KRALJEVINA SRBA, HRVATA I SLOVENACA UPRAVA ZA ZAŠTITU KLASA 72 (6) INDUSTRISKE SVOJINE IZDAN 1. OKTOBRA 1927. PATENTNI SPIS BR. 4478, Akciova společnost drive Škodovy zavody v Plzni, Praha — Smichov, Čehoslovačka. Postupak i sprava za automatsko obrazovanje balističkih elemenata za odbranbene topove protiv aeroplana. Prijava od 26. marta 1926. Važi od 1. avgusta 1926- Traženo pravo prvenstva od 26. marta 1925. (Čehoslovačka). Od nišanskih sprava odbranbenih topova protiv aeroplana ne traži se samo tačno već i brzo spremanje balističkih elemenata, pošto se meta u vazduhu kreće sa velikim brzinom prema nišansko) spravi. Do sad upotrebljavane nišanske sprave ne daju potpuno zadovoljenje ovim zahtevima, jer njihova upotreba traži i pomoćne aparate kao što su sprave za merenje pravca, brzine i t. d. radi odredbe rezultujućih balističkih elementa. Ova okolnost u znatnoj meri smanjuje uspeh u pucanju, jer upotreba pomoćnih aparata povlači za sobom neizbežne gubitke u vremenu i energiji, otežava rad komandira baterije i uzrok je raznim pogreškama. Predmet ovog pronalaska je nišanska sprava, koja automatski iznalazi potrebne korekcije pri neprestanom gonjenju mete kao i potrebne elemente za pucanje, gde osim altmetra nije potreban nikakav drugi pomoćni aparat. Po pronalasku je nišanska sprava uredjena tako, da se može upotrebiti za sve vrste poljskih topova, i to bilo direktno, bez ikakve velike izmene na topu, bilo tako, da se nišanska sprava načini kao „centralni komando aparat”, koji automatski odredjuje sve potrebne balističke elemente za momenat udara. Ovi se elementi po tom prenose na topove po zapovesti ili na koji drugi način. Pronalazak se sastoji u tome, što se pri neprekidnom nišanjenju nišanskom spravom postala obrtanja te sprave iskorišćuju i preobraćaju u pripadajuće ugaone brzine u cilju neprekid- nog i stalnog obrazovanja korekcija na osnovi tačnih balističkih jednačina, pri čem se udar na pokretan cilj vrši pomoću podesnih aparata, koji automatski i neprekidno u svakom momentu nišanjenja, pokazuju pripadajući bočni i visinski pravac kao i tempiranje upaljača, što sve odgovara položaju mete u trenutku udara Time je gadjanje vazdušnih objekata vrlo jako uprošćeno. te se od komandira traži samo korekcija tačaka za eksploziju projektila i korektura prema dnevnim i drugim uti-cajima. Pri upotrebi nišanske sprave, po pronalasku, pretpostavlja se, da je visina leta mete nepromenljiva od trenutka paljbe do trenutka udara, kao i da je kretanje mete ravnomerno i pravolinisko. Ove pretpostavke se dobro slažu sa stvarnošću. U svakom trenutku nišanjenje na pokretnu metu, odredjuje se u prostoru, položaj mete pomoću dva elementa, i to: visinom leta i terenskim uglom. Visina leta odredjuje se altmetrom, koji je jedan samostalan od topa odvojeni aparat, dok se terenski ugao kod topa meri naročitim aparatom za vreme nišanjenja. Da bi se top pri proizvolnim brzinama leta mete mogao staviti u tačan položaj i da bi se obezbedio pouzdan rad nišanske spiave, upotrebljuje se, po pronalasku, kako za upravljanje topa tako i za upravljanje nišanskom spravom u horizontalnoj ravni, motorski pogon sa konstantnim obrtnim brojem; u vertikalnoj ravni se Din. 30* — samo motorno upravlja vizirna linija, nezavisno od upravljanja topa na let. Na priloženim nacrtima pokazano je šema-tički izvodjenje pronalaska. Sl. 1 pokazuje matematičku zavisnost veličina za jednačine bočne korekcije, sl. 2 matematičku zavisnost veličina za jednačinu