KRSTIONICE GRAĐEVNOG ANSAMBLA EUFRAZIJEVE BAZILIKE U POREČU ANTE ŠO N JE M uzej P oreštine, Poreč S tarodrevan P oreč sačuvao je urbani plan antičkog grada sa zanim ljivim ostacim a antičke a rh itek tu re. E ufrazijeva bazilika je ponos Poreča. Ona je jedna od rijetk ih kasnoantičkih spom enika koji su sačuvali cijeli ansam bal svoje stare arhitekture. O dlikuje se bogastvom raznolikih ukrasa od m ram ora, moza­ ika i štukature. O na je vrlo značajna i rad i arheoloških nalaza koji su na nje­ nom području nađeni iz preth isto rije i kasne antike. U vrlo složenoj arheološkoj problem atici njenog područja naročito pažnju zaslužuju nalazi koji su otkriveni poslije drugog svjetskog rata. Općenito se tum ači da je na području građevnog ansam bla Eufrazijeve bazilike postojala sam o jed n a krstionica koja se sačuvala do danas. No, sa spom enutim arheološkim nalazim a poslije drugoga svijetskoga ra ta utvrđeni su razni podaci, p rem a kojim a možemo u v jerljiv o tum ačiti da je postojeća krstionica postojala p rije sredine 6. st. kada je biskup E ufrazije tem eljito dao restau rirati stariju baziliku. Isto tako prem a arheološkim nalazim a možemo uvjerljivo tum ačiti da su na položaju tzv. prvobitnih sakralnih konstrukcija u M aurovom o rato riju sa sjeverne strane bazilike sačuvani ostaci raznih bazena za vodu koji potječu od tri različita sloja krstionica. P rvo b itn e krstionice. D anas možem o u v e rljiv o tv rd iti da je n a p o d ru č ju M au- rovog o ra to rija sa sje v e rn e stra n e bazilike sig u rn o postojala an tička p ro fa n a a rh ite k ­ tu ra . N a spom enutom su p o d ru čju s arheološkim istraživ an jim a p o slije drugog sv jet­ skog ra ta otk riv en i ostaci zidova k o ji po tječu od tri sloja an tičk e a rh ite k tu re .1 Od prvog su se sloja saču v ali sam o n ezn atn i ostaci zidića po kojim a se n išta ne može zak lju čiti o zgradi, k o jo j je ta j zidić pripadao. O d drugog su sloja a rh ite k tu re nađeni ostaci od nekoliko zidića, k o ji p o tječu n a jv je ro v a tn ije od term i. O ne su, sudeći p re ­ m a nalazu p o v ršin sk e žb u k e s k v alitetn im fresk o slik arijam a, bile p o d ig n u te u prvoj polovini 1. st. n. e.2 N ajviše se sačuvalo od trećeg sloja. O d njega, sudeći prem a sačuvanim ostacim a zidića i podnih m ozaika, m ožem o re k o n stru ira ti tlo c rt jednog 1 A. Sonje, A rheolo ška istraživ an ja n a p o d ru čju E u frazijev e B azilike u P o­ reču, Jadran, zb o rn ik 7 (1966— 69) 296— 298. 2 A. Šonje, C o n tributo alla soluzione d ella p ro b lem atica del com plesso della basilica E u frasian a di P arenzo, F elix R a ­ ve n n a 46 (giugno 1968) 36. N Tl. 1. Poreč. O staci zidova trećeg sloja an tičk e arh ite k tu re u M aurovom o rato riju sa sjev ern e stran e E u frazijev e bazilike: P ian ta 1. P aren zo . R esti dei m u ri del terzo stra to d ell’arc h itte tu ra ro m an a sull'am bito dell’orato rio di m a rtire M auro nella p a rte setten trio n ale della b asilica E ufrasiana: d ijela kuće k o ja se n a la z ila n a p o d ru čju n a k o jem u je podignut g rađ ev n i ansam bal p rv e bazilike.3 Je d n a se d v o ran a spom enute kuće p ro tezala od sjev era p rem a ju g u sa širokim hodnikom k o ji je vodio u istočne p ro sto re zgrad e (Tl. 1, A). T a je d v o ra n a skupa sa hodnikom b ila fo rm ira n a u obliku slova T. S ju žn e stran e spom enutog hodnika sačuvali su se ostaci zidova i podnog m ozaika od još je d n e d v o ran e iste zgrade (Tl. 1, B). O staci p o lu k ru žn o g zidića n a zapadnom zidu velike d v o ran e p o tječu n a j- v je ro v ja tn ije od zidne niše s istočne stra n e a tr ija kojega je p ro th yru m bio n a zapad­ noj stra n i apside E u frazijev sk e bazilik e (Tl. 1, G).4 O d stru čn jak a , k o ji su p ro u čav ali genezu sak raln e a rh ite k tu re n a podru čju građevnog an sam b la E u fra z ije v e bazilike, općenito je prihvaćeno m išlje n je d a pod od m ozaika u spom enutoj velikoj d v o ran i p o tječe od p rofane a n tičk e a rh ite k tu re . U to danas n em a sv rh e sum i jati. A rheološkim istraživ an jim a poslije d ru g o g a svjetskog ra ta je dokazano d a sp o m en u ti m ozaik sa p rip a d a ju ć im ostacim a zidova potječe od an tičk e a rh ite k tu re , tj. od a n tič k e kuće.5 D ek o rativ n i tepih ovog m ozaika, k o ji je po­ ložen p rem a širokom h o d n ik u , h arm o n ijsk i je u k o m p o n iran u p ro sto ru pro sto rije, u kojoj se n alazi kao i p re m a spom enutom ho d n ik u , k o ji je vodio u isto čn e prostore kuće. Taj tep ih , k o ji je k a sn ije dospio u istočni p ro sto r sred n je d v o ran e p rv e bazilike iz druge polovine 4. st., n ije p o stav ljen u h a rm o n iji n a uzdužnoj osi p re m a u k rasn im tep isim a k o ji se n alaz e u sred n jem i zapadnom p o lju spom enute d v o ran e p rv e bazi­ like. D vije sim bolične rib e n ak n ad n o su u m e tn u te u spom enuto d ek o rativ n o polje m ozaika an tičk e dv o ran e. S u m e ta n je m tih rib a (sačuvala se sam o jed n a) u n išten e 3 A. Šonje, sp. d j. u b ilj. 1, str. 268. österr. Arch,. Inst. 19— 20, Bb. (1919) 4 A. G nirs, Z u r F ra g e d e r ch ristli- 165— 181. chen K u ltan lag en au s d e r ersten H älfte 5 A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 1, str. 267. des v ierten J a h rh u n d e rt, Jahresh. d. A — triclin iu m , B — d v o r a n a s a s a č u v a n im p o d n im m o z a ik o m , C — h o d n ik k o ji j e iz A d v o r a n e v o d io u is to č n e p r o s to r e a n t i č k e k u ć e , D — a t r i j, E — p o lo ž a j p r o ­ s t o r i j e n a s je v e r n o z a p a d n o m u g lu a n t i č k e k u ć e d o u lic e , F — p ro th yru m , G — o s ta c i z id o v a i p r o s t o r a s h i p o k a u s to m a n t i č k e k u ć e ; X — o s ta c i p o lig o n a ln o g z id ić a n a j v j e r o j a t n i j e k u p a t i l a d r u g o g s lo ja a n tič k e a r h i t e k t u r e , y ■ —• p r o s t o r u a t r i j u p r e d n iš o m a n t i č k e k u ć e ; I — S r e d n j a d v o r a n a p r v e b a z ilik e , I I — J u ž n a d v o r a n a p r v e b a z i l i k e (m a rty­ rium ), I I I —■ s j e v e r n a d v o r a n a p r v e b a z ilik e (catechum eneum ); a — p o d r u č je s j e v e r n o g d ije la d v o r a n e a n t i č k e k u ć e n a k o je m s u b ile iz g r a đ e n e k r s tio n ic e , b — p r o š i r e n p r o s t o r s is to č n e s t r a n e d r u g o g s l o j a k r s tio n ic e A — tr ic lin io , B — a u l a c o n il p a v im e n to m u s iv o , C — c o r id o io c h e im m e te v a d a l l ’a u la »A« n e g li a m b i e n t i o r ie n ta li d e lla c a s a r o m a n a d i a b ita z io n e , D — a m b ito d e ll’a tr io , E p o s iz io n e d e g li a m b ie n ti d i a b i ta z io n e n e ll’a n g o lo n o r d o c c id e n ta le d e lla c a s a r o m a n a p re s s o s t r a d a , F ■ —■ p r o th ir u m , G — r e s t i d e i m u r i e d e i vani* c o n l ’ip o ­ c a u s to d e lla c a s a r o m a n a ; X — r e s t i d e l m u r o p o lig o n a le p iù c r e d ib ile d a l b a ln e o d e l s e c o n d o s t r a t o d e ll’a r - c h i t t e t u r a r o m a n a , y — s p a z io n e ll’a t r i o d a v a n t i la n ic c h ia ; I — A u la m e d ia d e lla p r i m a b a s ilic a (ecclesia); II — a u la m e r id io n a le d e lla p r i m a b a s ilic a (m a rtyriu m ), I I I — a u l a s e t te n tr i o n a l e d e lla p r i m a b a s ilic a (catechu­ m eneum ); a — a m b ito d e lla p a r t e s e t te n tr i o n a l e d e l l a a u l a d e lla c a s a r o m a n a d o v e e r a n o e d if ic a ti i b a ttis te ri!, b — s p a z io a m p lia to d e l l a p a r t e o r i e n t a l e d e l s e c o n d o s t r a t o d e l b a t t i s t e r o Sl. 1. Poreč. O staci bazena krstionice p rv o b itn e crkve (dom us ecclesiae) Fig. 1. P arenzo. R esti della piscina d el b a ttiste ro della chiesa p rim itiv a dom us ecclesiae) su polovine u k ra sn ih m otiva (svastika i g o rd ijsk i čvor) spom enutoga ukrasnog polja m ozaika, k o ji n a jv je ro ja tn ije p rik azu je sim bolični lab irin t, s k o jim su R im ljani često u k rašav ali p odne m ozaike svojih blagovaona. A ntička se kuća, sudeći p rem a stratig rafsk im podacim a, genezi k asn ije sakralne arh itek tu re, k oja je n a sta la n a njenom p o d ru č ju i stilu sačuvanih m ozaika, d atira u p rv u polovinu 3. st.6 O d podnog m ozaika velike dvorane antičke kuće sačuvao se sam o sre d n ji njeg o v dio, i to onaj koji se n alazi n a istočnom d ije lu poda srednje dvorane (ecclesia) p rv e bazilike.7 Od njegovog južnog d ijela saču v ali su se samo neznatni ostaci u istočnom d ijelu p ro sto ra ju ž n e dvorane (m a rty riu m ) p rv e bazilike. Od sjevernog d ijela tog m ozaika, na p o ložaju gdje se nalazio istočni dio sjeverne 0 A. Šonje, P red eu frazijev sk e bazili- 7 B. M olajoli, La basilica Eufrasiana ke u P o reču (Le costruzioni p reu frasian e di Parenzo (Padova 1943) 11— 12, si. 4. di Parenzo), Z b o rn ik P oreštine 1 (1971) 270, bilj. 17. p ro sto rije (catechum eneum ) iste bazilike, n išta se n ije saču v alo , Tu je m ozaik u n i­ šten g rad n jo m tri slo ja zidića, podom od n a b ije n e žbuke i m ozaikom . O staci spo­ m en u tih zidića, poda od n a b ije n e žbuke i m ozaika p re tsta v lja ju u v je rljiv u dokum en­ ta c iju o b azenim a k rstio n ic a p rv o b itn ih sa k ra ln ih k o n stru k cija na p o d ru č ju opisane an tičk e kuće u M aurovom o ra to riju sa sjev ern e stra n e E u frazijev e bazilike. U prvom n ajd o n jem sloju sačuvao se sje v e rn i dio m alog b azena (sl. 1). G ornji su dijelovi tog bazen a u n išten i g rad n jo m drugog sloja, tj. poda k o ji je izrađen od n ab ijen e žbuke. P rek o spom enutog poda saču v ali su se ostaci trećeg slo ja k o ji p o tje ­ če od povećeg b azena za vo d u (si. 2). Sva tr i slo ja po sredini u sm je ru od istoka p rem a zapadu u n išten i su g rad n jo m sjev ern o g a perim etraln o g zida sjev ern e k u ltn e dv o ran e p red eu frazijev sk e b azilike (prva polovina 5. st.). Od spom enutoga n ajdonjeg bazena sa ju žn e stra n e navedenog zida sje v e rn e k u ltn e dv o ran e n išta se n ije sa­ čuvalo. D rugi sloj, tj. po d od n ab ijen e žbuke o tk riv en je u v rijem e istra ž iv a n ja poslije drugoga svjetskog r a ta i to sa sjev ern e stra n e spom enutog zida sjev ern e k u ltn e dvorane p o n ad sjev ern o g d ijela istočnog zida an tičk e kuće i u p rig rađ en o j p ro ­ sto riji do sjeveroistočnog u g la velike d v o ran e iste an tičk e kuće (TI. 2, d). God. 1969. i 1970. u v rijem e zaštitn ih rad o v a n a podnom m ozaiku istočnog d ijela ca- tech u m en eu m -a p rv e b azilike do jugozapadnog u gla iste dv o ran e an tičk e kuće nađeni su ostaci zidića k a n a la i pod od n ab ijen e h id rau ličk e žbuke sa sjev ern e k u lt­ ne dvoran e (T I.,2, e i e 1; si. 3), k o ji po tječu od bazena za vodu. Isto m slo ju p ri­ p a d a ju ostaci dva bazena, od k o jih je je d a n n ađ en god. 1969. u neposrednoj blizini SI. 2. Poreč. O staci b azena krstionice p rv e bazilik e Fig. 2. P arenzo. R esti della piscina del b a ttiste ro della p rim a basilica Tl. 2. Poreč. P la n n alaza na p o d ru čju M aurovog o rato rija sa sje v e rn e stran e E u frazijev e bazilike: P ia n ta 2. P arenzo. P ia n ta dei tro v am en ti su ll’am bito dell’oratorio di m a rtire M auro n e lla p a rte setten trio n ale d ella basilica E u frasian a: s je v e r o z a p a d n o g u g la v e lik e d v o r a n e a n tič k e k u ć e (TI. 2, e 2; si. 4), a d r u g i go d . 