna ženska, dick\vansti- ges weib ; v e j a č a ventilabrum ; vrtača wasserwirbel; z a p e- njača, njeka žnora kod ženske oprave, hrv.; za ti kača štab zum einstecken ; zavijača wirbel auf dem kopfe; haube ravn. abc. 37 ; žele n j tiča, zelena jabuka, hrv.; zepnjača (* curamaua) =: pota za konje, hrv.; zibtiča cunae; zvijača kniff, dolus, kr.; žutača, vrst šljive, čisto je žuta, hrv. — Riedko dolazi naglas na slovci pred ača po srbskom načinu: lbpača; rubača; zubača; podpodinjača = prepelica. 62. Rieči kojim je tvorka iča (pi-ema mase. ičj imaju na i u tvorke ': nuviča (prema nuvič) braut, rez. §: 137; snu biča (prema snubič) brautwerberinn, rez. §. 137. 63. Rieči kojim je tvorka ili završetak uca imaju ' na u u tvorke: Črnuče, plur. selo u Kranjskoj blizu Ljubljane; lopuča (rieč imam zapisanu ali bez značenja) kr.; papuča calceus turcicus hrv. 64. Rieči kojim je tvorka ili završetak ša imaju « na slovci pred ša: avša dummes weib, dummkerl; belša alba vacca, kr.; berša i brša raffholz, kr.; d i m š a, dimasta krava, kr.; d o g š a, dokša, dukša, ime svinji, hrv.; klapša svinja kojoj uši dolje vise, hrv.; kravša = krava, kr.; ljubša amasia; norš a stulta, kr.; pirša, ime kravi, kr.; premša (što znači, ne znam) kr.; sremša — sremsa prunus padus; topirša nachtschwarmerinn; pellex kr. S tim nastavkom ima više nomina propria familijskih: Bogša štj.; Dogša štj.; Donša (Noršinci ugr.) i štj.; Jakša kr. dol; Janša u Koruškoj i gr.; Jurša štj.; Lovša gr.; Luksa u Proseku; Lupša štj.; Mikša štj.; Pavša štj.; Slovša kr. 65. Rieči s tvorkom asa imaju naglas ili na predzadnjoj slovci PRIN0S K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 119 ili dalje prema početku: Jeraša, ime kučno, gr.; rovaša kerb- holz. — G r ;t n t a š a i Rantaša, ime kočam iliti obitelji, štj. G6. Rieei kojim je tvorka ili završetak eša imaju ' na e u tvorke : G o d e š a, ime obitelji, kr. ; K o 1 b š a, ime obitelji, kr. U Novom mjestu (Rudolfswert), kaza mi kolega Žepič, ima obitelj G r dbš ič, što dolazi svakako od * Grdbša. 67. Rieči kojim je tvorka ili završetak iša imaju ' na i u tvorke a jesu samo imena obitelj ska: Gostiša kr.; Groblša u Go- ričkoj ; J e r i š a kr. i štj.; K o s t š a gr. ; L e g i š a u Goričkoj : S taniš a kr.; Strniša kr. i štj.; Platiša kr. 68. Rieči kojim je tvorka ili završetak oša imaju večiuom ' na 0 u tvorke : C r n 6 š a, ime obitelji, štj.; Donosa i Dbnoša, ugr. ; K o r 6 š a Karnthnerinn (od osnove Korot, Karot od Karant, mjesto Koroča = Korontja kao kokoš od kokot, ali kako ? Po Geitleru Rad. XLI. bio bi tuj parasitski s) ; M a r 6 š a ime obitelji štj.; R a k 6 š a i Rakoša ime obitelji štj. 69. Rieei kojim je tvorka uša imaju ' na u u tvorke: Garjuše, Gorjuše, plur. selo u Gorenskoj ; 1 a k u š a, ime svinji hrv.; Ma¬ ruša Marie kr.; p i k h š a, ime svinji, hrv.; plavhša, ime kravi, hrv.; p r e k (i š a. ime svinji, hrv.; rog u š a gasp. 1/873: gusta spusti se tuča od vsakoga debeleša oreha na tuliko, da vse zasiplje na polju sloge, negdi od jedne, negdi i tri roguše više ; s m r e k u š a tliuja lebensbaum, kr. ; t a n c u š a i tancuša tanze- riun hrv. Tako imena obitelj ska: B r a tu š a štj.; Ivanuša štj.; Lepbša štj.; Tribbša u Goričkoj. —U Kajkavaca bliže Sla¬ vonske čuje se uz uša i oša s naglasom na predpredzadnjoj slovci: prekoša; i Bratuša, Ivanuša itd. čuje se po Stajerskoj. 70. Dvoslovčana ženska krstna imena, koja su stegnuta od tro- 1 višeslovčanih te se od mila govore uz ona od kojih su skračena, imaju " na predzadnjoj slovci: Barba uz Barbora; Čila uz Ce¬ cilija; Dora uz Rotija Dorothea ; Jaga uz Agota; Katra uz Katarina; Lenča, Lenka uz Alenka Helena ; Loj za uz Aloj¬ zija; L uca uz Lucija; Magda, Majda Man da uz Majdalena, Magdalena, Mandalena; Mar g a uz Marjeta i Margareta: Polda od Leopoldine; Špela uz Lišpčta, Ožbčta, Elizabčta ; Tona uz Antdnija ; Urša uz Uršula. (Sravni sing. inst. z dušo prema stsl. dušeja od diiša ; lepa 'h z a Ar, prema lepaja od lepa). 120 M. VALJAVEC, B. Kako se substantivom a-deklinacije naglas u deklinaciji mienja. 1. Jednoslovčane rieči. Jednoslovčanih rieči na a ima veoma malo a i ove su valjda sve skračene od dvoslovčanih. Sve imaju ", koji ostaje uviek u sing. nom. voc. dat. i loc; u plur. loc. i dual nom. voc. i acc., a može ali ne mora ostati u svih padežili, gdje je rieč jednoslovčana, osim plur. (i dual.) gen.; ali se " može pretvoriti i često se pretvara na " u sing. acc. gen.; plur. nom. voc acc. dat. instr.; i dual dat. i inst.; a na ' mienja se u sing. instr. i u plur. (dual) gen. Za primjer neka služi sij k 2. Dvoslovčane rieči: Ove imaju u sing. nom. a) ” nazadnjoj slovci: steza; c) ' na predzadnjo) slovci: duša; b) ' na zadnjoj slovci: gospa; č) ' na predzadnjo) slovci: nbga, zemlja; d) " na predzanjoj slovci: bunka, a) Rieči s " na zadnjoj slovci obične su u kranjštini navlaš u gorenštini, u kojoj potonjoj u predzadnjo) slovci dolazi samo li poluglasno ili pravo ili drugo samoglasno spalo na poluglasno. Kod ugrskih Slovena i u Kajkavaca, na koliko ja znam, toga neima. Ove rieči imaju ili u svih padežili " na zadnjoj slovci ili se rav- naju po sve po jednoslovčanih po primjeru sija, samo u voc. u sva tri hroja može naglas stajati i na predzadnjoj slovci i to po- tisnuti, dakle ". Za primjer neka bude steza. sing. plur. dual. nom. steza voc. steza i steza acc. stezo i stezo gen. steze i steze dat. stezi loc. stezi instr. stezo i stezo steze i steze steze, steze i steze steze i steze stez, stez i steza stezam i stezam stezah stezami i češoe stezami stezi i stezej stezi i stezi stezi i stezej stez, stez i steza stezama i stezama stezah stezama i stezama PBINOS K NAGLASU U (NOVO)sLOVENSKOM JEZIKU. 121 Evo njekoliko primjera iz knjiga : d l s k a, sing. acc. d h s k o ili d l s k 6, rog. 401 : pčrvezaniga za¬ čeli so kakor eno po koncu stojdčo desko iz eno cimpermansko žago žagat; plur. gen. dbsak, dalm. 3. reg. 7: iz cedrovih desak, tuj a kaže, da je ta slovka naglaštna); rog. 551 : iz desdk zbita skrinja; plur. inst. dnskami, škr. 150: hočemo njo z’cedrovimi d č s k d m i zadelati. družba, sing. inst. družb 6, rog. 495: znešil se je na rajži Španski kavalir z eno veliko družbd svojga folka. guba, dual. acc.: gub e j, dalm. ezeh.: ta meč bo dvej gub e j, ja ti'i gube prišal; dalm. ex. 28: štirivoglast ima biti inu dvej gubej; dalm j er. 16: dvej gub e j plačati (tuj ej kaže da je na¬ glas na ej, jer bi inače ej prešlo na i); ravn. 1/154 plur. acc. mje- sto duala: vam ni kakor bi vidili blaziga mladenča stati z’ rokami v’ dve gib d v’ molituv zamakneniga ? plur. nom. gube, ravn. abc. 37 : gubd. igla (čitaj jbgwa) kop. 245: igltl; sing. acc. iglo, iglo, cruc. 2/312: šušter ima dol djati svojo šublo, žnider svojo ijglb; sing. gen. i g 1 e7 igle, jap. 203: ložej je de ena kamela skuzi vuliii ene igle gre, kakor . . . ; igra, sing. acc. igro, igro, rog. 556: ni vejdel za drugu, kakbr za j e g r o ; jap. prid. 1/293 : nekateri velik gospud ali gospa zapravi veliku z’ velikimi gostariami, z’ dragimi omiselkami per hiši, z’kočiami, z’kojni, z’ žlahtnimi gvanti, z’ y g r 6, z’ zydanjam. skrb. 5: j e gr 6 zapustiti; 29: ima jegrd (Ljubljanski accus.) zapustiti; sing. dat. igri, skrb. 29: negovo nagnenje h’jegri je tako veliko, de j e g r a ne more opustiti; plur. acc. igre, igre skrb. 19: ta šuma bi on odločil za offert, za j e gr d; plur. dat. igram, igram, skrb. 23: se odpovdš skodlivim j e gram. luža (čitaj vža, uža), sing. nom. jap. prid. 1/175 : 1 č ž d, vbya- nje, tatvina, kletu, prešuštvu je to zemlo pokrilu ; sing. acc. lužo, Ib ž 6, jap. 456; on laž 6 govory ; jap. prid. 1/8: ti si se na 1 a ž 6 zanesla ; sing. gen. luže, 1 b ž e, škr. 233 : sramtij se za volo laže, katero si govoril; plur. nom. i acc. luže, luže, jap. prid. 1/165: kadar se laže slišio; dalm. ezeh. 13: kateri laže prerokujo ; dalm. jer. 13: se zanašaš na tvoje laž d; dalm. jer. 9 : strelajo s svojimi jeziki laže; dalm. n predgovoru k rim.: je štrajfa kakbr hinavščino inu laže, itd.; škr. 28 : kateri se na laže zana ša, v etre pase; 37 : pldde laže z’ jezikam ; 41 : golufna priča pak laže naprej nosi; 43. 57. 58. 243. 262. 290 ; plur. gen. luža, 122 M. VALJAVEC, jap. 456: oče teh 1 k ž d, škr. 243 : zdrži se od vsake sorte 1 i\ ž ti, 372: sramujte se pred očetam inu materjo kurbarie inu pred pred¬ sednikom inu mogočnim 1 d ž a (sirah 16/21); jap. prid. 1 /61): va¬ rujte se tatvine, 1 e ž ti, grdih besedy ; 133 : z’ tako zaslonbo se ne bom bal px - ed zmotnjavo oč§ta teli leza; 221: satan je oče teh 1 č ž ti; traun. 143 : od njih kletve inu laza se bo pravilu ; plur. instr. 1 l ž a m i, traun. 40 : ptuji otroci so se meni z’ lažami hli¬ nili ; preš. z golfijami, 1 a ž a m i. m t g 1 a, sing. acc. m b g 1 o, m n g 1 6, jap. prid. 1/83 : vinu, skrby inu žalost kakbr eno m č g 1 6 raz spe ; sing. gen. m i> g 1 e, m l g 1 e, kast. cil. 182 : vse tvoje sreč je jasnu prež obene m a g 1 č : skrb. 38: je vsa tamnd od črne meglč. n a š k e, kop. 249 : niške trog \vorin kleine kinder gebadet \verden. plena, običnije plenica, kop. 246: pelniea und p e 1 n a \vinde (die Stucken Leiuivand, ivorein die Kinder gehiillt iverden, nicht die Binde, Fatsche, povoj). rja, sing. nom. jap. 23: ker jih rij a in mol konča; ravn. 1/211: če je lakota v’ deželi, če je kuga, če je snetjava, r j si, če pride kobilica . . . s t> n j a, sing. nom. dalm. gen. 41: meni se je ena sajnd saj- nala ; plur. acc. s t. n j e, s'tnje, dalm. gen. 41 : inu je nym svoje saj n e povedal; rog. 528 : jemčl je Xaverius ob enim času ene naspodobne s a n j č. služba (čitaj ŠLžba), sing. acc. službo, službo, dalm. num. 3 : da služe službo tiga prebivališča ; kast. cil. 346 : ima li gdu eno službo, taku on strčzi ti službi; 81. 125. cruc. 2/305: se zamiri officer svojmu firštu, precej š 1 u ž b b mu vzamejo ; rog. 411 : zaničuval je tudi š 1 m ž b b tega trupla; 407. 