visinske korekcije. U sl. 3 pokazano je šematički izvodjenje automatske nišanske sprave, koja odredjuje potrebne elemente na osnovi dalje navedenih tačnih balističkih jednačina. Sl. 4 je detalj aparata za bočnu korekciju, sl. 5 je detalj aparata za visinsku korekciju a sl. 6 je detalj mehanizma, koji ne izvedljivi logaritam nule uklanja za vreme bočnog kretanja. U sl. 1 i 2 položaj vazdušne mete u tre nutku paljbe obeležen je sa Kp Lp; Lz označava položaj iste u trenutku udara, lp i lz su projekcije i ovih položajnih tačaka u horizontalnoj ravni, koja prolazi kroz topovska usta B. Odstojanje Lp, lp=Lz lz=Y, jeste visina leta mete, koja se samostalno meri pomoću altmetra. Mz i Mp su ostojanja meta pri paljbi pri udaru. Zatim s znači u pravoj liniji mereno menjanje položaja mete, za vreme leta metka u horizontalnoj ravni (bočna korekcija), v je iste promena položaja meta u vertikalnoj ravni (visinska korekcija), Ws i lov su ugaone brzine za vreme položajnog menjanja mete u pripadajućim ravnima, rp je terenski ugao u trenutku palbe Tz terenski ugao u trenutku udara, c je brzina leta mete, t odgovarajuće vreme leta metka. Bočna korekcija se po sl. 1 odredjuje ovako: Iz trougla B Iplz imamo sledeči odnos: Sin S ________________ Sin cip ct — TsT i. Iz trougla B Iz, Lz odnos: Blz = Mz cos 'z 2. zamenom na Blz u jednačini 1. i izbacivanjem Ct sin up Mzcos'z 3 sin s dobija se: sin S Delenjem obeju strana jednačine vremenorr. t , , sin S c sin up dobija se: —i—= ------- . t Mz cos 'z 4. Ako je vreme t beskrajno malo, onda se za sin s može staviti da je ravan s a za vrednost — staviti ugaonu brzinu: c sin up Mp cos '-p 5. Sračunjavanje vrednosti c iz jednačine 5 i unošenjem iste u jednačinu 3 dobijamo: Mp COS Tp kako je pak sin S Mp = (Os Y sin Tp Mz cos Tz i Mz = __Y___ sin iz to možemo napisati sin S = ios L ^„ tg Tp 6. Jednačina 6 potpuno je lačna za bočnu korekciju. Visinska se korekcija po sl. 2 izvodi iz ovog: iz trougla B LpLz imamo odnos: -—j— sin Tp sin v = Lp Lz ,,— Mz 1. U ovoj jednačini znak minus veli da se terenski ugao smanjuje. Kako je Lp Lz = lp F = lp E -f- E F = c tcosL -f- Mz COS TŽ (1 S 2 cos S) i 1 — cos p = sin S tg to se unošenjem u jednačinu 1 dobija: 2. sin TP sinv = — CtcosL -Mz sin "p o, S ■, — COSTZSinbtgTi Mz 2 «p 3. Delenjem obeju strana jednačine 3 sa vremenom t, pretpostaviv da je vreme beskrajno malo, dobija se izraz za ugaunu brzinu sin Tp (Mv = — c cos up — Mp 4. sračunavanjem veličine c iz jednačine 4 i unošenjem iste u jednačinu 3 imamo ovaj odnos: sinv Mz zt : y to je , Mp . S - (mv t --sinstgjrsin Tp cos'z Mz 2 Kako je Mp sin Tp = Mp sin Jz Mp sinTz 5. 6. Mz sin Tp Pošto je vrednost ugla s mala, to se za 5 ... S 2' Usled ovoga postala pogreška vrlo je mala i može se potpuno zanemariti. Time se dolazi do definitivne jednačine za visinsku korekciju: sin s može staviti s iza tg - staviti sin v = (Mv i’ sin iz - sin Tp cos Tz sin lp Z i. U sl. 3 pokazana automatska nišanska sprava može se razložiti u tri glavna dela. Prvi deo je pogona sprava, koja se u pokazanom slučaju sastoji iz električnog motora sa konstantnim brojem obrta. Drugi deo je sprava potrebna za elevaciju i za odredbu tempiranja, koja se sastoji iz korekcionog i bočnog doboša sa pripadajućim prenosima. Treči deo sastoji se iz sprave, koja vrši algebarsko sabiranje logaritama pojedinih veličina. koje su izvedene u gornjim balističkim jednačinarna, kao i za prevodjenje istih u stvarne veličine pomoću nepravilnih