1970. 6 ,5 0 m z a p a d n o o d s p o m e n u to g u g la a n t i č k e d v o r a n e (T. 2, e 3 ; si. 5). B a ­ z e n s e n a la z i iz p o d p o d a s k r u p n i m k o c k ic a m a o d o p e k e s j e v e r n e d v o r a n e (c a te c h u - m e n e u m ) p r v e b a z ilik e . N a s je v e r n o m z id ić u b a z e n a g r a đ e n j e s j e v e r n i p e r i m e t r a l n i z id is te d v o r a n e . O d n a j g o r n j e g b a z e n a k o ji p r i p a d a t r e ć e m s lo ju k r s tio n ic e , s a č u v a li s u s e o s ta c i z id ić a , k a n a l s a s je v e r n e s t r a n e (si. 2) i d io n je g o v o g a p o d n o g m o z a ik a (si. 6). J u ž n i d io m o z a ik a o v o g b a z e n a n a đ e n j e u v r i je m e is t r a ž i v a n j a , k o j a s u s e n a p o d r u č j u M a u ro v o g o r a t o r i j a iz v a đ a la iz m e đ u d v a p r o š l a s v je ts k a r a t a . N o , u v r ije m e k a d a s u n a đ e n i b e z p o v e z a n o g p r e g le d a s n e i s tr a ž e n i m c ije lim p o d r u č j e m t a d a n ije b ilo m o g u ć e u t v r d i t i d a p o t j e č u o d b a z e n a k r s tio n ic e . D r u g i s lo j, o d k o j e g a s u s e s a č u v a li o s ta c i o d t r i b a z e n a z a v o d u , n a s ta o je p o s lije g r a d n j e a n t i č k e k u ć e ( p rv a p o lo v in a 3. st.). O n je , k a k o s m o s p o m e n u li, I — ostaci n a js ta rije g slo ja antičke a rh ite k tu re (2. st. n. e.), II —• ostaci antičkog bedem a utv rđ en o g g ra d a (opidum , 1. st. pr. n. e.), III a i III b — ostaci drugog sloja an tičk e a rh ite k tu re (term e, 1. st. n. e.?), IV, IV a, IV b i IV c — ostaci trećeg sloja an tičk e a rh ite k tu re (stam b en a kuća p rv a polovina 3. st.) ; 1 i 1 b —• zidovi g rađevnog ansam bla p rv e bazilike; A —- sre d n ja d v o ra n a p rv e bazilike (ecclesia), B — južna d v o ran a p rv e bazilike (m artyrium ), C — s je v e rn a dvorana p rv e b azilik e (catechum eneum ): a — u lazn a d v o ran a, C —■ catechum eneum , b — bazen krstionice, c — p ro sto r krstionice sa zapadne stra n e bazena, y —• ostaci m ozaika u p ro sto ru krstionice sa zapadne stra n e piscine, x —• ostaci uk rasn o g moizaika u p ro sto ru catechum eneum a, z — ostaci m ozaika u b azen u za k ršte n je k rstio n ice p rv e bazilike; 1 a i 1 e — zidovi dograđene p ro sto rije do k rstionice ja v n e crkve, d — prostor đograđene p ro sto rije s istočne stran e k rstio n ice ja v n e crkve, e i e 1 — ostaci bazena za k ršten je k rstio n ice ja v n e crkve, e 2 i e 3 — ostaci bazena za ču v an je vode k rs ti­ onice jav n e crkve; 1 d —• ostaci ugrađenog zida n a prolazu iz an tičk e d v o ran e u hod­ n ik antičke kuće, l b — zid k o ji je dijelio p ro sto r catechum eneum a cd krstionice, 1 c — zidić k o ji je d ijelio ulaznu p ro sto riju od p ro stora catechum eneum a; 2 — ostaci zidova sje v e rn e k u ltn e dv o ran e p red eu frazijev sk e bazilike, 2 a — ostaci zidova cisterne p red eu frazijev sk e bazilike I —• re sti del p iù an tico strato d ell’ a rc h itte tu ra rem an a (1 sec. d. C.), II — resti delle m u ra d ell’opidum (I sec. a. C.), III a e III b — resti del secondo stra to della a rc h itte tu ra ro m an a (term e, I sec. d. C.), IV, IV a, IV b e IV b e IV c — re sti del terzo ■strato della a rc h itte tu ra ro m an a (casa d’abitazione, p rim a p a rte del II I sec. d. C.); l e l b — m u ri d el com plesso edilizio d ella p rim a basilica; A —■ a u la m edia onale della p rim a basilica (ecclesia); B — alila m erid io n ale della p rim a basilica (m a rtyriu m ); C — a u la se tte n trio n a le della p rim a basilica (catechu­ m eneum ); a — aula d ’e n tra ta , C —• ca techum eneum , b — piscina del b attistero , c — spazio del b e ttiste ro della p a rte occidente d ella piscina, y — re sti del pavim ento m usivo nell’am bito d el b a ttiste ro della p a rte occidentale della piscina, x — resti del piccollo tap p eto m usivo n el catecum enio, z — re sti del p avim ento m usivo della vasca battesim ale d el b a ttis te ro della p rim a basilica; l a e 1 b —■ v a n o situ a to dalla p a rte o rien tale accanto a b a ttis te ro d ella chiesa publica, d — vano situ a to accan to a b a ttiste ro prim itivo, e ed e 1 — re sti della vasca batesim ale del b a ttis te ro della chiesa pubblica, e 2 ed e 3 — resti della vaschetta p e r acqua d el b a ttis te ro della chiesa pubblica; 1 d — re sti del m u ro sul p unto del passagio dell’aula a negli am b ien ti o rientali della casa ro m an a d ’abitazione, 1 b — m uro che d iv id a lo spazio del catecum enio del battistero , l e — m u ro che divideva l’au la d ’e n tr a ta dello spazio del catecum enio; 2 — - re sti dei m u ri dell’a u la setten trio n ale di culto della basilica p re e u fra sia n a ; 2 a — resti dei m uri della c istern a d ella basilica p reeu frasian a SI. 3. Poreč. O staci jugoza- zapadnog ugla bazena za k ršten je k rstionice javne crkve Fig. Fig. 3. Porenzo. Resti della angolo sud-occidenta- de della piscina battesim ale del b attistero della chiesa p u bblica nađen ponad zida te kuće. P rem a tom e d ru g i kao i treći sloj ponad njeg a ne p rip a­ d a ju antičkoj a rh ite k tu ri. O ba su spom enuta sloja (drugi i treći) n a sta la u vezi p re­ u ređ en ja p rofane a rh ite k tu re u sak raln u , tj. kao dijelovi sak raln e arh itek tu re, koja je p o stojala na p o d ru č ju M aurovog o rato rija. U n u trašn ja je stra n a sačuvanog zidića m alog bazena prvog najd o n jeg sloja obložena h id rau ličk o m žbukom od pjeska, v ap n a i m ljevene opeke, a o statak je n je ­ nog poda izrađen od k ru p n ih kockica od opeke. Na isti način su građ en i i bazeni drugog sloja, sam o što je njihova h id rau ličk a žbuka slabije k v alitete i pod im nije rađ en s k ru p n im kockicam a od opeke, nego s hidrauličkom žbukom i tegulam a. U vrijem e spom enutih istraživ an ja poslije d rugoga svjetskog ra ta n ije se našao nikakav trag, po kojem u b i se moglo zaključiti dai je sačuvani o statak m alog bazena prvog n ajdonjeg sloja p rip ad ao antičkoj a rh ite k tu ri. Spom enuti su bazeni zidani na isti način kao i oni u an tičk im i k asn o an tičk im gospodarskim zgradam a. No, na spom e­ nutom p o d ru čju sa sjev ern e stran e bazilik e n ije postojala gospodarska zgrada za p rerad u m aslina ili grožđa. U krasi na podnom m ozaiku antičke d v o ran e u v erljiv a su dokum entacija da je ta p ro sto rija p rip ad ala obiteljskoj kući. U toj kući bi se bazen za vodu m ogao n alaz iti sam o u kupaonici (balneum ). Je d a n izolirani m ali bazen, SI. 4. Poreč. O staci bazena za ču vanje vođe za k rstio n icu ja v n e crkve Fig. 4. Porenzo. R e sti della v asch etta per acq u a d el b attistero della chiesa pubblica k o ji je sm ješten u sjevernoistočnom uglu p ro stra n e dvorane, sigurno ne potječe od k u p atila obiteljske kuće. P re m a tom e m ožem o u v jerljiv o zak lju čiti d a je m ali bazen prvog n ajd o n jeg slo ja g ra đ e n u istu sv rh u kao i oba sloja p onad n jeg a u vezi sa k ra l­ nih pro sto rija, k o je su n a sta le n a p o d ru čju an tičk e zgrade. A rheološkim istraživ a­ njem dokazano je da n a jg o rn ji sloj s ostacim a velikog bazena potječe od krstionice, k o ja je po sto jala u istočnom d ijelu p ro sto ra sjev ern e dvorane p rv e bazilike. D onja dva sloja kao i o n aj n a jg o rn ji m ogu p o tje c a ti sam o od sak raln ih p ro sto rija, koje se spom inju n a ulom ku sark o fag a m učenika M au ra.8 Haec prim itiva u sa d rž a ju spom e­ nutog n atp isa odnosi se n a p rv o b itn i sa k ra ln i prostor, (dom us ecclesiae), eius oratibus reparata est ecclesia n a p re u re đ e n je p rvobitnog sakralnog p ro sto ra u ja v n u crkvu, a duplicatus est locus n a g ra d n ju p rv e bazilike, k o ja se n alazi na isto m podru čju s dvostruko većim p ro sto ro m od re sta u rira n e crkve." 8 Hoc cubile sa n ctu m confesoris M avri j n ib eu m co n ten e t corpus ! hae: p rim itiva eius oratibus j reparata est ecclesìa |hic condigne translatus est \ ubi episcopus et confessor est factus \ ideo in honore d u p lica tu s est locus. (A. D e­ grassi, Inscriptiones Italie, vol. X, fase. IX [1934] br. 64). " A. Sonje, K om pleks p rv e bazilike n a p o d ru čju E u frazijan e u Poreču, B u- letin JA Z U 10, br. 1-2 (1962) 22—23. Isti, Il com plesso della p rim a basilica SI. 5. Poreč. O staci drugog bazena za ču v an je vode krstionice ja v n e crkve Fig. 5. Porenzo. R esti del secondo stra to del b attistero della chiesa pubblica Sadržaj n atp isa n a ulom ku sarkofaga m učenika M aura pod u d ara se s arheolo­ škim nalazim a, k o ji su nađeni n a p o d ru čju M aurovog o ratorija. P re m a tom e može­ m o u v je rljiv o zak lju čiti da ostatak zidića s hidrauličkom žbukom i podom s krupnim kockicam a od opeke (sl. 1), koji se nalaze u prvom n ajd o n jem sloju, p otječu od b a­ zena krstionice prv o b itn o g a sakralnog p ro sto ra, tj. u p rav o m sm islu od d o m u s e c c le ­ sia e , koji je u doba progonstva u drugoj polovini 3. st. bio u ređ en u p ro sto rijam a an ­ tičke zgrade, od k o je su se sačuvali ostaci zidova i podnih m ozaika sa sjev ern e strane E ufrazijevske bazilike.1 0 D rugi sloj, tla k od n ab ijen e žbuke s ostacim a bazena, po­ tječe od pro sto ra krstio n ice jav n e crkve za k o ju je iza 313. bio p re u re đ e n d o m u s e c ­ c le sia e .1 1 T reći g o rn ji sloj potječe od krstionice, koja je bila sm ještena ponad opisa­ nih slojeva sta rijih krstionica, a s istočne stra n e sjeverne p rostorije (c a te c h u m e n e u m ) p rv e bazilike.1 2 K rstionica d o m u s e c c le sia e bila je sm ješten a u sjevernom d ijelu p ro sto ra velike dvorane antičke zg rad e (TI. 1, a i TI. 3). O na je prem a običaju religioznih obreda k ršten ja, k o ji su se u n jo j obavljali, od p ro sto ra velike dvorane b ila odvojena zidom. Od tog su se zida sačuvali ostaci n a p o ložaju istočnog d ijela zida, k o ji je dijelio sred n ju od sjev ern e p ro sto rije p rv e bazilike. U laz u krstionicu m ogao je biti iz neke p ro sto rije do a trija ili s istočne stran e an tič k e zgrade. B azen za k ršte n je , od kojega se sačuvao sam o sje v e rn i dio (si. 1), bio je sm ješten m eđu zidovim a u istočnom dije­ lu p ro sto ra k rstionice (TI. 3, p). Sudeći p rem a sačuvanim ostacim a i njegovom polo­ žaju m eđu zidovim a bazen m ožem o dosta u v jerljiv o rek o n stru irati. O n je bio otpri- nella zona della b asilica E ufrasian a a P a- renzo, A t t i d V I0 C o n g r e s so ln te r n a z . d i A rc h , c r is tia n a (R om a 1962) 800—806. Isti, sp. dj. u bilj. 2, str. 34— 44, Isti, sp. dj. u bilj. 1, str. 269— 274. A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 6, str. 224 do 225 i 271. 1 1 A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 6, str. 224 do 227 i 272—273. 