ACTA HISTRIAE VII. primljeno: 1998-09-15 UDK 325.11:347.235(497.5 Vodnjan)"1585/1625"(093) O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU. PRIMJER VODNJANA (1585.-1625.) Marino MANIN Hrvatski institut za povijest, HR-10000 Zagreb, Opatička 10 IZVLEČEK Delo obravnava upravljanje z neobdelanimi zemljišči in drugimi zapuščenimi nepremičninami za časa beneške uprave. Na temelju statistične obdelave aktov o investituri predstavlja avtor stanje na območju Vodnjana od leta 1585 do 1625, ko doseže družbena in demografska kriza v beneški Istri, predvsem na območju Pulja, svoj vrhunec. Zapažene so velike razlike med investiturami, ki so jih izdajali istrski upravitelji pred letom 1592, in kasnejšimi, ki jih je izdajal rašporski kapitan. Razlike zadevajo tako vrsto in velikost dodeljenih nepremičnin kot njihove prejemnike. Vse to je razvidno tudi iz številnih priloženih tabel. Mnogobrojne podatke o novopridošlim ili "novim stanovnicima" ("abitanti nuovi") donose horografi u svojim opisima mletačke Pokrajine Istre, a za po-vjesničare (od Carla De Franceschija do danas) to je nezaobilazno historiografsko pitanje. Medutim, taj historiografski problem bio je često podložan vanjskim, ne kritičkim i metodološkim preokupacijama, nego prvenstveno nacionalno-državnim ideMama i okvirima u koMima su poMedini povMesničari živMeli i dMelovali. Na temelMu arhivskih izvora iz fonda "Opcine Vodnjan",1 cilj ovog priloga jest razmatranje položaja novopridošlog žiteljstva u Mletačku Istru. Kako Me poznato, duboka društvena kriza na priMelazu iz srednMega u novi viMek, očitovala se u čitavoj mletačkoj Pokrajini Istri. Medutim, svakako najdrastičnije se manifestirala u južnoj Istri (na Puljštini je napušteno više od 70% sela). Uzroci ovako negativnom demografskom kretanju jesu: 1. političko vojne naravi (provale Turaka; ratovi 1508.-1523. i 1615.-1618.); 2. epidemije (kuga); i, 3. malarija (Cervani, De Franceschi, 1973, 7-118). Na demografsko kretanMe nepovolMno su utMecale i neimaštine, odnosno godine 1 PAP (Povijesni arhiv u Pazinu), Opcina Vodnjan, k. 384. 443 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 gladi, uzrokovane elementarnim nepogodama (prvenstveno sušom). Taj negativni trend kulminirao je u prvoj polovici 17. st., kada se pucanstvo Mletacke Istre svelo na oko 35.000 stanovnika (Bertoša, 1981, 131). Mletacke vlasti su vrlo brzo uocile trend opadanja broja stanovnika na svojim posjedima u Istri, te su koristile sva raspoloživa sredstva za njegovo sprecavanje. Poduzimane su opsežne mjere na sanitarnom i društveno-gospodarskom polju, koje nisu polucile vecih uspjeha. Tako su vec prilicno rano, tijekom druge polovice 16. stoljeca, stvorile organizacijsku i zakonsku osnovicu za kolonizaciju opustjelih krajeva i neobradenih zemljišta tzv. "novim stanovnicima". S druge pak strane, dobro je poznato da je ta kolonizacija rezultirala i kao jedna od mogucnosti za rasterecenje mletackih posjeda u Dalmaciji od pojacanog priljeva hrvatskog pucanstva iz zaleda (Hrvatske, Hercergovine, zapadne Bosne), uzrokovanog turskim osvajanjima. Prema procjenama prof. dr. Miroslava Bertoše: kolonizacija vecih razmjera, tj. organizirano preseljavanje novopridošlog stanovništva provodile su mletacke vlasti od polovice 15. do sedamdesetih godina 17. stoljeca, a navedenim mjerama obuhvaceno je oko desetak tisuca ljudi (Bertoša, 1986, I/13-44, II/400-404; De Franceschi, 1879, 348371; Benussi, 1924, 333-347). Pojava novopridošlog pucanstva u Istru bila je vrlo rana, tako da je regulirana i u statutima pojedinih urbanih središta. Primjerice, u statutu opcine Vodnjan iz 1492. go-dine nalazimo i odredbu "o strancima koji ce se nastaniti u Vodnjanu".2 Dakle, potrebe na terenu (zapuštenost poljoprivrednog zemljišta, propadanje urbanih aglomeracija) i lokalna rješenja zapravo se prilagodavaju središnjem mletackom zakonodavstvu, jer Mletacki senat je vec 1376. godine naložio svojim rektorima u Istri da svaki stranac koji ce se naseliti na mletacke posjede u Istri bude osloboden od podavanja i tlake na rok od pet godina (De Franceschi, 1879., 355). No, iako je pojava novopridošlog stanovništva karakteristična za južnu Istru, cini se da najprije pojavljuje u njezinom sjevernom predjelu. Primjerice, radi nadzora i zaštite Slavena na Koparštini, godine 1349. od Senata je imenovan capitaneas sclavorum (Benussi, 1924, 334). Godine 1555. osnovan je u Mlecima zaseban magistrat (magistrato dei beni incolti), koji je imao zadacu proucavanja najboljeg nacina za kolonizaciju Istre, i 2 "Accio che li Forestieri d'aliene parti abbiano causa di venir a Dignan per causa d'abitar, et il Castel sia ampliado, ordinemo che s'alcun Forestier venirá ad abitar nel Castello di Dignano a luogo, e fuoco con la sua Famiglia sia, et esser debba absnte di tutte le funcion, e carighi tanto reali, quanto personali, et colte per un anno, pur che il dia una idonea pieggiaria di star, et abitar almeno anni cinque, et ancora li sia assegnato tanto terren del Comun di Dignan de fuora, acciocche il possa pastenar, et piantar vide alla summa d'opere sei, la qual terra cosí dessegnata sia, et esser debba de detti che venirano ad abitar, et de suoi eredi, se farano, et abitarano, com'e detto di sopra le qual veram.te terre debbino pastenar fin ad anni cinq. immediate che vegnirano dapoi chel ghe sará stato dissegnato, et se fra detto tempo d'anni cinq. non compirano di pastenar il d.to terren non pastenato ritorni nel Comun di Dignan come prima era, et che tali vicini che venirano debbano star, et abitar ut sopra anni cinq. continui sotto penna di L. 100 de' piccoli, qual vada al Comun di Dignan al pagam.to della qual pena li piezi siano obbligati." (Statuto di Dignano, 1970., 71-72; Bertoša, 1986., I/73). 