kotura i diferencialnog mehanizma. Po si. 3 motor 1 okreće vratilo z sa stalnim brojem obrta i ravnomerno, koje na svojim krajevima nosi dva frikciona kotura 3 i 52. Na prečniku svakog od ovih kotura mogu se momoću zavrtnja 55 i 54 pomerati dve viljuške 56 i 47 sa točkovima 58 i 53, koji obrću vratila 5 i 48. Vratilo 49 goni vratilo 50 vretena za podizanje u vis, a vratila 6, 7, 8 u vezi sa kardanskim zglobom saop-štavaju durbinu 41 pripadajući u terenski ugao ip. Pri nišanjenju na pokretnu metu kreće ni-šandžija pomoću poluga 54 i 55 a pomera-njem točkova 53, 58, optičku osu durbina 41 tako, da se ista stalno poklapa sa pokretnom metom. U ovom slučaju ugaone brzine mete odgovaraju ugaonim brzinama obrtanja optičke ose durbina, a pomeranje frikcionih toč-kovava 58. 53 prema centrima kotura, odgovara ugaonim brzinama Wv i “s. Usled veze durbina sa aparatom pomoću kardanskog zgloba, može se durbinu dati pripadajući nagib i to istovremeno u horizontalnoj i u vertikalnoj ravni. Upravljanje se vrši rukom pomoću poluga 54, 55, pri čem poluga 55 služi za upravljanje u vertikalnoj ravni a poluga 54 u horizontalnoj ravni. U mesto frikcionog mehanizma (3, 58) i (53, 52) može se za stalno praćenje mete vizirnom linijom durbina upotrebiti i svaka druga proizvoljna sprava na pr. „univerzalna transmisija” ili tome slično i jedan proizvoljan pogonski motor 1 sa konstantnim brojem obrta. Tako dobivene ugaone brzine “v i ws preobraćaju se dalje pomoću krivih vodila na viljuškama 56 i 47 u lg ('"»v -j- c) i Ig (ms -j- c), gde je c jedna konstanta. Krivo-liniska vodila na viljuškama 47 i 56 imaju oblik logaritamske spirale. Logaritmi ugaonih brzina prenose se s jedne strane pomoću vratila (10, 70 i 15) u diferencialni točak 16 a s druge strane pomoću vratila 45, 44 i 43 u diferencialni točak 42. Na korekcialnom dobošu 17 ucrtani su dva sistema krivih. Jedan sistem predstavlja logaritme vremena leta projektila u zavisnosti od visine leta mete y i terenskog uglja Tp. Drugi sistem krivih izražava tempiranje upaljača u zavisnosti od veličine y i Tp. Ako se korek-cioni doboš 17 ručnim pogonom obrne toliko, dok se kriva, koja odgovara merenoj visini leta (meri se momoću altmetra nezavisno od topa), ne poklopi sa iglom skazaljke 63, onda se istovremeno dvojni zarez 119 obrće za ugao, koji je proporcionalan logoritmu vremena leta metka. Ovo kretanje se potom prenosi na dve strane, i to jednom u bočni korekcioni aparat (si. 4) a drugi put u visinski korekcioni aparat (si. 5). Pri nišanju obrće se vratilo 8, i usled toga i pomoću puža, obrće se i organ 26, koji leži slobodno na vratilu 25. Sa organom 26 u čvrstoj su vezi ekscentri 71 i 72. Ako se sad durbin obrne za terenski ugao Tp, onda se isto vremeno obrće i organ 26 za isti ugao i oba ekscentra 71, 72 pomeraju dve-zupčaste poluge 27 i 30. Ekscentarske po luge imaju fakav oblik, da je pomeranje poluge 27 proporcionalno izrazu lg sin tp a pomeranje poluge 30 proporcionalno izrazu lg tg TP- Pomenute zupčaste poluge (27, 30) ulaze u pokretačke zupčanike 64 i 65, koji će se tako isto obrtati. Istovremeno se obrtanjem organa 26 obrće se i zupčanik 125 kao i sa njim čvrsto vezano vratilo 25 i oba ekscentra 73,74 (vidi slike). Ekscentri 73 i 74 imaju takav oblik, da se isti pomeraju sa zupčastim polugama 28 i 31 proporcionalno izrazima lg sin tp i lg tg tp. Zupčaste poluge 28 i 31 obrću dalje diferencialne zupčanike 66, 67 ali u obrtnom pravcu okretanja zupčanika 64 i 65. Pri