Pošlarina piaćena u golovn Cena Din 2 SOKOLSKI GLASNIK GLASILO SAVEZA SOKOLA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE Mesečni prilog »Solcolslca Prosveta« God. III. - Bro) 35 Ljublfana, 1 septembra 1032, Izlazi svakog četvrtka • Godišnja pretplata 50 Din • Uredništvo nalazi se u Učiteljskoj tiskari, Frančiškanska ulica 6, telefon broj 2177, uprava u Narodnom domu, telefon broj 2543 — Ljubljana • Račun po&tanske štedionice broj 12.943 • Oglasi po ceniku • Rukopisi se ne r rbovlje, St. Juraj, Hrastnik. Usled Pretople vode, koja je imala 35° i prevratno* bazena, koji je svega bio dug m i smetanja prisutne publike, nisu »tnkmice uspele onako kako bi treba-le pa je vodstvo utakmice muku mu- čilo i kod sudenja i uopče vodenja utakmice. Rezultati utakmice su sledeči: Članovi 67 m: prsno: 1 Volkar Alois — Celje 60; 2 Urbančič Adolf — Celje 70; 3 Dobovišek Herbert — St. Juraj 72. Ledno: 1 Bolka Franc — Sv. Juraj 75; 2 Jeršinovič Niko — Celje 75; 3 Dobrojc Jože — Celje 99*04. Slob. stil: 1 Jeršinovič Niko — Celje 49; 2 Pertoti Alois — Celje 52; 3 Rozin Gvido — Trbovlje 55-5. Skokovi sa 3 m daske: 1 Forte Miro — Trbovlje 35*30; 2 Piki Frane — Trbovlje 3175; 3 Černe Ivan — Celje 16*67 Članice 33*50 m: Prsno: — 1 Gaberc Vera — Celje 32; 2 Ahtik Berta — Celje 34; 3 Jelen Silva — Celje 34'2. Ledno: 1 Gaberc Vera — Celja 37*03. Slob. stil: 1 Pcrtat Vera — Celja 31'50; 2 Gaberc Vera — Celje 32; 3 Ahtik Berta — Celje 34. Skokovi sa 3 m daske: 1 Gaberc Vera — Celje 21*10; 2 Finžgar Desa — Celje Г9-80. Ženski naraštaj 33‘50m: Prsno: 1 Sernec Vlasta — Celje 31'01; 2 Mastnak Alenka — Celje 32*04; 3 Kovač Loti — Sv. Juraj 33*02. Ledno: 1 Mastnak Lušo — Celje 41*01; 2 Jerin Majda — Celje 5704. Siob. stil: 1 Sernec Vlasta — Celje 32*04; 2 Jerin Majda — Celje 3304; 3 Mejavšek Slava — Celje 34*02. Skokovi sim daske: 1 Sernec Vlasta — Celje 19 70; 2 Fišer Vida — Celje 18* 10; 3 Mastnak Vlasta — Celje 1675 Muski naraštaj 33 m: Prsno: — 1 Mikuletič Branko — Celje 25' 10; 2 Gambach Mirko — Celje 28; 3 Murnik Mirko — Celje 31-02. Ledno: 1 Mikuletič Branko — Celje 23*08; 2 Vidič Franjo — Celje 31*01; 3 Gambah Mirko — Celje 33. Slob. stil: 1 Mikuletič Branko — Celje 25 01; 2 Vidič Franjo.— Celje 25*01; 3 Gambah Mirko — Celje 25*03. Skokovi sa 1 m daske: 1 Kuhar Gabriel — Trbovlje 21*17; 2 Meštrov Zvonko — Celje 20*48; 3 Pelrak Marijan — Celje 20*27. Prvak Sokolske župc Celje u pli- vanju za godinu 1932 je Sokolsko društvo Celje, 1 Sokolsko društvo Celje sa 423*87 točaka; 2 Sokolsko društvo Trbovlje 93*22 točke; 3 Sokolsko društvo Sv. Juraj 18 točaka. NATECANJA ŠTAFETA U PLI-VANJU U RIMSKIM TOPLICAMA U nedelju 14 VIII održalo se je natecanje u štafetnom plivanju u Rimskim Toplicama izmedu Sokolske župe Celje i Sokolskog društva Zagreb II. Plivalo se na vreme u slobodnom i me-šovitom stilu 3 X 33*50 za članove i članice. Članovi slobodni stil 3 X 33*5(fm: 1 Sokolsko društvo Zagreb II (1 momčad) u sastavu Tončič, Petrovič, Crnkovič 1*01. 2 Sokolska župa Celje (1 momčad) u sastavu Mikuletič, Rozin, Jeršinovič 1*05. 3 Sokolska župa Celje (2 momčadi) u sastavu Kuhar, Letin, Pertoti 1*20*2. Sokolsko društvo Zagreb II (2 momčadi) u sastavu Jankovič, Bula, •Sajme 1*22. Članovi mešoviti stil 3 X33*50 m: 1 Sokolsko društvo Zagreb II 1*12 u sastavu korenič, Petrovič, Crnkovič. 2 Sokolska župa Celje 1*14 u sastavu Volkar, Kukuletič, Jeršinovič. Članice slobodni stil 3 X 33-50 m: 1 Sokolsko društvo Zagreb II H8 u sastavu Desa Mrvoš, Karla Račič, Herma Račič. 2 Sokolska župa Celje u sastavu Vera Perlat, Branka Kovač, Vera Gaberc. Članice mešoviti stil 3 X 33*50 m: 1 Sokolsko društvo Zagreb II 1*26 u sastavu Ruža Rožman, Karla Račič, Herma Račič. 2 Sokolska župa Celje 1*42 u sastavu Vera Perlot, Branka Kovač, Vera Gaberc. U tom natecanju štafeta pobedilo je Sokolsko društvo Zagreb II Sokol-sku župu Celje sa 36 točaka. I. Sokolsko društvo Zagreb II 110 točaka. II. Sokolska župa Celje 74 točke. PRVENSTVENE UTAKMICE U ODBOJCI U CELJU Sokolska župa Celje održala je u ponedeljak 15 VIII svoje župske prvenstvene utakmice u odbojci, koje su izvršno bile organizirane i uspele. Na-stupili su prvaci okružja Hrastnik, Celje, Zagorje ob Savi i Šoštanj. Utakmice su se igrale po cup-sistemu. Članske momčadi: Celje — Hrastnik, 2 — 1 za Celje (15 — 8, 3 — 15, 15 — 3). Vrlo lepa utakmica izvršnih momčadi. Šoštanj — Zagorje ob Savi, 2 — 1 za Šoštanj (15 — 7, 7 — 15, 15 — 4). Tehnički bolja momčad iz Šoštanja s lepim kombinacijama i oštrim udarci-ma. Celje — Šoštanj 2 — 0 za Celje (15 — 12, 15 — 8). Vrlo lepe borbe dviju izvršnih momčadi, koje podjed-nako igraju. Rezultat utakmice članskih momčadi je sledeči: 1 Sokolsko društvo Celje 4 seta 63 — 46. 2 Sokolsko društvo Šoštanj 2 seta 57 — 56. 3 Sokolsko društvo Hrastnik 1 set 26 — 33. 4 Sokolsko društvo Zagorje ob Savi 1 set 26 — 37. Momčadi članica: Celje — Rogatec 2 — 0 za Celje (15 — 0, 15 — lj. Izvršna momčad Celja je lagano pobedila slabu momčad iz Rogatca. Rezultat je sledeči: I Sokolsko društvo Celje 2 seta 30 — 1 točka. II Sokolsko društvo Rogatec 0 seta 1 — 30 točaka. Momčadi muškog naraštaja: Celje — Šoštanj 2 — 0 za Celje (15 — 1, 15 — 4). Vrlo slaba momčad iz Šoštanja. I Sokolsko društvo Celje 2 seta 30 — 5 točke. II Sokolsko društvo Šoštanj 0 seta 5 — 30 točaka. Momčadi ženskog naraštaja: Celje — Zagorje ob Savi 2 — 0 za Celje (15 — 2, 15 — 0). Telesno mnogo razvijcnije naraštajke podlegle su telesno slabijim, ali tehnički izvršnim naraštajkama iz Celja. I Sokolsko društvo Celje 2 seta 30—2 točke. II Sokolsko društvo Zagorje ob Savi 0 seta ? -r 30 točaka. Prvenstvo Sokolske župe Celje u odbojci za god. 1932 je osvojilo Sokolsko društvo Celje sa 10 točaka. I Sokolsko društvo Celje sa 4 momčadi 10 setova 153 — 54 točaka. II Sokolsko društvo Šoštanj sa 2 momčadi 2 seta 62 — 86 točaka. III Sokolsko društvo Zagorje ob Savi 2 momčadi 1 set 28 — 67 točaka. IV Sokolsko društvo Hrastnik sa 1 momčad 1 set 26 33 točaka. V Sokolsko društvo Rogatec sa 1 momčad 0 seta 1 30 točaka. TURNIR ODBOJKE U CELJU Sokolska župa Celje je priredila u okviru svojih župskih utakmica turnir odbojke, na ko jem susu delovala Sokolska društva Hrastnik. Šoštanj, Zagorje ob Savi, Celje i Zagreb II. -Članovi: Celje — Hrastnik 2 — 1 za Celje (15 — 8, 3 — 15, 15 — 3). Pobedila je tehnički bolja momčad. Šoštanj — Zagorje ob Savi 2 — 1 za Šoštanj (15 — 7, 7 — 15, 15 — 4). Šoštanj je sa lepom kombinacijom oavojio dva seta. Celje — Šoštanj 2 — 0 za Celje (15 — 12, 15 — 8). Dva jednakoravna protivnika te je Celje pobedilo slučajem okolnosti. Zagreb II - Hrastnik 2 — 0 za Zagreb II (15 — 5, 15 — 10). Zagreb II ie vrlo lagano pobedio. Zagreb II — Zagorje_ ob Savi 2 — 0 za Zagreb II (15 — 7, 15 — 2) Zagreb II je pobedio lakočom. Šoštanj — Zagreb II 2 — 1 za Šoštanj (16 — 14, 10 15, 17 — 15). Najlepša utakmica dana, gde su oba-dvije momčadi pokazale svu svoju teh-ničku spremu. Celje — Zagreb II 2 — 0 za Celje (15 __ 9, 15 — 3). Kod Zagreb II se primečuje umornost od igranja utakmice za