KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 21 (9) INDUSTRIJSKE SVOJIN E IZDAN 1. FEBRUARA 1926. PATENTNI SPIS BROJ 3426. International General Electric Com&anjf, inc., Sprava za proizvodjenje zvuka. Prijaya od 10. novembra 1924. Važi od Pravo prvenstva od 27. marta 1924. (U. S. A.) New-York 1. marta 1925 Ovaj se pronalazak odnosi na aparate za proizvodjenje zvukova električnom strujom koji odgovaraju originalnim zvucima, a naročito na sprave koje su sad poznate kao glasni aparati za govor. Jedan od predmeta ovog pronalaska jeste: da di jednu spravu pomenute vrste, čime bi se proizvodjenje glasova učinilo sa većom tač-nošću i vernošću nego sa spravama ove vrste, koje su ranije upotrebljavane Dalji predmet ovog pronalaska jeste aparat u kome se običan rog može izostaviti i zvuk proizvoditi spravom mnogo boije nego sa dosad uobičajenim oblikom roga Ovaj pronalazak Što se tiče organizacije i metode rada, najbolje će biti shvaćen iz daljeg razlaganja u vezi sa priloženim nacrtom u kome Je sl 1 izgled u poprečnom preseku jedne sprave konstruisane po ovom pronala sku; si. 2 je vertikalan izgled jednog kraja sprave za izazivanje zvukova i si 3 10 jesu šematički izgledi daljih izmena ovog pronalaska Sprava pokazana u slici 1 i 2 sastoji se iz jedne opne 1 Ironičnog oblika, koja leži u prstenastom vazduMiom procepu, obrazovanom od koncentričnih polnih delova 2 i 3 Oni mogu biti de-lovi permanentnog magneta iii se pak magnetsko polje može proizvoditi pomoću nadražajnog kalema 4 omotanog oko polnog dela 2 Opna 1 ima fianšu 5 na svom donjem delu koja se pruža pod pravim uglcm prema osi, čime se opna postavlja na delu 3 pomoću prstena 6 za učvršćavanje. Vrh opne može biti tako isto utvrdjen U tom slučaju vrli konusa za-ravnjen je i zaravnjeni đeo utvrdjen u sredini da deo 3 klinom 7 koji prolazi kroz deo 3 Opna 1, u mesto da je kruta kao u većini slučajeva aparata za glasne zvukove, može biti vrlo elastična. Ona može biti od kanure 8, kojoj se dovode struje pri čem je taj kalem privezan za elastičan materijal 9 n pr. platno ili guma. Jedan metod koje se sa uspehom upotrebljuje pri konstrukciji opne sastoji se u oblaganju jednog metalnog predmeta sa gumenim cementom, koji se vulka-nizira, u namotavanju kalema preko tog cementa i potom u žarenju celine da bi se vulkani-zirao cement. Pošto je opna 1 potpuno ne magnetna, to ne postoj težnja isto da se kreče jednom ili drugom polu u odsustvu struje u kalemu 8. S toga je elastična, uravnotežujuča sila potrebna za vraćanje iste u njen srednji položaj izmjeđju polova, vrlo mala i osnovna rezonat-na tačka opne može se dobiti na frekvenciji (učestanosti), koja je manja od učestanosti za glasove Kretna snaga tako isto se ravnomer-no primenjuje preko dela đejstvujuće oblasti diafragme, tako da opna teži da vibrira kao celina ne lomeći se pri većim oscilacijama. Ovo su bitne osobine za opnu za proizvodnju jednostavnih zvukova preko cele oblasti Pol 3 ima nekoliko radialnih Žljebova 10, koji omogućavaju izlaz izazvanog zvuka. Dalja karakteristika koja je bitna za zadovoljavajući rad aparata za glasne zvukove, jeste uklanjanje re onantnih vazdušnih komora, □ in. 20. koje se nalaze blizu opne Na primar, ako je prostor iza opne potpuno zatvoren, onda će biti izvesne učestanosti na kojoj će zatvoreni vazduh davati elastične uravnotežujuće sile opni čime se izaziva jaka rezonanciia, kao i druge učestanosti na kojima Će vazduh činiti otpor kretanju opne, tako da će se njena amplituda treperanja jako smanjiti U pokazanoj konstrukciji, usled dugog uzanog vazdušnog procepa prostor iza opne je zatvoren izuzev na spolnoj ivici, te otuda vazduh ne može izlaziti. Cilj je ovoj konstrukciji da se uvede na rezonantna vazdušna dejstva isključe uvo-djenjem radialnih žlebova 11 u polove 2 u cilju adekvatnog vetrenja vazdušnog prostora iza opne Posmatrajmo sad zadatak dobijanja istinskog i korisnog proizvodjenja zvuka iz treperenja male opne. Ako je pr’čnik opne mali upored|en sa X/2t može se pokazati da je s aga, koja ide sa opne u obliku zvučnih talasa, data: (o"' . S! x2 , . , P C—— ergova nasecuadu(l) gde je: C normalna gustina fluida grama u st! m = 2jt f, gde je f učestanost treperenja u ciklima na sekundu ; S celokupna površina opne (obe strane) cm2 x —~ max amplituda treperenja u cm. c. brzina zvuka u fluidu u cm sec. Za gornji primer pretpostavka je : da kružni kotur treperi u slobodnom prostoru Ako pretpostavimo, da samo jedna strana opne može dejstvovati na vazduh, zatvarajući drugu, onda se zračenje zvuka jako povećava jer vazguh ne može kružiti izmeđju prednje i zadnje strane opne. Na osnovu gornjeg rasprostrti zvuk postaje: (ui x2 Pr = C - 8 ----erg/sec... (2) gde.je Si površina izložene strane opne. Odnos jed-načine (l) prema (2). P bez zadnje strane) 27 c2 Si2 ^ P (sa obema stranama) S col S2 Kao primer neka služi ovaj slučaj: c 3. 