nišanjenju na nekretan ćilj, koji leži pod velikim terenskim uglom prema topu (aparatu), n. pr. na vrh kakvog brda stavlja se pomeranje točka 58 u odnosu prema centru kotura 3 (pcsle nišanjenja) da je ravno nuli. U ovom slučaju ostaje vratilo 24 ne-kretno a obrće se samo zupčanik 125 sa koturima 73, 74 i vratilom 25 proporcionalno uglu Tp. Usled toga se pomeraju, istovremeno, skazaljke 63 i 62 korekcionog i bočnog doboša 17 i 60, proporcionalno uglu tp. Pri tom se obrću zubčanici 26 i 125 u suprotnom pravcu, usled čega se pomeraju i zupčaste poluge 30 i 31 diferencialnih točkova 65 i 67 u suprotnim pravcima. Usled toga vratila 32 i 33 ostaju nekretna i zadržavaju zupčanik 34. Pri nišanjenju na ne-kretnu metu u vertikalnoj ravni neprekidno se pomera frikcioni točak 58 prema centru kotura 3, usled čega počinje da se obrće točak 16 sa ekscentrom 14\ Ovaj kreće dalje mehanizam 21, 22, 23, usled čega počinje obrtanje zubčastog segmenta 75, kao i vratila 24 a posrestvom ovog i zupčanik 125 sa vratilom 25. Usled toga se u isto vreme pomeraju skazaljke 63 i 62 proporcialno visinskoj korekciji v, tako da je njihovo rezul- + tujuće pomeranje ravno izrazu tp----v = tz, što se vidi iz izvodjenja jednačine za visinsku korekciju. Ako treba da top prima korekciju v, onda treba da se zupčanici 66 i 67 istovremeno sa vratilom 29, 11 i 32, 33 obrnu proporcionalno razlikama lg tg iz — lg tg tp i lg sin tz — lg sin ip. Ove se razlike potom predaju zupčanicima 12 i 34, usled čega se dobijaju korekcija v i bočna korekcija s (do člana iza znaka minus), što je jasno iz gore izvedenih jednačina za visinsku i bočnu korekciju. Ako treba da se top obrne za ugao s, koji odgovara bočnoj korekciji, onda se frikcioni točak 53 pomera prema centru kotura 62, usled čega nastaje kretanje mehanizma (47, 46, 45, 44, 43, 42). Istovremeno upravljanje rukom korekcionog doboša 17 obrće se točak 119 kao i zupčanik 34, koji prenosi razliku Ig tg TZ — Ig tg Tp, kao što je gore rečeno. Kretanje se dalje prenosi na kotur 36 i pogon 37. 39, 40, usled čega se dobija jedna-činom 6 odredjena bočna korekcija 3. Da bi bilo mogućno obrtanje durbine 41, to nezavisno, u horizontalnoj i vertikalnoj ravni, upotrebljava se, kao što je ranije rečeno, kardanski zglob 9. Ovaj zglob pri obrtanju dur-bins za bočni korekcioni ugao s daje razliku izmedju stvarnog terenskog ugla tp i terenskog ugla, koji se prenosi u aparat. Ova razlika ravna je izrazu sin Slg sin TP cos tz. Kako se za vreme nišanjenja može vizirna linija (ili celog topa odn. aparata) vršiti u vertikalnom i horizontalnom pravcu, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu, to je potrebno, pri upotrebi logaritamskih krivoli-niskih vodila, ukloniti nepravilne logaritme nule i ove zameniti jednom kontaktom c- Za tu svrhu se po pronalasku upotrebljava jedan mehanizam koii uklanja neoravilni logaritam nule, i koji se sastoji iz mehanizma 5, 6, 68 i 4 za vertikalno kretanje i iz pogona 48, 49, 69, 51 za bočno kretanie (ovaj me-haniham je detaljno pokazan u si. 6), Kod ovih mehanizma obrću se vratila 6 i 49, s jedne strane, kretanjem frikcionih točkova 3, 58, 52 i 53, pomoću vratila 5 i 48, a s druge strane pomoću pogona sa konstantnim brojem obrta preko vratila 4 i 51. Konstanta c uzima se uvek tako, da je uvek veća od maksimalne ugaone brzine w, t. j. da zbir c uvek mora biti pozitivan. Time se postiže s jedne strane, da se točkovi 58 i 53 uvek kreću po poluprečniku kotura 3 i 52, i nikad ne prelaze