utakmicom. Rezultat turnira članova je: I Sokolsko društvo Celje 6 setova 93 _ 58 točaka. II Sokolsko druStvo Zagreb II 5 seta 116 — 97 toCaka. III Sokolsko društvo Šoštanj 4 seta 100 — 90 točaka. IV Sokolsko društvo Hrastnik 1 set 41 — 63 točke. V Sokolsko društvo Zagorje ob Savi 1 set 25 — 67 točaka. Članice: Zagreb II — Rogatec 2 — 1 za Zagreb II (0 — 15, 15 — 8, 15 — 12). Vrlo mlitava i neinteresantna igra. Zagreb II je igrao u prvom setu s veli-kom tremom. Celje — Rogatec 2 — 0 za Celje (15 — 0, 15 — 1). Celje je lakočom pobedilo protivnika. Župa Cetžnfc SOKOLSKO DRUŠTVO TIVAT Dne 7 avgusta o. g. priredilo je Sokolsko društvo Tivat svoj godišnji javni čas uz sudelovanje skoro svih društava II okružja, te društva iz Cetinja. Pošto se je u to vreme nalazila engleska flota Sredozemskog Mora u Tivtu, to je dalo povoda, da se je javni čas priredio u večem stilu, a ta okol-nost privukla je i veliki broj gostiju Celje — Zagreb II 2 — 1 za Celje (17 — 15, 12 — 15, 15 — 0). U prva dva seta Zagreb II igra odlično i ravan je protivniku Celju, dočim u trečem setu sasvim popuste usled silne vročine, koja je nastala, jer je utakmica počela u 1 sat po podne. Rezultat turnira članica je sledeči: I Sokolsko društvo Celje dobilo je 4 seta 74 — 31. II Sokolsko društvo Zagreb II dobilo je 3 seta 60 — 79. III Sokolsko društvo Rogatec dobilo je 1 set 36 — 80. rešine župe br. Marčič, proglasi vsi ujedno otvorenje župskog tečaja. Pc-zdravljajuči pretstavnike engleskog na roda, pozvao je prisutne da engleskom narodu i njegovom kralju kliknu: Ži~ veo! Na to je momarička glazba otsvirala englesku himnu. Istaknuvši zatim ukratko Sokolima potrebu rada u Sokolstvu, pozvao ih je da pozdrave s ovog javnog časa Nj. V. Kralja i Nj. Vis. prestolonaslednika Petra, starešinu Saveza SKJ, sa trokratnim: Živeli! Nato je otsvirana narodna himna. Sa lavne vežbe Sokolskog dniiiva TIval 7 augusia 1932. Na počasno] lribini meda ostalim su: podban br. IvanlSevlč, ensleski admiral ChaffieM I i«oo«L a*adral Polič sa svollm gospodama. Pod lrifelnom engleski oficir! u građansklm odeuma iz čitave Boke Kotorske, Budve i Cetinja. Sokolsko vežbalište, u divnom parku mornarice, uredivano je nekoliko dana pre nastupa, pa je tako iz-gradena stalna i impozantna tribina, paviljoni za bifete, uvedeno električno osvetljenje i sve potrebno za jedan ta-kov nastup. Članstvo je dnevno P^žr-trovno radilo na vežhalištu, ulažuči svoje sile za što lepši uspeh priredbe. Uoči javnog časa i na sam taj dan, stizala su takoder brača i sestre iz svih župskih društava, koji su bili od-redeni u župski tečaj, a koji sc je otvorio u Tivtu prilikom javnog časa. Ujutro se je opažao u Tivtu naročiti život dolaskom vežbača na skupne probe, te starešinstva župe i seoske čete iz Grblja i drugih gostiju. Kako je gostima bilo upriličeno i razglcda-nje brodova engleske flote, to su se već u 1 sat pa podne odvažali s posebno pripravljenim motornim lađama na engleske brodove, gde su se zadržali do početka javnog časa. U 3 sata po podne stigao je izlet-nički parobrod iz pravca od Kotora, prepun izletnika, usled čega nije mo-gao pristati u dva zadnja mesta da ume izletnike, koji su bili pripravni na dolazak u Tivat. U 3 lA sata^stigla je na obalu povorka dece, naraštaja i članstva Sokolskog društva Lastva, koju je predvodila glazba Sokolskog društva iz Budve i koja se je toga dana stavila na raspolaganje Sokolskom društvu u Tivtu. U 4Vi sata. popodne formirala se velika povorka na obali, otkuda je, uz pratnju marinske glazbe, krenula na vežbalište i svrstala se pred tribinom, čekajuei visoke goste. Nešto posle 5 sati došao je na vežbalište admiral engleske flote Sir Emte Chatfield sa svojom suprugom u pratnji našeg admirala Marijana Poliča i njegove supru-ge, te komandanta arseaala kapetana bojnog broda Rikarda Kubina, koji su kroz postrojene Sokole, vojsku i mor-naricu stupili na giavnu tribinu, gde su več bila zauzela svoja mesta podban Zetske banovine br. Ivaniševič, pretstavnici mornarice i državnih nad-leštava, starešinstvo župe i okrožnih društava i druge ličnosti. Desno i levo od tribine, te ispod tribine, bila su mesta odredena za engleske oficire. Desna strana vežbališta bila je zauzeta podoficirima i mornarima engleske flote, a leva strana i pozadina domačim pueanstvom i gostima. Na veli-kom vežbalištu bilo je preko 5000 gle-dalaca, čime je dokazan naročiti interes za ovu priredbu. Cim su visoki gosti stupili пП tribinu, opčinski načelnik br. Antun Vuksanovič održao je pozdravni govor, upučen u prvom redu Sokolima a na kraju pozdravio je pretstavnike engle-skog naroda. Zatim je u Ime Sokolstva pozdravio prisutne prvi zamenIk st«. Župa Karlovac SLAVA SOKOLSKE ČETE V PODZEMLJU Sokolstvo Bele Krajine je 14, t. m, proslavilo svoj veliki praznik dela in uspeha. Ta praznik je tem večji, ker je sokolsko delo in sokolska misel za- Zatim se pristupilo izvođenju vežba po programu, u kojem su učestvovala muška i ženska deca, muški i ženski naraštaj, seoska četa iz Grblja, članstvo i četa suhozemne vojske s puškama. Nakon odmora izveli su vežbe »Mali vojnici Jugoslavije« muška deca iz Lastve, ritmićke vežbe ženski naraštaj iz Tivta, simboličnu vežbu muški naraštaj iz Tivta, lepo kombinirano narodno kolo u črnogorskim^ na rodnim nošnjama muško i žensko član stvo iz Cetinja, zatim vežbu »Hej tru baču« izveli su pitomci mašinske Skok mornarice i na koncu razne skupine Sve su vežbe uglavnom bile dobro i precizno izvedene, a naročito su ш istakli pitomci mašinske škole, koj' su izazvali spontani i urnebesni aplauz Koliki je interes vladap medu gle daocima za vežbe, dokaz je, da su il*. pratili sve do kraja, keda se je več bi< spustio mrak. Nešto pre svršetka vež be napustio je vežbalište engleski ad miral sa pratnjom, dok je oko 200 en gleskih oficira i preko 1000 engleskih podoficira i mornara do kraja ostalo na vežbalištu, aplaudirajuči svaki nastup s oduševljenjem. Engleski admiral Chatfield izjavio je pre odlaska, da se po ovakovim sokolskim nastupima dobro može pro-ceniti veličina i jakost jednog naroda, te da ne bi mislio, da jedno maleno mesto, kao što je Tivat, može nešto takovoga prožiti. Svoju izjavni završk je*. »Toga kod nas nema«. Nakon svršenih vežbi razvila sc u mraku, gde su bili poredani raznt paviljoni za bifete, lutriju, poslastici i t. d. igranka, a za to vreme je kon certirala momarička glazba.^ Posle 10 sati uveče počeli su st gosti razilaziti, te su bili na obali sr dačno pozdravljeni od velikog broja pučanstva, a u 11 sati naveče. krenuc je zadnji parobrod s gostima iz Koto ra i obližnjih mesta, noseči trajan i ugodan utisak sa toga dana u Tivtu Za čitavo vreme javne vežbe vla dao je red, srdaean prijem i susreta napram gostima, čemu je mnogo do prineo veliki broj redatelja. Cene st bile umerene i javno izvešene na en gleskom i našem jeziku, pa m u ton pogledu nije bilo nikakove zalbe. Da bi se admiral engleske flotf odužio počasti iskazanoj mn na sokc* skoj priredbi, pozvao je medu oetalhr starešinu društva br. Frana Lee« m čajanku, koju je priredio dan pre od laska iz Tivta 1 tom prilikom so po novno zahvalio starešini iekarujuč Sokolu naročito priznan J e, S ovogodlSnjom priredbom Javnop časa Sokolsko društvo Tivat je poeti glo veliki moralni urpeh, a ! jalnl bio Je vrlo dobar, mada en engle skl ofielri l posada prepuštanl f» ve# ballšte kao gosti beepUtne, Šemo ta ko napređ 1 pobeda je naial b. šla in se ukoreninila v osrčju naBafit' jugoslovanskega naroda, v naiem e* lovnem in trudol jtibnem saljaitvu. Za ta sokolski preanik ja vlada!