SOKOLSKI GLASNIK pu$ | IO S A V E Z A S ©KO L A KRALJEVINE JUGOS LAV | JE И E S E Č IH I PRILOC -SOKOLSKO SELC* Čuvajte Jugoslaviji! ž Izlazi svakog petka — Godišnja pretplata 50 Din — Uredništvo i uprava nalazi se u Učiteljsko,,' tiskari, Frančiškanska ulica broj 6, telefon broj 2177 — Račun poštanske štedionice broj 12.943 — Oglasi po ceniku — Rukopisi se ne vraćaju Ljubljana, 13 septembra 1935 Gođ. VI — Broj 34 V Slo se posiiglo VIII junačkim sletom u Sofiji Bral dr. Mihailo C. Minev, profesor Medicinskog fakulteta na Univerzilelu u Sofiji i član uprave Saveza bugarskih Junaka, o sofijskom slelu Čestitka Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije Nj. Vel. Kralju Pelru II povodom rodendana dra Мч?*™ 11 radni kabinet brata prof. lihjaila C. Mineva, u njegovom 11 Sofi'"U Generala Gurko br. 34, qLjv^^'Podne vno avgustovsko sunce ne-denv° upe^^°- Kroz široki, veliki mo-Ves Prozor, makar zagrnut belim za-rasiplje se obilno i blešti jako m110 syctl°-sta zidovima velike fotografije, pe r,yeS datuma, prikazuju poveče gru- 8u 1CaiU belim haljama; doznajem: to l-„ur?tesori i asistenti medicinskih fa- svat * * klinika u Francuskoj. Na vjm 0cl tih slika razaznajem, u pr- jjJr redovima, i n a šeg uvaženog brata int sada prof. M. Mineva. Naj- eres tnija za oj_o medutim je slika - • a kosti i ra« — kako je sam okr- Iz razgovora s urednikom našega lista stih p a koja prikazuje grupu čuvenih tak ^SOra * nJihovih prvih asistenata —■ stu° Г 11 ^raneuskoj — samo kao ko-*e. Gledam bolje i razabirem i tu na °n^urama' tck lagano šatiranim, i SeS dragog brata doktora Mineva. г , **r- profesor osmehuje se blago i jj: Ovoljno, i tumači mi izvesne pojesti za koje se zanimam. ^ i ,'nače po svemu se' vidi, da je to u. jednog čovelka od sušte nauke, d J0i Je posvetio ceo svoj život i koji buo ' ^ao anatom, čini veliku čast Je , skom imenu, visoka cenjen i uva-ђДкао autoritet na polju medicinske Pacta ' U nau^n’m krugovima na Za- če ikakvog vanjskog dekora, pa-radn: ^°nešto suviše sk roman, ovaj Crt 111 kabinet odaje jasno- značajne nos. oyog čoveka: njegovu jednostav-p \1 ekroman način njegovog života. 4at Je.dn°i' vitrini lekarskih instrume-vid.a i Po jednom stolu za paeijente, dan fu ^a tu d°duše boravi i radi je-ga ar> ali po hrpama naučnih knji- Pol ^°?Vuda razasutim i po čijem se treb‘Zajlr c'a su u neprestanoj upo-skj >• PO mnogim konceptima, anatom-0stVkicama'- zabeleškama i po svemu vidi se, da tu jedan čovek, SVe;U! a negotiis, u tišini, povučen, po-Sa CuJe svoje velike umne sposobnosti bj ^.Pauci, za dobro čovečanstva, pre-lc0m4.P? najsavršenijem i ujedno naj-tila.lpl!ciranijem ustroju koji je stvo-nii; Pr*r°da, po najsuptilnijim i najnež-Ш m mehanizmima čovečjeg organiz-. Pronikne u najskrivenije nje-tajne. Upravo je dovršavao jedan l novi naučni rad za štampu. bfa,^a^ razgovor, pun najsrdačnijcg S ophodenja, dakako, sa svih оПоа Uvek nclkako spontano skreče na s°k ,ntma najbliže i za nas glavno: na Uje .P'juna.oki rad, na produbljiva-šijjj ^Vjateljstvai i bratstva medu na-i 0 L..r.atskim narodima. Druge, milije bud, JPije teme kao da i ne može da Вц2д’. kada se sastane Jugosloven i ч To je, vidi se, danas duboko \lfli naroda i kod njih i kod nas. jeri«,e Za našu zajedničku budućnost ® vitalno pitanje. slctu °Ypreči o nedavnom junačkorn ђеу -U- ^iji. br. prof. dr. Mihailo Mi-lziavio mi je sledeče: i ~~ Prestonica Bugarske je ret- • ’ da ne kažem prvi put. videla Preživela takvu grandioznu sveča-kakva je, nesumnjivo, bila ^i junački slet od 12—15 jula ove godine. j 25 godina, 1910 godine, jj.Cl iunački slet sličio je sada-sv ®er su * *ac^a uze^e učešča n.2 sl°vCHske sokolske narodne urSanizacije. gj .^^dutim, na sadanji slet do-venif-. brače i sestara jugoslo-300 Sokola i Sokolica i preko Solf ja^e i sestara čehoslovačkih ђа i Sokolica. S druge strane, na • Ponos ovogodišnjeg sleta, so^Jemu su prisustvovali naiveći skim Hi v°di. na čelu s dr. Bukov-gror ’ Truhlaržom, dr. Klingerom, Un,°m Zamojskim, Ganglom, Pa-jevixVlćem, Profesorom dr. Grado-iićpJf10’ ^r- Pihlerom, dr. Gavran-elit_ ’ Favlasom j t. d., kao i rojn Sokolstva, ću j tehničkoj strani sleta, ja ne-evj Л S°vorim. O n joj imaju reč Žari Tu'01, ruko voditelji i tehni-a noču da govorim o onome Bral prof. dr. Mihailo C. Minev što je postignuto u vezi s mojim apelom, upučenim uoči sleta brači i sestrama jugoslovenskim Sokoli-mai j Sokolicama. Moja želja je bila da se okupe slovenske stvara-lačke snage putem Sokolstva i Junaštva. I, baš zbog toga. pretskazao sam, da če tri sletska dana u Sofiji da. budu istoriska. Tako je { bilo. Svi smo, ne samo zadovoljni onim što je postignuto, nego smo oduševljeni i odu-hotvoreni za nova dela na polju slovenske sloge i kulturnog stva-ranja. Za sva tri sletska dana, nepri-nudeno, srdačno i bratski su se grlili Sokoli i Junači, inspirisani u ime svoga osveštanog bratstva, koje do sada vekovi i neprijatelji Slovenstva nisu mogli da unište. Ushičen je bio ceo narod i, ono usko sokolsko - junačko slavl je pretvorilo se u opštenarodno. Otvorile su se duše i srca sviju i nova, još silnija radost ovladala je i starim i mladim, shvaćajući fakat, da mi govorimo^ srodnim jezicima, imamo jednu i istu krv, u grudima nosimo jedne i iste duše i srca, imamo jedne i iste slovenske naravi. običaje, pesme, kult i što još ne! Isto tako, svi su s ogorčenjem konstatovali: kakve su žrtve oni bili u rukama neprijatelja Slovenstva i kako su nemilosrdno ti neprijatelji rezali delove slovenskog tela da bi nad njim vladali i dobro ga iskoriščavali za svoje sebične cilje ve. E, dobro! Cilj moga apela uoči sleta prevazišao je čak i moja lična očekivanja i želje! U tom pravcu treba da produ-žimo veliko delo našeg sporazuma i tesnim uzajamnim zbliženjem i upoznavanjem da očrtamo novu, svetlu budučnost celog Slovenstva. Putem velikog slovenskog junač-ko - sokolskog sleta u Sofiji stvo-reni su najpogodniji psihološki uslovi za jedan stvaralački slovenski rad velikih razmera. S istim idealizmom, srdačnošču i bratstvom treba da ga produžimo: treba da ga nastavi svaki Soko i Sokolica, Junak i Junakinja! — Slušam pomno profesorove reči, u čijem prizvuku odiše duboka i istinska vera u našu zajedničku bolju buduč-nost. Ovaj osvedočeni naš prijatelj i odlični brat, gorljivi pobornik bugar-sko - jugoslovenskog zbliženja i bratstva, koji je u životu i sam video i is-kusio tolike grozote nesrečne i tamne naše prošlosti, prošlosti istorijskih za-bluda — i kao čovek, i kao Bugarin, i kao Sloven, kao brat po krvnom srod-stvu. nalazi kao conditio sine qua non, da je zaloga našoj boljoj budučnosti u bratskoj slozi, miru i ijubaivi, u istin-skom i iskrenom bratskom razumevanju. 1 ko može da bude pozvaniji da širi ovaj duh sloge, mira, ljubavi i bratstva nego baš Sokoli i Junači, kao pret-stavniei največih, najsnažnijih bratskih opčenarodnih organizacija, oni, koji več po svom neumrlom osnivaču i po svojoj ideologiji zasnivaju svoj rad na slovenskom bratstvu i na slovenskoj uzajamnosti! Na njih zato u ovome pogledu i pravcu i pada jedan veliki, zapravo pretežni deo ovog istorijskog zadatka, a koji su im ukazali svojim svetlim primerom njihovi veliki Vla-dari. Namiču mi se nekako same od sebe ove refleksije, slušajuči reči moga sabesednika, visoko poštovanog i dragog brata profesora1, koji me u tom trenutku ostavlja na samo, da primi jed'nu drugu posetu — jugoslovenske študente, koji se sada, nakon mesec dana boravka u bratskoj zemlji, oduševljeni, kao novi pioniri zbliženja i bratstva naših dvaju bratskih naroda, vračaju u svoju otadžbinu. Iskoriščavam to vreme da učinim nekoje biografske zabeleške. Profesor dr. Mihailo C. Minev roden- je 14 no vembra 1876. Gimnaziju završio je 1894 u Sofiji, a prirodne nauke na univerzitetu u Sofiji 1897. Od 1897 do 1902 bio je profesor na muškoj gimnaziji u Varni. God. 1898, kada je u Varni osnovano Bugarsko gimnastičko društvo »Črnomorski Junak«, brat Mi nev se nalazi medu osnivačima toga društva, u kome je tada preuzeo funk-ciju pomočnika načelnika. Pri organizaciji I junačikog sleta, koji je održan 1900 u Varni, brat Minev je uzeo naj-življeg učešča, a to posebice što je u to vreme bio ujedno i sekretar Saveza Junaka, eijo je tada sedište bilo u Varni. Iste godine počeo je da izlazi i junački list »Zdrave i sila« pod uredništvom Hrista Atanasova, prvog pret-sednika Saveza Junaka. I u redakciji ovoga saveznog lista brat Minev je aktivno sudelovao. Zatim je brat Minev pošao u Francusku, gde je 1907 svršio medicinu, nakon čega je tri godine bio asistent medicinskog fakulteta u Nansiju. Godine 1908 dobio je največu naučnu nagradu »Prix de These«, koju je tada dobio kao prvi inostranac (kao drugi inostranac dobio ju je 1923 gosp. Radoje Tadič, Srbin). Godine 1922 postao je profesor medicinskog fakulteta na univerzitetu u Sofiji. U svojoj štruci uživa reputacij u priznatog naučenjaka, visoko cenjenog ne samo u zemlji, več i u najvišim na-učnim krugovima u inostranstvu. Medu bračom bugarskim Junacima profesor brat dr. Minev uživa največe poštovanje i ugled, i u njihovoj organizaciji, u vodstvu, kao istaknuti i uva-ženi prvak, igra osobito značajnu ulo-gu. Tako ga vidimo, da je uz tada-njeg pretsednika Saveza Junaka, našeg velikog prijatelja i odličnog brata Dimitrija Lazova, učestvovao dne 10 ju-na 1934 na sednici Saveza slovenskog Sokolstva u Pragu, na kojoj je pod pretsedništvom starešine brata dra Bu-kovslkog Savez bugarskih Junaka bio svečano primljen u Savez slovenskog Sokolstva. Nadalje, na pokrajinskom sletu jugoslovenskog Sokolstva u Zagrebu, iste godine, vidimo u vodstvu delegacije bugarskih Junaka uz pretsednika Saveza brata D. Lazova i brata prof. dra Mineva. Dne 29 marta ove Jodine, kada je delegacija Saveza SKJ pošla u Staru Zagoru da učestvuje na XXII kongresu bugarskih Junaka, na pograničnoj stanici Dragoman jugo-slovensku delegaciju dočekuje i pozdravlja u ime Junaka brat profesor dr. Minev. A u maju o. g., na glavnoj skupštini Saveza SKJ u Beogradu, na čelu delegacije bugarskih Junaka, u kojoj su bili brat D. Lazov i brat Mi-šajkov, nalazi se brat prof. dr. Minev. Uopče u radu vodstva junačke organizacije brat prof. dr. Minev pokazuje jednu izvanrednu aktivnost, a speci-jalno u pravcu delovanja na bugarsko-jugoslovenskoj saradnji, na širenju deje zbliženja i na jaeanju i produb-jivanju bratstva brat prof, dr. Minev zalaže se svom dušom i svim svojim srcem. »Hajde da izidemo« — prekida me odjednom brat profesor, sa svojim ve-čitim karakterističnim blagim osme-hom na licu, osmehom jedne vedre, plemenite i široke slovenske duše. Sunce se bilo več dobrano nagnulo zapadli, kada izidosmo na ulicu. S. Č. Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije uputio je povodom rodendana Njegovom Veličanstvu Kralju Petru II br-zojavnu čestitku sledečeg sadržaja: Njegovom Veličanstvu Kralju Pelru II Beograd Proslavljajuči u svima delovima svoje viteške organizacije s uzbude-□jem i gordošču prvi rodendan svoga Mladoga Kralja, celokupno Sokolstvo Kraljevine Jugoslavije stoji danas duhom okupljeno oko Njegovog svetlog Prestola. Živeči neotstupno u tradicijama osnivača Sokolstva i sledujuči amanetu Viteškog -Kralja Ujedinitelja, Sokolstvo naše biče, kao i uvek do sada, uzoran primer iskrene i tople ljubavi prema svome Prvom Sokolu i Mladome Kralju, snažan branič Njegovog Prestola i budan čuvar jedinstva nedeljive Otadžbine. Da živi Njegovo Veličanstvo Kralj Petar II! Da živi svetli Dom Karađorđevića! SAVEZ SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE tajnik: dr. Mihailo Gradojevič II zamenik starešine: Đura Paunković; Povodom soUolski/} proslava rodendana M j. Vel. Kralja Simbol našega jedinstva U preko 2500 sokolskih jedinica sastali su se 6 o. m. Sokoli cele Jugoslavije — još nezaceljene rane — da prosiave praznik velikog značaja, praznik pun duboke simbolike; da izraze svoje iskrene osečaje i ubedenje i da ih manifestuju. Sokoli su toga dana proslavili veliki praznik da pokažu, da su im oči uprte u Onoga, koji svojom osobom simboliše državno i narodno jedinstvo. koji je posvečena zaloga toga jedinstva i u kome su personifici-rane i unificirano sve pozitivne snage i vrednote celog jugoslovenskog naroda. — Kao što srce simboliše ljubav, mišica snagu, obraz čistotu značaja, kao što je oko simbol vida, a krila poleta, kao što je soko simbol sviju pozitivnih vrednosti duha i tela, naš Kralj je zbir sviju simbola: simbol ideala celog jugoslovenskog naroda, najuzvišeniji simbol jedinstvene državne i narodne misli, simbol državne snage, nepovre-divi čuvar tekovina, vekovima priželj-kivanih i n a pok o n krvavo stečenih. On je živa snaga, koja u svojoj lepoti, či-stoti i mladosti pretstavlja ideal da postane idol, koga božanska milost postavlja na presto, a volja naroda nosi u srcu, u mislima i na mišicama. Kralj, država, narod — i u njemu Sokoli — čelične su karike silnoga lan-ca povezane čvrstom i nerazorivom ve-zom ljubavi i snage, največa garantija budučnosti bolje i lepše. Mi Sokoli proslavili smo rodendan našega Kralja, našeg Starešine, proslavili smo ga u godini, kad još duboko žalimo za Onim koji je naše zemlje i naš narod ujedinio, koji je nas Sokole toliko voleo. Osečaj tuge, pieteta, priznanja i zahvalnosti potiskuju osečaji ljubavi, vere i nade. Radost pobeduje tugu... Pa ipak, i na dan 6 septembra i uvek, treba da u dušama našim odzva-njaju reči Kralja Mučenika, koje je nama Sokolima govorio i pozivao nas da raznosimo ljubav prema svakom bratu i sestri, da budemo uvek sakup-ljeni jedan uz drugoga, da budemo jedan lik, da osetimo jedno srce samih blizanaca i blizankinja naše velike maj-ke Otadžbine, jer če se »na temelju jedinstva i Sokolstva podizati dalji na-predak snaga narodnih i državnih«. »Soko Kraljevine Jugoslavije,« govorio je On, »ima da bude zdravi vaspitač omladine, pobornik bratske ljubavi, za-točnik velike jugoslovenske misli, no-silac viteškog nacionalnog duha.