KRALJEVINA SRHA, HRVATA I SLOVENACA
UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 37 (2)
INDUSTRIJSKE SVOJINE IZDAN 1. FEBRUARA 1924.
PATENTNI SPIS BR. 1721.
Emil Pfeiffer, Stuttgart.
Spajanje drva.
Prijava od 30. septembra 1921.	Važi od 1. aprila 1923
Pravo prvenstva od 12. novembra 1919. (NemaČka).
Predmet pronalaska sačinjava spoj od drva, naročito za ? go ta vij atije stemica ili tlačnica kao i za izvedbu uzanih (čvornih) veznica za konstrukcije kanaća i t. d.
Tim svrhama služeče spojno sredstvo sastoji se iz vilice u obliku slova U zgotovljeno iz plosnog željeza, koja je pomoću obostranog usadjenja u drveta, koja valja spojiti, ti stanju, da prenoći nastupivše sile zakonu primjereno.
U priležećim nacrtima predočeno je tikovo spajanje drva i prikazuje: slika 1 vilicu oblika U u perspektivnom pogledu, dok slike 2 do 28 predočuju niz primjera primjenjivanja.
Kako slika 1 ptkazi je, sastoji se spojno sredstvo iz vilice oblika U. koja je zgotovljena iz plosnog željeza i imade poprečnu zavornim a uz dva kraka b. Ta se vilica može upotreoiti na različiti način, primjerice na taj natin, da se poprečna zavornica a usmjer-njuje po uzdužnom pravcu vlakanaca, dok oba kraka b uzdužna vlakna okomito režu, kako je to slučaj po slikama 1 do 10. Mom se ali i obratno krakovi usmjerniti u pravcu drvnih vlakna, dok poprečna zavornica okomito vlakna reže (slike 11 do 28.)
Slika 2 jeste uzdužni pogled vodoravnog spoja steziiic*\ Slika 3 pogled odozgo od tog i slika 4 presjek po crti A—B, dok slika 5 predočuje prorez sa snimljenim prednjim uzdužnim gredama.
Trema tnj izvedbi namješten je otvoreni stremen (vilica) tako, da njegovi kraci b uzdužna vlakna okomito režu. Poprečna zavor-
nica a medju kracima b služi tomu, da stvarno poprimi momente vrtnje nastupivše u kracima uslijed ekcentričnog djelovanja tereta i da tako izluči zakretanje krakova h. U tu svrhu zadobiju komadi za nasedi.nje a i steznice e' okomite raspore d, u koje se kraci b nasuprotne ulože.
Steznice se skupa drže pomoću vijaka e sa steljsama na pero/c.
Valja li krakove b zarad širine steznice napraviti duljima, t > se može U—vilica, kako to slka U predočuje, proviiiti sa daljnom zapornom prijevornicom j'.
Poto ija je providjena s urezima </ tako, da se može u krakove b uložiti i na istima premieati. Učvrsna prijevornica f pri krsti so ili se eventualno usadi na gredu c pomoću valjka ili eksera i (dika 5 lijevo). Na taj način ona je u stanju, da stvarno poprimi momente vrtnje, koje joj valja prenes ti.
U slučaju da steznice imadu biti još šire i da prema tome valja krakove b U—vilice napraviti duljima, to valja za popriinanjts na-stupivših momenata vrtnje kao u slici 7 predvideti kroz krake b prolazeće oktuglo prutove h. Okrugli prutovi h mogu se jošte na c-bim stranana plesno skovati, kao po slici 8 lijevo, ili se na krakove pričvrste uglovi k koji ti.kodjer mogu biti iz krakova izdignuti. Strše i dijelovi h ili k ul 'že se izmedju nutarnjih ploha drva.
Ne treba li da su vilice vidljive, to se one mogu, kako to slike 9 i 10 u uzdužnom po-
Dln. 3.
gledu i presjeku pokazuju, meclju drvima c,
potpuno usaditi.
Ta će izvedba doći do uporabe naročito kod takovih drvenih konstrukcija, kod kojih su željezni dijelovi izloženi razaranju, kako je to primjerice slučaj pri gomilanju kiselina ili u kemičkim tvornicama pri razvijanju plinova ili para.
Vijci e služe jedino kao spojui vijci i pro-vidjeni su sa steljkom na pero k ili si., kako bi drva pri usušivanju ili bubrenju postojano tijesno medjusobno priležala.