408; jap. prid. 1/108: če dobo eno srečo ali službo..; sing. gen. službe, službe, kast. 405: nej lubezniviše službč kakbr de Jezusa dobe; jap. prid. 1/161: kateri čast inu perhodiša ene službe vživa; 162: nima žene, otrok, družine ali službe; 163: de bi tudi nobene službe ne imel; 303 : od težave inu muje njih službe; 310: jest ne porajtam nič na trud inu mujo moje svete službe; 318: kadar se jest čez težo moje službe potožim; 324: bote en taki sad od naše službe dobili; plur. acc. službe, kast. cil. 250: s po- hlevščino svoj stan, službe inu vsa svoja djanja dopernaša ; ploh. opr. 149: buh plačuje naše službe; tschup. 22 : žele velike inu visoke službe; 74: in te prve nar imenitnejše službe za Ion per njeh PEINOS K NAGLASU U (NOVO)SLOVENSKOM JEZIKU. 123 daseže; plur. gen. služba; tschup. 37 : jest zamovčim tolkajn naodgovorneb grehov, katiri se daperneso v’ dapolnenju velikeh inu važneh službi; plur. loc. službah, rog. 407 : v’ katerih štirih službah znajde se tu človeštvu. s t b z a, sing. acc. stizo, s t & z d, kast. cil. 323 : od zadaj je pustil viditi eno odprto staž6; škr. 5: takrat boš vsako dobro s t b z 6 spoznal; 193 : ti na morji pot daješ inu med volovimi nar varniši stezo ; ravn. 1/337: ljuč božja mu stezč razsvetluje ; ravn. 2/70 (sing. loc. s ti. z i, rog. 419: po drugi ste zb;) plur. nom. i acc. stuze, s 1 1 z e, schon. 333: ona je gledala na te steze svoje hiše; jap. 8. 261: ravne sturfte njega s t b z e; 148 : poravnajte njegove steze; škr. 3: takušne so stbze vsakiga ohrnika ; 6 : nje hiša se je k smrti naklonila, nje stbze k’ pbklam; 8: vse nje stbze so myrne; 179: bodo pobolšane steze teh, kateri so na zemli; 5: jim on pravice stbze perhrani; 6: ne bodo na živlenja steze stopili; traun. 192: tvoja pot je bila v’morji inu tvoje steze v’velikih vod4h; 54: vuči me tvoje s t e z § ; 355 : spoznaj moje steze; plur. gen. s t b z 4, škr. 3 : drži nazaj tvojo nog<5 od njih stezi; 6 : ne boš od s t b z I pra¬ vičnih odstopil; 22 : ona v’ sredi s t b z a stojv ; 24 : jest hodim v’ sredi stezi te sodbe ; traun. 40: tuji otroci so zvenili inu od svojih stezi odstopili; plur. dat. stizara, s t u z a m, traun. 312: tvoja beseda je svbtilu mojim nog4ra inu luč mojim s t e z 4 m; plur. inst. s 1 1 z a m i, škr. 12 : ne obveseli se nad s t e z 4 m i hudobnih. turna, sing. nom. jap. 24: če je tbdaj ta luč, katera je v’ tebi t 4 m m 4, kakii velika b6 ta t a m m 4 ? 151 : od šeste ure je tl m m 4 postala, 405. 435. 481. 517; jap. prid. 1/308; sing. acc. turno, turno jap. 418 : ludj§ so več 14 m m 6 kakor luč lubili; škr. 116: ta negodni gre v’ tim6; traun. 38: moj bog, razsvitli mojo tlmč; 265: on je poslal tlmmo; sing. gen. turne, turne dalm. gen. 1: tedaj je bug rezločil luč od tammč; dalm. deut. 5: iz temmč; kast. cil. 292: aku te posvitne temmb od sebe ne iženeš; jap. 387 : moč te ta mm e; škr. 62: tega svetilu bo v’ sredi time vglsnilu; 105 : za kolikim je bčlši luč memu t a m c ; sing. inst. turno, turno, škr. 205: so bily z’ tam6 inu dolgo nočjč kakbr z’ vezmy zvezani ... so bily z’ t a m o pokriti; 214: z’ eno naglo tam 6 obdlni; plur. nom. i acc. turne, turne, jap. 31 (104): pahnene v’ te vunanje 11 m m e ; traun. 349 : tudi 11 m m e 9 124 M. VALJAVEC, pred tabo niso t:\mne ; plur. gen. ttmii, škr. 207 : vsi so bily enaku z’ eno ketino t k m S, zvezani. treska (čitaj trska) i treska, plur. acc. treske, treske, škr. 191: lesni delavbc treske od svojiga dela za to ima, de si jed skuha. vrst8,, sing. acc. vrsto i vrsto, rog. 347 : kateru vse u eno tako vrstb postavil je; sing. gen. vrst S, vrste, jap. 244: je bil Zacharias od Abiove vrste; 245: je duhovno službo opravljal po redi svoje vrste; traun. 223: od 38. vrste; sing. loc. vrsti, rog. 494: katere je nym Ramirius po vrste odsekal; sing. instr. vrsto, v r s t 6 jap. 180: ony so se doli vsedli vrst4 za vrstb; plur. acc. vrste ili vrste, tschup. 458: je slavitnost kraylevega dvora, te vrste teh služabnekov videla. b) Rieč s ' na zadnjoj slovci poznata mi je samo jedna a i ova je stegnuta, naimre g o s p 4 od gospoja domina. Ona ima u kranj- štini u svih padežih ' na padežnom nastavku i to na zadnjoj slovci, gdje je nastavak jednoslovčan, a na predzadnjoj, gdje je nastavak dvoslovean. sing. plur. nom. gosp4 gospe voc. gospa gospb acc. gospo gospe gen. gospe gospa dat. gospe, gospej gospem, gospam, loc. gospb, gospčj gospčh instr. gospo gospemi, gospami Sravni Kopitar 249 ; Metelko 186; Levstik 20, u koga se čita plur. (i dual) gen. oblik gosplj ; sravni i Megiserov dictionarium quatuor linguarum Clagenfurti 1744. nom. ta gospa, gen. te gospe, dat. tej gospe . . . plur. nom. te gospe, gen. tih gospč, dat. tim gospem, acc. te gospe. Sto je rečeno za kranjštinu, valja i za ugrštinu i kajkavštinu, ali u kajkavštini čaje se da kako i srbski naglas. Evo njekoliko primjera iz knjiga. sing. nom. voc. gospa, kast. u posveti: preduhouna gnadliva gospa gospa mati inu priorca; rog. 284 : Maria telkajn je kakor domina gospa; 349: tu je zvejdila nje gospa; 410: nje¬ gova g o s p 4 mate ; 483 : od dom4čih ni hbtela gospa imenu- vana biti; 543. 560 itd.; kor. 2/74 : g o s p 4 za to se ne jezi; 2/79 : tam čaka lepa me g o s p 4, gospoda njen’ga ni dom4 ; kiizm. dual. gospe, gospej gospe, gospčj gospe, gospej gosp4 gospema, gosp4ma gospeli gospema, gosp4ma PRINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 125 428: zdaj te prosim, gospa: mol. 90: zdrava bojdi, ob Maria, go sp 4 vsega svejta! kraje. 58: hvalim i dičim i tebe, odičena mati božja, kraljica nebeška, gospa moja milostivna ; gasp. 1/777 : akoprem velikoga roda g o s p d i na j bogatečega plemenitaša tova- rušica vendar svilne i zlatom našite odhiti halje; 1/784 : stanovita gospa Augustina imenom ; — sing. acc. gospo, gosp h, dalm. gen. 16 : je svojo gospo za špot irndla; dalm. gen. 39: on je moral svojo gospo obskrbeti; dalm gen. 3: zludi Jožefa skuzi njegovo gospo iskuša; rog. 493: bal se je svojo gospo zgubit; kor. 1/120: zdej te vzamem jez gospo; kor. 2/74: kako gospo svojo ubit’, ker je ne morem razjezit’ ? pobite sklede cinaste, de s tem gospo razjezitb; gasp. 1/777 : koji pri hiži i domu nju bi bil videl, bolje priprostu deklu, nego tuliku gospu bi bil suditi mogel; gasp. 1/863: skušavanje na nečistoču ostavi za sobum vrag peklenski na prvo postavljajuč pameti stanovitu go s p h vu Rimu vigjenu. — sing. gen. gospe, dalm. gen. 16: jest sim od moje go sp d Sarai bežala; kast. u posveti: preduhoune inu gnadlive g o s p d gospe matere hratousčina inu zvesti caplan.; polil. opr. 59: očemo zaslišati to pričo te cel modre gospe Maintenone; kor. 2/74: kak hočem vaša ljub’ca bit’, ko nočete gospe ubit’? gasp. 1/748: čudo ovo čujuči stanovit Harap, robce gospe rečdne, za sveti krst oprosi; — sing. dat. gospe, gospdj, dalm. gen. 16: vrni se nazaj h tvoji g o sp e j ; kast. u posveti: gnadlivi gospei gospei materi . . ; pohl. opr. 55: je Majtenona g o sp e j de la Maisenfort pisala; tschup. 71: rajmno tu je s. Hierolym sveti Pavli eni ime¬ nitni rimski gospe pisal; ravn. 1/232: oh! je rekla go spe j; kor. 2/79: in v’ vas hiti h lepi gosp d, pri nji ga je dobil mož nje, zabodil nož mu je v srce; ktizm. 428: te stari Janoš odebranoj gospej i njd sinom; — sing. loc. gospd, gospej rog. 348: bila je per eni gospč u šlužbe ena žena za dekla; — sing. instr. gospo, gospum, rog. 281: šlužil je lepu iz svojo gospo g. bogfi; gasp. 1/777 : veliko veselje njoj beše z Vanocium plemenitum gospum Rimskum po hižah i po vulicah hoditi; gasp. 1/842 : po- klakam Jožef neoskrunjenu bi bil začuval pri Putifaru vu lepoti obraza svojega pred nesramnum gospum čistoču svoju; — plur. dat. gospem, tschup. 174: kaj bi imel Kristus reči k’ unem gos¬ pem inu gospodičnam . . ? kor. 2/78 : tako ti, Travnar mlad, po¬ vem, ne hodi v vas k mladim gospem; — plur. instr. gospdmi, dalm. jud. 5: te modreše mej njegovimi gospemi so odgovurile. c) Rieči s - na predzadnjoj slovci u sing. nom. drže ' u svih 126 M. VAT.JAVEC, padežih na istoj sl ovci, na kojoj je n sing. nom. osim u voc. u sva tri broja, pak u sing. instr. i plur. (dual) gen. gdje se ' mie- nja na ' U sing. acc. kad dolazi s predlogom čuje se uz ' kadšto i " n. pr. čez zimo ; za brado. č) Rieči s vokalom o ili e u predzadnjoj slovci, i ■ na njih imaju amo tamo po Kranjskoj, Koruškoj i Goričkoj " na zadnjoj slovci te se mogu ravnati posve po primjeru steka. To je izvorni naglas; a naglas u nom. sing. na predzadnjoj slovci je drugotni naglas s toga se te rieči i odlikuju tim, da im naglas u njekih padežili prelazi na padežni nastavak. One mogu 'na o ili e imati u svih padežih osim u voc. u sva tri broja i u sing. instr. gdje se • mienja na A , što biva kadšto ali riedko i u plur. gen.: ravn. 2/31. 68: ščg to je šeg; u tom padežu (plur. gen.) u onih riečih u kojih se megju dva krajnja suglasna blagoglasja radi umeče e, pretvara se ' na ': sester, ovec, to je: glas se mienja vokalu o i e (aperto bude chiuso). Nu pravilno naglas u padežih, u kojih rieč ne raste, skoči na zadnju, a u kojih raste, na predzadnju slovku, i to a) kao " u sing. acc. i gen u plur. nom. voc. acc. i instr.; u dualu u dat. i instr. i u plur. (dual) gen. onih rieči, kojim se u zadnjoj slovci megju dva krajnja suglasna umece e, koje se u tom slu¬ čaju kadkad i u kranjštini pretvara na a: ovec i ovac; [i) kao ' u sing. inst. i plur. (dual) gen., i u plur. dat. i loc. kad se za- vršuju na em, eh; y) kao " u plur. (dual) loc. i kadšto u plur. dat. Za primjer neka služe vbda i bvca. sing. nom. vbda, voda; bvca, ovca voc. voda, voda; bvca, ovca acc. vbdo, vodo, vodo; bvco, ovco, ovco gen. vbde, vode, vode; bvce, ovce, ovce dat. vbdi (riedko vodi); bvci (riedko ovc‘1) loc. vbdi (riedko vodi); bvci (riedko ovci) inst. vodo, vodo (riedko vodo); bvco, ovco, (riedko ovco). PRINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 127 plur. nom. vbde, vode, vode ; bvce, ovce, ovce voc. vode, vode, brce, ovce acc. vode, vode, vode; bvce, ovce, ovce gen. vod, vod, voda,; (bvec,) ovec, ovac, ovca, ovec j C vodam, vodam, vodiim, vodom Ibvcam, ovcam, ovcam, ovcdm loc. vbdali, vodah, vodčh; bvcah, ovcah, ovcčh inst. vbdami, vodami (vodami); ovcami, ovcami (ovcami). dual: nom. acc. vbdi; ovci voc. vbdi; ovci dat. instr. vodama, vodama (vodama) ; bvcama, ovcama, (ovcama) gen i loc. kao u plur. Kad dolaze ovake rieči s predlogom u acc. može im se ' pre¬ tvoriti i cesto se pretvara na " na predzadnjoj slovci, to jest na o ili e: pred vežo, pod zemljo, na noge, na vodo, na vojsko, v gore itd. Kada se ima tako naglašati, to je mučno opredieliti. Skrabec pag. 12 veli: za predstoječimi predlogi ostane naglas na svojem mestu (to je na o ili e) le da se naglašeni zlog (= slovka) raz¬ tegne. To velja se ve da le takrat, kedar se rabi tako ime z do- tičnim predlogom v najnavadnejšem pomenu, posebno na vprašanje: kam ? sicer pa, posebno na vprašanje: po kaj ? na kaj ? v kaj ? itd. rabimo navadni naglas: „Kam so šli mati?