« To je bio Kraljevski tumač sokolske misli, danas je to Kraljev amanet, koji mi Sokoli treba da u srcu nosimo i oču-vamo za one koji iza nas dolaze. Još uvek s višina poručuje Njegov večno živi duh ono što su živa usta govorila.: »Sokoli, budite celom narodu primer duhovnog jedinstva... da i u buduče kao i dosad plodni i korisni redovi Ju-goslovenskog Sokola budu upravljcni na svestrani i zdravi razvitak našega naroda.« Tako je On gledao na sokolski rad, nveren o velikoj vrednosti toga rada i zato je postavio na čelo Solkol-skog saveza svoga Prvorodenoga Sina i tako čvrsto vezao Kraljevslki dom i Sokolstvo, od kojeg je očekivao da razvija i jača plamen rodoljublja i pleme-nitog oduševljenja, da bude škola gra-danskih vrlina i spona sa slovenskom zajednicom. Nama Sokolima najsvetija dužnost nalaže da stalno i neprestano ispunjavamo Njegovu zapoved: »Od kolevke do groba dužni ste služiti samo Jugoslaviji i jugoslovenslkoj ideji; njene su vaše mišice i vaša srca, njene imaju da su i sve vaše radosti i ideali, vaše težnje i sva vaša pregnuča. To traže od vas vaše sokolske tradicije, to je amanet svih onih što padoše za veli-činu Otadžbine, to je Moj kraljevski pozdrav.« Oni što padoše za veličinu Otadžbine ... Za nju je i On pao, pa ipak je živ u nama, večno živ u svojim sokolskim delima, živ u krvi Svoje krvi, u Sinu Svom, koji če delo Svog Roditelja nastaviti j oko koga če se ceo jugoslo-venski narod, sa Sokolima u prvim redovima, okupljati, da čuva, da brani, da unapredi ono što nam je On Mučenik namro. Sin če da nastavi delo Oca, koji je rekao: »Moj Dom nikakva sila neče rastaviti od naše Jugoslavije«. Naš Mladi Kralj, veran idealima Pradeda, Deda i Oca, biče uvek i u svim prilikama budni čuvar državno« i na-rodnog jedinstva i svih narodnih tekovina. Skupo su plačene te tckovinc i zato treba da ih čuvamo kao najdrago-eenije bisere. To treba da znaju oni koji nastupaju, pa zato treba da imaju poglede stalno upravljene prema svetlim primerima prethodnika, bez ikak-vih obzira na pometnje sadaŠnjice. »Čuvati,« govorio je Kralj Ujedi-nitelj: »Čuvati jedinstvo narodno i celinu državnu. to je naj viši cil j Moje vladavine, a to mora biti i največi zakon za Mene i za svakoga.« Jer samo tako čemo moči ostvariti veliku i moč-nu carevinu Južnih Slovena, koji su vekovima razjedirijeni, ali ne odrodeni,' rastrgnuti grubom šilom ili lukav-stvom, ali nikad neslomljeni duhom, čuvali verno sveta, nasleda pradedova. Na podloži zajedničkog porekla ve-kove smo provodili u teškim istorij-skim prilikama pod raznovrsnim uti-cajima, i razvijali svoje zasebne oso-bine, uvek dobro pamteči i znajuči da smo brača, da smo jedno — »a kad su neprijatelji pobedeni — onda se kao div podiže od Alpa do Balkana narod sa tri imena, ali jedne misli, jedne volje... jedno smo i rešeni smo do kraja braniti jedinstvo i slobodu našeg naroda«. Čuvar velike državne i narodne misli On je pozivao i apelovao da svo zdrave sna.ge treba uputiti konstruktiv- • nom radu, da u punoj jednakosti i rav-nopravnosti, slozi i bratslkoj ljubavi, razviju sve lepe osobine našeg vred-nog naroda, koji zaslužuje na u liriru živi, da privredno i kulturno jača i da se razvija. M LOVEHSKO JOKC LSIVO Prva savefovanja o X svesokol-skom sletu u Pragu 1938 Kako je poznato, ovogodišnja glavna skupština ČOS, održana u pro-leču, zaključila je, da se naredni, t. j. po redu X svesokolski slet češkoslova-čkog Sokolstva održi 1938 god. Od-mah po tome zaključku bili su pre-duzetj i potrebni ko-raci da se otpočnc s pripravnim radovirna. U tu svrhu bili su osnovani i pojedini otseci. čiji su sc pretstavnici dne 2 o. m., sakupili na sastanak, kome je pretsedavao starosta ČOS br. dr. Bukovski. Ovaj sastanak bio je u stvari prvo posavetovanje 0 radu koji treba preduzeti za što temeljiti ju i svestraniju pripremu za naredni svesokolski slet u Pragu. Prigodom narednog svesokolsikog sleta u Pragu 1938 god. zaključila je Medunarodna gimnastička federacija da če u Pragu prirediti i redovito me-dunarodno takmičenje članova i članica pojedinih saveza udruženih u Federaciji. Time če se naravno obogatiti i sam raspored sleta, pa če tako na slet u Prag doči i daleko veči broj poseti-laca. Takmičenja za prvenslvo ČOS u igrama Radni program češkoslovačkog Sokolstva poslednjih godina redovito obuhvata i takmičenja za prvenstvo u igrama. Dosada se tako gaje na širo-koj osnovi u sokolskim jedinicama igre: odbojka, košarka, hazena, a sve življim izgradivanjem letnjih vežbali-šta raste ujedno zanimanje i za tenis. Mnogo je več društava, takoder i ma-njih, ko ja imaju uzorno uredena teniska igrališta, čime se omogučuje da sc ta j zdrav i koristan šport što više širi 1 medu široke slojeve naroda, jer je dugo vremena važio samo kao šport bogatijih. Članovi češkoslovačkog Sokolstva takmičili su se u igrama več 23 juna o. g., a to za prvenstvo u košarki, ko je je odnelo društvo Ninburk. Preostala su još takmičenja u hazeni, odbojci i tenisu, a koja če se održati več koncem ovoga tedna. Takmičenja u hazeni održače se na vežbalištu sokolskog društva u Prostjejovu, u Mo-ravskoj, u odbojci u Košicama. u Slo-vačkoj, a u tenisu u Klatovi. u Šumavi. Na ovim takmičenjima uzeče učešča vrste, odnosno družine pojedinih društava, i to samo one, koje su pri žup-skim izbirnim takmičenjima postigle propisani broj tačaka da mogu uče-stvovati u ovim konačnim prvenstvenim takmičenjima. Svi takmičari pre svoga nastupa morače posvedočiti s pismenim uverenjem svog društvenog načelnika, da su redovito posečivali društvenu telovežbu. Takmičenja u tenisu obasižu 4 igre u dvojicama i jed-nu igru u četvorici. Svako društvo može poslati na tenisko takmičenje samo čctvoricu takmičara, i to bez zamenika. Lakoatleiska takmičenja Sokolica u Pragu Kao i evake godine, tako i ove odr-žače se takmičenje češkoslovaških Sokolica u lakoj atletici. i to takmičenje najboljih takmičarki iz Praga, Brna i Bratislave. Isto tako več više godina takmiče se medusobno u istim granatna i sestre iz Praga i Plznja. U nede-lju dne 1 o. m. održana su na lako-atletskom stadionu ČOS u Pragu izbirna takmičenja za sastav praške repre-zentacije. Sve praške župe poslale su večinom svoje najbolje vežbačice da uzmu učešča u ovom takmičenju. koje je obuhvatalo takmičenje u skoku, u vis i dalj, u trčanju na 100 m, u baca-nju kopija i bacanju kugle. U tim granatna vršiče se i medugradsfku takmičenja iztnedu Praga, Brna i Bratislave, dok če takmičenja izmedu Praga i Plznja pored ostalih grana obuhvatati 1 bacanje kugle s hvataljkom te diska. Svako mesto pri prvom takmičenju biče zastupano sa 6 takmičarki, izabra-nih između najboljih. Najbolje pak rezultate u peteroboju pri izbirnom takmičenju postigle su sestre: Hržebrži-nova, protrčavši 100 m u 13.7 sek., ‘te bacivši disk 29.65 m; Vidmajerova bacila je kuglu 10.24 m; Kovarževa bacila je koplje 25.30m; Kinclova skočila je u vi s 133 cm i u dalj 444 cm. Na koncu s. Černa 'bacila je loptu s hvataljkom 33.98 m. Još o pitanju svečanog kroja članova ČOS Svojedobno mnogo sc pisalo u češkoslovaškim sokolskim listovima o pitanju izmene sokolskog svečanog kroja članstva. Na koncu o ovoj stvari najviše sokolsko vodstvo donelo je odluku, da se zadrži stari kroj. Medu-tim izgloda, da stvar s ovim zaključkom ipak nije konačno rešena, i da još ima mnogo onih, koji su u pogledu praktičnog sadanjeg svečanog kroja prilično drugog mišljenja. Da je to tako, vidimo i iz poslednjeg broja »Sokolskog vjestnika« ČOS. u kome br. Bouhal iznosi konkretan predlog o torne pitanju. Pisac naime misli, da se sadanji svečani kroj doduše zadrži, ali to samo za svečane prilike, medutim za izlete, razna vežbanja u prirodi, koja če po uvedbi raznih predvojničkih priprava postati potrebna, da bi se uveo t. zv. kroj za rad. Predlagač pri tome nabraja izvesne potankosti u prilog uvadanja ovoga kroja. Redakcija je na koncu ovoga članka dodala napomenu, u kojoj naglašuje, da rado objavljuje ovaj predlog, koji ne zabacuje stari svečani kroj, a ipak pri tome ujedno misli i na buduči sokolski kroj za rad. Nije isključeno. da če se po ovome pitanju oglasiti i još druga brača i o tome izneti svoje mišljenje. Razne vesti iz slovenskog Sokolstva Starosta župe Plzenj, br. dr. Avguštin Šip. jedan između najagilnijih sokolskih radnika na češkom jugoza-padu. koji je zajedno s ostalom bra-čom podigao plzenjsku župu u red najboljih češkoslovaških župa, navršio je nedavno 50-godišnjicu svoga života. Takmičenja članica za prvenstvo ČOS održače se 29 o. m. u Tirševom domu u Pragu. Ova takmičenja isto-vremeno oglašena su i za izbirna takmičenja za sastav češkoslovaške sokolske olimpijske vrste za Berlin. Ova izbirna takmičenja obuhvatače propi-sane i slobodne vežbe na raznovisin-skom razboju, na krugovima i na konju u šir, zatim proste vežbe, slobodne vežbe na gredi i uzorne slobodne proste vežbe, trčanje na 60 m, bacanje diska i skok u dalj sa zaletom. Ovo če dakle biti do sada najteže takmičenje članica, pa ipak se očekuje, da če biti dobro posečeno od najboljih češkoslovaških takmičarki. Prvih osam najbo-liih sestara učestvovače na meduna-rodnim takmičenjima na olimpijadi u Berlinu naredne godine. Bojna takmičenja ČOS održače se 15 o. m. Ona če obuhvatati trčanje preko zapreka na 6Vi km. streljanje iz voj-ničke puške u figuru udaljenu 200 m, bacanje ručnih granata na 35.40 i na 45 m. Zapreke če pretstavljati dirvena 2 m visoka stena, uzbrdičan i nizbrdi-čan teren, prevoz s ladicama preko Vltave. 3m širok jarak i t. d. Takmi-čiče po 4 članske družine, koje mora-ju stiči na cilj zajedno, inače če izgubiti preko četvrtinu tačaka ako im izostane makar jedan takmičar; izosta-nu li pak dvojica, tada je takmičenje uopče izgubljeno. Za ovo takmičenje prijavilo se do sada 16 družina. (Nastavak s 1 stranc) Nikakve nas granice ne razdva-jaju, več vezuju i spajaju u nerazdvoj-nu celinu — u Jugoslaviju i zato nam je govorio: »Nastavite rad, idite pu-tem narodnih velikana, koji su nas učili da u bratskoj slozi i ljubavi pod-našamo največe žrtve za ostvarenje vekovitih ideala našeg naroda o slo-bodnoj. močnoj narodnoj državi.