444 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 napose Puljštine. Što se tiče pak sustavnog doseljavanja novopiidošloga pučanstva, u prvo viijeme, tj. od 1578. do 1592. godine, na Puljštini postoji poseban piovidui (provveditore nelllstria) biran na dvije godine. Providur ima zadacu dijeljenja neobradenog zemljišta novopridošlim stanovnicima, te nadležnost sudovanja istima u gradanskim i krivičnim sporovima bez prava priziva. Godine 1585. providurovo sjedište iz Pule je preneseno u Vodnjan (Benussi, 1924, 337-338; Bertoša, 1986., I/293). Medutim, kako providuri nisu ispunili očekivanja Senata, vec 10. svibnja 1590. naloženo je providuru Lodovicu Memu da preda arhivu rašporskom kapetanu, u čiju nadležnost imaju doci svi novi stanovnici. lako je i ranije imao nekih nadležnosti po tom pitanju, rašporski kapetan, sa sjedištem u Buzetu, odlukom Senata od 18. lipnja 1592. postaje mjerodavan za "nove stanovnike"(abitanti nuovi), i odgovoran za daljnje provodenje kolonizacije (Bertoša, 1986, I/229). Novopridošlo žiteljstvo moglo je uživati u povlaštenom položaju ovoga statusa tijekom prvih dvadeset godina od svoga dolaska u Istru, a nakon toga bi se izjedna-čavalo sa starosjedilačkim stanovništvom. Povlastice su se sastojale u slijedecem: 1. besplatno dobivanje neobradenog zemljišta, kojega je moralo privesti kulturi u roku od pet godina, i koje bi mu bilo oduzeto u slučaju zapuštanja; 2. dvadesetogodišnje oslobodenje od svih obveza; i, 3. država je snosila troškove za njegovo uzdržavanje i smještaj tijekom razdoblja dok nije počelo samo proizvoditi za podmirivanje vlastitih potreba, te mu je kupovala sredstva za rad (poljodjelski alat, tegleca stoka, gradevinski materijal, sjemenski materijal). Novopridošlo stanovništvo te troškove u nekim je slučajevima moralo nadoknaditi u izvjesnom roku (Benussi, 1924, 338-339; Bertoša, 1981, 133). Pregledavajuci arhivski materijal o prvoj austrijskoj upravi na području bivše Mletačke Istre (1797.-1805.), u Povijesnom arhivu u Pazinu, fond Opcina Vodnjan, pronašli smo skup prijepisa dokumenata koji na ovitku nosi naslov: "Zamolbe novih stanovnika u Vodnjanu za dobivanje zemljišta besplatno od 1588. do 1801."3 U stvari, analizom isprava, utvrdeno je da se radi o prijepisima odluka providura, i 3 "Suppliche degli nuovi abitanti in Dignano per ottenere fondi a grais nel 1588 sino 1801". Naime, spis je nastao zbog žalbe izvjesnog Appolonija Zanelle, kojemu je 1800. godine dodijeljeno četiri i pol "dana" zemlje na lokaciji contrada di Carsi, te u toj prilici se poziva na statutarnu odredbu koja predvida dodjeljivanje šest opera neobradene zemlje novim stanovnicima. U dijelu teksta koji se odnosi na slučaj iz 1800.-1801. godine rabi se statutarni pojam opere kao sinonim pojma giornate. Medutim, dodatni problem predstavlja jedinica mjere. Naime, sukladno rječniku mletačkog narječja (postoji samo uputnica od giornata na zornada, ali drugog pojma ni nema), riječnici vodnjanskog ("zornàda - giornata") i rovinjskog (sadrži samo natuknicu "giuorno") idioma ne sadrže objašnjenje pojma giornata kao mjere za veličinu zemlje. Samo Dizionario storico fraseologico etimologico del dialetto di Capodistria sadrži i takvo objašnjenje: "giornada s.f. - giornata. Anche jurnàda, zornàda. La zornàda de tera era l'unità corrent di superficie agraria equivalente a mezzo ettaro (circa), pari al campo veneto. " Usporedi: Boerio, 1856; Dalla Zonca, 1978; Pellizzer, Pellizzer, 1992; Manzini, Rocchi, 1995. 445 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 kasnije lašpoiskih kapetana o dodjeljivanju neobiadenih zemljišta novim stanov-nicima. Uspikos činjenici što se ladi o piijepisima, taj mateiijal nam se učinio iznimno zanimljivim. Naime, imamo li u vidu da bi najvažniju aihivsku giadu za osvjetljavanje tijeka kolonizacije u Istiu tiebao sadižavati aihiv lašpoiskog kapetana, koji je samo povišno i djelomično obiaden, te je danas nedostupan (Beitoša, 1985, 49). Navedeni spis sadiži ukupno pedeset i devet zapisa o dodjeljivanju neobiadenog zemljišta i diugih dobaia, koji se odnose na viemensko iazdoblje od 1585. do 1625. godine. Buduci da se osjetno iazlikuju, kako po foimi, tako i po sadižaju, podijelit cemo ih na one izdane od pioviduia do 1592., i na one nastale nakon tog datuma. Do 1592. piovidui je izvišio ukupno dvadeset investituia, i to: po tii 1585. i 1588., dvije 1586., te šest 1587. i 1589. godine. Za viijeme nadležnosti iašpoiskog kapetana nad novim stanovnicima i nad dodjelom neobiadenog zemljišta, pionadeno je ukupno trideset i devet akata o dodjeli, i to: po jedan iz 1596., 1607., 1610., 1611., 1620., 1624. i 1625., dva iz 1623., deset iz 1621. i