njegov centar, i dalje da se vratilo 10 i 45, koja odre-djuju sumu a>v “H c i <>>s -j-~ c uvek kreću u odredjenim granicama. Pri jednom takvom rasporedu diferencialni mehanizmi, koji su postavljeni na vratilu 190, odredjuju logaritme izreza (« -j- c) n. gde slovo n označava 8 . Vrednost « -j- c proizvode t 7‘ i t' sin ip tg TP je uvek pozitivna i nikad ne može biti nula. Preobračanje gore navedenih logaritama u stvarne vrednosti vrši se pomoću ekscentra 14’, 13', 35’, 36’ i zupčastih poluga 20 21, 37, 38, koji diferencialne zupčanike obrću u suprotnim pravcima. Usled toga nastaja obrtanje vratila 22 i 39 oko ugla, koji odgovara razlici (« + c) n — cn, t. j. postaje obrtanje oko ugla, koji je proporcionalan vrednosti «>n, i koji može biti pozitivan, negativan ili ravan nuli- U navedenom rasporedu upotrebljavaju se za preobračanje ugaonih brzina «V i fos u logaritme zbirova lg (rwv + c) i lg (ros ~f- c) kri-voliniska vodila, koja su postavlena na vi- ljuške 47 i 56. Tako isto bi se mogli upotre-biti nepravilni koturi, koji se vezuju sa (očkovima 16 i 42 i pokreću direktno vratilima 54 i 55 ili pravolinijski žljebovi, koji su izrezani u koturima ili u dobošima, ili pak drugi slični rasporedi, a da se time ne pro-meni suština pronalaska. Ovo se odnosi samo nn krivolinjska vodila (na viljuškama 56 i 47) već i na sva krivolinska vodila, koja se javljaju u ovom rasporedu. Seopštavanje bočnog pravca vrši rukovaoc bočnog doboša 60 tako da on drži u saglasnosti odgovarajuću visinsku krivu leta sa odgovarajućim skazaljkama 62 ugaonih položaja. Obrtanjem bočnog doboša istovremeno se obrće topovske cev oko jednog bočnom dobošu proporcionalnog uglja, koji odgovara tačci udara. Rukovaoc korekcionog doboša bira prema brzini kretanja skazaljke 63 vrednost tempiranja upaljača tako, da bi se tempiranje kao i punjenje topa izvodilo na vreme. U trenutku poklapanja vrha skazaljke sa delom koji odgovara tempiranju projektila, rukovaoc pali top. Patentni zahtevi. 1. Postupak i uredjenje za automatsko obrazovanja balističkih elemenata za odbran-bene topove protiv aeroplana na osnovu lačnih balističkih jednačina, koje izražavaju potrebne korekcije kao funkcije odgovarajućih ugaonih brzina i to: sin S = «>s tg Tz tg Tp sin v = w>v t’ sin TZ sin Tp — sin s tg^ sin tp cos tz 1. 2. naznačena time, što se pri neprekidnom nišanjenju pokretne mete, odgovarajućom ni-šanskom spravom, upotrebljuje proizvoljan mehanički pogon sa konstantnim brojem obrta za istovremeno kretanje nišanske sprave topa kao i za pogon mehanizma, koji neprekidno regulišu brzinu kretanja vizirne linije, čime se neprekidno obrazuju ugaone brzine kretanja, koje su potrebne za odredbu korekcija za vreme leta metka, pri čem se vizirana linija nišanske sprave pomera prema početnom položaju za onu korekciju koja odgovara vremenu leta projektila za trenutzk udara i naročiti aparati, koji su vezani sa nišanskog spravom, i koji pokazuju neprekidno elemente za trenutak udara. 2. Postupak i uredjenje po zahtevu 1, naznačen time, što se potrebne korekcije u horizontalnoj ravni izvode motorom 1, a u vertikalnoj ravni ručnim pogonom (59, 61). 3. Sprava i uredjenje po zastevu 1 i 2, naznačen time, što se diferencialni zupčanici 16 i 42 obrću proporcionalno logaritmima ugaonih brzina, pri čem se zupčanik 16 po- kreće polugom 55 i prenosom 56, 57. 10, 70, i 15, a zupčanik 42 polugom 54 i prenosom 47. 48, 45, 44, 43. 