« S verom u Boga i srečnu buduč-nost Kraljevine Jugoslavije On je pro-vodio delo ujedinjenja, a s amanetom »Čuvajte Jugoslaviju«, On je to delo zapečatio i posvetio svojom mučenič-kom krvlju. Iz carstva sena odjdkuju u našim dušama reči koje smo slušali za živa i sada kada prvi put proslavismo ro-dendan Mladoga Kralja. I u tom rado-snom trenutku pustismo da uz radost u našim dušama zatitraju osečaji pieteta i zahvalnosti i pobožnosti prema uspomeni na Onoga, koji nas je toliko voleo, koga smo mi voleli i koji nas je toliko zadužio. Pa ipak, radost treba da da domi- nantni ton našim osečajima; u radosti neka naši pogledi budu upravljeni prema budučnosti koja, nadajmo se, neče biti tako teška i koja če, verujemo, biti lepša. Sudba je htela da našu mladu drža-vu povede Mladi Kralj. Mladost ima budučnost, jer mladost je snaga i lepota. Svi Sokoli, u celoj Jugoslaviji, proslavili su rodendan svoga Kralja. Oni isti osečaji koji trepere u našim dušama, prožimaju srca sviju jugosloven-skih Sokola: ljubav, vera i nada — po-uzdanje. Verujemo, da če naša domovina Jugoslavija pod vladavinom Kralja Petra II videti srečne dane duhom i srcem ujedinjenih Jugoslovena, videče pobedene i oborene sve razornc siie, videče na piedestalu ozarcnu suncem Ljubav, Slobodu i Pravdu, a medu njima lik Kralja, sveti simboi državnog i narodnog jedinstva. Pred tim oltarom zagrljeni Sokoli mole: Bože pravde, čuvaj našeg Kralja! Franjo Malin, Petrovaradiu, Škok za telesno vaspitanje osnovana je u Beogradu i počinje radom 1 novembra o. g. »Službene novine« od 10 o. m. donose rešenje i uredbu g. ministra za fizičko vaspitanje o osnivanju škole za telesno vaspitanje u Beogradu. Rešenje o osnivanju ove škole glasi: »U cilju spremanja potreb nog broja etničnih nastavnika za telesno vaspitanje: a) za sve škole državne, samoupravne, konfesionalne i privatne, u kojima se po odredbama § 2 Zakona o obaveznom telesnom vaspitanju izvodi obavezna nastava telesnog vas-pitanja; b) za praznične tečajeve osnovane po S 8 Zakona o obaveznom telesnom vaspitanju; c) za škole i jedinice vojske i mornarice, — po sporazumu i želji g. ministra vojske i mornarice; kao i za spremanje stručnih — tehniških i prosvetnih voda u Sokolst\u i svima sportskim organizacijama i tre-nera za pojedina sportska udruženja, a s obzirom da u Kraljevini Jugoslaviji nema nikakve škole s gore izloženom svrhom. na osnovu čl. 2 Uredbe o ure-denju Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda R e š a v a m : da se osnuje Škola za telesno vaspitanje u Beogradu sa svrhom i zadatkom gore izleženim u obrazloženju ovog mog rešenja. Ova škola nosiče naziv: »Škola za telesno vaspitanje«. Školovanje traje dve godine za lica iz gradanstva. a jednu godinu za lica iz vojske. Škola stoji pod upravom i nadzorom Ministarstva fizičkog vaspitanja naroda i na budžetu istog Ministarstva. Načelnik Opšteg odeljenja i šef Otseka računovodstva uneče u proje-kat budžeta rashoda ovoga Ministarstva potrebne kredite za izdrža vanje i rad ove škole za budžetsku 1936/37 godinu ne povečavajuči kredite sadaš-njeg budžeta. Kredite potrebne za organizaciju škole i za ostale njene izdatke do 1 aprila 1936 godine angažovače, u duhu priložene tabele, iz kredita sadašnjcg budžeta rashoda ovog Ministarstva. Načelnik Opšteg odeljenja prc-duzeče ostale poslove u duhu Uredbe o .Školi za telesno vaspitanje. koja je prilaže ovom rešenju. kako bi škola počela rad 1 novembra 1935 god. O. br. 6328 4 septembra 1935 god. Beograd Ministar fizičkog vaspitanja naroda. Mirko Komnenovič, s. r. Uredbu o ovoj školi donečemo u narednom broju u celini. Krox št a ni p u 99 Odjeci sofijskih junačkih svečanost! u Jugoslaviji" Članak uglednog sofifskog Usta »Mir« Veliki i ugledni sofijski dnevnik »Mir« donosi u svom broju od 3 o. m. pod gornjim naslovom poduži članak iz pera uvaženog publiciste D. Kaceva-Burskog, vrlo agilnog člana bugarskih Junaka, koji u vezi nedavnog velikog junačkog sleta u Sofiji piše o prikazu ovoga sleta u našem »Sokolskom glasniku« sledeče: — Sokolski savez u Jugoslaviji iz-dao je specijalni broj svog organa »Sokolskog glasnika«, koji je posvečen ju-načkim svečanostima. održanim u Sofiji za vreme VIII junačkog sleta. Koliko bratski Sokolski savez u Jugoslaviji drži do pobratimstva medu dvema bratskim organizacijama pokazuje i či-njenica, da je lično redaktor lista »Sokolskog glasnika« g. Stjepan Čelar do-šao u Sofiju i doneo izvesnu količinu ovog specijalnog broja, koji je predao upravi Saveza Junaka. U listu su objavljeni sledeči član-ci: »Govor krvi i srca«, povodom sle-tova u Taboru i Sofiji, od E. L. Gangla; »Da produžimo veliko započeto delo!«, od St. Čelara; zatim na četiri stranice podan je odlično od S. Č. opis sleta, otvaran je sleta po N j. Vel. Caru Borisu i tok programa na sletištu. Milan Jankovič iz Zagreba pak napisao je jedan veoma interesantan članak »Telesno vaspitanje u Bugarskoj«, u kome s pohvalom govori o postignutim uspesi-ma junačke organizacije Priloženih deset stranica sa 75 reprodukcija fotografskih snimaka zor- no prikazuju ne samo veličanstvenu junačku svečanost, več i dušu slovenskog jedinstva, koje je pod pokroviteljstvom Nj. Vel. Cara Borisa poluči-lo svoje učvrščenje. Ceo tok sleta i osobito tamo, gde je bilo potrebno da sc naglasi pokroviteljstvo N j. Vel. Cara Borisa i prireden mu srdačan doček i ispračaj od strane Sokola i Junaka, kao i sokolska srdačnost prema pret-sedniku Saveza Junaka g. generalu Ra-šku Atanasovu, sve je to podano u odličnim fotosima. Veličanstveni momenti s defilea u Dvoru pred N j. Vel. Ca-rem i bugarskom upravom. kao i vežbe na sletištu Junaka podano kao jedan odjek nezaboravnih dana, kada su brača Sokoli i naši Junači oborili granice, podignute od političkih nerazumevanja. Kolega Čelar. koji je doneo ovaj specijalni broj u Sofiju zajedno s po-zdravima jugoslovenskog Sokolstva, proboravio je u Bugarekoj 12 dana, kao gost Saveza Junaka. On je, posle nego je razgledao Sofiju, posetio Var-nu i zatim s prof. Minevom pošao na Čam-Korju, Bankja. bio primljcn i u specijalnu audijenciju kod ministra unutrašnjih dela i pretsednika Saveza Junaka g. generala Raška Atanasova, koji je ponovno izrazio svoje ushičenje i svoju radost nad posetom brače Sokola i zamolio g. Čelara da isporuči njegove pozdrave kao i pozdrave od Strane bugarskog Junaštva jugoslovenskim Sokolima. — Sokolana — crkva U Čakovcu održan je od 23—25 avgusta o. g. Euharistični kongres. Možda zvuči malo paradoksno, da je i Sokolsko društvo Čakovec nešto doprinelo za ovaj kongres. Ali je tako... Odbor za gradnju sokolskog doma u Čakovcu najspremnije je ustu-pio, na pismeni podnesak priredivača kongresa, zgradu doma, — koja je za sad samo pod krovom —, u slučaju kiše za nočenje hodočasnika. Medutim je kasnije saopšteno. da ne tre-baju zgradu, pošto nema prozora, vra-tiju niti električnog osvetlenja. Vero-jatniji je ali razlog, što nisu mogli da prime na sebe garanciju za slučaj požara, pošto zgrada još nije osigurana. Sokolsko društvo Čakovec imade več kroz sedam godina, dozvoiom Ministarstva prosvete, svoje prostorije, Sokolana pretvorena u crkvu gombaonu, društvenu sobu i garderobu u ovdašnjoj gradanskoj školi. troškove oko izdržavanja ovih Pr0 ^ rija snosi društvo samo a plača i sv0* podvornika. koji je ujedno stalni po-dvornik kod pomenute škole. Dne 20 VIII o. g. došla je vrsta članova u sokolanu da vežba. Stupiv u sokolanu. pali su na kolena i st«1*' križati, jer na pročelju sokolane, 8° je simbolizam Sokolstva sa slikom ocs Sokolstva, neumrlog Tirša, pokrita J stena ervenim grimiznim plastem, ispod tog žrtvenik sa slikom Sv. N' garetc Alakok, kako se to jasno slici vidi. Brača su pomno sklonih o ' štvene sprave u pokrajni hodnik i strahopoštovanjem udaljili se iz so lanc — crkvc, uputivši sc ^^an0''me uprave da pitaju, zašto nisu o t0 obavešteni. Društvena uprava bila je s!a.y4^? time pred gotov čin, jer je pretvorena u crkvu bez prethoo os njenog odobrenja. Nesumnjivo je i sigurno, da društvena uprava bila ustupila gombaonu i stavila je prire na teorijskom delu pala trojica, a praktičnom delu dvojica. Kako su drugi dan bile žuP5^ 38 Sena raspoloženju kvalifikovane s*J0,r utakmice u odbojci. to je župa koji su sa uspehom vodili utakmica' Poimenično ispit za sudije u bojci položili su: sestra Karahasan . Abida i brača: Kočcvič Vilotije. Ka Branko, Zečevič Spaso, Buljbašič ko, Homolak Jože, Puškarič F4a.. J Ajvazovič Žarko. Cvetkovič Emub j, Čurič Hajrudin. Bogdanovič Savo, J «• simovič Radomir, Ažman Rudolf. Anton, Glasovič Milan. .. Na završetku tečaja Pretsf^8 i komisije pozdravio je nove ostalu prisutnu bra-ču i izmedu os j. ga rekao. da bi bilo potrebno doP^.j. dosadanji pravilnik o -polaganju s skih ispita i da se uoči ispita ® j,j jednodnevni tečaj za kandidate, o . se stvorio sudijski kadar koji noobrazno ehvatio igru i prema i jednako sudio. L Na kraju je brat Lavrač DOZ4^jt» delegate Saveza, saopštio ishod i® ^ i zaželeo srečan i plodan rad o ^ sudijama. kojima spada u dužnosv šire i gaje lepu igru u Sokolstvu. »Od Kumanova do DoW°0 Polja« Jedna lepa knjiga Odbor za podizanje spoi»eP Kralju Petru I Velikom Oslobodi -y selu Kučko\m, da bi došao do u1 cj. jalnih sredstava za izvršenje sV^Xvftna lja, izdao je istorijsku dokument i lepo ilustrovanu knjigu »Od N u nova do Dobrog Polja«, u kojoj ^ preglednoj slici, prikazana ratovapJ q oslobodcnje od godine 1912 do jpo knjiži su dale svoje povoljno 0. mišljenje ličnosti koje su oKti čestvovale u dogodajima koji sc P zuju. Povoljan sud o njoj dao J£ svetni odbor Saveza SKJ. _ Na osnovu toga Uprava SKJ preporučujc pomenutu ^uče svim bratskim župama, da Jc Pa-za svoje knjižnice i da prei^>f .јјо'-bavku ove knjige svima svoiiuU' 30-cama, a -preko njih i prijatelj* kolstva. ,^v»- Dajuči za učinjcni prilog ^ržina rajuče uzdarje u knjiži, čija jc ® na-trajne vrednosti, pomenuti у da se, da če na ovaj otmeni 1 jep način nači u sokolskim red°'1 broj pomagača da sc izvede Pa u zamisao. koju je Odbor stavio zadatak. edieice Cena je knjiži za sokolske J i njihove članove 35 Din. KnJ’8 . jnZ-ručujo kod predsednika Х-1..*тЗ -Veljka Vcljkoviča, Kralja Mllul u Beogradu. t Sestra Danica Ilič, zamenlca načelnice Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije nula ј "л°п ^uge i teške bolesti premi-Svoa« >• m-’ u Beogradu, u 42 godini stavnii'ZlVma’. sestra Danica Ilič, na-®*du • ženske gimnazije u Beo-ic0!a J za.meniea načelnice Saveza So-fc.ral.jevin-e Jugoslavije. * ovo^eUmoliiva ruka smrti segnula je ^lskimUtajme.du najbolje u našim so-prera m redovima, segnula je i ugasila tvovr,-. ,e^lan plemeniti, toliko požr-l J: lzvanredno radini i Sokolstvom % Ugasila je luč života prvau° • nc sestre i naše sokolske ЛЈ*. ne po časti u našoj sokol-v^/^rarbiji. več po sokolskom pra-je Su . u i osečanju i po vrlinama, ko-odelilJe 0 . n° rešile. Sestra Dana Ilič lila jua.Sc.>e °d našeg Sokolstva, ode-Usmii- ,e u naših redova, za uvek, ne-!Уепа smrt. 0va; j?P ee naše Sokolstvo osetiti ^°let' n .£.ubitak, i teško če ga pre-živoj1' UvaJ istinski pročučeni sokolski koisi; °Va neumorna i oduševljena so-8Уе1:]а 'rajdnica, koja se Sokolstvu po-bila .a 0c'. najranije svoje mladosti — i Primer jedne retke skromnosti ЦЈ**«, i kao žena i kao sestra So- ко1>* it a o devojčica stupa ona u so-i e redove 1908 godine, u Beogradu, ističe ^ao prva žena’ Sc^e se ubrzo Tijatti radom u ženskim katego- Vodt^ 1 s vremenom zauzima prva i skogj *nesta, a po osnovanju Sokol-štve ^Itva Beograd I postaje i dru-staje naeelnica. Njeno delovanje po-Udat|bSVe aktivnije, pogotovo njenom t°g i 0ni za brata Đorđa Iliča, pozna-društv 2aslužn06 sokolskog radnika i la osn6*10^ načelnika. Kacla je pak bi-dužJ*vana SokoLsIka župa Beograd, Sestri тл ZuPske načelnice poverena je đutim K^Hi Njen sokolski rad me-Postai -Va 'sve vidniji ' ona uskoro ђјеп j • zamenicom načelnice tada-k°ja .u?oslovenskog sokolskog saveza, tl* j ie dužnost bila poverena zastav;; . avezu Sokola Kraljevine Jugo-гПапј«’ • koju je vršila s največim pri-J sve do svoje prerane smrti. tadu Sv,0m dugogodišnjem sokobkom Je ufp1!0 • s- Danica Ilič najaktivnije ted^a VOVala i na svim sokolskim pri-Siima;4lc> f° na sletovima, raznim ПЈНђд nastupima, kao i na takmiče-?jakin-Vr^' funkcije vodnice, pred-AiPsk sudlkinje, zatim društvene i 4aCelif- na^elnice i zamenice savezne oPho>ee. Svojim pravim sestrinskim f>atji.. en'ern ona je stekla največe sim-fadnic 1 Privrženost, bilo kao sokolska p a. bilo kao nastavnica u školi. ^sko sestra Danica, pored u so- ^Ova?1 t6bničko-vaspitnom radu, uče-RM - a ie isto tako vrlo aktivno i na У Sokr.PT1 soci jalnom polju i osnovala jaltii ot L°m društvu Beograd I sociala -j8®* »Sokolsko srce«, čija je ona ^etsednica. panic!j ®yoj sokolski rad pok. sestra ®ila j?., i^a je i najviša priznanja; 8tepen °Y kovana ordenom Sv. Save III ћ е^сПа * ^u^oslovenskom Krunom V eWo r češkoslovačkim ordenom 4a kava. _sč. * • * ifvt§e^r<).vod pok. sestre Danice Ilič ; J.e p o. m. po podne u Bco-s’ j to Цао odličnoj sokolskoj rad-> o tmjv^-inim sokolskim počastima b'i^slavi ^ SaYeza Sokola Kraljevine ;'e‘, ^Јеп les pre toga bio je h ^Va r *ctnjoj dvorani Sokolskog -0^astia e.°6rad I, kraj koga je stajala oži-.stra--lavijelt;i ^a ^ rodhiie?-,venac- uz koii su se, po-drni?S nalazili i venci Sokol-s!' ^ao t ta Beograd I, Sokolskog er- :®^aza- N'a odar polk. sestre f^avMeC), avcz Sokola Kraljevine Ju- takod e-r i lep venac zamenika Rt o 1 taiiiviuivtt § ar^šine br. Dure Paunkovića. ^irliiv; n Pokojnicom oprostili su U u1’1 Sovorima u ime Sokolskog fcru*1® čln^°^rad I br. Fran jo Galijan, iih kog l„„1Ca s- Dlga Blam i u ime »So-Ua^.llastavna-i s’ Mi*ica Milojkovič. U С).,1је oD 'ek o g zbora III ženske gim-Mj.