KRALJEVINA JUGOSLAVIJA UPRAVA ZA ZAŠTITU Klasa 72 (6) INDUSTRISKE SVOJINE Izdan 1 Juna '1932, PATENTNI SPIS BR. 8893 Officine Lombarde Apparecchi Di Precisione O. L. A. P. Soc. an., Milano, Italija. Postupak i uređaj za iznalaženje podataka za gađanje, potrebnih za gađanje na metu u vazduhu, a pomoću naprava za računanje. Prijava od 28 jula 1930. Važi od 1 jula 1931. Traženo pravo prvenstva od 29 jula 1929 (Italija). Poznate su upravljajuće sprave za mehaničko vođenje paljbe protiv vazdušnih meta, koje radi iznalaženja potrebnih podataka za gađanje predstavljaju prostorno putanju mete ili pak koriste projekcije, koje se dpbijaju u horizontalnoj ravni (ra stojanje po karti), ili se potrebne odredne veličine sračunavaju mehanički ili elektromehanički pomoću mehanizma za računanje po naročitim obrascima. Pri tome u većini slučajeva biva pretpostavljeno, da meta leti u pravoj vodoravnoj putanji, jer bi uzimanje u obzir promena visine pri kosom letu imalo za posledicu prilično komplikovanje mehanizama za računanje. Pronđazak rešava zadatak pomoću mehaničkih i optičkih naprava za računanje takođe i za opšti slučaj proizvoljnog kosog leta, pri čemu se čini samo jedna pretpostavka, da meta i po veličini i pravcu zadržava nepromenjenu brzinu, koju je imala u trenutku paljenja topa, pa do susretanja sa zrnom. Ovo se po pronalasku postiže time, što na osnovu veličina koje bivaju merene pomoću neprekidnog po-smatranja mete, najpre biva neprekidno iznalažen položaj ravni leta, koja je određena pravcem leta i mestom posmatranja u odnosu na svaki trenutni pravac mete, kao i položaj metine putanje u ovoj ravni, zatim nišanjenje unapred u ovoj ravni i najzad odavde njegove komponente, koje odgovaraju osnim obrtanjima topa, bivaju određene optičko mehaničkim putem. Na nacrtima je pretstavljen jedan primer izvođenja pronalaska. U sl. 1 je perspektivno postavljen položaj metine putanje i njenih odrednih veličina. SI. 2 je naprava za iznalaženje položaja ravni leta i ugaone brzine u ravni leta. SI. 3 pokazuje napravu za neprekidno grafičko iznalaženje ugla preseka između metine putanje i pravca mete. SI. 4 pokazuje napravu za iznalaženje brzine mete iz njene poprečne komponente i njenog pravca. SI. 5 je oblik izvođenja naprave za iznalaženje položaja metine putanje u odnosu na tačku posmatranja i iznalaženje položaja susretne tačke na ovoj metinoj putanji. SI. 6a pokazuje jedan primer izvođenja naprave za optičko-mehaničko pretvaranje nišanjenja unapred, koje pada u ravan leta, u ugaone veličine koje odgovaraju kretanjima upravljanja topa. SI. 6b pokazuje presek po liniji A A iz si. 6a, a si. 6c presek po liniji B-B iz si. 6a. U sl. 1 je O mesto posmatranja (odn. top) WP0 Ps putanja lete, OWPo Ps ravan leta, OPo P’o ravan mete, W tačka preokreta (podne žna tačka upravne K iz mesta posmatranja O na putanju mete). Kje najkraće rastojanje mete, P0 je trenutno mesto mete, Xo je odgovarajuće rastojanje, Psje susretna tačka, xs je pripadajuće ra stojanje susretne tačke, 2’0 je visinski ugao ka meti P0, a 2S je visinski ugao ka su-susretnoj tački Po. Ugao OP0 Ps = A ugao preseka između putanje leta W, P0> Ps i Din. 30. pravca mete O, Po za trenutno mesto mete Po mereno u ravni mete, koja je određena tačkama O, W, P0 i