3 x 10' sm sec (vazduh) S = 25 cm-, celokupna površina obeju strana Si = 12. 5 cm2 napadnuta površina opne ; na o' = 5000 Odnos je : 4.60 co = 500 „ „ 4 60 Odavde vidimo da se niski tonovi potpuno gube ako su izložene obe strane opne, pa su čak i visoki tonovi slabiji Razlog za gubitak niskih tonova jeste u tome gto vazduh ne može kružiti izmedju prednje i zadnje diafragmine strane a da ne podlegne nekoj znatnoj kompresiji (slabljeniu) Drugim rečina, opna se kratko vezuje. Ako u mesto zatvaranja 'ađnjeg dela opne produžimo putanju do rastojania jedne talasne dužine ili više, kojom vazduh može proći od prednje do zadnje strane opne onda nema više kratke veze te se može osigurati dobro rasprostranjenje. O^o se može dobiti opko-Ijavanjem opne izvesnom materijom 13 od prilično masivnog ili krupnog materijala tako da se stvarno sprečava kruženje. Na osnovi toga rasprostrti zvuk sa obe strane opne dat je: erg/sec (4). p c a'‘ • 8,2 :. Drugi stvaran metod jeste: da se prigušni materijal gradi u obliku šuplje kutije sa otvorenom zadnjom stranom kao u si 5 i 6 Razume se, mnogi drugi rasporedi nameću se koji su tako isto efikasni i ne rezonantnj kao na pr prigušivač u obliku piramide, kao što je pokazano u si 7 i 8 Opisan je ovaj pronalazak naročito s obzirom na njegovu upotrebu sa opnom, koja ima tako malu elastičnu, uravnotežavajuću silu da osnovna rezonantna tačka leži na frekvenciji ispod svake frekfencije glasa. Takva se opna zove „opna regulisana inercijom" zapre-mine giasa proizvedenog takvom opnom može biti načinjena nezavisnom od učesta-nosti, pretpostaviv da je dovodjena struja za opnu nezavisna u odnosu na frekvencije za istu zvučnu snagu na raznim frekfenciiama. Struja željenih osobina može se dobiti od akumulujuće naprave običnog tipa, koja ima opnu „regulisanu elastićnošću" t- j- kod koje je osnovna frekvenci a iznad frekvencija glasa. Ovaj pronalazak nije ograničen u svojoj korisnosti na primerni ove naročite vrste opni jer se izvesna preimućstva, koja su istaknuta mogu dobiti i na drugim vrstama opni PATENTNI ZAHTEVI: 1) . Sprava za proizvodjenje zvuka, sa opnom i sredstvima za kretanje opne odgovarajuće primljenim električnim oscilacijama, naznačena time, što je postavljen i rasporedjen jedan prigušivač u odnosu na opnu, tako da stvarno umanjuje ugao pod kojim će energija izlaziti sa opne ne proizvodeći u isto vre me rezonantne efekte, koji bi stvarno i menili proizvodjenje zvuka 2) . Sprava za proizvodjene zvuka po zah- tevu 1 naznačena time, što prigušivač ima takvu površinu da putanja kroz vazduh izme-dju obe strane opne ima dužinu bar reda veličine najdužih korisnih zvučnih talasa- 31, Sprava za proizvodjenje zvuka po zah-tevu 1 naznačena time, što je opna načinjena tako, i utvrdjena, da njena osnovna prirodna frekfencija talasanja leži ispad najniže glasne frekfencije. 4 ■ Oprava za proizvodjenje zvuka po zah-tevu 1 3 naznačena time, što ima opnu ko-ničnog oblika magnetni pol sa otvorom ko-ničnog oblika na svom kraju za prijem opne kao i drugi pol koničnog oblika, oko koga je obmotana opna pri čem oba pola jedan prema drugom leže tako da opna leži u dugom uzanom vazdušnom procepu izmedju polova, koji imaju izvestan broj otvora za ispust vaz -duha iz procepa 5) Sprava za proizvodjenje zvuka po zahtevo 4 naznačena time što polovi maju radialne otvore. 6) Sprava za proizvodjenje zvuka po zah-tevu 1 — 5, naznačena time što opna obuhvata kalem, kome se mogu dovoditi struje pri čem pomenuti kalem leži u gumenom ležištu 7) , Sprava za proizvodjenje zvuka Po zahtevo 6, naznačena time, što Pomenuti kalem ima konićan oblik. 8) Sprava za Proizvodjenje zvuka Po zah-tevu 6 i 7, naznačen time što opna ima na svom dnu flanšu obrazovanu Produženjem gumenog ležišta, Pri čem se flanša Pod Pravim uglom Pruža Prema osi oPne. ' - ' /idpatent breg' 34-26 Adpatent broj 3426 ’ ■