^aj , ,™a se s pokojnicom gdica Jatoy'ič U 1010 ueenica gdica Desanka Nad grobom u ime Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije, načelništva Saveza i u ime Sokolskog društva Beo-grad-Matice oprostio se je od pokojne sestre br. Miroslav Vojinovič, zamenik saveznog načelnika, ovim govorom: Sestre i bračo! Nad svežim, otvorenim grobom naše nezaboravljene sestre Dane Ili-ćeve. poveren mi je bolan zadatak da se s njom oprostim u ime onih iz redova našeg Sokolstva s kojima je ona najviše i predano sarađivala. Sokclstvo je pokret. U njemu rame uz rame muškarca jednakopravno idu i saraduju i žene. Naša pak sestra Dana je primer jedne od najistrajnijih i najvernijih tih žena-Sokolica. Več u 1908 godini stupila je kao dete u to doba takozvani ženski odbor današ-njeg Sokolskog društva Beograd Matica, postepeno prošla je godine današnje naraštajke j kao članica spre-majuči se pri tome za najteži no i za najponosniji i najodgovorniji poziv sokolske prednjakinje da bi posle ra-ta postala i sokolska načelnica društva, župe j kao prva zamenica načelnice Saveza. Celo to vreme, dakle preko 27 go-dina odgajana sokolskim duhom, s razumevanjem i predano odgajala je sama posle i druge. Redak je ovo primer sokolske istrajnosti. požrtvovnosti i napora. Ovaj rad je volela i smatrala ga je kao svoju dužnost i to ne samo u redovima Sokolstva več i u III Žen-skoj gimnaziji u Beogradu kao škol-sko-sokolska nastavnica gimnastike. Njen rad osetio je ee svuda. No najviše je saradivala u načelništvu Saveza. Njeni bistri pogledi, shvatanja, lična inicijativa i zdrava kritika uči-nila je od nje jednu od najaktivnijih i najistaknutijih pobornica na polju žen-skog pitanja u našem Sokolstvu. Glavna njena težnja je uvek išla za tim da žene u Sokolstvu pored muškaraca za-uzimaju dostojno mesto samostalnoga rada, da žena vežba. njom pri vežba-nju upravlja i o vežbama iste odlučuje samo žena, razume se u potpunoj harmoniji celokupnog rada u Sokolstvu. U toj težnji uspevala je i stvorila svoje saradnice. Načelništvo Saveza. ceneči dubo-ko takav nesebičan i plodan rad, une-če njeno ime ne samo kao lepu uspo-menu u sadržinu svoje istorije razvit-ka ženskog pitanja u Sokolstvu pre i posle rata, nego če ono u delo sprova-dati i dalje njene težnje u svakom pravcu i pogledu. Pored oproštajnih rtči u ime načelništva Saveza i celo- kupnog našeg prednjaštva čijem je na pretku pokojnica žrtvovala ceo svo. život, imao bih da se s njom oprostim i ja kao njen prvi inštruktor, načelnik a docnije kao stalan i jednakopravni saradnik kroz celo vreme od 1908 godine 'In današnjeg vremena. Činim to s tesnim srcem utoliko pre što opra stati se na ovaj način posle četvrt veka saradnje s jednom od najuglednijih naših sestara nije laka stvar. Sestro Dano! Mogu Ti kazati ukratko jedino to da si nas prerano napustila, da si nam dala sjajan primer sokolske istrajnosti i doslednosti, da za Tobom žalimo i da čemo Te sa-čuvati u najboljoj i trajnoj uspomeni nastavljajuči tamo gde si Ti morala prekinutj usled jače sudbine. Sestro Dano! Ti. sokolsko naše de te, naraštajko, članice, orednjakinjo i načelnico — čuješ li tu oproštajnu reč svog sokolskog nastavnika i saradni-ka? Osečaš li da smo tu, svi mi. Tvoji saradnici, prednjakinje, prednjači. Sokoli i Sokolice skupi jeni oko Tvoga groba i da za Tobom neizmerno žali mo i da Te za Tvoj rad i duboko po štujemo? Ne. Ti ništa ne čuješ! Ništa ne osečaš! Mirna si i smirena s ovim zemeljskim životom. No uvereni smo da si mogla još za svoga života osečati. a misleči na smrt biti uverena o tome da čemo Ti iskazatj jednom tu našu današnju po-slednju i najiskreniju postu nad Tvojim grobom. Sestro Dano! Sokolico naša. verna i nepokolebiva! Odmaraj se mimo sada, kad za vreme života svog ni..cd se nisi odmarala a da nisi mislila uvek na naše Sokolstvo. Hvala! Sokolska Ti hvala za sve što si za to naše Sokolstvo učinila. Ono Te nikad zaboraviti neče. Večan Ti pomen i slava! ■KHf Zahvala Saveza SKJ na saučeščima povodom smrti savezne podnačelnice s. Danice IUč Povodom smrti sestre Dane Ilič, zamenice načelnice Saveza SKJ, uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije primila je čitav niz sažalnica od br. sokolskih župa, društava i četa, a u kojima svi od reda izražavaju tesku bol koja je snašla naše Sokolstvo. U nemogučnosti da se svakom po-sebice zablagodari na izraženom sa-učešču, uprava Saveza Solkola Kraljevine Jugoslavije ovim putem svima iz-riče svoju zahvalnost uz poklik: Neka je u našim redovima večna slava bla-gopočivšoj sestri! Zdravo! "7 Uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije KRONIKA Otkriče spomenika Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju u Varaždinu. Na rodendan našeg mladog i ljubljenog Vladara, Nj. Vel. Kralja Petra II, otkriven je u Varaždinu prvi veliki spomenik Viteškom Kralju Aleksandru I Ujedinitelju. Na 6 meta ra visokom postamentu iz tamnog kastavskog mramora, izdiže se kip Vi-teškog Kralja Ujedinitelja u nadpri-rodnoj veličini. Ispod kipa je skromni i jednostavni natpis: Aleksandar Prvi, s druge strane izraden je relijef, koji prikazuje ulaz bana Jelačiča u Varaždin, s treče strane relijef prikazuje po-setu Blaženopočivšeg Kralja Varaždinu, a na četvrtoj strani prikazan je pomen Kralju Mučeniku. Osvečenje i otkriče spomenika obavljeno je uz velike narodne svečanosti, kojima jo pored zastupnika Nj. Vel. Kralja, zastupnika bana Savske banovine i drugih zvanič-nih pretstavnika, učestvovalo i Sokolstvo te masa naroda iz Varaždina i okoline. Na ovim svečanostima najlepše se manifestirala velika ljubav i zahvalnost našeg naroda u ovom pito-mom kraju naše Otadžbine Veliikom Kralju kao i vernost državnom i na-rodnom jedinetvu. Jadranski dani u Ljubljani. Krajem prošlog tedna, zajedno s otvore-njem velesajma, priredeni su u Ljubljani dani našeg mora — velike svečanosti Jadranske straže, koja je odr-žala svoj kongres i na rodendan Nj. Vel. Kralja Petra II razvila i osvetila novi barjak Ljubljanskog oblasnog odbora, dar Nj. Vel. Kralja te u okviru velesajma aranžirala odličnu i pregled-nu izložbu. koja dočaruje lepote i život našeg Jadrana. Izložen je velik broj slika prirodnih lepota, narodnih nošnja, slika iz živrota i rada naših Pri-moraea, razne karte i ddjagrami, a u posebnim bazenima prikazan je život riba i drugih morskih životinja. Na izložbi učestvovalo su s modelima, slikama, kartama i ostalim vrlo zanimljivim materijalom takoder i naša vojna i tr-govačJka mornarica. Ovogodišnja izložba prvenstveno je posvečena propagandi našeg Jadrana i ojačanju ljubavi i radinosti za naše lepo more. Kongres i izložba bez sumnje odlično su uspeli, a ova krasna izložba mogla je da predeči mnogobrojnim posetiocima, kolikim lepotama i bogatstvom obiluje naš Jadran. Prizrenski rukopis vraćen našoj zemlji. U znak naročite pažnje prema našoj zemlji, nemačka vlada je preko svog poslanika na našem Dvoru, g. Herena, vratila našoj državi takozvani Prizrenski rukopis Dušanovog zakonika, koji je bio na prodaju u Frankfurtu, a gde ga je nemačka vlada otku-pila od njegovog vlasnika. Za vreme rata naime, jedan nemački oficir spa-sio ga je od uništenja i poneo sobom. Ovaj rukopis, koji jo prema tvrdnja-ma nekih naučnih kapaciteta originalni tekst Dušanovog zakonika, te koji pretstavlja ogromnu istorijsku i prav-no-istorijsku vrednost, biče pohranjen u Muzeju Princa Pavla u Beogradu i izložen u posebnoj vitrini. Razne kulturne vesti. Ovih dana češki film navršiče svoju 25-godišnji-cu. Pre 40 godina pronašao je Franeuz Limijer filmski aparat, a petnaest godina kasnije Česi su prvi medu Slove-nima imali svoj film i osnovali svoje prvo filmsko preduzeče, koje je snimi-lo i VI svesokolski slet 1912. Ovaj film je tada upozorio sav kulturni svet na Sokolstvo i na problem slovenskih naroda. Naučni svet i sva kulturna svetska javnost priprema se na svečanu pro-slavu 2000 godišnjice rodenja velikog rimskog pesnika Kvinta Horacija Fla-ko, koji se je rodio godine 65 pre Krista, na dan 8 decembra u mestancu Venoza. Od ovog jednog od največih latinskih pesnika, o kojem je sam Gete rekao da su njegovi stihovi pisani za sva vremena, sačuvano je do danas 7729 stihova. U Pragu održava se ovih dana tri-naesti medunarodni festival moderne glazbe, povodom kojeg se dava ju na koncertima komadi modernih kompo-zitora. Od naših komponista zastupan je samo Slavko Osterc. U Zagrebu proslaviče ovih dana 35 godišnjicu svog umetničkog rada gospoda Vera Hržič Nikolič, jedna od najistaknutijih članica dramskog ansambla. II NASI H 2UPA DHUSTAVAiCETA Svim bralskim jedlnicama Izveštavaju se sve bratske jedi nice, da se izveštaji o proslavama i ostalim svečanim priredbama, koje su obavezne za celokupno naše Sokolstvo, u buduče neče objavljivati u našem listu, a to s razloga nesvrsishodnosti ovakvog izvešta vanja u masama o ovakvim priredbama i što je te izveštaje nemoguče sve objaviti u vreme njihove aktuel-nosti. Radi toga izveštavaju se sve bratske jedinice i njihovi novinski izve stioci, da izveštaje o proslavama i priredbama gore pomenutog karaktera više ne upučuje na objavljivanje. Uredništvo. iupa Cfublfana DOMŽALE. — 30-letnica društvenega obstoja. Sokolsko društvo Domžale je 4. avgusta slavilo 30-letnico svojega dela in obstoja. S kako veliko vnemo in požrtvovalnim delom se je vse članstvo pripravljalo na to proslavo, kaže na novo preslikana zunanja stran sokollskega doma, urejeno telovadišče, na novo postavljena konstrukcija za kroge na telovadišču, prezidava in poprava na stavbi, nasipanje okrog doma in polno drugih reči, katere je vodil društveni gos’todar br. Durjava Karol. Ovenčan vhod sokolskega doma, mlaji, zastave po celem trgu. koder se je pomikal slavnostmi sprevod, naklonjenost vseh Domžalccv in navdušeno pozdravljanje sokoilskih čet priča, da uživa domžalski Sokol priznanje in ugled. Številna zastopstva raznih oblasti in uradov so počastila našo proslavo. Sokolsko župo Ljubljana je zastopal župni starosta br. dr. Pipen-bacher, ki je v stvarnem govoru poudarjal pomen sokoilstva za kraj, narod in državo. Ustanovni člani so se po dolgih 30 letih zopet sestali in zabijali spominske žeblje v drog društvenega prapora. Stari vaditelji in prvi delavci pri domžalskem Sokolu, ki so hodili jz Ljubljane poučevat telovadbo potem, ko je prvi društveni načelnik br. Breceljnik Franc odšel, so spregovorili Br. Drenik Bojan je jedrnato orisal vzroke in razmere, s katerih se jo lazvilo sokolsko gibanje v Domžalah pred 30 leti. Njegov zvest brat Kost-nafel Aleksander je zastopal Ljubljanskega Sokola, svoje društvo, na naši proslavi. Društveni starosta br. Skok Anton je pozdravil vse goste, omenil važne dogodbe z društvenega življenja ter se posebno toplo spominjal usta-novnikov, ki so po voliki večini že pokojni, in onih, ki so preko najhujših časov svetovno vojne in drugih ovir ostali kremeniti in Sokolstvu vdani čuvarji našega narodnostnega življa. Po slavnostnem sprejemu se je vršila krasno uspela telovadba vseh oddelkov domačega društva in okoliških društev. Načelnik br. Vidmar France, ki je neumorno kot kovaški pomočnik vežbal iskoro 4 oddelke, komponiral in priučil svojo sestavo »Buči, buči morje Adrijansko«, je prav za to delo žeJ zasluženo pohvalo in priznanje. Vsi telovadni oddelki so nastopili s tako dobro izvajanimi vajami, da je bilo občinstvo zares zadovoljno in polno priznanja. H koncu je nastopil še jezdni odsek Sokola III Ljubljana in to prosto vaje s sabljami. Odsek se je z 42 jezdeci - Sokoli udeležil povorke in s sijajnim nastopom konjenice močno povzdignil vtis sprevoda. Cela proslava je bila dostojanstvena, lep dokaz, da je članstvo razumelo pomen in da se je s skromnim spominom in svečano prireditvijo hotelo s spoštovanjem zahvaliti ustanoviteljem in vsem sokolskim delavcem za trud, ki so ga v 30 lotih žrtvovali za napredek sokolskega društva v Domžalah. H koncu je treba omeniti še to, da je društvo v proslavo 30 letnice izdalo svoj list »Domžalec« v 2000 izvodih, koder je popisan ves razvoj in napredek društva. Potom tega lista je društvo seznanilo javnost in sokolske vrste s svojim 30 letnim delovanjem, ki ga moremo oceniti z lepim uspehom. I. S. JEŽICA. — Proslava 15-letnice društvenega obstoja. Sokol na Ježici je 11. avgusta na prav lep in dostojen način proslavil 15-letnico svojega obstoja. Iz skromno sokolske četice, ki je ob ustanovitvi štela komaj 30 članov, se je danes razvila v krepko sokolsko postojanko, ki združuje v svojih vrstah nad 300 pripadnikov. Za svoj piaznik se