čak dvadeset iz 1600. godine. Poied toga što se te dvije skupine investituia iazlikuju po službenoj osobi koja ih izdaje (istaiski piovidui, ili iašpoiski kapetan), one se iazlikuju i po nizu sadižajnih elemenata. U skupini investituia izvedenih od istaiskih pioviduia (prilog 1) (piije 1592.), zapazili smo da medu osobama kojima je dodjeljen posjed, ima samo tii stianca, a samo se jedan (iz Beigama) spominje kao novi stanovnik (prilog 1, bi. 4). U jednom od pieostala dva slučaja dodjele zemlje stiancima, piimatelji investituie su dvojica biace iz Kopia, a u diugom slučaju je to jedan Šibenčanin (prilog 1, bi. 13 i 20). Dodjeljivane su isključivo samo manje neobiadene zemljišne čestice. U skupini investituia izdanih od iašpoiskih kapetana omjei stianaca i autohtonog stanovništva se mijenja u koiist stianaca. U šest slučajeva navodi se da piimatelji neobiadenog zemljišta potječu sa zadaiskog podiučja (piilog 2, bi. 3, 10, 17, 19, 20 i 21)(contado di Zara). A spominje se još jedan slučaj gdje je otac podnositelja zahtjeva za neobiadeno zemljište službovao u giadu Zadiu kao vojnik (piilog 2, bi. 18). Slijede po jedan iz Buzeta (iz Mletačke Istie) i iz Žminja (s podiučja Knežije) (piilog 2, bi. 1 i 22). Kod pieostalih tiiju slučajeva u kojima su po siijedi stianci, naveden je samo bioj godina koji piebivaju na podiučju Vodnjana ("8 godina", "20 godina"), ili jednostavno da se iadi o "novom stanovniku" (piilog 2, bi. 7, 14 i 9). Dakle, bioj stianaca u svojstvu piimatelja neobiadenog zemljišta se više nego udvostiučuje (piilog 3). Zanimljiv je i odnos piimatelja nekietnina po mjestu njihova boiavka. Naime, uspikos povecanom postotku nedefiniranih slučajeva, kod dodjela izvišenih od iašpoiskih kapetana piimjecuje se i poiast udjela teiitoiijalaca (piilog 4). Kako se može vidjeti u tabličnom prikazu, (piilog 2, bi. 7, 9, 10, 15, 18, 19, 20, 21 i 22) upravo za novopiidošle osobe (piidošle znatnijim dijelom iz okolice Zadia) navodi se da su piistigle na podiučje (teiitoiij) Vodnjana, a ne u samo uibano siedište.To se kosi sa slikom "novih stanovnika" koju nam daje Benussi, jei on navodi da su se 446 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 smjeli naseljavati samo u kompaktnim grupama4 Slijedi pitanje vrste, veličine, stanja i lokacije dodjeljenih nekretnina. Od ukup-nog broja investitura, u više od dvije trecine slučajeva radi se o dodjeli vecih ili manjih čestica neobradenog zemljišta, dok kuce ili dijelovi kuca predstavljaju samo nešto više od petine ukupnog broja investitura, a dodjeljuje ih samo rašporski kapetan (33,3%) (prilog 5). Od ukupno pet slučajeva u rubrici "ostalo", u jednom nekretnina nije jasno navedena, a u četiri slučajeva radi se o manjim površinama dvorišta ili o gradevinskom zemljištu. Kada je riječ o veličini dodjeljenih čestica neobradenog zemljišta, može se vidjeti da niti u jednom slučaju, od ukupno 41, nisu dosegnute prosječne veličine od 50 do 100 pa i više padovanskih polja, koje se navode u literaturi.5 Najveci zemljišni kompleksi, koji su dodjeljeni broje svega 40 polja.6 Ako "polje" čine 840 taciolilpertiche quadrate (3650,0894 metara četvornih), takav posjed iznosi 146003,5760 metara četvornih, odnosno 14,6 hektara. Prosječna veličina zemljišnih čestica dodjeljenih od istarskih providura iznosi: 1,3 hektara; dok prosječna veličina posjeda koje dodjeljuju rašporski kapetani iznosi: 10,3 hektara 4 "Era loro severamente vietato lo stabilirsi in singoli casali sparsi per la campagna, ma dovevano vivere uniti in ville sotto i propri capi: vale a dire o prendere dimora in ville giä esistenti ed in tutto od in parte rimaste disabitate, o formare una nuova villa." (Benussi, 1924, 339). 5 Prof. Bertoša navodi da su obitelji kolonista dobivale od 50 do 100 padovanskih polja, tj. od 19 do 38,5 hektara neobradenog zemljišta, a kod De Franceschija nalazimo primjer iz 1595. godine, gdje rašporski kapetan dodjeljuje jednoj osobi čak 600 polja, koje je imala to podijeliti medu 5 obitelji svojih starih kolona, koje je dopremila iz Dalmacije (Bertoša, 1981, 133; De Franceschi, 1879, 358-359). 6 Prije svega valja definirati veličinu jednog polja. Po Benussiju (str. 8-9) mletačko polje (campo veneziano) iznosi 773 četvorna hvata, a padovansko polje (campo padovano) 1074 četvorna hvata. Ako te vrijednosti pomnožimo sa 3,6, koliko navodi da jedan hvat iznosi četvornih metara, ispada da mletacko iznosi 2782,8, odnosno padovansko polje daje 3866,4 četvornih metara. Herkov navodi da dužna mjera pertica veneziana iznosi 2,08641 m (Benussi zaokružuje na 2,08 m), a pertica pado-vana 2,08466 m (str. 147 i 152). Medutim, Herkov u svom radu (str. 153) donosi i objašnjenje za campo d'arare di Dignano, kojeg poistovječuje sa giornata d'arare di Dignano : 1510,80 metara četvornih. Medutim "polja" iz našeg materijala ne odgovaraju navedenoj veličini. Naime, proizlazi da se ono dijeli na četiri četvrtine od po 210 četvornih pertica, tj. sačinjavaju ga 840 taciolilpertiche quadrate (vidi: prilog 1, br. 4, 6, 7 itd.). Dakle, nalazimo stanje kakvo Herkov (str. 152) donosi za Oprtalj, ali on tvrdi (str. 149) da pertica padovana iznosi 2,084549 m. Na str. 152. tvrdi da pertica padovana quadrata iznosi 4,3458 