Ps. Ako sa Qo obeležimo ugao preseka između vertikalne ravni (ravni leta) položene kroz putanju leta W P0 Ps i ravni (ravan mete) položene kroz tačke OWPoPs, sa co brzinu promene ugla WOP0 = To i WOPo = Ys, mereno u ravni mete, i najzad sa Wo i te', ugaone brzine, koje se do-bijaju projekcijom pomenute ugaone brzine i£)y na horizontalnu i na vertikalnu ravan, onda postoje sledeči matematički odnosi: „ wo ■ cos 2 <»y2 — (f»o , COS -,y -(- 0,v Tako su pomoću w0 i -o određeni ugao Q0 , dakle položaj ravni leta u odnosu na svagdašnji pravac mete, i ugaona brzina ravni leta. Metina brzina v = P0 Q.ima u ravni leta obe komponente RQ_ u pravcu metine linije i jednako promeni rastojanjau jedinici vremena, i PoR=Vj, poprečno na pravac mete i jednako proizvodu ugaone brzine co^ i odstojanja Xo Ova druga komponenta obrazuje se pravcem brzine ugao QPo R = đx Y0 =/?o —90o. Vrednost koja treba da se odredi iz jedno za drugim sledujućih merenja odstojanja, i proizvod (&yx0 ), koji se dobija iz merenog odstojanja Xo i u-gaone brzine ., Matematičko posmatranje daje naime, da tangenta na krivu, koja biva dobivena, ako 1 se recipročna vrednost —— u pravouglom 2(0 y koordinantnom sistemu po funkciji vremena t u tački, koja odgovara trenutnom položaju mete, ove krive obrazuju se pravcem y-ose ugao Yo koji pripada ovoj metinoj tački. Pri određivanju brzine v mete iz />, i Y0 biva osim toga dobivena vrednost dx dt Osim toga može pomoću ugla Y0 i odstojanja x0 u svakoj trenutnoj metinoj tački biti dobiven pravougli trougao OWP0 , koji daje odstojanje K i dužinu leta WP0 . Poslednjem je dakle poznato i, pošto je v već iznađeno, trajanje To leta mete od tač ke W do metinog mesta P0. Ako je trajanje leta mete od W do tačke Ps jednako ts , to je Po Ps v (ts — t), i ako je Ps mesto susreta, to je razlika vremena (ts —to ) jednaka vremenu t leta zrna, koje po tablicama za gađanje pripada rastojanju Xs = OPs i ugao Po OPs = Ys — Y0 jednak je nišanjenju unapred A., koje pada u ravan leta. U si. 2 predstavljena naprava pokazuje durbine za viziranje 1 i 2, koji na poznat način služe za praćenje mete po strani i po visini, budući da durbin po strani (vi sini) pomoću ručice 3 (9) biva upravljen na cilj i pomoću ručice 6 (12), tako podešava točkić 7 (31) tarućeg mehanizma 8 (14), da metina linija neprekidno sleduje meti po strani (visini). Pomeranje tarućeg točkića 7 odn. 13 tada je proporcionalno horizontalnoj odn. vertikalnoj ugaonoj brzini mete K)0 odn. ta-,. Horizontalna ugaona brzina w0 biva dovedena kosinusnom mehanizmu 15 za množenja na po sebi poznat način, koji ovde nije predstavljen, koji s druge strane od osovine 5 obrazuje o-brtni ugao visinske osovine 11 oba durbina, dakle dobija visinski ugao 2° ka meti i neprekidno obrazuje proizvod (to,, .sosl’o ). Poslednji biva doveden stvarnoj napravi za iznalaženje £>0 i «>,, budući da klizni deo 16 proporcionalno ovoj vrednosti biva pomican iz sredine kotura 21. Upravno na pravac kretanja ovog kliznog dela biva drugi klizni deo 17 pomeren proporcionalno vertikalnoj ugaonoj brzini coy. Svaki od oba klizna dela ima po jedan prorez koji je postavljen poprečno na svoj pravac kretanja; oba ova proreza vode čiviju 18, koja po gornjim formulama predstavlja krajnju tačku vektora ugaone