je Ježica, odela v državne zastave in prav redke so bile hišo, ki niso razobesile zastav v pozdrav sokolskim gostom. Slavja se je udeležilo v častnem številu tudi ljubljansko Sokolstvo s Sokolom I Tabor na čelu, ki je prispeilo s svojo godbo. Po prihodu so bile najprej skušnje, nakar se je razvil po občini lep sprevod. Koder jo šel sprevod je občinstvo živahno pozdravljalo sokolsko vrste in jih obsulo s cvetjem. Ko je sprevod obšel Ježico, se je vrnil pred Sokolski dom, kjer je bil najprej defile pred predstavniki oblasti in Sokolstva, ‘nato pa je stopil na govorniški. oder starosta br. Anton Grmek, ki je pozdravil vse navzoče. Med velikimi ovacijami so bilo nato odposlane vdanostne brzojavke Nj. V. kralju Petru II., Nj. Vis. knezu namestniku princu Pavlu in ministru za telesno vzgojo br. Komnenoviču. V imenu občine je čestital društvu k jubileju predsednik občine g. Ramovš, nato župni starosta br. dr. Pipenbaeher in starosta Sokola I Tabor br. inž. Bevc. 01 a n društvene uprave br. Janez Kušar je imel nato krajši govor o zgodovini društva ter se je uvodoma spominjal našega nepozabnega Sokola Viteškega kralja Aleksandra I. Uedinitelja in umrlih bratov-dobrotnikov društva. Po pozdravih je bil nato razhod, nakar je občinstvo napolnilo telovadišče, kjer se je pričela ob 16. javna telovadba, ki jo je spretno vodil načelnik br. Noveli. Prvi so prikorakali na telovadišče starejši bratje, ki so proste vaje s palicami opravili nadvse zadovoljivo in skladno. Občinstvo ni štedilo s priznanjem. Za njimi so izvajali prosto • vaje moški naraščaj, članice in ženski naraščaj Sokotla I Tabor prav dobro, nato pa moška io ženska deca skupne proste vaje. Pri orodni telovadbi je nastopilo 5 vrst in sicer člani, Sokola i na drogu, tri vrsto domačinov na drogu, bradlji in v preskokih čez konja na šir s prožno desko, moški naraščaj pa v slccku v višino. Vse vrsto so sc močno potrudile, zlasti pa jo ugajala vrsta Sokola I na drogu, ki je za svoje vrhunske vaje žela navdušeno pohvalo občinstva. Po orodni telovadbi jo ženski naraščaj lepo izvedel savezne proste vaje, nakar so vzbudili navdušeno pohvalo s svojimi krasno izvedenimi telovadnimi plesi člani in članice Sokola I. Za 'njimi je nastopilo 30 članov s saveznimi prostimi vajami prav dobro, nakar so zaključili poldrugo uro trajajoči nastop člani jezd. odseka Sokola Ljubljana III z vajami s sabljami Občinstvo jih je nagradilo z burnim odobravanjem. Po javni telovadbi je bila na vrtu gostilne Ramovš prijetna narodna vc-selica. _at LJUBLJANA. — Na obisku pri Sokolih - čuvarjih zapadne meje. V stari sokoilski trdnjavi na naši zapadni meji, kjer so vrli žirovski Sokoli prvi postavili svoj Sokolski dom leta 1908. in razvili na usodni Vidov dan 1914. sokolski prapor, je bila 4. VIII. veličastna sokolska manifestacija. Žirovski Sokol jo v vsakem oziru uspelo proslavil svojo 30-letnico. Vabilu Žirovcev so se odzvala sokolska društva v častnem številu, zlasti lopa je bila udeležba iz Ljubljane, odkoder se jo s 5 tovornimi avtomobili odpeljalo nad 130 Sokolov in Sokolic •/ godbo Sokola I Tabor. Ob 11. uri se je razvila povorka z godbo Sokola I in prapori na farno pokopališče na Dobra~ čevi, da počasti spomin umrlih bratov in sester, ki1 so pred 30 leti polagali temelje žirovskemu Sokolu. Na pokopa lišču se je zbralo mnogo domačega občinstva in Sokolstvo. Godba Sokola I je zaigrala žalni koral, nakar je društveni prosvetar šoli. upr. br. Hribernik imel lep in kratek spominski govor. Člani društvene uprave so nato položili pred križ ogromen venec, pleten s trnjem in trobojnim trakom, s posvetilom, ki ga je napisal naš sokolski pesnik, podstaroeta SSKJ br. Engelbert Gangl: »V življenju bratje so krasni vzori, z zakladi vas kreposti in vrlrn, ko v grob so položili vas napori, zajel ves je ljubečih src spomin. Svojim pokojnim bratom in sestram ob 30-letniei Sokolsko društvo Žiri 1905—1935.« Godba je nato zaigrala žalni koral, sokolski prapori so se trikrat poklonili, pietetna svečanost je bila s tem zaključena. V zgodnjih popoldanskih urah so prispele sokolske čete iz vseh strani v Žiri, ki so bile spremenjene v pravo sokolsko taborišče. Po skušnjah se je nato ob pol 15. razvila krasna povorka po občini. Za godbo Sokola I so nosili 7 sokolskih praporov, sledili so zastopniki SSKJ br. Gangl in Jeras, župe Ljubljana ter zastopniki ostalih ljubljanskih sokol, društev, nato članstvo v kroju, jubilant žirovski Sokol s praporom, sokolska mladina in krasna skupina narodnih noš. Vseh udeležencev v sprevodu je bilo nad 500. Občinstvo je povorko simpatično pozdravljalo in obsulo s cvetjem. Po končanem sprevodu je bil pred Sokolskim domom razhod, nakar so množice napolnila krasno urejeno letno telovadišče. Javni telovadbi, ki se je pričela točno ob 16. so prisostvovali zastopniki Saveza in župe. Javno telovadbo je otvorila sokolska mladina domačega društva in sosednih s prostimi vajami, ki so bile izvedene strumno in zelo skladno. Sokolska deca je nastopila pri 6 točkah. to sta moški in ženski naraščaj žirov-skega Sokola prav dobro opravila savezne proste vaje. med navdušeni in odobravanjem občinstva. 40 članov je nato zadovoljivo izvedlo savezne proste vaje, ki bi pa pri večji pazljivosti dosegle boljši uspeh. Na telovadišče so nato prikorakali vsi telovadni oddelki, nakar je uvodoma br. Hribernik pozdravil vse odlične zastopnike in izrekel zahvalo za tako impozantno udeležbo. Burno pozdravljen je nato iz balkona Sokolskega doma v krasnem pesniško zaokroženem govoru čestital društvu v imenu SSKJ br. Engelbert Gangl. Svoj vznešen govor je zaključil s pozdravom mlademu kralju in Sokolu Petru II., nakar je godba zaigrala državno himno. Po govoru br. Gangla so nastopile članice (35), ki so savezne proste vaje izvedle dokaj skladno in zadovoljivo. Za nje velja isto kakor za člane. Sploh morajo vodniki paziti, da nastopijo pri javni telovadbi samo tisti, ki popolnoma obvladajo proste vaje. Pri orodn* telovadbi so nastopile 4 vrste: člani Ljublj. Sokola i‘n Sokola I na drogu, Žirovei na bradlji in članice Ljublj. Sokola na dvovišinski bradlji. Orodna telovadba je pokazala nekaj prav izborno izvedenih vaj, zlasti je bila deležna burnega odobravanja vrsta Ljublj. Sokola na drogu. Devet članic iz Dol. Logatca je izvedlo nato proste vaje , nakar je nastopila stara sokolska garda П 8) iz Žirov, ki je vzorno izvedla vaje s palicami. Vodil jo je prvi načelnik br. Kržišnik. Članice Sokola I Tabor so nato opravile simbolične proste vaje odlično, za njimi pa člani Ljubljanskega Sokola dr. Murnikovo »Turško koračnico«, ki je vzbudila za sijajno izvedbo orkan pohvale. Domače članice in naraščajnice so nato izvedle zelo dobro rajalne vaje, nakar so člani in članice So'kola I zaključile javno telovadbo s Pirčevo telovadno skladbo, ki tupa \ovi Sad NOVI SAD. — Vaspitna škola Sokolske župe Novi Sad na Paliću. Na Sokolovcu, pokra j paliekog jezera, odr-žala je Sokolska župa Novi Sad II tečaj župske vaspitne škole s taborova-njem za predvodnike muškog narašta-ja u vremenu od 5 do 31 jula ove god. Zadatak ovc škole je, da od nara-štaja vaspita jedno napredno pokole-nje, da mu udahne sve najplemenitije i najuzvišenije vrline čovečanske, da mu odgoji snažno i otporno telo. da ga spremi za život i tako postane no-siocem i čuvarom čistote i lepote sokolske misli i sokolskog morala. Ovu školu odlično jo organizovao i vodio s punim uspehom njen upravnik, brat Doka Stepanov, načelnik su-botičkog okružja. Na tečaju su bila 34 učesnika. Predavali su brača: Doka Stepanov, upravnik škole (proste vežbe, vodenje ode-ljenja, sokolski sustav, veslanje, igre i takmičenja), Kosta Petrovič, zamenik starešino župe (građevine za telesno vežbanje). Nenad Rajič, starešina Sok. društva Subotica (idejni osnovi Sokolstva i istorija Sokolstva), Kosta Lavi-rac, starešina Sok. društva Bačka Topola (vaspitanje, štednja, sokolska organizacija i taborovanje), dr. Kosta Plavšič, lekar (higijena i prva pomoč), Toma Hristič, sudija okr. suda (trez-venost, alkohol i apstinencija uoipšte), Marko Vilić, župski prednjak (vežbe u stroju i na spravama, raznolikosti i laka atletika), Jovan Mikic (laka atletika), Memhelcer Jovan (borilačke vežbe) i Franja Kisel (pilivanje i skokovi u vodu). Ukupno je održano 110 časova, od kojih 85 iz tehničkog dela, a 25 iz prosvetnog. Nastava jo tekla u najlepšem -redu prema utvrdenom pro- je bila prav dobro izvedena. Občinstvo ni štedilo s priznanjem. Po javni telovadbi se je razvila na telovadišču prijetna zabava, gostje pa smo se neradi ločili od žirovskih bratov. -at Župa Mostar BRADINA. — Sokolska svečanost. Dne 4 avgusta Sokolska četa Bra-dina, matičnog društva Konjic, priredila je svoju III godišnju javnu vežbu. Veliki broj naroda posetio je ovu priredbu, koja je u svakom pogledu vrlo dobro uspela. Naročito u velikom broju prisu-stvovaše Sokoli iz Konjiča i kao vež-bači i kao posetioci, a zapažen je i lep broj naroda iz bližnjih mesta sreza šara j evskog. Na ulazu u samo mesto bio je po-dignut slavoluk s natpisom »Dobro do-šli, zdravo!«, iskičen zelenilom i zastavama. Konjičani su došli poseonim vozom s glasbom vatrogasne čete i s ob-ližnjim sokolskim četama pod svojim zastavama. Javna vežba održana je u 4 časa posle podne pred sokolskim domom. Celi prostor oko vežbališta bio je pre-pun naroda Nakon pozdravnog govora starešine čete brata Radoviča Aee izvele su dve devojčiee dve lepe prigodne deklamacije, a iza toga guslar brat Perko Mrkajič otpevao ije na guslama jednu vrlo lepu pesmu, u kojoj se ističe bratstvo i sloga. Zatim sledi javna vežba. — Nastu-pili su sledeči: muška deca čete Bra !i-na s prostim vežbama, članovi četa s prostim vežbama, naraštajci društva Konjic proste vežbe i vežbe palicama, iza toga članovi društva Konjic proste vežbe : vežbe m: spravama Sve su vežbe dobro izvedene, a naročito vežbe članova četa i društva na spravama bilo su popračene zaslužnim aplauzom gledalaca. Pri koncu održano je štafetno tr-čanje na 10») m s članovima čete i društva a kao zadnja tačka bilo je vučcnjc užeta. Iza javne vežbe razvilo se pravo narodno veselje uz pevanje i igranje uz sudelovanje vatrogasne glazbe. Nakon toga narod se počeo razi-laziti svojim kutama u najboljem ras-položenju i veselju, s velikim odušev-ijenjem i ljubavlju prema Sokolstvu. gramu. Za vreme odmora vodili su te-čajci razgovore s predavačima i dobivali potrebna uputstva i direktive u njihovom sok. radu. Priredcn. je i jednodnevni izlet u dve grupe u šumu Hajdukovo i prevalilo se oko 20 km. Iako je ova škola uredena na in-ternatskoj osnovi, i pored sve discipline, vladalo je medu tečajcima odlično raspoloženje. Drugarsko i bratsko op-hodenje tečajaca i predavača, zajed-nička trpeza i spavaonica, kupanja i veslanja, izleti, pesme i šale, sve je to učinilo, da su se svi osečali kao u jed-noj ve lik oj sokolskoj porodici, kojoj je bio duhovni voda brat Doka Stepanov. Život u školi tekao je po propisa-nom rasporedu: u 6.15 časova truba objavljuje ustajanje, posle čega na-staje kupanje u jezeru, zatim trčanje i čas jutarnje telesne vežbe. Posle toga doručak i spremanje logora, a od 8 do 10 časova predavanja, pa zatim do ruč-ka, koji je zakazan u 13 časova, pliva-mje, veslanje i igre. Posle dobrog i ukusnog ručka, koji su spremale vredno sestre Stepanov Darinka i Bačlija Mara, nastao je odmar, a zatim od 15 do 18 časova produžena je nastava. U 18 časova je večera, a zatim bi naraštajci diletanti, uz logorsku vatru, na improviziranoj pozornici pored samog jezera, izvodili pozorišne pretstave, pevali rodoljubive i vesele pesme, zbijali duhovite šale sve do 21 časa, kada se polazilo u spavaonice na počinak. Tečajci su izradili više govora pred vrstom, večinom idejno vaspitne sa-držine o kojima su na kraju časa za to odredeni tečajci dali svoje kritičke primedbe. Svi su pak izradili zajednič-ku temu: zašto sam Soko. Na kraju tečaja održana su takmičenja iz lake atletike. C' " V • • ' " •• - : -■ - ______________________________________________________________________________________ II tečaj župske vaspitne škole Sokolske župe Novi Sad, održan u Paliću od 5 do 31 jula o. g. Na sredini logora istaknuta je dr-žavnia zastava pred koju svakoga dana pre početka n as ta ve dežurni u školi dovodi tečajce u vrsti, da je uz svira-nje molitve podigne na vrh kopija, a zatim se vrši pozdrav zastavi s tro-kratno: Zdravo. U predvečerje dežurni ponovo dovodi tečajee u uzornom redu pred zastavu, da je pozdrave i uz čitanje i zvuke molitve spuste niz koplje. Kada je škola otpočela svoj rad več u punom jeku, u noči 18 