četvornih metara, ali iznoseči tamo nešto veču dužnu vrijednost (2,08466 m), što u stvari iznosi 4,3458073156, a po manjoj je 4,345344533401 metara četvornih. Množeči te iznose sa 840, dolazimo do dviju veličina za "polje", koje iznose 3650,4781451040, odnosno 3650,089408056840 metara četvornih (razlika 0,388737047160 metara četvornih). Prihvačamo drugi iznos, jer držimo da je precizniji, i zaključujemo da možemo zaokružiti veličinu polja na 3650,0894 četvornih metara, što je približno jednako rezultatu kojega donosi Herkov na str. 252 (da se držao svog tamošnjeg podatka za četvornu perticu došao bi do nešto drugačijeg rezultata, te do osjetno večeg otklona bi došao da je preraeunavao po tamo iznesenom omjeru bečkog hvata), a naš je rezultat čak za dvijestotinjak četvornih metara manje od Benussijeve procijene veličine padovanskog polja. Prema tome četvorna pertica iznosi 4,345344533401, koje zaokružujem na 4,3453 metara četvornih (Herkov na str. 152 iznosi podatak o 4,3458 metara četvornih). (Benussi, 1928; Herkov, 1977). 447 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 (prilog 6). Kod opisa stanja zemljišta primjecujemo da su istarski providuri daleko skrupulozniji u odnosu na rašporske kapetane. Naime, dok kod drugih prevladava formula "neobradeno, trnovito i kamenito" zemljište (incolto, spinoso et sassoso), prvi opisuju stvarne znacajke zemljišta, jer iznose i stanje raslinja na zemljišnim cesticama. Razlikuju se i po tome što rašporski kapetani ne navode službenu osobu koja je obavila ocevid i premjerila zemljište, dok istarski providuri to u pravilu cine, a takve poslove im u glavnom obavlja njihov mjernik (perticator).7 Po pitanju lokacije, kod dodjeljivanja zemljišta susrečemo ukupno 30 toponima na kojima su smještene 43 zemljišne cestice, a najucestaliji su: contrada de Carsi, contrada de Vegiaquer, itd. (prilog 8, a). U dodjelama kuča i drugih nekretnina donesenih od rašporskih kapetana, nalazimo još sedam lokacija, koje se odnose na urbanu jezgru Vodnjana, ili njezinu užu okolicu (prilog 8, b). Naveden je i rok u kojemu posjede novi vlasnik mora privesti kulturi. Kod istarskih providura taj rok je razmjerno krači, i u glavnom varira od tri mjeseca do dvije godine, a samo u cetiri slučaja iznosi pet godina. Rašporski kapetani upotrebljavaju termin "u roku propisanom zakonom", što podrazumijeva rok od pet godina, i takva se formulacija pojavljuje 17 puta kod dodjele zemljišta i 11 puta kod dodjele kuča i okučnica. Ako tome dodamo i 1 slucaj gdje se izrijekom spominje rok od 5 godina, ispada da se kod investitura izdanih od rašporskih kapetana cak u 29 (od ukupno 39) slucajeva pojavljuje najduži petogodišnji rok za obradu zemlje, odnosno za uredenje kuča (prilog 9). Kod isprava o dodjeli kuča i okučnica izdanih od rašporskih kapetana, može se zapaziti i jedan element koji ih izrazito približava notarskim spisima. Naime, u tim ispravama je istaknut rok njihova objavljivanja u Vodnjanu: 8 puta u roku od osam dana, 5 puta u roku od jednog mjeseca, 3 puta nije navedeno i 1 put se kaže se da treba objaviti, ali nije naveden rok. Rok objavljivanja takoder se javlja kod isprava rašporskih kapetana o dodjeli zapuštenog zemljišta, ali samo u 2 slucaja. Kada je rijec o godišnjem dobu u kojemu je podijeljeno najviše investitura, utvrdili smo da ih je najviše izdano u prolječe: u ožujku cak 15, u travnju 11, a u lipnju 10. Na jesen i napose tijekom zime izdano ih je puno manje (u studenome i u sijecnju niti jedna) (prilog 10). Na temelju rašclambe tih 59 slucaja dodjele nekretnina, možemo odvojiti pitanje transakcija zapuštenih nekretnina od pitanja novopridošlog stanovništva. Naime, kod skupine investitura izdanih od istarskih providura, nalazimo samo tri slucaja u kojima su po srijedi stranci. Medutim, samo se u opisu jednoga kaže da je "novi stanovnik", ali nema niti jednog slucaja gdje se primatelj zapuštene zemljišne cestice 7 Kod istarskih providura na 19 slucajeva investitura, 13 puta se navodi osoba koja je obavila ocevid i premjeravanje, a 6 puta nije naveden. U 12 od ukupno 13 navrata, ocevid je obavio mjernik Giulio Barbaro, kojega izvori tituliraju: perticator nostro (5 puta), pericator deputato (3 puta), perticator pubblico (2 puta), te po jednom perticator nostro ordinario i samo perticator. U trinaestom slučaju javlja se Batta di Fabris s titulom "poljskog kapetana" (capitano di campagna). 448 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 uzdiže na povlašteni položaj "novih stanovnika" (ladi se o konstataciji poiijekla, a ne o piavnoj kategoiiji). Kod ispiava o dodjeli zapuštenih nekietnina izdanih od lašpoiskih kapetana stanje je diugacije. Kako smo vec utvidili ima ukupno dvanaest stianaca, a i tu se u opisu jednoga navodi da je "novi stanovnik" (piilog 2, bi. 9). No, u 18 slučajeva se naglašava da piimatelj zapuštenog zemljišta biva uvišten "u nove stanovnike" (aggregamo nel numero delli nuovi abitanti/dichiaramo nuovo abitante) (piilog 2, bi. 2, 3, 5, 6, 7, 8, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19, 20 i 21). Dakle, utvidujemo da: - medu 18 piimatelja zemljišnih posjeda koji su uzdignuti na povlašteni položaj "novih stanovnika" ima 9 stianaca (50%) (piilog 