brzine to koja 7» leži u ravni leta. Civija vodi sa svoje strane zupčanu polugu 19, koja je po koturu 21 radialno pomerljiva i pri svome podešavanju osim njenog pomeranja izvodi obrtanje kotura 21 za ugao , koji pomoću točkova 22 i osovine 23 biva dalje odvođen. Radialno pomeranje zupčane poluge 19 proporcionalno to biva pomoću čeonih i kupastih zupčanika 20 uzeto i dovedeno diferencijalu 24 za povratno postavljanje, pomoću kojeg uticaj obrtanja kotura na co na poznat način biva onemogućen; osovina 25 odvodi dalje vrednost co„ 7 • Da bi se mogla uključiti slučajna odstu- panja, koja se prouzrokuju usled mehaničkih ili mernih grešaka pri podešavanju krajnjih tačaka vektora može u datom /P slučaju u napravi po si. 2 ova krajnja tačka, umesto čivijom, koja je vođena pomoću proreza, biti predstavljena presekom dvaju konaca nošenih kliznim delovima 16 i 17. Podešavanje kliznih delova ne utiče pri tome neposredno na dalje članove, koji su predviđeni za izračunavanje veličina nišanjenja unapred. nego biva pomoću one presečne tačke tako pokrivena jedna belega, da ona ne sleduje manjim ot-stupanjima podešavanja presečne tačke konaca, koja potiču iz slučaja. U si. 3 je pokazan jedan oblik izvođenja naprave za neprekidno iznalaženje presečnog ugla izm -đu metine putanje i metinog pravca. Sa o-sovine 25 iz si. 2 uzeta vrednost a>^ biva dovedena cilindru 33 krivine, koji pomoću odgovarajućeg žleba i njime vođene čivije 35 pretvara obrtanje cilindra, koje je proporcionalno prema u pomeranje zupčane poluge 36 koje je proporcionalno sa -----• Ovo pomeranje biva uzeto pomoću Z CDy zupčanika 37 i dovedeno vretenu 38, koje pomera matricu 39, koja je snabdevena sa pisaljkom 40. Traka za obeleževanje 41 biva napr. pomoću kakvog sahatnog meha nizma 42, sa ravnomernom brzinom pome-rana upravo na pravac kretanja vretenove matrice 39. Pisaljka 40 opisuje tada gore pomenutu krivu 28. Radi iznalaženja nagiba tangente ove krive predviđen je providni lenjir 48, koji može biti tako pomeren i oko svoje ose obrtan, da kroz najzad u-crtanu krivinu tačku, koja inače matematički posmatrana predstavlja paraboli, proizlazi i istovremeno uzima pravac tangente u ovoj tački. Obrtna osa lenjira poslovljena je na kliznom delu 47, koji preko ručice 45 pomoću vretena 46 može biti pome-ran upravo na pravac kretanja trake. Istovremeno lenjir može biti obrtan polazeći od ručice 55 pomoću točkova 56 — diferencijala 54 — osovine 53 i dalje preko zupčanika 52, koji je postavljen na kliznom delu 47, i koji se po osovini 53 može po-dužno pomerati, kao i pomoću zupčanika 51 puža 50 i segmenta 49 puževog zupčanika. Obrtni ugao lenjira u odnosu na pravac kretanja trake daje ugao To, koji biva odvođen sa osovine 57. Za neprekidno iznalaženje ugla T0 izjed nog podešavanja pravca lenjira 48 predvi đena je sledeča naprava: Obrtanje proporcionalno sa m biva upućeno sa osovine 25 ka mehanizmu pomoću trenja (in-tegratoru) 59, čiji točkić 58 biva pomican proporcionalno sa co^ tako, da integrator na po sebi poznat način neprekidno obra zuje integral ^ dt, koji pomoću zupčanika 60 u diferencijalu 54 biva algebarski dodavan početnoj vrednosti ugla y0 koja je podešena pomoću ručice 55. U si. 4 multiplikacioni mehanizam 61 proizvoljne izrade obrazuje neprekidno