« veliko zanimanje, ker j* Ml te naero; kmetske mladine občine Podzemelj Zategadelj so kmetski gospodarji ob* skali to prireditev, da vidijo uspeh no veusmerjenega žilavega in odločneg Str. 4. Ro$i|a«Fomier ♦ društvo za oslguranfe I reosiguranfe ♦ Beograd dela svoje mladine. Njihovo težko pričakovanje je bilo iznenadeno z rekordnim obiskom te prireditve. • P°^ ur' Je cl°sPe^a z vlakom iz Karlovca sokolska fanfara društva Karlovac s starosto in tajnikom župe Karlovac ter z drugimi Sokoli. Ob 14 in pol je dospelo Sokolsko društvo Metlika, Gradac, Črnomelj in Semič. Ko je dospel prvi podstarešina Saveza SKJ brat Gangl, ga je pozdravila mlada deklica ter mu izročila šopek nageljnov, rožmarina in roženkravta v pozdrav kot belokrajinskemu rojaku. Nato se je formirala povorka skozi prijetno belokrajinsko vas Podzemelj ki je štela okoli 500 Sokolov, Sokolic, naraštaja in dece. V povorki smo videli pod vodstvom načelnika Sokolskega društva Metlika brata Naceta Hočevarja prapora društva Metlika in Semič, v starešinstvu pa razen brata Gangla še starosto župe Karlovac br. Maloviča, župnega tajnika br. Dočka-la, starosto matičnega društva in narodnega poslanca br. Makarja, starosto društva Črnomelj in Gradac ter starosto čete brata Alojzija Skalo, posestnika iz Podzemlja. Po prihodu na telovadišče se je formiralo vse telovadeče članstvo s sokolsko četo, nakar je društveni tajnik iz Metlike br. Vilfan nagovoril četo in pozval k sokolski prisegi. Četa je prisego izgovarjala strumno in glasno pred zbranim narodom pod praporom matičnega društva Metlika in položila prisego nanj in v roke vseh treh sokolskih starešin društva, župe in Saveza. Telovadni nastop je pričel z izvajanjem prostih vaj domače čete. Sledili so nastopi moške in ženske dece Župo Cfublfana SOKOLSKI DNEVI V ŠIŠKI od 5. do 11. septembra. Šiška se pripravlja na velik sokolski praznik. Priprave kažejo, da bodo iz Metlike, moškega in ženskega naraščaja vseh društev, moškega in ženskega naraščaja iz Gradca, moškega naraščaja iz Črnomlja, s puškami, članov in članic s prostimi vajami, članov na orodju in starejših članov s palicami. Vse telovadne točke so bile izvajane prav dobro in precizno. Po končanih vseh 13 točkah nastopa se je na prostoru ponovno zbralo vse telovadeče članstvo z naraščajem in de-co, katero je kot prvi nagovoril župni starosta br. Malovič in čestital mladi četi na uspešnem delu v imenu župe, za njim društveni starosta iz Metlike br. Makar, ki je četi čestital, a naposled je povzel besedo prvi podstarešina Saveza br. G angl, ki je v svojem govoru razlagal cilje sokolskega dela za kmetski narod. Br. Gangl je bil prekinjen z odobravajočimi pozdravnimi klici, ki so veljali kralju in domovini Jugoslaviji. Po njegovem govoru je godba zaigrala državno himno. Naposled se je zahvalil za obisk in podporo v imenu čete prosvetar brat Ljubič, upravitelj šole v Podzemlju, med drugim tudi banu Dravske banovine za naklonjenost. Zbranemu kmetskemu narodu je pojasnil, da bo delovanje sokolske čete jasno, odločno in pošteno v smislu sokolskih idej ter končno pozval, naj se v tem delu zberejo vsi pošteno misleči kmetje v korist celokupnosti našega naroda in domovine. Sokolstvo v Beli Krajini je tako ponovno javno dokazalo svojo delavnost in svoj razmah. Zlasti nas pa ra-duje, da tudi kmetski narod Bele Krajine vstaja zrel v razumevanju potrebe jugoslovanske enotnosti in bratstva v Sokolstvu. zivneje deloval in širil sokolsko misel v svojem okolišu. Slovesni trenotek otvoritve Sokolskega doma mora naša Šiška na dostojen način proslaviti. Ker vemo, da Sokol Ljubljana-Šiška ne drži križem rok, smo trdno prepričani, da bo to lepa svečanost. M slovesnosti res prava sokolska in narodna manifestacija. Sokol Ljubljana-Šiška, ki je leta 1917. prejel od Društva za zgradbo Sokolskega doma v Šiški prijazno letno telovadišče, prejme od istega društva prihodnji mesec svoj dom, ki bo ponos Sokola in vse Šiške. Veličastna zgradba je sedaj gotova in čaka le še slovesne otvoritve. V novi zgradbi bo Sokol še bolj inten- SOKOLSKO SLAVLJE U ČABRU DNE 14 I 15 AVGUSTA 1932 S velikim oduševljenjem čekao je Čabar, a naročito Sokoli, dan 14 avgusta, koji če ostati u trajnoj uspo-meni sviju Čabranaca, a naročito Sokolskog društva Čabar. Krilatica »Bog voli Sokole« obisti-nila se i ovoga puta, jer je dan osva-nuo krasan, kakav se je mogao samo re-dan rad. Ističc važnost širenja sokolske misli kroz najšire narodne slojevc, kroz seljački stalež »kod koga još ima neiskoriščene energije, čistote srca i puno neprobudene ljubavi za napredan rad«. Pohvaljuje pregaoce i izražava zahvalnost starešini br. Hermanu, a preko njega svima onima koji su po-mogli ostvarenje sokolskog stadiona. Kraj govora prohvatila je vredna So- ' kolska muzika Rtanj, da i tamo, kroz doline i gudure, odjekne pozdrav iz jugoslovenskih duša, Slavi ji. Posle osvečenja izvedene su vežbe. Vežbale su sve kategorije, sa razumevanjem, puno dobre volje i osta-vilc lep utisak. Seoske čete, s preko stotinu vežbača, učinile su također od-ličan dojam. Slavlje je završeno akademijom, veseljem koje je obelodanilo veru u rad i uspeh. OSNUTAK SOKOLSKE ČETE U TEMSKOJ U selu Temskoj, sreza niškog, osnovana je inicijativom nekolicine brače iz Temskc i Niša sokolska četa. Osnivanju čete kao delegati iz Pi™ta prisustvovala su brača: potstarešina pirotskog društva dr. A. Budimir, sre-ski lekar dr. Zagorčič, načelnik pirotskog društva Ivan Jojič i prof. 1'ranjo Dubravec. Župu Niš zastupao je njen tajnik br. Bata, kapetan. Na konstitucionoj skupštini, na kojoj su delegati prisutnima u lepim govorima razložili značaj Sokolstva, birana je ova uprava čete: za starešinu br. Josip Petrovič, za potstarešinu br. Milutin Stankovič, za tajnika br. Slobodan B. Zirič, za blagajnika br Vukašin Filipovič, za zamemka načelnika br. Milan Z. Ilič, za prosve-tara br. Novica Popovič, a za članove uprave brača Aleksa Popovič i Dimitrije Penič. Oduševljenjc za Sokolstvo u ovom kraju vrlo je veliko, te se je odmah u četu upisalo oko stotinu omladinaca. Župa Mostar SOKOLSKO DRUŠTVO DUBROVNIK Utakmice četa Sokolskog društva Dubrovnik U nedelj u 14 avgusta održane su u Čibači (župa dubrovačka) utakmice ovog društva za naslov »najbolja eeta u 1932 godini« i za prelazni dar matič-nog društva. Od deset četa pristupilo je takmi čenju svega šest četa i to: Čilipi, Du- riniči-Molunat, Gornja Župa, Manda-ijcna, Mokošica i Pločice. Po šest najboljih momaka iz svake čete borilo se sa svom požrtvovno-šču za što bolj i uspeh 11 sledečim di sciplinama: 1) nastup k prostim vež-bama; 2) proste vežbe, 3) trčanje na 100 m; 4) bacanje kugle 7'25 kg teške; 5) skok ii vis iz zaleta; 6) skok u dalj sa zaletom i 7) vučenje konopa. Rezultati su u svakom pogledu zadovoljavajuči, a vrednost je ovogo-dišnjih. utakmica mnogo veča od pro- 1 Ćurlica Milivoj (Mokošica). 