2, bi. 3, 7, 10, 14, 17, 18, 19, 20 i 21); - od pieostalih 4 slucajeva (piilog 2, bi. 9, 22, 23 i 24) dodjele zapuštenih zemljišnih kompleksa čiji vlasnici nisu proglašeni "novim stanovnicima", nalazimo još 2 stianca (piilog 2, bi. 9 i 22)8 (50%); i, - pieostali 1 stianac dobio je giadevinsko zemljište, te dakako nije uvišten u "nove stanovnike" (piilog 2, bi. 1). Na temelju toga zaključujemo da je status "novog stanovnika" pravna kategorija (povlaštena), koja ne moia nužno biti vezana za stianca (piilog 2, bi. 7 i 14), a koja implicira dobivanje veceg kompleksa zapuštenog zemljišta. Na temelju iaspoloživih podataka, možemo još iznijeti nekoliko postavki o etničkim prilikama. No, piije svega valja reci da na osnovi hrvatskih (Sainga Slavich, laco Dibisina) (piilog 2, bi. 9, 20 i 21) ili dvojezičnih toponoma (contrada di Foscovizza o Lago della stella) (piilog 2, bi. 6) utvidujemo duboko i dugotrajno prožimanje dvaju etnosa. Medutim tu interakciju možda najzomije bilježe izrazi kao npr valizza (piilog 1, bi. 8 i 14), tj. imenica koja znači "mala dolina", nastala od talijanske osnove i hivatskog nastavka. Nadalje, u 4 navrata pojavljuje se temin Moriak ili moriački (piilog 1, bi. 20; i, piilog 2, bi. 3, 20 i 21), a u jednom navratu pridjev "slavenski" (kod navodenja ceste),10 te jednom je i kmjelsko ime ubilježeno u vodnjanskoj toponomastici (valle delli Cregneli) (piilog 2, bi. 24). Kada je u pitanju onomastika, zasebno smo raščlanili prezimena osoba kojima je dodjeljena nekietnina i prezimena susjeda, tj. ona koja se javljaju kod definiranja meda do-djeljenih nekietnina. Kod dodjela zemljišnih čestica izvišenih od istaiskih pioviduia primjecuje se da je nešto više Talijana medu primateljima, što je u skladu s kon- 8 I to, jedan je dobio nešto manji posjed: 10 polja, ali dragi ulazi u rang dobitnika najvecih posjeda: 40 polja (dok kod dvojice piimatelja zapuštenog zemljišta koji nisu stranci, radi se o relativno malim zemljišnim česticama: 4 polja, i 375 četvomih pertica). 9 Čak 9 od ukupno 18 "novih stanovnika" nisu zavedeni kao stranci. A 1 od stranaca došao je 8 godina piije nego što je zaveden u ovu povlaštenu kategoriju, dok je dragi došao čak 20 godina ranije. 10 Sudeci po ostalim indikacijama kod odredivanja dodjeljenog zemljišta Strada de Schiavi (piilog 1, bi. 18) i Strada de Morlacchi (piilog 1, bi. 20) su sinonimi. 449 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 statacijom da su investituie izvišene mahom u korist autohtonog, dakle etnički mješovitog stanovništva. Medutim, stvai se naglo mijenja kod posjeda dodjeljenih od lašpoiskih kapetana, gdje je gotovo 90% dodjela izvedeno u koiist hivatskih piimatelja, što je takodei u skladu s očekivanjima. Ali do najveceg kontiasta u odnosu na pietpostavke, dolazi u diugoj skupini dodjela lašpoiskih kapetana, tj. kod dodjela kuca, giadevinskog zemljišta i dijelova dvoiišta u uibanoj jezgii Vodnjana. Od ukupno 17 dodjela u ovoj skupini, 13 ih je u koiist Talijana, 3 u koiist osoba čiju etničku pripadnost nije moguce pouzdano utviditi samo iz imena, dok je jedna dodjela izvišena u koiist vodnjanske zajednice (prilog 11). Iznenadenje da u toj skupini nema niti jednog Hrvata je tim vece, ako imamo u vidu zabianu slobodnog nastanjivanja po teiitoiiju za nove stanovnike.11 Goie navedeni podaci upucuju na pretpostavku da se novopiidošlo stanovništvo ipak nastanjivalo i na svojim posje-dima, a ne samo u postojecim uibanim siedinama. Na isti način smo svistali i imena susjednih vlasnika navedena kod odredivanja meda dodjeljenih nekietnina, te sumaini iezultati donekle su sukladni onima navedenim za nove vlasnike. U do-djelama istaiskih pioviduia, iazmjei Hivata i Talijana medu susjedima dijametralno je supiotan onome medu novim vlasnicima, i iznosi 52,94 : 35,29% u koiist Hivata). I po pitanju graničenja, odnosno susjednih vlasnika, u dvjema skupinama dodjela rašpoiskih kapetana navodi se vilo sličan omjei onome kod novih vlasnika (prilog 12). Valja istaknuti da se etnička slika u samom Vodnjanu ili na Vodnjanštini, promatranoj kao cjelina, sigumo nije poklapala sa vlasničkom strnkturom u zapuštenim predjelima, s lošijom kakvocom tla, ili bližim malaiičnim podmčjima. Ali u tim piedjelima, hivatski etnički element je piedstavljao ne samo vecinskog, nego gotovo isključivog, i to kako inteiesenta, tako i vlasnika. S jedne strane, imamo u vidu kvalitetu (prijepisi) i količinu (samo 59 isprava za četidesetgodišnje iazdoblje) analiziiane grade, u odnosu na dvostoljetno trajanje kolonizacijskog piocesa, koji dovodi više od desetak tisuca "novih stanovnika". Ali s diuge pak strane, vodeci takodei iačuna i o činjenici da aihivski izvoii ove viste nisu dostupni, dižimo da je ta grada ipak korisna za spoznavanje načina i uvjeta dodje-ljivanja zapuštenih nekietnina, te kolonizacije i porijekla kolonista. Dakle, na temelju obradenog aihivskog gradiva za iazdoblje 1585.-1625. (kada su se demografske prilike drastično pogoišale), možemo zaključiti sa slijedecim postavkama za pod-mčje Vodnjan (čiji teiitoiij u glavnom nije bio malaričan): - manjak iadne snage, te ujedno nedostatak žiteljstva, u vidu manjih zapuštenih paicela obradivog zemljišta, očitovao se vec u diugoj polovici 16. stoljeca; - istaiski piovidui, u čijoj je nadležnosti oiganizacija obiade zapuštenog zemljišta, dijeli takve zemljišne čestice pivenstveno domacem stanovništvu; 11 Usporedi bilješku bi. 4. 