4- Postupak i uredjenje po zahtevu 1—3, naznačen time što se faktori a>s t i f,>vt iznalaze algebarskim sabiranjem delimičnih obrtanja diferencialnih zapčenika 16 i 42 i obrtanjem zupčanika 119, čije je obrtanje proporcionalno logaritmu budućeg leta projektila, i izvodi obrtanjem Korekcionog doboša 17 tako, da vrh skazaljke 63, čije pomeranje odgovara terenskom uglu, poklapa sa odgovarajućom krivom merene visine leta, koja je na dobošu zabeležena kao funkcija vremena leta projektila, 5, Postapak i uredjenje po zahtevu 1—4, naznačeno time, što se logaritmi odnosa s'n Tz i Tz dobijaju oduzimanjem obrtanja sin ip tg TP diferencialnog zupčanika 64, 66 i 65, 67 koja postaju otuda, što se pri nišanjenju obrću diferencialni župčanici 26 i 125. na kojima su utvrdjeni nepravilni koturi 71, 72, 73, i 74, koji su iskrivljeni po obrascima: lg sin Tz, lg tg Tz, lg sin Tp, lg tg Tp pri čem se logaritmi trigonometriskih funkcija prenose u zupčanike 64, 66 i 65, 67 s jedne strane prenosom 29, 11 u diferencialan zupčanik 12 a s druge prenosom 32, 33 u diferencialan zupčanik 34. 6. Postupak i uredjenje po zahtevu 1—3, naznačeno time, što se logaritmi proizvoda cov t’ S'n Z i TOs t’ Z prenose algebarski sa-sm Tp tg Tp biranjem obrtanja diferenctalnog zupčanika 12 i 34 proporcionalno razlikama lgsinTZ — lg sin Tp i lg tg Tz — lg tg TP kao i obrtanjem diferencialnog zupčanika i vratila 13, 14 i 35, 36. 7. Postupak i uredjenje po zahtevu 1—6, naznačeno time, što se uzajamnim dejstvom diferencialnog mehanizma po zohtevu 5 i 6 i pomoću neokruglih, po lg c t’ sin tz sin Tp i lg faz -4- c) t' ——— iskrivljenih kotura 131 i 141 i 1 sin Tp pomoću zupčastih poluga 20 i 21 kao i pomoću pogona 22, 23, 75 okreću diferencialan zupčanik 24 sa vratilom 124, koje vrši pomeranje skazaljke 62 i 63 proporcionalno , sin TZ izrazu c°v t — “ sin Tp. 8. Postupak i uredjenje po zahtevu 1—7, naznačeno time, što se uzajamnim dejstvom pomenutih diferencialnih mehanizama i po- moću nepravilnih, po lg c t’ tg TZ tg Tp lg (s -j- c i a^v d- c, 13. Postnpak i uedjenje po zahtevu 1 —12, naznačeni time, što na vratilu 190 postavljeni diferencialan mehanizam odredjuje logaritme izraza (tu -{- c) n, u kome n pokazuje proizvode t’ Sin Tz i tlg Tz- pri čem je vrednost «> sin TP tg Tp, -j- c uvek pozitivna i nikad ne može biti nula. 14. Postupak i uredjenje po zahtevu 1 —13. naznačeno time, što su diferencialni zupčanici 13, 14 i 35, 36 vezani sa nepravilnim koturima 13', 14’ i 35’ 36’: koji odredjuju vrednosti logaritama cn i (tu -j- c) n. 15. Postupak i uredjenje po zahtevu 1 —14 naznačeno time, što se navedeni logaritamski izrazi prevode u stvarne vrednosti pomoću ekscentra 13’, 14’ i 35’ 36’ i zupčastih poluga 20, 21 i 37, 38, koje ulaze u zupčanike odgovarajućih diferencialnih mehanizama, usled čega nastaje obrtanje vratila 20 i 39 za ugao koji odgovara razlici (tu -\- c) n — cn = ton. pri čem pomenuti ugao može biti pozitivan negativan ili ravan nuli. 16. Postupak i uredjenje po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se optička osa durbina može dpvoditi u vertikalnu kao i horizontalnu ravan bilo rukom a pomoću poluga 55 i 54 ili automatski motora 1 i pomoću odgovarajućih prenosa. 17. Postupak i uredjenjd po zahtevu 1 i 2, naznačen time, što se u mesto krivoliniskih vodila na viljuškama 47 i 56, mogu upotrebiti nepravilni koturi ili dobši sa izrezanim žljebo-vima, koji su vezani sa zupčanicima 16 i 42 i pokretani direktno od strane vratila 55 i 54. Adpatenf broj447S. O b r. 4 . O b r. 2 . Adpatent broj 44-76.