jula, pred svitanje, na znak trube, bili su svi tečajci na nogama. Dogodilo se nešto čemu se nisu nadali. Dat je znak za zbor i tek što su se postrojih najed-nom se pojaviše u automobilu mili gosti, dva brata naraštajca Junaka iz Sofije: Živko Gladniški j Ivan Fotinov. Dodose i oni u pratnji starešine Sok. župe Novi Sad br. dr. Ignjata Pavlasa u školu kao tečajci. Nastala je neobič-na radost i oduševljenje. Starešina dr. Pavlas, nakon toplog pozdravnog govora upoznao je braču Junake sa So-kolima. Srdačan i snažan stisak ruku i ubrzo upoznadoše so i nadoše brača Junači i Sokoli zajedno u velikoj slo-venskoj sokolskoj porodici. Odmah je na vidnom mestu u logoru istaknuta i bugarska državna zastava uz pevanje bugarske i naše državne himne, a zatim je priredena zakuska. Brača Junači ubrzo se srodiše sa svojom bra-čom Sokolima i nastaviše s njima rad u školi. Bratske i srdačne veze stvo-rene za vreme tečaja u ovoj školi obu-hvatiče veče razmere u nastojanju, da se dode do lepše i srečnije budučnosti, do opšteg i stvarnog zbliženja dvaju bratskih naroda, jugoslovenskog i bu-garskog, i tako ostvare naši zajednički ideali. Tečaj je završen oproštajnim ruč-kom na kome je bio i starešina župe dr. Ignjat Pavlas, koji je u svom le-pom govoru izrazio svoju radost i zadovoljstvo na uspehu škole, zahvalio predavačima na njihovom požrtvova-nom radu, a tečajce, da od sada s još više voljo, oduševljenja i poleta s čistim srcem i nesebično nastave svoj rad na ostvarcnju plemenitih i uzvi-šenih sokolskih ideala. Srce nam je puno radosti i dnša trepti od ushičenja, kad posmatramo tečajce, kako su im tela opaljena pod uticajem sunca, mišici porasli, obrazi zaokruženi i rumeni, kako su postali otporniji, okretniji i odvažniji. Ali pravi i željeni rezultati videči se u skoroj budučnosti, kada ovi naraštajci zauz-mu i vodeča mesta u svojim jedinica-ma, te tako postanu pravi apostoli velike i plemenite sokolske i čovečanske ideje, apostoli Istine, Pravde i1 Lepote duha i tela. KISAČ. — Javna vežba. Sokolsko društvo u Kisaču održalo je 18 avgusta u nedelju uspelu javnu vežbu uz su-delovanje okolnih br. društava: Bački Pctrovac, Kulpin, Stepanovičevo, Paši-čevo, Novi Sad, Beoči'n i Stara Pazova. Poseta je bila odlična. Do podne se izvršila preba na vežbalištu uz pratnju glazbe Sokolskog društva Novi Sad. O podne je išla povorka, a posle podne u 4 časa počela jc javna vežba. Goste je kratkim govorom pozdravio dobro-došlicom br. Berulik Jan, prosvetar. Od strane župe Novi Sad prisustvovali su: br. Teodorovie i br. Jovanovič. Posle se izvodio program popodnevnih sokolskih vežbi: članica, članova, muškog naraštaja, muške i ženske dccc, članova na spravama, devetka, dečje igre i t. d. U veče je davan pozorišni komad, ali pre toga članovi mesnog društva odvežbali su šestorku: »Ona-mo, 'mamo ...« Iza programa nastala je igranka. Javna vežba je uspela kao i svake godine, kako u moralnom tako i u ma-terijalnom pogledu. tupa OsifeR BAR. PETROVO SELO. — Javna vežba. Dana 25 avgusta o. g. održala je četa Bar. Petrovo Selo javnu vežbu uz sudelovanje društava B. Manastir, Br. Vrh-Šcčerana, te čete Luč. Javna vežba započela je u 4 sata po podne, kako je bilo zakazano. Najpre su stupile na vežbalište sve kategorije, te je tom prilikom starešina i prosvetar čete br. Dostal održao krači govor, kojim je pozdravio sve prisutne, te izneo) ukratko zadatke Sokolstva. Program je imao 12 tačaka, te se odvijao ovako: 1) Proste vežbe m. de-ce (39). 2) Proste vežbe ž. naraštaja (14). 3) Igre mlade dece (25) domače čete. 4) Proste vežbe m. naraštaja (14). 5) Proste vežbe ženske ckce (20). 6) Raznolikosti (37 muške i ženske dece). 7) Proste vežbe sokolskih četa (10). _8) Slikovite vežbe ž. dece (18 domače čete). 9) Nastup na spravama: članovi na vratilu (5) i m. naraštaj na gredi (8 domače čete). 10) Slikovite vežbe m. dece (24 domače čete). 11) Proste vežbo članova društava (5). 12) Igre starije dece (24 domače čete). Sve proste vežbe odvežbane su uglavnom dobro i skladno. Neskladnosti bilo je jedino u više mahova kod ženskog naraštaja. čemu je dosta do prinelo prebrzo brojanje vodnice. Od 14 vežbačica, 8 ih jc nastupilo u so-kolskom vežbačem odelu, a 6 (domače čete) u lepoj slikovitoj narodnoj nošnji. Nastup na vratilu nije zadovoljio. Samo vratilo nije bilo čvrsto. Na ovoj javnoj vežbi jedna od najlepših pojava bila je, što> je od 12 tačaka programa 5 tačaka posve samo-stalno dala sama četa. Ovakvu pojavu nismo imali ni na jednoj javnoj vežbi u ovom okružju u ovoj godini. Ovo je dokaz sposobnosti samostalnog rada u ovoj četi, kao i da je ova četa u stanju prirediti javnu vežbu s vlasti-tom snagom. Vežbalište, koje svojim prirodnim položajem upravo odgovara ovoj svr-si, bilo je ogradeno i iskičeno zelenilom i zastavicama u nacionalnim bojama. Glazba je bila vatrogasna iz su-sednog sela N. Bezdana. SLAV. BROD. •— Sokolske svečanosti u Sl. Brodu. 15 avgusta obavljena je svečanost polaganja povelje u temelje novog Sokolskog doma u Sl. Brodu. Zamišljena u početku kao skromna pretvorila se u veliku svečanost uz učešče civilnih i vojnih vlasti, prestav-nika Ministra za fizičko vaspitanje naroda, bana Savske banovine, dok je od strane Sokolske župe Osijek prisustvo-vao delegat br. Dušan Živkovič. Na sam dan svečanosti ujiitro padala je neprestano kiša, koja je prestala oko 10 sati, da uzmogne kasnije oko 11 da pljušti, tako da je time sama svečanost bila mnogo ometena i program izmenjen. U 10 sati članstvo i pretstavnici vlasti i korporacija u povorci od soko-lane do novog doma uputili su se na svečanost uz pratnju željezničarske muzike. Oko doma nalazilo se nešto gradanstva. Novi dom več je po-dignut do višine od 4 metra. Na pro-vizornoj tribini na gradevini zauzeli su mesta pretstavnici i svečanost je počela govorom starešine društva brata dra Jelaviča Ive, koji je istakao značaj gradnje doma za društvo i mesto pa i našu nacionalnu i državnu celinu. Drugi govornik bio je gradonačel-nik brat dr. Henrik Dufek, zatim pret-stavnik Ministra fiz. vaspitanja naroda dr. Aleksandar Stefanovič, izaslanik bana Savske banovine sreski načelnik dr. Dolušič i na koncu delegat Sokolske župe osjeeke br. Dušan Živkovič, koji je pozdravio gradnju doma i česti-tao društvu na postignutom usnehu za-želivši mu bolju i srečniju budučnost. Posle svečanosti govora pročitao je br. starešina društva povelju. Povelja je zatim sazidana u temelj: svečanost jc po najvećem pljusku za-vršena. Delegati i funkeioneri uputili su se u gradansku kasinu gde je održan zajednički ručak. Za vreme ručka održane su zdravice, kojim su pozdravljeni u prvom redu Nj, Vel. Kralj < Kraljevski Dom, pretstavnici i naša župa. Posle podne u parku bio ie predviden kermes, koji nije održan, več je prenesen u gradansku kasmu. dok su se delegati i gosti razišli. Ovaj dom u znak najvišeg pijeteta nosiče ime neumrlog Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Nalazi se u neposredno) bližini reke Save u div-nom parku Kraljice Marije okrenut prema Tirševom trgu. Zauzima izgra-denu površinu od 1000 kv. m. U pri-zemlju nalazi se sokolana 12 X 24 m s pozornicom 12 X 10 m. Sa desne strane su garderobe za muške i ženske spojene s prostorijama za tuševe. Na toj strani je stan poslužitelja. Na pred-njoj strani je mala dvorana za manje priredbe, predavanja i sk, kuhinja, bife. Sve jo odlično i praktično povezano. Na prvom spratu nalaze se prosto-rije za čitaonicu i knjižnicu, soba za starešinstvo, teresa. Pored doma u parku nalazi se let-nje vežbalište 40 X 60 m koji če iz-gradnjom doma biti u organskoj vezi. Sam dom je izgraden uglavriom raspoloživim sredstvima društva bez ikakvog zaduženja. Temelji doma postavljeni su 5 jula t. g. Pomoč za gradnju doma dali su Ministarstvo za fiz. vaspitanje naroda, Savska banovina, Grad Brod, Savez SKJ i vojska, koja je dala zemljište i pomočnu radnu snagu, br. ing. Kosta Petrovič izradio je bcsplatno načrte, a ing. Hercel raz-radio ih i vodi nadzor nad gradnjom. Dom če stajati od priliko 500.000 di-nara. Akcija za gradnju doma početa je koncem 1933 god. i primljena je od gradanstva sa zadovoljstvom, pa društvo očekuje da če biti potpomognuto od sviju čim vide da je gradnja več u toku. Ing. KI. BELO BRDO. — Javna vežba. Sokolska četa Belo Brdo priredila je u nedelju 25 avgusta o. g. javnu vežbu na kojoj je sudelovalo matično društvo Osijek Donji Grad s velikim brojem vežbača sviju kategorija i glazbom, a s manjim brojem učesnika jedinica: Osijek Matica, Dalj, Tcnja, Retfala i Vera. Vežba održana je na lepo ure-đenom ali prostorno malenom vežba-lištu usred opštinc i bila je vrlo dobro posečena. Nastupilo je 40 članova s ovogo-dišnjim prostim vežbama. Nastup je bio mizeran. Pošto je to bila zadnja točka rasporeda bio je time prilično pokvaren i cco utisak javne vežbe. Slabi su bili i nastupi naraštajaca (23) i muške dccc (36). Kod dece smetalo i »gromko« brojanje nekojih vodnika. Relativno mnogo bulji bio je nastup ženske dece (45) i naraštajki (10), ma da je ovima svirala glazba prebrzo. Nastup ženske dece (8) sa zastavicama bio je i suviše kratak da se može oceniti. Zanimljiv bio je nastup vrste članova Sok. društva Osijek Donji Grad u skoku u vis s motkom. Iako je ure' daj stalaka bio i suviše primitivan pokazali su nekoji vežbači dobre Skokove. Dobar je bio nastup članova na spravama (1 vrsta na vratilu, 1 vrsta na razboju) gde su sc videli i lepi nastavi i teški elementi. Oprema nekojm vežbača (papuče, i bez čarapa) još uvefc ne zadovoljavaju. Svakako uzoran bio je nastup članica (22) s ovogodisnjim prostim vežbama. Šteta što ovaj nastup nije bio zadnja tačka rasporeda Javn vežbe. Nakon završenih vežbi oc |[ra^ su bile prijateljske utakmiee u odboj izmedu članova Sok. društva Tenjft Osijek D. G. i četa Belo Brdo i Vera. Ing. KI. VRANEŠEVCI. — Javna vežba. Sokolska četa Vraneševci odrzala J javnu vežbu 4 avg. t. g. uz sudelovanj Sokolskih društava Podr. Slatina Sopje, te četa Miholjac i Moskov ■ Pre javne vežbe prošla je P»v0 . kroz mesto i na vežbalištu odrzan J pomen Viteškom Kralju Alcksanur^ ’ Brat starešina posle govora o 0?0<) kojnom Kralju pozdravio ie Kralja Nj. Vel. Petra II, kome je sa-kupljeni svet klicao Živeo! .ha Nakon tog držana je javna Уе ’ koja je u svakom pogledu vanre lepo uspela. . Veliki uspeh pobrala je sama: c > koja je zadivila gledaoce. jer le £ jim radom opravdala nade, koje s . u nju polagale. Bez školovanin J sami seljaci vode ju od osnutka 'S? n. danas, na čelu s načelnikom br. kom Lazičem. VUKOVAR. — Okružno nje. Okružje vukovarsko Рг*ге пппа-18 avgusta o. g. u Opatovcu na 4st0. vu svoje I takmičenje u plivanju. mc su pristupile jcdinice: Bobota Borovo (15), Lovas (4), Vera v u o u k ■ - mc su pristupile jcdinice: Bobota. Borovo (15), Lovas (4), Vera -kovar (16) i Opatovac (8). DakleU no 6 jedinica sa 49 takmičara (c “rstaj. 18, članica 5, naraštajaca 19, r:eni ki 7). Takmičenje je prošlo u najb ^ redu i postignuto vreme je zado vajuce. . su Istega dana po podne odrza^ •• ..i. .1__rv/inOlvl i prijateljske utakmice u od^ j^OP' medu jedinica Vukovar—Vera-' tovac i Lovas. VOĆIN. Javna vežba. svake godine tako i ove održalo Ј^с. kolsko društvo Vočin svoju vrlo lu javnu vežbu 11 avgusta. ,v, br°i noj vežbi učestvovao je vel: lZveli' sokolskih jedinica da bi tako 1 j,0pa čali i manifestovali sokolski rad o£j(. s mesnim društvom. Javna vežM zala se u vlastelinskom^perivoj '$j$i je vrlo podesan za održavanje J priredaba. , clrii- Javno su istupila uz domače ^ štvo bratska društva: Virovitica^^. tina, Miokovičevo i br. Sok. eeta ^ lije. Vežbe su izvadale sve kat * eV{h Ozoran red i nastup te izvedb vežba zadivili su publiku. , , je Sokolska četa Čeralije lZ^meV' osobito lepo simboličnu vežbu ’ ni seljački rad«. —- Odlična d* i precizne izvedbe svih slika P° ,oVo$ bi ovc brače seljaka-sckola i n\,ari^' agilnog vode brata Dure Jova ^ zadivilo je sve gledaoce. Izved ^ vežbe osobito sc dopala seljacm • „ц. su došli u velikom broju 11 a vežbu. /.usji i-a?v. A\» Nakon uspelog javnog caSdj ", k0-se prava narodna sokolska vese* ’ s0-ju jc i ovaj put zabavljala ош у;го-kolska glazba Sokolskog društva џ. vitica Domačina br. starešina л se ljačič srdačnim govorom zanv ^ svim gostima, koji su dosli ’ sobj‘ ovu sokolsku jnanifestaeiju. a „jsu brači iz Slatine i Virovitice, ^ nikada pa ni ove godine izos dodu u Vočin na sokolsku sw , fanf0fe' VINKOVCI. - Koncerat *akaVci, Fanfara Sokolskog društva v ^ koja broji 22 člana, priredila o. g. po podne u 18 časova u i;o'lCe’ dr. Miroslava Tirša promenacin rat. — Program sc sastojao in a,gnicJ: tačaka: 1) »Zrinjski« k 2) K. Koleta: »Vzpominky ЈЦ.