1 2 A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 6, str. 228 i 273. lik e širok 1,26 m, d u g 1,30 m i dubok oko 80 cm. U podu je bio u k o p an 50 cm do visine, k o ja je d o danas sačuvana. K rstionica je sk u p a sa bazenom za k ršte n je bila duga 8,20 m i široka 3 m. M ali p ro sto r k rstio n ice p rv o b itn e crkve (dom us ecclesiae) iz doba progonstva n ije zadovoljavao p o tre b a m a p rv e ja v n e crkve, one za koju je p rv o b itn a b ila p re u re ­ đ en a iza 313. R adi to g a je s ta ru k rstio n icu tre b a lo p ro širiti. P rem a saču v an im arh eo ­ loškim nalazim a m ožem o u v je rljiv o tv rd iti d a je p rv o b itn a k rstio n ica b ila prem a isto k u p ro širen a s jed n o m m alom p ro storijom (Tl. 1, b ; TI. 2, d; Ti. 4, d). O d p rostora k rstionice ja v n e crkve, osim spom enutih o sta ta k a zidova njen o g pro širen o g dijela p rostora, sačuvao se i pod od n ab ijen e žbuke. T aj pod se protezao od spom enutoga proširenog p ro sto ra p re k o antičkog zida n a p o d ru čje preko b azena za k rš te n je i poda p rv o b itn e krstionice. R ad i to g a m ožem o u v je rljiv o zak lju čiti d a se k rstio n ica jav n e crk v e nalazila zapadno od p ro sto rije sa podom od n ab ijen e žbuke n a p o d ru č ju n a ko­ je m u se n alaze ostaci (TI. 4, e i e 1; si. 3) b azena za k ršten je. T aj bazen je bio širok sa zidićem oko 2,64 m od sje v e ra prem a ju g u i dug oko 1,85 m. S ačuvao se visok 23 cm (v jero ja tn o je bio du b o k oko 80 cm). S udeći p rem a sačuvanim ostacim a zidića bazen je u podu bio u k o p a n n ajm an je 30 cm, a n ajv iše oko 50 cm. P re m a tom e m o­ žem o p re tp o sta v iti d a je pod krstionice bio n a n ivou poda od n a b ije n e žbuke u p ro sto riji istog sloja, k o ja je p rig rađ en a s n je n e istočne stran e. U laz u spom enutu Si. 6. Poreč. O staci sje v e r­ nog d ijela m ozaika od b a ­ zena za k rš te n je k rstio n ice p rv e bazilike Fig. 6. Porenzo. R e sti della p a rte setten trio n ale d el fo n ­ do in m osaico d ella v asca b attesim ale del b a ttis te ro della p rim a b asilica Tl. 3. Poreč. T lo crt krstionice dom us ecclesiae: K — krstionica, A — antička dvorana; a — zid koji je dijelio k rs ti­ onicu od p rostora an tičk e kuće, p — bazen za k rš te n je P ian ta 3. Parenzo. P ia n ta del b attistero di dom us ecclesiae: K — b attistero , A — aula rom ana ; a — m uro che divideva il b attistero dello spazio della casa rom ana d ’abitazione, p — vasca batesim ale istočnu p ro sto riju po sto jao je s njene južne stra n e (Tl. 4, f).1 3 Ju žn i zid spom enute p ro ­ širen e p ro sto rije p rotezao se p rem a zapadu k ro z istočni zid dv o ran e a n tičk e kuće u sm jeru položaja zida, k o ji je k asn ije dijelio sje v e rn u od sred n je dvorane p rv e bazilike. P rem a tom e u v je rljiv a je n aša p retp o stav k a d a je spom enuti zid, koji je sigurno p ri­ padao sloju a rh ite k tu re p rv e bazilike, izgrađen u vrijem e p reu ređ en ja sjev ern o g dijela p ro sto ra dv o ran e a n tič k e kuće za k rstio n icu dom us ecclesiae i prem a isto k u proširen 1 3 A. Šonje, sp. dj. u bilj. 6, str. 226 i 273. Ti. 4. Poreč. T lo crt k rstio n ice ja v n e crkve: II — g radski bedem , IV — ostaci zidova an tičk e ku će; A — p ro sto r velike d v o ra ­ n e an tičk e kuće, K — p ro sto r krstio n ice jav n e crkve; a —> zid k o ji je d ijelio k r ­ stionicu od pro sto ra d v o ran e an tičk e kuće, 1 a i 1 e — zi­ dovi dograđene p ro sto rije do krstio n ice ja v n e crkve, d — p ro sto r dograđene p ro sto rije k rstio n ice ja v n e crkve, f — ulaz u p ro širen u p ro sto riju ja v n e crkve, e i e l — ostaci b azen a za k ršte n je k rstio n ice ja v n e crkve, e 2 i e 3 ostaci b a ­ zen a za ču v an je vode, g — ostaci zidova kanalizacije P ia n ta 4. Parenzo. P ia n ta del b a ttiste ro della chiesa pubblica: II — le m u ra rom ane, IV — re sti dei m u ri d ella casa rom ana d ’abitazione; A — vano dell’au la g ra n ­ de d ella casa rom ana, K — v an o del b a ttiste ro della chiesa pubblica ; a —- m uro che d iv id ev a il b a ttiste ro del vano d ell’au la dell’a u la della casa ro m an a, l a e l e — m u ri dello spazio am p liato della chiesa p u b b lica, f — e n tra ta nello spazio a m ­ p liato della chiesa p u b b lica, e ed e 1 — resti della v asca b a - tesim ale del b a ttiste ro della chiesa pubblica, e 2 ed e 3 — re sti della vasca p er custodire l’acqua, g — re sti d ei m u ri della canalisazione IV tv o lm 5 Tl. 5. Poreč. T lo crt krstionice p rv e bazilike: IV e i IV d — zidovi an tič­ ke kuće; A — p ro sto r krstionice, B —• prošireni p ro sto r krstionice, P — bazen za k ršte n je , C — prostor catechum eneum a; x — uk rasn o polje n a p o d u cate­ chum eneum a; V —< zid pro širen o g p ro sto ­ ra krstionice ja v n e crkve; 1 e i 1 b — ostaci zida prve bazilike, 1 d —• ostaci zida koji je dijelio p ro sto r ca techum e­ neum a od krstionice. P ia n ta 5. P arenzo. P ia n ta del b attistero della p rim a basilica: IV e e IV d ■ —- m u ri della casa rom ana; A — vano d el b attistero, B —• p a rte p ro lu n g a ta del b a t­ tistero, P — v asca battesim ale, C — vano del catecum enio; x — tapeto m usivo sul p a­ vim ento del catecum enio ; V —■ m uro del v an o p ro ­ lungato del b a ttis te ro della chiesa pubblica; 1 e e 1 b — re s ti del m uro della p rim a basilica, 1 d — resti del m uro che d ivideva il vano d el catecum enio dal b a t­ tistero u v r i je m e p r e u r e đ e n j a d o m u s e c c le sia e u j a v n u c r k v u . K r s tio n ic a j a v n e c r k v e , o sim b a z e n a z a k r š t e n j e i m a l a j e jo š d v a m a la b a z e n a z a č u v a n je v o d e , k o j a j e s lu ž ila z a m j e n j a n j e i d o p u n j e v a n j e v o d e u p is c in i. O s ta c i t i h b a z e n a , k a k o s m o s p o m e n u li, s a č u v a li s u s e j e d a n u n e p o s r e d n o j b liz in i, a d r u g i 6,50 m z a p a d n i j e o d z a p a d n o g z id a v e lik e d v o r a n e a n t i č k e k u ć e . P r e m a n a v e d e n i m p o d a c im a r e s t a u r a c i j a d o m u s e c c le s ia e u j a v n u c r k v u m o g la j e b i t i m n o g o o p š i r n i j a n e g o š to d a n a s m o ž e m o p r e d ­ o č iti. O s ta c i k r s tio n ic e p r v e b a z ilik e m n o g o s u s e b o lje s a č u v a li o d o p is a n a s lo ja s t a r i j i h k r s tio n ic a , k o j e s u p o s to ja le n a is to m p o lo ž a ju (TI. 5; s i. 7). P r e m a p r e g le d - SI. 7. Poreč. R e sta u rira n i p odni m ozaik za k rš te n je i pro sto ra sa njegove zapadne stra n e k rstionice p rv e bazilike Fig. 7. Parenzo. P av im en to m usivo re sta u ra to d ella piscina e dello spazio n ella p arte a ovest della v asca del b attistero della pisibasilica p re e u fra sia n a n o sti n jen ih o statak a u v e rijiv a su n am tu m ačen ja i o p o sto jan ju spom enutih sta rijih krstionica. T reći n a jg o rn ji sloj krstio n ice prve bazilik e nalazio se u sk lo p u a rh ite k ­ tu re građevnog an sam b la p rv e bazilike, k o ja je g rađ en a u drugoj p olovini 4. st.1 4 N jen položaj je s istočne stra n e sjev ern e d v o ran e p rv e bazilike. U n ju se ulazilo iz catechum eneum a, k o ji je sa zapadne stra n e p rem a bazilici im ao m a lu ulaznu p ro sto riju (TI. 2, a). S je v e rn a se stra n a krstio n ice n ije protezala do sjev ern o g a p eri- m etraln o g zida p rv e bazilike, već sam o do sjev ern o g zida v elike d v o ran e antičke k u će (TI. 4, e). B azen za k rš te n je je bio u istočnom d ijelu n je n a p ro sto ra, k o n stru ­ ira n sa zidićem , koji je debeo 20 cm. S južne n je n e stran e do zida, k o ji je dijelio sjev ern u od sred n je p ro s to rije p rv e bazilike im ao je k a n a l za o ticanje vode. S tim 1 4 A. Sonje, sp. dj. u b ilj. 6, str. 234 i 281; v id i n av ed en u lite ra tu ru o bilješki 9 ove rad n je. z id ić e m i k a n a lo m l o m l j e n j e p o d o d n a b i j e n e ž b u k e k r s tio n ic e p r v e j a v n e c r k v e . B a z e n z a k r š t e n j e j e b io p a č e t v o r i n a s t e o sn o v e , k o j i j e b e z z id ić a b io d u g o k o 2,20 m , to lik o j e o tp r ilik e b io i š i r o k (o k o 2 m ). K r s tio n ic a j e b ila š ir o k a 3 m . N je n p r o s t o r p r e d p is c in o m j e d u g 3,20 m , a c ije li p r o s t o r s a p is c in o m 6,50 m , z a 1,80 m j e b io k r a ć i o d p r o s to r a p r v o b i tn e k r s tio n ic e . D n o p is c in e , k o j a j e iz r a đ e n a s m o z a ik o m , z a 19 c m j e p o v iš e n o o d p o d n o g m o z a ik a z a p a d n o g d i j e l a k r s tio n ic e . T u j e m o z a ik u k r a š e n s k o m b in a c ijo m o s m o r o k u ta p o v e z a n ih n a u g lo v im a s a m a n j i m k v a d r a t i ­ m a . U o s m o r o k u tim a s u k v a d r a t i č n e r o z e te , g o r d ijs k i č v o r o v i i s v a s tik e (si. 7). M o z a ik j e n a d n u b a z e n a z a k r š t e n j e u k r a š e n s t r i n iz a s im b o lič n ih m o tiv a : p r v i n a j š ir š i j e c a n th a r o s s a p u p o ljc im a n a k r a j u v itic a i o s ta c im a g o r d ijs k ih č v o r o v a ; u d r u g o m u ž e m j e v r č s v itic a m a ; u t r e ć e m v r lo u s k o m s u j e d n o s ta v n e r o z e te . O p is a n i m o tiv i u o k v ir e n i s u g e o m e t r i js k i m m o tiv im a , o k o k o jih o b ila z i v a lo v ita v itic a (si. 7). T a j j e m o z a ik , k a k o s m o s p o m e n u li, p o s r e d in i u n i š t e n s a s je v e r n im z id o m s j e v e r n e k u l t n e d v o r a n e p r e d e u f r a z i j e v s k e b a z ilik e . N je g o v i d ije lo v i s ju ž n e s t r a n e s p o m e n u to g z id a k u l t n e d v o r a n e b i l i s u o t k r i v e n i z a v r i je m e i s t r a ž i v a n j a k o ja s u s e i z v a đ a la iz m e đ u TI. 6. Poreč. T lo crt građevnog an sam b la p red eu frazijev sk e bazilike: A —■ bazilika, B —■ sje v e rn a k u ltn a dv o ran a (m artyrium ), C — n artek s, D — p ro ­ sto r izm eđu n a rte k sa i .krstionice, E — krstionica, F — - ostaci zidova sa zap ad n e stra n e cistern e i sjev ern e k u ltn e d v orane; a — k o m a klu p a za svećenike u bazilici, b — ostaci nepoznatog zida, c — niša sa sudom i rešetkom za p ra n je ru k u i nogu kod u laza u baziliku, d — cistern a, p — m ala prolazna d v o ran a iz bazilike u h o dnik k o ji je povezivao p ro sto rije sa sjeverne stra n e bazilike, r —■ p ro s to rija s istočne stra n e im p lu v ija, s — p ro sto rija za ritu a ln a p ra n ja sv ećen stv u p rije religioznih fu n k cija, t i u istočni pro sto r izm eđu b azilike i sjev ern e k u ltn e dvorane, v — ulaz iz bazilike u p ro s to r izm eđu n je i sje v e rn e k u ltn e d v orane; e, f, g, i — otvoreni pro lazi k u ltn e dvorane, 1 — k o rn a k lu p a za svećenike u k u lt­ noj dvorani, k —• ulaz u sje v e rn u k u ltn u dvoranu; X, y, ß, w , y > — u lazi u p ro sto re sa zapadne stra n e k u ltn e dvorane i cistern e; z — ulaz u n artek s, Y — ostaci zida s a sjev ern e stra n e oktogona, g — ostaci zida sa lezenom šesn ajsto ro k u tn o g ophoda krstionice, n — g radski bedem P ia n ta 6. Parenzo. P ia n ta d el com plesso edilizio della basilica p reeu frasian a: A — basilica, B a u la setten trio n ale del culto (m artyrium ), C — nartece, D — v an o tr a n a rtece e basilica, E — b attistero , F — re s ti dei m uri della p a rte occidentale d ella cistern a e dell’a u la setten trio n ale del culto; a — subsellium , b — re s ti d el m uro sconoscito, c —1 nichia col lav ab o e con la g ra ta p e r la v a re le m a n i e le piedi presso l’e n tra ta nella basilica, d — cistern a, p — piccolo vano sul passaggio della basilica nel coriidoio q u ale conduceva neg li am b ien ti se tten trio n ali d el com plesso edilizio della basilica p reeu frasian a, r — v an o d ella p arte o rien tale del im pluvio, s —- vano p er abluzioni ritu a li del clero prim a le funzioni religiose, t ed u —■ v a n i o rie n ta li tra la b asilica e l'a u la setten trio n ale d el culto, v — • e n tra ta della basilica neg li am b ien ti setten trio n ali; e, f, g, ed i — passag g i ap erti, dell’au la se tte n trio n a le del culto, 1 — subsellium