“ Po vodo, „Po kaj so šli?“ Po vodih „Kam gledaš?* V vodo. „V kaj gledaš? 11 V vodo. „Kam gremo? 11 Pod goro „Pod kaj se je skril tisti zmaj?" Pod goro. Po mojem sluhu a i po Žepieevu ima plur. gen. kad se zavr- šuje na a, na tom a ': gora, voda, želja itd Zar se po Doljenskoj govori to a potisnuto ? U Skrabca pag. 27. čitam: gora, voda, pola, to je = gora, voda, pola. Ima rieči, koje su svoj pravi ili izvorni naglas zamienile njeke u svih krajih, njeke samo po njekojih mjestili a njeke samo u pojedinib padežih, n. p. roka manus izgovara se po Gorenskoj rbka (Kopitar 248: roka), a drugdje roka (Levstik 17 : roka) prema štokavskomu ruka (čakavski ruka). Za pomenuto skakanje naglasa na padežni nastavak držim da treba navesti koliko toliko primjera iz stanjih i novijih knjiga. Za kranjštinu ograničio sam se navlaš na knjige šlampane ne poslije 128 M. VALJAVEC, god. 1848. kadkad navodim kakav primjer i iz narodnih pjesama, poslovica i zagonetaka. a) u kranjštini. bblha, plur. nom. bolhe, cruc. 5/125: Elianus piše de v’ In- diah iz ene dežele bavhb vse ludy so bile pregnale. gbra, sing. acc. goro, dalm. evmat. 4: je hudič njega sabo pojel na eno silnu veliko gorrb; rog. 414: zbbžal je bil na eno gorb; jap. 14: je gori škl na eno gorro; 72. 78. 146; škr. VIII: ženin je š;\l na kako g o r r 6; traun. 22: zleti na gorro kakor en grabbc; 96. 105. 161. 164. 193; ravn. 1/98: zasadil ga boš na svoje lastine gorb; 175: kdo smb hodit na božjo gorb? kor. 2/107: zakaj ste me dali na visoko gorb — de moram nositi na glav’ci vodb ? nar. zagonetka: jelen mrda čez vse brda, vzdigne glavb čez naj viši gorb, kaj je to ? (megla) — sing. gen. gore, dalm. jos. 12 : do te g o r r b ; dalm. dan. 2. 12 itd.; škr. 140 : katere so gori šle od g o r r § Gralaad ; traun 200: jih je perpelal do njemu posvečbne gorre; do gorre, katero je njegova dbs- nica dobila; ravn. 1/54: vidijo rajdo ptujih khpcov z’ velbljudi proti sebi priti iz gorb; ravn. 2/82 — sing. instr. gorb, dalm. ex. 32. deut. 3 ; nar. pjes.: zmiraj sem hodil za tebo kakbr me¬ glica za gorb; kor. 1/34: gredoč pod gorb sem videl svojb ; — plur. nom. voc. i acc. gore, dalm. jos. 17: te gorrb imajo tvoje biti; dalm. nahum. 1: gorrb tbrpbčeo pred nym, itd.; škr. 274: tudi gorr§ se bodo od strahu gibble ; traun. 176: naj gorre myr inu griči pravico med ludstvu pbrnesb ; 225: gorre Thabor in Hermon se vesele v’tvojim imeni; 113. 188. 230. 245. 247. 260. 290; traun. 369 : hvalite gospoda, gorre in vsi griči; ravn. 1/198 : od njegoviga srda naj gorb trepetajo; 250: glas poženite, g^o r b; dalm. jesai. 60: zvaga gorrb z eno vago itd.; cruc. 2/161: dež vse hribe inu gorrb je bil potupil; rog. 414 : šftl je na te Salcburgerske gore; jap. 115: imajo na gorre bejžati; 249 : je jadrnu šla na gorre; škr. 377 : sonce izžiga gorre; 379: on izje gorre; 391; traun. 156: kateri gorre v’tvoji moči vtrdiš; 206. 212. 259. 260. 321; ravn. 1/19: voda stopi čez nar viši gorb; preš. 24: ga sprbmi čez gorb brez cest; 28: vidil si Svajca visbke gorb; 61 : sonce zajde za gore; 142: pokrije snbg g o r b in polje; — plur. gen. gora, škr. 141 : pridi iz g o r r a leopardov ; 207 : se je iz narvikših g o r r a oglasva sli¬ šati pustila ; ravn. 1/20: vrhovi gora se perkazujejo sčasama iz vode; 134: lej ! koljka množica ljudi se snuje iz gora; — plur. PRINOS K NAGLASU U (NOVO)sLOVENSKOM JEZIKU. 129 dat. goram, goram, jap. 394: takrat bodo začeli reči h’ go r- r4m: padite čez nas; — plur. loc. gorah, jap. 252: lete besede so se razglasile po vseh gor rži h Judovske dbžele ; — plur. instr. gorami, traun. 259: ti pustiš vode med gorrami tbči. kbpa, sing. acc. kopo ravn. abc. 69: kako kopo češpel ali orbhov za mžilico dobim, — sing. instr. kopo, nar. poslovica: en krat s kopo en krat z golo. kbsa, sing. acc. koso, cruc. 2/403: je vidil po luffti letejti eno veliko strašno kosb; preš. 67: smrt je koso v rokah držala; — sing. instr. kosb, cruc. 2/322: kadar z’ kosb mahne. koza, sing. acc. kozo, dalm. gen. 15: pernesi meni eno kozo; —• sing. gen. koze, dalm. num. 18: tu prvorojenu eniga volki, ali ouce, ali k o z b nbmaš dati k’ rešitvi; — plur. acc. koze, dalm. gen. 30 : odločili so vse črne ovce mej jagneti inu te pisane inu pirhaste kozb. . . je rezločil vse pirhaste inu pisane koze; nar. pjesma: po gorah po gorah so vozke steze — pa sej niso za fante, so le za koze. lbza, sing. gen. lože, nar. poslovica: karkol’ je od lože je bolji od vode. mb ja, sing. acc. mejo, rog. 255: vinogradu dal je eno tako mejo; sing. instr. mejb, rog. 253: kateriga je dobru iz eno mejo zagradil, 254: kateriga jb iz eno dobro mejb previdil; plur. acc. meje, škr. 25: je okbli morji! njega meje postavlal. noga, sing. acc. nogo, dalm. ex. 38: so zlyli iz eniga centa eno nogo ; rog. 262 : to nogo obeže; jap. 11: de kej tvojo nogb ob en kambn ne zadeneš; škr. 3: drži nazaj tvojo nogb; 9: gospod bo tvojo nogb varhval; 79. 113. 240; — sing. gen. noge, dalm. lev. 8: palc nyh desne nogb; cruc. 2/162: kadar bi bil z nogb ženo Evo stvoril; sing. instr. nogb, dalm. evmat. 4: de se kej s tvojo nogb na en kamen ne vdariš; kast. cil. 61 : kaku močnu z’ n o g o po zemli taptfi; rog. 446 : stalu se bode iz eno nogb pred sodbo; škr. 17: on tolče z’ nogb; 80: z’ nogb skalbn studbnbc; — plur. nom. noge, dalm. jud. 5: so capatale konske.nogb; dalm. jos. 3; 14; dalm. pav. rim. 3; dalm, ezeh. 1; kast. cil. 61: kolejna inu nogb z’ vsim životam kakor šiba se tresejo; škr. 14: nje noge gredb v’ smrt; 200: njih noge so k’ hoji neokretne; traun. 18 : v’ tej zadrgi so se njih noge vjele; 93. 108. 179. 323 ; preš. 19 : život je tak, rokb, nogb so kakršne so pred bile; 58: kjer le neso nogb; 70. 155; plur. acc. noge, dalm. ezeh. 2 : stopi na tvoje nogb, dalm. ex. 35; num. 4. itd.; 130 M. VALJAVEC. schon. 327 : je njegove noge kušoval; 100. 160; cruc. 2/380 : za nogii ga prime; cruc. 1/10: boga pod nogb postavi; 2/428 itd.; jap. 83. 200: de bi dve roke ali dve noge imel; 146. 291. 484; škr. 143 : moje noge sim omyla; XXVI. . 386 ; traun. 291 : ony imajo noge inu ne hodio ; 306. 311. 351 ; ravn. 2/4: zaobrne v’ pot miru nam n o g d ; preš. 44: vodi mi pogldde misli in nogd; — plur. dat. nogam, nogam, škr. 311: kar je pe- šena pčt v’ breg nogtlm eniga stariga, to je jezična žena pokoj- nimu človeku ; traun. 16 : vse si ti njegovim nogam podvrgel; 114: on je nevernike našim nog a m podvrgel; 136: ony so mo¬ jim nogam zadrgo nastavili: 312: tvoja beseda je svetilu mojim nogam; — plur. loc. nogah, jap. 518: je vidila dva angela, eniga pbr glavi inu eniga per n o g 4 b ; 474 : na rokah inu na n o g 4 b s povoji zvezan; — plur. instr. nogami, rog. 248 : use je teptal z n o g 4 m i; škr. 84: sit človbk satovjd pod n o g 4 m i vala; 96: petdlin z’ košdtim nog4mi; 361: lonč4r kolti z’ no¬ gami okoli goni ... z’ svojimi nogami te iste (gline) trdobo razhodi; traun. 312 : tkma je bila pod njegovimi n o g 4 m i. b č a. U Nutranjskoj prama Istri sklanja se ova rieč po kazi- vanju kolege mi Benigara ovako : nom. v u b c e, voc. v u 6 č e, gen. acc. vuoee; dat. loc. vubci, instr. z vuocdm. Kako je plur. i dual, toga mi nije mogao kazati, jer da odviše riedko dolazi. ovca, sing. acc. ovco, jap. 50: kateri bo imel eno ovco; — plur. nom. ovce, jap. 129 : ovce te čede bodo rkzkroplene; 464: ovce jih niso poslušale; traun. 109 : smo držani kakor ovce; 119. 204. 241. 360; plur. acc. ovce, dalm. gen. 30: od¬ ločili vse črne o v e d mej jagneti; rog. 413 : trgal je David te oucd; 249. 415; jap. 41: vas pošlem kakor ovce v’sredo tih volkov; 124: pastir razloči ovce od kozlov inu bo ovce na svojo desnico postavil; 413. 464- 465. 524; škr. XIX: ona pase svoje ovce; traun 16: vse si ti njegovim nogam podvrgel ovce inu goveda vse sploh; 183. 199. 205; plur. gen. ovac, kast. cil. 125: natura veže te stany o v 4 c na hribdh ; cruc. 2/430 : Abraham en dan je bil perpravil veliku ovac, kaštrunu inu telet; rog. 216: kože teh o v 4 c; jap. 83 : ako bi imel en človbk stu o v 4 c ; 464. 467; škr. 104: sim imel velike trope ov4c; 141. 393; traun. 113: si ti tvoje ludstvu kakbr eno čedo o v 4 c vodil; 277 ; ravn. 1/48 : tako je Jakob dobil cele trume koz in ovac; 49. 125. 167. 190. 297 (i oblik ovec 211: veliko volov in ovec je klanih); — plur. PBINOS K NAGLASU U (NOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 131 instr. ovcami, traun. 157: ovni bodo z’ ovcami obdani; 201: je za jagnečimi ovcami bodil. peta, sing. acc. peto, cruc. 2/541: kača peklenska bo trahtala peto ranit’; cruc. 2/48: tedaj gospud bug bi imel nje petb varvat; —• sing. instr. peto, cruc. 2/48: žena bode z’ petb se vojskovala z’ kačo inu z’petb kačjo glavo potrejti ima. — plur. nom. pete, cruc. 2/54: žegnane tvoje s. noge inu pete; plur. acc. pete, pohl. opr 34: čudu, desiuse pbte na izkrešejo; traun. 101: je čez mene svoje pete prevzetni! vzdignil; preš. 71: le urno obrni pete; kor. 2/18: prime otroka za pete; — plur. gen. petd, kor. 2/46: ko Turk obleči zgor se da — ogrne haljo do peta; plur. instr. petami, rog. 535: Dioscorus je nje za petame tekel. petij a, plur. acc. petlje, rog. 385: zadrgnili so se u te p e 11 e iz nyh veliko škodo; plur. instr. petljami, rog. 385: zagledal je vus volen svejt preprežen iz štriki, iz petlami, iz zadrgami. prbšnja, sing. acc. prošnjo, rog. 282 : uslišal je to prošnjo; 286. 418. 427. 