proizvod Vj = a> x0 iz vrednosti co i x0 /• / proporcionalno ovoj komponenti od u biva klizni deo 62 pomican iz središta kotura 72. Klizni deo 62 nosi vreteno 63, čija na-vrtka 64 sa osovine 67 može biti pomicana pomoću konusnih zupčanika 66 upravno na pravac kretanja kliznog dela 62, dakle odgovarajući pravcu komponente od u. Civija 65 na navrtki 64 zahvata pomoću žleba kliznog dela 62 u zupčanu polugu 70, koja je po koturu 72 radialno pomer-Ijiva. Pomicanje kliznog dela 62 odn. na-vrtke 64 izvodi osim radialnog pomicanja zupčane poluge 70 obrtanje kotura 72. Zupčanik 73 u vidu puža biva obrtan pomoću puža 74 sa osovine 57 i nosi protiv-kontakte kontaktne naprave 69, čiji je sre-dišni kontakt pričvršćen na koturu 72. Kontaktna naprava stavlja na pr. u dejstvo mali ekktromotor 68 tako, da u odgovarajućem smislu obrće osovinu 67, a time pomiče i navrtku 64 dotle, dok je pomoću pomera-nja kliznog dela 62, koji je proporcionalno sa (o x0 i i pomeranja navrtke 64 izve-/ • deno obrtanje kotura 72 jednako uglu Y0 , za koji je pužev zupčanik 73 pomoću osovine 57 obrnut. Tada je hipotenuza tro-ugla ACB proporcionalna metinoj brzini v čiji iznos biva pomoću zupčane poluge 70, čeonih i konusnih zupčanika 71 povratnog diferencijala 75 odvođen i može biti izveden za pokazivanje, dok je pomeranje matrice 64 iz nultog položaja C, odn. obrta nje osovine 67, proporcionalno komponenti cix — Ovo obrtanje biva preneseno na tarući kotur 88 integratora 89, koji obrazuje in-i dx tegral d ^ dt * dovodi diferencijalu 83, gde biva algebarski dodat početnoj vrednosti olstojanja koja je pomoću ručice 82 podešena, merena ili ocenjena tako, da diferencijal 83 tada neprekidno daje trenutno otstojanje Xo od mete. U si. 5 je postavljeno vreteno 104 na koturu 103 i biva podešeno u pravcu vektora svakog olstojanja mete, budući da pužev zupčanik 102, koji je vezan sa koturom, biva obrtan pomoću osovine 57 prema nepomičnom pravcu odnosa za Y0. Na vretenu biva matrica 108 pomerena pomoću povratnog diferencijala 105, konusnih zupčanika 106 i 107 proporcionalno sa x0. Civija vretenove matrice 108, koja pret-stavlja krajnju tačku vektora trenutnog ot-stojanja, pokreće pri svome podešavanju dva klizna dela 109 i 111, koji se mogu upravno jedan na drugi pomerati. Klizni deo 111 biva u pomenutom nepomičnom pravcu odnosa pomeren za iznos, koji je proporcionalan prema dužini K upravne sa tačke posmatranja, koja je predstavljena središtem kotura 103, na metinu putanju, dok je na to upravno pomeranje drugog kliznog dela 109 proporcionalno otstojanju (vt0) svakok trenutnog metinog mesta od podnožja ove upravne (tačka promene). Klizni deo 111 nosi dalje poprečno na svoj pravac kretanja vreteno 112, koje time pomoću kretanja kliznog dela biva pomereno za iznos K paralelno samom sebi prema središtu kotura 123, koje je isto tako podređeno tački posmatranja. Na ovom vretenu 112, koje pretstavlja metinu putanju može navrtka 113, koja je podređena su-sretnoj tački, biti od strane motora 140 pomerena posrestvom osjavine 115 i konusnih zupčanika 114. Civija navrtke 113 zahvata u zupčanu polugu 124 na koturu 123 i izvodi pri pomeranju vretenove matrice, osim pomeranja ove zupčane poluge, obrtanje kotura 123. Obrtni ugao Ys biva doveden diferencijalu 