n e ll’au la setten trio n ale d el culto, k — e n tra ta n e ll'a u la setten trio n ale d el culto; X, y, fi, w, ip — e n tr a ta n ei v ani della p a rte occidentale d ell’au la setten trio n ale del culto e d ella cistern a ; z —• e n tra ta nel n artece, Y — resti del m u ro della p a rte setten trio n ale del o tta ­ gono, g — re sti del m u ro con la lesena del d eam b u lacro a sedici lati del battistero , n — le m u ra citta d in a Si. 8. Poreč. K a n a l s istočne stra n e im p lu v ija p ređ eu frazijev sk e bazilike Fig. 8. P arenzo. C anale ad est d e lïm p lu v io della basilica p re e u fra sia n a d v a sv jetsk a ra ta .1 5 1 6 D ijelovi istog m ozaika sa sjev ern e stran e spom enutog zida k u ltn e d v o ran e o tk riv e n i su poslije drugoga svjetskog ra ta .1 0 U kras m ozaika u bazenu za k rš te n je vrlo je jed n o stav an bez n ag lašen ih kolorističkih efekata. O n je većim dijelom ra đ e n s k o ckicam a koje su slagane p rem a k riv in am a i oblicim a prikazanih m otiva (opus verm icu la tu m ). Pod sa zapadne stra n e bazena u k ra še n je i ra đ e n kao m ozaici u sred n jo j i južnoj d v o ran i prve bazilike, sam o što su njegove kockice nešto veće od onih na podnom m ozaiku spom enutih dvorana. V jerojatno je p ro sto ru k rstio ­ nice p rv e bazilike p rip a d a la p ro sto rija sa n je n e istočne stran e, ona s kojom je bila p ro širen a p rv o b itn a krstionica. K rstionica p ređ eu fra zijevsk e bazilike. G ra đ e v n i ansam bal p ređ eu frazijev sk e b a ­ zilike sigurno n ije b io bez krstionice. O n a je u z rezidenciju i k a te d ra lu porečkog b iskupa b ila neophodno p o treb n a u prvoj polovini 5. st. U to v rijem e kršćan stv o su u P oreču m asovno p rim a li širi slojevi d ru štv a . M olajoli p re tp o sta v lja d a je k rstio ­ nica p ređ eu frazijev sk e bazilike bila u p ro s to riji k o ja se n alazila n a p o d ru č ju M au- rovog o ra to rija izm eđ u bazilike i sjev ern e k u ltn e dvorane, gdje se n alazi rešetk a za otican je vode (TI. 6, s).1 7 S istraživ an jem god. 1969. i 1970. u vezi k o n zervatorskih 1 5 B. M olajoli, sp. dj. u bilj. 7, str. 1 7 B. M olajoli, sp. dj. u bilj. 7, str. 11 i 12, si. 4. 30. 1 6 A. Šonje, sp. d j. u bilj. 1, str. 259 i 260, SI. 9. Poreč. O staci zap ad n e stra n e zida južnog trije m a a tr ija E u frazijev e b azilike Fig. 9. P arenzo. R esti d ella p a rte occidentale del m u ro d el portico m eridionale d e l­ l’a trio della basilica E u fra - siana rad o v a na podnim m ozaicim a p ro sto rija u M aurovom o ra to riju s isto čn e stran e cistern e u tv rđ e n o je d a je re še tk a im p lu v ija u otvorenom p ro sto ru do cistern e k a ­ nalo m povezana sa rešetk o m u spom enutoj p ro sto riji (si. 8). V oda je tim k an alo m oti- cala svakako p rem a re š e tk i u p ro sto riji i o tu d a n a jv je ro ja tn ije p rem a sje v e ru u m ore ili se g u b ila u p ro p u sn o m teren u sa v ru lja m a b o rčate vode. K analom , k o ji je vodio iz re še tk e im p lu v ija, sig u rn o je oticala v o d a iz okolnih krovova. U ta j k an al je m ogla d o sp jeti i n e č ista tekućina. D a je sp o m en u ta p ro sto rija sa rešetk o m bila krstionica, n je n k an al za o tic a n je vode n e bi b io povezan sa jav n o m kanalizacijom . S ta ri k ršćan i su v elik u b rig u posvećivali p a ž n ji da se voda iz bazena za k ršte n je ne bi m ješala s nekom sporednom ili jav n o m kanalizacijom . S p om enuta m ala p ro ­ sto rija sa rešetk o m za o tic a n je vode po svom položaju ne b i m ogla b iti k rstionica jed n e re p rezen tativ n e bazilike. O na se n alazila u k lo p lje n a m eđu prolazim a, s kojim a je b ila povezana s p ro sto ro m sjev ern e k u ltn e d v o ran e i p red eu frazijev sk o m bazili­ kom . To je n a jv je ro ja tn ije b ila p ro sto rija za o b a v lja n je ritu a ln ih p ra n ja svećenstvu p rije religioznih fu n k c ija .1 8 U n jo j n ije n a đ e n n ik a k a v tra g bazena za k ršten je. Po- 1 8 A. Šonje, sp. d j. u b ilj. 6, str. 252 i 300. SI. 10. Poreč. O staci poligonalnog zida sa lezenom od ugla šesn ajsto ro k u tn o g ophoda krstionice p red eu frazijev sk e bazilike Fig. 10. Parenzo. R esti d el m uro poligonale con la lesena d ell’angolo d ell’am bulacro a sedici lati della b asilica p reeu frasian a ložaj k rstionice p red eu frazijev sk e bazilike tre b a tražiti na drugom , n esu m ljiv o istak ­ n u tije m položaju, neg o što je onaj gdje se n alazi p ro sto rija sa rešetk o m za oticanje vode. K rstionica sa zap ad n e stra n e a trija po svom položaju m ogla je p o sto jati kao dio građevnog an sam b la pred eu frazijev sk e i E u frazijev e bazilike (TI. 6, E). O na se n alazi sa zapadne s tra n e longitudinalne osi o biju bazilika — p red eu frazijev sk a je p reg rađ en a ze E u frazijan u . F orlati, tum ačeći odnos krstionice p rem a zapadnom tr i­ jem u atrija, sm atra d a je k rstionica g rađ en a p rije a trija građevnog a n sam b la E u fra­ zijeve bazilike, tj. d a je p rip ad ala g rađevnom ansam blu p red eu frazijev sk e bazilike.1 9 Sigurno je da zidovi krstionice n isu k o n stru k tiv n o vezani sa zidovim a a trija , koji p rip ad a g rađevnom an sam b lu E ufrazijane. To se jasno zapaža n a zapadnom k ra ju zida sjevernog trije m a a trija . Tu se na sjev ern o j stran i oktogona k rstio n ice sačuvao o statak fresko slik a rije . T a fresk a nije p rip a d a la crkvi G ospe od poroda.2 0 O na je n a sta la p rije sred in e 6. st. k ada je p o d ig n u ta E u frazijev a bazilika. Z id a trija je do fresk e prizidan. S p o m en u ta je fre sk a n a sta la nešto k asn ije od iluzionističke freske od k o je su se saču v ali ostaci na južnoj s tra n i oktogona krstionice.2 1 Tokom arheo- 1 9 F. F orlati, M onum enti b isantini della V enezia G iulia, A tti e m em . d. Soc. istr. arch, e štor. pat. 47 (1953) 41 2 0 A. Sonje, P rilo g p ro blem atici k a- sn o -an tičk e fresk e u P oreču, Ž iva antika 10 (1960) 230. 2 1 A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 20, str. 223—236. loških istraživ an ja, k o je je vodio P relog god. 1958. s ju žn e stra n e k rstionice,2 2 u tv r­ đeno je da zap ad n i k ra j zida ju žn ih ark a d a a tr ija n ije k o n stru k tiv n o v ezan s okto­ gonom krstio n ice (si. 9). P rav o k u tn e udubine, k o je se nalaze n a sjev ern o m i južnom zidu oktogona, nisu zidne niše. To su zazidani pro lazi kroz k oje se, k ak o kaže V erzone, ulazilo u oktogon krstionice.2 3 S v a n jsk e stra n e južnog u laza saču v ali su se in situ d o v ratnici, k o ji su ra đ e n i od dom aćeg m ekog v ap n en ca i u k ra še n i s kasnoantičkom p ro filacij om. Isti su ta k v i d o v ratn ici i na p ro la z u n a sjevernom zid u oktogona. D anas se oni n alaze na sjeverozapadnoj stra n i oktogona, gdje su p o sta v lje n i k ada su u sre d n je m vijeku b ila po stav ljen a nova v ra ta . N alazi, k o ji su oko krstio n ice o tk rili D eperis2 4 i F rey,2 5 n isu ostaci su p stru k - cija. To su ostaci zidova p ro sto rija krstionice, k o ji više ne postoje. O sta ta k zida še stn ajsto ro k u tn o g o p h o d a krstionice, kojega je o tk rio Frey, ponovo je b io nađ en god. 195 8.2 6 T ad a je u tv rđ e n o d a je spom enuti o sta ta k zida s v an jsk e stra n e im ao lezenu (si. 10) i da n jeg o v položaj odgovara jed n o m u g lu šesn ajsto ro k u tn o g ophoda, k o ji se nalazio oko ok to g o n a (TI. 6, g).2 7 D onji dio zida oktogona d eblji je od gornjeg. R ad i toga je spom enuti d o n ji dio zida p rem a v a n i is ta k n u t n a prolazu u gornji ta n ji njegov dio. T u v a n js k u istak n u - tost zida n e m ožem o d ru k č ije protum ačiti, ako ne kao naslon d a se n a n jeg a može položiti k ro v n a k o n stru k c ija šesn ajsto ro k u tn o g ophoda. G ore nav ed en a v ra ta n a sjevernoj i južnoj stra n i oktogona ne b i b ilo potrebno g rad iti za d an as postojeći nivo poda kao i saču v an e ostatke b azena za k ršte n je iz sred in e 6. st. P o d v ra tn ic i tih v ra ta niži su od poda oko spom enute piscine. K roz v rata, kojim a su p rip a d a li nav ed en i p o d v ratn ici, ulazilo se u oktogon k a d a je njegov pod bio n a nivou, k o ji je stra tig ra fsk i odgovarao nivou poda i p iscin e krstionice p red eu frazijev sk e bazilike. K lesarsk i o b rađ en a litica, koja je v id ljiv a ispod sloja piscine k rstionice E u fra z ije v sk e bazilike, do k azu je da je u oktogonu p o sto jao stariji pod k o ji odgovara n iv o u pod v ra tn ik a sp o m en u tih v ra ta na sjevernoj i južnoj stran i zida oktogona. Ispod d n a sačuvane piscine k rstio n ice E u frazijev e bazilik e nalazi se 15 cm debeo sloj n a b a c a n e zem lje. R adi toga m ožem o u v je rljiv o tv rd iti d a litica nije treb alo sn iziv ati i k le s a rsk i o b rađ iv ati da b i se m oglo izrad iti udobij eno dno bazena za k ršte n je krstio n ice E u frazijev e bazilike. N ad v ratn ik u lazn ih v ra ta u oktogon iz a tr ija lom ljen je da bi se u n jih o v otvor m oglo u m e tn u ti do v ra tn ik e , k o ji su od istog m a te rija la i na isti način p ro filira n i kao i dovratnici, koji su sred in o m 6. st. bili u g ra đ e n i u otvore v ra ta zap ad n e fasade p red eu frazijev sk e b azilik e.2 8 N a ostacim a staro g n ad v ratn ik a, koji je ra đ e n od do­ m aćeg k ristaličn o g v ap n en ca, sačuvali su se o staci plošno stiliziran ih k rižev a (si. 11). 2 2 A. Šonje, Il b a ttis te ro della b asi­ lica E u frasian a di P aren zo — problem a d i datazione, A ctes du X ll° Congrès In ­ ternat. des É tudes B yza n t. 3 (Beograd 1964) 372—378. 2 3 P. V erzone, L ’a rch itettu ra religio­ sa dell’ A lto M edio E vo nell’Italia se t­ tentrionale (M ilano 1942) 52, b ilj. 3. 2 4 P. D eperis, P a re n z o C ristiana, A tti e m em . d. Soc. istr. arch, e štor. pat. 14 (1898) 416—417. 2 5 D. Frey, N eue F o rsch u n g en und G rab u n g en in P arenzo, M itt. d. Z en tra l- K o m m . N F 13 (1887) 118 i 179. 2 6 A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 22, str. 374, b ilj. 9. 2 7 A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 2, str. 47. 2 8 A. A m oroso, SS. G iuliano e D e­ m etrio M artiri, A tti e m em . d. Soc. istr. arch„ e štor. pat. 14 (1898) 115. F. B abudri, L e a n tic h e chiese di P aren zo , ibidem 27 (1912) 190. SI. 11. Poreč. R ek o n stru k cija ulaznih v ra ta u oktogon k rstio n ice p ređ - eufrazijevske bazilike Fig. 11. Parenzo. R icostruzione del­ l’e n tra ta n ell’ottagono del battistero della basilica p re e u fra sia n a R ustična o b rad a i p lo šn o st spom enutih križev a p o tv rđ u je Prelogovo tu m ačen je da zg rad a k rstionice p o k azu je vrlo jed n o stav n e oblike, k o ji p rip a d a ju više 5. nego 6. st.2 9 K rstionica se p red eu frazijev sk e bazilike n alazila sa zapadne stra n e zatvorenog dvorišta. O na je b ila složena od oktogona i šesn ajstorokutnog ophoda, s najvećim d iam etro m od 8,90 m . O ktogon, širok 3,85 m , bio je povišen ponad k ro v a ophoda. N jegovi su se prozori n alazili n a tom povišenom dijelu. U oktogon se ulazilo nepo­ sred n o iz dvorišta, v je ro ja tn o kroz ulazni p retp ro sto r. U donjem d ije lu u n u tra šn je stra n e zida u zidane su p olukružne niše n a če tiri stran e oktogona. Š esn ajsto ro k u tn i ophod je im ao lezene n a uglovim a (TI. 6). N esum ljivo je taj ophod bio razp o d jeljen n a više pro sto rija. Iz d v ije p ro sto rije se u lazilo u oktogon kroz v ra ta , k o ja su po­ sto jala n a sjevernoj i južnoj strani. S ačuvani o statak zida sa sjev ern e stra n e okto­ gona jed in i je p o zn ati o sta ta k poprečnog zida, k o ji je dijelio p ro sto r šesn ajsto ro ­ k u tn o g ophoda n a v iše pro sto rija. S ačuvani ostaci fresko slik arije n a sjevernoj i južnoj stra n i oktogona u v je rljiv a su do k u m en tacija da je p ro sto r ophoda bio oslikan fresk o slik arijam a.3 0 A ko je ophod bio oslikan, ta d a su i zidovi oktogona b ili u k ra ­ šeni freskam a. K rstio n ica je p re m a p o treb am a religioznih obreda tre b a la im ati ko m u n ik ativ n u vezu s prostorom bazilike. Ta povezanost se m ogla odvijati kroz n a d k riv e n prostor je d n e od bočnih stra n a zatvorenog dv o rišta do n a rte k sa bazilike. R adi toga možem o pred p o stav iti da je zatvoreno dvorište izm eđu n a rte k sa bazilike i k rstio n ice moglo b iti uređ en o p o p u t a tr ija s n atk riv en im trijem o v im a sa sjev ern e i ju ž n e stra n e za­ tvorenog dvorišta. A li, o trijem ovim a, izuzevši n a rte k s p red p ročeljem bazilike, ne 2 9 M. Prelog, Poreč, grad i spom enici 3 0 A. Sonje, sp. dj. u bilj. 20, str. (B eograd 1957) 119. 