543; — sing. gen. prošnje, rog. 279: iz ščitam njb mogočne prošnje srd tega jezniga boga odbije; — (sing. loc. prošnji, rog. 286: u te prošnjb); — sing. instr. prošnjb, rog. 557: katera iz njb za nas sturjdno prošnjb dela iz neprjd- telou prjatile; 223. 279. 288. 389. 432. 487; škr. 56: vbožie z’ pr osno govory. roka i roka rog. 368: ena človeška rokd h’njemu posega; (dol. roka) sing. acc. roko, dalm. jos. 10: bog je nje v’ vašo roko dal; dalm. ezeb. 25 ; sam 5; schon. 332: ona je odprla svojo roko timu potrebnimu; 50. 107. 164. 232; kast. cil. 72: Plato vzdigne roko; rog. 241 : šal je kušnit njegovo s. r o k b; 241. 437 ; jap. 30 : Jezus je svojo roko stegnil; 37. 50. 128. 139; škr. 3: sim mojo roko iztegnila; 16. 59. 82. 96. 98. 120. 150. 182. 236. 251. 263 271. 350. 393. 399. 405; traun. 89: gospod svojo roko podstavi; 133. 184. 198. 206. 209. 261. 270. 347. 348. 363 ; preš. 15 : moja stara ljuba bo v zakon dala mi roko; 31. 80 ; — sing. gen. r o k e, dalm. ezeh. 28 : imaš vmreti od teb ptuih roke; jer. 2: iz moje r o k d ; lev. 14 : na palc nje¬ gove desne r o k d; sam. 4 : de nam pomaga od naših sovražnikov r o k d ; schon. 318 : je mene potegnil iz Herodešove r o k d : jap. 253 : nas bo rešil iz roke vsih teh ; škr. 16: iztrgaj se iz rok kakor ptica iz ptičarjove roke; 107. 165. 231; traun. 360: po¬ tegni me iz roke ptuih otrok ; sing. instr. roko, dalm. lev. 14 : z’ svojo roko; num. 4: pod Itamarovo r o k 6 ; jud. 9 : pod mojo 132 M. VALJAVEC. rok6; schon. 158: je mahnil z roko; kast. cil. 132: ako se te jedy naprej perneso, z’ roko k’ nym seži; škr. 143: moj lubi je z’svojo rokd skuzi luknjo s§gel; 16. 48. 98. 147. 165. 203. 262. 333. 361; traun 96: jest omagujem pod tvojo močno roko; 204. 224. 342; ravn. 1/98: otrpnejo kakor kamen naj nad tvojo močno roko; preš. 40 : hišna mčni dtivno nosi pisma s plačano roko; — plur. nom. i acc. (i mjesto duala) roke, dalm. lev. 11: kateriga rokč so napolnene ; kast. cil. 60: roke treskajo; cruc. 2/59 : žegnane tvoje milostne r o k 6 ; rog. 465 : takti te roke golč bile so vidit; škr. 121: nje roke so vezy; 18. 66. 111. 175. 378. 399; traun. 58: roke krivico delajo; 139. 208. 241; preš. 155: mir dale so roke; 19. 70. 156. 181; schon. 348: tebi je bul«e, de slab inu kruleu greš k živlejnu, kakor de bi dvej r o k č ali dvej nogč imel; jap. 83 : kakor de bi dve roke ali dve noge imel; 199; dalm. lev. 15: si rokč vmyl; num. 8; jos. 7 ; evmat. 17 ; evjoan. 20; ezeh. 1 ; ebr. 12; schon. 137 : je pred njimi r o k 6 vrnil; 164 : pogledaj moje r o k č ; 182. 286 ; kast. cil. 1: za r o k h popasti . . r o k č kušniti; 199 ; cruc. 2/451 : r o k č vkupej stisnemo ; 2/558 ; 2/345; jap. 139 : si je roke vrnil; 81. 89. 131. 132. 520. 521. 525; škr. 17: enu malu boš roke k’ spanju križam djal; 33. 77. 99. 182. 186. 224. 225. 246. 294. 323. 341. 361. 387. 389. 405. 410 , traun. 21 : de jih v’ tvoje roke spraviš; 53. 57. 62. 68. 69. 108. 141. 151. 166. 180. 190. 200. 221. 291. 324. 338. 357. 359; ravn. 1/211 : na koljena je padel, roke spel v’nebo ; 160; preš. 51: odtegne bele mu roke; 64. 82. 87. 180. 188; — plur. loc. rokah, jap. 474: na rokah inu na nogah z’ povoji zvezan; 521: aku jest ne bom na njegovih rokah vidil znaminja tih žbblov, ne bom veroval; škr. 93: kdo je veter v’ svojih rokah obdržal? traun. 90: gospod ga ne bo v’ njegovih rokah pustil; 371: ony bodo meč v’rokah imeli; ravn. 1/166: nosijo te na rokah; preš. 67 : smrt je koso v’ ro¬ kah držala; — plur. instr. rokami, rog. 396: letu obtipamo z’rokami; 481: zadavil je David tega medveda iz rokami; 535; škr. 53: nevumčn človek z rokami ploska; 39. 96. 159. 175. 191. 194. 200. 327 ; traun. 114: vse ludstva pokajte z’ ro¬ kami; 188: niso z’ svojmi rokami nič zamogli; 202: jih je z’ svojmi rokami modru vodil; 305: bom z’ obedvemi rokami po tvojih zapovedih segel; 351: varuj me pred rokami tih greš¬ nikov; ravn. 2/36: z’ rokami ga objame; preš. 63: s prebelimi rokami se preljub’ga poprijela. PEINOS K NAGLASU U (nOVo)sTjOVENSKOM JEZIKU. 133 rbsa, sing. acc. roso, dalm. jud. 6: je on to roso iz kože iz- tlačil; — sing. gen. rose, dalm. gen. 27 : bug daj tebi od rose tih nebčs; rog. 346 : ta maverca ni druziga kakbr enu nazaj pah- nejnje te svetlobe ali žarka tiga na en rosč inu v o d e polni oblik siječiga sonca; rog. 534: Barbara je bila polna te nebeške rose; kor. 1/71: nikoli dež ne gre, pa le vunder vsako jutro dosti hladne je rose; — sing. instr. roso, dalm. deut. 33: njegovu nebu bo kapalu z roso; dalm. dan. 5: njegovu telln je pod roso tiga neba ležalu ; rog. 534: jejce napolne se iz to jutrajno rosb. sestra, sing. acc. sestro rog. 426: vrgli so svojga očeta, ma¬ ter, brata, sestro u to jamo; sing. gen. sestre, dalm gen. 24: je slišal svoje sestrč Bebeke besede; — sing. instr. sestro, dalm. gen. 30: bug je premčnil z mano inu z mojo sestro; škr. XXXIII: ona ženina praša, kaj bi bilu z mlajši sestro sturiti; — plur. nom. acc. sestre, preš. 84: neumnost in ubožnost ste sestre; schon. 289: ki zapustj hiše ali brate ali sestre. sbdba, sing. acc. sodbo, kast. cil. 165: eden je kateri vse sodi, kateri vs6 sodbo je sebi ohranil; — sing. gen. sodbe, schon. 196: de my enu zaupajne imamo na dan te sodbč; traun. 313: jest se bojim tvoje sodb§; 368: njim svoje sodbe ny razodel; — plur. nom. acc. sodbe, škr. 205: velike so, gospod! tvoje sodbe; 277. 278. 282; traun. 85: tvoje sodbe so en globok brčzčn; 306 : jest se na tvoje nekdajne sodbe spomnim; — plur. gen. s o d b a, traun. 117 : mesta Judovske dežčle imajo za volo tvojih s o d b a, o gospod, silnu vesele biti; 345: hčyre Juda so od vesčlja poskakbvale za volo tvojih sodbd; 318; sedem krat na dan hvalim jest tebe za tvojih pravičnih sodb d volo. — Tako i po njem skovana rieč predsbdba vorurtheil, plur. gen. pred- s o d b d, tschup. 28 : od svojeh predsodbd po nobeni ceni na odstope ; 472 : katir ni noben sužn teh p r e d s o d b a. solza, sing. gen. solze, cruc. 2491: ne boš ene solzč čez tvoje grehe prelila; — plur. nom i acc. solze, dalm. jerkl. 1 : solze po lici doli teko ; kast. cil. 144: take s o 1 z b so tebi zabstojn ; 316 : tvoje s o 1 z č so nebeški perlini ... s o 1 z b ranio ali ne vmorč . . ; cruc. 2/5 : te s o 1 z č mene opominajo, 2/487. 474; rog. 228: te solzč bodo meni na mesti kruha; 281. 430. 432 ; pohl.opr. 53 : be cel nemoške solze pretakal; škr. 212: so njim še bile solze v’ očeh; 348; traun 103: moje solze so noč inu dan moj kruh; ravn. 1/68: solze ga silijo, 221 : so ji solz č ji- grale v’očeh 2/174. 253. 191; preš. 105: ne omečč je solzč; 134 M. VALJAVEC, 51 : v oči ji stopijo solz d; 94. 140. 147 ; — schon. 367 : bug bo obrisal vse solzč od nyh očy; cruc. 2/493: skuzi solzd jo je bil očistil; 2/476: bug takušne solz d ne štima več kakor solzč, katere z’ trte teko; škr. 297: kdor v’ oku dregne, solze vim per- žene; traun. 96: poslušaj moje solze, 136; ravn. 1/189: strašno je, kadar otroci tako solzč pijejo starišam ravn. 2/175; preš. 55: milo zdihuje in toči solzč; 68; — plur. gen. solz d, rog. 209: on njemu bi sprosil per bugu gnado tih souza; kor. 1/43: moja mehka svilna rutica polna belih je solzd; plur. gen. solzi, kast. cil. 331: o neumnost kryvavih solzy vredna! — plur. dat. sol¬ zam, solzam, rog. 228: spustil sim cugel tem solzit m; plur. loc. solzčh, pohl. opr. 83: take sorte ludji časi per ti nar slajši pobož¬ nosti v’solzeh se tope; — plur. instr. solzami, schon. 327: začela je z’ solzami njegove noge rositi; 328 : leta pak je moje nogč z’ solzami vmivala; rog. 232: iz svojin jokam inu sol- zdmi. . . popravite iz solzdmi; 433: iz solzami djal je h’ nje; 475: nadolžnost iz solzdmi kazat; rog. 389: iz solzdmi začela je prosit; 578: in solzdmi močit; 662: mašnik iz solzami za- ččl je njb prosit; traun. 253: mojo pijačo z’solzdmi mešam; 205: kaku dolgu nas boš z’ solzdmi obilnu napajal? — plur. instr. (krivo) solzmi tschup. 443: si ote svojo srečo pobulšati iz solzmy teh upuvavcov ali posvojuvavcov. tožba, sing. acc. tožbo, kast. cil. 34: kadar jmaš eno tožbo...; sing. instr. tožbo, dalm. deut. 17: kadar pred pravdo bo ena reč tebi preteška mej kryo inu kryo, mej tožbo inu tožbo . . taku imaš vstati . . ; plur. nom. tožbe, rog. 521: se začnb krčgi inu ardrije, tožbe inu pravde. v h ž a, plur. acc. veže, rog. 648: kateru use spodbuda inu opo- myna nas spoštttvat inu častyti te s. božje veže. vbda, sing. acc. vodo, dalm. num. 5: far ima v’ svoji roki grenko prekleto vodo imeti . . . ženi to vodo pyti dati; jesai. 41: y.-čeo vodo; jos. 9: imajo vodo nositi; jos. 4; jer. 2; num. 20. 30; deut 2. itd.; kast. cil. 20: vodo piti, 21: kuhano vodo pyti; 110; cruc. 2/32: ne nehajo to negnusno inu smrdečo vodo piti; 2/246: greh kakov vodb pijčte; 2/338; 2/201: bug stvari vudb; rog. 263: mogla se je čez eno vodo perpelat; 301: vodb; 411: pil je vodb: jap. 421: je prišla v odd zajemat; 413; škr.; 190: so veliko vodo ali sdnce ... za bogove držali; XXIII. 190. 271. 308. 399; traun 195: my smo šli skuzi ogin inu vodo; 195. 203. 341; — sing. gen. vode, dalm. gen. 21: eno bariglo PRINl S K NAGLASU U (NOVO)sLOVENSKOM JEZIKU. 135 vodč; gen. 41: sem stal per kraju vode inu sem videl iz vodč gori gredoč sedam krau; jesai. 40; jos. 9; 12; jer. 9.10; nalium. 2; itd.; schon. 100: potle je on vode vlil v’ eno medenico, 47. 311; kast. cil. 35: prosi en kapic vodč; crue. 2/247: bote v’ pakli eno kaplo vode prosili; 2/281: ena kapelca vuodč; 2/24: veliku v u o d e se vkupaj steče; 2/134. 212. 246; rog. 263: na te druge plati te vodč; 277: poleg vodč; 431: napitik vodč; jap. 421: kateri od lete vode pyč; škr. 79: daj njemu vode pyti; 95: katera ne bo vode sita; 183. 280.308.379.384; traun. 151: ker ni poti ne vode; ravn. 1/34: meh vode; 225: donesite štiri čebre vode; — sing. instr. vodo dalm. ex. 40: z vodč umyti; lev. 8. 14; 3. reg. 18. itd.; schon. 47: napolnite vrč z vodč; 8: jest karsčujem z vodč, 162. 180; kast. cil. 24: skuzi eno špranjo se (ladja) z vodč napolni inu potoni; 44: vinu z vodč zmejšanu; cruc. 1/4: zapovej z’ uodč vus voljni svejt potopiti; jap. 140: kilrstim z’ vodč; 409. 412; škr. 269: ga bo napojila z’ vodč; traun. 