2 Vuličevič Boško (Mokošica). 3 Kušelj Pero (Pločice). 4 Ćurlica Jožo (Mokošica). 5 Kristovič Pero (Gornja Župa). 6 Kalačič Pero (Ćilipi). Najbolji su bili: U bacanju kugle: Ćurlica Jožo (Mokošica) 9 33 m. U skoku u dalj: Kneževič Ivo (Mokošica) 4'66 m. U skoku u vis: Ćurlica Milivoj (Mokošica) 1'40 m. - ’ * * у, šlogodišnjih, jer su se ove godine tak-mičili i u prostim vežbama i time izvršili u celosti program natecanja. Čete su se plasirale na sledeča mesta: I. Mokošica sa 157.60 bodova i time dobila naslov »najbolja četa u god. 1932« i prelazni dar Sokolskog društva Dubrovnik. II. Čilipi sa 156.59 bodova. III. Gornja Župa sa 128.29 bodova. IV. Pločice sa 122.47 bođa. V. Mandaljena sa 100 bodova. VI. Duriniči - Molunat sa 62.17 boda. Kao pojedinci, prema broju postig-nutih bodova, zauzeli su sledeča mesta: . Župa Novi Sađ IZ SEDNICE ŽUPSKOG TO od 22 avgusta o. g. Sednica JO Sokolske župe Novi Sad, održana je 22 avgusta o. g., na ko-joj je zaključeno sledeče: 1) Lzeti su s odobrenjem na zna danj’ • 9,ačelnlžtva župe o dosa-ustanovl;em om ra^u- ° izvršenju skom s, f,?0g Prv°Sraina rada, o žup-kokG.n ^ ! ° ^estvovanju na svcso-doDunmnS C m U- ragu' s predloženom uopunom ovih izveštaja. Iiir lzye,štai ° °držanoi župskoj iz-10« J cut,akmi.ci iz odbojke 31 juna - u Subotici uzet je na znanje s tim, • . se naJoolji i to skupine članova m. i z. narastaja Sokolskog društva Subotica i skupina članica Sokolskog društva Senta pripuštaju kao župske sku-pine na pokrajinske utakmice župa. — Odobrava se odluka načelništva župe, Kojom je otbačena žalba radi ponište-nja ovih utakmica i ujedno je povodom iste žalbe zaključeno da se u bu-duce ove utakmice vrše strogo po pra- ^ иПа^Р.а sel P°v°dom toga preporueu-je braci i setrama članovima ovoa TO da pravila za ove igre dobro prouče a n ju Sami naSt0je da učestvuju u igra- 3) U smislu ranijih rešenja, zaključeno je, da se u oktobru 1932 prirede i održe predvideni 14-dnevni župski prednjački tečajevi, i to u prvoj polovici meseca za članove, a u drugoj za članice. Na ovim tečajevima primiče se najviše po 30—40 kandidata na tro-šak župe (besplatan. stan i hrana). — Primiče se samo dobri Sokoli i Sokoli-ce, i to prvenstveno načelnici-ec, prednjački pripravntci-ce i apsolventi društvenih tečaj e vaj koji imaju smisla za sokolski rad i koju braču i sestre pre-poruče okružni načelnici-ce. Ove prijave sa svima potrebnim podatcima, treba podneti do 10 septembra 1932 nad-ovr°s? °k(užnom načelništvu, kojc če dostavitTnaSjSjenj-em ' predlogom do is »v"pi,i"?ikaf4o „ I Prijave, 'koje Putem okružnih načel- septembra 193? pr,7 J V • nisu podnesene putem'okružnih'naSf ništva, nece se prhniti. Brača okruini nacelmc. predloziče samo sposobne kandidate za koje garantu je da če impti uspeha. 4) Povodom naredenja načelništva t SSKJ o priredivanju utakmica iz odbojke za župe Vel. Bečkerek, Novi Sad i Osijek, odobravaju se raniji postupci načelništva župe, da se ove utakmice drže 28 avgusta 1932 u 8 sati u Subotici na Paliču. Za savezne utakmice članica i ž. narastaja u Novom Sadu, 25 septembra 1932, imaju sve pripreme izvršiti se stra načelnica i zam. načelnice župe, kojima sc za ovo dodeljuju brača Da-Ijcv, Ilič i Zličič. 5) Povodom pretresa propisanog programa rada za ovu godinu za sve sokolske jedinice i okružja, zaključeno je, da se ponovo upozore sve čete, društva i okružja, da ovaj program rada, propisan okružnicom br. 13 od 27 decembra 1931, točno izvrše i izvedu. Da se prireduju okružni prednjački teča- Pobednička vrsla Sokolske čele Mokošica U trčanju 100 m: Kušelj Pero (Pločice) 13 2 sek. U vučenju konopa: I. Oilipi. II. Mokošica. III. Mandaljena. Ne krijemo zadovoljstvo nad uspesima naših četa koji su plod našeg dvogodišnjeg rada na selu, jer smo več sada imali na utakmicama tride-setšest kršnih Sokola, koji su ponos svoje čete, našeg društva i uzdanice svog sela. To če sutra biti zreli ljudi, koji če, korističe se iskustvom steče-nim u sokolskim redovima nesebičnja-ka, moči da preuzmu najteže i naj-odgovornije društvene položaje sigurni u uspeh svog dela. Sokolstvo je prva zdrava nauka koja je ušla u naša sela i ulila nov duh u dosada zatvorena srca našeg najboljeg dela naroda. jevi, koje je do sada priredilo samo novosadsko i somborsko okružje. Ujedno se upučuju brača okružni načelnici da obave pregled društava i četa i ustanove kako ista rade i napreduju, te da podnesu predlog za narednu sednicu TO, što bi sve trebalo učinki za što bolje unapređenje tehničkog rada. 6) U pogledu raspisanog stečaja za sastavljanje vežba, zaključeno je, da se ponovo upozori članstvo, da uzme učešča u ovom radu i dostave vežbe za 1 oktobra 1932 načelništvu župe. 7) Zaključeno je, da se več sada društva upozore na godišnje savezne medusletske utakmice, kako bi uzele u ovima što vidnijeg učešča. 8) Povodom predloga načelništva župe za ponovnu razdeobu društava i četa u okružja, kao i osnovanje novog okružja u Bač. Palanci zaključeno je, da se pre svega ispita mogučnost op-stanka ovog okružja, pa da se nakon toga podnese konkretan predlog za novu podelu društava u sporazumu s okružnim načelnicima. Ujedno je uze-ta na znanje promena u dosadanjem okružju u St. Vrbasu, koje je preneto u Kulu i usled ostavke brata Stepanoviča imenovan je za okružnog načelnika brat Vukadinovič Milorad. 9) Zaključeno je, da.se bratskim društvima i četama preporuči nabavka knjige »Sokolska gimnastika za osnovne škoie« od brata Agatona Helera, kojc je knjige i udžbenike s češkog preveo i priredio za naše prilike brat Dragutin Jeger, nastavnih gimnastike i član ovoga T. O. u Subotici. Kako su ove knjige veoma dobre 1 korisne i po kojima če svak o moči na veoma lak način da obavlja gimnastiku dccc, to treba sve sokolske jedinice ove da nabave i prema istima rad obavljaju. Knjige sc mogu dobiti kod brata Je-gera, a cena je po komadu 20'— dinara. SOKOLSKO DRUŠTVO SUBOTICA t Brat Blaško Vujkovič U četvrtak U avgusta ove godine popodne razvilo je Sokolsko društvo Subotica, iznenadno, svoju crnu zasta-vu. Znači: još jedan Soko manje!... У zaista, nestalo je iz naših redova još jednog Sokola i prednjaka: brata Blaška Vujkoviča. Nestao je jedan mladi život, život tih, skroman, neupadljiv, ali koji je svojom ravničarskom blago-šču i mirnočom širio toliko topline u svojoj najbližoj okolini. Mnogi to nisu u prvi mah pove- ryva"- la još pre nedelju dana šalio S° fa °rać°m i sestrama. A sada: zar mrtav?! Smrču njegovom nestaje iz naših Г o,.