223—236. SI. 12. Poreč. Z ap ad n a s tr a ­ n a a trija s oktogonom k r ­ stionice Fig. 12. P arenzo. P a rte oc­ cidentale dell’atrio con l’o t­ tagono d al b a ttis te ro razpolažem o n ik ak v im podacim a, osim indicija d a je trije m m ogao p o sto ja ti sa sje­ v ern e stra n e d v orišta. N a zapadnom k ra ju sjev ern o g p erim etraln o g zida sačuvao se o statak luka, k o ji u p u ć u je d a se je ta j zid n a sta v lja o p rem a zapadu n a p o ložaju sje­ vernog p erim etraln o g zida zatvorenog dvorišta. M oguće bi se arh eo lo šk im istraživ a­ n jem d an ašn jeg a trija n ašli pouzdani podaci o sjev ern o m trije m u zatv o ren o g dvo­ rišta p red eu frazijev sk e bazilik e kao i o n jen o m n artek su , k o ji n am n ije dovoljno po zn at p rem a D eperisovom opisu izvedenih istra ž iv a n ja .3 1 K rstionica E u fra zije v e bazilike. U v rijem e, k a d a je b isk u p E u frazije sredinom 6. st. izvađao re s ta u ra c iju p red eu frazijev sk e bazilike, ta d a je n je n a k rstio n ica bila u k lo p ljen a u novo sa g ra đ e n a trij (si. 12). S g rad n jo m zapadnog d ije la a trija bio je u k lo n jen istočni dio šesn ajsto ro k u tn o g ophoda. Tom je p rilikom bio povišen pod u oktogonu n a nivo k o ji je odgovarao visini podnog m ozaika u E ufrazijev o j bazilici i pločnika a trija . U o tv o r su istočnih v ra ta oktogona bili u m e tn u ti m ra m o rn i d o v rat- nici, koji su k asn ije p ren ešen i n a ulaz u k ap elu sv. K riža, a d an as se n alaze n a v ra ­ tim a sjeverozapadne stra n e a trija .3 2 S u m etan jem tih d o v ratn ik a, k o ji su od istog 3 1 D. D eperis, sp. dj. u bilj. 24, str. 3 2 A. Amoroso, sp. d j. u b ilj. 28, str. 415. 115. F. B abudri, sp. dj. u b ilj. 28, str. 190. A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 22, str. 376. m a te ria la i n a isti n a č in p ro filiran i kao i đ o v ratn ici n a ulazim a p ro čelja E ufrazijeve bazilike, lom ljen je s ta riji n ad v ra tn ik u lazn ih v ra ta n a istočnom zidu oktogona. U sred in i oktogona p o stav ljen je novi bazen za k ršten je. Od b azena se sačuvala gotovo čitav a podloga s ostacim a oplate od m ram o rn ih ploča, debele od 2 do 2,50 cm. Podloga je sa sta v lje n a od h id rau ličn e na v lag u otporne žbuke, k o ja je izrađ en a od pijeska, v a p n a i sitn o tu čen e opeke. M ram o rn a je oplata b ila većinom od svijetlo siv­ kastog m ram o ra kao stupovi i p lu te ji E u frazijev e bazilike. B azen je u osnovi šesto- ro k u tan . No, ako uzm em o u obzir tr i stran ice p rem a ulaznim v ratim a gdje se nalaze stepenice, ta d a je n jeg o v opseg u horizontalnom presjek u po sredini bio osm oroku- tan . D ubok je 70 cm i širo k u n ajvećem d ija m e tru 1,60 m. D vije su stepenice išle oko cijelog bazena, osim s istočne strane, gdje su bile tri stepenice. Te su silazne stepeni­ ce bile široke oko 18 cm i visoke oko 23 cm. O stale su stepenice široke 20 cm i visoke 35 cm. U zapadnom d ije lu bazena n a južnoj i sjevernoj njegovoj stra n i p onad gornje stepenice saču v ali su se ostaci ploča od k am en a. Te ploče debele oko 15 cm od za­ p a d n e stra n e bazena su u d aljen e 35 cm. N ep rih v atljiv o bi bilo tu m a č e n je da su to ostaci jed n e m onolitne ploče, k oja je d ijelila bazen na dva dijela. J e r u slučaju, da je spom enuta ploča p ro sto r bazena dijelila n a dva dijela, ta d a b i tra g o v i te ploče tre b a li b iti izraženi n a ostacim a donje step en ice i dna bazena. R adi to g a možemo u v je rljiv o tv rd iti d a spom enuti ostaci k am en ih ploča ne potječu od preg rad e, koja je bazen dijelila n a d v a dijela. To su ostaci k am en ih ploča, k oje su sam o dijelom ično bile izbočene na sjev ern o j i južnoj stran i p re m a u n u tra šn jo sti i to sam o u njegovom g ornjem d ijelu p onad d o n je stepenice. D anas je teško pro tu m ačiti fu n k c iju tih ploča. N a jv je ro v a tn ije su one služile da se na n jih m ogu rukom p rid rž a ti osobe, koje su u bazen silazile d a p rim e sak ram en at k rš te n ja . B azen je bio o g rađ en s 8 stupica n a uglovim a ograde k o ja je b ila složena od 7 p lu teja. U laz je sa silaznim stepenicam a dug 70 cm. On je bio o g rađ en s dva prem a zap ad u koso položena p lu te ja — s istočne je stra n e bio širo k 1,40 m , a sa zapadne 90 cm. N a jv je ro v a tn ije su se od njegove og rad e sačuvala četiri stupica i d v a pluteja, k o ji se ču v a ju u zap ad n o m d ijelu južnog trije m a a trija .3 3 S tupici su nosili nebnicu (baldahin), od koje n ije n išta poznato, osim v je š t o jednoj golubici k o ja se nalazila u n jen o m zenitu.3 4 V jero jatn o je u oktogonu p red eu frazijev sk e bazilike bila u g rađ en a m ala apsida p o p u t onih, k oje su se sačuvale kod oktogonalnih k rstionica 5. i 6. st. n a gornjem Ja d ra n u (G rado i A kvileja). Položaj ap sid e možem o očekivati n a sjeveroistočnoj stra n i oktogona sa sjev ern e stran e u laznih v ra ta . Tu se n alazi re s ta u rira n a niša na zidu oktogona p red eu frazijev sk e bazilike. N a istom su položaju bila v ra ta , kroz koja se ulazilo u crkvicu G ospe od poroda, k o ja je u a triju sag rađ en a k ra je m 14. st.3 5 N a spom enutom sjeveroistočnom zidu oktogona sačuvali su se ostaci polukružnog luka, kojega k a m e n je s v a n jsk e stran e izb ija iz zida. G ornji dio oktogona bio je povišen da se u sk lad i prem a visini k ro v a novosagra­ đenog a trija i p ro č e lja E u frazijev sk e bazilike. N a tom njegovom povišenom dijelu 3 3 Ti su stupici n ađ en i kod crkve G ospe od A nđela n a T rg u slobode u Po­ re č u (A. A m oroso, B asilica E ufrasiana, A tti e m em . d. Soc. istr. arch, e štor. pat. 24 [1908] 177— 178). 3 4 A. Amoroso, sp. d j. u bilj. 33, str. 177. 3 5 F. B abudri, La b asilica E u frasi­ a n a di Parenzo, A tti e m em . d. Soc. istr. arch, e štor. pat. 28 (1912) 191— 192. izgrađeni su novi p ro zo ri sa polu k ru žn im lu k o m i tran zen am a.3 6 D im enzije su tih pro zo ra bile nešto m a n je od d an ašn jih prozora.3 7 S tara v ra ta n a sjev ern o j i južnoj stra n i oktogona, ra d i p ovišenja niv o a poda re s ta u rira n e k rstionice n isu više m ogla služiti kao prolazi. N a n jihovom su položaju izgrađene k v ad ratičn e niše, k o je su pored po sto jećih p o lu k ru žn ih d av ale slikoviti izgled p ro sto ru oktogona. P re m a činjenici, što su b ila zatv o ren a spom enuta v rata, u v je rljiv o m ožem o z a k lju č iti d a zapadni dio šesn ajsto ro k u tn o g opsega po slije re sta u ­ ra c ije krstio n ice sred in o m 6. st. nije služio u sv rh u , za k o ju je bk» građen. No, njegov je zapadni dio m ogao b iti sačuvan i po slije spom enutih re s ta u ra c ija u cilju da se istak n e estetsk i u g o đ aj odnosa krstionice p rem a zapadnoj stra n i a trija . K rstionica je u ra n o m sred n jem v ijek u b ila uzdržavana. V jero jatn o su u tom razd o b lju izvršene n ek e p re g ra d n je n a njenoj zapadnoj stran i. U v rije m e k ad a je po d ig n u t rom anički zvonik, zapadni je dio šesn ajsto ro k u tn o g ophoda bio uklonjen. T ad a je n a zapadnom zid u oktogona bio' o tv o ren prolaz, kroz k o ji se u lazilo u zvo­ nik. P o lu k ru žn i luk i m enzole n a prelazu od zid a u lu k tipični su za ro m an ičk u a rh i­ te k tu ru u Istri.3 8 N a sjev ero zap ad n o m zidu ok to g o n a otvorena su n o v a v ra ta da bi se iz po d ru čja sa sje v e rn e stra n e zvonika m oglo ulaziti u oktogon k rstionice. N a taj su prolaz p ren ešen i d o v ra tn ic i v rata, k o ja su p o sto jala na sjevernoj s tra n i oktogona, gdje se d an as nalazi p ra v o k u tn a niša.3 9 Ostaci bazena za k ršten je porečke dom us ecclesiae iz druge polovine 3. st. jedini su m aterijaln i dokaz krstionice, koja je postojala u doba progonstva prije 313. na području zapadnog rim skog carstva. Prem da se bazen porečke k rsti­ onice sačuvao sam o u ostacim a, ip ak se on prem a arheološkoj dokum entaciji 3 6 A. Šonje, P ro b le m a tik a zaštite k r ­ stionice E ufrazijev e b azilik e u P oreču, Z b o rn ik P oreštine 1 (1971) 355. 3 7 A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 36, str 360. 3 8 Iste m enzole n alaz e se n a o tv o ri­ m a v ra ta n a južnom zidu staro k ršćan sk e crk v e sv. M arije b en e d ik tin sk e o p atije sv. M ihovila n a L im u. V ra ta spom enute crkvice n a L im u izg rađ en a su sredinom 11. st. da bi se iz s ta rije crkvice m oglo u laziti u ro m an ičk u c rk v u sv. M ihovila. 3 9 K rstionica je to k o m sto ljeća p ro ­ p ad ala. Zbog toga je n a jk a s n ije k rajem 14. st. b ila n ap u šten a. K ra je m tog sto ­ ljeća je sag rađ en a sp o m en u ta crkvica G ospe od poroda, k o ja n ije b ila h a rm o ­ n ijsk i u k lo p ljen a u a rh ite k tu ru atrija. Z apadni ulaz u sp o m en u tu crk v u bio je p ro b ijen kroz zid krstio n ice. P orečka b a ­ zilika i n je n a k rstio n ica n isu bili u p o ­ voljnim p rilik am a u 15. st., zatim sve do 17. st. u v rijem e k a d a su kuge često h a ­ rale u P oreču (C. de. F ran cesch i, La ca- ted ra le di P aren zo e suoi re sta u ri nei secoli X V II e X V III, A tti e m em . d. Soc. istr. arch, e štor. p a t. 45 [1933] 365). U 17. st. je biskup, n a p u stiv ši Poreč, u k ra ­ šavao k ap elu svoga d v o rca u V rsaru s m ram o ro m zapuštene b azilike (A. A m o­ roso, B asilica E u frasian a — spogliature e rem iniscenze, A tti e m em . d. Soc. istr. arch, e štor. pat. 24 [1908] 177—178). U drugoj polovini 17. st. k rstio n ica je bila djelom ično p o ru šen a kao i zap ad n i dio a tr ija (C. de F ranceschi, sp. dj. 365). 