259: ti ga od zgoraj z’ vodč pokrivaš; ravn. 1/60: mulijo po travi za vodč; preš. 174: sčmov včjska pod vodč ne mine; — plur. nom. vode; dalm. gen. 7: vodč so na zemli stale; gen. 8: v o d č so vpadle — vodč pak so od¬ tekale; ezeh. 1; jer. 51; jap. 29: so pčršlč dereče vode; škr. 9: iz breznov vode hahlajo; XXIV. 102. 365; traun. 167: vode so nčtčr do moje duše pertčkle; 113. 192. 259. 269. 368. 376. (pazi 325: včde); plur. acc. vode, dalm. gen. 1: duh božji se je razprostrl čez vodč; jesai. 40. 64; nabum. 1; škr. 93: kdo je vode kakor v’ enu oblačilu vkup zavil? 181. 307. 365; traun. 184: ti si velike vode posušil; 195. 226. 256. 265. 276; ravn. 1/245: kdo mčri vodč na dlan? — plur. gen. voda, rog. 279: poleg teh voda; 417: vse kaple mčrja, voda inu potokou; 553. 555; jap. 418: tam je bilu veliku voda; škr. IX. kateri so za volo svojih vodi, imenitni ribniki bily; 63. 142. 144. 150- 404; traun. 2.; on bo enak enimu zraven tekočih v o d š, zasajenimu drčvesu ; 36: je mene iz velikih vodil izlekel; 53. i2. 74: voda. 168. 237. 360; — plur. dat. vodam, vodam, škr. 25: kadar je vodam postavo dajal: — plur. loc. vodah, rog. 469: kar je zdrstčniga u vodah; traun 51: pčr mrzlih vodah je mene gori zredil; 275: na velikih vodah kupčujejo; 344: tam pčr Babilon¬ skih vodah smo sčdeli; — plur. instr. vodami, škr. 3i9: led nad vsim vkhp zbranim vodami ostane; traun 64: gospodov glas 136 M. VALJAVEC, se razlega nad vodami, gospod gromi nad velikimi vodami; ravn. 1/199 : enak je drevesu zasajenima za potoškim' vodami. vbjska, sing. acc. vojsko, dalm. num. 10; Gamaliel je bil čez Manasovili otruk žlabte vojsko . . . Ammi je bil čez nyh vojsko; kast. cil. 86: zdaj vojskb začneš; 276; traun 166: razkropi ludstva, katere vojsko žele; 188. 342; — sing. gen. vojske, cruc. 2/14: se imenuje gospud te vojskč; — sing. instr - vojsko, dalm.num. 10: potle je šlu banderu Rubenoviga kampa z’ svojo vojsko; jos. 22: de bi hoteli gori pojti z’ voj¬ sko; škr. 186: si sršene pred svojo vojsko naprej poslal; traun. 279: ali ne pojdeš ti, o bog! vunkaj z’ našo vojsko? — plur. nom. voc. acc. vojske, rog. 387: Amazones pelale so vojskč čez mesta dežčle, krajle inu cela krajleustva; škr. 62: vojske se morejo z’ premislikam pelati; traun. 211: vojske tih Idumejcov.. . tudi Asvrjerji so se k njim pčrdružili; jap. 114: vy pak bote sli¬ šali vojske inu hrup tib vojska; 220. 376; škr. 321: on je vojske ludstuv pobil; — plur. gen. vojska, škr. 303: ona bo pred obličjam njegovih voj s k a se hvalila; traun. 113: gospod teh vojska je z’ vami; 116. 142. 163. 167. 206. 213. z č ml j a, sing. acc. zemljo, schon. 358: ony bodo z e m 16 ob¬ držali; cruc. 2/377: druge živali glavo in očesa v’ zemlb obr- nene držč; rog. 221: jemali so to zemlb od njegoviga groba; 283. 513. 544; škr. 9: gospodje skuzi modrost zemlo vtrdil; 36. 170. 290; traun. 156: ti boš zemlo obyskal; 177. 244. 250. 255. 259. 292. 364; — sing. gen. zemlje, dalm. deut. 6: de te ne zatere iz zemle; škr. 25: kadar je zemle fundament po¬ stavil; traun. 245: pred gospodam cele zemle; preš. 12: ni me¬ sta vrh zemlje — kjer bi pozabil to gorjč; 73: odkopan pevic ležal je zjutraj vrh zemlje; — sing. instr. z e m 1 j 6, dalm. deut. 4. 5: pod zemlo; num. 11: dva komulca nad zemlo; rog. 256: uzel je iz zemlo za dobro; 275: za volo te nastaja en štrit u mej zemlo inu ti mej nebam; preš. 67: jok in stok je nad zemljo. želja, plur. nom. želje, rog. 239: slednimu unemajo se te želč po te sreče; 410. 416; škr. 39: izpolnjene žele so živlenja drčvu; 40. 66. 150. 162, 168. 169. 352. 362. 365; traun. 44: njega žele so izpolnjene; 92. 117. 269. 288; ravn. 2/96: željč po zveličarju so ga prehajale; 2/177; preš. 154: so za srččne dni puhtčle iz polniga srca želje; 144; — plur. acc. želje, dalm. deut. 21: vidiš lepo ženo in boš žele k njej imel; jos. 10: jčdo k’ moči inu nikdr za ž e j 14; kast. cil. 185: imajo nespodobne PRIN0S K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 137 žele; škr. XVII: vidi dopolnjene svoje žele; XXVI. XXVII. 282. 289. 299; traun. 21: gospod je žele tili vbogih vslišal; 302; ravn. 2/38. 95; preš 77: mu v prsih budijo čiste želje; 182. 187. — plur. gen ž el j a, tschup. 50: človek poln napuha inu žela lestne časty; pohl. opr. 61: zabstojn tedej inu za hman yše po- čutnost napuh in lakomnost iz praznote te zemle silo svojeh žela nasititi; jap. 166: zraven veliku drugih žela noter gre; škr. 97: kaj bi lubi mojih že IH? 301: od hudih želi! vneta; traun. 19: grešnik je za volo žela svojga srca hvalen; 309: moja duša omaguj e od žela po tvojim izveličanju; ravn. 2/137: čisto od grdih želja; preš. 5: od želja kako zdihuje; 135: želja se oginj v meni ne poleže; 168. 188. (želj 18. 153); — plur. dat. željam, željam, škr. IV: žel a m vstreci; 214: njih želam zadosti sturiti; traun. 180: ony so se želam svojga srca čez dali; 197. 208; — plur. loc. željah, škr. 234: ne hodi po želah tvojiga srca; 301: v’ že la h svojiga mesa hudoben človbk; —- plur. instr. željami rog. 389: opomyna nas sam bug iz tega (svejta) poj ti iz srcaminu že lami de . . . : 394: grejmo iz tega svejta iz srcam, iz mislijo iz želami de na . . posvejtnu našiga srca ne postavimo; rog. 558: tccyte h’ lete iz zdihleji, iz želami, iz molitoujo; škr. XII: med temi želami vidi svojiga ženina pridti. žena, sing. acc. ženo, rog. 237: tebi ni perrpbšenu ženb tvojga živiga brata za tvojo ženb imeti . . uzel si je eno ptujo ženb za se; 274. 276; jap. 91: bo zapustil mater ali ženo; 87. 215. 357. 361. 373; škr. 56: kateri je dobro ženo nhšal, je kaj dobriga našhl; 95. 97. 244. 249. 352. 354; — sing. gen. žene, rog. 237: tebi ni perpuščnu žene tvojga brata imeti; jap. 18. 201: se bo od svoje žene ločil; škr. 6: boš od ptuje žene re¬ šen; 14. 243. 248. 249. 311. 312. 313. 314. 352. 375; — sing. instr. ženo, dalm. num. 5:ajfra z’ svojo ženo; ev. luk: de bi se pustil šacati z’ Mario svojo zaročeno ženo; rog. 431: iz to evan- gelsko ženo; jap. 88: če je taku r§č eniga človeka z’ ženo; škr. 15; veseli se z’ ženo;' 18. 20. 64. 65. 79. 126. 249. 310, — plur. nom. žene, rog. 462: žiher niso ne žene ne možje, jap. 239: so bile pak tudi ene žene tam; 293. 397. 400; škr. 159: njih žene so nespametne; 283; traun. u predgovoru: tudi mlade žene se ne sramujejo psalme pejti; 16o; ravn. 1/161: per- pojo žene in dekliči; —plur. acc. žene, rog. 451: na te naumne žene na pozabi; škr. 321: jezik je možate žene ločil; - plui. dat. ženam, ženam, jap. 145: angel je djal k ženim; škr. 138 M. VALJAVEC; 97: nikdr ne da} ženini tvoje premoženje; — plur. instr. že¬ nami, rog. 285: žegnana u mej ženami; škr. 135: ti o nar- lepši med ženami; 144. 375; med ženami se ne drži. Osim ovdje navedenih znam da se s takvim naglasom govore i drb- žja, grbza, metla, bsa, bsla, pbla, smbla, sbva, šbga, tbta, trbpa, vbžnja. b) u ugrskoj slovenštini: Tuj dolazi naglas na zadnjoj slovci i na nastavku ej u sing. dat. i loc. i u dual nom. (voc. i acc.) kao ", (možda i kao -). bbdra, sing. gen. bedre, kuzm. 399: so z Abrahamove be¬ dri: zišli; — plur. nom. bedre, nagfl. 93: ttlli nje noug so be¬ dre, nagfl. 123: fcili noug so b e dr e, golnice, litke, koulena itv. plur. loc. bedra}, kuzm. 461: ma na gvanti i na bed raj svoji’ ime napisano. brbzda, plur. instr. br oz dami, trpi. 24; šteri’ čobe se z viiz- dov i br o z dami zavrejti morejo. deca, sing. gen. dece, kiizm. 100: nejstamela dece; 152: te je mr’u brezi dece; trpi. 12: ki majo dece po vouli, 37: spo- minao bom ime tvoje od dece do ostankov dece, 56: dokeč ozna¬ nim ramo tvoje dec d; kuzm. mik. 12: na den drouvne dece; gon. 40: včenje je delo decd; predge: nemre gori stanoti za d i c e ino držine volo; nagfl. 29: vkiip priglihava rovate dece z endriigim; — sing. instr. dec 6 u v, kiizm. 259: sprevajali so vas vsi z ženami i z dicouv notri do vodd (a kuzm. 345: z decov): nagfl. 15: pri vsakom poki vučitel z decouv na vkiipe praviti ma; nagfl. 31: vučitel vsaki teg znouvič rovataj pred decouv; predge: Abiron ves poištvom, ženami, z dicouv je zemlja požrela. d r b ž d ž a, plur. acc. d r o ž d ž e, trpi. 60: vsi nepobožni zemle morejo piti i droždžd vo žrejti. fbla (i fela, fela) sing. gen. fele, kiizm. 350: naj znana bode zdaj poglavarstvi i oblasti vu nebeški' prebivališčaj po gmajni vnouge feld modroust boža. gbra, sing. acc. gorou, kiizm. 28: gori je šao na gorou; kiizm. 30: idouči na gorou, doli je seo tam; kiizm. 109: gda bi ga pelao vrag na edno visiko gorou; kiiz. 33: gori je je pelao na edno visiko gorou zouseb; sing. gen. gore, kiizm. 12: gda bi pa on doli z gor d šao; kiizm. mik. 19: gda bi pa doli šou Jezus z gord; kiizm. 214: od one gor d; sing. inst. gorou v, gon. 97: ka pa etam teliko zelenoga drevja pod gorou v, ka je tou? plur. nom. voc. i acc. gore, kiizm. 457 : vsaki zaton je odbejžao i gord so ne najdene več; trpi. 10: okouli Jerušalema so gord; PEINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 139 trpi. 95: gor d so skakale kak agneci; trpi. 52: ka skačete vi velike gore? trpi. 66: gore so pokrite ž njega sencov; trpi. 84: pozdignejo se gor4; trpi. 57: naj prinesejo gore mir liidem ; trpi. 28: pravica tvoja stoji kak gore; trpi. 37: se ne bojimo, ei bi gore se preobračale na srejdo vu mourje; trpi. 50: g or 4 so z veseljom opasane; trpi. 74: prvle kak so gore stvorene; gon. 42: i gore z z črnic stojijo; nagfl. 148: na ovoj strani po¬ toka jeso gore i dolouvje; kiizm. 154: i kitzm. mik. 85: ki so vu Judei, naj bižijo na gore; trpi. 9: kakda pravite duši mojoj, naj leti na gore vaše liki ftiček ? trpi. 50: ki potrdi g o r 4 z jakostjov svojov; trpi. 68: plam4n vužiga gor4; trpi. 84: ki vlažiš gore z višine tvoje; kiizm. mik. 140: velike gor4 gibleš; plur. dat. goram, kiizm. 445: erkli so goram i pečinam: spad- nite na nas; plur. loc. g o r aj, kiizm. 407: vu piiščavaj blodeči i g or tij; trpi. 57: na gor d j bode silje gousto stalou ; nagfl. 187: bejžalo je po dolej i go raj; trpi. 71: on je trdno fundalivan na sveti’ go raj; trpi. 40: ar je moja vsa zvirina na jezero jez4r go raj; trpi. 119: ki da travi na go raj rasti; plur. instr. go¬ rami, trpi. 84: ki zbudiš potoke z vretin, da bi tekli med gorami. kbpa, plur. aec. kope, nagfl. 