121, koji s druge strane dobija obrtni ugao Y0 kotura 103, obrazuje razliku oba ova ugla i biva doveden napravi 136, koja je opisana pomoću si. 6a, 6b i 6c. Obrtanje osovine 115, proporcionalno pomeranju (v.ts) vretenove navrtke 113, biva dovedeno diferencijalu 117, koji s druge strane dobija od tačke 110 pomeranje (vt0 ) kliznog dela 109 i o-brazuje razliku v (ts —10 ). Ova vrednost biva dovedena mehanizmu 118 za delenje proizvoljne izrade, kop osim toga dobija vrednost o i neprekidno obrazuje veličinu (ts —I© ). Ova biva prenesena na diferencijal 138, čiji središni točkovi stavljaju u dejstvo kontaktni uređaj 139, koji upravlja motorom 140. Otstojanje vretenove navrtke 113, koja je podređena susrelnoj tački, od središta kotura 123, koje pretstavlja mesto posmatranja, biva kao pomeranje zupčane poluge 124 preko čeonih konusnih zupčanika 125 —povratnog diferencijala 126 — dovedeno vretenu 127, koje pomera klizni deo 128 proporcionalno ovom otstojanju xs. U vodilji ovog kliznog dela može se zupčana poluga 129 pomerati upravno na pravac kretanja kliznog dela. Pomeranje zupčane poluge biva izvedeno pomoću koturića 135, koji se priljubljuju uz krivinsko telo 133, koje pretstavlja, po tablicama gađanja, funkciju vremena leta od razdaljine susretne tačke i visinskog ugla ka meti. Time što kolurić sa kliznim delom 128 biva pomican proporcionalno odstojanju xs i što krivinsko telo 133 biva obrtano pomoću osovine 134, koja dolazi sa naprave 136, u zavisnosti od visinskog ugla 21s. biva pomerena zupčana poluga 129 proporcionalno vremenu r leta zrna koje pripada otstojanju xs, vodeći računa o visinskom uglu susretne tačke. Ovo pomicanje biva od strane zupčanika 130, koji je smešten na kliznom delu 128 i koji je pomerljiv po osovini 131, uzeto i sa osovine 131 upućeno ka diferencijalu 138. Dokle obrtna kretanja osovina 131 i 137 otstupaju jedno od drugog, uključuje kontaktna naprava 139 motor 140 tako, da nastaje v pomeranje navrtke 113 za podešavanje. Čim je postignuta jednakost oba obrtna kretanja, deo 113 za podešavanje predstavlja odgovarajuću susretnu tačku za trenutno metino mesto, koje je pretstavljeno pomoću člana 108. Tada je pomeianje zupčane poluge 124 proporcijonalno otstojanju xs susretne tačke, dok razlika obrtnog ugla oba kotura, koja je obrazovana diferencijalom 121, odgovara nišanjenju unapred A u ravni leta. U si. 6a, 6b i 6c biva radi podešavanja visinskog ugla durbin 150, kao celina pomoću puževog pogona 152 oko vodoravne ose a—a, koja prolazi kroz presečnu tačku M obeju obrtnih osa prizme 154, neprekidno obrtan oko ovog visinskog ugla. Time biva postignuto, da između prvobitno vertikalne obrtne ose —m glave durbina i vodoravne obrtne ose kružnog lučnog dela 116 bude podešen ugao 90°—2"0. Prizmi 154 bivaju dodeljena dva kretanja za podešavanje radi zasecanja belege 143, koja je pomoću ručica 167 i 163 na delu 116 pomerena za ugao Ay. Pomoću ručice 167 biva prizma sa gornjim delom 153 oko ose m—m preko povratnog diferencijala 166 kupastog zupčanika 165, segmenta kupastog zupčanika 164, koji je pritvrđen na delu 153 glave, obrnuta za bočni ugao nišanjenja unapred /\_cp i pomoću ručice 163 oko ose c—c preko povratnog diferencijala 162 i 161, čeonih zupčanika 160, segmenta 159 konusnog