10. au g u sta 1710. gradsko v ijeće donijelo je odluku, k o ja n ije bila izvršena, da se k r­ stionica sruši (A. A m oroso, sp. dj. 25 [1909] 175). K rstionica n ije p o p rav ljan a tokom 17. st. (C. d e F ranceschi, sp. dj., 366). O na se n ije p o p ra v lja la n iti 1764. god. k a d a je b isk u p N egri popravio k ro ­ v ište bazilike, n iti god. 1844. do 1846. k a d a je biskup P etean i n a bazilici izva- đao opsežne re s ta u ra to rsk e rad o v e (A. A m oroso, sp. dj., 175), a n iti 1866. k ad a je re s ta u rira n atrij (A. A m oroso, sp. dj. 177). O na je u ru šev n o m stan ju b ila sve do 1881, k ad a je p rv i p u t re s ta u rira n a (A. A m oroso, sp. dj., 178). T ad a su gorn ji djelo vi n je n ih zidova bili p rezid an i i u n jih u g ra đ e n i novi k v a d ra - tičn i prozori (si. 11). God. 1935. b ila je d ru g i p u t re sta u rira n a . T ad a su k v ad ra- tič n i prozori iz p rv e re s ta u ra c ije bili za- m je n je n i s polukružnim . može usporediti sa piscinom nešto starije krstionice dom us ecclesiae u D ura- Europos na E u fratu u M ezopotamiji (232—256).4 0 Porečka je krstionica skupa sa bazenom n a isti n ačin sm ještena i građena kao spom enuta krstionica u Dura- Europos. N jihov je jednostavan i pravougaoni bazen sm ješten na užoj strai prostorije pačetvorinastog tlocrta. Obje su sm ještene u sklopu sak raln ih prosto­ rija, s kojim a su p rav ile cjelinu am bijenta dom us ecclesiae. P orečka je nastala pregrađivanjem sjevernog dijela prostora dvorane antičke kuće. P rem a opisu i sačuvanim ostacim a porečke krstionice uvjerljivo možemo zaključiti, koliko je danas poznato, da je konstrukcija i sm ještaj krstionica kućnih crk av a u doba progonstva na zapadnom djelu rim skog carstva na isti način bio razvijen kao i na istočnom njegovom dijelu. U biskupskim su se centrim a na području rim ­ skog carstva u 3. st. gradile jednostavne pravougaone krstionice sa slično kon­ stru iran im bazenim a za krštenje. Te su krstionice bile, koliko nam je poznato, dio cjeline p ro sto rija dom us ecclesiae. To je do danas jedini poznat prim arni oblik i sm ještaj krstionica, koje su građene u sklopu kućnih crkava u doba progonstva. K rstionica p rv e javne crkve, za koju je bila iza 313. p reuređena domus ecclesiae, nalazila se na položaju prvobitne krstionice. N jen bazen za krštenje preuređene krstionice nije bio u istočnom dijelu prostorije kao onaj stariji, nego u zapadnom dijelu njenog prostora, a oponašao je pravougaoni oblik ba­ zena za k ršten je sta rije krstionice domus ecclesiae. S tarija je krstionica prem a istoku bila proširena s jednom m alom prostorijom . Sa zapadne stran e piscine bila su izrađena dva m ala bazena, u kojim a se čuvala kao rezerva posvećena voda za m jen jan je i dopunjavanje vode u piscini krstionice. O staci preuređene krstionice vrlo su zanim ljivi kao dokum entacija o genezi krstionica u lokalnim sredinam a. N jena piscina neposredno iza oslobođenja kršćanstva im itira na istom području piscinu krstionice iz doba progonstva. Treći sloj krstionice na položaju M aurovog oratorija sastavni je dio arh i­ tek tu re građevnog ansam bla prve bazilike, koja je podignuta u osmom deceniju 4. st.4 1 N jeni se ostaci nalaze ponad spom enuta dva sloja od kojih donji potječe od dom us ecclesiae i drugi gornji od p rv e javne crkve. No, ona je nastala sa­ m ostalno, prem da su za njenu g radnju korišteni zidovi starijih krstionica. Sm ještena je s istočne strane catechum eneum -a. Zid, koji je dijelio krstionicu od catechum eneum -a, nalazi se nešto istočnije od zapadnog zida velike dvorane antičke kuće, koji je sa zapadne stran e zatvarao prostor starijih krstionica. Položaj krstionice p rv e porečke bazilike, koje je cijeli opseg konačno utvrđen za vrijem e istraživ an ja poslije drugoga svjetskog rata, ne nalazi se s južne strane srednje dvorane (ecclesiae) prve bazilike kako je G nirs bio pretpostavio ana­ logno prem a sačuvanom tlocrtu Teodorove bazilike (prva polovina 4. st. — ne­ posredno iza 313) u A kvileji.4 2 Prem da je krstionica prve porečke bazilike gra­ đena poslije spom enute Teodorove bazilike, ipak ona nije m orala biti građena pod neposrednim u tjecajem iz A kvileje. Jednostavna pačetvorinasta piscina krstionice prve porečke bazilike im itira konstrukciju i oblik n a istom m jestu bazene za k ršten je sta rijih krstionica. Isto tako i njen prostor oponaša oblik * 4 6 4 0 F. v an der M eer, Ch. M ohrm ann, 4 1 A. Šonje, sp. dj. u b ilj. 1, str. 270. Bildatlas der frühchristlichen Welt (1959) 4 2 A. G nirs, sp. dj. u bilj. 4, str. 165 46 i 129. do 181. am bijenta starijih k rstionica koje su kao i krstionice prve bazilike bile sastavni dio prostora jedne građevne cjeline. Jednostavan pravougaoni prostor općenito su, osim izuzetka (lateranska krstionica u R im u bila je okrugla), im ale k rsti­ onice koje su građena tokom 4. st. (od 313. do devetog decenija istog stoljeća) u kršćanskom svijetu n a istočnom i zapadnom dijelu Rimskog carstva. Pored toga što se položaj, konstrukcija i oblik prostora krstionice p rv e bazilike u Poreču podudara s načinom gradnje krstionica koji je prevladavao u kršćan­ skom svijetu tokom 4. st., ona je građena kao nastavak istog načina njenom položaju postojećih sta rijih krstionica kakav se bio form irao kod krstionice dom us ecclesiae iz doba progonstva p rije 313. K rstionica građevnog ansam bla predeufrazijevske bazilike, koja je građena u trećem deceniju 5. st.,4 3 po svom položaju sa zapadne stran e atrija, a u pro­ duženju uzdužne osi sred n je lađe bazilike, po konstrukciji i oblikovanju pro­ stora nem a ništa zajedničkog sa krstionicam a, koje su postojale n a području starijih sakralnih o b jek ata u M aurovom o ra to riju sa sjeverne stran e E ufrazi- jane. N jena se g ra d n ja prem a navedenim karak teristik am a položaja, konstruk­ cije i oblikovanja p ro sto ra ne može direktno povezivati s sačuvanim starokršćan­ skim krstionicam a kao ni s onim koje su poznate prem a arheološkim nalazim a. G rabar ističe v rijed n o st položaja i konstrukcije porečke krstionice. On na­ vodi da je ona jedina do danas sačuvana od starokršćanskih krstionica, koje su bile sm ještene sa zapadne strane atrija, a u produženju uzdužne osi srednje lađe bazilike.4 4 N jegovo je m išljenje djelom ično prihvatljivo. P orečka se krstionica zaista danas nalazi sa zapadne stran e atrija. No, ona je građena p rije a trija i to sa zapadne strane n artek sa — vjerojatno sa zapadne stran e zatvorenog dvorišta predeufrazijevske bazilike. Ona je kasnije ugra­ đena na zapadnoj stra n i atrija, koji je građen sredinom 6. stoljeća u v ri­ jem e, kada je biskup E ufrazije tem eljito restau rirao predeufrazijevsku ba­ ziliku. Radi navedenih razloga g radnju porečke krstionice ne možemo po­ vezati direktno sa starokršćanskim krstionicam a, koje su se sa zapadne strane a trija gradile u sjevernoj Italiji (Como, B rescia i Novara). N jen se postanak ne može povezati niti sa krstionicom , koja se nalazila sa zapadne stra n e atrija bazilike u A kvileji. G rađevni ansam bal akvilejske katedrale s a trijem i krsti­ onicom podignut je n a području s južne stra n e Teodorove bazilike iza provala Huna, koji su A kvileju razorili god. 452. Položaj je porečke krstionice sličan sa pozicijom porušene krstionice katedrale u P u li i katedrale arijan aca (S. Spirito) u Raveni. O na u P u li bila je sm ještena nešto asim etrično prem a uzdužnoj osi bazilike, a ravenska odstupa od te harm onijske pozicije, sm ještena južno od uzdužne osi bazilike. No obje su spom enute krstionice građene poslije porečke — pulska krajem 5. st.,4 5 a ravenska za vrijem e Teodorikove vladavine (493— 526).4 6 G rađevni ansam bal predeufrazijevske bazilike građen je iza kako je Teo­ dozije kršćanstvo proglasio državnom vjerom . U to vrijem e crkvena općina 4 3 A. Šonje, sp. d j. u b ilj. 6, str. 260 i 309. 4 4 A. G rab ar, B asiliq u e et b ap tistère groupés de p a r t et d ’a u tre de l’atrium , V jesn ik za arh. i hist, dalm at. 56—59 (1954-57) 225—230. 4 5 M. M irabella R oberti, Il duom o di P ola (P ula 1943) 15. B. M arušič, K asno­ a n tička P ula (P ula 1967) prilo g 2. 4 0 M. G. B reschi, La cattedrale ed il b a ttistero degli ariani a R a ven n a (Ra­ v e n n a 1965) 10. s organiziranom h ierarh ijo m u Poreču je vršila važnu ulogu u privatnom i javnom životu grada. Pozicija starijih sak raln ih objekata na području M aurovog oratorija nalazila se u sporednom dijelu urbanog plana antičkog Poreča. Pozi­ cija nove krstionice, gradnjom građevnog kom pleksa predeufrazijevske bazilike dobila je istaknuto m jesto u urbanom organizm u kasnoantičkog grada. Nova je bazilika podignuta na području gradske četvrti sjeverno od spored­ nog karđa. N jen n artek s se nalazio n a položaju do spom enutog karda, a krstionica n a gradskoj četvrti sa zapadne strane narteksa. Pozicija kao i ras­ pored izgrađenih p ro sto ra ansam bla predeufrazijevske bazilike usko su vezani sa postojećim u rb an im planom antičkog grada, koji je u doba kasne antike još bio dobro sačuvan. K rstionica se nije m ogla graditi sa sjeverne stra n e bazilike. Tamo je bila sagrađena cisterna, sporedne prostorije, a postojala je izgrađena k u ltn a dvorana, u kojoj su se čuvale relikvije m učenika M aura.4 7 Za njeno lociranje s južne stra n e bazilike nisu postojali povoljni uvjeti. Ako na spome­ nutom području n ije postojala antička arh itek tu ra, tada bi to područje u regu­ liranom organizm u grada bilo dragocjeno za gradnju stam benih zgrada.4 8 Prem a tom e možemo uv jerljiv o tv rd iti da krstionica nije slučajno građena sa zapadne strane bazilike u produženju uzdužne osi njene srednje lađe. Za form iranje skladne harm onije njene pozicije nem a analognih prim jera istovrem enih ili nešto ran ijih starokršćanskih bazilika. Njoj direktne utjecaje ne tre b a tražiti u udaljenim krajevim a i istaknutim centrim a antičke arhitekture. O na je mogla n astati spontano u lokalnoj sredini u doba kasne antike u Poreču, gdje se još vrlo živo gajio sklad harm onije rasporeda prostora antičke arh itek tu re. Pod utjecajem te a rh ite k tu re form irano je novo osebujno i izvorno' ostvarenje za­ nim ljivog riješenja. U Poreču su u 5. st. bile sačuvane privatne i javne zgrade antičke arh itek tu re. Pozicija je krstionice predeufrazijevske bazilike vršila u tje­ caj u regionalnoj kasnoantičkoj a rh ite k tu ri u Istri. Kao porečka bile su locirane krstionice kated rale u P uli i Sv. P etra n a rtu Zorna u Zelenoj laguni uz m orsku obalu sa južne stra n e Poreča.4 9 K onstrukcija zidova i oblikovanje prostora krstionice predeufrazijevske bazilike u Poreču nem a potpuno adekvatnog presedana m eđu starokršćanskim krstionicam a iz p rv e polovine 5. st. K rstionice iza 313, koje su građene izoli­ rano od a rh itek tu re bazilike, nastaju pod utjecajem antičke rotunde. L ateranska krstionica, koja se sm atra jednom od prvih, bila je k o nstruirana jednostavno s kružnim tlocrtom . U form iranju prostora kršćanske krstionice i n jene piscine značajnu je ulogu izvršila prostorija za kupanje u hladnoj vodi (cella frigidaria) sa kupkom (baptisterium ) antičkih kupatila. Polukružne niše n a zidu oktogona porečke krstionice podsjećaju na niše, koje su se sačuvale na zidu jedne pro­ storije sa bazenom za kupanje u hladnoj vodi u Pom peju. Spom enute se plitke niše porečke krstionice ne mogu usporediti sa dubokim nišam a u brojnim starokršćanskim krstionicam a iz 5. i 6. st. Niše u porečkoj krstionici više su 4 1 A. Šonje, sp. dj. u bilj. 6, str. 243 do 252 i 291—300. 4 8 P o d ru čje s ju ž n e stran e E ufrazi- je v e bazilike nije istraženo. K ada je u 5. m j. 1971. za 40 cm b ilo sniženo tlo u po­ d ru m u zapadnog d ije la K anonike, nađ en je an tičk i zid, k o ji se p rotezao od ju g a p rem a sjev eru ispod p e rim e tra ln ih zido­ v a rom aničke zgrade. N esum ljivo je na gradskoj čevrti s ju žn e stra n e bazilike p o sto jala an tičk a i k asn o an tičk a a rh ite k ­ tu ra . 