U—vilica može takodjer umjesto iz jednog komada, biti zgotovljena iz dvaju dijelova, kako to prikazuje sl. 1 a. To imade svrhu da — ako prorezi za prijem krakova h ni-jesu primjereno smješteni — se potonji primjereno prorezima dadu pomicati, dvodjelna prijevornica a spojena je pomoću brazda, u-reza ili si., da se uzmogne oduprijeti zakretanju u'stranu.
Jednu od tog različitu vrstu primjene U— vilice prikazuje slika 11 u uzdužnom pogledu. Slika 12 jeste presjek od, tog po crti E—F. U tome slučaju služi, protivno slikama 1—10, prijevornica a U—vilice za prenašanje sila, dok kraci b služe za poprimanje momenata vrtnje. Da uzmognu ove momente vrtnje bezprikorno poprimiti, pričvrste se kraci pomoću vijaka na drvima ili se na kracima b namjene okomito izbočeni dijelovi 1, koji se prilegnu izmedju drveta e. Pri tom su kraci b U—viljušaka nasuprotne upravljeni. Kraci b mogu se na koji godjer način medjusobno spojiti.
Drugu izvedbu prikazuju slike 12—14 u pogledu sa strane, presjeku i pogledu odozgo, po kojoj su kraci b providjeni sa uzoužnim žljebovima, koji ze ulegnu medju drva c, da poprime momente vrtnje. Kraci sa žljebovima n spojeni su s obih strana pomoću vijaka ili eksera jošte sa drvima. Umje-to izbočenih dijelova 1 (slika 11 i 12) ili žljebova n mogu kraći b posjedovati i isklepane rese n (si. 16 —18), koji se isto tako ulegnu medju drva e, da poprime nastupivše momente vrtnje. U sliaama 19—28 predočena je jedna konstrukcija kanaća u drvu uz primjenu U—vilice. Slika 19 pokazuje jednu konstrukciju kanaća sa raznim čvorovima. Slika 20 je horizontalni prerez po citi J—K, dok slike 21—24 predočuju čvorove A i B u vjećem mjerilu. Kod te izvedbe smještene su prijevornice a u svrhu prenašanja sila okomito k pravcu vlakanaca, dok kraci b, b služe za poprimanje momenata vrtnje.
Iz vodoravnih drva a sastojeći se donji pojas spojen je sa drvetima o, s udešenim na nateg i tlak, koja su opet pomoću drva p’ gornjeg pojasa medjusobno spojena. Srednji
dio donjeg pojasa sastoji se od dvaju' drva' c, dok se vanjski dio sastoji od triju drva (slika 20). Gornji pojas p je dvostruk i stoji u vezi sa dvjema vertikalnim t. Diagonala c jednostavno je smještena medju drvima gornjeg i donjeg pojasa (slike 19—22), dok je diagonala .s dvostruko izvedena i izvana sa gornjim i dolnjim pojasima s, p’ spojena (slike 19, 23 i 24).
Čvor A (slika 21) sastoji se iz na tupo skupa sudarenih drva tlačnog pojasa i tažuog upirača e. Prenašanje tažne sile upirača e na tlačna đmta p uslijedi pomoću osedlanja dvaju podložnih komada q uz primjenu U— vilice. r>a vanjskom kraju upirača s nased-lano je drvo q u jakosti motke p, koje iskazuje kutni izrez r za smještaj drveta p. Za poprimanje sila smještene su medju drvima q i o U—vilice, zapušteno. Kraci b, b stoje sa drvima u vezi pomoću vijaka ili ek.-era.
Slika 23 prikazuje normalnu izvedbu kanalske tačke uz priključak jedne jednostavne i jedne dvostruke diagonale o, s i jedne dvostruke vertikale t na jednoj iz nekoliko drva sastojećoj se steznici c. Pri tom mogu diagonale biti stezni ili tlačni prutovi, dok su u predležećem slučaju vertikale t uzete kao tlačni prutovi. Slika 24 jeste presjek od totia. Pri tom jeste o jednoojelnica, o dvodelna diagonala, t dvodjelna vertikala i e dvodjelna pojasua drva.
Slika 25 predočuje daljnji čvor, koji se sastoji iz jednostavne vertikale u i dvostruke diagonale v uz priključak na steznicu s, do-čim slika 26 prika/uje presjek od toga. Kod kanatskih konstrukcija si. 19—26 upotrenlje-ne su U—vilice p ema si. 27, čiji su kraci 51 do polovice odrezani. Ovaj izrez imade svrhu, da se kod čvorova (slike 23—26) samo prijevornica a obostrano upusti u drva, dok su kraci b samo u jedno drvo upušteni, a na drugom prileže, pri čem se pričvrste pomoću vijaka ili eksera. Kroz polovične krakove b predvidjeni su tek prorezi za pnje-vornice, koje valja s obiju strana upustili.