°' 3- an °c^ onih mladih Bunje- vaca, koji je od prvih dana Sokolstva u Su otici razumeo sokolski pokret, zavo eo ga, pa evo do svog zadnjeg casa sokolovao i ostao mu veran. Ko" liko je on neugodnosti i prebacivanja zbog svog sokolovanja imao, to samo on zna. Ali kao pravi Soko na to se nije obazirao, čutao je i radio, jer je verovao da radi za pravednu sokolsku stvar. Duhom nije klonuo ni onda ka-da su se njegovi drugovi iz detinjstva klonili njega: jer ie bio Soko! Još kao mladič — odmah po osni-vanju Sokolskog društva u Subotici — stupio je u Soko. Vodama je odmah upao u oči kao dobar vežbač, te su pazili na njega i nastojali su da od njega stvore dobrog Sokola. Za vrlo kratko vreme razvio se u dobrog vež-bača, te je ubrzo postao voda nara-štaja, i kao takav ušao je u prednjački zbor. f Brat Blaško Vujkovič Nakon završenog školovanja u Subotici otišao je u Zagreb na študije. Započeto sokolovanje u Subotici na-stavio je sa još večim oduševljenjem u Zagrebu. Tamo se kao študent u vež-banju toliko usavršio, da je 1927 god. bio poslat iz zagrebačkog društva u Ljubljanu na tečaj za najbolje vežba-če JSS, od kojih je vežbača kasnije bila sastavljena olimpijska vrsta za Amsterdam. Po povratku iz Zagreba bio je sta-lan član našega društva i jedan od najboljih vežbača. Pored toga što je stalno bio član prednjačkog zbora, vršio je jedno vreme dužnost podna-čelnika, a zatim i dužnost društvenog načelnika. Poslednje dve godine on je član uprave, te je kao takav i umro. Svoje dužnosti u Sokolu vršio je sa-vesno i oduševljeno. Uvek je imao novih planova za daljnji i lepši rad u društvu. Kako javni tako i privatni njegov život bio je uzoran. U svom zvanju kao činovnik Gradske štedionice, spre-man i savestan, bio je od sviju cenjen i poštovan. Umro je mlad, u naponu svoje snage, onda kada se od njega tek moglo očekivati korisno i dobro delo. A sav svoj mladi život ispunio je neumornim i požrtvovnim sokolskim radom. Poslednja počast, koju mu je društvo odalo, bila je sahrana brata Blaška, kod koje su brača i sestre sudelo-vala u tako lepom broju. Neka je slava bratu Blašku! L. T. Župa Sarajevo ŽUPSKI SLET u ZENICI Dana 13 i 14 avgusta održan je ovogodišnji župski slet u Zenici. Po programu, ikoji je^ izradilo načelstvo župe, Sokolsko društvo Zenica izvršilo je organizaciju sleta i sletišta na opče zadovoljstvo. Sva sletska služba je potpuno funkcionisala. Uredno kona-čenje i jeftina ishrana bila je potpuno obezbedena. Slctu su učestvovala sko-ro sva društva župe sa svojim četama. Opčinsko načelstvo sa^ načelnikom br. dr. Askom Boričem, učinilo je sve da slet uspe. Građanstvo grada Zenice je takoder pratilo slet s največim oduševljenjem. Grad je bio divno iskičen, sokolska svečana povorka oduševljeno Eozdravljana, a javni čas je posetila roj na publika iz svih redova gradan-Štva. Drugi dan sleta u Zenicu su došli kao sletski gosti ban Drinske banovine br. Velimir Popovič, armijski general g. Emilo Belič, podban i član Sa-veza br. dr. I. Hadžomerovič, načelnik Sarajeva br. Asimbeg Muteveli, i uče-stvovali u svim priredbama drugog sletskog dana. Prvi dan sleta U subotu dne 13 avgusta vršena su pre i posle podne utakmice gotovo sviju vrsta. Rezultati natecanja Članovi: U višem odeljenju nate-calo se 7 pojedinaca, a u nižem 5 vrsta, odnosno 27 pojedinaca. U višem odeljenju osvojio je prvo mesto br. Joksimovič Rade iz Sarajeva sa 75 K bodova od mogučih 90. Drugo mesto ima br. Orsič Kuzman sa 70 bodova i treče br. Kovačevič Boško sa 63K- boda, svi iz Sarajeva. U višem odeljenju osvojila je prvo mesto vrsta društva Vareš-Majdan sa 283 Vi boda, drugo vrsta Sarajevo sa 23614 i treče vrsta društva Novo Sarajevo sa 235/4 boda od mogučih 370 bodova. Kod pojedinaca osvojio je prvo mesto br. Stanojčič Stevo iz Vareš -Majdana sa 8314 boda, drugo br. Ga-činovič Sveto iz Sarajeva sa 79 i treče Milanovič Vlado iz Vareš - Majdana sa 71 bodom od mogučih 90. Članice: U višem odeljenju nate-cale su se dve vrste sa 10 pojedinki, a u nižem isto dve vrste odnosno 8 pojedinki. U višem odeljenju dobila je prvo mesto vrsta Vareš-Majdan sa 24114 boda, a kod pojedinki prvo mesto s. Ačimovič Roza iz Vareš-Majdana sa 6314 boda, drugo Crnadak Savka iz Vareš-Majdana sa 63)4 boda, a treče Vanjava Joža iz Kaknja sa 61 bodom od mogučih 70. U nižem odeljenju ima prvo mesto vrsta društva Sarajevo sa 136 bodova od mogučih 290. Kod pojedinki ima prvo mesto s. Karabatkovič Milena sa 54K boda od mogučih 70, drugo s. Fogl Marženka sa 42 boda i treče s. Orlec Anka sa 3914 boda. Sve iz Sarajeva. Muški naraštaj: U višem odeljenju natecalo se 6 pojedinaca, a u nižem 19 pojedinaca u tri vrste. U višem odeljenju dobio je prvo mesto br. Cvetkovič Đurica sa 47 bodova od mogučih 50, drugo br. Barul Jakob sa 45 bodova,. a treče br. Mašič Marko sa 42 boda. Svi iz Sarajeva. U nižem odeljenju osvojila je prvo mesto vrsta društva Vareš-Majdan sa 197 bodova od mogučih 210. Drugo mesto vrsta društva Zenica, a treče Travnik. Kod pojedinaca zauzeo je prvo mesto br. Boževič Milorad sa 48 bodova od mogučih 50, drugo br. Brklja-čič Stjepan sa 4614 i treče br. Obralič Rašid i Krušpelj Jovo sa 46 bodova. Svi iz Vareš-Majadana. Ženski naraštaj: U višem odeljenju natecalo se 6 pojedinki, u nižem 15 pojedinki u tri vrste. U višem odeljenju osvojila je prvo mesto s. Perišič Branka sa 61 bodom, drugo Baždar Ružiča a treče Koritnik Štefica, sve iz Sarajeva. U nižem odeljenju osvojila je prvo mesto vrsta društva Sarajevo sa 17214 boda, drugo Zenica, a treče Travnik. Kod pojedinki osvojile su prvo mesto s. Bandič Mira iz Sarajeva i s. Maksi-novič Nata iz Zenice sa 5114, drugo s. Bandič Milojka iz Sarajeva i treče s. Jeftič Dobrila iz Zenice. Seoske čete: Natecalo se 10 vrsta, odnosno 63 pojedinca. Prvo mesto je osvojila vrsta Kasindo sa 21954 boda od mogučih 250, i dobila spomen-traku za zastavu; drugo je mesto dobila vrsta Hadiči sa 194, a treče Alipašin Most sa 193 boda. Kod pojedinaca ima prvo mesto br. Masal Dušan iz Pražiča sa 54 boda od mogučih 60, drugo br. Tru-čič Dušan iz Kasindola sa 5314 boda i treče br. Tošovič Boro iz Kasindola i Čulum Dušan iz Kraljevca sa 53 boda. Prvi put su u ovoj župi izvedena i takmičenja u plivanju i to za muške kategorije u slobodnom stilu na 100 m, a za ženske na 60 m. Natecanju su pri-stupila 4 člana, 3 članice, 4 naraštajca i 4 naraštajke. Prva su mesta zauzeli u svojim kategorijama br. Čop i s. Šro-penhauer iz Zenice i s. Bandič iz Sarajeva. U odbojci je pristupilo natecanju 10 ekipa članova, 3 ekipe članica i 4 ekipe muškog naraštaja. Kao pobed-nici izišli su članovi društva Breza, članice i muški naraštaj društva Vareš-Majdan. Ukupno se natecalo 288 pripadnika raznih kategorija. Natecanja su počela 13 avgusta u 6 sati ujutru i trajala ceo dan, a za-vršena su 14 avgusta u 10 sati prepodile. Opči uspeb natecanja je ispod prosečnosti. Istoga dana predveče bio je svečani doček župskog starešinstva. U 8 sati počela je plenarna sednica župe, uz učešče delegata skoro sviju društava, ii trajala pet sati. Na ovoj sodnici je; pretresen rad župe i stanje sviju župskih jedinica. Na osnovu izveštaja delegata od više društava, utvr-deno je, da rad u više društava, koja se nalaze u rudarskim čentrima, za-pinjc radi toga, jer se sokolski istak-nuti radnici u tim mestima bez potrebe premeštaju. Ovim povodom je sa sednice izdat sledeči komunike: »Starešinstvo Sokolske župe i delegati sokolskih društava okupljeni na plenar-noj sednici 13 avgusta o. g. sa ogorčenjem su ustanovili, da se u pojedi-nim rudarskim upravama progone službenici koji su istaknuti u sokol-skom radu na području tih uprava. Sokolska župa če u interesu ugleda Sokolstva naj energični je preduzeti sve mere, koje su potrebne, da se učini kraj tim progonima.