4 9 A. Amoroso, V illa ro m an a in S. P ie tro in Sorna, A tti e m em . d. Soc. istr. arch, e štor. pat. 24 (1908) 340—346. simboličnog k a ra k te ra nego za praktičnu upotrebu. Radi m ale udubine one gotovo za n išta nisu m ogle poslužiti, osim za stalke na kojim a su m ogle biti po­ ložene četiri knjige evanđelja. Starokršćanske su krstionice po svom postan ju i prem a liturgijskom obredu im ale simbolično značenje. K ršćani su sm atrali da se prim anjem sakram enta k ršten ja ulazilo u novi život poput K ristovega uskrsnića od m rtv ih u nebesku slavu. Sv. A m brozije je u toj sim bolici dao definitivan izraz gradnjom oktogo- nalne krstionice kod biskupske bazilike (Ecclesia Maior) u M ilanu — osam nje­ nih strana sim bolizira osm i dan K ristusovog uskrsnuća. V jerojatno je ta sim­ bolika bila naglašena s osam niša poligonalne krstionice D jevičine bazilike u Efezu (sredina 4. st.).5 0 No, ona je u obliku oktogona p rv i put fo rm iran a kod krstionice spom enute kated rale sv. A m brozija, podignuta u zadnjoj četvrtini 4. st. (375—386).5 1 O ktogonalni je oblik porečke krstionice mogao n astati pod utjecajem one sv. A m rozija u M ilanu koja je izvršila veliki utjecaj na g rad n ju krstionica u 5. i 6. st. po m editeranskim zemljama. No, oktogon porečke krstionice nije im ao kupole, koju je im ala m ilanska krstionica kao i sve one, koje su građene pod njenim utjecajem . P orečka je krstionica oko oktogona im ala šesnajstoro- k utni ophod, koji po vanjskem izgledu bio je sličan krstionici u A lbengi (po­ dignuta u 5. st. pod u tjecajem krstionice sv. A m brozija u M ilanu). N jen je osm orokutni tam b u r sa kupolom istak n u t ponad desetorokutnog plašta sa ni­ šam a.5 2 No, prostor je ophoda porečke krstionice potpuno odjeljen zidom od srednjeg oktogonalnog prostora sa bazenom za krštenje. K od krstionice u Al­ bengi niše su sastavni dio centralnog pro sto ra sa piscinom. Ophod je porečke krstionice vrlo srodan sličnim konstrukcijam a kod kasno­ antičkih rotunda, k ao što je Santa Constanza. N ju je K onstantina planirala kao krstionicu, no poslije njene sm rti (um rla je 354) poslužila je kao mauzolej. Santo Stefano rotondo u R im u podignut je pod papom Sim plicijem (468—483) n ajv jero jatn ije za k rstionicu po uzoru na konstrukciju Sv. G roba u Jeruzalem u. Ophod porečke k rstionice je srodan onom kod Sant’Angelo u P erugi, no naj- srodniji m u je ophod krstionice A rijanaca u Raveni.5 3 Ugaone su niše u n u traš­ njeg oktogona spom enute ravenske krstionice izbočene u ophodu, koji je kao i kod porečke krstionice odvojen od centralnog dijela prostora sa bazenom za krštenje. Ako oktogonalne krstionice potječu od osm orokutnih tlo crta antičkih m au­ zoleja (D ioklecijanov u Splitu, onaj iz M agonze i m auzolej sv. J u rja kot S. V ittore u M ilanu), kako navodi M ario M irabella R oberti,5 4 porečka b i-k rstio ­ nica u tom slučaju bila nastala pod utjecajem spom enutog m auzoleja u Splitu. N jen tlocrt (oktogon s ophodom) vrlo je srodan tlocrtu D ioklecijanovog m au- 5 0 A. K h a tc h a tria n , Les baptistères paléochrétiens (P aris 1962). 5 1 A. D e’C ap itan i d ’A rzago, La »C hi­ esa M aggiore« di M ilano — S. Tecla (M ilano 1952) 85—86 i 121—122. G. B o­ vini, L a »B asilica M aior« di M ilano ed il suo b attistero , V III I Corso di cultura sull’arte raven n a te e bizantina (R avenna 1961) 88—95. M. M ira b e lla R oberti, Il b attistero d i S an t’A m brogio di M ilano, R echerches augustiniennes (P aris 1966) 3— 10. 5 2 V. S ciarretta, Il B a ttistero di A l­ ben ga (R avenna 1966) fig. 1 i 8. 5 3 M. G. B reschi, La cattedrale ed il b a ttistero degli ariani a R aven n a (R a­ v e n n a 1965). 5 4 M. M irabella R oberti, L a C atte­ d ra le a n tic a di M ilano e il suo B attistero, A rte lom barda 8, 1° sem estre (1963) 94. zoleja. No, porečkoj krstionici d irektnu vezu s antičkom arh itek tu ro m nema svrhe tražiti. Ona je građena s karakteristikam a kasnoantičke arh itek tu re v okviru regionalnih m ogućnosti. Jednostavnost njenih zidova oktogona bez ku­ pole i ophoda sa ugaonim lezenam a i krovnom strehom bez svoda ista je kao i kod bazilike, koje je građevnom ansam blu pripadala. Ona je izraziti prim jer istarske sakralne arh itek tu re, koja je u 5. st. ostvarila zanim ljive građevine s osebujnim karak teristik am a regionalnog stila. S tara je krstionica predeufrazijevske bazilike sredinom 6. st. bila ukloplje­ na u atrij građevnog ansam bla E ufrazijeve bazilike. Sa gradnjom a trija uklo­ njen je istočni dio njenog šesnajstorokutnog ophoda. Tom prilikom , vjerojatno u vezi uvođenja novog cerem onijala u obredu krštenja, na sjeveroistočnoj stran i oktogona izgrađena je nova duboka polukružna niša. Prem a tom e sačuvani ostaci krstionice, osim piscine, prip ad aju građevnom ansam blu predeufrazi­ jevske bazilike. P rem a navedenom razlaganju porečka krstionica je vrlo za­ nim ljiva m eđu starokršćanskim krstionicam a, koje su se sačuvale na gornjem Jad ran u u G radu i Raveni. Porečka je uz onu koja se nalazi u Povij i na otoku B raču,5 5 poslije ru šen ja krstionice prošlog rata u Z adru,5 6 jedina od staro­ krščanskih krstionica, koje su se sačuvale u Istri i Dalm aciji.5 7 B a ttiste ri del com plesso architettonico della basilica Eufrasiana di Parenzo L ’E u frasian a è l’orgoglio di Parenzo. Dopo l’incendio della chiesa di S. Paolo a R om a n el 1823 so lta n to essa conserva com pleto fino ai giorni n o stri il complesso arch itteto n ico di u n a chiesa paleocristiana. L a basilica v a n ta una notevole richezza di o rn a m e n ti di m arm o, di m osaici e di stucchi. P e r l’archeologia p aleo cristian a sono m olto ca ra tte ristic i i ritro v a m e n ti fatti n ell’ am b ito della b asilica prim a della p rim a g u e rra m ondiale. È opinione com une che sul territo rio d ella basilica E ufrasian a sia sta to costruito p e r prim o so ltan to il b a ttiste ro tu tt’ora esisten te e facente p a rte d el com plesso a r ­ chittetonico della b asilica stessa, la q u a le fu fa tta erig ere verso la m età del 6 see. d al vescovo E ufrasio: N el corso delle m ondiale sono sta ti rin v e n u ti diversi re sti d el su d d etto b a ttis te ro alla p rim a m età arch itteto n ico della b asilica p reeu frasian a. 6 5 6 5 I. O stojič, S taro k ršćan sk a bazilika s krstio nicom i rim sk im spom enicim a u P o v lji n a B raču, P rilo zi povj. u m jet, u D alm aciji 12 (1960) 5—24. Isti, N astavak istra ž iv a n ja staro k ršćan sk e bazilike i k r­ stionice u P ovljim a, P rilozi povj. um jet, u D alm aciji 13 (1961) 2— 44. Isti, B asilica p aleo c ristian a con b a ttis te ro a P o v ija (D alm azia), R iv. d i arch, cristiana 39 (1963) 139—149. D. D om ančić, B rački zb o rn ik (S rednji vijek ) 4 (1960) 122—135. ricerch e condotte dopo la seconda guerra che ci p erm ettono di d a re la costruzione d el 5 secolo com e p a rte del com plesso 5 6 I. N ikolajevič, R anohrišćanske krstionice u Ju g o slav iji, Z b o rn ik rad. V izantin. in stitu ta 9 (1966) 239—240. 5 7 Izvještaj o nalazu o sta ta k a k rstio ­ nice n a p o d ru čju M aurovog o ra to rija sa sjev ern e stran e E u frazijev e b azilike ob­ ja v lje n je u slijedećoj ra d n ji: A. Šonje, N ovi arheološki nalazi n a p o d ru č ju M au­ rovog o ra to rija građevnog ansam bla E u frazijan e u Poreču, J a d ra n ski zbor­ n ik 8 (1970) 335—352. D agli stessi ritro v a m e n ti possiam o p u re concludere che su ll’a m b ito delle così d ette costruzioni p rim itiv e n el oratorio di m a rtire M auro esistevano 3 b a ttiste ri. B a ttisteri p rim itiv i. S u ll’am bito dell’o rato rio da m a rtire M auro n ella p a rte setten trio n ale della b asilica sono sati rin v e n u ti re sti di m u ri di tre s tra ti d i archit* te tu ra p ro fa n a rom ana. Il terzo strato (quello superiore) si è conservato in m aggior m isura. D ai re sti di m u ri e d i p av im en ti m u siv i di questo terzo s tra to possiam o ric o stru ire la p ia n ta d i p a rte dell’edificio; esso m ette in rilievo u n a g ra n d e sala che com unicava tra m ite u n corridoio con le stan ze poste ed est e u n a sa la più piccola situ a ta a sud del corridoio. L ’atrio di' questa casa era a ovest della sala p iù grande e li furono rin v e n u ti re s ti di u n a nicchia in m u ra tu ra . L’e n tra ta della casa si tro ­ v ava a ovest dell’a trio (p ian ta 1, F). P re v a le l ’opinione fo n d a ta da prove archeologiche che il m osaico n ella sala m aggiore, qu ella in cu i c’è u n cam po decorativo ra p p re se n ta n te il p esce sim bolico, rizalga a ll’a rc h itte tu ra ro m an a. G iudicando d a lla stra tig ra fia e d ella decorazione d el m osaico la co stru zio n e si d ata alla p rim a m e tà del 3 see. La sa la m aggiore di q u e sta casa, qu ella in cu i verso la fine d el 4 see. si tro v a v a la p a rte orientale della p rim a basilica, esistev a con certezza g ià n e lla seconda m età del 3 secolo. N ella stessa sala il vescovo di P aren zo — m a rtire M au ro fu soferto m artirio . Q uesta sala ospitò senza dubbio la p rim a com unità p aleo c ristian a n el periodo d ella persecuzione. N ella p a rte a se tte n trio n e della stessa sono s ta ti p o rta ti alla lu ce re s ti di tre stra ti di battisteri. Primo strato. D el p rim o stra to si sono conservati re sti della v asch etta (fig. 1). AH’in tern o la v a sc h e tta è riv e stita di m a lta id rau lica ed il fondo è in grossi cubi d i terra c o tta . L a p a rte su p erio re della v asca è sta ta d is tru tta m e n tre veniva posto il p av im en to d el b a ttis te ro del secondo stra to . L a p a rte d ella v a sc h e tta rivolta verso sud è sta ta d is tru tta quando fu co stru ito il m uro se tte n trio n a le della basilica p reeu frasian a. Secondo strato. S opra a l prim o s tra to già d escritto è sta to rin v e n u to il p avim ento in m alta b a ttu ta d el secondo strato . A est di questo p av im en to si sono co n serv ati re s ti di u n a p a re te di uno piccolo spazio (pianta 2, d), e n e lla p a rte occi­ d en tale dello spazio d el p av im en to in m alta b a ttu ta i re sti della v asch etta p e r l’acqua (pianta 2, e ed e 1; fig 3). I m u ri e il fondo d i q u esta v asch etta a ll’in te rn o sono r i­ v estiti di m a lta id rau lica. L a p a rte superiore della vasca ven n e d is tru tta con la costruzione in grosse te sse re di te rra c o tta d el p av im en to d ella sa la setten trio n ale (catechum eneum ) d ella p rim a basilica. A questo secondo stra to del b a ttis te ro ap p arte­ nevano i re s ti d a d u e piccole v asche delle q u a li i re sti fu ro n o tro v a ti a occidente della su d d etta piscina d el b attisero di questo secondo strato (p ianta 2, e 2 ed e 3; fig. 4 e 5). Terzo strato'. D el 3° stra to si sono sco p erti i re sti d el m u re tto d ella vasca alta all’in circa 30 cm con la canalizzazione e p a rte setten trio n ale del fondo in mosaico (fig. 2 e 6). O ltre a ciò d i questo stra to si sono conservati anche re s ti d i pavim ento m usivo del b a ttis te ro n e lla p a rte a ovest d ella vasca. Q uesto stra to è sta to d istru tto alla m età da est a o v e st con la posizione d el m u ro setten trio n ale di u n a aula di culto facen te p a rte d el com plesso arch itteto n ico della b asilica p re e u fra sia n a (fig. 7). I ritro v a m e n ti archeologici dei tre s tra ti sop raelen cati coincidono il contenuto della iscrizione del sarcofago del m a rtire M au ro che viene d a ta to a lla seconda m età del 4 see. T enendo conto d i ciò possiam o concludere con sicurezza che il resto della vasca del prim o s tra to faceva p a rte del fo n te b attesim ale del b a ttiste ro chè era in ­ cluso nell’am b ien te sacro prim itiv o (h a e c p r im itiv a ) . Q uesto am b ien te re p resen tav a assiem e al b attistero la d o m u s e c c le s ia e che era sta ta ric a v a ta dai lo cali di u n edificio