zupčanika, segmenta 158 konusnog zupčanika, koji je oko dela 153 glave slobodno obrtan, segmenta 157 čeonog zupčanika, koji je vezan sa 158, čeonog zupčanika 156, čija je o-sovina smeštena na delu 153 glave, kupa-stih zupčanika 155, obrnuta ža visinski u-gao 2S ka susretnoj tački. Ako u datom slučaju visinski uglovi nišanjenja unapred budu za sebe preneti na top, to obrtanje 2S biva dovedeno diferencijalu, koji s druge strane dobija ugao i neprekidno obrazuje razliku A^"- Naprava za podešavanje belege 143, koja je podređena susretnoj tački, sastoji se iz kružnog lučnog dela 116, koji se oko svoje obrtne ose Mp0 od ose 141 obrće za ugao 0 o prema (vertikalnom) položaju odnosa. Deo 116 obrezuje vodilju za klizni deo 142, koji nosi belegu 143, koja je podređena susretnoj tački. Radi podešavanja ugla Ar biva odgovarajući pomeren klizni deo od puževog pogona 149 preko povratnog diferencijala 148, čeonog zupčanika 147, čeonog zupčanika 146, koji je slobodno obrtan oko osovine 141, kao i preko čeonog zupčanika 145, zupčanika 144 i zupčanika kliznog dela. Obrtanje ručica 163 i 167 koja su proporcionalna Us i AfjP mogu na po sebi poznat način biti prenesena na topove. Isto tako mogu po poznatom načinu iz dobivenih odrednih delova za susretnu tačku drugi podaci gađanja kao ugao postavljanja 1 tempiranje metka biti određeni i topovima dovedeni. Najzad primećujemo, da se naprave, koje su na nacrtu radi preglednosti odvojeno predstavljene, u praksi najbolje udružuju u jednu jedinu napravu, koja time biva upo-trebljena kao centralna komandujuća sprava za upravljanje paljbe. Patentni zahtjevi: 1. Postupak za iznalaženje podataka za gađanje, potrebnih za gađanje na metu u vazduhu, a pomoću naprave za računanje naznačen time, što pomoću ove naprave na osnovu veličina, koje se mere po moću neprekidnog posmatranja mete, naj-pre položaj ravni leta, koja je određena pravcem leta i mestom posmatranja u od nosu na trenutni pravac mete, kao i položaj metinog puta u ovoj ravni, biva neprekidno iznalažen, zatim biva izračunato nišanjenje unapred u ovoj ravni i najzad o-davde njegove komponente, koje odgova raju osnim obrtanjima topa, bivaju određene optičko mehaničkim putem. 2. Komandujuća spreva za izvođenje postupka po zahtevu 1 naznačena time, što je predviđena naprava (33—40) za neprekidno obeležavanje recipročnih vrednosti ugaonih brzina metine linije u ravni leta u zavisnosti od vremena i u vezi sa time mehanički član (48), koji se može podesiti u tangentni pravac prema krivoj ucrtanoj po menutom napravom (33—40), u svakoj po-slednjoj tački, čiji (članov) položaj odgovara presečnem uglu između metine putanje i metinog pravca, koji ugao služi kao pomoćna veličina za izračunavanje nišanjenja unapred, pri čemu u datom slučaju za automatsko i neprekidno iznalaženje ovog prosečnog ugla raspoređen još jedan inte-grator (58, 59) osim pomenute naprave (33—40) i podešljiv mehanički član (48) tako, da taj integrator integrira ugaonu brzinu od jednog proizvoljnog trenutka i integral se algebarski dodaje presečnom u-glu, koji pripada ovom trenutku. 