ј valčik«. 3) A. Boieldien: f gfbi'110. dadski«. uvertira. 4) Brodu- ^p0gtd ' dan i san«, potpuri. 5) *л;„чс1а^ šumi«, pesma. 6) L. Soula: »'с k0t'iCl žina«. 7) O. Obruča: »Volga«; ^ nica. — Ovc se godine navrsU^rUšt^ godina kako je osnovana nas oSlav na fanfara. — U jeseni o. ^'irUštve^ če sc 10-godišnjica opstanka pfire11 • fanfare naročitom muzickom bom za koju se vrše priprem sta*1' VINKOVCI. - Družna ^ stika. Kretanje članstva u 1\.„nca štvu u toku od 1 januara do ■ , P seča avgusta o. g. bilo je s ^ 777 d četkom godine ukupno stan nova i članica. U pomenutom \p 1 ju brisano jc iz društva -stupil«> L članova i članica, a novo P' 170 tako. da ukupno brojcai ^ ф iznaša sada 808 članova 1 L j gla111 da smo 11 porastu za 31 cia SO' TRNJANI. - . Javn®lržal<» llJi' kolsko društvo Trnjani _ . vezb ,e. avgusta 1935 na svom letnj 1 ^ sud štu svoju prvu javnu ve' lovanje brače iz Sibinja- 'Фтм ispustila svoju plemenitu sokolsku dušu dne 4 septembra o. g., u Beogradu, u 42 godini svoga života. Uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i celokupno jugoslovensko Sokolstvo gubi smrću blagopokojne sestre Danice Ilič jednu od svojih najboljih, najplemenitijih 1 najpredanijih saradnica, koja je našemu Sokolstvu s istinskim oduševljenjem, samopregorom i ljubavlju, kroz punih 27 godina, posvećivala svoje najbolje sile. Uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije i celokupno jugoslovensko Sokolstvo s osećajima dubokog pijeteta i bratske i sestrinske blagodarnosti tuguje nad preranim i svežim grobom svoje mile sestre, kojoj če u svojim sokolskim srcima sačuvati trajan i svetao spomen. Slava Joj! Uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije ofnt 4iviziie divizijski đeneral brat M. Plesničar, starešina matičnog društva Otočac brat dr. Dorde Brankovič i drugi Javni čas otvorio je govorom brat Žakula, govoreči o zadacima i dužnostima Sokolstva. — Klicanjem Kralju, Jugoslaviji i Kraljevskom Domu završio je govor brat Žakula i pre-dao reč bratu dru Brankoviču, koji je govorio o sokols!kom patriotizmu. Iza govora brata Brankoviča otpočeo je tehnički program. Najpre su nastupila ženska deca s originalnim vežbama brata Karleuše, a što se konstatovalo, da su vežbe silno teške, izvedene su bile bez pogreške. Zatim su nastupila muš. deca takoder s vežbama brata Karleuše, koje su po svom sastavu dalo visofko razumevanje tehničkog doterivanja i izražaja fizič-ke snage. Za muškom decom nastupa muški naraštaj; opet vežbe brata Karleuše i Ogrizoviča. Naraštaj je svoje vežbe izvodio snažno i precizno, s puno oštrine i doteranosti. — Nastup .članica izaziva burni aplauz, jer to je jedina četa koja ima tu kateooriju, brojnu i jaku. — Vežbe su sastav brata Jovana Karleuše kao i ranije spo-menute. Prva je imala simbolički smi-sao tuge za Viteškim Kraljem. Članice su izvodile svoje vežbe bcz pogrešike s puno elastičnosti i živosti, iako sve same seljačke devojke. Zadovoljstvo publike bilo je na vrhuncu. — Posle sestara nastupili su članovi s beograd-skim vežbama zajedno s bračom društva Otočac i čete Dabar. Tu se pri-mečivalo slabo doterivanje figura po-gotovo kod brače društva Otočac, do-čim brača iz Dabra izvodila su bolje. — Iza zajedničkog nastupa nastupili su vežbači čete Brlog s vežbom brata Karleuše i Ogrizoviča, sastavi u formama lake atletike. Vežba je izvedena s iz-ražajem jake snage, puno oštrine i do kraja doteranih figura. Burnom aplau-zu nije bilo kraja. — Posle prostih ve-žaba bile su vežbe na spravama. Oko 6 sati počela je akademija s prosvetnim programom, izmedu čega se najbolje iskazao pozorišni komad iz ličkog narodnog života »Prelo«, što su izvela brača i sestre u lepim narodnim nošnjama, koje se več nigde ne vide preko 50 god. — Posle izvedbe tehničkog i prosvetnog programa započela je veselica s pesmom i narodnim kolima. Velika masa sveta sa svih strana burno je manifestirala Kralju, narodu i državi, tako da je ova sokolska svečanost dobila karakter opšte narodnog i sokolskog slavlja na kome je učestvo-valo preko 1500 Sokola i naroda. — Opet jedna velika slava u analima Brloga. J. I- Zupa Šibenik - Zadar ŠIBENIK. — Župska natecanja u odbojci u Kninu. Na 1 IX o. g. održalo se u Kninu natecanje za prvenstvo u odbojci Sokolske župe Šibenik - Zadar. Dobitnici bi u ime župe imali nastupiti na saveznim natecajima u Ljubljani. U Kninu su nastupila u odbojci 4 Sokolska društva i to: Knin, Mandalina, Novigrad i Šibenik. Igralo se na teniskom igralištu. Za natecanje su se zanimali i Kninjani i časnici mesnog puka. Pri-sustvovala je brojna publika i Stranci, koji eu došli sa Sokolima. Igra je pretekla ovako: Šibenik —Knin 15 : 7, Šibenik—Knin 15 : 8, Mandalina—No-vigrad 15 : 2, Mandalina — Novigrad 15 : 13, Mandalina-—Knin 15 : 5, Mandalina—Knin 15 : 8, Šibenik—Novigrad 15 : 4, Šibenik—Novigrad 15 : 3, Knin—Novigrad 15 : 2, Knin — Novigrad 15 : 9, Mandalina—Šibenik 15 : 1, Mandalina—Šibenik 15 : 11. Rezultat ove igre bio je, da su Sokoli Sokolskog društva Mandalina po-stigdi prvenstvo u odbojci i dobili 6 ta-čaka, Šibenik 4 točke, a Knin 2. Mandalinski su Sokoli igrali vrlo lepo, pouzdano i lakočom. Istakli su se tačnošču i disciplinom. Na gledaoce je delovala ugodno i postigla zasluženo odobravanje. Igrači odbojke Sokolskog društva Mandalina nastupiče u Ljubljani na saveznim utakmicama za prvenstvo u odbojej kao pretstavnici Sokolske župe Šibenik—Zadar. MANDALINA. — Zidanje doma. Kroz mesec juli o- g. lagumalo se i poravnalo sokolsko zemljište, na kojemu se imalo graditi sokolski dom. Ovo je zemljište na krasnom položaju prema zgradama osnovne škole. Od letnjeg vežbališta deli ga samo glavna cesta. Zidanje doma je započelo 6 avgusta čedno, bez bukc i parade. Starešina br. Vlahovič, pred prisutnim članovima održao je kratak prigodni tovor i prvi sasuo nosiljku betonske smese. Zidanje je povereno zakupniku majstoru g. Šori uz pogodbu da se zidanje obavi u dve etape: I do tavana odmah, a II s pokričem doma, kad društvo smogne potrebna sredstva. Društvo dava potrobiti materijah Do 28 VIII dom se sagradio do tavana (I etapa) i onda zidanje obustavilo, jer se potrošilo vlastiti novac. Zida se po ne-što izmenjenom načrtu saveznog arhfc-tekta br. Korunoviča. Dosadašnjim zidanjem sagradeno je uzemlje: čita-onica, uprava, svlačiona s tuševima i sa zahodima, te stan čuvara. Drugu etapu gradnje, sa krovom, nastaviće s© tim smognemo potrebni novac. U interesu je Sokolskog društva Mandalina. Sokolstva, mesta i narodne stvari, da se zidanje završi čim skorije. Žujjo Tuzla UGLJEVIK. — Javna vežba. Sokolsko društvo Ugljevik održalo je na 25 avgusta svoj godišnji javni čas, na kome su nastupile sve kategorije članstva (sem ženske dece) s prostim vežbama za slet u Subotici. Isto tako nastupile .su s tim vežbama i čete matičnog društva iz Tobuta i Bogutova Sela, a uz to su čas posetili jedna grupa članova i članica Sok. društva iz Bi-jeljine, te grupa članova iz Brčkog. Sem toga čas je posetio i priličan broj gradana i prijatelja Sokolstva iz mesta i okolice. Tehnička strana programa uspela je dosta lepo; sve kategorije izvele su vežbe s voljom, tako da je ostao uti-sak da članstvo pokazuje živ interes za unapredivanje sokolskog rada. Opšti uspeh časa bio je znatan, tako da če i lep materijalni prihod potpomoči dalji razvoj i napredak Sokolstva u ovom kraju. SREBRENICA. — Otvorenje Doma Viteškog Kralja Aleksandra I Uje-dinitelja. U nedelju 1IX o. g. u Srebrenici izvršilo je Sokolsiko društvo u za-jednici s Kolom srpskih sestara osve-čenje zajedničkog doma koji nosi naziv: Dom Viteškog Kralja Aleksandra I Ujedinitelja. Več u rano jutro dolazio je narod kao i susedna Sokolska društva na ovu svečanost. U 9 sati bila je povorka gradom, tkoja je pri povratku prodefilo-vala pred izaslanikom Nj. Vel. Kralja Petra II potpukovnikom g. Todorovičem. Posle defilea starešina društva br. Škvorc Stjepan predao je Kraljcvom izaslaniku ključ s molbom, da izvrši otvorenje doma. Osvečenje doma iz-vršio je prota br. Milan Petkovič uz asistenciju petero svcštenika. Islamski obred osvečenja izvršio je g. Gojačie. Prvi govor održao je bivši mesni sve-štenik g. Savo Popovič, fkoji je naglasio lepu saradnju između mesnog Sokola i društva Kola srpskih .sestara. Posle njega govorio je starešina mesnog Sokola, koji je najpre odao poštu Blaženopo-čivšem Kralju Aleksandru I Ujedinite-lju šutnjom od 1 minute, zatim je po-zdravio izaslanika Nj. Vel. Kralja pot-pukovnika g. Todoroviča, izaslanika Sokolskog saveza i župe brata Niki-fora Todiča i delegata Bana Drinskc banovine br. Trivunca Dragomira, sre skog načelnika. Potom su poslati brzo javni pozdravi Nj. Vel. Kralju, Nj. Kr Vis. Knezu Namesniku Pavlu i Banu Drinske banovine. U 1 sat bio je ban ket, gde je palo više zdravica Nj. Vel Kralju i Domu Karadordeviča. Posle podne u 4 sata bio je javni nastup, na kojem su sudelovala bratska društva Zvornik, Vlasenica i Ljubovija. U 2t sati je bila akademija, koja je odlične posečena, a tačke programa veoma dobro izvedene. Iza programa nastala je igranka. Zupa Varaždin DONJI KRALJEVEC. — f Brai Barič Ivan. Dne 31 avgusta 1935 godint zaklopio je zauvek svoje umome oči brat Barič Ivan, član Sokolskog dru štva Donji Kraljevec, u 66 god. života Njegovom smrču nastala je u našoj sokoiskoj sredini duboka praznina, ko ju čemo teško da prebolimo i nado knadimo. Pripadnici naše sokolske jedinice otpratili su ga do večnog počivališta takodjr i suseljani, što je znak kolik« je brat Ivan bio omiljen u našoj sredini Naše društvo položilo mu je na groh venac svežih ruža s trakom i natpisom »Slava našem bratu Barič Ivanu — Sokolsko društvo«. Venac su nosila is pred lesa tri člana Sokolskog društva u uniformi. Na groblju oprostio se je od pokojnika ganutljivim nadgrobnim govorom član uprave Sokolskog dni štva brat Jurislav Milakovič, koji jt osobito napomenuo, da ie brat Barit bio jedan od članova osnivača društva i uvek do svoje nenadane smrti bio jt na radu jugoslovenske sokolske ideje Nakon oproštajnog govora sokolska muzika otsvirala je nadgrobnicu. VARAŽDIN. — Naraštaj Soko! skog društva Varaždin na logorovanju Nakon trogodišnjeg rada, spremanja » štednje, pošao je naš naraštaj 8 VII o g. na svoje »Prvo logorovanje« i to na krasna Plitvička Jezera, sa šatorima nabavljenim po »Naraštaj. otseku« — dakle trudom naših vrednih naraštaja ca. Nije to bio grandiozni logor — ni izdaleka sličan onome Novosadske žu pe, no on je značio za svakoga nara štajea vrlo mnogo. Utaborili smo se uz drugo gornje jezero Ciginovac baš povrh Labudovca U logoru bilo je 20 naraštajaca, 2 sestre članice bile su kuharice, a logor je vo-dio br. Kovačič s još 4 člana predn jaka. Logorovanje je vanredno uspelo, te premašilo sva očekivanja. s °vo Pryi javni nastup na- 8a društva, program nastupa bio je maien, ah je lepo uspeo. Kni ie pozdravio br. starešina V. zič Jožo lepim govorom, istak-_ j j.napore Sokolstva za ujedinjenje vii yVe. nam Aleksandrove Jugosla--Tat!m su članovi, naraštaj i deca e- fz“a^ Proste vežbe za slet u Beo-fd i?1 te.,su članovi Sibinj-Trnjani od s Mi prijateljski! utakmicu u odbojci 8 rezultatom 2 : 0 za Sibinj. - U Pobito je na prisutne mnogo de valo dečje vežbanje. sveSa razvilo se ugodno ve M*3 samom vežbalištu. ^°ralni i materijalni uspeh bio je vrio dobar. — g_ Zupa Peirovgrad gn — Okružni slet. Me- ookolsko društvo blagodareči na-nri™a svojih članova i članica, a uz прјГ0^0^. bolnih bratskih jedinica crlfv ^ avgusta o. g. na dan him etlf s^ave drugi okružni slet Ali-°unarskog okružja. liro «'stotina Sokola i Soko-niiK 'e sa sv^ strana iz obliž- n ^esta, da ovde u ovom lepom i n®m selu svi zajedno, bratski i kolstvu Kralju, Otadžbini i So- je •^re,poc'nc oko 11 časova krenula mu^U °lanc imPOzantna povorka s ju pkom i sokolsikom konjicom na če-D' \0v°rka se izvesno vreme zadržala sta .PPštinskom kučom, gde je brat Vnre®a Janko Ferman održao lep go-vor o Sokolstvu. Po Podne je održan javan čas. ^ija e^C oc^rzana svečana akade- DrpA-^Ve .so^°lske priredbe uspele su {e ° očekivanja u svakom pogledu, ц nadamo, da če se sokolski redovi čiti °m Sokolskom gnezdu udvostru- Zupa SušaR - Rifeha BRLOG. — Javna vežba i akade- Sokolska četa u Brlogu priredila dana 25 avgusta svoju II javnu vei-s akademijom uz sudelovanje brat-Sokolsikog društva Otočac i brat-Dabar. c , dva časa posle podne bio je do-. k gostiju iz Otočca i drugih mesta, tal se doček pretvorio u spontane |*ni‘estacije sokolskog bratstva i sorske solidarnosti. Malo docnije do-•1 su izaslanici župe brača Bude Ružič rat potpukovnik Nikolič, koman- Uprava Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije bolnim srcem javlja svoj sokolskoj braći i sestrama, da je njena vredna članica, sestra btr. b »SOKOLSKI GLASNIK« God. VI - HVoJ 84, HOSIJA - FONSIEU • drušlvo жа osiguranfe i reosiguranfe ф Beograd Nakon 14 divno provedenih dana, živeči po'Sve taborskim životom u so-kolskom duhu, osveženi odmorom, vodom, suncem i zrakom, upoznati s lepotama naših Plitvica, naraštajci se vratiše vrlo zadovoljni, jedino žaleči što se nije ostalo dulje. — .