Ove U—vilice valja u prvotna drva tako upustiti, da vlakna p prime jednolik napon. Polož-j p'ijevornica L—viljušaka poduđiira se s okomicom na raspolovnice kuta vrhovnih drveta.
Da se pri zgotovljanju V—vilice po slici 27 ne dobije nikakav otpadak, uslijedi izre-zanje vilh-e iz plosuih željeza, kako je to predočeno u slici 28.
Opisana U—vilica mogla bi se takodjer u-potrebiti i kod punozidnih nosilaca u drvu.
PATESTNI ZAHTEVI:
1.) Spajanja drva, naznačeno time, da su na spojnim mjestima drva upustene vilice
oblika U sa svrhom, da nastupivše sile zakonu primjereno prenašaju.
2)	Spajanja drva po zahtjevu 1, naznačena time, da je iz jedne prijevornice (a) i dvaju krakova (b,b) sastojeća se U-vilica tako smještena, da ili ta dva kraka prenašaju sile, a prijevornica poprima momente vrtnje ili da obratno prijevornica prenaša sile, dočim kraci, koje valja pričvrstiti pomoću vijaka ili eksera, poprimaju momente vrtnje.
3)	Spajanje drva po zahtjevima 1 i 2, naznačeno time, da je sile prenašajoči dio vilice smješten okomito k smjeru vlakanaca, dočim je momente vrtnje poprimajući dio usmjernjem u uzdužnom smjeru vlakanaca, sa svrhom, da uslijed djelovanja sila nastupivše momente vrtnje besprikorno poprimi i time ukloni zakretanje krakova kao i pojavljenje tažnih napetosti okomito na vlakna.
4)	Spajanja drva po zahtevu 1, naznačeno tim, da je na kracima (b) pomično narojo-štena jedna sa prorezima (g) providjena za-glavna prijevornica, koja je pomoću vij tka ili eksera upošteno pričvršćena da pojača U—vilicu.
5.) Spajanja diva po zahtjevu 1—4, naznačeno time, da zarad pojačanja U—vilice kraci (n) irnadu spojnice (b), koj'e mogu imati na krila nalika ili si. produženja, koja se niedju drva ulegnu.
ti.) Spajanja drva po zahtjevu 1—4, naznačeno time, da su na kracima (b) na reze naliki dijelovi (1, n) pričvrščeni odnosno iz krakova istucani ili da su potonji providjeni s uzdužnim žljebovima (n), pri čem se kraci pričvrste na dvima, dočim se dijelovi (1, n) ulegnu u plohi izmeđju drveta (c), da djeluju suprotno momentima vitnje, koja nastupaju.
7.	) Spajanja drva po zahtjevu 1 i 2, naznačeno time, da su U—vilice na čvorovima na taj način u drva usadjene, da su prenašanje sila posredujući dijelovi (a ili b) smješteni u okomitoj središnici, pomišljenoj iz-medju obih uzdužnih smjerova vlakanaca, da time postignu za oba drva jednako povoljno prenašanje sila.
8.	) Spajanja drva po zahtjevu 1, naznačeno time, da je U—vilica đvodjelno udešena, pri čem se dva dijela prijevornice (a1) dadu pomicati pomoću žljebova (a2) ili merijusobno zahvaćajući!) dijelova, sa svrhom, da se vilica na prorezu dade prilagoditi sa raznim od sebe razmacima.
9 ) Spajanja drva po z; htem 1 i 7, na-z’aćeno time, da kraci (b) irnadu samo polovicu žirine prijevornice (a), da se pri čvorovima mora samo prijevornica obostiano u-pustiti.



đđpđfrent bfoj 772t.
















































,


•I


















S?ćs.Y"
ti ^X’

	^		<'Y; ' ŽŠti	..	i —-— /-
		ff	
- A	_,	 i-	r	. .	^	c
ec J7fY. W.. cc ec J%££§L
A
-j?aMTi.
S ii
■j!r
xr
r

a :•
4---

/
"X“
- f-
I „
-o
-r: i
!

%
\VVv\i
FrffJJ.
C 6^
*70: 73.
£\ y//
Tnl./z.

\

'
/

•


rfcr/d.
c
>
V
/
/
/

r
rr
c

o?	JVćf/f	
	ć?- \\	... -
U	A < ■XN	i
S7?r.r/
&
s?
er





















.... V-



cc O

s4c/ p&tent broj f%2f.
/Id p&tenl broj 1721.
i t cr 26
9
Ff cf - ?L
/YfT. 2*.

Č>'
~j£:.

7
3L
cc
/
er