antico n el periodo della persecuzione (seconda m età del 3 see.). Il secondo stra to ; il p avim ento di m a lta b a ttu ta con resti detlla piscina e due piccole v asch ette ad occidente d ’essa risalg an o a u n a chiesa p ublica (e iu s o ra tib u s r e p a r a ta e s t e c c le sia ) che fu ric a v a ta dopo il 313. da p a rte dei locali della d o m u s e c c le s ia e . Il terzo stra to contiene di u n b a ttis te ro situ ato sopra agli a ltri d u e stra ti e facen te p a rte del com plesso della p rim a basilica. P e r qu esta p rim a b asilica con tre au le e ra nella seconda p a rte del 4 see. d o ppiata la zona ( d u p lic a tu s e st locu s) d ell’au la sacra p rim itiv a (d o m u s e c c le sia e e chiesa pubblica; p ia n ta 1, I, p ian ta 2 e 3). A llora anche le reliq u ie del m a rtire M au ro furono rip o rtate d al sta to soferto il m artirio (u b i e p is c o p u s e t c o n fe s s o r e s t fa c tu s ). Il b a ttiste ro p rim itiv o era situ ato n ella p a rte setten trio n ale d i u n a g ran d e sala dell’edificip antico ed e ra diviso da resto d ella sala d a u n a p arte. Il b a ttiste ro è lungo 8,20 m e larg o 3 m . Il fonte b attesim ale era situato tr a i m uri n e ll’angolo a nord — est dell’a m b ie n te ; ed era lungo circa 1,30 m, largo 1,26 m e profondo circa 80 cm (pianta 3). Il piccolo locale d el b a ttiste ro p rim itiv o non soddisfava la crescen te necessità della p rim a chiesa pu b b lica e perciò fu allarg ato . E nella su a p a rte occidentale era colocata la piscina che e ra lu n g a 2,71 m e la rg a 1,85 m. N ello spazio d ella p a rte occi­ d en tale d ella piscina eran o due piccole v asch ette che servivano p er cam b iare l’acqua nel fonte b attesim ale (p ian ta 4). Il terzo stra to d el b attistero fa p a rte d el com plesso arch itetto n ico d ella prim a basilica. È situ ato a le v a n te della sala setten trio n ale della p rim a b asilica e vi si e n tra v a dal catechum eneum (pianta 5). Il fo n te b attesim ale si tro v a v a nella p a rte del b attistero verso est, era legger­ m en te rialzato ed a v e v a u n canale p er il deflusso dell’acqua. A veva fo rm a di p a ra l­ lelogram m a lungo 2,26 m a largo cca 2 m. Il b a ttiste ro e ra larg o 3 m. Il locale d a v a n ti a lla vasca aveva 3,20 m di lungezza e con la v asca co m p resa 6,50 m ed era d i 1,80 m più corto del b a ttiste ro prim itive. N on c’e rag io n e d i d u b itare che i re s ti della vasca del terzo s tra to abbiano fatto p a rte del b a ttiste ro d ella p rim a basilica. D ai re sti della p a rte e d el p av im en to in m osaico si può v e d e re ch iaram en te com e il b attistero form asse p a rte in teg ran te dell’a rc h ite ttu ra d e lla sala setten trio n ale della p rim a basilica. A ltre ta n to chiaro è che i re sti delle v a sc h a del prim o e d el secondo strato fecero p a rte di battisteri. S ull’am bito che si esten d ev a a n o rd della basilica non c’erano costruzioni profane ro m an e o ta rd o -ro m a n e q u ali servivano p e r custodire liquido e parciò possiam o esclu­ d ere la possibilità ch e le vasche tro v ate fossero servite a im m agazzinare liquidi di u n a casa. U n’a ltra piccola v a sc h e tta isolata d ella quale sono sta ti ritro v a ti re sti certa­ m en te non risale a u n bagno (b a ln e u m ; p ia n ta 2, e 3). In fa ti non possiam o aspettarci un bagno n ella g ra n d e sala di u n a casa ro m a n a a nord della basilica. N el costruire la vasca p e r l’acq u a del b a ttiste ro della chiesa pubblica furono d is tru tti i m uri della casa ro m an a e la su a p a rte su p erio re ven n e dem olita p e r la posizione del pavim ento della sa la se tte n trio n a le (c a te c h u m e n e u m ) della p rim a basilica. Se prim o e terzo strato dei fo n ti b a tte sim a li fanno la p a rte d ei b attisteri, alo ra non c’è ragio­ n e di d u b ita re che il secondo strato della v asca non abbiano fatto la p a rte del b attistero . D a ciò ris u lta convincente la n o stra esposizione chè tu tti e tre le vasche d eriv an o d a b a ttis te ri di costruzioni sacre chè ' secondo la già rico rd ata iscrizione su l fram m en to del sarcofago del m a rtire M auro ci poniam o a tte n d e re su l’am bito del­ l’orato rio di M auro. Il b a ttis te r o d e lla b a s ilic a p r e e u fr a s ia n a . Il com plesso a rch itetto n ico della basilica p re e u fra sia n a a v e v a senz’altro u n b attistero . Q uesto no n era situ ato tra la sala sacra se tte n trio n a le e la b asilica (pianta 6, S). In questo luogo e ra situ ato il locale riserv ato al lav asco d ei sacerdoti p rim a delle funzioni religiose. A questo com pito risp o n d e an ch e la posizione d el locale. L a canalizzazione di q u esta stanza è collegata con l’im p lu v io che oltre .all’acqua p io v an a raccoglieva an ch e q u alu n q u e altro liquido sporco (fig. 8). In fa tti gli an tich i c ristia n i facevano d eflu ire l’acq u a dei b a ttis te ri se p a ra ta m e n te d a lla canalizzazione pubblica. Il battistero posto a occidente dell’ atrio sul prolungamento dell’asse longitudi­ nale della basilica sarebbe potuto esistere come parte del complesso dalla basilica preeufrasiana (pianta 6, E). Farlati ritiene che sia appartenuto' al complesso della basilica preeufrasiana. È certo che i muri deU’ ottagono del battistero non formano un tutt’uno con i muri dell’atrio della basilica Eufrasiana (verso la metà del 6 see., fig. 9). Il ritro v am en to d i u n m u ro sul la to se tte n trio n a le deU’ottagono co n ferm a l ’opi­ nione di F re y sull’esisten za a tto rn o all’ottagono di u n a ltro m u ro dì sedici la ti (fig. 10). D a questo a m b u la c ro si e n tra v a n ell’ottagono attrav erso d u e p o rte poste l’una a n o rd e l’a ltra a sud dove oggi si tro v an o le n icch ie q u ad rate. D alla p a rte estern a della nicchia posta a su d si sono conservati in situ gli stipiti originali. Il livelo della soglia delle d u e p o rte corrisponde a ll’aljtezza d el p avim ento che si tro v a sotto al livello a tto rn o a l fo n te b attesim ale ch e fu costruito' n el vecchio' b a ttiste ro d u ran te l’erezione della basilica E u frasian a. S u ll’ a rc h itra v e dell’e n tra ta o rien tale dell’ot­ tagono si sono co n serv ati i re sti di due croci stilizzate in bassorilievo com e gli o rn a­ m en ti in riliev o della m e tà del 5 sec. (fig. 11). L ’a rc h itra v e di cui ab b iam o p arlato è fa tta in m odo da in se rirsi sui d u e stip iti di m arm o che oggi si tro v an o su ll’ e n tra ta di n o rd -o v est dell’ a trio . D a q u an to si è d etto possiam o concludere che l’odierno ottagono risa le a u n b a ttis te ro più antico. Il b a ttiste ro era stato ria lz a to sopra il te tto del m u ro di circo n feren za di sedici la ti che fu diviso in più locali p e r te n e r fro n te a ll’au m en tato n u m ero dei battezzi n ella p rim a m età del 5 see., quando* gran p a rte della popolazione di P aren zo si fece cristian a. Il b a ttis te r o d e lla b a s ilic a E u fra sia n a . V e r s o la m età d e l 6 see. il vecchio b attistero fu incluso n e l nuovo fab ricato dell’a trio del com plesso della b asilica E u fra ­ sian a (fig. 12). In q u e sta circostanza fu d is tru ta la p a rte o rien tale del m u ro di am ­ bulacro a sedici lati. L ’ottagono fu ria lz a to in m odo da u g u aliarlo a ll’altezza d el te tto d ell’a trio della facciata dell’E u fra sia n a ; a i la ti della p a rte o rien tale furono posti i già nom inati stip iti che sono dallo stesso m arm o e sono la v o ra ti allo stesso m odo com e gli stipi­ ti delle e n tra te della b asilica E ufrasiana. A l cen tro dell’ottagono fu sistem ato un nuovo fonte b a tte sim a le riv estito in m arm o con colonine p o rta n ti u n baldacchino con allo zen it u n colom bo. I re sti del fo n te b attesim ale del dom us ecclesiae di P arenzo d ella seconda m età del 3 secolo sono gli un ici re sti m a te ria li che p ro v an o resisten za d i u n b a ttiste ro nel periodo d e lla persecu zio n e p rim a del 313 nell'im pero rom ano d ’occidente. P u r essendosi conservato so ltan to in re sti si può m ettere a confronto p e r v alo re archeolo­ gico ed anche p e r som iglianze di fo rm a e di costruzione con il fo n te b attesim ale del b a ttiste ro del d o m u s ecclesiae a D ura - E uropos sull’ E u frate in M esopotam ia che è di poco a n te rio re (232—256). Il b a ttiste ro di P arenzo è costruito e posto allo stesso m odo di quello di D u ra-E uropos. Seguendo l’esem pio di questi b a ttiste ri, d a qu an to sapiam o, n ei c en tri episcopali sul te rrito rio dell’im p ero rom ano v enivano co stru iti nel terzo secolo sem plici b atti­ steri con fonti re tta n g o la ri. Q uesta e ra la fo rm a e la sistem azione p rim aria dei b a ttis te ri che v en iv an o co struiti in seno a l dom us ecclesiae. Il b a ttis te ro della basi­ lica p re e u fra sia n a (3 decenio del 5 see.) d a l p u n to di v ista della costruzione non ha nien te in com une con quei b a ttiste ri più a n tic h i che esistevano sul lato setten trio n ale della basilica. E sso segue le correnti d i sviluppo dell’a rc h ite ttu ra paleocristiana e non si può collegare d irettam en te con i b a ttis te ri paleocristiani d ella seconda m età del 4 see. e della p rim a m età del 5 see. II b a ttiste ro d i P aren zo non è stato costruito a ovest dell’atrio, bensì a ovest di u n co rtile chiuso. P erciò non possiam o collegare d ire tta m e n te la locazione di questo b a ttiste ro con i b a ttiste ri che v en iv an o collocati a ovest n e ll’a trio in Italia setten trio n ale (A quileia, Como, B rescia e N ovara). Il b a ttiste ro di P aren zo può essere sta to costruito a ovest della basilica, m a sul prolungam ento d el suo asse lon­ g itu d in ale come u n a costruzione in d ip en d en te senza intenzione di rag g iu n g ere una arm onia di disposizione degli elem enti d el com plesso della basilica come, del resto, usava l’a rc h ite ttu ra ro m an a che h a lasciato a P arenzo soluzioni rap p resen tativ e. La fo rm a o tta g o n a le del b attistero d i P aren zo può essere s ta ta scelta sotto l’in ­ flusso d el b a ttis te ro che è stato fa tto co stru ire da S. A m brogio p resso la catted rale episcopale (ecclesiae m aior) di M ilano che h a av v iato u n fo rte in flu sso su lla costru­ zione dei b a ttis te ri o ttagonali d u ran te il 5 e il 6 see. n e i p aesi m ed iterran ei. L ’o tta­ gono del b attistero ' d i P arenzo è sprovisto d i cupola (quello di M ilano ce l’aveva) e non h a n eanche p rofonde nicchie com e e ra d ’uso nei b a ttiste ri ottag o n ali; m a è form ato da un sem p lice m uro senza arcate. Q uesto m uro è m olto sim ile alle costru­ zioni tard o ro m an e delle rotonde. L a p ia n ta d el b attistero' rico rd a m olto d a vicino la p ia n ta d el m ausoleo del palazzo di D iocleziano a Spalato. A d ogni m odo il porre in d ire tto co n tato il b a tti­ stero d i P aren zo con l’a rte ro m an a n o n h a nessun significato. Il b attistero è costruito secondo le carateristich e dell’a rc h ite ttu ra ta rd a rom ana n e lla cerchia alle possibilità reg ionali. L a sem plicità dei suoi m u ri e del tetto corisponde alla sem pli­ cità della b asilica d el cui com plesso arch itetto n ico faceva p arte. Il b attistero di P arenzo è u n esem pio dell’a rc h ite ttu ra p a leo c ristian a is tria n a che n e l 5 see. h a lasci­ ato in te re se n ti costru zio n i con p a rtic o la ri carateristich e di stile regionale.