Što čemo, bilo je to prvi puta, ostati se dulje nije moglo, no marni se na-raštajei več sada spremaju da im naredilo logorovanje bude još lepše, bolje 1 dulje vremena, držeči se gesla: »Treba uvek težiti za boljim, lepšim i uzvi-šenijim« — ustraju li u torne, uspeh če neizostavno uslediti! A. K. Župa Zagreb DONJI KLASNIĆ. — Dobrovolj-ni priloži za učestvovanje na župskom prednjačkom tečaju. Načelništvo Sokolske župe Zagreb održava 15-d'nevni prednjački tečaj u Zagrebu. Za taj tečaj spremala se je i naša četa, ali nije bila u stanju da odašalje svog člana zbog materijalnih teškoča. Da se torne doskoči sakupili su nekoji naši članovi izmedu sebe potrebnu svotu novaca i odaslali svog brata u tečaj. Prilagači su ovi: po 50 Din: br. Stevan Sarapa, br. D. Momčilovič, br, I. Dankin, S. R. Sarapa; po 20 Din: br. Dimitar Škiljo; po 10 Din: br. S. Predanič, br. O. Jovič, br. Lj. Vučkovič, br. J. Bobič; po 5 Din: br. M. Ognjenovič, br. A. Ognjenovič, br. M. Dragosavac, br. A. Badrič, br. J. Sarapa, br. D. Sarapa; po 2 Din: br. M. Sarapa, br. P. Povič, br. P. Vučkovič. Plemenitim darovateljima uprava čete najsrdačnije i bratski zahvaljuje. KLOŠTAR IVANIČ. — Moslavač-ko sokolsko okružje. Dne 18 avgusta u Kloštar Ivaniču je održan zbor društvenih načelnika Moslavačkog sokolskog okružja. Bila su zastupana sva društva osim Ludine. Zboru je pretsedao okruž ni načelnik brat Srečko Biluš. Prisu-stvovao je i novoimenovani okružni prosvetar Zlatko Najman. Na zboru je pretresana situacija u pojedinim dru-štvima i četama (7 društva i 19 četa). Konstantovano je, da je rad u večini društava i četa normalan, dok su neka društva i čete smalaksala. Zbog tehnič-kih poteškoča zaključeno je, da se III okružni slet Moslavačkog sokolskog okružja u Kloštar Ivaniču odgodi na 1936 god. POPOVAČA. — Utakmica u od-bojci. Dne 25 avgusta u Popovači je održana utakmica u odbojci izmedu članova društva Popovača i Kloštar Ivaniča. Utakmica se završila s rezultatom 2 : 0 (15 : 2, 15 : 2) u korist društva Popovača. To je prva utakmica u odbojci za prvenstvo Moslavačkog sokolskog okružja. Posle utakmice bila je veselica do odlaska brače iz Kloštar Ivaniča. Pred ovečim skupom članstva održani su govori o potrebi sokolskog posečrvanja, zbližavanja i upoznava-nja. Govorili su starešina iz Kloštar Ivaniča brat Šipuš, okružni prosvetar brat Najman i član Uprave društva Popovača brat Nikola Gold. — Zaključeno je, da se 15 septembra u Kloštar Ivaniču održi revanšna prijateljska utakmica u odbojci. N. ZAGREB. — Utakmice u odbojci Sokolskog okružja Zagreb — grad. Dne 11 avgusta Sokolsko okružje Zagreb — grad priredilo je na sokolskom stadionu u Maksimiru - okružne utakmice u odbojci za grad Zagreb t. j. za društva I—VII i Kustošija - Vrapče. Nastupile su sledeče momčadi: Muski naraštaj: Sokolska društva 2, 6, 7 i Kustošija-Vrapče. Zenski naraštaj: Sokolska društva 5 i 6. Članovi I razred: 2, 3 i 4. Članovi II razred: Sokolska društva 5, 6, 7 i Kustošija-Vrapče. Članice: samo Sokolsko društvo 2. Od prijavljenih momčadi nisu pri-stupili takmičenju: Članovi Sokolskog društva 1, ženski naraštaj Sokolskog društva 2 i muški naraštaj Sokolskog društva 4. Igre su se odvijale na 4 igrališta, na kojima su sudili brača: Dvoršak, Maržan, Frajberger i Kušar, svi veoma stručno, iako da su imali sve igre i igrače, koji su se pokazali dovoljno disciplinovani, kroz čitavo vreme u svojim rukama. Rezultati su utakmica sledeči: Muški naraštaj: Zagreb 2 : Zagreb 6 — 2:0 (15:5, 15:2), Zagreb 2 : Zagreb 7 — 2:0 (15:13, 15:10), Zagreb 2 Kustošija-Vrapče — 2:1 (15:13, 7:15, 15:10), Kustošija-Vrapče : Zagreb 6 — 2:0 (15:0, 15:5). IZGUBILA SE SOKOLSKA LEGITIMACIJA Bratu Smoleju Franji, članu Sokolskog društva Bukinje, nestala je članska legitimacija na putu iz Zagreba prema Slav. Brodu. Ista je izdana po Sokolskom društvu Kreka, a pod bro-jem 109 te se oglašava za nevažeču, pošto če pomenutom biti izdata nova legitimacija. Iz Sokolskog društva Bukinje. Prema tim rezultatima prvo mesto u kategoriji muškog naraštaja pripada Sokolskom društvu Zagreb 2 sa 6 do-bivenih bodova, odnosno pobedama u svirn igrama, drugo mesto dobiva Sokolsko društvo Zagreb 7 s 4 dobivena i dva izgubljena boda, treče mesto Sokolsko društvo Kustošija-Vrapče s 2 dobivena i 4 izgubljena boda i zadnje mesto Sokol 6 sa 6 izgubljenih bodova. — Zenski naraštaj Sokolskog društva Zagreb 6 odlučio je igru u svoju korist u dva seta sa 15:8 i 15:4 protiv Sokolskog društva Zagreb 5, kome pripada drugo mesto. Kod članica pripada prvo mesto bez borbe članicama Sokolskog društva Zagreb 2. Drugi razred članova odigrao je svoje igre u priličnoj uzbuđenosti i s dovoljno ambicije, koja je dala igrama i utakmicama izgled pravog sokolskog takmičenja. Osobito pod kraj, kada se imalo odlučiti pitanje tko če biti prvak drugog razreda, pa da odigra utakmicu sa zadnjim iz prvog razreda te time odluči svoje napredovanje u prvi razred, igra je postigla svoj vrhunac. Rezultati su u toj skupini sledeči: Zagreb 7 : Zagreb 5 — 2:0 (15:10, 15:8), Zagreb 7 : Zagreb 6 — 2:0 (15:11, 15:11), Zagreb Kustošija-Vrapče — 2:0 (15:2, 15:7), Zagreb 5 : Zagreb 6 — 2:0 (15:1, 15:0), Zagreb 5”: Kustošija - Vrapče — 2:0 (15:10, 15:13), Zagreb 6 Kustošija-Vrapče — 2:0 (15:10, 15:11). Prema tim rezultatima Sokolsko društvo Zagreb 7 dolazi na prvo mesto sa 6, Sokolsko društvo Zagreb 5 na drugo mesto sa 4 i Sokolsko društvo Zagreb 6 na treče mesto s 2 dobivena boda, dok ostaje Sokolsko društvo Kustošija-Vrapče na zadnjem mestu sa 6 izgubljenih bodova. S velikim veseljem su članovi Sokolskog društva 7 nakon odlučne utakmice s društvom 5 po-zdravali pobedu svoje momčadi, koja se je na taj način kvalificirala za dvoboj sa zadnjom momčadi prvog razreda. U prvom razredu članskih momčadi rezultati su bili sledeči: Zagreb 2 : Zagreb 3 — 2:0 (15:3, 15:4), Zagreb 2 : Zagreb 4 — 2:0 (15:5, 15:11), Zagreb 4: Zagreb 3 — 2:0 (15:4, 15:1). Prema tim rezultatima na prvo mesto dolazi Sokolsko društvo Zagreb 2 s 4 boda. na drugo mesto Sokolsko društvo Zagreb 4 s 2 boda, a na treče mesto Zagreb 3 s 4 izgubljena boda. Prema utanačenjima iza utakmice nastupila jo momčad Sokol, društva Zagreb 3 još jednom, da borbom protiv prvaka drugog razreda izvojšti pravo da ostaje u prvom razredu, iii pak, da pobedena prelazi u drugi razred. Nakon završetka utakmica, t. j. oko 12 sati, vodstvo je proglasilo rezultate i takmičari su se povukli, zadovoljni kako pobednici tako i pobc-deni, da se ponovo spreme za na-rednu utakmicu. u kojoj kane ptirediti revanš svima, koji su se pokazali ja- čima- Ing. V. M. A. ZAGREB. — Plivačke utakmice Sokolskog okružja za grad Zagreb. U nedelju dne 25 avg. imali smo u Zagrebu jednu izvrsnu organiziranu priredbu na plivalištu Zagrebačkog plivačkog potsaveza, koju je priredilo Sokolsko okružje za grad Zagreb. Zagrebački Sokoli, koji u našem lepom gradu pretstavljaju jedan skup mladih i naprednih ljudi, koji žele da telesno uzgojni rad u sokolskim dru-štvima, saobraze današnjem duhu vremena, takmičili su se ove nedelje za prvenstvo okružja Zagreb—grad u pliva-nju i vaterpolu. U 9 sati počelo je takmičenje, koje je vodio br. Valadžia. Prisutno je bilo 129 takmičara i takmičarki. Takmičenje se odvijalo ovim redom: 1) Muški naraštaj 50 m prsa. Nastupilo u prednatecanju 16 naraštajaca. Finale; 1) Cekelius Valter, Zagreb 2, 41.8; 2) Jelič Ivica, Zagreb 1, 43.1; 3) Rostohar Drago, Zagreb 2, 44.0. 2) Žensk; naraštaj 50 m prsa. Finale: 1) Ris Jelka, Zagreb 3, 55.5; 2) Vav-ruška Vlasta, Zagreb 2, 1.03; 3) Vidiček Gvida, Zagreb 3, 1.03.4. 3) Članovi 50 m prsa. Nastupilo u prednatecanju 21 takmičar. Finale; 1) Dvoržak Franjo, Zagreb 2, 40.6; 2) Haj-din Branko, Zagreb 4, 41.6; 3) Kobali Milan, Zagreb 2, 41.9. 4) Članice 50 m prsa. Finale: 1) Rožman Ruža, Zagreb 2, 47.9; 2) Šimec-ki Vera, Zagreb 3, 52.—; 3) Doič Lilika, Zagreb 3, 54.—. 5)Muškj naraštaj 50 slobodno. Nastupilo u prednatecanju 16 takmičara. Finale: 1) Grozdanovič Božo, Zagreb 3, 33.4; 2) Buneta Milan, Zagreb 2, 35.-; 3) Cekelius Valter, Zagreb 2, 35.3. 6) Ženski naraštaj 50 m slobodno. Finale: 1) Zorič Nada, Zagreb 3, 57.—; 2) Vavruška Vlasta, Zagreb 2, 57.1; 3) Ulčar Katica, Zagreb 2, 58.—. 7) Članovi 50 m slobodno. U prednatecanju nastupilo 40 takmičara. Finale: 1) Vukičevič Petar, Zagreb 2, 32.9; 2) Dvoržak Franjo, Zagreb 2, 33.4; 3) Befkovič Eduard, Zagreb 1, 34.—■. 8) Članice 50 m slobodno. Finale: 1) Ris Jelka, Zagreb 3, 50.—; 2) Šimecki Vera, Zagreb 3, 50.—; 3) Saršon Sekana, Zagreb 1, 53.—. 9) Članovi 100 m prsa. Finale: 1) Dvoržak Franjo, Zagreb 2, 1.30; 2) Bin-gula Josip, Zagreb 2, 1.36; 3) Lesicki Stjepan, Zagreb 4, 1.50. 10) Muški naraštaj 50 m leda. Finale: 1) Cekelius Valter, Zagreb 2, 43.2; 2) Hrastič Mari jan, Kustošija, 55. , 3) Jevtič Jovan. Zagreb 2, 56.—. 1 l)Članovi 50 m leda. U prednatecanju nastupilo 16 takmičara. rina • 1) Bingula Josip, Zagreb 2, 43.3; 2) tl J din Branko, Zagreb 4, 48.8; 3) Marz’ Marijan, Zagreb 2, 50.9. 12) Muški naraštaj štafeta, 3 X з mešovita. 1) Zagreb 2, I vrsta, , g Ti Zagreb 2, 11 vrsta 2.16; 3) Zagreo 3 2ДЈ. 13) Ženski naraštaj štafeta, 3 X ^ mešovito. 1) Zagreb 3 3.03; 2) Zagre 3.05. . . 14) Članovi štafeta, 3X50 mcsovi-to. 1) Zagreb 2, 1 vrsta 2.07; 2) Zagreb 2, II vrsta 2.12; 3) Zagreb 4,1 vrsta 2.И- 15) Članovi štafeta, 4 X 50 dobo* no 4 ID) Članovi staieid, /n > io: 1) Zagreb 2, I vrsta 2.25; 2) ^а»г i, I vrsta 2.44; 3) Zagreb 2, II vrsta 2.» Na takmičenju u plivanju za prv , stvo okružja Zagreb—grad u god. osvojilo je prvo mesto Sokolsko štvo Zagreb 2. 7 1) Zagreb 2, sa 243 bodova; 2) t* greb 3, sa 138 bodova; 3) Zagreb 4, 82 boda. -u Posle održanih utakmica u phva2J nastupile su dve vrste naraštajaca greb 2 i Kustošije u vaterpolu. Nakon borbene igre, koja je ° 1 vala s mnogo početničkih grešaka s ^ šila je utakmica sa 2—1 za Zagre D. -j Posle naraštajaca nastupile su v . " članova Zagreba 2 i Zagreba 4 u va P°Iu. . l.0. Nakom dosta interesantne igre. ja je pokazala veliki napredak obi« . kolskih odeljenja, pobedila je^ bol] uigranija vrsta Zagreba 2 sa 4--0, < т Tako je Sokolsko društvo Zagre -i u vaterpolu prvak ove godine i u raštaju i kod članova. i. Želim još na koncu jedared na| siti lep i snažan napredak zagreb3'c ■ Sokolstva u tom našem lepom SP° Ako želiš imeti moderno, ceneno in solidno izdelano sobno slikarijo se obrni na naslov 186-1 АШd ЈџеЈет Ljubljana, Emonska cesta 25 Telefon štev. 31-75 181—34 KlIiEJi vSe/iviM-fu> ali luši AA&vV&u/e najSetidrnjk KiliAR9«A«I*DEU i}Ulll*MAr)AtMAIIWOVAll Hnastave u svima izradama ^Jržavne, sokolske i brodarske ^^azašiljem brzo i jevtino. — /Xdresa: Radionica zastava VINKLER JOSIP, Subotica ^^^ferat i cenovnik besplatno. Širite SolcolsUu šiampu »Sokolski glasnik«, »Soko«, »Sokolska prosveiu<*, »Sokolsko selo«, »Sokolić« i »Našu radost«! 182 34 "„V90 v\ ф.с& \o \o ro° i\\b iP _ 4 r v\i>' .4.4.1«'.. plašče, suknje itd. ter manufakturo sploh Vam nudi najceneje v prvovrstnih kvalitetah tvrdka Hovalc - HfuitfOkU Kongresni trg 15 — pri nunski cerkvi Ogromno izbiro najboljšega iz prvovrstnih domačih, čeških in angleških tvornic boste našli vedno pri nas 187-1 JUGOSL®VENSKA SOKOLSKA MATICAl u Ljubljani regisirovana zadruga з ograničenim Jamslvom 183-34 opskrbljuje u smislu čl. 2 svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sa svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje programa i za postignuče ciljeva našega Sokolstva. Izdaje i raspa-čava tiskanice, knjige i brošure sokolsko-programatskog, uzgojnog i propagandističkog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimaci-cije i muzikalije Prodaja odora sviju kategorija Naslov: Jugoslovenska sokolska malica, L|ubljana, Narodni dom PoSlansko čekovni račun Ljubljana: 13.831 Telefon broj 25-13 Zahtevajte cenik! Izdaje Savez Sokola Kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) Glavni I odgovorni urednik Sljepan Čelar • Ureduje Redakcijski olsek • Tiska Učiteljska liskama (prelstavnlk Francč ŠlrukelJ); svl u llu