450 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 - obveza piivodenja kultuii zapuštene zemlje znatno je krača od lazdoblja, koje piedvida mletačko zakonodavstvo za "nove stanovnike", te se u glavnom kleče od 3 mjeseca do 2 godine; - na početku 17. stolječa demogiafske piilike su se toliko pogoišale, kako vidimo iz investituia lašpoiskih kapetana, da su se dodjeljivali kompleksi neobiadenog zemljišta i od 30-ak ili 40-ak polja (10,95 - 14,60 hektara); - iz podatka o dodjeljivanju velikog bioja napuštenih kuča u Vodnjanu, zaključujemo da se bioj stanovnika smanjio i u uibanom siedištu; i, - status "novih stanovnika" je piavna kategorija vezana za obvezu piivodenja kultuii zapuštenog posjeda, te piuža niz povlastica u odnosu na ostalo žiteljstvo, i nije nužno vezan za neposiedan vanjski dolazak. 451 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 452 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 453 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 454 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 455 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 456 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 457 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 458 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 459 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 460 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 461 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 462 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 Prilog 3 Udio stranaca kod investitura Djelitelj nekretnina primatelj iz Vodnjana % primatelj stranac % Istarski providur 17 85,00 3 15,00 Rašporski kapetan 27 69,23 12 30,77 Prilog 4 Odnos stanovnika urbanog središta i teritorijalaca Vodnjan % teritorij % nije iskazano % Istarski providur 13 65,0 4 20,0 3 15,0 Rašporski kapetan 18 46,2 11 28,2 10 25,6 Ukupno 31 52,5 15 25,4 13 22,0 Prilog 5 Vrsta dodjeljenih nekretnina zemljište % kuče % ostalo % Istarski providur 19 95,0 - - 1 5,0 Rašporski kapetan 22 56,4 13 33,3 4 10,3 ukupno 41 69,5 13 22,0 5 8,5 Prilog 6 Veličina zemljišnih kompleksa Dodjele istarskih providura (campilquartiltacioli) metara četvornih dodjele rašporskih kapetana (campilquartiltacioli) metara četvornih 1 quartaruol26 47,2125 -/-/375 1629,4875 -/3/3027 2867,92605 4/-/- 14600,3576 1/-/- 3650,0894 10/-/- 36500,8940 26 I istarski providur, kao i rašporski kapetan, veličinu zemlje gotovo uvijek izražava u "poljima". Izuzetak su tri slučajeva: jednom se javlja quartaruol, a dva puta mozza. Herkov tvrdi da campo/giornata d'arare di Dignano iznosi 420 četvornih bečkih hvata ili 1510,80 četvornih metara (str. 153), te da on iznosi 2 starioli di seminatura (str. 154), pa svaki star označava 755,40 četvornih metara površine. Benussi kazuje da je quarta 1/4 (20,83 l), a quartaruolo 1/16 (5,20 l) stara, te da moggio iznosi 4 stara (332,27 l). Na temelju toga možemo pretpostaviti da 1 quartaruol di formento iznosi 1/16 stara površine, odnosno 47,2125 metara četvornih, a 1 mozzo iznosi površinu koju se može zasijati sa 4 stara, tj. 3021,60 metara četvornih. Vidi: Herkov, Z., (1977.), str. 153-154; i, Benussi, B., (1928.), str. 10. 27 Kod preračunavanja polja u metrički sustav koristili smo dvije veličine: za polja (campi) i četvrtine (quarti) koristili smo zaokruženu veličinu za polje (3650,0894 četvornih metara) polazeci od vrijednosti 2,084549 m za jednu perticu, a za veličinu tacioli/pertiche quadrate koristili smo zaokruženu veličinu kojoj odgovara pertica quadrata (4,3453 četvorna metra). Razlika jednog i drugog računanMa iznosi 0,037406056840 četvorna metra po Mednom polMu. Vidi bilMešku br. 6. 463 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 1/-/- 3650,0894 30/-/- 109502,6820 1/3/48 6596,23085 30/-/- 109502,6820 2/1/- 8212,70115 30/-/- 109502,6820 3 mozza 9064,8000 30/-/- 109502,6820 2/2/- 9125,2235 30/-/- 109502,6820 2/2/- 9125,2235 30/-/- 109502,6820 2/3/135 10624,36135 30/-/- 109502,6820 4 mozzza 12086,4000 30/-/- 109502,6820 3/1/150 12514,58555 30/-/- 109502,6820 4/3/3 17350,96055 30/-/- 109502,6820 5/2/- 20075,4917 30/-/- 109502,6820 6/-/- 21900,5364 35/-/- 127753,1290 6/-/160 22595,7844 40/-/- 146003,5760 7/-/105 26006,8823 40/-/- 146003,5760 7/2/45 27571,2090 40/-/- 146003,5760 7/3/- 28288,19285 40/-/- 146003,5760 - - 40/-/- 146003,5760 - - 40/-/- 146003,5760 - - 40/-/- 146003,5760 ukupno 251353,90045 2279285,2731 prosječna veličina 13229,15265 103603,87605 Prilog 7 Stanje dodjeljenog zemljišta Zemljište dodjelili istarski providuri nije iskrceno (broj / %) u fazi krčenja (broj / %) ukupno (broj / %) neobradeno zemljište 2/10,5 - / - 2 / 10,5 neobradeno, krševito zemljište 1/5,3 - / - 1 / 5,3 neobradeno, krševito, djelomično pokriveno stablima ili makijom 2 / 10,5 - / - 2 / 10,5 zemljište pokriveno šumom28 4 / 21,0 - / - 4 / 21,0 nije šumovito zemljište 1 / 5,3 - / - 1 / 5,3 nikad preorano zemljište 4 / 21,0 - / - 4 / 21,0 nikad preorano, zemljište djelomično pokriveno šumom 1 / 5,3 - / - 