68: njemi vonej v-kop4 ali krmo ogen vržejo; nagfl. 134: snopje v križe (kope) skladejo; plur. instr. kopami, nagfl. 189: pod visikim drevjom, kopami, plastovjom obranbo iskati. kbsa, sing. inst. kosouv, bar. 28: kosec s kosouv veliki red vrejže; nagfl. 165: redi preči za kosouv raztrousijo; plur. nom. i acc. kose nagfl. 56: z železa so lakati, žage, sekere, te- šenice. motike, lopate, kose itv.; nagfl. 129: tržci odlivajo suknje, platno, kose, motike itd. kbza, sing. acc. kozou, nagfl. 103: jeli si pogledno domii kozou? nagfl. 102: na bluzi mo bradiito kozou pregledovali; nagfl. 103: šteri vas je gda vido kozou? sing. gen. koze, nagfl. 103: bomo si od k o z 4 zgovarjali; plur. nom. i acc. koze, nagfl. 85: hižne stvarc so psi, mačke, konji, krave, ovc4, osli, k oz4, svinj4, gosi, reče, kuri, pure, hižni goloubje; nagfl. 103: jeso črne, bejle, brnaste i pisane koze; nafl. 103: k oz 4 najbole sirmaški ltidje ploudijo; bar. 29: na nj4 vekše krave, ko z 4 ino svinje go¬ nijo (plur. gen. kouz, nagfl. 103: pri nas jako ne držijo kouz; trpi. 84: visike gor4 so divji kouz i pečine erjolcem stanek. mbja, sing. acc. mejou trpi. 84: mehou si njim poloužo; plur. acc. meje, kiizm. 251: mej4 položivši njihovomi prebivanji; 10 140 M. VALJAVEC, trpi. 64: oni so bouga pa i pa skušavali ino so m ej 4 dejvali svetomi vu Izraeli; plur. loc. mejaj, nagfl. 148: po potdj, go- milaj, m e h d j i grabaj. mčtla, sing. insj. metlčuv, kiizm. mik. 30: najde jo (hižo) z m e ki ouv pometeno; plur. acc. metle, nagfl. 104: s kosminja pokrouvce, kefe, mekle, malarske omejtke itv. redijo. m b šn j a, sing. gen. mošnje, kiizm. 127: ne nos’te mosnjč ni turbe niti črejvlov; kiizm. mik. 99: ne noste turbe niti mo šnjč; kiizm. 157: gda sem vas poslao brezi mošnjČ i turbe i črejvlov; plur. ace. mošnje, kiizm. 17: ne spravlajte na ladanje zlata niti srebra niti meda vu m o š n j 4 vaše; kiizm. 134. napravte si m o š- n j 4 štere ne ostarajo; gon. 70: tč (škramble) je v nji’ mošujč potegnola (cica). nbga, sing. acc. nogou, kiizm. 109: da ne vdariš v kamen nogou; kiizm. 449: djao je svojo dejsno nogou na mourje; nagfl. 13: je pred toga bežččega nogou podržao . . . ki je torni ovomi nogou podvrgao; nagfl. 25: edno nogou na drugo dej- vati se naj ne dopiisti; gon. 71: nogou teliko zdigavaš; mol, 208: gda nogou zdigneš; sing. instr. nog ouv, nagfl. 91: lepou se mujva mačka s prejdnjouv nogou v; nagfl. 96: konj navči se voro z n o g o u v vo vdariti; dual acc. nogej, nagvog. 46 : da se je na dvej zadnjivi nogej postavo; nagvog, 46: (gouska i ko- kouš) obej perouti mata i dvej nogej; plur. nom. i acc. noge, kiizm. 280: noge njihove so bistre na krvi prelejavanje; kiizm. 291: lejpe so noge ti nazviščavajouči’ mir; kiizm. 222: ovo nogč onih, ki so pokopali moža tvojega; kiizm. 280. 449. 452; trpi. 8: vu mrejži so zgrablene noge njihove; trpi. 58: meni bi se pa skoro poteknole noge moje; trpi. 106: i noge naše bodo stale v tvoji' vrataj ; nagfl. 25: prsi se naj ne dotičejo stola, nogč pa nedo preveč vsloučene ; nagfl. 120: glavni tali človččega tejla so glava, šinjek, život, rokč, noge; kiizm. 44: zvežte njim rokč i nogč; kuzm. 104: ravna noge naše na pout mera; kiizm. 119: začne škropiti noge njegove skuzami;.. kiišivala nogč njegove... eta je pa z dragim mazalom nnlzala nogč moje; kiizm. 141: dajte prstan na rokou njegovo i črejvle na nogč; kiizm. 145: spadno je na obraz pred nogč njegove; kiizm. 164: pokazao njim je rokč i nogč; kiizm. 234: stvari zemeljske štiri nogč majouče; kiizm. 244: stani na noge tvoje; kiizm. 249: stisno njima je nogč v klado; kiizm. 299: boug pa mera poteri satana pod nogč vaše hitro; kiizm. 320: je vsa podvrgao pod PRINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU 141 nogč njegove; kiizm. 270. 438. 441. 465 itd; trpi. 7: vse si podvrgao pod nogč njegove; trpi. 14: morejo mi pod noge spadnoti; trpi. 17: preluknjali so rokč moje i noge moje; trpi. 23. 32. 38. 45. 46. 86. 96. 100; nagfl. 12: med noge si vzemem eden ščap; nagfl. 26. 113 itd.; mol. 79: ravnaj moje noge na drkanje pouti tvojih; plur. dat. nogam, kiizm. 122: spadnovši k nogam Jezusa proso ga je; kiizm. 228: svedocke so doli djali gvant svoj k nogdm ednoga mladenca; kiizm. 222: spadnola je pa preči k nogam njegovim; kiizm. 221: djao ga je k aposto¬ lovim nogam; kiizm. 235: spadnovši k nogam molo ga je; kiizm. 361: ne more pa erčti glava nogam; plur. loc. noghj, kiizm. 119: stoječa pri n o gaj njegovi’ odzaja; kiizm. 122: najšli sočloveka pri n o gaj Jezušovi’; kiizm 129; štera je sedčča pri no gaj Jezusovi’, poslušala rejč njegovo; kuzm. 355: obuti na n o gaj s pripravov evangelioma toga mčra ; kiizm. 243: človek slab v nogaj: kiizm. 261: pri nogaj Emalielovimi; bar. 16: obadva je na rokaj ino nogdj pošteno zgrizao; nagfl. 103: na nogaj i ona po dva pažla md ; nagfl. 111: reca ma štiri prste na n o g d j; nagfl. 170: jastrb ma na nogaj krepke škramble; gon. 74: na zadnji’ nogaj stdti; plur. instr. nogami, bar. 13: z nogami je dtinkala. bča, sing. gen. oče, kuzm. 128: vsa so dana meni od oče mojega; kuzm. 226: vu hiži očč svojega; kiizm. 225: po smrti oče njegovoga; kuzm. 247: sin neke verne židovske ženč, oče pa grčkoga, kuzm. 141: keliko naj im ni ko v o če mojega obilno md kruha, kiizm. 281. 289 itd; predge: jouko je Ezau, ka je očč blagoslov zgubo; predge: šteri čini volo mojega o č č; bar. 9: ednoga oče i ’edne matere deca so bratouvje; nagfl. 124: rodi- tela očč i matere se ded i stara mati zoveta; nagfl. 17: povej mi ime tvojega o č č; plur. gen. o ččv, kiizm. 101: naj obrne srca oččv k sinom; kiizm. 305: donok nemate vnogo o ččv; kuzm. 227: ja sem boug oččv tvoji’; trpi. 92: naj pride v spoumenek hudouba oččv njegovi’ pri gospodni; nagfl. 17: zvedavati mam od vas imč vaši’ oččv; plur. dat. oččm, kuzm. 227: ki njemi je gdčao na gori Sionskoj i oččm našim. bvca, sing. acc. ovcou, kiizm. 140: sem najšao ovcoumojo to zgiibleno; kuzm. mik. 62. i predge: ar sam najšao ovcou mojo; predge: vuk pride i ovcou njemi vnesč; nagfl. 100: eto mate že v obrdzki ovcou; 101: či ovcou samou nihajo, ešče ni domou ne vej; — sing. gen. ovce, kiizm. 21: s kelikim je pa 142 M. VALJAVEC, dragši človek od o v c d; nagfl. 100: pravte že po redi posebne tale oved. . glavni tali ovce so gldva, šinjek, trup, rep i noge., cejli život je z vunov pokriti; sing. dat. ovcej, nagfl. 103: koza je najbole k vogrskoj ovcej priglihna; — plur. nom. i acc. ovce, kiizm. 54: razeženejo se oved te črejde; kiizm. 288: tak se držimo liki na klanje valon ovce; trpi. 93: kak ovce se vu pekel zmečejo; trpi. 66: mi pa liidstvo tvoje i o ved črejde tvoje te dičili bodemo; trpi. 95: gore so skakale kak agneci, bregouvje kak mlade oved; trpi. 117 : ovce naše plodijo jezero i desdt jezer po naši' vesnicaj; kiizm. mik. 50: koga so nej ovce lastivne, ostavi o ved... dober pastdr diišo svojo da za ovce svoje; nagfl. 100: o ved so jako gingave stvare; nagfl. 101: ovce v ednom leti ednouk kotijo; kiizm. 218: pasi o ved moje; trpi. 7: vse si pod- vrgao pod noge njegove: o ved i vso živino; trpi. 59: zaka se tak grozno srdiš na ovce paše tvoje? trpi. 36: prejk nas daš liki o ved na jejstvino, trpi. 64: liidstvo svoje je vo spelao kak 0 ved; nagfl. 100: kakše dlake o ved poznate? nagfl. 101: jeli ste že vidili ovce briti? gon. 54: o poudne notri priženemo oved v ovčarnico; plur. gen. ovec, kiizm. 35: či bi meo sto ovde; kiizm. 410: je z mrtvi’ spelao toga velikoga pastera ovde; kiizm. 140: ki ima sto ovde; kiizm. 459: krama vina i olija i zemle 1 pšenice i marke i ovde i konjouv i kočiihov i tejl i diiš liidi; (plur. gen. ouve: trpi. 65: on ga je vzeo od dojni’ o u v c; nagfl. 110: šteri spoul ouve ma mekšo vuno, jeli vogarske oved ali birke? vuna vogarski’ ouve je vekša, birk mdnša, vogarski’ ouve je kabrončna, birk gousta napuna, itd.); plur. dat. ovcam, kiizm. 17: idete k tim pogiiblenim ovcam (i 30). pčta, sing. acc. petou, trpi. 34: je gori zdigno petou proti meni; plur. nom. i acc. pete, nagfl. 123: tali noug so bedre, gol- nice, litke, koulena, gležnouvje, oglavi, pete, poplatje, prsti; gon. 88: Pavel bistre petd rud na drkanje. prbšnja, sing. acc. prošnjou, predge: tak satana prošnjou posliihno, Pavla pa nej . . . naj višnji boug tvojo molitev i proš¬ njou posliihne; sing. gen. prošnje, predge: eti’ oboj dvoj mo¬ litvi ino prošnje razloček morete gledati; mol 166: ne odvrzi moje prošnje; pošliišna naj bodo vliha tvoja na glas prošnje moje; — sing. instr. prošnjduv, predge: ali bi doubili kaj od bouga s svojov prošnjouv ali nej; plur. acc. prošnje, kiizm. 156: da naše prošnjd posliihneš; mol. 114: posliijhni ponižne prošnjd tvojega liistva; mol. 121: posliijhni p r o š n j d moje; mol. PEINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOTENSKOM JEZIKU. 143 122: naj i naše prošnji pred tč pistiš; plur. gen. prošenj, kiizm. mik. 151: naši’ prošen j ne zavrzi; predge: očanaš iz se¬ dem prošenj stoji; plur. loc. prošnjaj, ktizm. mik. 146: po prošnji!j vsejh tvojih svčcov; kiizm. mik. 151; po njegovi’ prošnjdj ndm prikazano bode; mol. 89: naj po tvoji’ prošnjdj pridem vu nebeško diko; mol. 99: naj se po njegovi’ prošnjaj od vezdlja vsejh naših grejhov oslobodimo ; mol. 129: po prošnj 4j b. d. Marie; mol. 161: po tvoji’ prošnjaj. rbka, običnije rouka, sing. acc. rokou, kiizm. 21: je siiho rokou meo; kiizm. 141: dajte prstan na r o k o u njegovo; kiizm. 218; prijavli ga za dejsno rokou, kiizm. 221: ftogni vo rokou tvojo; kiizm. 233: šteroj pa da bi rokou dao, gori jo je opravo; kiizm. 269: Pavel vtčgnovši rokou etak se je zagovdrjo; kiizm. 438: djao je dejsno svojo rokou na me; kiizm. 449: gori je zdigno rokou svojo k nebi; kiizm. 453: slobodnjaki i slugi d;t znamenje na njihovo pravo rokou; kiizm. 462: nej so vzeli nje znamejnje na rokou svojo ; kiizm. 241: ki bi ga za rokou vodo; kiizm. 265: jezernik ga je pa za rokou prijao; trpi. 14: on vuei rokou mojo bojiivati; trpi. 58: ar ga gospoud podpora za rokou njegovo; trpi. 59: zaka si nazaj potegno rokou tvojo? trpi. 73: postavim nad mourjom rokou njegovo; predge: je rokou vo rasprestro . . gori je zdigno rokou; nagfl. 