3 Oblik izvođenja komandujuće sprave po zahtevu 4 i 2 naznačen lime, što je sa jednim koturom (72), koji se može obrtati odgovarajući grafički iznađenom presečnom ugiu, tako vezan klizni deo (62), koji se može pomicati ka koturovoj osi odgovarajući poprečnoj komponenti metine brzine u ravni leta tako, da spojni član (65) pomoću svog pomeranja ka koturovoj osi daje stvarnu mefinu brzinu, kao što i pomoću svog pomerania upravno na pravac kretanja kliznog dela (62) daje trenutnu promenu metinog otstojanja, odakle u dalom slučaju pomoću integratora (88,89) od proizvoljnog trenutka biva neprekidno automatski iznalaženo metino odstojanje s obzirom na otstojanje koje postoji u tom trenutku. 4. Komandujuća naprava za izvođenje postupka po zahtevu 1 naznačena time, što se pomoću mehaničkog člana (108), koji se pomera u odnosu na tačku, koja je podređena mestu posmatranja, odgovarajući trenutnom metinom otstojanju i koji se obrće ka nepomičnom dotičnom pravcu koii je podređen metinoj putanji, odgovarajući svakom prosečnom uglu između metine putanje i metinog pravca, dve upravno jedna na drugu vodilje (klizni delovi) (109, 111) tako podešavaju, da prva (109) daje najkraće otstojanje mete, a druga (111) daje otstojanie svakog trenutnog metinog mesta od njegovog položaja pri najkraćem metinom otstojanju (prekretna tačka) i što paralelno ka prvoj vodilji (109) dalji član (113) zavisno od kontaktne naprave, na čije reagovanje utiče u smislu suprotnih dejstava trajanje metinog leta, koje je proporcionalno razlici između otstojanja ovog člana od tačke, koja odgovara prekretnoi tački (W) i pomeranju druge vodilje (111) i na čije reagovanje utiče vreme leta zrna, koje odgovara otstojanju ovog člana (113) od tačke, podređene mestu posmatranja, biva tako upravljan, da ie njegovo otstojanje od tačke ove vodilje koja odgovara trenutnom metinom mestu, proporcionalno vremenu leta zrna, koje je po tablicama gađanja potrebno za susret sa metom, i što se najzad upotrebjuje podešavanje člana (113), koji je upravljan pomoću kontaktne naprave (139), sa po sebi poznatim sretstvima za mehanično iznalaženje otstoianja susretne tačke i nišanjenja unapred u ravni leta. 5. Komandujuća sprava za izvođenje postupka po žahtevu 1 naznačena time, što je kružni deo (116), koji se može obrtati oko prečnikovog pravca, raspoređen obrtno za ugao koji je obrazovan od metine ravni i ravni leta, ka nepomičnom odgovarajućem položaju i na ovom delu (116) je pomerljivo raspoređena belega (143), koja odgovara nišanjenju unapred u ravni leta, i što se svestrani durbin (150) po sebi poznatog načina dejstva, može u odnosu na obrtnu osu dela (116) tako podesiti. da kretanja, koja su dodeljena njegovoj pokretnoj ogledalnoj površini glavinoj prizmi (154) radi izvođenja koincidence između podešene belege (143) i njenog ukr-štenog konca, odgovaraju nišanjenju unapred u horizontalnoj ravni i visinskom uglu ka susretnoj tački, i što dalje u dalom slučaju ugao nišanjenja unapred u vertikalnoj ravni biva neprekidno mehanički obrazovan i dalje upućivan kao razlika između ovog visinskog ugla i trenutnog visinskog ugla ka meti. >4 dp d tent broj8893. Ps % •mm TTj. . ■ - -■ ■ ■ ' ■ ■ • ' • ... . • •. . - • ■ 1 . / ■ ' -‘i ' . " t ' ■ ; 'r • It ■ O'-? ■ " . ■ ■ ' ' ■ ; r - , ■ ■ • ; : ■ , - Adpatent broj 8893, /St J2 ! GC Adpatent troj 8833< 83 H ~l*icr. 4- . - ' '1 ■ ! ■ \ . ’ ' ■ 1 .. . : , "■ ■ 1 ; - , ■ ■ . .T- .. 'V. ' ' ■ . . ■ •