« Drugi dan sleta U nedelju u 9 sati dve sokolske delegacije posetile su grobove Sokola, koji su umrli u zeničkoj kaznioni, pro-■gonjeni kao nacionalni borci za vreme rata. i grobove srpskih zarobljenika, koji su pomrli u Zenici za vreme rata; na svečan način, uz dolične govore, položeni su venci na grobove ovih herojskih žrtava našega oslobodenja i uje-dinjenja. U 11 sati krenula je sa sletišta svečana povorka Sokola sa starešinom župe br. dr. Besarovičem i starešinom društva Novo Sarajevo br. Spasojevičem na čelu, koja je, uz dve sokolske glazbe, prošla glavnim ulicama Zenice. U povorci je učestvovalo 839 Sokola sviju kategorija s jednom žup-skom, 3 društvene, jednom naraštaj-skom i 8 četnih zastava. Pred Gradanskom školom se povorka svrstala. Starešina Sokolskog i Q CIKORIJA društva Zenica br. Radomir Pašič odr-žao je prvi govor, u kom je pozdravio Nj. Vel. kralja Aleksandra, Nj. Vel. kraljicu Mariju, starešinu Saveza SK.I i prestolonaslednika Petra. Sokolska glazba je intonirala himnu. a Sokoli i narod klicali su Kralju i Jugoslaviji. Govornik sc zatim zabvalio banu br. Popoviču na velikoj pažnji, koju on uvek ukazuje Sokolima, te pozdravio pretstavnika vojske g. generala Beliča. Drugi govornik, zeriički načelnik br. dr. Asko Borič pozdravio je Sokole ispred gradana Zenice, ističuči radost Zenice što su Sokoli kao prvi pioniri jugoslovenstva izabrali Zenicu za svoj slet. Potom je uzeo reč br. ban V. Popovič, frenetično pozdravljen od Sokola održao je sledeči govor: Zdravo Sokoli! Došao sam da za-jedno s vama podelim ovu vašu sokol-sku radost i da vidim divnu manifestacij u vaših sokolskih snaga i vaših nastajanja. Vi nas uvek rado okupljate, da vas gledamo i da budemo sa vama, jer vaša mišica i vaš moral oličenje su naših nacionalnih snaga i naše nacio nalne lepote. Vaše ervene košulje najbolje izražavaju sve one vrline kojima je Bog obdario čoveka. Sa vaših lica odbleskuje radost, odlučnost, svežina i pouzdanje, pa sto-ga mi svi želimo da smo pored vas i u velikom društvu, da bi sc i mi rado-vali, osvežili, pouzdali, jednom reči, da bi se osokolili. Vaša krila ne znaju za umor, pa stoga vi umorne odmarate i osvežujete. Vaši su putevi pravi i čisti; vi ne znate za prepreke, pa če vam rado priči svaki onaj koji nema snage i pouz-danja, da ga vi ojačate i pouzdate, kako bi svojim putevima išao odlučno i ispravno. Vi ne znate za mržnju, jer ste apostoli ljubavi i bratstva. I svaki onaj koji je usamljen i željan bratske utehe priči če vama, jer ste vi oličenje slobode i čovekova dostojanstva. Vi ste nosioci i zatočnici najbolje službe Kralju i Otadžbini, pa ste zato najbolje pouzdanje cele nacije. Vi ste radosti Jugoslavije. Ovo mnogobrojno prisustvo gradanstva najbolji je dokaz, koliki ste vi naš veliki interes i kolika ste naša radost. Ja znam da vama Sokolima ne treba upučivati poruke, jer ste uvek i na svakom mestu u znaku Sokolstva. Ali vam ipak dovikujem: nastavite da viša jata, vaše silne čete i vaša divna kola budu što mnogobrojnija, što ja-ča, što veča. Neka svi mi, neka cela Jugoslavija bude u znaku sokolskih krila, jer je pod tim krilima največa sreča za svakoga od nas i za sve nas. Uveren da čete svoju dužnost razvijati sokolskom svežinom, ja vas pozdravljam: Zdravo Sokoli! Starešina župe br. dr. Besarovič istakao je značaj ovoga sleta i pod-vukao razloge zbog kojih Zenica, kao mesto našega stradanja, zaslužuje d|a bude mestom sokolskih manifestacija. Posljednji govornik br. R. Grdič, u temperamentuom i zanosnem govoru, pozvao je Sokole da se nesalomlji vom voljom predadu velikoin pozivu za slavu i veličinu Jugoslavije. Javni čas. U 3-30 počeo je javni čas, uz ogromnu posetu gradanstva. Na po-sebnoj tribini sedeli su gosti: ban br. Popovič, arm. general g. Belic, podban br. dr. Hadžomerovič, načelnik Sarajeva br. Mutevelič i narodni poslanici gg. Frano Markič i Risto Đokić. Po izvršenom defileu sviju kategorija pročitana su imena pebednika u takmičenju koji dobivaju diplome i privezana pobednička vrpca na zasta vu Sokolske čete Kasindol. Za vreme javnog časa a inače na svim priredbama sleta, veliku požrtvovnost su pokazale Sokolske glazbe društava Zenica i Sarajevo. Izvodenjc programa javnog časa dalo je, uglavnom, slikti stanja u župi, te može poslužiti kao di rektiva za buduči rad. Program je izveden ovako: Najprvo je nastupilo 49 decc u 7 kola sa vežbama sličnosti, koje su izvedene dosta skladno J lepo. Ovaj je broj za župski javni čas premalcn. Izncnadio nas je muški naraštaj tako po malom broju (svega 27) kao i po izvedbi vežbi. Str. 6. SOKOLSKI GLASNIK« Zatim su pitomci vazduh. podof. školc iz Rajlovca lepo izveli svoje vež-be s puškama. Ženski naraštaj, njih 32 na broju, izvele su praške proste vežbe malo neskladno, i naročito posvetile veču pažnju pokrivanju. Praške vežbe članova bile su s vežbama članica najbolja točka javnog časa. Broj članova (108) bio je za naše prilike dosta visok, izveli su vežbe vrlo dobro, samo je malo pokvarila lep utisak greška u nastupu članova, i po-nekad malo slabo pokrivanje članica. 20 seoskih Sokolica izvele su slikovite vežbe s. Dopude s pevanjem vrlo dobro. Želeli bi samo malo više živosti. Nastup je bio jednostavan, ali lep. Na spravama su nastupile svega 4 vrste, i to 2 članova i po jedna članica i ženskog naraštaja. To je za župski javni čas apsolutno premali broj, naročito ako znamo, da je utakmicama pristupilo 288 pojedinaca. Naročito su bile zapažene vežbe članica na dvovi-sinskim ručama. Kao zadnji su nastupili članovi seoskih četa njih 176 na broju. Ako uzmemo u obzir sadanje poljske ra-dove, bio je broj priličan iako ne za-dovoljavajući. Dobru izvedbu pokvarila je slabo izvedena treča vežba. Posle programa započelo je narodno veselic koje je potrajalo na sa-mom sletištu skoro do pola noči, jer je vreme za celoga sleta bilo odlično. ŽUPSKI PREDNJAČKI TEČAJ NA PALIMA Dana 15 avgusta započeo je župski prednjački tečaj na Palima. Svečano otvorenje tečaja izvršeno Je u ponedeljak u 4 sata popodne, u pri-sutnosti bana Drinske banovine br. dr. Besaroviča i celog nastavničkog zbora. Tečaj je otvorio kratkim govorom načelnik župe br. Oskar Lavrač. Zatim je govorio starešina župe br. dr. Besa-rovič, koji se naročito zahvalio banu br. Popoviču. Potom je uzeo reč ban br. Popovič, koji je u lepom govoru, prežetim sokolskim osečanjem, skre-nuo pažnju učesnicima tečaja na velike dužnosti za koje se u ovom tečaju spremaju, ističuči veliki značaj Sokolstva u našem sadanjem i budučem narodnem životu. Načela bratske