11: daj mi rokou, i češce; (pazi: rokou kiizm. 231. 232. 262); mol. 28: na našo obrambo rokou tvoje zmožnosti milostivno vo rasprestri; mol. 68: si tvojo s. rokou ober njih podigno ; mol. 123: podaj rokou vsejm tvojim vornim; mol. 180: podaj mi tvojo rokou; sing. gen. roke, kiizm. 103: da bi nas osloubodo iz rok4 vsej oni, ki nas odiirjavajo . . . oslobodjeni z r o k 4 nepriatelov naši; kiizm. 274: edna vipera od toplouče vo idouča zgrabila se je roke njegove; sing. dat. rokej, kiizm. 316: ne more pa okou erčti rokej: nej mi te trbej. sing. instr. rokou v, kiizm. 239: kivajouči njim z ro¬ kou v; kuzm. 256: kivajouči z rokouv na tihoto; kiizm. 261. kivao je z rokouv; kiizm. 367: eto pozdravlanje je pisano z mo- jov, Pavlovov rokouv; kiizm. 416: ponizte se za to pod zmožnov rokouv božov; trpi. 35: ti si z rokouv tvojov pogane pregnao; trpi. 67: bi odvrno protivnike njegove z rokouv mojov (106. 111), bar. 34: či si z rokouv samo hlad rčdimo, že naš obiaz kaj čiiti; nagfl. 33: pokaži vas vs;iki svoja viista s pravov rokouv, nagfl. 44; štera bom jas s’ palicov ali z rokouv kazao; i česče, dual. acc. rokej, nagfl 15: vtegnite vo obej rokej; nagfl. 22: 144 M. VALJAVEC, vsdki dvej rokej ma.. ja9 dvej rokej mam; nagfl. 24: prizdi- gnite obej rokej ; plur. nom. voc. acc. roke, ktizm. 258 : znate kaj so potrej bčini moj oj ete moje roke služile; trpi. 60: vsej m bojnikom morejo roke povisnoti; trpi. 67 : nji’ r o k d so od pdči rej šene ; trpi. 78: štero so njegove r o k d zgotovile, trpi. 101: tvoje r o k d so me stvourile itd.; mol. 210 : gori zdto gori, sred, duša, pamet, oči, r o k d i vse kotrige moje ! ta zgoranja iščite ; ktizm. 48 : eden driigoga v r o k d dajo ; ktizm. 111 : on je pa na vsakšega onih rokd gori djao ; ktizm. 154. 155. 158. 160. 162. 164. 218. 219. 222. 229. 240. 254. 259. 275. 291 itd.; trpi. 17 : preluknjali so rokd moje i nogd moje ; trpi. 18 : ki md nedužne rokd; trpi. 20. 21. 36. 44. 46. 49. 53. 58. 72. 85. 89. 93. 96. 100. 110. 116. 118 ; mol. 107 : ne daj ga vu rokd njegovih ne- priatelov; mol. 171. 173. 186. 197. 198; nagfl. 15: prizdignite vaše prave rokd; nagfl. 22. 24. 26. 31 itd. plur. dat. rokam, ktizm. 53: ja3 vam ga krokam dam; kiizm. 100: da so si vnougi k rokam vzeli v red spraviti pripoviddvanje ; ktizm. 274: stotnik je k rokam dao vitezov poglavnfki vouznike ; kiizm. mik. 139 : daj nam z našega triida obilnost k našim r o k d m pripraviti; plur. loc. r o k a j, ktizm. 222 : po r o k d j pa apoštolov so včinjena znamenja; kiizm. 254: činio je boug po rokd j Pavlovi’moči nej prouste; trpi 6: krivica je vu rokdj moji’; trpi. 76: na rokdj te nosijo; trpi. 120: meč z obej strani ostric majouči vu rokaj njihovi’ ; predge: diišo vsigdar moremo stisnjeno mejti vu rokdj; nagfl. 123 : poglednite jo na vaši rokaj; nagfl. 131: kouža njim je na obrazi i rokaj zgrbana; mol. 137 : vu tvoji’ rokdj sam, gospodne ; — plur. instr. roka m i, bar. 42 : te z mojimi r o- k d m i manjdriti neščem. rosa, sing. acc. r o s 6 u, kiizm. mik. 125 : naj neprestanoma žejamo ono tvojo (sveto) r o s o u ; ktizm. mik. 139: ptisti s tvoje tdrne luže tiho rosou; nagfl. 186: rosou vidimo vu kaplaj na liatji; nagfl. 164: vo je (konouple) na rosou rasprestrejo; nagfl. 158: boug toplo rosou i deždžek pusti na žedno semdnčence; sing. gen. rose, gon. 105: sunca trak je želno pio čisti džiindž tople rose; nagfl. 186: rose eden tal gori spije naras. rbzga (i rozga, rozga) sing. acc. rozgou. predge: vsako roz- gou, štera sad vu meni prinaša, sčistijo, naj več sada prinesd; ktizm. mik. 98: vsako rozgou, štera v meni ne prinaša sada odrejže; plur. nom. rozge, ktizm. 200 i ktizm. mik. 99: jas sam trs, vi ste rozg d. PBINOS K NAGLASU TJ (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 145 sbstra, sing. gen. sestre, kiizm. 264: slišao je pa sin sestri Pavlove tou zasidjdvanje; kiizm. 428: pozdravlajo te tvoje ode- brdne sestre sinovje; nagfl. 161: Klarika je nevoščdno gledala na rouže sestrd svoje; plur. gen. sester; nagfl. 17: viltro bom zvedavao od vas imdna vaši očdv, mater, bratov, sester i keliko bratov i sestdr eden po ednom md; nagfl. 126: vjedfnanje bratov i sester je lejpa korouna vu venci rodbine. s kuža (= sblza) plur. nom. i acc. s kuže, ktizm. 446: doli zbriše boug vse skuze ’ž njihovi’ ouči; mol. 140: ino bi krvave skuzd tekle ’z moji’ ouči; mol. 174: od šteri’ so se selle skuzd moje; predge: daj nam obilne skuze; križ. 20: da se je diiša njena cejla na skuze obrnjena vidila; križ. 5. (14): skuzd točeč joučem se; plur. loc. skuzaj, mol. 180: po skuzaj mojih oučih. sloba (stegnuto od slobouda ktizm. 253: vzeo je pa sloboudo od bratov) sing. acc. slobou, ktizm. 127: dopusti mi, naj slobou vzemem od tisti’, ki so vu hiži moj oj; ktizm. 140: ki slobou ne vzeme ode vsega svojega poištva; ktizm. 253: je slobou vzeo od njih govordči; kiizm. 256: geto je slobou vzeo, vo je šou. s mb 1 a, sing. acc. smolou, nagfl. 168: smolarje na oblejva- nje ladj smolou zgotavlajo. snbha, sing. acc. snehou, kiizm. mik. 13: sam prišao loučit človeka prouti oči svojemi i čdr prouti materi svojoj i snehou prouti svekrvi; sing. dat. snehej, kiizm. 135: razdili se svekrva prouti snehej. sbva, plur. nom. i acc. so v d, nagfl. 167: vu nji’ (logej) sto¬ jijo ptice kakti slavički, strndbi, kosouvje, vrane, kavke, srake, divji goloubje, kouvranje, žune, vuge, srakoperje, granforje, škvorci, zlatovranke, sovd, detli itv.; gon. 56: eti so naganjali sovd. stbpnja, plur. loc. stopnaj, trpi. 12: na stopnjdj naši’ so nas že oblegli. šbga, sing. acc- šegbu, kiizm. 58: na svdtek je pa šegou meo te poglavar odpustiti ltidstvi ednoga zvezanoga; ktizm. 241: štirideset lejt vrejmena je trpo njihovo šegou vu piiščavi; ktizm. 314: mi takšo šegou nemarno; ktizm. mik. 40: mate pa šegou vi, naj ednoga odpistim; nagfl. 14: lika i Irma sta tou hudo še¬ gou meli, ka . . . ; nagfl. 131: ništera deca tou zelo šegou na- slediije ka se s stari’ liidi smeje; predge: zakoj bi jas v šegou zeo gousto spovid? sing. gen. šege, ktizm. 100: pouleg šegd po- povstva na njega je prišao red; ktizm. 105: ka bi činili pouleg šege te pravde za njega; kiizm. 109: notri je šou pouleg šegd 146 M. VALJAVEC, svoje vu dnevi’ sobout vu spravišče; kiizm. 157 : šou je pouleg šegč na goro olivecko; kiizm. 159: potrejbčino je pa meo odpu¬ stiti njim pouleg šege svčtka ednoga; ktizm. 250: pouleg šege je pa notri šou Pavel; sing. instr. šegouv, klizm. 278: napunjeno z vsakov nepravicov, zlouv šegouv . . . tožba, sing. acc. tožbou, klizm. mik. 39: kakšo tožbou mate prouti etomi človeki? vbda, sing. acc. vodou, kiizm. 58: vzeo je vodou i muje si roke; kiizm. 119: vodou na no g d moje si mi nej dao; kiizm. 263: jeli što more prepovedati vodou, naj se eti ne okrstijo? kiizm. 466 : naj si vzeme vodou Žitka zobstom; trpi. 64: njim je vodou na krv obrno; trpi. 65: prelejavali so krv okouli Jeru- šalema kak vodou; kiizm. mik. 18: ki so zajimali vodou; gon. 47: po njega je šou vu vodou; nagvog. 47: na glavou je v vodou spadno ; bar. 32: vodou potrebujemo pri klikanji; nagfl. 164: konouple vu vodou pogrozijo; nagfl. 41: derašije v vodou vuišla sekera; nagfl. 41: gori potegne to vu vodou spadnjeno (sekero); nagfl. 109: čikokoušvu vodou spadne, zalejese; nagfl. 109: gouska liibi vodou; nagfl. 184: toplouča vodou na spdr premeni; predge: ona je meni vodou prinesla . . pijemo hiidoub o kak vodou (pazi kiizm. 143: vodou); sing. gen. vode, kiizm. 155: sreča vaj eden človek vrč vode neseči; kiizm. 354: da bi jo posveto očistivši jo s koupeljov vodč vu rejci; kiizm. 121-: po- štrajfao je voteri valovje te vode; kiizm. 231: gda bi pa vo šla z vode; kiizm. 259: sprevajali so nas notri do vode vo z mesta; kiizm. 464: pokazao mi je eden čisti potok žive vode; kiizm. 447: obrno se je treti tal v o d e na pelin; kiizm. 447: liidj e so mrli od vode, itd.; trpi. 49: gde nega vode; trpi. 50: po¬ tok boži je pun vodč; trpi. 104: jarki vode teččjo z ouč moji’; nagfl. 24: lepou ednako leži kak lice v o d e; nagfl. 41: z dna vode je gori potegno edno zlato sekčro; nagfl. 83: brezi vode je liidem i stvaram nej inogouče živeti; nagfl. 96: konj ne boji se ni ognja ni vode; bar. 32 • brezi vodč bi liidje spoumrli; mol. 130: naj se žive vode napijem; mol. 140: vsejk liidi oči nemajo teliko vode; — sing. dat. vodej, kiizm. 121: votrom zapovidava i vodej i bougajo ga; sing. instr. vodou v, kiizm. 108: jas vas krščavam z vodou v; kiizm. 237: Ivan je krščavao z vodou v; kiizm. 402: vzeo je krv telečo z vodou v; kiizm. 404: oprani s čistouv vodouv; trpi. 34: jelen leča za kladnov vodou v; kiizm. mik. 18: napunte ta vejdra z vodouv; bar. 32: z vodouv PRINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 147 pogasil jemo ogen; predge : Jonas okouli zeti z mourskov vo¬ douv . . . poškropi se z žegnjenov vodouv . . . žegnjenov vo- douv so si roke zeprali; nagfl. 121: s čistov vodouv vo zepe- remo; mol. 178: naj zvodouv tvoje smilenosti vgasim mojo ždjo; plur. nom. i acc. vode, kllzm, 458: te vode štere si vido gde ta kurva sidi so lildje . . . ; gon. 43: travnike vod d poplavijo; trpi. 62: vode so tebd vidile, o boug, vode so te vidile; trpi. 72: okouli me obddvajo vsak den kak v odd; trpi. 84: više gour sto¬ jijo vodd; trpi. 87: oudpro je pečino i vo so tekle vodd; trpi. 88 : vtopile so vodd protivnike njihove; trpi. 119: da votri pihati i vodd tečdjo; nagfl. 172: na dolinaj po deždži ali povoudni leždče vodd se drage, močvarje zovejo; nagff. 175: velke vodd poča- soma tečejo; trpi. 25 : on vktip spravi liki vu vrejčo vodd mou- rja; trpi. 62: postavo je vodd kak zid; trpi. 63: včino je voteči vodd kak jarke; trpi. 86: premejno je nji’ vode na krv; trpi. 95: obrača kamdnje na vodd stitdenčne; plur.dat vodam, ktizm. 446: vodo je bode k živoga studenca vodam; plur. loc. v o daj, ktizm. 14: zginole so vu v o d a j; kllzm. 