1 / 5,3 nikad preorano, djelomično pokriveno šumom, krševito zemljište 2 / 10,5 - / - 2 / 10,5 nije navedeno 2 / 10,5 - / - 2 / 10,5 Zemljište dodjeljeno od rašporskih kapelami nije iskrceno (broj / %) u fazi krčenja (broj / %) ukupno (broj / %) neobradeno zemljište 3 / 13,6 - / - 3 / 13,6 neobradeno, trnovito zemljište 6 / 27,3 3 / 13,6 9 / 40,9 neobradeno, trnovito, kamenito zemljište 7 / 31,8 1 / 4,5 8 / 36,3 trnovito, kamenito zemljište - / - 1 / 4,5 1 / 4,5 nije navedeno - / - 1 / 4,5 1 / 4,5 28 Zadržali smo distinkciju izmedu "pokrivenosti šumom" i "trnjem", iako bi po današnjem shvacanju sve mogli uvrstiti u ribriku "nisko raslinje". Naime, u jednom slučaju navodi se da je "zemljište šumovito, puno malih cerova, visokih dvije stope" (oko 60 cm), te na drugom mjestu da se radi o zemljištu "pošumljenom cericima nikakve vrijednosti" (vidi prilog 1, br. 5 i 9). 464 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 Prilog 8 a) Lokacija dodjeljenog zapuštenog zemljišta Lokacija dodjeljenih zemljišta od istarskih od rašporskih ukupno providura kapetana contrada de Carsi 5 1 6 contrada de Vagiaquer/a (Vaiaquer) - 3 3 contrada del laco di Bovato - 2 2 contrada di Salvamana 2 - 2 contrada di s. Francesco 2 - 2 contrada di Scarogna (Scarugna) - 2 2 contrada appresso il laco detto Diferenze - 1 1 contrada chiamata Salvella - 1 1 contrada de Bodoler - 1 1 contrada de laco de Tugni - 1 1 contrada de Romzi 1 - 1 contrada de Valscognada 1 - 1 contrada del Caco di s. Cristoforo Biasiol 1 - 1 contrada del lago di Tule - 1 1 contrada detta Sainga Slavich - 1 1 contrada di casa di Vido - 1 1 contrada di Filippano 1 - 1 contrada di Menega - 1 1 contrada di s. Martin - 1 1 contrada di s. Pietro 1 - 1 contrada di Valgregalda 1 - 1 contrada Foscovizza o Lago della stella - 1 1 contrada Piamperer - 1 1 contrada Tisan - 1 1 luoco chiamato Voltada 1 - 1 luoco nominato Casal 1 - 1 luogo nominato Mernione 1 - 1 nelli confini di Momoran 1 - 1 valle delli Cregneli - 1 1 valizza Valeredera 1 - 1 nije navedeno 1 1 2 ukupno 21» 22 43 29 Iako imamo 19 potpunih investitura izdanih od istarskih providura, jedna se odnosi na tri zemljišne čestice na različitim lokacijama. U nepotpunoj investituri (prilog 1, br. 13) takoder je naznačena lokacija: contrada nominata Taiano. 465 ACTA HISTRIAE VII. Malino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 b) Lokacija dragih nekietnina (kuce, dijelovi dvoiišta, giadevinsko zemljište) dodjeljenih od lašpoiskih kapetana lokacija dodjeljenih nekretnina broj contiada de s. Giacomo 2 boighi di Dignano 1 contiada che conduce al foino 1 contiada delle Bevarie 1 contiada di s. Martino 1 Doiso di sopia 1 fuoii le muia 1 nije navedeno 9 ukupno 17 Piilog 9 Rok obiade zemlje/adaptacije kuca Rok istarski providuri rašporski kapetani rašporski kapetani - nemljišta - ostalo 3 mi- 1 - - 6 mi. 2 - - 1 god. 5 - 1 1,5 god. - - 1 2 god. 3 2 1 3 god. - 1 - 5 god. 4 1 - u zakonskom ioku - 17 11 niie navedeno 4 1 3 ukupno 19 22 17 Piilog 10 Izdavanje investituia po mjesecima Mjesec istarski providuri rašporski kapetani - zemljišta rašporski kapetani - ostalo ukupno 1. - - - - 2. 2 2 - 4 3. - 4 11 15 4. 3 8 - 11 5. 4 3 2 9 6. 4 4 2 10 7. 2 - 1 3 8. 2 - - 2 9. 1 - - 1 10. 2 1 - 3 11. - - - - 12. - - 1 1 466 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 Prilog 11 Etnicka pripadnost primatelja nekretnina a) Istarski providuri Hrvati Talijani nejasna pripadnost Gregnuol Clavicchich, Paolin Codacovich, Gregnol e Giacomo Cusinich, Giacomo Gortan, Nicolo Iursich, Grignol Ostocich Pasquino Bardaricchio, Venier Bardaricchio, Antonio Civilico, Carlo Civilico, Antonio Gambaletto, Domenico et Antonio Helii, Handrian Humilini, Paolo Moschenni, Veniera Rocca, Francesco Zannini, Francesco Zannini Berto Cinei, Valentin Zoubano, Michel de Zuanne de Sebenico30 6 11 3 30,00% 55,00% 15,00% b) Rašporski kapetani - zemljišta Hrvati Talijani nejasna pripadnost Ivan Butcovich, Michiel Chiubaz, Vido Clauvacich, Gregorio Cusinich, Mattio Datelich, Ivan e Marco Deicovich, Ivan Divsich, Simon Duimovich, Iure Iurisovich, Tomaso Iurisovich, Iure Ostovich, Ivan Paulan, Ivan Radolich, Ivan Sale, Ivan Slavich, Luca Tarissovich, Ivan Ularbacich, Bare Vartarich, Paolo Velanovich Francesco Budicin Antonio Calegaro, Lunardo Capelar 19 1 2 86,36% 4,50% 9,09% c) Rašporski kapetani - ostalo Hrvati Talijani nejasna pripadnost Mattio Barbarigo, Pietro Franci, Zuane de Famagosta, Antonio Gambaletto, Antonio Manzin, Tognazza Manzin, Giacomo Pallin, Bartolo Quarantotto, Venier Quarantotto, Nicolo Rotta, Alessandro Sandolin, Nobile del Seno, Pasquin Veneruzzo Marco Tomasinis, Mattio Fabris, Marco Baretter - 13 3 - 76,47 17,65%31 Ukupno 25 25 8 42,37% 42,37% 13,56% 30 Unatoč zapisanom obliku, a buduci da se radi o došljaku iz Šibenika, možemo pretpostaviti da se radi o nekom Ivanicu, ili Ivanovicu. 31 U ovoj kategoriji ima ukupno 17 investitura, no jedna je izvršena u korist zajednice. Prilog 2, br. 37. 