sokolske ljubavi i medusobnog poverenja jedini su izvor snage i novoga života u naprednoj i srečnoj Jugoslaviji, a to načelo propovedaju i drže ih se Sokoli. Govor bana br. Popoviča pažljivo je saslušan i burno pozdravljen. Treči po broju, ali prvi po svojoj vrednosti, ovaj župski prednjački tečaj spremiče lep broj novih spremnih sokolskih radnika, što če se bez sum-nje, povoljno odraziti u životu župe. Tečaj broji 51 učesnika. Nastavnički zbor sačinjavaju, uz saveznog prednja-ka br. R. Bana, starešina župe br. dr. Besarović, načelnik br. Lavrač, prosve-tar br. Brkič, načelnica s. Dopuda, sta-tističar br. Starčevič te br. H. čurič. Učesnici tečaja su smešteni u Narod-noj osnovnoj školi, predavanja se drže u Sokolskom domu, a tehnički rad se vrši uglavnom na letnjem vežbalištu doma. VELIKO SOKOLSKO SLAVLJE NA STUPU KOD SARAJEVA Dana 21 avgusta izvršeno je svečano razvijanje zastave Sokolskih četa Stup, Alipašen Most, Hrasnica i Vojkoviči, kojima su kumovali, po redu, armijski general g. Emilo Belič, starešina Sokolskog društva Novo Sarajevo pukovnik br. Nikola Spasojevič, načelnik Sarajeva br. Asinbeg Mu-tavelič i bankovni direktor br. Vaso Ristič. Pored kumova ovoj su svečanosti prisustvovali ban Drinske banovine br. Velimir Popovič, podban i član uprave Saveza br. dr. Ibrahim Hadžome-ro\ič, gg. generali Jovanovič i Milora-dovič, podnačelnik Sarajeva gg. dr. Jeftanovič i dr. Pavičič, narodni poslanici br. dr. Ostojič i dr. Vidovič, g. Atanasije Šola, senator i još mnogo gostiju iz Sarajeva. Seljaštvo iz okolice Sarajeva, bez razlike vere i plemena, iskupilo se na ovu svečanost u ne-preglednoj masi koja je, svojim velikim spontanim oduševljenjem, de-mantovala sve one razorne elemente, koji su nastojali da spreče Sokole da u Sarajevskom Polju kao tipičnom pretstavniku našega narodnog mozaika, preko Sokolstva uklone sve one istorijske i umetne prepreke, koje stoje na putu izjednačivanju jugosloven-ske narodne svesti. članstvo svih triju Sokolskih društava iz Sarajeva, Sokolska glazba, članstvo Sokolskih četa Hadžiči Pazarič, Hidža, Kasindo, Ras-kršče, Blažulj i Reljevo, te skoro celo starešinstvo župe, sa starešinom br. dr. V. Besarovičem na čelu, prisustvo-valo je ovoj svečanosti. Svečanost je otvorio br. R. Grdič kratkim govorom i pozvao kumove da izvrše svoju dužnost. Prvi jg pristupio general g. Belič, koji je, sa zastavom u ruci, održao sledeči govor: »Čuste, kako me naš vredni i agilni brat Grdič pozva da izvršim dužnost, t. j. da razvijem danas zastavu seoske Sokolske čete na Stupu. I u svome skoro četrdesetgodišnjem jav-nom vršenju dužnosti, retko sam kojoj dužnosti prilazio sa više radosti, više nade i više ponosa. Jer danas ja, stari vojnik i ratnik, sa obala Save i Duna-va, evo razvijam ponosnu sokolsku zastavu seoske čete na Stupu. Ne vidite li zar, več iz same te či-njenice, kako točak istorije, poput če-ličnog valjka ruši i obara sve prepreke, veštački podignute, izmedu troimene brače. Ne nazirete li več sada na obzorju ogromnu figuru Jugoslovenske nacije, kako obasjana sokolskim sun-cem, blesti u svoj veličanstvenosti svoje moči i lepote. Ne osečate li iz sveg toga, kako se sokolska ideja identifi-kuje sa nacionalnom jugoslovenskom misli. A ta jugoslovenska misao, bračo Sokoli i sestre Sokolice, kao ideja, težnja i ideal nas Južnih Slovcna rastav-ljenih još odmah s početka, orograf-skim, kulturnim i političnim prilikama, postoji upravo od onda, otkada su i ta plemena naselila, bez malo, današnje granice njihovih država. Na jednoj strani ona se javlja svesno, politički kod kulturnog sloja naroda, a na drugoj strani spontano, kao posledica prirodnih osobina i rasnih težnji seoskog življa. No to su bile samo iskre i varnice, koje blesnu čas ovde čas tamo, pone-kad se malo i rasplamsaju, ali obično budu ili ugušene, često i u krvi, ili se postepeno pod težnjom političkih ili drugih okolnosti polako pritaje i utr-nu. Ali nikada jugoslovenska misao u našem narodu nije potpuno bila ugašena. Ona je uvek tinjala, dimila se, iz-bacivala varnice i tražila puta i načina da se razgori u plamen, koji če obuhva-titi čitav troimeni narod i ostvariti narodni ideal, sadržan u jednoj bratskoj kulturnoj i političkoj zajednici. I u doba kada je sa žarišta slobodne i male Srbije, jugoslovenska misao buknula svetim plamenom, kad još neoslobode-ne brače s one strane Save i Dunava, pokret za ujedinjenje troimene brače razvio se u jedan od najmočnijih po-kreta u istoriji, koji je srušio silnu i močnu Imperiju Apostolskog Veličanstva. I preko brda kostiju i mora krvi svojih sledbenika jugoslovenska misao stvorila je današnju veliku i lepu Jugo-slaviju. No do potpunog Jugoslovenstva ostaje još mnogo da se radi. Sokoli su danas prihvatili tu ideju. Naše selo prigrlilo je več Sokolstvo, a kad ga je naše'selo prigrlilo, nema te sile na svetu, koja če ga sprečiti da ga i izvede. Na vama je, bračo Sokoli, koji tek počinjete da širite svoja močna krila, da započeto delo produžite i završite velebnu zgradu narodnog jedinstva, koju su vam kroz prolivenu krv i polomljene kosti ostavili vaši očevi i bra-ča u amanet. Okupite se u Sokolstvu svi, koji čestito i pošteno mislite i osečate, sna-žite svoje mišice, oplemenjavajtc svoja srca i čeličite svoje duše, da bi mogli dostojno da produžite započeti posao. Dajte Sokolstvu sve što u sebi imate najlepše i najbolje i po primeru našeg uzvišenog i ljubljenog Gospodara, koji je Sokolstvu dao: krv krvi i kost kosti svoje ljubimca i prvenca svoga, nadu i ponos cele nacije, dajte svoju decu Sokolu, neka se tu na izvoru časti, poštenja, ljubavi i bratstva nauče kako se ljubi Kralj i Otadžbina, kako se cene i poštuju žrtve date za stvaranje ovc naše lepe zemlje i kako treba živeti i raditi za svoj narod i svoju jednokrv-nu braču. Pozdravimo time, bračo i sestre, prvog Sokola, diku i ponos Sokolstva, nadu i uzdanje naše, našeg starešinu Nj. Kr. Visočanstvo Prestolonaslednika Petra, čestitim pozdravom sokolskim: Zdravo! Sokoli sjajni, snago naroda našeg, vero i uzdanico države naše, pružite sve muške i snažne mišice svoje jedilom jedinom cilju, skupite svi plemenita sokolska srca svoja u jednu je-dinu veru i slijte svi čelične duše svoje u jednu jedinu volju, te punim gru-dima i čistim srcem Sokolu Kralju i Kralju Sokola kliknite složno, odušev-ljeno i sokolski gromko: Živeo Kralj! Brate starešino! Ovako krštenu plamenim pregnučem sokolskih srdaca, sjajnom verom u sokolsku budučnost i žarkom ljubavi prema Kralju i Otadž-bini, predajem ti ovu zastavu kao zna- | menje čestitosti, časti i požrtvovanja i kao zavet bratstva i narodnog jedinstva i neka nikad sokolska zastava ne bude data nedostojnim rukama. Skupljajte oko nje sve, što čestrto i pošteno misli i oseča, ljubite je i po-štujte, koliko vas ljubimo i poštujemo mi, i nosite je uvek toliko visoko, koliko zaslužuje more krvi i planine kostiju koje omedavaju našu majku Ju-goslaviju. Zdravo Sokole! Za vreme govora generala g. Beliča Sokoli su klicali Nj. Vel. kralju i starešini Saveza SKJ Prestolonasledniku Petru, a Sokolska glazba je intoni-rala državnu himnu. Govor generala g. Beliča saslušan je s največom pažnjom i pozdravljen s gromkim »Zdravo!