457: 'štera na vnougi’ voddj sidi; trpi 18: on jo je pri v o daj potrdo; trpi. 59: ti si spotro glavd kačom (!) vu vodaj; trpi, 62: tvoja steza je vu ve¬ liki’ v o d aj : trpi. 67: sem te vardejvao pri vodaj draždženja; trpi. 84: ki na vodaj sklenjavaš palače tvoje ; trpi. 90: svoja dugo- vanja na veliki vodaj opravlajo; trpi. 112: pri vodaj Babela tam smo sedeli; nagfl. 175: vu vodaj ribe prebivajo; nagfl. 176: hasnovite stvare so one (ribe) pri vodaj stojdčim narodom; gon. 30: na šajkaj po veliki’ voddj vozijo. vbjska, sing. acc. vojskou, kilzm. mik. 79: poslavši svojo vojsko u pogtlbo je one liidomorce; sing. gen. vojske, kilzm. 154: okouli vzeti od vojskd Jerušalem; kilzm. 261: gori je sou glas k jezerniki vojskd; trpi. 25: ne prebiva kral v batrivnosti pe vnožini vojskd; kilzm. mik. 8: preči je postanolo z angjelom vnožino vojske; sing. instr. vojskouv, kiizm. 159: Herodeš ga pa za nikoj prestimavši s svojov vojskouv oblejko ga je v svetli gvant; kilzm. 461: vido sem vojsko njihovo vkiip sprdv- leno delajoučo boj s tim na konji sidečim i z vojskouv nje- govov; plur. nom. vojske, trpi. 52: kralove voj ske pobe- gnovši pobejgnejo. vožnja, sing. acc. vožnjou, nagfl. 97: polodelec niica ko¬ nje na vožnjou koul, pliiga, bran, nagfl. 99 : pri nas osle naj več ovčarje nilcajo na vožnjou i nosbo bremena. 148 M. VALJAVEC, z d m 1 j a, sing. acc. z e ml j 6 u, kiizm. 241: šoršom njim je rezdejlo ovi’ z e m 1 o u ; kiizm. 451: vrgao je je na zemlou; kiizm. 460: je osoudo to veliko kurvo, štera je skvarila zemlou vu svojem kurvejštvi; kiizm. mik. 25: driigo je spadnolo vu do¬ bro zemlou; bar. 45: boug je stvoro nebo i zemlou; gon. 31. gram trousi zemlou; nagfl. 132: ordč zorjd zemlou, posejja semen, notri je zvldči vu zemlou; nagfl. 134: zorjdjo zemlou s pliigom, v to zordnu zemlou posejjejo semen; nagfl. 81: piov- niea je redovno pod hižo globoko vu zemlou skopana; nagfl 113: pura perouti do tdl razprostrl i v zemlou oprd; nagfl. 151: edno zrno je v zemlou piisto; nagfl. 162: posejjano sdmen počiva pod zemlou; sing. gen. zemlje, kiizm, 111: proso ga je, ka bi jo od zemld odpelao edno malo; kiizm. 131: kralica je prišla od krajov z e ml d poslušat modroust Salamonovo; kiizm. 135: obraz zemld i nebds znate vardevati; kiizm. 153: velika zemld giba¬ nja bodo; kiizm. 155: ki sidijo na lici vse ete zemld; kiizm. 212: so nej daleč bili od zemld, kiizm. 213. 225. 227. 230. 351 itd.; trpi. 3: ddm'krajine z e m ld tebi na ladanje. trpi. 9. 39. 47. 50. 57. 67. 68. 77. 79. 80. 82. 85. 120; mol. 105: da sad zemld ddš; mol. 127: ndbe i-zemle milostivni stvoriteo; nagfl. 52. 60. 71, 162. 177. itd.; gon. 42. 101. 102 itd.; — sing. loc. zemljej, nagfl. 167: rastje v dobroj zemlej do jezero lejt trpi; sing. instr. zemlou v, kiizm. 150: z zemlou v te zglihajo; kiiz. 443: niti na zemli niti pod zemlouv; kiizm. 444: štero je v ndbi i na zemli i pod zemlouv; nagfl. 162: posejjano sdmen počiva pod zemlouv; nagfl. 151: zrno je v zemlou piisto i z dobrov zem¬ louv je pokrio; trpi. 80: ar si ti, o gospodne, naj višiši nad vsov zemlouv; kiizm. mik. 122: ar bodo oni zemlouv la- dali; mol. 194: tvoje tejlo zemlouv posipano vounjalo i črvom jejstvina bode; plur. loc. zemlja j, nagfl. 82: trnave brane se samo v celou pejšični’ zemlaj na notri pokrivanje semena z naz- hajom niicati dajo; nagfl. 162 : semen v dobri’ z e m 1 a j dosta krat deset, dvajseti, treseti krat telko prinesd. ž d 1 j a ; plur. nom. i acc. želje, gon. 38 : telovne žele so duši i tejli škodlive; kiizm. 389: naj zatajimo nepobožnost i svečke žel d; plur. dat. željam, kiizm. 411: ne priglihavajte se k tim prvim vu neznanosti vašoj doprnešenim ž e 1 d m; kiizm. 415 : naj več nej človečim ž e 1 a m, nego božoj vouli to nihano vu tejli vrejmen živd; plur, loc. željaj, kiizm. 284: ka bi njemi PBINOS K NAGLASU U (nOVo)sLOVENSKOM JEZIKU. 149 pokorni bili vu žel ^ j njegovi’; plur. instr. željami, kiizm. 386: štere se z vnougimi želdmi vodijo ; ž b n a, sing. gen. žene, kiizm. 108: je karan od njega za volo Ilerodiašojce, žene Filippa; kiizm. 145: spoumente se z Lotove žend; kiizm. 221: kraj je vzčo od cejne z zndnjom svoje ženč; kiizm. 307: ne doteknoti se žen d; kiizm. 308: odvezan si od žend; kiizm. 277: možjd so ta nihdli prirodjeno živlejnje žend; kiizm. 354: je mouž glava žend; kiizm. 344: porodjenoga z žend; predge: boga molijo za svoje žene i otrouk zdravje; sing. instr. ženouv, kiizm. 104: ka bi se zapisao z Mariov sebi zaročenov ženo u v; kiizm. 309: razloček je med ženouv i med ddvojkov; kiizm. 267: pridouči Felix z Druzillov ženouv svojov; kiizm. 451: stao je te pozoj pred tov ženouv; plur. dat. ženam, kiizm. 248: gučali smo vkiip spravlenim žendm; kiizm. 360: na pomoč boj onim žendm; plur. instr. ženami, kiizm. 102: blažena siti med ženami; kiizm mik. 97 i 109 i mol. 88: blagoslovlena si med ženami. c) U kajkavštini. U Kajkavaca u tih riečih naglas na zadnju slovku skače na¬ vadno u sing. gen. loc. i instr. i u plur. gen., gdje se megju krajnja dva suglasna uoieče e blagoglasja radi: sester, mekel, koje se e veoma riedko mienja na a: devojak. U ostalih padežih biva to riegje. I tuj u plur. gen ne dolazi nastavak a, ali za to se go¬ vori često ih nastavak uzaimljen valjda od adjektiva: meklih, sestrih. e u sing. gen. i loc. ne glasi se tuj kao u Kranjskoj uzko nego otvoreno mnogo nalik na kranjsko e u zadnjih slovkah. — U plur. instr. kad stoji s predlogom ima " na a u ami ne samo u ovih nego i u drugih riečih na a n. p.: z vodami, z žlicami, z vilicami, s korpami, s svedočbami, s klučenicami, s knigami, s postelami, z molitvami itd. inače: vodami, žlicami, vilicami, korpami, svedoč¬ bami, klučenicami, puškami, knigami, postelami, molitvami. sing. plur. nom. gbra voc. gbra acc. gbru riegje goril gen. gbre i gore (gore) dat. gbre riedje gore i gbri loc. gbre i gore (gore) i gbri instr. gbrum, gonim, goru, goro gbre gbre gbre riegje gore gor i gbrih goram, riegje goram gbrah i gorah, goraj (goraj) gbrami, a kad dolazi s predlogom: z gorami. 150 M VALJAVEC, Ovo potvrgjuju svojim načinom štampane knjige, iz kojiL. nje- koliko primjera ovdje dodajem. d b c a, sing. gen. d e c e (perg. 4: ako prež d e c c e i prež od- vitka umrje . . ako d e ec e il odvetka ueima) zagr. IV/1. 75: da bi listor tuliko spota pregonov krivic i muke od nezahvalne decb svoje trpeti ne morali; zagr. V/l. 28: bil je greh decb njegove preveč velik; zagr. V/2. 67: kuliko bi do sada ljudi na svetu bilo ? stanovito kruto malo i to ne samo stareh nego i maljahne d e c e; zagr. V/2. 77: tak se naj reče od decb i priatelcv; zagr. V/l. 287: da ga vsega blaga i decb mentuje; zagr. V/l. 119. 146 itd. dbba, sing. gen. dobe (perg. 1: od one dobe vse plemenitoče počietak od kralja skupa složen stoy; perg. 17. 35: do te dobe; perg. 19: do te dobe, perg. 74: od se dobe, perg. 39: nezrele dobe deca; perg. 37: deca nezrele dob§; perg. 35: dyete ne- vremenne dob§) krajč. 276: od se dobč; mul. 192: zate dobč; zagr. V/2. 75: hercežica uajlepše dobb; gasp. 1/592: vse krščan¬ ske izvuči se dobrote zvrhu d o b e svoje; sing. loc. dobe (perg. 17: po ke dobe; perg. 37: jer se one v toj dobe mogu z dru¬ gimi pravdati.) (dvdjnja, sing. gen. dvoj nje, perg. 70: dvojnje). gbra, sing. gen. gore zagr. IV/1: valjajuči se pako od vrhunca gorb ne samo sneg nego i zemlju i kamenje je on globus pobiral; zagr. IV/1. 246: da bi ga iz vrhunca gore dolle naglavce hitili; zagr. IV./1. 277: Sara zagledavši sina Izaka nazad živoga dojdu- čega iz gore veliko veselje je počutila; zagr. V/l. 119: iz vrhunca jedne visoke gorb; sing. instr. g o rum, zagr. IV/1. 265: kotero (ljudstvo) je pod g or um ostavil bil. grbza, sing. instr. grozum; perg. 71: z grozuum i strašeniem šerega nje nazaj odženuu; plur. acc. groze, perg. 86: ako mu se nye (= uije) byl običaj inda zbyati ili grozee na konec prina¬ šati; (ibid. ako se je i inda groze navadil zvršavati.) grožnja, sing. instr. grožnjum, gasp. 1/709: mladenec niti suzami, niti prošnjami, menje z grožnjum genjen na vsa ponižno odvrne materi; gasp. 1/975: spominam se s strašnum grožnjum. (kbčba, [kecba] sing. gen. kečbe, perg. 79: s koterim v ta- kovom dugovani nikakve „kegbe“ ne imal. — Ove rieči od na¬ roda nišam čuo a čitao sam ju samo u Pergošiču.) loža, sing. gen. lože, gasp. 1/640: kvar zbog požgane od sebe lozč vučinjen napunoma jest naplatil; plur. loc. ložah, mat. 289: najdeno bilo je od jagrov vu ložah dete jedno . . . koje vu lo- PKINOS K NAGLASU U (no Vo)gLOVENSKOM JEZIKU. 151 zdh od jedne vtičice pri dajan o bi bilo . . a na istoj strani i ]<5zah: sumlite si jednoga rodjenoga vu ldzah človeka. mbja, mbdža, sing. gen. medže, perg. 81. 86: kako se vu kraljev dvor imaju pošiljati pernje z gracke „m e g j e e“ stola; (perg. 5: idu v gracke megje stol; perg. 57: gracke megje špaan; perg. 10: „mege; plur. gen. medž, perg. 5: za vseh grackyh m c g; perg. 1. 60: za kotaarjev i m e g- opravljanie.) mbšnja, plur. acc. mošnje, mat. 217: vse mošnje i ormare pune imaju zlata. nbga, sing. gen. noge, gasp. 1/716: navučitel zbog rti n jene noge težko dostiže odhajajučega; gasp. 1/720; človek zbog ra¬ njene noge svoje jahati be navaden; sing. instr. n o gum, zagr. IV./l. 268: po kojem (grobu) jeden zmegj oneh mladencev vudril je z nogbm; gasp. 1/705: ne boječi se da bi ob kamen greha vudril z nogiim svojum; gasp. 1/45: po kojega sredini suhum n ogli m Izraelci srečno prejdu; mat. 806: niti n o gum čez od¬ prta vrata vu cirkvu koračiti se ne pouffalo. osa, sing. gen. ose, zagr. IVO. 145: buduči jen krat odjednb o s e pičen. 5 v ca, plur. gen. ovec, perg. 48: o vi e c; reš. 35: ovac. (p h ruja (?), sing. acc. pernju, perg. 10: ako je koteri človek „perniti“ bil počel, a 63: perniu = prnju (?); sing. gen. per¬ nje; perg. 5: za volju opravljenia svoje pernje; perg. 10: ništor ne more p e r n j e ni oddati za peneze ni kupiti . . . dokle bi išče ne bil one pernje na konec prinesel; perg. 59: sebe od pernje oslobody [11. 16. 24. 28. 43]. — Ove rieči od naroda nišam ni- kada čuo te ne znam pravo, glasi li se pernja ili prnja. Miklošič lex. sub. n (ir. tii ima prnja, ali Kuzmič, koji pred samoglasnim r ne piše e (do erčti) ima 156: zgoudila se je pa pernja (