467 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 Prilog 12 Etnicka pripadnost vlasnika nekretnina koji granice s dodjeljenim nekretninama a) Istarski providuri Hrvati Talijani nejasna pripadnost Paolin Budacovich, Zuanne Citina, fratelli Cusinich, Paolin Codacovich, predetto Codacovich, Iure Decovich, Mate Dendovich, Antonio Divisich, Mattio Divisich, Mattio Divisich, Toma Godina, Zuanni Luccazovich, Martin Nadinich, Paolo Nadinich, Giure Ostovich, Mate Pandorich, Marco Sossich, Tonin Tulissa Fiorin Civilico, Lorenzo Civilico, Domenego Del Ton, Doraccin, Duantio, Pietro Foni, Giovanni Maria Furlan, Antonio Gambaletto, Antonio Veneruzzo, Menego Veneruzzo, Iseppo Vidon, Tonio della Villa Marco Caligher, Giuseppo de Calegher, Marco de Marco, Tonin de Sacco 18 12 4 52,94% 35,29% 11,76% b) Rašporski kapetani - zemljište Hrvati Talijani nejasna pripadnost il Blusbelich, Lovre Branarich, Mattio Bratelich, Mattio Brattelich, Mattio Brattelich, Mattio Brattelich, fratelli Carich, Giulio Clarich, Tomaso Clarich, Tomaso Clarich, Tomaso Clarich, Gregor Cosinich, Sile Cosinich, Antonio Diusich, Antonio Diusich, Antonio Diusich, Pietro Diusich, Tomaso Diusich, Antonio Divsich, Marco Gladevich, Ivan Iuriccevich, Ivan Iocich, Matio Lesich, Martin Matich, Martin Matich, Tone Nicocich, Iure Osoich, detto Ostovich, Gregor Ostovich, Iure Ostovich, Ivan Panzan, Piero Pavich, Vido Peraclich, Ivan Perzan, Simone e Vido Peracich, Mattio Pinesich, Ivan Radolich, Michiel Stambolich, Michiel Stambolich, Tomas Tarisovich, il Todorovich, il Todorovich, Paulo Velanovich, Paolo Velovocich delli Basilischi, detti Basilischi, Bartol Biasiol, Damian de Damiani, Angelo Furlan Paulo Coghevan 44 5 1 88,00% 10,00% 2,00% c) Rašporski kapetani - ostalo Hrvati Talijani nejasna pripadnost Mattio Barbarigo, Pasquin Bardarichio, Pasquin Betticellio, Antonio Berlin, eredi Biasioli detti Danicich, Domenigo Brasiol detto Fumicchio, Alvise Carara, Fiorin Civitigo, Iseppo Crose, Tonin de Damiani, Venier Ducischio, Andrea Humileni, Giacomo Palin, Zanetto Pamon, Andreuzzo Polio, Biasio de Retto, Zanina del Seno, Bernardin Trivisan, Vido Zampier, Francesco Zannini detto Calada, Mattio Bareter, Lorenzo del Brostulo, Pasqualin del Caro, Mattio Fabro, Mattio Fabro, Pasqualin Ichiodatetti, Michielin de Trento, Antonio de Vernici, Porina de Vernici - 20 9 - 68,97% 31,03% Ukupno 62 37 14 54,87% 32,74% 12,39% 468 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 DELLA POSIZIONE DEGLI ABITANTI NUOVI NELL'ISTRIA VENETA. L'ESEMPIO DI DIGNANO (1585-1625) Marino MANIN Istituto croato di storia, HR-10000 Zagreb, Opatička 10 RIASSUNTO In questo saggio viene trattata l'amministrazione dei terreni incolti e degli altri beni abbandonati durante l'amministrazione veneta. In base a un'elaborazione statistica degli atti di investitura, l'autore presenta le condizioni nel territorio di Dignano dall'anno 1585 al 1625, quando raggiunsero il culmine massimo la crisi sociale ed economica nell'Istria veneta, e specialmente nella regione di Pola. Sono state notate considerevoli differenze tra gli atti d'investitura emessi dai provveditorri dell'Istria, cioé quelli precedenti al 1592, in relazione a quelli posteriori emesse dai capitani di Raspo. Le differenze riguardano come il genere e le dimensioni degli immobili investiti, cosi pure i ricevitori di quegli immobili. Tutto cid é possibile vedere nelle numerose tabelle allegate. IZVORI I BIBLIOGRAFIJA Benussi, B. (1924): L'Istria nei suoi due millenni di storia. Trst. Benussi, B.(1928): Ragguaglio delle monete, dei pesi e delle misure. Poreč. (pcseban otisak iz Atti e memorie della Sociej istriana di archeologia e storia patria, XI/1). Bertoša, M. (1981): Društvene strukture u Istri 16.-18. stoljeca. Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeca. Zagreb, 127-152. Bertoša, M. (1985): Etos i etnos zavičaja. Istra kroz stoljeca. Pula-Rijeka. Bertoša, M. (1978): Istarsko vrijeme prošlo. Pula. Bertoša, M. (1986): Mletačka Istra u XVI i XVII stoljecu. I i II. Pula. Boerio, G. (1856): Dizionario del dialetto veneziano. Venezia. Cernecca, D. (1986): Dizionario del dialetto di Valle d'Istria. Rijeka-Trst. Cervani, G., De Franceschi, E. (1973) :Fattori di spopolamento nell'Istria veneta nei secoli XVI e XVII. Atti del Centro di ricerche storiche IV, Rijeka-Trst. 7-118. Dalla Zonca, G. A. (1978):Vocabolario dignanese-italiano. Rijeka-Trst. De Franceschi, C. (1879):L'Istria. Note storiche. Poreč. Herkov, Z. (1974, 1977): Prinosi za upoznavanje naših starih mjera za dužinu i površinu. Zbornik Historijskog zavoda Jugoslavenske akademije. Zagreb, sv. 7 61-151; 8, 143-215. Jelinčič, J. (1971): Aggiunte e modifiche allo statuto di Dignano. Atti del Centro di ricerche storiche II. Rijeka-Trst, 5-100. Kandler, P. (1855): Indicazioni per riconoscere le cose storiche del Litorale. Trst. 469 ACTA HISTRIAE VII. Marino MANIN: O POLOŽAJU NOVOPRIDOŠLIH STANOVNIKA U MLETAČKU ISTRU ..., 443-470 Manzíní, G., Rocchí, L. (1995): Dizionario storico fraseologico etimologico del dialetto di Capodistria. Trst-Rovinj. PAP - Povijesni arhiv u Pazinu. Opcina Vodnjan, k. 384. Pellízzer, A., Pellízzer, G. (1992):Vocabolario del dialetto di Rovigno d'Istria. I i II. Rijeka-Trst. Radossí, G. (1970): Introduzione allo statuto di Dignano. Atti del Centro di ricerche storiche I. Rijeka-Trst, 19-47. Statuto dí Dígnano (1970): Atti del Centro di ricerche storiche I. Rijeka-Trst, 49154. 470