« Posle toga održali su govore ku-movi br. iMutevelič, Spasojevič i Ristič i predali zastave četnim starešinama. Starešina župe br. dr. Besarovič zahva- lio se kumovima jednim lepim govorom, u kome je naročito istakae neraz-rešivu vezu izmedu naše vojske i Sokolstva i podvukao značaj ove svečanosti, koja je na stupu, mestu koje je reakcija uzimala toliko puta kao bazu svoga razornog rada, okupila toliki broj brače, koju je sokolska misao i sokolsko vaspitanje izvelo iz uskog kruga verskog i plemenskog podvajanja i oblagorodilo jednim bratskim jugoslovenskim osečanjem. Svečanost je završena defileom članstva ispred zastava. Zatim je odr-žan javni čas, na kome je nastupilo članstvo večine prisutnih četa. Mora se primetiti. da program javnog časa nije bio najbolje ni udešen a ni izveden. Iskustvo nas uči, da naše čete mogu mnogo više dati nego su dale na ovom času. Potrebno je da se naglasi, da sokolske svečanosti moraju biti velike po svom sokolskom programu i po njegovoj izvedbi, a reprezentativni deo svečanosti prima se samo kao dekor, kojemu vrednost daje samo naš sokolski program, njegov sadržaj i njegova izvedba. Disharmonija izmedu repre-zentativnog dela programa svečanosti i javnoga časa diktira nam da zastanemo sa proširivanjem a da intenziv-nije radimo na produbljivanju Sokolstva u području naše župe. Župa Split SOKOLSKO DRUŠTVO MILNA Proslava 20-godišnjice. Razviče nara-štajskog barjaka Još samo par dana deli nas od ve-likog sokolskog- slavlja u Milni. Nije prošlo ni pune tri gotline što se u Milni razvio članski bar jak, a eto več dru-gog: naraštajskog. Odlični brat Ivan F. Ožurovič, koji žive u Nju Jorku, darovao je Sokolskom društvu naraštajskn zastavu. On je daleko u tudini i ne može sudelo-vati razviču, kao kum, ali zato je on i dušom i srcem u Milni. Zastupače ga brat Andrija Marinovič, koji se tako-der ističe kao dobar rodoljub. Razviče barjaka biče 4 septembra t. g. Sokolsko društvo pozvalo je sva okolna društva na svoju slavu, kada I Se .nž? pbalama plavog Jadrana zalepr-sati još jedna sokolska zastava. Toga ce dana Sokoli, okupljeni pod sokolskim stegovima potvrditi smisao i razumevanje za onim što je samo naše jugoslavensko, slovensko. Položiče za-kletvu vernosti domovi. Doviknuče ru-šiteljima krvlju oslobodene domovine: Stojte! Po do sad primljenim podacima broj učesnika biče velik. Udesiče se zgodne parobrodarske veze, da mogu učesnici lakše doči. Sokoli i prijatelji, Milna Vas oče-kuje 4 septembra. Dodite! Uveličajte sokolsku manifestaciju. R.-ić. Župa Šibenik - Zadar SOKOL. DRUŠTVO KISTANJE Sokolsko društvo Kistanje, kao uopče i varoš Kistanje nije doživila svečanosti, kao što je bila sokolska javna vežba održana 19 avgusta t. g. Još uoči toga dana u mestu se je čutilo neko svečano raspoloženje: ku-če su bile okičene, a ponosni Sokolovi kitili su varoš, da sutradan dočekaju mile goste, dragu braču, što svečanije. Ujutro več oko 7 sati stigli su pretstavnici župe, muzika i Sokolsko društvo Šibenik, te dalje po programu stizala su brača iz Knina, Tepljuha, Benkovca i Drniša. — U 11 i po sati formirala se je na vežbalištu ogromna povorka od preko 500—600 Sokolova, te na čelu s pretstavnieima župe, društava, muzike i barjaka prošla kroz varoš. — U 12 sati započela je pretpo-dnevna svečanost pred mesnom cr-kvom, gde je održano više lepih govora od brata starešine Budimira, načelnika Jankoviča, pretstavnika župe Tri-ve i brata dra. Maleševiča, čime je svečanost završena. Posle podne točno u 4 sata započela je Javna vežba društava Kistanje, Knin, Šibenik i Drniš, kao i seostkih četa Tepljuh, Kistanje, Zagrovič Kninsko Polje. — Vežbalište je bilo prepu-no; Kistanje toga nikad doživele nisu, preko 1000 gledalaca očekivalo je po-četak vežbe. — Prvo je nastupio mu-ški podmladak Tepljuh, te posle su sledile sve kategorije. — Da opisujemo ili laskamo nije potrebno, svaka je kategorija izvela od druge bolje svoj program, a sve opet skupno na udiv-ijenje prisutnih, tako da aplauzu nikad nije bilo kraja. Seoske čete bile su taj dan bolje zastupane nego ikad, bilo ih je oko 200 članova, a o njihovim vežbama nije potrebno govoriti. Po završetku javne vežbe bio je odmor, te oko 8 sati započeo je koncert Sokolske muzike Šibenik, a diletanti Kistanjskog Sokola odigrali su Hasanaginicu tako dobro i spremno na čudenje sviju prisutnih. Od 10 do 12 bio je ispračaj gostiju, čime je ta retka svečanost završena. — Opetujem mnogo bi se od istoj dalo pisati, ali ne želim laskanja i superlativa. — S. M. Jesam li poslao pretplatu <1 za sokolske llsfove £ o J* M C Ф > _o M o on industrija športskih proizvoda M. DRUCKER ZAGREB, ILIČA 39* BEOGRAD, KNEZ MIHA3LOVA35 (Pasaž Akademije Nauka) La k • a »I e t i k o I — Odbojka! Celokupna oprema za eve športove KLHAMAfT-DEU цшцанаоашјшиоуаИ ŠIRITE SOKOLSKU II ŠTAMPU: Ut „SOKOLSKI GLASNIK* „SOKO", „SOKOL1Ć" i „NAŠU RADOST" m milim шишш LJUBLJANA, PREŠERNOVA ULICA ŠT. 3 je največja regulativna hranilnica v Jugoslaviji Ima vlog nad 480,000.000 D i n Za vse vloge jamči ljubljanska mestna občina z vsem svojim premoženjem in z davčno močjo Vse naložbe obrestuje kar najbolj ugodno. — Posojila dovoljuje na posestva, menice in vrednostne papirje Jim najceneje Za male trgovce in obrtnike ima posebno kreditno druitvo, za pupilne nalolbe pa sodu! depozitni oddelek. — Za varčevanje mladino j/daja domače hranilnike, га pošiljanje denarja po pošti pa svoje poloinice Telefon št. 2016 in 2616 Pošt. ček. račun št. 10,533 Uradne ure za stranke so od 8. do 1230 1 v O H l(j £ t \ u gihw s i ' ^ \VS ?sVb \,!N‘ R I % Vi 1 C S 1 par karika dvojno klejanih S 79 Din 155'* trostruko „ S79a „ 185"-sa lakim cevima opsivene u kožu Din 155'-za mladež 2 klejanih „ 85’- Tko oglašuje, taj napreduje! Za izvršitev modernih portretov ter vsakovrstnih fotografičnih slik, kakor: skupin, povečav, interjerjev itd. se priporoča Fotografični atelje »VIKTOR« LJUBLJANA, Knafljeva ulica štev. 4 MHHHHHMBMBMHHBBHMHH (nasproti Narodni tiskarni) JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA U LJUBLJANI KEGISTROVANA ZADRUGA S OGRAN1ČENIM JAMSTVOM opskrbljuje u smislu člana 2. svojih pravila sve sokolske organizacije u zemlji sc svim potrepštinama, koje su potrebne za izvadjanje orograma i za postignuče ciljeva našeg Sokolstva. Izdaje i raspačava tiskanice, knjige i brošure sokolsko - programatskog, uzgojnog i propagan-dističnog sadržaja, plakate, diplome, značke, legitimacije i muzikalije. Komisijska prodaja odora sviju kategorija NASLOV: JUGOSLOVENSKA SOKOLSKA MATICA, LJUBLJANA, NARODNI DOM TELEFON BROJ 2S-43. — POŠTANSKO ČEKOVNI RAČUN LJUBLJANA: 1J.8JI ZAHTEVAJTE CENIK Izdale Savez Sokola kraljevine Jugoslavije (E. Gangl) • Glavni I odgovorni urednik Sljepan ČeSar • Ureduje Redakcijski olsek Tiska Učiteljska tiskarna (predstavnik France Siritkelj); svi u Ljubljani Za upravu oglase odgovara Mica Koščeva